1
02 ASSAR Adaptation at Scale in Semi-Arid Regions International Development Research Centre Centre de recherches pour le développement international This work was carried out under the Collaborative Adaptation Research Initiative in Africa and Asia (CARIAA), with financial support from the UK Government’s Department for International Development (DfID) and the International Development Research Centre (IDRC), Canada. The views expressed in this work are those of the creators and do not necessarily represent those of DfID and IDRC or its Board of Governors. http://www.assar.uct.ac.za/ BY ANOTHERLOVEPRODUCTIONS FOR ASSAR Nkene aantu haa mono nokuyamukula komaupyakadhi osha yooloka, shi ikwatelela kiinima ngaashi oomvula, omihoko, uukashikekookantu nongundu. Oondondo dha tya ngeyi ohadhi tulwa miilonga omalupita nomatokolo gokushunitha pevi omaupyakadhi, noompito dhokwiigilila ohadhi kala dhi iwatelela komatokolo kombinga yaangono a mona iihuna unene, nkene aantu haa taamba ko, naashono sha pumbwa okuningwa. KO-ASSAR OTU LI TATU LONGO OKUYA MOSHIPALA OMAFEKELO NGAKA, OSHOKA OTWA TSEYA KUTYA NGELE TASHI YA KEMONO LYIIHUNA KASHI NA KUTYA OSHIKE NENGE OLYE TO DHILADHILA. 1970 - 2018 ENGWANGWANO KELUNDULUKO LYONKALO YOMBEPO Egumbo kaantu oomiliona omathele, iitopolwa ya kukuta yaAfrika naAsia oya mona nale omaudhigu ga yooloka. moomvula dha yi, iiyetithi yelunduluko lyonkalo yombepo oya yi nayi pombanda tayi etele aantu omaupyakadhi yo yaa vule okwiikwathela yo yene. Uukashikekookantu osho shimwe hashi nwetha mo nkene hatu yi muudhigu nokutaamba ko elunduluko lyonkalo yombepo. Shila ongele tatu dhilaadhila iinima nawa, omaidhopo mo getu otaga hulile kiilanduliko inayi tegelelwa. Ohaku fekelwa olundji kutya oomeme nootate ya za mondungu yimwe, aluhe oomeme oyo haa kana. Etopoko ndino ohali dhini ondondo ya etwa koomvula, etameko lyomagumbo, omihoko nenge ondondo yuuhokanenwe. Tashi hokitha, miilongo oyindji yo-ASSAR, aamati yaagundjuka oyo unene haa mono iihuna ye vule oomeme, oshoka eyambidhidho okuza kepangelo olya ngambekwa noshikukuta hashi tsikile shi ya fale moonkalamwenyo oondhigu. Omilandu nokuninga omatokolo ohadhi taamba koomalalakano gaantu omalupita, shino ohashi lunduluka konima yethimbo. Omalunduluko ngono ohaga hingwa kemono lyoompito li li pombanda li na sha noondoolopa osho wo emono lyiihuna lya mangelwa kuukalinawa nomaudhigu gelunduluko lyonkalo yombepo yuunamapya nuuniimuna. Okuninga omatokolo naku kale taku kwatele mo oompumbwe dhaantu nomatokolo gawo nokutula miilonga iinima mbino ngele taa ngongo oompito dhokwiigilila nomathaneko gokuwilika omaudhigu. Olundji ihatu thikama tu tale iilanduliko inayi tegelelwa mbyono tayi vulu okweetwa keidhopo mo lyetu - aasindani naakani, omupondo gwopathimbo ele inaagu