Čitaj 'vamo!

Školske novine SŠ „August Šenoa“ Garešnica

ožujak, 2020.

broj 1.

Ljubav za sve!

Glavna urednica: Mar ina Miletić, mag.educ.

Uredništvo:

*Jakov Bilandžić, 3.g

*Danijela Baković, 3.h

*Ariana Bosak, 3.h

*Lara Hruška, 1.h

*Katja Klar, 1.gt

*Patricia Komugović, 3.gt

*Rafael Kovač, 3.g

*Mia Markač, 1.gt

*Ema Miholić, 1.h

Lektorica: Marina Miletić,

mag.educ.

Grafička urednica naslovnice:

Patricia Komugović, 3.gt

U ovom broju:

RIJEČ UREDNIŠTVA 3

VJEŽBOM DO SAVRŠENSTVA 4

KUHARSKA STRUKA U STI-

HOVIMA 6

NATJECANJA 7

SAV SVIJET JE POZORNICA 10

PUT PUTUJEM 12

OSVRT NA PREDSTAVU 14

Sadržaj i urednici

STRANICA 2

U ovom broju:

PRIČAM TI PRIČU 15

KALIGRAFIJA 18

FOTO—KUTAK 19

IZRAZI LJUBAV STIHOVIMA 21

INTERVJU: ANA BAJEVIĆ 22

OSVRT NA KNJIGU

„FAHRENHEIT 451“ 24

VJERUJEM U PRIJATELJ-

STVO 26

U ovom broju:

ŽENSKI FUTSAL 27

ULICAMA MOGA GRADA:

IVO ROBIĆ 29

KNJIGE ILI MEDIJI? 31

DAN SJEĆANJA NA HOLO-

KAUST 32

DAN RUŽIČASTIH MAJICA 33

ZAIGRAJ I TI! 34

POSTANI NOVINAR! 35

zalogaj. Veljača je mjesec

koji je rezerviran za nat-

jecanja učenika, za pokazi-

vanje onog najboljeg od

sebe. Učenje nije rezervira-

no samo za sjedenje u škol-

skim klupama već i za

upoznavanje novih sadrža-

ja i izvan nje. Tako su

svoja znanja poludnevnim

izletima proširili kuhari,

konobari, gimnazijalci i

grafički tehničari, a gdje su

bili i što su novo saznali,

pročitajte u našoj rubrici

“Put putujem”. Doputova-

lo je i znanje nama, i to

kako zanimljivo i neobično,

čak iz Rijeke. Zahvaljujući

Kazališnom studiju Rijeka,

hotelijeri su imali priliku

postati dio predstave,

osjetiti duh

Zadovoljstvo nam je

predstaviti vam novo

djelo naših vrijednih,

ambicioznih, krea-

tivnih srednjoškolaca

- prvi broj školskih

novina Čitaj ‘ vamo!

Mala skupina od dese-

tak učenika marljivo

je svaki tjedan

istraživala, in-

tervjuirala, foto-

grafirala, uređivala i

pisala razne članke,

reportaže, intervjue

kojima je htjela

popratiti sve novosti i

događanja u našoj

školi. Prvi broj škol-

skih novina za temu

uzima misao Ljubav

za sve! budući da smo

s radom krenuli u

mjesecu ljubavi, vel-

jači. Prozni i lirski

ostvaraji naših učeni-

ka objavljeni u prvom

broju obojani su mis-

lima o ljubavi koju

smo proslavili

14.veljače što smo

foto – galerijom i vi-

zualno prikazali. Osim

ljubavi, ovaj je mjesec

obilježio i maskenbal

koji smo povezali s

rubrikom

“Predstavimo struku”

koju smo ovaj mjesec

posvetili kuharima

koji svaki maskenbal

čine nezamislivim bez

slasnih fritula i krafni

čiji mirisi mame na

Dragi učenici, poštovani nastavnici, naši čitatelji...

Različita je ljubav, a i neobjašnjiva… Ljubav

prema učenju, sportu, putovanju, zavičaju, putovanjima, zani-

manju, pisanju, čitan-ju… Nema kraja u

ljubavi. Ipak, kraj ovog teksta je blizu.

Da nije bilo ljubavi u

učenicima prema kreiranju stranica

ovih školskih novina, konačnog rezultata koji je pred vama ne

bi ni bilo. Stoga uživa-jte u prvim stranicama

nečega drugačijeg. Otkrijte nešto novo,

ponovite ono staro…

Zaplovite u svijet mašte i osjećajnosti u

koji vas uvode riječi mladih autora – učenika i na trenutak

zaustavite svijet oko sebe…

Čitaj 'vamo!

Riječ uredništva...

Shakespearova doba jer, ipak, sav svijet je pozornica. Ne možemo

ne prošetati “Ulicama moga grada” i kao

prvo važno garešničko ime u ovoj rubrici posvetiti najpoznatijem

glazbeniku našeg gra-da, Ivi Robiću. Sportsku

rubriku posvećujemo djevojkama, učenicama

nogometašicama, koje vješto prkose stereotipu kako je nogomet muški

sport. Ljubav je zaista obojila sve stranice

naših školskih novina.

Mjesec veljaču odlučili smo posvetiti zani-

manju kuhar budući da je veljača mjesec

maskenbala koji su nezamislivi bez ukus-

nih krafni i fritula kojima nas naši kuhari

uvijek razvesele. Kako bismo što više saz-

nali o ovom zanimljivom i kreativnom

zanimanju, zamolili smo nastavnika Ptiča-

ra da nam odgovori na nekoliko kratkih

pitanja.

Intervju s nastavnikom Kuharstva

Zašto ste se odlučili za ovo zanimanje?

Odlučio sam se neposredno prije upisa u srednju školu, bez posebnog

razloga, dok se zanimanje probudilo vrlo brzo nakon početka obrazo-

vanja.

Koja je najbitnija stvar koju ste naučili u svom zanimanju?

Puno toga sam naučio, ali rad u timu je jedna od bitnih karakteristika

kuharskog znanja.

Kako ste znali da je to Vaš životni poziv?

Hmm, teško je reći da sam odmah znao da bih to volio raditi, ali poka-

zatelj je svakako bio sam interes i znatiželja koje nije nedostajalo.

Što za vas znači kuhanje?

Kuhanje je za mene igra s namirnicama.

Tko je na Vas najviše utjecao da se počnete baviti kuhanjem?

Kao i za sve, dobar dio zasluga ide užoj obitelji, ali i nekim prijateljima

koji su dosta uspješni u tom poslu.

„Vježbom do savršenstva

Posebne za-

nimljivosti:

*nastavnik Dominik

Ptičar prije početka

rada u školi radi kao

kuhar u jednom tv -

showu

*nastavnik ima svoju

knjigu s receptima

Opis slike ili grafike.

27.veljače 2020.

STRANICA 4

Volite li eksperimentirati u kuhinji?

Kombinirate li namirnice i recepte ili

više cijenite tradicionalni način?

