Poljoprivreda i ruralni razvoj

Okvir za nadzor i evaluaciju zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje

2014.–2020.

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.

ISBN 978-92-79-48215-1 (internetsko izdanje)

ISBN 978-92-79-48187-1 (tiskano izdanje)

doi:10.2762/50122 (internetsko izdanje)

doi:10.2762/539722 (tiskano izdanje)

© Europska unija, 2015.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Slike © poglavlja 1., 2., 3., 4.: istock-Thinkstock; poglavlje 5.: Thinkstock

Printed in Belgium

Tiskano na papiru izbijeljenom bez elementarnog klora (ECF)

Europe Direct je usluga koja vam omogućuje pronaći odgovore na pitanja o Europskoj uniji

Besplatni telefonski broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili

hoteli mogu naplaćivati pozive).

Sadržaj1. Uvod – nova zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2014.–2020. ............................................. 2

2. Zašto su potrebni nadzor i evaluacija? ................................................................................................................... 6

3. Pristup nadzoru i evaluaciji ....................................................................................................................................... 12

4. Provođenje nadzora i evaluacije .............................................................................................................................. 16

5. Ishodi okvira za nadzor i evaluaciju za razdoblje 2014.–2020. ................................................................... 19

6. Za kraj... ............................................................................................................................................................................. 24

1

Uvod – nova zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2014.–2020.

1

Već više od 50 godina zajednička poljoprivredna politika (ZPP) najvažnija je zajednička politika Europske unije (EU). Glavni ciljevi ZPP‑a, utvrđenog Ugovorom iz Rima, ostali su relevantni sve do danas. Međutim, ZPP je evoluirao, a reforme provedene početkom 1990‑ih potaknule su izmjenu strukture politike kako bi se uzele u obzir nove društveno‑ekonomske, ekološke i političke okolnosti koje utječu na poljoprivredu EU‑a, promjene u sektorima poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te promjene u ruralnim područjima.

Godine 2013. ZPP je doživio još jednu važnu reformu. Glavni cilj te reforme bio je odgovoriti na nove izazove s kojima se suočava sektor poljoprivrede, ali ZPP je prilagođen i kako bi bolje doprinio ciljevima strategije Europa 2020. poticanjem pametna, održiva i uključiva rasta(1).

(1) Europa 2020. strategija je rasta EU-a za predstojeće desetljeće. U svijetu koji se stalno mijenja EU će postati pametno, održivo i uključivo

gospodarstvo. Ta se tri prioriteta međusobno podržavaju i trebala bi pomoći EU-u i državama članicama da ostvare visoke razine zaposlenosti,

produktivnosti i socijalne kohezije.

2

U tom kontekstu utvrđena su tri glavna cilja ZPP‑a za razdoblje 2014.–2020.(2), a postojeće instrumente ZPP‑a bilo je potrebno prilagoditi kako bi se ispunili sljedeći dugoročni ciljevi politike:

® održiva proizvodnja hrane: doprinos sigurnosti opskrbe hranom poticanjem konkurentnosti poljoprivrede EU‑a te osiguravanjem načina za suočavanje sektora poljoprivrede s izazovima povezanima s poremećajima na tržištu i s funkcioniranjem prehrambenog lanca,

® održivo upravljanje prirodnim resursima i mjere za zaštitu klime: osiguravanje dugoročne održivosti i potencijala poljoprivrede EU‑a očuvanjem prirodnih resursa o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja,

® uravnotežen teritorijalni razvoj: doprinos društveno‑ekonomskom razvoju ruralnih područja uz poticanje pravih uvjeta za očuvanje strukturne raznolikosti u cijelom EU‑u.

(2) Članak 110. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru

zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000,

(EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

3

Na ZPP odlazi velik dio proračuna EU‑a, iako se s godinama njegov udio smanjuje, a u razdoblju 2014.–2020. na njega će biti utrošeno 37,7 % ukupne potrošnje EU‑a, i to na tri načina:

1. Potpora dohotku za poljoprivrednike i pomoć kako bi postupali u skladu s održivom poljoprivrednom praksom: poljoprivrednici primaju izravna plaćanja uz uvjet da zadovoljavaju stroge standarde koji se odnose na sigurnost hrane, zaštitu okoliša te zdravlje i dobrobit životinja. Ta plaćanja čine otprilike 70 % proračuna ZPP‑a. Reformom provedenom 2013. određeno je da će 30 % izravnih plaćanja ovisiti o tome poštuju li poljoprivrednici u Europi održive poljoprivredne prakse koje pogoduju kvaliteti tla, bioraznolikosti te okolišu općenito, a uključuju, na primjer, raznolikost usjeva, održavanje trajnog travnjaka ili očuvanje ekoloških područja na poljoprivrednim gospodarstvima.

