ČAJ I POSEBNOSTI PODRU ČJA GRADA SENJA U ODNOSU NA … obrazlozenje... · Velebit pripada Dinarskom gorskom nizu i njegov je, reklo bi se, najreprezentativniji dio na tipičnom

P R V E I Z M J E N E I D O P U N E P R O S T O R N O G P L A N A U R E Đ E N J A G R A D A S E N J A

________________________________________________________________________________________________ U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d. o. o. Z A G R E B

1

1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA SENJA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. TEMELJNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.1.1. Smještaj, veličina, geoprometni položaj Područje Grada Senja smješteno u Kvarnerskoj regiji izrazito je specifična prostorna cjelina našeg podneblja. Zauzima veći do istočne obale Kvarnera i velebitskog Podgorja, područje kraških obronaka Kapele i Senjskog Bila. Površinom iznosi 658 km², s dužinom uz obalu do 50,7 km zračne linije. Obilježja područja grada Senja su oštro naglašen planinski okvir koji se bez prijelaznih zona, direktno približava moru i Kvarnerskom arhipelagu. Osnovna karakteristika senjskog područja, na neplodnom kraškom podgorsko-primorskom kraju, je rijetka naseljenost. U ovom surovom i ogoljelom kraju nema mnogo pitomih detalja. Priobalnim područjem grada prolazi Jadranska turistička cesta, a preko najnižeg perivoja na području Hrvatskog Primorja - Vratnika (698 m n.v.) cesta Senj-Karlovac, povijesno poznata Jozefinska cesta. Jadranska turistička cesta i cesta Senj-Karlovac su dva najvažnija prometna pravca jer međusobno povezuju dijelove i mjesta unutar administrativnog područja Grada Senja, a ujedno povezuju središnje naselje Senj s ostalim većim centrima regije i republike. Geografski položaj, cestovne veze s kontinentalnim zaleđem i duž obale, Senjska luka i maritimne veze s otocima davale su senjskom području, kroz povijest, vrlo važan političko-ekonomski značaj. Vrlo razvijene veze između obalnog područja u kojem dominira Senj i amfiteatralnog kontinentalnog zaleža koje gravitira obalnom području osigurale su Senju izrazito dobar makrogeografski položaj, te je zahvaljujući tome uspijevao da tokom povijesti održi izvjesnu koheziju u postojećoj ekonomskoj i socijalnoj strukturi svog područja. Područje Grada Senja veličinom i položajem u makroprostoru jedinstveno je i neusporedivo sa susjednim ili drugim gradskim ili općinskim područjima u Hrvatskoj. To je jedna od prostorno najvećih gradskih općina (teritorij koji se, što je rijedak slučaj, podudara s područjem bivše Općine Senj, prije novo administrativno teritorijalnog ustroja koji je uslijedio nakon osamostaljivanja države Hrvatske. Razlozi ovome, a to je ujedno i temeljno određenje ovoga prostora i hendikep njegovu vitaliziranju, je nedostatak kritične konstelacije centralnih naselja koji bi mogli postati polovi razvoja na lokalnoj razini. Osim Senja, kojemu zbog blizine možemo pridružiti naselje Sv. Juraj kao «prigradsko naselje», te donekle Krasno, sva su druga naselja bez naznaka centaliteta i bez socijalne i društvene infrastrukture koja može dati unutrašnji poticaj razvoju. Druga odlika ovog prostora je prirodna: geomorfološka, botanička i etnološka osobitost Velebita, zbog čega je u velikom obuhvatu površina proglašen zaštićenom, kao Park prirode, a potom u užem obuhvatu kao Nacionalni park «Sjeverni Velebit». Treća odlika ovog prostora je strateški značajna točka izlaska kontinentalnog prostora Hrvatske na more i čvorište sa smjerom koji prati obalnu liniju (danas magistralni pravac Jadranske turističke ceste Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik, a u skoroj budućnosti i jadransko-jonski smjer autoputa). Područje ima i određenu tranzitnu ulogu. Na obali u Senju, Jablancu i Prizni se nalaze trajektni terminali preko kojih se ostvaruje promet prema Krku, Rabu, i Pagu, najvećim otocima Kavrnerskog zaljeva. Njegovim rubnim područjima ili središnjim dijelom, koristeći podobne niže prijevoje (sedla), prolaze suvremene ceste, koje povezuju kontinentalni unutrašnji i primorski do zemlje (Zagreb-Karlovac-Ogulin-Senj kroz Vratnik



2

698 m), ili imaju regionalno značenje (Jurjevo-Krasno polje-Ogulin preko Oltara 1012 m, Jablanac-Kosinj-Perušić preko Velikog Alana 1406 m). Velebit ima povoljan geografski položaj. Nalazi se uz prostrano i privlačno primorsko turističko područje u zemlji i nedaleko atraktivnih Plitvičkih jezera, između tri najveća gradska središta i najrazvijenije regije u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Split), te relativno blizu razvijenih dijelova Europe. Velebit nije samo najveća hrvatska planina, već i jedina naša primorska planina, koja razdvaja dva geografski bitno različita prostora: mediteranski i kontinentalno- planinski, tj. dijelove Hrvatskog primorja od Gorske Hrvatske. Zato planina Velebit kao jedinstveno socio-ekološko područje, na relativno malom prostoru objedinjava gotovo sve bitne prirodne značajke i komponente nasljeđa šireg mediteranskog i dinarskog kruga.

1.1.1.2. Reljefne svojstvenosti i geološka obilježja O geološkoj građi Velebita objavljen velik broj stručnih i znanstvenih radova. Dugo istraživačko razdoblje, kao i veliki broj istraživača, razlog su da je geološka građa Velebita relativno dobro poznata. Velebit započinje na sjeverozapadu, na prijevoju Vratnik iznad Senja, koji velebitski masiv dijeli od Velike Kapele, odnosno od Gorskog kotara. Ukupna dužina mu je oko 145 km, a širina se mijenja - najveća doseže 30-ak km. Prateći smjer razvoja masiva od Vratnika prema rijeci Zrmanji, na istočnoj strani se pružaju Gacko i Ličko polje, a na zapadnoj Jadransko more. Takav zemljopisni položaj određuje i ostale prirodne karakteristike Velebita, posebice klimatološke. Velebit pripada Dinarskom gorskom nizu i njegov je, reklo bi se, najreprezentativniji dio na tipičnom kraškom području, što određuje prirodne osobine: reljef, morfologiju, režim voda, dijelom biljni i životinjski svijet, i dr. Od prirodnih čimbenika na oblikovanje morfologije kraškog područja najveći učinak je imala voda, odnosno oborine. Voda kemijskim djelovanjem, korozijom, kamenu podlogu otapa i razgrađuje. Kako su kameni blokovi različitog sastava, a voda pojedine dijelove brže a neke polaganije otapa, to je razlog nastajanju velikog broja različitih geomorfoloških pojava na kraškom području. Voda djeluje i svojom snagom, odnosno erozijom, šireći na taj način već postojeće pukotine i stvarajući pri tom različite podzemne prostore, pa čak i cijela jezera i podzemne vodotoke. I u tom pogledu Velebit je zanimljiv, jer ne predstavlja neprobojni zid između unutrašnjeg dijela Hrvatske i Jadranskog mora. U morfološkom pogledu Velebit se dijeli na tri dijela: a) primorsku padinu, b) vršni dio masiva, c) ličku padinu: - Primorska padina, koja se vertikalno proteže od razine mora do početka vršnog dijela Velebita na 900 - 1000 m n.v. raščlanjena je s dvije uzdužne terase (stepenice), koje se uglavnom mogu kontinuirano pratiti duž primorske strane. Prvu čini tzv. podgorje, a započinje kod Jurjeva, gdje se stepenica širi i diže do Jablanca (tu je najšira - oko 3 km), te na južnom dijelu Velebita postepeno prelazi u sjeverno-dalmatinsku krašku zaravan. Od nadmorski više, druge stepenice primorske padine formirane kao svojevrsne žljebaste udoline, dijeli je tektonski (normalnim vertikalnim rasjedom) predisponirana padina znatnog nagiba, koja završava nizom kupastih i oštrih glavica i kukova. Drugu stepenicu, na 800 - 900 m n.v. definira niz zatvorenih kraških formi – udolina (duliba) i dolaca, koje se identično prvoj terasi, mogu pratiti duž cijele primorske padine, a međusobno su odvojene spletom prečega veće ili manje relativne visine, te nizom ponikvi (vrtača) najrazličitijih formi i dimenzija. Mnogi tokovi i između njih udoline, dulibe i kraška polja na različitim visinama, daju toj padini morfološku i reljefnu razvedenost. Padina s obale ili obližnjih otoka izgleda poput zida. Od vršnog dijela Velebita tzv. hrpta (“bila”) razdvaja je također tektonski predisponirana strma padina. Oko tih stepenica, bilo s