Ovisno o samoj prigodi, ali kao što re-

koh, kuhanje je igra s namirnicama.

Imate li svoju bilježnicu s receptima?

Da, imam svojih 200 recepata koje sam

pripremao u tv - showu prije nekoliko

godina.

Koje vrste jela najviše volite pripre-

mati?

Najzinimljivija su mi svakakva jela od divljači ili hladna kuhinja.

Kakve kvalitete treba imati do-

bar kuhar, amater, profesiona-

lac?

Prvo i osnovno, treba uživati u hra-

ni, tj. biti gurman, a koliko će dale-

ko dogurati, e to ovisi o samo toj

osobi.

Gledate li TV emisije koje se bave

kulinarstvom i što mislite o tome?

Gledam, jer sam i sam sudjelovao u

jednom takvom showu i smatram

da je to odličan pokazatelj kako se

kuhanjem može pokazati kreativ-

nost i nekakvo svoje izražavanje

osjećaja.

Kako učenike usmjeravate na pravi put ukoliko nešto pogriješe u

spravljanju jela?

Svakako, vježbom do savršenstva, haha... Analizom učinjenog uvijek se

dođe do rješenja.

Ariana Bosak,, Danijela Baković, 3.h

Stranica 5 „Vježbom do savršenstva“

„Prvo i

osnovno: u

hrani treba

uživati.“

Lasagne

U jednoj zimskoj noći

moj mali anđeo će doći.

Za njega ja večeru pravim

jer ja to zaista želim.

U tavici se meso peče,

a u lonac voda teče.

Na stolu tanjur i ruže dvije

za mog malog anđela to nije sve.

S umornog puta on će doći.

Ako za stol ne sjedne, večera će proći.

U tanjur on stavi komad mesa i krumpira

jer energija njemu uvijek prija.

Nakon teškog obroka on pođe leći

jer ujutro on ima puno za peći.

Ispeče o obrok i meni.

U slast nam bilo od njega, meni.

Klaudia Bogović, 2. k.

Kuhar mijesi ljubav

Kad kuhar ljubav mijesi, Naribati narančine kore,

On se uvijek smiješi da upije sve nepotrebne pore,

i za recepte svoje, te da ostavi trag mirisa,

Pripremi sastojke ove: zatim dodati dva vanilin šećera

radi posebnog okusa.

Malo brašna,

lončić ulja Smjesu mutiti nježno rukom,

tri žlice šećera, te je opijati laganom muzikom.

dva deci mlijeka, Prije pečenja tepsiju posuti brašnom

100g čokolade, i ukrasiti crvenom mašnom,

1 jaje a ljubav peći na blagoj temperaturi

narančina kora, dok ona ne porumeni.

vanilin šećer

Priprema ide ovako: Jelo poslužiti uz cvijeće

Umutiti jedno jaje, šampanjac i svijeće!

da ljubavi sjaj daje, Preporučujem to za večernje jelo,

deci, dva mlijeka dodati ali nije loše ni za popodnevno sijelo.

da bi se ljubav mogla smijati. Matea Pezić, 2. k

Otopih 100 grama čokolade,

koja će raznježiti mlade,

te dodati malo svježeg maka,

jer to treba ljubav svaka.

Dodati lončić ulja,

da ljubav bude gleđa

i tri žlice šećera

da ljubav bude slađa.

Anđeoska večera

Kuharska struka u stihovima

STRANICA 6

Naša škola svake godi-

ne sudjeluje u natjeca-

njima učenika iz raznih

predmeta. Ove godine

naša škola bila je doma-

ćin natjecanju iz Njema-

čkog jezika. Učenici

naše škole postigli su

odlične rezultate na

školskoj razini u skoro

svim predmetima te su

prošli na županijska na-

tjecanja.

Na županijsku razinu

prošli su:

Tomislav Marenić,

IV.G.— Informatika

Iva Đurica, III.G—

Njemački jezik

Ivan Bašljan, III.G.—

Engleski jezik

Mihael Levanić, III.G.

—Engleski jezik

Ana Bajević, IV.G—

Biologija, Kemija, Ma-

tematika

Matej Turić, III.G—

Vjeronauk, Povijest

Ivan Havliček, IV.G—

Vjeronauk

Vjekoslav Bambir,

IV.G.—Vjeronauk, Hr-

vatski jezik

Nikola Klarić, II.H—

Vjeronauk

Ellena Radić, IV.H.—

LiDraNo (literarni rad)

Lucija Milinković,

III.G—Povijest

Tia Jaković, III.G—

Povijest

Nino Šarec, II.G—

Biologija

Leonarda Aparac,

II.G—Biologija

Ariana Radanac,

III.GT—Hrvatski jezik

Rafael Kovač, III.G—

Hrvatski jezik , Povijest

5.ožujka 2020.

Natjecanja u SŠ „August Šenoa“

Garešnica

Rezultati školskih

natjecanja

STRANICA 7

Danijela Baković, 3.h

Patrica Komugović, 3. gt

VJERONAUČNA

OLIMPIJADA

Učenici Nikola Klarić,

Vjekoslav Bambir, Ma-

tej Turić i Ivan Havliček

čine pobjedničku ekipu

na Vjeronaučnoj olimpi-

jadi Bjelovarsko—

križevačke biskupije

koja je održana u Sve-

tom Ivanu Zelini. Uče-

nici su pod mentor-

stvom vjeroučiteljice

Adriane Miroslavić Ko-

mugović osvojili prvo

mjesto te se plasirali na

državno natjecanje koje

će se početkom travnja

održati u Gospiću.

godišnjih natjeca-

nja na županijskoj

razini. Pozvan je

na državno natje-

canje koje će se

održati u Primošte-

nu.

Učenik četvrtog razreda

gimnazije Tomislav

Marenić osvojio je prvo

mjesto na županijskoj

razini natjecanja iz In-

formatike. Mentor uče-

nika bio je profesor Ivan

Biro. Tomislav Marenić

prvi je pobjednik ovo-

Rezultati održanih županijskih natjecanja

TOMISLAV MARENIĆ—PRVI POBJEDNIK ŽUPANIJSKIH NATJECANJA

IVA ĐURICA—1.mjesto na županijskoj razini natjecanja

iz Njemačkog jezika

Naša škola bila je do-

maćin Županijskog na-

tjecanja iz Njemačkog

jezika. Učenica trećeg

razreda gimnazije Iva

Đurica pod mentor-

stvom profesorice Mari-

je Prekrat osvojila je

prvo mjesto u kategoriji

II.

ANA BAJEVIĆ—

osvojeno drugo mjesto

na Županijskom

natjecanju iz

matematike

Stranica 8 Natjecanja u SŠ „August Šenoa“ Garešnica

KLARA LAKOTIĆ,

učenica trećeg razreda

konobara pod mentor-

stvom nastavnika Hrvoja

Milinkovića u disciplini

Ugostiteljsko posluživa-

nje. Klara je na regional-

noj smotri održanoj u Ko-

privnici osvojila prvo

mjesto.

va strukovnog obrazovanja

i industrije. Natjecanja

učenika strukovnih škola

posjeduju veliki potencijal

da budu vrijedan alat

u promociji i podizanju

atraktivnosti strukovnog

obrazovanja u Republici

Hrvatskoj.