2. Mjere potpore tržištu: mjere u obliku odredbi o sigurnosnoj mreži koje se primjenjuju uglavnom kad se zbog nepovoljnih uvjeta destabiliziraju tržišta. Plaćanja za te mjere čine otprilike 5 % proračuna ZPP‑a.

4

Mjere potpore dohotku i tržištu čine takozvani „1. stup” ZPP‑a.

3. Programi ruralnog razvoja (PRR): mjere koje se temelje na dubinskoj analizi programskog područja i na odabiru mjera koje su namijenjene kao pomoć poljoprivrednicima da moderniziraju poljoprivredna gospodarstva i postanu konkurentniji, da štite okoliš te da doprinose diversifikaciji poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti i vitalnosti ruralnih područja.

Ti programi čine „2. stup” ZPP‑a. Višegodišnji su, djelomično ih financiraju države članice i čine gotovo 25 % proračuna ZPP‑a.

Kao dio ZPP‑a pokrenut je novi Okvir za nadzor i evaluaciju. S pomoću njega upravama, ali i svima zainteresiranima za poljoprivredu i ruralni razvoj, davat će se najvažnije informacije o provedbi ZPP‑a te o njegovim rezultatima i utjecaju. Kvantificirat će sve što su države članice učinile, opisati njihova postignuća, istaknuti koji su instrumenti najučinkovitiji i provjeriti koliko su uspješno ostvareni ciljevi.

5

Zašto su potrebni nadzor i evaluacija?2

Rezultati nadzora i evaluacije daju vrijedne informacije koje se može upotrijebiti u različite svrhe. Ti rezultati:

® osiguravaju dobru analitičku bazu za buduću izradu politika jer daju uvid u učinkovitost mjera i intervencija te ostvarivanje postavljenih ciljeva, čime podržavaju razvoj politika,

® pomažu u određivanju ciljeva politika i programa, a zatim se upotrebljavaju za mjerenje dugoročnog ispunjenja ciljeva,

® doprinose odgovornosti javne potrošnje, zbog čega imaju važnu ulogu u odgovaranju na brige i pitanja građana u pogledu potrošnje novca poreznih obveznika.

Tijekom našeg mandata povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj usredotočit će se na „redovit nadzor korisnosti djelovanja na razini EU-a, provjeru učinkovitosti programa potrošnje i izvješćivanje o uspješnosti programa i ostvarenim rezultatima”.

Jean-Claude Juncker,predsjednik Europske komisije

6

Nadzor i evaluacija nadopunjuju se, ali to su različiti postupci.

® Nadzor je trajni zadatak analize informacija te sustavnih pregleda stanja ulaznih vrijednosti u proračunu i financiranih aktivnosti. Njime se dobivaju kvantitativni podaci i povratne informacije o provedbi instrumenata i mjera, čime se olakšava ispravljanje odstupanja od operativnih i posebnih ciljeva. Zbog toga se nadzorom doprinosi odgovornosti javne potrošnje i dobivaju se vrijedne informacije o upravljanju programima.

® S druge strane, evaluacija uključuje procjenu intervencija s obzirom na rezultate, utjecaje i potrebe koje bi trebale zadovoljiti. To je sustavan alat koji omogućuje prikupljanje dokaza za odlučivanje te poboljšava djelotvornost, korisnost i učinkovitost. Evaluacija doprinosi transparentnosti, učenju i odgovornosti. Time se pokazuje što djeluje, u kojim okolnostima i zašto (ili zašto ne), a to je korisno za budućnost.

Svrha provođenja evaluacija:

Doprinos razvoju intervencija Uspješnost

Pomoć u učinkovitoj raspodjeli resursa Odgovornost

Poboljšanje kvalitete intervencija Učinkovitost

Izvješćivanje o postignućima intervencija Transparentnost

7

Što su zapravo nadzor i evaluacija?