tegelelwa osho wo uudhigu wa gwedhwa po wa etwa kelunduluko lyonkalo yombepo. Iilanduliko mbino oya yooloka mokati kiilyo yomegumbo, noya dhigupala okukonakonwa. Onkalathano yomomagumbo ohayi kwathele okutokola nkene tu na nenge twaa na okutaamba ko omaudhigu. Konyala oomeme oyo unene iihakanwa nenge yaa na oonkondo, olundji ohaa indjipaleke nokunawapaleka oonkalamwenyo dhawo. Olundji oomeme ohaa tali ka ko ya fa iihakanwa yo yaa na oonkondo, ashike yo ohaya nawapaleke oonkalamwenyo dhawo shono hashi etitha iiyemo noonkalo oombwanawa, ashike iizemo oya lumbakanithwa. Olundji aalumentu ohaa kondolola nkene iiyemo yi na okulongithwa nomatokolo ngono ge na okuningwa. Osho wo okuhumbata oshindji monkalamwenyo ohashi dhigupalele oomeme nootate, shono hashi dhigupalele iilonga yomegumbo niinakugwanithwa yaakuluntu inayi lunduluka. Oomeme nootate mbono ya mono iihuna oya pumbwa eyambidhidho okukwandjangela omashongo ngono ya taalela. Oya pumbwa wo okupewa uunongo, iipumbiwa ya simana nomayakulo ngono ya pumbwa ku kwashilipalekwe kutya inaya hingilwa momaupyakadhi no inaa tula oonkalamwenyo dhawo miiponga okulonga iilonga yaa li nawa. Uukashikekoo- kantu Oomvula Omutse gwegumbo Elongo Ondondo yomuhoka- nenwe Ondondo Hugunina, ngele okwiigilila nomathaneko gewiliko lyomaudhigu olya tala ko uukashikekookantu niinima yilwe yonkalathano yopashigwana mengongo lyawo, otatu vulu okunawapaleka uuthikepamwe nokukwathela okulundulula onkalonawa yaantu. Ehololo lyiihakanwa Sho omaudhigu gelunduluko lyonkalo yombepo muuyuni taga tamekwa oku uvikiwa ko, ompumbwe yaantu okuyamukula nondjungu nokwiigilila omalunduluko ngano otayi kitakana. Haaluhe oshike nenge olye ho dhiladhila. OKUPATAKANEKA OMATENGENEKO KOMBINGA YUUKASHIKEKOOKANTU NOKWIIGILILA ELUNDULUKO LYONKALO YOMBEPO Momagumbo ga yooloka, niilyo yago, ohaga kwatwa ko sha yooloka komaudhigu ge na sha nenge gaa na sha nonkalo yelunduluko lyonkalo yombepo. Opo ya kwandjangele nuudhigu mbuno iilyo nelelo lyegumbo ohayi lunduluka naantu yamwe ohaa tembuka. Thimbo limwe omalunduluko ngano ohaga nwetha mo elongelokumwe nomaipumomumwe; momagumbo omo hamu tungwa uumwayinathana, iinakugwanithwa nokuninga omatokolo. Omagumbo ga topoka inaga talika ko onga ngono ge li kumwe. Onkene, natu taleko elunduluko lyegumbo kehe, nkene oonkondo niinakugwanithwa tayi topolelwathanwa nankene iinima mbino hayi etitha iizemo yomawiliko/okwiiyambidhidha komaudhigu gamwe osho wo oondondo dhuukalinawa wiilyo yomegumbo ya yooloka. ° C Ii n i m a o y i n d j i h a y i k w a t a t h an a o h a y i n w e t h a m o e t a a m b e k o l y o n k a l o y o m b e p o n a y i l w e Okutsa ondjodhi onkalamwenyo yi li hwepo; ino idhimbika omalalakaneno gaantu taga lunduluka. Etoto lyegumbo Omuhoko Aatembuki \ ihaa tembuka