Agencija, pod imenom

WorldSkills Croatia dio je Agencije za strukovno ob-

razovanje i obrazovanje

odraslih (ASOO). ASOO

posjeduje dugogodišnje

iskustvo u organizaciji dr-

žavnih natjecanja učenika

strukovnih škola.

Agencija se snažno zalaže

za suradnju između susta-

WorldSkills Croa-

tia, predstavlja Republiku

Hrvatsku u WorldSkills

International i WorldSkills

Europe udruženjima te

organizira selekciju i sudje-

lovanje hrvatskog tima na

EuroSkills i WorldSkills

natjecanjima.

Na državnu smotru WorldSkills Croatia 2020.g. upućeni su...

Što je WorldSkills Croatia?

JAKOV ŠKARICA,

učenik trećeg razreda stola-

ra pod mentorstvom nastav-

nika Gorana Krušića u dis-

ciplini Stolarstvo. Jakov je

na Međužupanijskom natje-

canju održanom u Šumar-

skoj i drvodjeljskoj školi u

Karlovcu osvojio četvrto

mjesto.

Stranica 9

https://www.worldskills.org/https://www.worldskills.org/https://worldskillseurope.org/https://worldskillseurope.org/

baviti. Iako okolina nije

prihvaćala naše odluke

i uz puno poteškoća,

nismo odustajali.

Koliko ste predstava

dosada odradili i koja

vam je od njih bila naj-

draža?

Uz velik broj samostal-

no odrađenih predstava,

najdraže su nam preds-

tave Marina Držića,

dok su nam od većih

predstava draže one ko-

je smo odradili u stu-

dentskim danima s poz-

natim licima hrvatskog

kazališta poput Borisa

Dvornika i Borisa Bu-

zančića. Ali publiku i

dalje smatramo bitnim

faktorom u doživljava-

nju vlastitih predstava.

U petak 21. veljače

2020. posjetio nas je

Kazališni studio „All

the World's a Stage“ iz

Rijeke. U Hrvatskom

domu u Garešnici pos-

jetili su nas Nerma Kre-

so—Kavain i Darko

Kavain koji su nam

predstavili autorsko

djelo „Kazališna radio-

nica o W. Shakespea-

reu“.

Kako ste se odlučili da

želite glumiti?

Zanimanje za glumom

pojavilo se još u ranom

djetinjstvu te je odluka

bila studirati glumu ili

ništa. To je bio pravi

izbor. Drugima se želja

za glumom pojavila

kroz književnost.

Koliko dugo se bavite

glumom?

Još od osnovne škole,

amaterski i profesional-

no, koje se razlikuje u

mnogočemu. Profesio-

nalna gluma započela je

nakon završetka akade-

mije, tj. približno 20

godina.

Tko je najviše utjecao

na vas da ste se počeli

baviti glumom?

Čak i bez podrške bliž-

njih i prijatelja, i s dra-

matičnosti u tome raz-

doblju, znali smo da je

to ono čime se želimo

Posjet Kazališnog studija Rijeka hotelijerima

Događa li Vam se često

da imate tremu ili je

tako bilo samo u počet-

ku?

U početku smo imali

veliku tremu. Čak nam

se događalo da padamo

u nesvijest, ali to se sve

događa iza zastora.

Vremenom i iskustvom

trema nas je popustila,

ali to sve dolazi isku-

stvom.

Sav svijet je pozornica

Posebne zanimljivo-

sti:

Predstave pamte po

suradnji s pozna-

tim licima hrvat-

skog kazališta:

Borisom Dvorni-

kom, Borisom

Buzančićem…

Vremenom i isku-

stvom trema ih je

popustila kako su

sazrijevali.

Predstavama žele

prikazati ljepotu,

važnost, energiju

kazališta, predsta-

va, kao i same

književnosti.

Ariana Bosak, Danijela Baković, 3.h 27. veljače 2020. Sav svijet je pozornica

STRANICA 10

Koliko predstava godiš-

nje odradite?

Godišnje odradimo oko

50 predstava, kojima

gledateljima pokušava-

mo približiti autora, ali

samo djelo kroz surad-

nju.

Zabavljate li se tijekom

pripremanja predstava

ili to smatrate stresnim

dijelom svog posla?

Pripremu predstave sa-

matramo najstresnijim

dijelom ovog posla. Uz

zabavu, uvijek postoje

prepirke i svađe.

Predlažete li Vi neke

promjene u scenariju

ili radite točno onako

kako je zadano?

U svome autorskom

projektu sami smišlja-

mo izgled predstave,

kao i scenarij.

Događa li Vam se ika-

da da zaboravite tekst i

kako odreagirate u tim

situacijama?

Iako nam se ponekad

dogodi da zaboravimo

tekst, postupamo profe-

sionalno i nastavljamo s

predstavom, naravno,

uz međusobnu

pomoć.

Glumu smatramo vrlo

raznolikim poslom. Svoj

posao volimo jer ovo što

smo stvorili radimo sami

te je to od samoga početka

bila naša ideja. Tako mo-

žemo raditi ono što voli-

mo i želimo. Predstavama

želimo prikazati ljepotu,

važnost, energiju predsta-

va, kazališta, kao i same

književnosti. Time se želi

pokazati da se svaka oso-

Postoje li loše strane glu-

me i kazališta?

Gluma je vrlo stresan po-

sao kojim se bavimo ne-

prekidno. U suradnji s

publikom nikada ne zna-

mo tko će nam se javiti.

Moramo paziti da nikoga

ne uvrijedimo te moramo

paziti kako im se obratiti.

Što Vam je najdraže u

Vašem poslu?

ba mora otvoriti i dati sve od

sebe kako bi istražili što je

životni cilj. Knjige i sama

gluma udaljava nas od ruž-

noće stvarnosti te na taj način

otkrivamo svu ljepotu svijeta.

Sav svijet je pozornica Stranica 11

Stranica 12

U petak, 28. veljače. 2020., sva tri razreda grafičkih tehničara i dva razreda

opće gimnazije naše škole uz pratnju nastavnika, išli su na poludnevni izlet

u Zagreb s polaskom u 12 sati. Dolaskom u Zagreb, gimnazijalci su posjetili

izložbu „Djela hrvatskih umjetnica od kraja 19. do 21. stoljeća“ u Umjetni-

čkom paviljonu, a grafički tehničari obišli su tiskaru Radin Print u Svetoj

Nedelji upoznavajući nove strojeve i dijelove pogona, ali i vrstu tiska. Na-

kon obilaska imali su nešto slobodnoga vremena, nakon kojega su otišli na

predstavu „Gospoda Glembajevi“ u Gradsko-dramskom kazalištu Gavella.

Put putujem...