Cilj evaluacija

Izrada korisnih i pravovremenih zaključaka i prijedloga politika

Primjer

Evaluacija europskog Programa opskrbe škola voćem

Evaluacijom se pokazalo da je Program opskrbe škola voćem prikladan alat za povećanje konzumacije voća i povrća među djecom. Analizom potencijalnih čimbenika uspjeha programa pokazalo se da su velik izbor različitog voća, učestalo nuđenje voća i povrća te besplatna distribucija doprinijeli pozitivnom utjecaju. Može se zaključiti da je program jako važan za kratkoročno povećanje konzumacije voća i povrća među djecom jer zbog toga dugoročno biraju zdraviju prehranu.

Glavne preporuke

® Trebalo bi ciljati na dugoročniju distribuciju (≥ 35 nastavnih tjedana) jer je analiza evaluacija pokazala da će dugoročnije sudjelovanje vjerojatno imati snažniji održivi utjecaj u pogledu poboljšanja prehrambenih navika djece.

® Nuđenje voća i povrća najmanje tri puta tjedno najbolje je za učinkovitost programa.

® Trebalo bi ponuditi izbor od najmanje pet do deset različitih vrsta voća i povrća kako bi djeca ostala zainteresirana.

Cilj nadzora

Pokazati napredak u provođenju politike

Komisija nadzire današnji razvoj događaja na poljoprivrednim tržištima i u području ruralnog razvoja te upotrebu sredstava ZPP-a upotrebom različitih izvora podataka i instrumenata, na primjer:

® Zajednički sustav za nadzor i evaluaciju (ZSNE) za ruralni razvoj,

® Sustav za revizijski trag carinjenja (SRTC), i

® obavijesti i izvješća koje države članice šalju Komisiji.

8

Prvi put okvir za nadzor i evaluaciju obuhvaćat će čitav ZPP (oba stupa). Okvir je doživio neke promjene i naglasak je stavljen na jednostavnost i usklađenost, ali još uvijek temeljito pokriva intervencije politike.

Okvir za nadzor i evaluaciju ZPP‑a za razdoblje 2014.–2020. utvrđen je propisima EU‑a na različitim razinama:

® Horizontalnom uredbom (Uredba (EU) br. 1306/2013, članak 110.) uspostavljen je zajednički okvir za nadzor i evaluaciju u cilju mjerenja uspješnosti ZPP‑a. On obuhvaća sve instrumente koji se odnose na nadzor i evaluaciju mjera ZPP‑a, a to su izravna plaćanja, tržišne mjere i mjere za ruralni razvoj.

9

Što je novo u okviru za nadzor i evaluaciju ZPP-a za razdoblje 2014.–2020.?

Konkretnije, za 2. stup (ruralni razvoj) sustav za nadzor i evaluaciju utvrđen je sljedećim:

• Uredbom o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) br. 1303/2013)(3), kojom su definirani zajednički elementi nadzora i evaluacije za Europske strukturne i investicijske fondove (ESI); i

• Uredbom o ruralnom razvoju (Uredba (EU) br. 1305/2013)(4), koja se bavi detaljima programa ruralnog razvoja.

(3) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za

regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za

pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu

i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str.320.).

(4) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

10

U pravilu te propise treba zajedno uzimati u obzir jer se odredbe međusobno nadopunjuju(5). Uspješnost mjera ZPP‑a procijenit će se u odnosu na tri opća cilja ZPP‑a (održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i mjerama za zaštitu klime te uravnotežen teritorijalni razvoj), a za 2. stup u odnosu na tematske ciljeve strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast.

(5) Više pojedinosti dostupno je u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 834/2014 оd 22. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu zajedničkog

okvira za nadzor i evaluaciju zajedničke poljoprivredne politike (SL L 230, 1.8.2014.) te u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 808/2014

оd 17 srpnja 2014. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 227, 31.7.2014., str. 18.).

11

Pristup nadzoru i evaluaciji3

Kako bi bilo moguće pravilno provesti nadzor i evaluaciju, ciljevi politike moraju biti povezani s predviđenim mjerama. U tom kontekstu opći ciljevi ZPP‑a raščlanjeni su na posebne ciljeve, od kojih su jedni zajednički i 1. stupu (potpora dohotku i potpora tržištu) i 2. stupu (ruralni razvoj), a drugi su povezani ili s 1. stupom ili s 2. stupom. Povezanost glavnih ciljeva i posebnih ciljeva prikazana je na slici 1.