3

njihove jedne ili druge strane, strše mnogobrojni kukovi različitih oblika i veličine. I dok su se na nižoj stepenici ili terasi, malo dalje od obale, razvijala stalna naselja, dotle se na višoj stepenici ili terasi odvijao uglavnom život u kasno proljeće, preko ljeta i u ranu jesen. Mnogobrojni dolci, udoline, dulibe i kraška polja služila su stanovništvu iz primorja za ispašu stoke; tu su se nalazili njihovi ljetni stanovi; - vršni dio masiva Velebita (hrbat ili bilo) nipošto nije formiran kao jedinstveno gorsko bilo. Njegova širina je znatna (širi je u sjevernom dijelu), a morfološki se očituje u čitavom spletu nepravilno raščlanjenih udolina i glavica (prosječne visine preko 1300 m) među kojima se izdižu velebitski vrhovi (Mali Rajinac 1699 m, Veliki Rajinac 1667 m, Zavižan 1677 m, vrh Visibaba 1341 m, Vučjak 1594 m, Šatorina 1624 m). Za sjeverni i srednji Velebit karakteristično je, da se hrbat sastoji od niza vrhova između kojih se prostiru udoline. Ti dijelovi Velebita nemaju bilo, osobina koja je vrlo karakteristična za planine. - Lička padina, po svojim morfografskim obilježjima, razlikuje se od primorske padine. Druga strana Velebita u reljefnom je pogledu prava suprotnost njegovoj primorskoj strani. Na toj padini ne postoje terase ili stepenice, nego se ogranci Ličkog i Gackog polja u pojedinim dijelovima duboko uvlače u unutrašnjost Velebita. Velebit se dijeli na sjeverni, srednji, južni i jugoistočni dio. Takva podjela temelji se na njegovim prirodnim obilježjima - zemljopisnim i reljefnim. Sjeverni Velebit se proteže od prijevoja Vratnik, do prijevoja iznad Jablanca. Tu započinje srednji Velebit, a završava između Karlobaga i Gospića. Dužina pojedinih dijelova Velebita, kao i njihova širina različite su, ovisno o zemljopisnim i reljefnim karakteristikama. Dužina sjevernog Velebita, uključujući i Senjsko Bilo je oko 30 km., a najveća širina također oko 30 km. Senjsko bilo je sjeverozapadni dio sjevernog Velebita; pruža se od prijevoja Vratnik do cesta na prijevoju Oltari - Krasno. Mala visina i jednoličan reljef zemljopisne su karakteristike Senjskog bila, što ga čini različitim od drugih dijelova sjevernog Velebita. Senjsko bilo je tek pretplaninski dio Velebita. Najviši vrhovi Senjskog bila su Kečina greda (1491 m) i Jadičeva plan (1416 m). Središnji dio sjevernog Velebita čine dva niza vrhova: niz vrhova prema moru, od Velikog Zavižana (1676 m) pa dalje prema Ronažanskim kukovima (1676 m) prati Premužičeva staza. Najviši vrh u tom nizu je Gromovača (1676 m). S druge strane, tj. prema unutrašnjosti, pružaju se vrhovi gdje dominiraju Mali Rajinac (1699 m) i Veliki Rajinac (1667 m). Visoki kukovi se isprepliću s dolinama i ponikvama. Između tih dvaju nizova vrhova duboko se usjekla Lomska duliba, udolina obrasla gustom šumom i bujnim raslinjem. Prijevoj Vratnik dijeli Velebit od Velike Kapele. U tom dijelu Velebita nalazi se nekoliko udolina. Posebno su važne Lomska i Krasanska Duliba, jer su u njima nastala veća naselja koja su i danas nastanjena, za razliku od mnogim drugim naselja po Velebitu. Na području Sjevernog Velebita nalazi se i Botanički vrt ispod Zavižana, te Rožanski ili Hajdučki kukovi. Najviši vrh tog dijela Velebita je Mali Rajinac. Na Zavižanu, drugom vrhu po visini, nalazi se meteorološka stanica i planinski dom. I u srednjem dijelu Velebita ima nekoliko značajnih prirodnih lokaliteta. U njemu se prostire šumski rezervat Štirovača, koja još godine 1929. proglašena nacionalnim parkom. Tu se nalaze slikoviti Dabarski kukovi i Bačića kuk. Na hrptu srednjeg Velebita postoje tri niza vrhova, koji se pružaju od sjeverozapada prema jugoistoku. Najviši, središnji niz čine Zečjak (1623 m), Šatorina (1624 m) te Lisac (1450 m), Budakovo brdo (1318 m) izvan područja grada Senja. Zapadni primorski niz vrhova pruža se na kraju kraške stepenice, odnosno zaokružuju kraška polja, a istočni niz s nekoliko vrhova, npr. Laktin vrh (1504 m), uzdiže se iznad obronaka prema Lici. Na području parka prirode Velebit vodopropusnost ili vodonepropusnost su vezani uz općenite kraške osobine reljefa. Na širem području Velebita prema litološkim obilježjima razlikuju se stijene različite vodopropusnosti. U njima se ističe nekoliko hidroloških područja s utvrđenim podzemnim tokovima (smjerovima kretanja podzemnih voda).