Učenici prvog razreda kuhara i konobara, 21. veljače 2020., bili su na stru-

čnom izletu u Zagrebu sa svojim mentorima. Posjetili su izložbu proizvođa-

ča ugostiteljske opreme i inventara te 4. sajam opreme za lov i ribolov na

Zagrebačkom velesajmu. Zatim su obišli Arena centar i pogledali kino -

predstavu.

Katja Klar, 1. gt

Stranica 13

Predstava “Gospoda Glembajevi” koju smo pogledali u Gavelli mi je bila

malo nejasna u početku, ali poslije sam mogla povezati događaje i situaci-

je kada sam shvatila koji je koji lik. Može se reći da sam se uživjela u

predstavu nakon stanke. Izvrstan dojam na mene ostavio je glumac koji je

glumio Leona. Od svih Glembajeva njegov lik mi se činio kao jedini koji je

sagledao situaciju u njihovoj obitelji i međuljudske odnose s emocijama,

razumom i logikom, a ne u obliku financija, dugova i profita kao njegov

otac i barunica, njegova žena. Bilo je lijepo vidjeti glumce koje gledam na

televiziji uživo. Katja Klar, 1. gt

Gospoda Glembajevi

12. ožujak 2020.

OSVRT NA PREDSTAVU

Stranica 14

„Pričam ti priču“

Trebao je to biti samo običan od-

lazak na more. Kupanje, gledanje televi-

zije u jeftinom apartmanu, spavanje i

tipkanje po mobitelu cijeli dan. Sve dok

ju nije sreo.

Izašao je iz apartmana. Laganim

koracima kretao se uskim dalmatinskim

ulicama. U jednom trenutku jednostavno

je zatvorio oči i osluškivao zvukove oko

sebe. Ušima mu je ubrzo zavladao zvuk

cvrčaka koji su pjevali svoju pjesmu i

lagani povjetarac koji je šibao visoku

travu oko obližnje pruge. Iz kuća oblože-

nih kamenom i obojenih šarenim bojama

čuo je glasno pojačane televizore. Čuo je

raznih emisija: od meksičkih sapunica

koje su vjerojatno gledale žene poslije

napornog dana ili sportske emisije u ko-

jima su pak uživali njihov muževi umo-

rivši se ribareći. Nogama je napipao

sitni kamenčić koji je kao dijete koje

ide iz škole udarao dok mu se nije izgu-

bio iz vida. Došavši do kraja ulice, ka-

menim stepenicama ukrašenim lišćem

se spustio do pruge. Zapravo, bio je to

niz od tri pruge kojima su oko podneva

prolazili teretni vlakovi na putu za Za-

dar. Uz prugu je bila visoka trava čiji su

vrhovi bili oštri poput žileta. Bila je če-

sti problem djeci koja su ondje igrala

nogomet jer se pored trave nalazilo i

simpatično nogometno igralište omeđe-

no jedva vidljivim crtama krede. Golovi

su nešto „moderniji“ te su čak imali i

mrežu na sebi. Ipak, njemu osobno naj-

draži dio tog krajolika bilo je košarkaš-

ko igralište. Doduše, jedan koš i imita-

cija parketa veličine polovice pravog

košarkaškog igrališta. Prešavši tračnice

i kamenje, sjeo je na klupu pokraj ko-

šarkaškog igrališta. Legao je na jedan

kraj klupe i mirno promatrao zvijezde.

Iako nije bio neki obožavatelj astrono-

mije, zamišljao je razne oblike u čistom

zvjezdanom nebu. „Voliš zvijezde?“

Čuo je

„More“

5. ožujka 2020.

Posebne zanimljivosti:

morska čudovišta neka-

da su označavala nei-

stražene dijelove mo-

ra

SAD je 1966. izgubio

hidrogensku bombu u

Sredozemnom moru

koju je naposljetku

pronašao neki špa-

njolski ribar

u geografiji more ozna-

čava manji prostor

Stranica 15

neki blagi djevojački glas u

blizini. Ubrzo je čuo i zvuk

koji proizvode tenisice kada

koračaju po kamenu i prašini.

Nije obraćao pozornost. Svje-

tlo obližnje lampe otkrilo ju

je. Bila je to djevojka njego-

vih godina, možda malo

mlađa. Lagano mu se pribli-

žavala i sjela do njega. On se

uspravio i kriomice ju pogle-

dao. Imala je crnu kosu, crnu

majicu i kratke traperice. Bo-

že, kako je lijepa. Nikad nije

mislio da će sresti djevojku

ovdje. Očekivao je monoton

obiteljski izlet. „Volim ono

što je iza zvijezda, čisti be-

skraj kojemu ljudski um nije

našao granica.“ Po tišini koja

je uslijedila, nisam znao je-

sam li ju naveo na razmišlja-

nje o onome što sam rekao ili

je odgovor toliko glup da ne

može vjerovati. „Neki znan-

stvenik? Ili možda pjesnik“,

upitala ga je nekako znatiželj-

no. Konačno je digao pogled

s poda i pogledao ju u oči.

„Mogao bih postati pjesnik

zbog ovoga što vidim.“ Iako

je bio mrak, vidio je kako su

joj se obrazi zarumenjeli. Uo-

čio je kako se udaljava. Nije

to mogao objasniti. Pokušao

ju je dodirnuti, no ona ga više

nije vidjela. U sekundi se po-

javila na nekoliko metara od

njega, sjedeći na klupi i igra-

jući se ravnim vrhovima svo-

je kose. Zanijemio je. Mislio

je da je ovo moguće samo u

filmovima. Ili je možda pre-

više gledao Matrix. Digao se

s klupe i krenuo potrčati pre-

ma njoj. Izgledao je prilično

čudno: oko njega dizao se

veliki oblak prašine dok je

nemoćno trčao ne pomičući se s

mjesta. U ušima mu je počelo

šumiti. Glasovi su mu počeli

plesati glavom. Ovoga puta to

nisi bili glasovi dalmatinskih

obitelji ili cvrčaka u visokoj

travi. Čuo je nekakav pulsiraju-

ći zvuk sličan blagim udarcima

bubnja. U pozadini tog bubnja

čuo je jaki, muški glas koji neš-

to govori trećoj osobi. Mladi,

plahi glas nešto odgovara muš-

kom. I ta igra, izopačena u svoj

besmislenosti, događala se u

njegovoj glavi. Glasovi su se

svakim trenom sve više poja-

čavali. Mogao je zamisliti te

osobe pored sebe. Prašina je

polako nestajala, kao da ju neki

duh čisti nevidljivom metlom.

Tlo je postajalo kao snijeg bije-

lo, od mramora. Miris Dalmaci-

je počeo je polako mirisati na

urin i klor. Sav prizor i krajolik

iščezavao je pred njegovim oči-

ma. Vidio je neko jarko svjetlo

kako se reflektira od nekada

prašnjavog poda. Onda se po-

čeo prisjećati i vraćati u stvar-

nost…

Majka i otac pohrlili su mu u zagrljaj čim su vidjeli la-gane pokrete ruku i očiju.