Instrumenti 1. stupa doprinose ostvarivanju posebnih ciljeva, a time i ostvarivanju općih ciljeva ZPP‑a. Izravnim plaćanjima podupire se i stabilizira prihod poljoprivrednika, poboljšava se konkurentnost te se doprinosi dostupnosti javnih dobara u području okoliša, ublaživanju klimatskih promjena i prilagodbi. Tržišnim mjerama omogućuje se primjena sigurnosne mreže u vrijeme tržišnih poremećaja ili krize, čime se održava stabilnost tržišta, te se ispunjuju očekivanja potrošača.

Za 2. stup određeno je šest prioriteta u okviru kojih su mjere programirane tako da doprinose ciljevima politike. Postoji i zajednički prioritet, poticanje prijenosa znanja i inovacija, te tri poprečna cilja (inovacije, okoliš, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba) koja su zajednička za ostalih pet prioriteta.

12

SLIKA 1.: Glavni i posebni ciljevi ZPP‑a

(*) ZSO: Zajednički strateški okvir, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni

fond za ruralni razvoj te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Opći ciljevi ZPP-a

Održiva proizvodnja hrane

Uravnotežen teritorijalni razvoj

Održivo upravljanje prirodnim resursima i mjere za zaštitu klime

Održavanje stabilnosti tržišta Povećanje dohotka poljoprivrednika

Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede

Javna dobra u području okoliša

Ublaživanje klimatskih promjena i prilagodba

Ispunjivanje očekivanja potrošača

Održavanje raznolike poljoprivredne proizvodnje u

EU-u

Posebni ciljevi 1. stupa Prioriteti 2. stupa

Tematskiciljevi

ZSO‑a(*)

Promicanje društveno-ekonomskog razvoja ruralnih područja

Poticanje inovacija

Posebni ciljevi ZPP-a

Pokazatelji

Općenito, pokazatelji su alati za mjerenje ostvarivanja nekog cilja, na primjer mobilizacije resursa, ostvarenja izlaznog proizvoda ili dobivenog učinka, te za opisivanje konteksta (ekonomskog, društvenog ili ekološkog). Informacije koje neki pokazatelj daje služe kao podaci za mjerenje činjenica ili mišljenja. Pokazatelji su skupovi podataka koji omogućuju kvantifikaciju (i pojednostavnjivanje) fenomena.

13

SLIKA 2.: Hijerarhija pokazatelja

Pokazatelji konteksta

Opći ciljevi ZPP-a Pokazatelji utjecaja

Pokazatelji rezultata

Pokazatelji izlaznog proizvoda

Posebni ciljevi ZPP-a

(Posebni ciljevi 1. stupa, prioriteti 2. stupa)

Instrumenti 1. stupa i

mjere 2. stupa

Situacija i trendovi

14

Pokazatelji postoje na tri razine: pokazatelji izlaznog proizvoda pokazuju izravan „proizvod” mjere (npr. 50 ulaganja u uštedu energije financiranih kroz jednu mjeru); pokazatelji rezultata pokazuju izravni i neposredni učinak neke mjere/programa (npr. 500 radnih mjesta otvorenih jednom investicijskom mjerom). Pokazatelji utjecaja nadilaze izravne i neposredne učinke te su usredotočeni na dugoročniju sliku (npr. stopu nezaposlenosti u ruralnim područjima). Općenito, pokazatelji utjecaja povezani su s općim ciljevima ZPP‑a, pokazatelji rezultata s posebnim ciljevima, a pokazatelji izlaznog proizvoda s pojedinačnim intervencijama politike. Na kraju postoji i skup pokazatelja konteksta, a oni daju informacije o općim trendovima u gospodarstvu, stanju okoliša, općim klimatskim pokazateljima, poljoprivrednim i ruralnim statistikama itd. Te se pokazatelje zajedno može smatrati „upravljačkom pločom” ZPP‑a koja mu daje najvažnije informacije. Ali poput brzinomjera u automobilu, koji ne može reći je li brzina od 50 km/h prevelika ili nije, vrijednosti pokazatelja ZPP‑a treba analizirati u odnosu na kontekst. Drugim riječima, pokazatelji su početna točka prema kojoj ocjenjivači ocjenjuju ZPP. Upotrebom tog sustava Komisija će uz države članice moći mjeriti veličinu ZPP‑a i procijeniti je li dobro izrađen. Države članice i Komisija redovito će se sastajati kako bi razmijenile iskustva i dobre prakse u prvom i drugom stupu.