4

Značajna je i pojava podzemnih hidrogeoloških oblika: ponornica, akumulirane podzemne vode, kraških izvora (vrela i vrulja) i ponora. Na ovom području su utvrđene pretpostavljene zonalne podzemne razvodnice između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Mareografija Obala šireg područja pretežno je strma i kamenita a samo mjestimično na uskim potezima završava uvalama plavina, šljunka ili pijeska. Uz obalu, osim u Sv. Jurju nema otoka ni otočića. Na sjevernom dijelu Grada Senja obala je kamenita, vrlo se strmo spušta u more, tako da Jadranska magistrala prolazi uz obalnu crtu na koti i do + 35 m. Dubine mora uz obalu iznose do 20 - 30 m. Na tom dijelu postoje dvije veće šljunčane plaže u uvalama Bunica i Sv. Jelena. Dio plaže od Drage do “Mađarske rive” nasut je i planiran za uređenje kupališnog pojasa. Od kupališta do uvale Spasovac na završetku padine Trbušnjak kamenita obala je vrlo strma tako da Jadranska magistrala prolazi uz obalu i na koti od + 55 m. Dubine uz obalu iznose od 30 - 40 m. Na tom dijelu nalazi se niz malih plaža u pećinama, koje su stvorene abrazijom mora, i do kojih se može pristupiti jedino čamcem. Od uvale Spasovac do uvale M. Grabova kamenita obala je u prvom dijelu također vrlo strma, dok je u drugom dijelu od uvale Vlaška manje strma, te pristupačnija. Tu magistrala prolazi uz samu obalu na koti do + 15 m (osim na dijelu gdje obilazi hidroelektrane). Dubine uz obalu su također velike do 20 - 30 m, ali nešto manje od uvale Vlaška do Jurjeva. Ovaj dio obale povoljniji je za pristup i ima niz šljunčanih i pješčanih plaža u uvalama Spasovac, Ujča, Vlaška i Grabova. Dio obale od uvale Grabova je uski kameniti pojas do magistrale sa strmom padinom tla, a proteže se do kupališta u Jurjevu, koje je izgrađeno na ušću bujičnog kanala. Od Jurjeva do uvale Jablanova, obala je kamenita ali nešto manje strma sa dubinama uz obalu od 20 m. U predjelu Žrnovnice obala je kamenita s mogućnošću pristupa u more ali je u samoj uvali mnogo vrulja tako da je more prohladno za kupanje. U uvalama Duboka i na potezu Crnika - Ždralova strmiji su pristupi u more ali s malom dubinom, a dno je pločasti kamen, pogodan za kupanje. Najljepša plaža na čitavom području Grada Senja je u uvali Lukovo od šljunka sitne granulacije. Sve uvale u Kladi, Starigradu i Sitnici imaju manje šljunčane plaže, a preostali dio obale je kamenit s mogućnošću djelomičnog korištenja uz izvedbu pristupa u more. U svim uvalama postoje uređene lučice za prihvat manjih plovila. Uvale su zaštićene od bure tako da se mogu sklanjati i sidriti plovila zatečena u kanalu. Zaljev Zavratnica južno od Jablanca, specifična je formacija, izgledom je vrlo sličan fjordu, te zaštićen je kao spomenik prirode. Osnovne značajke površinske hidrografije Na području Grada Senja nema stalnih vodotoka, ali zato ima znatan broj povremenih bujičnih tokova. Prostor obuhvata se može podijeliti u dva dijela: primorsku padinu Velebita, te prostor središnjeg Velebita. Prvi dio ima izrazito razvijenu hidrografsku mrežu površinskih povremenih tokova, gdje je unatoč propusnosti podloge formiran čitav niz bujičnih tokova, čije glavno obilježje je velika strmina (time i potencijalna energija vode), rijetka pojava velikih voda (u pravilu kada se i podzemlje saturira), te njihova štetnost, posebno neposredno uz obalu, gdje su očite povremene štete od vode i donošenja nanosa. Drage i korita bujica su nastale erozijskim djelovanjem vode, te njihov daljnji erozijski potencijal ima presudni utjecaj na



5

stvaranje i održavanje plaža u uvalama, o čemu treba voditi računa i kod njihovog uređivanja. Prostor središnjeg Velebita, usprkos većih oborina ima relativno slabo razvijenu površinsku hidrografsku mrežu, što je prvenstveno posljedica propusne geološke podloge najvećeg dijela tog prostora. Tek su na nekim mejstima sa nepropusnijom podlogom formirani povremeni površinski bujični tokovi – ponornice (vodotoci područja Štirovače i Klepine Dulibe, te sjeverni krak Gacke), čije je osnovna karakteristika ograničena upojnost ponora i pojava značajne vodne erozije. Erozivni utjecaji vjetra i vode na velebitskom području, pojačani kroz povijest intenzivnom eksploatacijom šumskih i pašnjačkih površina, su smanjeni zadnjih desetljeća gašenjem agrikulturnih djelatnosti, iako još uvijek vrlo prisutni, ali se intenziviranjem izgradnje infrastrukturnih i drugih objekata javljaju nova žarišta erozije. Svi vodotoci – bujice Grada Senja pripadaju slivnom području „Podvelebitsko primorje i otoci“, sustavu voda 2. reda (bivše lokalne vode) i njima upravljaju Hrvatske vode – VGO Rijeka. Teritorijalno su u nadležnosti Vodnogospodarske ispostave Lika, sa sjedištem u Gospiću. 1.1.1.3. Klima Planina Velebit, kao najmarkantnija ortografska prepreka u Hrvatskoj, od presudnog je značenja u formiranju vremenskih i klimatskih prilika priobalja, dijela Hrvatskog primorja i kontinentalnog zaleđa. Klimatološka istraživanja pokazala su osnovna obilježja klime na Velebitu. Podloga klimatoloških istraživanja su motrenja na meteorološkim postajama, koje se nalaze na nekoliko mjesta na Velebitu. Između njih posebno treba istaknuti meteorološku postaju na Zavižanu, uz planinarski dom, koja radi od 1953. godine. Izdvajaju se dva osnovna klimatska areala: 1. Mediteranski klimatski areal obuhvaća primorsku padinu Velebita do približno njene granice s vršnim dijelom, a karakterizira ga utjecaj Jadranskog mora koji znatno slabi s porastom nadmorske visine. Ljeta su topla i suha, a zime blage i kišovite. Godišnja količina padalina se izlučuje uglavnom u zimskoj polovici godine. Snijeg se javlja veoma rijetko i vrlo brzo nestaje. Bura je dominantan klimatski faktor na primorskoj strani Velebita. 2. Alpsko-dinarski klimatski areal poklapa se s vršnom zonom Velebita, te ličkom kontinentalnom padinom. Značajan modifikatorski utjecaj čini reljef, što se očituje u snižavanju zimskih temperatura, svježim ljetima (godišnje amplitude prelaze 25° C), te u povećanoj količini padalina i većem udjelu snijega. U zaleđu Senja i njegovog primorja, vladaju skoro izraziti kontinentalni klimatski elementi. Povećane su godišnje količine oborina, naročito to dolazi do izražaja na višim etažama padina Velebita i Senjskog bila, gdje zbog većih hlađenja ulazne vlažne maritimne zračne struje dolazi do većih izljev oborina i jače kondenzacije uopće. Područje Grada Senja (kao i čitavo područje Parka prirode Velebit) prostire se na području dviju klimatskih temperaturnih zona, koje se po temperaturnim vrijednostima ujednačuju na njegovom vršnom dijelu. Prvu čini primorska padina Velebita s prosječnom godišnjom temperaturom zraka od 14°C, dok je druga predstavljena istočnom kontinentalnom (ličkom) padinom (rubni dio padine 8°C). Prosječno godišnje kolebanje temperature zraka je 18,5°C. Apsolutni minimum temperature u Senju bio je -18,3°C, a apsolutni maksimum 37,6°C. Središnji godišnji broj dana sa snijegom mnogo je veći nego u drugim primorskim mjestima i iznosi 12,2 dana (za desetogodišnji prosjek). Prosječna godišnja količina padalina na vršnom dijelu Velebita je iznad 3000 mm. Količina padalina se smanjuje od jugoistoka prema sjeverozapadu. Više padalina je na rubnom ličkom prostoru (1884 mm) nego na primorskoj velebitskoj padini (1188 mm). Gotovo 2/3 količine padalina izluči se u zimskoj polovici godine. Količina oborina, uz ostale čimbenike, određuju vrstu i bujnost vegetacije na nekom području. Općenito se može