Skočili su s neudobnih bolni-čkih stolaca do prostranog kre-veta gdje je ležao njihov sin.

Htjeli su mu sve ispričati što se dogodilo, no nisu ga htjeli za-marati stvarnošću. Znali su ka-

ko bi reagirao kada bi saznao što se dogodilo s Mašom, nje-govom djevojkom. Uz dopušte-

nje doktora, malo su ga izveli van u kolicima. Htjeli su da

„Ne osvajamo zemlju, već

grumen za svoju stopu, ni

planinu već sliku u svome

oku, ni more već njegovu

gibljivu čvrstinu i odsjaj

njegove površine. Ništa nije

naše osim varke, zato se

čvrsto držimo za nju.“

Mehmed Meša Selimović

Stranica 16 „Pričam ti priču“

„More je sve. Ono

pokriva 7 desetina

zemljine površine. Ono

odiše čistoćom I

zdravljem. Ono je

beskrajna pustinja, gdje

čovjek nije nikada

usamljen, jer se osjeća

da život ključa na svim

stranama.“

Jules Verne

http://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranamahttp://www.izrekeicitati.com/citati/citat/22831-more-je-sve-ono-pokriva-7-desetina-zemljine-povrsine-ono-odise-cistocom-i-zdravljem-ono-je-beskrajna-pustinja-gdje-covjek-nije-nikada-usamljen-jer-se-osjeca-da-zivot-kljuca-na-svim-stranama

napokon malo udahne svježi zrak koji je mirisao na vrućinu i zai-grane mirise koji su se sve više

širili iz obližnje pekarnice. Nakon provedenog dana zajedno, rodite-lji su otišli doma. Njihov sin je

još koji dan morao ostati u bolni-ci. Bio je smješten do prozora koji je gledao na zvjezdani pokrivač

pod kojim se smjestio grad. Pomi-slio je da možda ipak voli zvijez-de prisjećajući se prekrasnog sna i

tog dana kada je upoznao Mašu.

Rafael Kovač, 3.g

„More ne voli biti

ukroćeno.“

Rick Riordan

Stranica 17 „Pričam ti priču“

Srećom, u razredu se nitko ne zove Anamari-ja. Pisali su umočivši

pero, tj. bambusovu pisaljku u crnu tintu koja bi potom proizvo-

dila iznimno crn trag na papiru. Na kraju oni zadovoljni radionicom

mogli su odnijeti pi-saljke, papire i „prijevod“ doma te se i

samu okušati u možda malo ozbiljnijem pisa-nju slova. Sve su mar-

ljivo i uzbuđeno pro-matrali profesor Ivan Dugandžić i knjižničar-

ka Margareta Miloš. Sve u svemu, oni zalju-bljeni mogu voljene

poruke ili pisma sada pisati i drukčije, čisto malo da osvježe reper-toar zavođenja.

Rafael Kovač,

Jakov Bilandžić,3.g.

Kao jedan od bitnih komadića slagalice hr-vatske kulturne baštine

i povijesti ističe se gla-goljica, nekadašnje pis-mo koje je prevladava-

lo na ovim prostorima. Zato je naša škola kao i svake godine ususret

obilježavanju Mjeseca hrvatskog jezika orga-nizirala dolazak mla-

dog akademskog slika-ra, grafičara Igora Vu-jatovića kako bi nam

otkrio sve čari ovog zanimljivog pisma. O-voga puta su mu u to-

me pomogli „novi gla-goljaši“ iz trećeg razre-da gimnazije koji su se

svakim trenom sve više zaljubljivali u glagolji-cu. Pogledavši uvod o glagoljici, gospodin

Vujatović počeo je no-žem rezati dijelove bambusove kako bi

načinio pisaljke. Pero je ovoga puta doslovno

bilo moćnije od mača. Učenici su se potom sami okušali u pisanju

glagoljice dobivši „prijevod“ na latinicu.

Brojni su se dobro sna-šli, no nekima ipak tre-ba malo više vježbe i

rada (op. a.). Nažalost, radionica je trajala sa-mo jedan školski sat

koji nije bio dovoljan za potpuno predanje zanimljivom glagoljič-nom pisanju. Učenici

su prvo morali napisati svoje ime na glagoljici.

Bambusove pisaljke

„Pero moćnije od mača“ Zanimljivosti

-umjetnost Dalekog Isto-

ka

-kaligraphia

(kalos=lijepo,graphein

=pisati)

-stara 3000 godina

-smiruje um i poboljšava

motoričke sposobnosti

-mit o postanku govori o

drevnom caru koji je

naručio svoj logotip kod

slavnog kaligrafa, logo-

tip je bio gotov nakon 10

godina (što nam govori

da je kaligrafija izrazito

kompleksna i iscrpljuju-

ća, ali u isto vrijeme i

izrazito graciozna vješti-

na)

kaligrafija

12.ožujka 2020.

Pisanje glagoljice

Stranica 18

U utorak 25.veljače 2020.godine u prostorima naše škole održan je pro-

gram povodom maškara. Učenici su mogli sudjelovati i prisustvovati bi-

ranju najbolje maske. Nagrade na grupnoj razini natjecanja osvojili su

učenici 2. G. Osim grupnih, mogli smo vidjeti i nekolicinu pojedinačnih

maski. U sklopu programa, učenici su pekli fritule u školskom praktiku-

mu koje su bile izložene u školskom holu. Program se kasnije nastavio

na gradskom trgu, gdje su učenici naše škole dijelili čaj i fritule.

Maškare i šale

„Krenuli smo u školu s vrećicama za slatkiše“

Valentinovo u našoj školi

„Ako ljubav nije ludost, onda nije ni ljubav“

Povodom Valentinova, 14.veljače 2020., u našoj školi su se pisala i dije-

lila ljubavna pisma simpatijama. Anonimno ili ne, svaki je učenik mo-

gao u holu ostaviti pismo upućeno svojoj simpatiji ili prijatelju. Cijeli

dan dežurni su učenici dijelili pisma po učionicama. Na vratima svake

učionice bile su postavljene prigodne poruke i citati o Valentinovu i lju-

bavi da nas podsjete o važnosti povezanosti među ljudima.

12. ožujka 2020.

FOTO—KUTAK

Stanica 19

Katja Klar, 1.gt

MAŠKARE

VALENTINOVO

12. ožujka 2020.

FOTO—KUTAK

Stranica 20

Ponekad slutim ljubav

kao sjena da me prati .

Slutim neke oči

da pred mene će stati.

Ponekad iz hira

zamislim ti lice

pa otjeram brzo misli,

misli lutalice.

Pa opet slutim ljubav,

neke nježne ruke.

Možda mi se dogode

i otjeraju muke.

Katkad i ne mislim,

ne slutim ljubav.

Samoća već glasno viče

da u zoru mrak mi sviće.