OKUPATAKANEKA OMATENGENEKO KOMBINGA … · 2019. 2. 13. · Opo ya kwandjangele nuudhigu mbuno iilyo nelelo lyegumbo ohayi lunduluka naantu yamwe ohaa tembuka. Thimbo limwe omalunduluko

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OKUPATAKANEKA OMATENGENEKO KOMBINGA … · 2019. 2. 13. · Opo ya kwandjangele nuudhigu mbuno iilyo nelelo lyegumbo ohayi lunduluka naantu yamwe ohaa tembuka. Thimbo limwe omalunduluko

02ASSARAdaptation at Scale in Semi-Arid Regions

International Development Research Centre

Centre de recherches pour le développement internationalThis work was carried out under the Collaborative Adaptation Research Initiative in Africa and Asia (CARIAA), with financial support from the UK Government’s Department for International Development (DfID) and the International Development Research Centre (IDRC), Canada. The views expressed in this work are those of the creators and do not necessarily represent those of DfID and IDRC or its Board of Governors. http://www.assar.uct.ac.za/

BY ANOTHERLOVEPRODUCTIONS FOR ASSAR

Nkene aantu haa mono nokuyamukula komaupyakadhi osha yooloka, shi ikwatelela kiinima ngaashi oomvula, omihoko, uukashikekookantu nongundu.

Oondondo dha tya ngeyi ohadhi tulwa miilonga omalupita nomatokolo gokushunitha pevi omaupyakadhi, noompito dhokwiigilila ohadhi kala dhi iwatelela komatokolo kombinga yaangono a mona iihuna unene, nkene aantu haa taamba ko, naashono sha pumbwa okuningwa.

KO-ASSAR OTU LI TATU LONGO OKUYA MOSHIPALA OMAFEKELO NGAKA, OSHOKA OTWA TSEYA KUTYA NGELE TASHI YA KEMONO LYIIHUNA KASHI NA KUTYA OSHIKE NENGE OLYE TO DHILADHILA.

1970 - 2018 ENGW

ANGW

ANO

KELU

NDUL

UKO

LYON

KALO

YOM

BEPO

Egumbo kaantu oomiliona omathele, iitopolwa ya kukuta yaAfrika

naAsia oya mona nale omaudhigu ga yooloka. moomvula dha yi, iiyetithi

yelunduluko lyonkalo yombepo oya yi nayi pombanda tayi etele aantu

omaupyakadhi yo yaa vule okwiikwathela yo yene.

Uukashikekookantu osho shimwe hashi nwetha mo nkene hatu yi muudhigu nokutaamba ko elunduluko lyonkalo yombepo.

Shila ongele tatu dhilaadhila iinima nawa, omaidhopo mo getu otaga hulile kiilanduliko inayi tegelelwa.

Ohaku fekelwa olundji kutya oomeme nootate ya za mondungu yimwe, aluhe oomeme oyo haa kana. Etopoko ndino ohali dhini ondondo ya etwa koomvula, etameko lyomagumbo, omihoko nenge ondondo yuuhokanenwe.

Tashi hokitha, miilongo oyindji yo-ASSAR, aamati yaagundjuka oyo unene haa mono iihuna ye vule oomeme, oshoka eyambidhidho okuza kepangelo olya ngambekwa noshikukuta hashi tsikile shi ya fale moonkalamwenyo oondhigu.

Omilandu nokuninga omatokolo ohadhi taamba koomalalakano gaantu omalupita, shino ohashi lunduluka konima yethimbo.

Omalunduluko ngono ohaga hingwa kemono lyoompito li li pombanda li na sha noondoolopa osho wo emono lyiihuna lya mangelwa kuukalinawa nomaudhigu gelunduluko lyonkalo yombepo yuunamapya nuuniimuna.

Okuninga omatokolo naku kale taku kwatele mo oompumbwe dhaantu nomatokolo gawo nokutula miilonga iinima mbino ngele taa ngongo oompito dhokwiigilila nomathaneko gokuwilika omaudhigu.

Olundji ihatu thikama tu tale iilanduliko inayi tegelelwa mbyono tayi vulu okweetwa keidhopo mo lyetu - aasindani naakani, omupondo gwopathimbo ele inaagu tegelelwa osho wo uudhigu wa gwedhwa po wa etwa kelunduluko lyonkalo yombepo.