6

reći, da količina padalina na Velebitu raste od podnožja prema vrhovima. Tako na nadmorskoj visini od 800 m godišnja količina oborina je oko 1000 mm, a na visini od 1600 m količina je 3500 mm. Proljetne oborine su vrlo često popraćene grmljavinama i izlijevaju se u vidu jakih, ali kratkotrajnih pljuskova. Vrlo je velik broja dana sa snježnim pokrivačem višim od 30 cm. Dok je na primorskoj padini Velebita gotovo zanemariv, na vršnom području Sjevernog Velebita iznosi oko 70 dana godišnje. Snježni pokrivač se javlja na obroncima Velebita prema moru na 200 - 300 m n.v. i to od početka siječnja, dok se na visinama iznad 1000 m očekuje sredinom studenog i traje pet mjeseci do sredine travnja (iznad 1500 m zadržava se dva mjeseca dulje). Insolacija je vrlo zapažena i osjetljiva meteorološka i mikroklimatska pojava u senjskom području. Senj i njegova najbliža okolina godišnje imaju od 2.000 sati sunčanog sjaja. Oblačnost je najviše izražena u zimskim mjesecima. Srednji broj oblačnih dana tokom godine iznosi 107,88 dana, a srednji godišnji broj vedrih dana iznosi 81,12 (za period od 30 godina). Zbog miješanja različito zagrijanih zračnih masa u graničnom području Velebita između primorja i unutrašnjosti, za područje vršnog dijela velebitskog masiva, karakteristična je pojava relativno velikog broja dana s maglom (187 dana godišnje). U Velebitskom kanalu postoje dva toka morskih struja. Uz obalu Velebitskog podgorja imamo sjeverozapadnu, a duž obale jugoistočnu struju (struje se označuju prema smjeru kamo teku). Srednja brzina struje u Velebitskom kanalu iznosi 0,3 - 0,5 čvora (Nm/S). Jugoistočnu obalu otoka oplakuje struja koja nadire kroz Ljubačka vrata. Ova je struja nešto snažnija (od 0,5 - 0,7 čvorova). Na jugozapadnoj obali struje su vrlo slabe, uglavnom se formiraju periodične struje plime i oseke. Dominantan smjer puhanja vjetrova je iz pravca sjeveroistoka preko istoka do jugoistoka, što ovisi o reljefnim karakteristikama pojedinih dijelova masiva. Konfiguracija kopna je takova da se smjer bure na pojedinoj točki promatranja mijenja od NE do SE i dostiže na mahove brzinu od 120 km/h. Za klimu Velebita karakteristični su i vjetrovi, posebno bura. Primorska velebitska padina i pogorje često su, a osobito zimi, izloženi udarima bure. Ne samo na prijevojima nego i uzduž cijelog Velebita bura zna dosegnuti olujnu jačinu. Utjecaj bure s velikim i jakim prodorima hladnog zraka preko Vratnika, smanjuje vrijednost inače vrlo povoljnog geografskog položaja i ekspozicije terena. Osim bure (NE-SE) vrlo je značajan još i jugo koji puše iz smjerova S odnosno uzduž velebitskog kanala i doseže jačinu od 8 B i više. Učestalost takvog vjetra je znatno manja. Osim ta dva glavna vjetra mogu se još spomenuti i vjetrovi iz smjera SW, N i NW iako je njihova jačina i učestalost znatno manja i sa minimalnim utjecajem na meteorološke prilike. Klima na Velebitu pod utjecajem je dviju klimatskih regija: srednjoeuropske i mediteranske. Velebit je granica tih dvaju regija, jer ih visinom i velikom dužinom razdvaja. No koliko god se te dvije klime razlikuju, na Velebitu su prisutni i njihovi prijelazi. Na Velebitu je, radi geomorfološke razvedenosti, također česta i pojava mikroklimatskih aberacija. Mikroklima je posebna pojava, okarakterizirana kao klima koja vlada na vrlo malenim prostorima. Ona neprestance utječe na floru i vegetaciju određenog područja. Zanimljiva je mikroklima ponikva, gdje se javlja pojava temperaturne inverzije (temperatura na rubu ponikva viša nego na njenom dnu).

1.1.1.4. Tlo i vegetacijski pokrov Litološki sastav Masiv Velebita je sazidan od naslaga koje se stratigrafski protežu od razdoblja mlađeg paleozoika do kvartara, među kojima dominiraju vapnenci i dolomiti, breče, a u manjoj mjeri i škriljevci. U pogledu strukture građe značajni su neotektonski pokreti. Zbog raznolike



7

geološke građe sedimenata vapneno - dolomitnog facijesa, na čitavom velebitskom prostoru susreće se niz morfoloških formi izuzetne estetske vrijednosti. Vrlo okršene vapnenačke naslage Velebita mezozojske starosti veoma su podložne eroziji i koroziji. Stijene tercijarne starosti (breče i konglomerati) pod utjecajem površinskih voda i atmosferilija, troše se na specifičan način oblikujući osamljene oblike. Tu su još drugi interesantni i markantni vrhovi, ogoljeni grebeni, stjenovite vertikale, osamljeni kameni stupovi, manje klisure, te stijene ižljebljene škrapama, točila, jaruge, razlomljene stijene i druge neobične kamene forme. Od urezane jaruge Senjske Drage s rijetkom i interesantnom pojavom eruptivnih stijena, preko Rožanskih i Hajdučkih kukova, morem potopljene doline Zavrtnice kod Jablanca na gotovo svim prostorima ove planine, ali i na području Sjevernog i Srednjeg Velebita, moguće je uočiti još čitav niz do sada premalo istaknutih markantnih morfoloških detalja. Velebit ima velik broj najrazličitijih kraških pojava i oblika koji zadivljuju pojavom i izgledom. Od kraških pojava najčešći morfološki oblici na Velebitu su škrape. Nastajanje različitih oblika škrapa ovisi ne samo od sastava podloge, nego i njezina nagiba i biljnog pokrivača. Često su veoma duboke i široke. Širina i dubina pojedinih žljebova i njihova razvedenost na škrapama ovise o djelovanju vode, o klimi, ali i o nagibu i građi podloge. Na Velebitu kao kraškom području često se susreću i kamenice, tj. udubine u stijeni, različitih oblika i veličine. U njima se skuplja kišnica, koja svojim djelovanjem polagano dubi kamenu podlogu. Još jedna pojava na kraškom području dosta česta, a to su ponikve ili vrtače, različite veličine i oblika. Nastajanje ponikva ovisno je od podloge, ali i od djelovanja vode. Ponikve su vrlo često, posebno na nekim njegovim dijelovima (npr. oko Kozjaka na sjevernom Velebitu). U ponikvama vlada mikroklima koja je različita od klime okolnog područja, stoga su se u ponikvama razvile posebne biljne vrste, različite od onih na okolnom području. Od kraških pojava na Velebitu, zahvaljujući njegovu karbonatnom sastavu, zabilježen je velik broj speleoloških objekata - špilja i jama. Neki su od njih u potpunosti ili samo dijelom istraženi i otvoreni za posjetitelje. Do sada je poznato oko 150 jama, spilja (pećina), ponora i ledenica (snježnica). Nedavno su otkrivene i dvije jame u sjevernom Velebitu, Lukina jama u Hajdučkim kukovima i Slovakia u Rožanskim kukovima. Jame različito velikog otvora i dubine uz svoju morfološki specifičnost u sebi mogu skrivati interesantne pojave protočne ili akumulirane vode s posebnom i rijetkom podzemnom faunom. Spilje (pećine) kao horizontalni kanali s malim ili velikim ulazima najčešće su ispunjene raznim arheološkim, antropološkim i paleontološkim nalazima od neprocjenjive znanstvene vrijednosti ili su iz estetskih razloga interesantne za posjet turista. Ponori u obliku horizontalnih ili vertikalnih kanala sa stalnim ili povremenim utjecajem najosjetljivija su mjesta kroz koja može doći do zagađenja kraškog podzemlja. Ledenice (snježnice) se pojavljuju uglavnom na visinama od 1000 metara na više uz rubove udolina i vrtača zaklonjene visokim stablima crnogorične šume. Dubine su im različite, a koristile su se kao mjesta za prikupljanje vode potrebne u sušnim ljetnim danima. Na pojavu različitih kraških pojava na Velebitu utjecao je i čovjek svojim djelovanjem. Uništavajući biljni pokrivač, čovjek je stvarao preduvjete za djelovanje vode i vjetra - ispiranje ili odnošenje tankog sloja zemlje. Na taj je način stjenovita podloga dolazila na površinu. Takve pojave na Velebitu su vidljive na primorskoj strani, gdje je djelovanje čovjeka bilo snažnije. - seizmika Prostor Ličko-senjske županije pripada u seizmotektonski razmjerno aktivna područja. Najveća koncentracija epicentara potresa nalazi se oko uzdužnog velebitskog rasjeda,