Kako da ju onda slutim

kad uzrok si svih nemira,

ti koji snažno sjajiš

u centru mog svemira.

Ellena Radić, 4.h

Kada malo dijete

tek što stane na prste i pete

zakorači u ovaj svijet

pa započne svoj životni let,

na umu ima samo jesno

-to je ljubav, ona čista,

Čista poput orahova lista,

koji pada i iznova izlista.

Kada mlado biće

čuje razne priče,

koje grade čistu ljubav

na gore il' na bolje

pa se dobro i loše poveže

nastanu valovi životne zlatne mreže,

mirna ljubavna rijeka muti se sve više,

ta nevina, čista jeka čuje se sve tiše.

Kada jedan čovjek

ne zaboravi ljubavni odjek:

slobodno leti svoj životni let.

i lagano korača kroz ovaj svijet,

na umu će mu ostati samo jedno

- to je ljubav, ona čista,

čista poput orahova lista,

koji svaku noć pada,

a svako jutro ponovno izlista.

Bojana Karlica, 2.g.

Slutim ljubav

Stranica 21

Izrazi ljubav stihovima...

Uredila:

Mia Markač, 1.gt

Kada...

Veliki engleski filozof Francis Bacon jednom je izjavio: „Znanje je

moć.“ Možda je čud-no početi s citatom nekog lika iz 16. sto-

ljeća, no teško se izra-ziti kada pišeš o jednoj od najuspješnijih uče-

nica naše škole.

Kao uvod u putovanje novoosnovanog tiska, malo smo vremena

odlučili posvetiti i po-najboljoj učenici naše škole, Ani Bajević.

Ana, učenica 4. razre-da opće gimnazije, go-dinama postiže zapa-

žene uspjehe na raz-nim školskim natjeca-njima. Svaki grad u županiji zna odakle

dolazi najveća opas-nost na županijskim natjecanjima. Zato

smo s Anom napravili intervju da malo više saznamo o čemu raz-

mišlja u slobodo vrije-me i brine li ju daljnje

obrazovanje s obzirom da je maturantica. Dakako, ne smije se zaboraviti njeno sudjelovanje na provjeri zna-nja za olimpijsku reprezentaciju u području biologije u

koju, nažalost, nije primljena.

27.veljače 2020.

„Anina evolucija“

Stranica 22

Kako se stvorila ljubav prema

natjecanjima?

Ljubav prema natjecanjima u

znanju razvila sam u šestom

razredu osnovne škole.

Vodeći se uspjesima na natje-

canjima, kakav je bio osjećaj

biti pozvan na testiranje za

Olimpijadu?

Bila sam jako sretna što sam

imala prilike prisustvovati testi-

ranju.

Koji su ti omiljeni predmeti u

školi, a koji baš i nisu?

Omiljeni su mi predmeti Mate-

matika, Fizika, Biologija, Ke-

mija i Filozofija, a manje dragi

su mi oni kojima su udžbenici

jako loše koncipirani te se više

baziraju na učenju definicija

koje se brzo zaborave (npr. Po-

litika).

Kako uspijevaš uskladiti ško-

lu i natjecanja?

Pojedini su profesori uistinu

puni razumijevanja što se tiče

toga pa nemam problema u pri-

premi za njihove ispite uz pri-

premu za natjecanje. Problem

su, naravno, oni profesori koji

traže nepotrebno puno.

Koji fakultet bi voljela upisa-

ti?

Nisam još sasvim sigurna što ću staviti na prvo mjesto od studij-skih programa, no definitivno

nako strah.

Kako kratiš vrijeme? Imaš li ka-

kvih hobija?

U slobodno se vrijeme volim dru-

žiti s članovima svoje obitelji i na-

šim kućnim ljubimcima. Hobi mi

je u novije vrijeme postalo istraži-

vanje o azijskoj kulturi jer su, po

tome pitanju, potpuno drugačiji od

nas.

Poznata si po uspjesima iz biolo-

gije. Kako te to počelo zanimati?

Biologija me počela zanimati u

šestom razredu, no dugo se vreme-

na nisam bavila njome. U trećem

smo razredu srednje škole većinu

godine proučavali fiziologiju i a-

natomiju čovjeka što mi se opet

jako svidjelo.

Kako tvoja obitelj reagira na

tvoje uspjehe?

Svi su članovi moje nuklearne obi-

telji i moja baka Ana sretni. Najvi-

še me podržava moja majka koja

je i najponosnija na moje uspjehe.

Kada si upisivala srednju školu,

jesi li odabrala gimnaziju zbog

pritiska okoline ili si sama htjela

ići?

Sama sam odabrala gimnaziju.

Omiljena knjiga?

Znam da je neobičan odgovor, ali

omiljena mi je knjiga „Zločin i

kazna“.

Stranica 23

će biti nešto vezano uz prirodne znanosti.

Bojiš li se mature? Kojih pre-

dmeta te najviše strah?

Iskreno, jako se bojim

ispita državne mature jer sam

ogromni paničar te sam, kakva-

takva, sklona raditi glupe greš-

ke… Svih me predmeta podje-

Državno natjecanje u Podgori

„Bojim se mature…“

Intervju s Anom Bajević

Jakov Bilandžić, Rafael Kovač,

3.g

13. ožujka 2020.

Osvrt na knjigu „Fahrenheit

451“

vlastito razmišljanje.

U što se pretvorilo današnje društvo? Kamo odlazi

današnji svijet? Ova i slična pitanja postala su jed-

na od glavnih pitanja u današnjem svijetu, a nitko

ništa ne poduzima povodom toga. Današnji svijet,

današnju inteligenciju ljudi u svijetu i društvu vrlo

lako možemo povezati s djelom „Fahrenheit

451“ . U djelu se prikazuje kako pojedinac, kasnije

doznajemo skupina ljudi, ne mogu preživjeti i ops-

tati u svijetu u kojem je život određen i isplaniran

do najmanjeg detalja. Tako je i u današnjem svije-

tu. Pojedinac, ako je drugačiji, ne pripada u ovaj

svijet.