15

Provođenje nadzora i evaluacije4

U okvir za nadzor i evaluaciju uključeni su različiti dionici, na primjer države članice, upravljačka tijela i agencije za plaćanje (koje djeluju za države članice ili u njihovo ime) te službe Komisije s različitim odgovornostima.

Evaluacije mjera iz 1. stupa provode neovisni vanjski izvršitelji u nadležnosti službi Komisije na temelju višegodišnjeg plana evaluacije. Neovisni vanjski izvršitelj provodi evaluaciju u skladu s opisom posla pod nadzorom upravljačke skupine tijekom određenog i ugovorenog razdoblja.

Evaluacije za 2. stup provode se za države članice ili u njihovo ime, a sinteza tih evaluacija na razini EU‑a provodi se u nadležnosti službi Komisije.

Tko je zapravo uključen u nadzor i evaluaciju?

16

Ta organizacijska struktura uvelike odgovara praksi iz razdoblja 2007.–2013., a novost je mjerenje učinka ZPP‑a u cjelini (to jest kombinacije obaju stupova kako bi se dobila jasna slika). Kako bi se buduće evaluacije organizirale na najučinkovitiji način, strukturirane su tematski prema općim ciljevima ZPP‑a.

ZPP se provodi uz zajedničko upravljanje. To znači da je većina upotrijebljenih informacija dobivena od država članica. Pri izradi okvira za nadzor i evaluaciju posebno se pazilo na pitanja proporcionalnosti, pojednostavnjivanja i smanjenja administrativnog opterećenja. Zbog toga je ukupni broj pokazatelja ograničen, a naglasak je stavljen na upotrebu pokazatelja koji se u najvećoj mogućoj mjeri temelje na postojećim i afirmiranim izvorima podataka te na ponovnu upotrebu informacija koje su države članice već dostavile. Upotrebom tih afirmiranih izvora podataka također se doprinosi pouzdanosti pokazatelja.

17

U okvir za nadzor i evaluaciju ZPP‑a za razdoblje 2014.–2020. uključen je skup pokazatelja koji trebaju podržati procjenu uspješnosti ZPP‑a. Postoji velik raspon izvora podataka koji se upotrebljavaju u općem okviru za nadzor i evaluaciju ZPP‑a, a to su, na primjer, priopćenja i obavijesti iz država članica, službene statistike Eurostata, podaci koje je prikupila Europska agencija za okoliš, podaci Svjetske banke itd.

Za svaki pokazatelj izrađen je detaljan obrazac s podacima u kojemu su objašnjeni točna definicija podataka, izvor podataka, količina zemljopisnih detalja, učestalost izvješćivanja te odgoda, a sve to kako bi svi pružatelji podataka radili na istoj osnovi i kako bi korisnici podataka znali što ti podaci znače.

Prikupljanje informacija i izvori podataka

18

19

Kako bi se nadzirala učinkovitost politike u odnosu na njezine ciljeve i kako bi čitav taj postupak bio odgovoran i transparentan, Komisija će podnositi izvješća Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Izvješćivanje

Ishodi okvira za nadzor i evaluaciju za razdoblje 2014.–2020.

5

Članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

„Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata, osobito s obzirom na konstatacije koje su Europski parlament i Vijeće dali na temelju članka 319.”

19

Prvo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o nadzoru i evaluaciji ZPP‑a za razdoblje 2014.–2020., koje će biti podneseno 2018., usredotočit će se na provedbu politike i prve rezultate. Potpunija procjena utjecaja ZPP‑a očekuje se do 2021. Na slici 3. prikazana je vremenska crta sa svim najvažnijim datumima. Svake će godine u razdoblju od 2016. do 2024. države članice za 2. stup podnijeti godišnje izvješće o provedbi (GIP) programa ruralnog razvoja za prethodnu kalendarsku godinu. U godinama 2017. i 2019. podnijet će se opsežni GIP‑ovi koji će pokriti dodatne informacije o programima ruralnog razvoja u odnosu na provedbu Sporazuma o partnerstvu, dokumenta na razini država članica koji pokriva sva sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova kako bi se osigurala usklađenost sa strategijom Europa 2020. te s posebnim ciljevima fondova(6).