8

posebno u njegovu dijelu sjeverno od Starigrada, gdje se granična ploha jadranske platforme podvlači pod Dinaride. Posljedica se očituje tako da se širi prostor sjevernoga Velebita, izdvojen uzdužnim velebitskim te nizom dijagonalnih i poprečnih rasjeda (starigradski, Lukovo – Lomska Duliba – Bakovac, Krasno Polje – Lipovo Polje, Vratnik – Senjsko Bilo – Perušić) ističe kao područje s najjačim intenzitetom potresa u Županiji. Tako u međuprostoru na potezu Senj - Jablanac - Perušić postoji mogućnost potresa maksimalnih magnituda oko 8 stupnjeva MCS skale (povratno razdoblje od 200 godina). Prostor južno (šire područje srednjeg Velebita) i zapadno (kontaktno područje Velebita i Kapele) od toga se seizmotektonskog žarišta nalazi unutar područja potencijalne seizmičnosti od 7 stupnjeva. - klizišta Na području Grada Senja nema značajnijih klizišta, a na državnoj cesti D23 se mogu uočiti manje pojave klizanja koje treba riješiti pravilnim dreniranjem podzemne vode. - erozija Na pojedinim dijelovima prostora Grada Senja prisutan je umjereni potencijalni rizik od erozije tla vodom. U pretežito nestabilna područja prostora Senja možemo svrstati i područja bujičnjaka. Pogodnosti tala za obradu Geološku osnovu tla na području Grada Senja ili njezin supstrat, u najvećoj mjeri čini vapnenac i dolomit, a u manjoj mjeri drugi sedimenti. Planinske predjele karakteriziraju antiklinale i sinklinale, razni nagibi i razvijeni mikroreljef jače okršene vapnene i dolomitne litološke podloge. Bez obzira na veće količine padalina, pedoklima u izrazu vodnog režima tla je pretežno suha, zbog dobre propusnosti tla i podloge. Najveće su površine gospodarski različito vrijednih šuma, a u manjoj mjeri su zastupljene poljoprivredne obradive i travnjačke površine. Utjecajem čovjeka je prilično nekontrolirano iskorištena šuma i uvjetovana ubrzana erozija tla najviše na primorskoj padini Velebita. Na području Parka prirode Velebit dominiraju automorfna tla, a minimalne su površine hidromorfnih tala. Različita je zastupljenost i prostorni raspored pojedinih tipova tala. Najzastupljeniji su kamenjari, koluvijalna tla, vapneno dolomitne crnice, rendzine, te smeđa tla na vapnencu i dolomitu. U manjoj mjeri dolaze još humusno silikatna tla (ranker), eutrično smeđe i distrično smeđe ili kiselo smeđe tlo, crvenica, lisivirano ili ilimerizirano tlo, podzol, smeđe podzolasto te antropogeno močvarno glejno tlo. Pogodnost tala za namjensko korištenje je u različitom stupnju ograničeno za intenzivniju poljoprivrednu biljnu proizvodnju, a mjestimično i za šume, zbog stjenovitosti, koja je karakteristična za područje s podlogom vapnenca, zatim zbog efektivne dubine tla, skeletnosti i većih nagiba terena. Vegetacijski pokrov Za područje Senja i njegove okoline značajno je s biljno-geografskog gledišta njegov položaj na granici između mediteranske i kontinentalne regije. U okviru te mediteranske vegetacijske provincije mogu se na temelju spomenutih istraživanja razlikovati četiri glavna vegetacijska područja i to: 1. mediteransko područje zimzelene vegetacije karakterizirano klimatogenom (zonalnom) vegetacijom šuma i makije crnike (Quercus ilex), 2. submediteransko područje listopadne vegetacije karakterizirano klimatogenom šumskom zajednicom bijelog graba (Capinus orientalis),



9

3. mediteransko-montano područje listopadne vegetacije karakterizirano klimatogenom vegetacijom šume crnog graba (Ostria carinifolia) i 4. vegetacijski pojas predplaninske primorske šume bukve (Fagus silvatica). Na ovo posljednje mediteransko-montano područje nadovezuje se u još višim položajima područje primorske bukove šume, koje, međutim po florističnom sastavu vegetacije i po općim klimatsko – ekološkim prilikama pripada već području kontinentalne provincije eurosibirsko-sjevernoameričke šumske regije. Za senjsko područje značajno je s biljno-geografskog gledišta upravo to da se ono nalazi na granici između spomenute jadranske provincije mediteranske regije, a samo najviši položaj zalazi i u okvir Kontinentalne provincije. Cijelo senjsko područje pripada najvećim dijelom submediteranskoj zoni i mediteransko-montanom pojasu istočno jadranskog dijela jadranske provincije i mediteranske regije, a manjim dijelom provinciji eurosibirsko- sjevernoameričke regije. Svaki od ovih vegetacijskih pojaseva i areala okarakteriziran je na temelju njemu svojstvenih klimatogenih šumskih vegetacijskih odlika i karakteristika, kao i na temelju sekundarne, antropogene vegetacije koja je razvijena na raznim degradiranim površinama. Flora napomena: detaljna istraživanja su tijeku i biti će dovršena u sklopu izrade specijalističkih studija za Prostorni plan Parka prirode Velebit i Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Karakter klime u senjskom području utjecao je na razvoj velikog broja svojti u fitocenološkom i florističkom smislu. Biljni svijet na Velebitu vrlo je bogat i raznolik ali ne samo zbog velikog broja svojti biljnih zajednica. Razlog tomu treba tražiti ne samo u različitosti tla i klime, nego i u razvoju šireg područja u geološkoj prošlosti. Raščlanjenost biljnog svijeta i krajobraznih tipova na Velebitu određena je i njegovom visinom. To je vidljivo kako na njegovoj primorskoj tako i na kopnenoj strani. Raščlanjenost biljnog svijeta po visini velebitskog masiva određuje klima, količina oborina i trajanje snježnog razdoblja. Mnoge su se biljne vrste prilagodile i na takve uvjete. I premda se na vrhuncima Velebita dugo zadržava snijeg, te nije zapreka, da se neke biljne vrste razvijaju i u takvom okruženju. Već je naglašeno da je veliko bogatstvo i raščlanjenost flore na Velebitu nastalo i radi njegova položaja jer se nalazi na granici ne samo dviju klima (kontinentalne i mediteranske), nego i na razmeđu dviju različitih biljnih regija. Sjeverozapadnim dijelom prema Senjskom Bilu Velebit je povezan sa sjeverozapadnom Hrvatskom i dalje s područjem istočnih Alpa. Stoga se u flori Velebita nalazi i velik broj biljaka s alpskog područja. S druge strane, južni i jugoistočni dijelovi Velebita povezani su sa sredozemnim područjem, pa su na tom dijelu zastupljene biljne vrste te biljne regije, ali samo do određene visine, jer se na većim visinama klima naglo mijenja, pa se pojavljuju druge biljne vrste. Može se reći da je biljni svijet Velebita vjerna slika ukupnih geoloških, morfoloških, klimatskih i drugih prilika na toj planini. Izdvajaju se dvije osnovne vegetacijske regije: na primorskoj strani - mediteranska, a na kopnenoj - eufosibirsko-sjevernoamerička regija. a) Mediteranska je regija (najčešće zastupljena tipovima staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH) - B14/B22 Tirensko-jadranske vapnenačke stijene / Ilirsko-jadranska, primorska točila