Danas, ako osoba ne posjeduje najnovije gadgete,

markiranu odjeću, ne druži se s prijateljima u

noćnim klubovima, nije zainteresirana za

„moderne“ teme, već joj je bitnija obitelj, rad na

sebi što bi značilo da pazi na svoje ponašanje,

zdravlje i slično, naziva se drugačijom. Guy Mon-

tag, nakon što se je odvojio od uobičajenog

„normalnog“, prognan je i postaje bjegunac u pot-

razi za novim, boljim životom. Sve veći problem u

današnjem svijetu je što ljudi gube zanimanje za

učenjem, ne žele biti obrazovani jer smatraju da im

to nije važno. Iz takvih problema može se izvući

ako na vrijeme shvatimo naše pogreške i počnemo

se zalagati za bolji svijet, baš kao Montag. Ako se

problem ne uoči na vijeme, možemo naštetiti dru-

gima, a ponajprije sebi jer možemo postati ovisni o

„novom“ svijetu i zaboraviti važnosti i svrhu živ-

ljenja, baš kako je zaboravila Montagova žena Mil-

dred koju je, zbog krivog pogleda na svijet i zane-

marivanje važnoga, na kraju ipak ubilo pogrešno

Smrt knjige: „Fahrenheit 451“ postaje stvarnost

„Sve veći

problem u

današnjem

svijetu je što

ljudi gube za-

nimanje za

učenjem, ne

žele biti ob-

razovani jer

smatraju da

im to nije va-

žno. “

Stranica 24

Stranica 255 Osvrt na knjigu Fahrenheit 451

Utopijsko društvo vjeruje da je njima lijepo, da se svi vole i slično, dok

je stvarnost puno okrutnija i hladnija baš kao i odnos Montaga i njegove

žene. Oni su čisti primjer braka, veze, zajedničkog odnosa bez ljubavi i

razumijevanja u današnjici. Manjak zdravog razuma, ljubavi, dobrote i

osobnosti. Samo su neki problemi današnjice koji su ozbiljni i o kojima

se sve više šuti i ne priča, a opisani su kroz djelo „Fahrenheit 451“ koje

je postalo ogledalo današnjice koja, nažalost, ide u krivom smjeru.

Pojedinac sam ništa ne može promijeniti, ali može se udružiti s više is-

tih pojedinaca i učiniti nešto korisno i dobro za dobrobit budućnosti u

svijetu. Ako se sve više ljudi okrene pravom putu i shvati vrijednost

življenja i potvudi se spasiti izgubljenu generaciju kao što se u djelu

skupina intelektualaca okupila i krenula osnovati novi život, bolji život,

budućnost još uvijek nije izgubljena. Ljudi moraju racionalno razmišlja-

ti da bi nešto promijenili. Smatram da se sve može popraviti i poboljša-

ti, pa tako i današnje društvo u kojem se nalazimo.

„Samo su neki

problemi

današnjice koji su

ozbiljni i o

kojima se sve više

šuti i ne priča, a

opisani su djelom

Fahrenheit 451.“.

Antonia Bilik, 2.h

U školskoj knjižnici može se po-

suditi isto izdanje knjige na foto-

grafiji.

Uredila: Mia Markač, 1.gt

Godine idu, a što nam život znači?

Zajedno bismo bili bolji i jači.

Ali život nisu snovi puni želja,

Nego znaj da u meni do smrti imaš vječnog prijatelja.

Zato pružit ću ti ruku kada osjetiš samoću,

Pružit ću ti zagrljaj kada osjetiš hladnoću,

I za svaku tugu, bol pronaći ću lijek

Jer onaj pravi prijatelj bit ću ti zauvijek!

Vjerujem u prijateljstvo

„Pravo prijateljstvo je kao zdravlje;

njegova vrijednost je djelomično

znana sve dok se ne izgubi.“

„Moj najbolji prija-

telj je čovjek koji mi

želi dobro - za moje

vlastito dobro“.

STRANICA 26

Vođeni željom da raz-

bijemo predrasudu

kako je nogomet

isključivo muški

sport, odlučili smo

sportsku rubriku

posvetiti našim učeni-

cama (jer, dame imaju

prednost, zar ne?) ko-

je treniraju te sudjelu-

ju u natjecanjima u

ženskom malom no-

gometu. Ekipu vodi

profesorica Ana

Obajdin s kojom smo

u razgovoru saznali

kada je ekipa nastala,

s kojim se problem-

ima susreću te kakve

su dojmove donijeli s

nedavnog natjecanja.

13. ožujka 2020.

Posebne zanimljivos-

ti:

školska ekipa okupljena je prošle

godine

na natjecanje se vodi deset naj-

boljih igračica

u igri sudjeluju četiri igračice i

golman

STRANICA 27

Ekipa je okupljena

prošle godine pod

vodstvom profesorice

Đurđice Salaj

Leniček, a nastavila

ju je voditi profesori-

ca Ana Obajdin.

Dojmovi s natjecanja

su pozitivni i djevojke

su se vratile obo-

gaćene novim is-

kustvima i željom da

se što više dokažu u

daljnjim natjecanjima.

Učenice nastupaju u

međugradskim i

županijskim natjecan-

jima. Ove godine na-

stupale su na

Međugradskom nat-

jecanju u Grubišnom

Polju gdje su ostvarile

drugo mjesto te na

Županijskom natjecanju

u Bjelovaru gdje su ost-

varile četvrto mjesto.

Sudjelovale su učenice

od 1. do 3. razreda

srednje škole, a to su:

Patricia Santo, Dragana

Vekić, Ivana Naglić,

Agnesa Mani, Tea Živ-

ko, Mihaela Rajković,

Dora Stepić, Lea

Kutanjac, Nika Rosto-

her, Anastasija Horvat.

U školi ima jako puno

djevojaka koje bi htjele

trenirati, ali u ekipu za

igru na natjecanju mogu

ući samo četiri igračice

te golman. Inače, na

natjecanje se može

voditi sveukupno deset

igračica. Profesorica Obajdin kaže

kako će nagodinu krenuti s češćim

trenininzima kako bi se mogla

napraviti selekcija najboljih igrači-

ca.

idelano kada bi i na

nivou grada postojala

ženska nogometna eki-

pa gdje bi se i naše

učenice mogle uključiti

i steći više iskustva,

ističe profesorica

Obajdin.

Kao jedan od problema,

profesorica ističe i ter-

min treninga koji bi od-

govarao svima. Ipak,

profesorica je jako za-

dovoljna što u školi

postoji školska nogom-

etna ekipa i što postoji

veliki interes među

učenicama. Bilo bi

Ema Miholić,

Lara Hruška, 1.h

Stranica 288

izvrstan nogometaš.

Budući da je profesori-

ca bila izrazito zado-

voljna njegovim savjeti-

ma, svakako na umu

ima angažirati njega ili

nekog drugog učenika

kao dodatnu pomoć u

treninzima. Veliku pomoć

učenice su imale od

strane učenika Ivana

Havličeka koji je s

učenicama odradio

kvalitetan trening i

pojasnio određene

stvari jer je on sam

Nogomet—sport za žene?

Bilo bi idelano

kada bi i na nivou

grada postojala

ženska

nogometna ekipa

gdje bi se i naše

učenice mogle

uključiti i steći

više iskustva.

Ivo Robić rođen je 28. siječnja 1923.g. u Garešnici. Bio je popularni pjevač zabavnih

melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe i prvi koji je napravio veliku međunarodnu

karijeru.

Ploču Morgen prodao je u više od milijun primjeraka te ga zato zovu „mister Morgen“

Rođen je kao prvi od trojice sinova u obitelji oca sudskog službenika Stjepana i majke

Marije Robić. Otac Stjepan volio je glazbu te je vodio tamburaški orkestar. Tako je

Ivo Robić već zarana pjevao u zboru i svirao violinu. Tijekom školovanja u srednjoj

školi u Bjelovaru, kamo se obitelj preselila, Robić je već osnovao s prijateljima školski

Dixieland, sastav s kojim je amaterski nastupao.