Iilanduliko mbino oya yooloka mokati kiilyo yomegumbo, noya dhigupala okukonakonwa.

Onkalathano yomomagumbo ohayi kwathele okutokola nkene tu na nenge twaa na okutaamba ko omaudhigu.

Konyala oomeme oyo unene iihakanwa nenge yaa na oonkondo, olundji ohaa indjipaleke nokunawapaleka oonkalamwenyo dhawo.

Olundji oomeme ohaa tali ka ko ya fa iihakanwa yo yaa na oonkondo, ashike yo ohaya nawapaleke oonkalamwenyo dhawo shono hashi etitha iiyemo noonkalo oombwanawa, ashike iizemo oya lumbakanithwa. Olundji aalumentu ohaa kondolola nkene iiyemo yi na okulongithwa nomatokolo ngono ge na okuningwa.

Osho wo okuhumbata oshindji monkalamwenyo ohashi dhigupalele oomeme nootate, shono hashi dhigupalele iilonga yomegumbo niinakugwanithwa yaakuluntu inayi lunduluka.

Oomeme nootate mbono ya mono iihuna oya pumbwa eyambidhidho okukwandjangela omashongo ngono ya taalela. Oya pumbwa wo okupewa uunongo, iipumbiwa ya simana nomayakulo ngono ya pumbwa ku kwashilipalekwe kutya inaya hingilwa momaupyakadhi no inaa tula oonkalamwenyo dhawo miiponga okulonga

iilonga yaa li nawa.

Uukashikekoo-kantu

Oomvula

Omutsegwegumbo

Elongo

Ondondoyomuhoka-

nenwe

Ondondo

Hugunina, ngele okwiigilila nomathaneko gewiliko lyomaudhigu olya tala ko uukashikekookantu niinima yilwe yonkalathano yopashigwana mengongo lyawo, otatu vulu okunawapaleka uuthikepamwe nokukwathela okulundulula onkalonawa yaantu.

Ehololo lyiihakanwa

Sho omaudhigu gelunduluko lyonkalo yombepo muuyuni taga tamekwa oku uvikiwa ko, ompumbwe yaantu okuyamukula nondjungu nokwiigilila omalunduluko ngano otayi kitakana.

Haaluhe oshike nenge olye ho dhiladhila.

OKUPATAKANEKA OMATENGENEKOKOMBINGA YUUKASHIKEKOOKANTUNOKWIIGILILA ELUNDULUKO LYONKALOYOMBEPO

Momagumbo ga yooloka, niilyo yago, ohaga kwatwa ko sha yooloka komaudhigu ge na sha nenge gaa na sha nonkalo yelunduluko lyonkalo yombepo. Opo ya kwandjangele nuudhigu mbuno iilyo nelelo lyegumbo ohayi lunduluka naantu yamwe ohaa tembuka. Thimbo limwe omalunduluko ngano ohaga nwetha mo elongelokumwe nomaipumomumwe; momagumbo omo hamu tungwa uumwayinathana, iinakugwanithwa nokuninga omatokolo.

Omagumbo ga topoka inaga talika ko onga ngono ge li kumwe. Onkene, natu taleko elunduluko lyegumbo kehe, nkene oonkondo niinakugwanithwa tayi topolelwathanwa nankene iinima mbino hayi etitha iizemo yomawiliko/okwiiyambidhidha komaudhigu gamwe osho wo oondondo dhuukalinawa wiilyo yomegumbo ya yooloka.

° C

Iinim

a oyin

dji h

ayi k

wata

th

ana ohayi nwetha mo etaambe ko lyonkalo yombepo nayilwe

Okutsa ondjodhi onkalamwenyo yi li hwepo; ino idhimbika omalalakaneno gaantu taga lunduluka.

Etoto lyegumbo

Omuhoko

Aatembuki \ihaa tembuka