10

- C35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - C35/D31 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici - C35/D35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Primorske termofilne šume i šikare medunca - D21 Pretplaninska klekovina - D31 Dračici - D31/C35 Dračici / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - D34/C35 Bušici / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci - E35 Primorske, termofilne šume i šikare medunca - E92 Nasadi četinjača - F41/C35 Površine stjenovitih obala pod halofitima b) Eurosibirsko-sjevernoamerička regija (najčešće zastupljena tipovima staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH) - E46 Jugoistočno-alpsko ilirske termofilne šume - C41 Planinske rudine - D21 Pretplaninska klekovina, - E45 Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume - E52 Dinarske bukovo-jelove šume - E61 Pretplaninske bukove šume - E73 Smrekove šume - I21/J11 Mozaici kultiviranih površina /Aktivna seoska područja U ovom prostoru prisutna su i ugroženi i rijetki stanišni tipovi unutar slijedećih cjelina: A Površinske kopnene vode B Neobrasli i slabo obrasle kopnene površine C/D Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare E Šume F/G More i morska obala H Podzemlje U pogledu biljnog pokrivača za Velebit se općenito može reći, da je karakteriziraju bujne šume, koje zauzimaju vrlo velike površine, oskudna vegetacija na onim dijelovima gdje je nestalo šumskog pokrivača, velike površine pod bujnom travom, posebno u proljeće, i velik broj endemskih biljnih vrsta, između kojih treba posebno spomenuti velebitsku degeniju (Degenia velebitica), tercijarni relikt, koji se na Velebitu može naći na vrlo uskim područjima. Biljne šume se nalaze na velikim površinama velebitskog masiva. U tom pogledu Štirovača predstavlja posebnost, ne samo na srednjem Velebitu, nego i na cijelom velebitskom masivu. Štirovača je prostrana kotlina koja započinje na sjeveru ovog dijela Velebita i pruža se u dužini od oko 8 km. Na mjestima doseže i 1 km širine. Kotlina se nalazi između središnjeg i zapadnog niza vrhova. Iznad Štirovače dominira vrh Šatorina. Šume na Štirovači mjestimice imaju izgled prašume. U tim šumama najviše su zastupljene šume smreke i bukve. Uz šume važno obilježje Štirovače je i nekoliko izvora. Glavni izvor je u blizini lugarnice i nikada ne presuši. Izvori i potočići nakon kratkoga toka poniru. Naime, obronci vrhova oko Štirovače izgrađeni su od vodopropusnih vapnenačkih slojeva, a sama dolina od vodonepropusnih pješčanika i škriljevaca. na dodiru tih dvaju, geološki različitih slojeva, nastaje velik broj izvora. Zbog otežane pristupačnosti Hajdučkih ili Gornjih kukova i Donjih ili Rožanskih kukova prirodni biljni pokrov je dobro sačuvan. Visina Kukova određuje i tip vegetacije.



11

Tako je na Kukovima rasprostranjena vegetacija smreke i klekovine, koja poput zelenog pokrivača obrasta Kukove. Na kukovima se nalaze i pojedine biljne vrste, velebitski endemi. Velebitski botanički vrt nalazi se u Modrič docu, okružen je s jugoistočne strane Balinovcem (1601 m), sa sjeverne Velikim Zavižanom (1677 m) i s južne Velikom kosom (1620 m). Utemeljitelj Velebitskog botaničkog vrta je Fran Kušan, profesor na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vrt je kasnije prozvan: botanički vrt “Fran Kušan”. Pri osnivanju pomogao mu je velik broj suradnika. Velebitski botanički vrt osnovan je 1967. godine. Prostire se na oko 35 ha površne. Utemeljitelj Velebitskog botaničkog vrta je Fran Kušan, profesor na Farmaceutsko- biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pri osnivanju pomogao mu je velik broj suradnika. Velebitski botanički vrt osnovan je 1967. godine. Prostire se na 50,28 ha površne. Osnivač prof. Fran Kušan je ovako obrazložio razloge osnivanja botaničkog vrta: “... vrt će u prvom redu služiti upoznavanju flore i vegetacije Velebita i to ne samo u svrhu populariziranja naše flore uopće, nego i za znanstvena istraživanja. Velebitski botanički vrt je vrt otvorenog tipa, tako da se u njemu posjetitelji mogu zadržavati i razgledavati ga”. U Velebitskom botaničkom vrtu ima oko 2250 biljnih vrsta. Raste vrlo velik broj endemskih biljnih vrsta. Fauna napomena: detaljna istraživanja su tijeku i biti će dovršena u sklopu izrade specijalističkih studija za Prostorni plan Parka prirode Velebit i Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Za životinjski svijet nema potpunih i točnih podataka o broju vrsta. Na Velebitu obitavaju različite životinjske vrste. Potpunija istraživanja na tom području su u tijeku. Senjsko područje karakterizira: vrlo uski kopneni pojas uz samo more, koje je okarakterizirano manje-više submediteranskim elementima, sukobljavanja i značajna planinsko-kraška fauna velebitskog masiva i zaleđu. Na ličkoj šumovitoj strani Velebita obitava uglavnom srednjoevropska fauna, na primorskoj strani Velebita, mediteranska, dok na središnjem višim planinskim dijelovima Velebita obitava izrazito planinska - alpska fauna. Dosadašnjim istraživanjima obuhvaćena je fauna vodozemaca gmazova, 96 zavičajnih vrsta ptica, sisavci, kao i rijetke i ugrožene životinjske vrste i njihova obitavališta. Za životinjski svijet može se reći nešto slično kao i za biljni. Veliko bogatstvo morfoloških pojava - kanjoni, strme litice, šume, planinske livade, kamenjari svih oblika, pružaju pogodno boravište i stanište za razne životinjske vrste. Na području Velebita gnijezdi se i velik broj vrsta ptica, npr. bjeloglavi sup. U senjskom području se susreće čak i po neki srednje-evropski pa i alpsko- subalpinski faunistički tip, kojima je to ujedno i najjužnija granica rasprostranjenja. Ipak prava granica rasprostranjenja primorskih faunističkih elemenata u senjskom kontinentalnom zaleđu razmjerno je vrlo uska za razliku od širokog nizinskog primorskog pojasa u južnijim područjima (npr. zadarska zona, sa svojim nizinskim zaleđem). Za senjsko područje je, međutim, vrlo značajna i morska fauna, koja obuhvaća životinjski svijet malog, kanalskog dijela sjevernog Jadrana, zapadno od Senja. To je razmjerno uski Velebitski kanal, prosječne širine 6-7 km. U Velebitskom kanalu žive neke vrste sjeverno-jadranskih mekušaca, među kojima spadaju mnogobrojni puževi, školjke i glavonošci. Senjska plitkovodna morska fauna obiluje raznovrsnim koraljima, polipima, meduzama, kako sesilnih tako i slobodno plovnih oblika. Zaštićene prirodne vrijednosti