5.ožujak 2020

„Samo jednom se ljubi“

Ulicama moga grada: Ivo Robić -

garešnički slavuj

STRANICA 29

5. ožujka 2020.

Nakon srednje škole odlazi 1943. godine u Zagreb na studij prava. Istodobno počinje pjevati u

zagrebačkom baru Grillroom uz orkestar Kalmana Kočija te na plesu. 1943. godine počinje

pjevati uživo u programu državne krugovalne postaje Zagreb.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine prilike za mladog pjevača nisu bile baš

sjajne. Robić je nakratko živio u Maliboru od 1949.godine nastupajući na radiju, no već iste

godine dobio je ljetni angažman u hotelu. Robić se seli u Opatiju.

Robić je izvan pozornice živio mirno i povučeno na relaciji Zagreb—Opatija. Do kraja života

živio je u skladnom braku sa svojom suprugom Martom, a djece nisu imali.

Preminuo je 9.ožujka 2000. godine u Rijeci.

Lara Hruška, I.h

„Samo jednom se ljubi“ Stranica 30

Imaju li knjige veću

vrijednost nego mediji?

Ljudi se prepuštaju nes-

tvarnom svijetu koji su

stvorili mediji i zaboravlja-

ju značenje knjiga.

Knjige same po sebi

imaju svoju moć, ne samo

da njima razvijamo naš

mozak, već nam i pomažu

u pamćenju, učenju novih

pojmova. Kao i djelo

„Fahrenheit 451“ kojim se

dobro opisuje naše društvo

u budućnosti, mnogi su

zbog medija i zaboravili

vrijednost knjiga, ali uvijek

postoji skupina ljudi koja i

dalje vjeruje u njihovu vri-

jednost. U djelu Guy Mon-

tag željan je znanja koje

donose knjige i trudi se poka-

zati ljudima kako knjige mo-

gu biti zanimljive. Djelo dob-

ro opisuje moć knjiga i kako,

ako se ne čitaju, mogu uništiti

društvo, ali isto tako knjige u

doticaju s vatrom postanu

prah i pepeo. Svijet postaje

manji i taj dio znanja biva

izgubljen zauvijek. Mildred i

njezine prijateljice u djelu ne

razumiju što im Guy Montag

želi reći čitanjem poezije. Ta-

ko i u današnjem svijetu mno-

gi počnu čitati knjigu i odus-

tanu jer ne razumiju što se

time želi reći.

U djelu knjige se pale

što se može usporediti s dana-

šnjim svijetom. Mi ne palimo

knjige, već ih stavljamo na

police i zaboravljamo na njih,

puštamo da se na njima naku-

plja prašina. Za mene knjige

su bitnije nego mediji, makar

kao i većina više vremena

provodim uz tehnologiju iako

se trudim upiti znanje iz knji-

ge i tako sačuvati njihovu vri-

jednost. Kad svijet postane

mračno mjesto bez knjiga,

sve što ostaje je pepeo i sjeća-

nje na njih.

Knjige ili mediji?

„Knjige nikad neće izgubiti svoju

vrijednost“ Fahrenheit 451– zanim-ljivosti

Piscu Rayu Bradburyju inspiraci-

ja za knjigu bio je Adolf Hit-

ler i zloglasno paljenje knjiga

Pisac je smatrao kako je televizi-

ja „smeće“

Djelo je predviđajuće: u romanu

se spominju slušalice,

„plazme“ televizori te banko-

mati (!!!)

Vrijeme radnje je nepoznato iako

se smatra kako je radnja smje-

štena u 2053.

5. ožujka 2020.

STRANICA 31

Ana Trputac, 2.h Uredio: Rafael Kovač, 3.g

Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan

sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog

rata. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a datum obilježavanja je 27. siječnja. Na taj

je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili

nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Dan sjećanja na holokaust i sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata

obilježava se diljem Europe s posebnim naglaskom na obrazovanju mladih generacija.

I u našoj školi obilježili smo Dan sjećanja na holokaust tako što su učenice I. gt Mia Mar-

kač i Katja Klar uz pomoć nastavnika Povijesti Ivana Torčića napravile kreativan plakat

koji je bio izložen u holu škole kako bismo se prisjetili tog dana.

Ema Miholić, 1.h

27. siječnja -

Dan sjećanja na holokaust

5. ožujka 2020. STRANICA 32

Svjesni činjenice da je

nasilje, bilo kojeg ob-

lika, prisutno svakod-

nevno u svim okruže-

njima, odlučili smo

reagirati i pomoći za-

jednici u razumijeva-

nju i prihvaćanju razli-

čitosti koje nas okru-

žuju. Djeca su naše

blago, a ujedno i najvi-

talniji dio društva, sto-

ga ovim programom

podižemo svijest o

problemu vršnjačkog

nasilja, velikom prob-

lemu među djecom i

mladima, s mogućim

teškim posljedicama u

kratkoročnoj i dugo-

ročnoj perspektivi razvoja djece.

Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink

Shirt Day, program je prevencije vršnja-

čkog nasilja, a obilježava se zadnje srije-

de u mjesecu veljači. Ideja je nastala u

znak protesta zbog incidenta koji se do-

godio u jednoj školi.

Inicijativom školskih

kolega je na konstruk-

tivan i inteligentan na-

čin riješeno sustavno

zlostavljanje dječaka,

posvećenog podršci

liječenju teško bolesne majke. Ružičaste majice, koje su soli-

darno s dječakom nosili njegovi škol-

ski kolege, postale su prepoznatljiv

simbol inicijative, i kasnije, međuna-

rodno prepoznate obljetnice. Naša se

škola također svake godine uključuje

u borbu protiv nasilja.

Dan ružičastih majica

27.veljače 2020.

Patricia Komugović, 3.gt

Ema Miholić, 1.h

STRANICA 33

1. Paviljon u Zagrebu gdje su učenici grafičkih tehničara i gimnazije (osim 3.g.) išli

na izlet.

2. Naslov romana Raya Bradburyja (… 451).

3. Ime književnika u nazivu naše škole.

4. Kazalište u kojem su učenici pogledali predstavu Gospoda Glembajevi.

5. Maturantica koja se može pohvaiti pozivom na Olimpijadu znanja.

6. 14. veljače slavimo…

7. Predstava u „Gavelli “, „Gospoda...“

8. Nadimak Ive Robića

9. Jedno od triju pisama, savršeno za pisanje kaligrafijom.

Križaljku priredio: Rafael Kovač, 3.g

Zaigraj i ti!

RJEŠENJE: __________________________

Ako želiš i ti istraživa-

ti nove teme, biti sudi-

onik aktualnih do-

gađaja i o tome izvješ-

tavati ostale, pridruži

se novinarskoj skupi-

ni. Svi ste dobrodošli

u otkrivanju i stvara-

nju novih radova!

STRANICA 35

Postani i ti novinar!