(6) „Sporazum o partnerstvu” znači dokument koji u suradnji s partnerima i u skladu s načelom upravljanja na više razina izrađuje država članica,

kojim se utvrđuju strategija, prioriteti i mehanizmi te države članice za djelotvorno i učinkovito korištenje ESI fondovima radi provedbe

strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te koji nakon procjene i dijaloga s dotičnom državom članicom odobrava Komisija.

20

Usporedno s time, plan je da će Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj redovito objavljivati informacije pokazatelja o stanju ZPP‑a.

SLIKA 3.: Obveze izvješćivanja u okviru ZPP‑a

Ključni koraci u izvješćivanju o uspješnosti ZPP-a za razdoblje 2014.–2020.

Potpuno novi ZPP stupa na snagu1.1.2015.

2. S

TUP

1. S

TUP

GIP-ovi o provedbi PRR-ova(*) do 2024.

30.6.2016.

Opsežni GIP

30.6.2017.

GIP

30.6.2018.

Prvo izvješće o uspješnosti ZPP-a

31.12.2018.

Drugo izvješće o uspješnosti ZPP-a

31.12.2021.

Opsežni GIP

30.6.2019.

GIP

30.6.2020.

GIP

30.6.2021.

GIP

30.6.2022.

Države članice obavješćuju Komisiju o provedbi izravnih plaćanja i tržišnih mjera

Elaboracija PRR-ova (planovi za ex ante evaluaciju, evaluaciju i pokazatelje)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

(*) Svake godine, od 2016. do 2024., države članice podnijet će GIP o provedbi PRR-ova u prethodnoj kalendarskoj godini. Izvješće podneseno

2016. pokrivat će kalendarske godine 2014. i 2015.

21

Rezultati evaluacija priopćavaju se tako da se osigura najveća moguća iskorištenost tih rezultata i tako da ispune potrebe dionika, primjerice Vijeća, Europskog parlamenta i Europskog revizorskog suda. Rezultati evaluacija učinkovito se priopćavaju svim relevantnim donositeljima odluka i drugim zainteresiranim dionicima. Osim toga, rezultati evaluacija javno su dostupni(7), a informacije iz usmjerenih sažetaka olakšavaju priopćavanje javnosti objavom na sljedećim web‑stranicama Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj:

(7) Osim ako se može zatražiti povjerljivost na temelju jedne od iznimki iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od

30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

Evaluacije

Izvješća o evaluacijama – Politike potpore dohotku i tržištu

http://ec.europa.eu/agriculture/evaluation/market-and-income-reports/index_en.htm

Izvješća o evaluacijama – Ruralni razvoj

http://ec.europa.eu/agriculture/evaluation/rural-development-reports/index_en.htm

22

Evaluacije služe kao važan izvor informacija za analizu uspješnosti politike. Zaključci i preporuke provedenih evaluacija mogu se uključiti u procjenu utjecaja, a evaluacije doprinose i budućim odlukama i donošenju politika te ih poboljšavaju (vidjeti sliku 4.).

SLIKA 4.: Upotreba rezultata evaluacija

Upotreba rezultata evaluacija

Provedena politika

Rezultati evaluacija mogu se uključiti u procjenu utjecaja

Evaluacije doprinose donošenju odluka i politika u budućnosti i poboljšavaju ga

Evaluacijesluže kao važan izvor informacija za analizu

uspješnosti politike

23

... nadzor i evaluacija nisu samo zakonski zahtjevi, nego i važni doprinosi poboljšanju donošenja odluka i politika u budućnosti. Zbog toga je okvir za nadzor i evaluaciju ZPP‑a za razdoblje 2014.–2020. izrađen tako da pruža korisne smjernice koje bi trebale pomoći svim uključenim dionicima na temelju njihove odgovornosti da održe visok standard provođenja politike kako bi doprinijeli ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.

Taj okvir služi kao prikaz trenutačnog stanja u pogledu trenutno važećeg zakonodavstva. Budući da se politika stalno mijenja, okvir će se poboljšavati usporedno s time i prilagoditi se budućim izazovima. Međutim, djelovanje mora biti proporcionalno, pravovremeno i učinkovito kako bi se poboljšala izrada i provedba politika i programa.

Za kraj...6

24

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU‑a

Besplatne publikacije:• jedan primjerak:

u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm),kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm)ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu

naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

26

KF-04-15-328-HR-C