12

Prema Zakonu o zaštiti prirode («Narodne novine» br. 70/2005) Na području Grada Senja zakonom je zaštićeno niz prirodnih vrijednosti. Zaštićeno područje je prikazano na grafičkom listu br.1: «Korištenje i namjena površina» u mjerilu 1:25 000, na listu 3.3. «Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite» 3. «Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora» u mjerilu 1:25 000, te rubovi područja gdje se oni nalaze neposredno uz naselja na listovima 4. «Građevinska područja naselja» u mjerilu 1:5 000. Unutar granica obuhvata Prostornog plana grada Senja zaštićeni su: - Strogi rezervat: Hajdučki i Rožanski kukovi (1220 ha) - Nacionalni park Sjeverni Velebit ( 10937 ha) - Park prirode Velebit (unutar granice PPUO Senj je 52376 ha) - Posebni rezervati: Šumski predjel Štirovača na Srednjem Velebitu (118,5 ha), Visibaba (80 ha) i Zavižan – Balinovac - Zavižanska Kosa (118 ha) - Spomenik prirode Značajni krajobraz: Zavratnica (45,9 ha) - Spomenik parkovne arhitekture: Velebitski botanički vrt (50,28 ha). 1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA RH I LIČKO-SENJSKU ŽUPANIJU U GRADU SENJU Na području Grada Senja, nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Državu: Cestovne građevine – državne ceste: - Jadranska autocesta (Rijeka-Senj-Žuta Lokva - spajanje s trasom autoceste Zagreb-Split u čvoru Žuta Lokva) - planirano - D 8 Rijeka – Senj – Zadar (Jadranska magistrala) - D 23 Velika Kapela - Jezerane – Žuta Lokva –Senj (D8) - D 405 D8 – Jablanac (trajektna luka) - D 406 D 8 – Prizna (trajektna luka) - / D8 – Mala Stinica (trajektna luka) – planirano - veza D405 – Stinica (trajektna luka) – planirano kao prekategorizacija postojeće L59047 - / spoj državne ceste na autocestu (čvor Senj) – planirano - veza A7 (čvor Klarićevac) – D23 (Senj) – planirano, dijelom kao prekategorizacija postojeće L59001 Željezničke građevine: - drežnička trasa željezničke pruge Zagreb-Split - planirano Pomorske građevine: Luke posebne namjene: Senj - postojeće, Stinica (uvala Mala Stinica) - planirano Energetske građevine: elektroenergetske građevine - postojeće proizvodne HE - Senj I - planirane proizvodne HE - Senj II - prijenosni vodovi postojeći: 220 kV Senj – Brinje, 220 kV, Senj – Melina, 400 kV Brinje – TS Mraclin, - prijenosni vodovi planirani: 400 kV Senj – Brinje, 2 x 400 kV Brinje – TS Mraclin. Građevine za korištenje voda: - vodoopskrbni sustav u koridoru autoceste s vezama za Primorsko – goransku Županiju (tunel Žuta Lokva – Hrmotine) Građevine sustava odvodnje:



13

- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda veći od 15 000 ekvivalenata: Senj - planirano Građevine za postupanje s otpadom: - sabirališta opasnog otpada: medicinski otpad uz zdravstvenu stanicu u Senju Građevine posebne namjene: - vojna lokacija OUP «Velebitska Plješivica» - postojeće. Na području Grada Senja, nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Županiju: (Prema PPLSŽ) Cestovne građevine – županijske ceste: - Ž5110 Klenovica(D8)-Krivi Put-Prokike (D23) - Ž5126 Sv.Juraj (D8)-Krasno polje-Velika Plana-Gospić(D-25) - Ž5140 Krasno polje-Švica-Otočac (D50) - Ž5182 Jablanac-Bileni-Štirovača (Ž5126) - odvojak sa Ž-5110 na potezu Podbilo-Senj kao prekategorizacija postojeće L 59001 - cestovni pravac na potezu D-8 (Krmpotska Ruka) - Vrataruša - Francikovac - D-23 (Vratnik), kao prekategorizacija postojećih L59002 i L59008 Pomorske građevine: a) luke otvorene za javni promet županjskog značaja: Senj, Prizna, Jablanac i Stinica – Mala Stinica (planirano) b) luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Sv. Juraj, Donja Klada, Starigrad, Lukovo i Stinica – Mala Stinica - Krivača c) luke nautičkog turizma (sve planirano): Senj, Lukovo, Starigrad, Sv. Juraj, Stinica - Uvala Krivača d) sportske luke (sve planirano): Senj i Sv. Juraj e) ribarske luke (sve planirano): Senj, Sv.Juraj i Jablanac Energetske građevine: a) elektroenergetske - vjetroelektrana Vrataruša – planirano Građevine društvenih djelatnosti: a) srednje škole: Senj, (postojeće) b) športske građevine: športsko-rekreacijski centar (5 ha i više): skijalište sa žičarom Krasno; Građevine za postupanje s otpadom: a) centralne zone za gospodarenje otpadom: Mačkovac - potencijalno b) reciklažna dvorišta s transfer-stanicom u gradovima i naseljima: Senj c) transfer-stanice u gradovima i naseljima: Mačkovec - potencijalno 1.2.2. KRAJOBRAZ Krajobraz područja Grada Senja ima karakteristike različitih tipova prostora prema geografskoj regionalizaciji. Primorski dio pripada «kvarnersko-velebitskom prostoru», na koji se nastavlja «vršni pojas Velebita». Pozadinski dio krajobraza ima karakteristike «prostora Gorskog kotara» (manji dio) i «prostora Like».



14

Sl. 1. Krajobrazna regionalizacija 1.2.3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Prema teritorijalnoj organizaciji Senj danas ima status grada. Poslije završetka II. svjetskog rata, pa sve do 1955. godine bio je središte kotara, a nakon toga - kada su nastupile promjene u komunalnom sistemu te je postao općinsko središte. Obrazovanje i odgoj Na prostoru Grada Senja nastava se odvija u 1 centralnoj osnovnoj školi u Senju i više područnih osnovnih škola u Svetom Jurju, Krasnom, Jablancu, Veljunu i Vratniku ( u nekim se više ne odvija nastava). Prema podacima iz ankete iz 2003 g. u Svetom Jurju je 77 djece upisano u osnovnu školu od 1-8 razreda, u Jablancu su svega 2 učenika (1-4 razreda), a u školi na Vratniku svega 9 učenika, iako kao i škola u Svetom Jurju, Jablancu može primit njihov znatno veći broj. Zgrade osnovnih škola u Svetom Jurju i Senju kvalitetom prostora zadovoljavaju današnje potrebe. Prema popisu iz 2001. godine u Senju je bilo 508 djece (6,2% populacije) predškolske dobi i oko 650 djece (8% populacije) školske dobi. Senj ima školu usmjerenog obrazovanja. Šezdesetih godina prošlog stoljeća otvorena je i niža muzička škola u Senju, koja djeluje i danas. Kultura, prosvjeta, sport i rekreacija oš godine 1962. započeo je s radom gradski muzej u Senju koji je i danas vrlo aktivan u kulturnom životu Grada. Djelovanje gradskog muzeja ostvaruje se izlaganjem eksponata,



15

preko novina, časopisa i stručnih edicija. U Senju djeluje Centar za kulturu i obrazovanje koji organizira seminare iz općeg obrazovanja i druge kulturne i prosvjetne aktivnosti. U sastavu Centra je i biblioteka. 1.2.4. GOSPODARSTVO Najrazvijenija gospodarska aktivnost koja se odvija na području Velebita je šumarstvo, a u priobalnom području turistička djelatnost. Poljoprivreda i stočarstvo Život velebitskih žitelja temeljio se na korištenju malih ratarskih površina i na iskorištavanju golemih pašnjačkih prostranstava. Ratarske se kulture siju i sade na malim parcelama što iziskuje mnogo truda pogotovo zato što se samo ponegdje mogu koristiti najobičniji poljoprivredni strojevi. Ratarska proizvodnja, s izuzetkom rijetkih pojedinačnih obitelji, ne podmiruje potrebe ni u osnovnim živežnim namirnicama, jer su prinosi maleni. Stočarstvo je oduvijek bilo temelj života u golemoj planini. Koristeći livade i pašnjake u okolici naselja te izdižući stoku na toplijih mjeseci na visinske pašnjake moglo se držati više glava sitne stoke no što je zahtijevala potreba pojedinog domaćinstva. Na taj su način tržni viškovi iz stočarstva namirivali prodajom svake jeseni ostale potrebe u kućanstvu. U stočarstvu su prevladavale primitivne nisko proizvodne pasmine stoke. Ratarsko primorske padine su zanemarive, rascjepkane na sitne parcele, razbacane po kamenjaru i niskim šikarama. Stoga je zastupljenost raznih kultura (žitarica, krumpir, vinova loza, maslina, povrće i voće) izrazito šarolika i ne pruža mogućnosti niti samodostatnosti za kućanstvo, a kamoli tržne viškove. Znatne mogućnosti pčelarenja slabo se koriste. Mogućnost pašarenja na velebitskim pašnjacima i postojanje stalnih izvora omogućilo je zadržavanje stanovnika na ličkoj padini i formiranje naselja Krasno. Stočarstvo primorske padine, je do prije dvatridesetak godina bilo najvažnija gospodarska grana žitelja. Na visinskom prostoru (700 - 1000 m. n.m) formirani su ljetni stanovi. Međutim, taj način gospodarenja skoro potpuno izumire razvojem turizma i zapošljavanjem izvan rodnog kraja. Godinama opada broj stoke, s izuzetkom koza, iako je zakonom bilo zabranjeno držanje koza od 1954. godine. Poljoprivredna proizvodnja odvija se isključivo preko individualnih proizvođača. Uzrok tome su skučeni prirodni uvjeti, nepovoljna konfiguracija terena, sastav tla, nedostatak vode, te klimatske i druge prilike. Na cijelom području grada je, prema popisu iz 2001. godine, evidentirano svega 207 poljoprivrednika, a od toga aktivnih 110, a uzdržavanih 97. To iznosi samo 2,5% od ukupnog stanovništva grada. Od 3051 domaćinstava na području grada se, prema istom popisu (2001), poljoprivredom bavi 351 domaćinstava (podaci 2003.) (postoji neusklađenost podataka popisa 2001. g i 2003.g) Poljoprivreda grada Senj ne predstavlja značajniji izvor egzistencije stanovništva. Zasijane površine ili broj zasađenih stabala neznatni su u odnosu na regiju. Približno se pokrivaju osobne potrebe stanovništva, dok viškova za plasman na tržište nema. Kategorija Površina u ha Struktura % 1. Oranice i vrtovi 123,7 10,6 2. Vocnjaci 6,9 0,6 3. Vinogradi - -



16

4. Livade 495,6 42,4 5. Pašnjaci 542,4 46,4 Po ljoprivredne površine m 1170,0 100,0 Poljoprivredne površine Grada Senja kojima raspolažu poljoprivredna kućanstva (podaci 2003) Livade i pašnjaci predstavljaju bazu za razvoj stočarstva uz primjenu agrotehničkih mjera. Stanje stočnog fonda grada Senj 2003. godine bila je: - goveda 624 - svinja 104 - ovaca 3328 - peradi 3642 - koze 835 Šumarstvo Ukupna površina šuma prema osnovama iznosi u granicama parka prirode Velebit 146.532 ha ili 73% od ukupnih 200.000 hektara površine. Ekonomske šume pod upravom Senja ili šume šumskog privrednog područja zapremaju 25.541 ha od toga 18.32 ha gospodarskih i 7.219 ha zaštitnih šuma. Tako npr. ekonomske šume Sjevernog Velebita pod upravom Šumskog gospodarstva Senj imaju prema kriterijima uređivanje šuma gotovo normalnu prosječnu zalihu od cca 300 m3/ha, omjer mase 0,44 jela i smreka, te 0,56 bukve. Prosječni godišnji tečajni prirast iznosi 2,7 m3 jele i 2,9 m3 bukve po hektaru ili ukupno 5,6 m3. na čitavoj površini godišnji prirast drvne mase iznosi 99,030 m3, a godišnja sječa 98.280 m3. Ekonomski je za sada manje značajan areal primorskih šuma na padinama Velebita prema moru. Relativno povoljne ekološke prilike, raseljavanje sela i zabrana držanja koza na slobodnoj ispaši, uvjetovali su u poslijeratnom razdoblju svojevrsnu renesansu šuma na primorskoj padini. Na području grada Senja nema individualnih šumskih gospodarstva, ali se manje šumske površine nalaze u okviru individualnih poljoprivrednih gospodarstava. Šume se na ovom području protežu od mora do 1.700 m nadmorske visine tj. od mediteranske i submediteranske, do subalpske klime na vrhovima Kapele i Velebita. U tom šumskom pojasu raznolikih klimatskih uvjeta, društvene šume zauzimaju 79.523 ha. U površinama nije uključeno degradirano kraško tlo koje iznosi 3.490 ha. Najviše šumskih površina pod zaštitom je u Rožanskim kukovima i prašumi u Štirovači. Prosječno se godišnje pošumi oko 100.000 komada sadnica. Priobalno ribarstvo Sve više intenzivan ribolov i lov nedozvoljenim štetnim ribolovnim sredstvima, nedovoljna zaštita i kontrola ribolova, te zagađenost okoline, prijete osiromašenju biološke osnove priobalnog ribarstva. Razvijanje marikulture može biti na principu monokulturnog ili polikulturnog tipa (paralelni uzgoj riba i školjkaša). Međutim osnovni je uvjet sačuvati posebne lokalitete za takav uzgoj morskih organizama od narušavanja prirodne ravnoteže u njima. Obilje populacije riba i glavonožaca je sezonskog karaktera, što je uvjetovano sezonskim pomicanjima riba. Ribolov



17

Na području Senja nema značajnije tradicije u toj privrednog djelatnosti. Uzrok tome je posebna klima karakterizirana jakim vjetrovima. U nekim primorskim mjestima kao Svetom Jurju i Lukovu su se stanovnici tradicionalno bavili ribolovom. Unatoč tomu ipak postoje uvjeti za razvoj ribarstva, naročito za uzgoj ribe u zaštićenim prirodnim uvalama, pa treba nastojati da se ove privredne djelatnosti stimuliraju. Razvedenost morske obale i čistoća mora, pogodnosti su za razvoj sportskog ribolova koji bi mogao postati važan faktor u rekreaciji stanovnika i turista. Do sada su u tom smislu postignuti skromni rezultati. Lovstvo Osnovna zapreka normalizaciji brojnog stanja divljači predstavljaju arondirana lovišta, slabo gospodarenje i prisutan krivolov. Raspored populacija pojedinih vrsta divljači u području Velebita nije jednolik. U velikom dijelu planine nema pojedinih vrsta uopće, dok su u drugim koncentrirani u relativno visokom broju. Područje parka prirode, ukupne površine 198.940 ha, uvršteno je u kategoriju redovitih lovnih površina i obuhvaćeno je mjerama uzgoja, zaštite i korištenja divljači u okviru Zakona o lovstvu i Zakona o zaštiti prirode. Kod sportskih lovačkih organizacija, lovačkih društava, prevladava sportska komponenta korištenja lovnih površina. Dok šumska gospodarstva nastoje sav planirani odstrel ostvariti kroz lovni turizam, u lovačkim društvima ta je težnja sporadična i sve manja, jer imaju sve više članova. Kad je riječ o vrstama divljači koje prirodno imaju veliki radijus kretanja, kao jelen obični, medvjed mrki, divlja svinja i neke druge, nužno se nameće potreba ili revizija postojećih lovišta kao lovno-gospodarskih i prirodnih cjelina ili pak gospodarenje tim vrstama divljači obuhvatiti jedinstvenim mjerama gospodarenja. Treba istaći i potrebu daljnjeg naseljavanja divokoza na Velebitu, posebno na Srednjem i Južnom Velebitu, kao i ojačavanja postojeće novonastale kolonije na Sjevernom Velebitu. Ris je vrsta koja se nagonski naselila preko Gorskog kotara na područje Velebita. Zbog zaštite ostalih vrsta, a posebno divokoza, potrebno je populaciju risa držati pod kontrolom. U općini Senj su ustanovljena tri lovišta. Svako lovište predstavlja lovno-ekonomsku cjelinu i obitavalište za razvoj divljači. Na ovom su području zastupljene slijedeće vrste divljači: srneća, zečevi, fazani, kamenjarke, divlji kunići, divlje svinje, medvjedi i ostalo. Lovište “Sjeverni Velebit” osnovano je kao lovno-privredna jedinica. Njime gospodari i upravlja šumsko gospodarstvo “Senj”. Senjski se “Sjeverni Velebit” proteže od kote Šatorina i Težakovo do Vratnika, leži na koti između 700 i 1.100 m nadmorske visine te predstavlja planinsko lovište. U izrazito ekonomskom značaju divljač za lovište Senjski “Sjeverni Velebit” spada srneća divljač, divokoze, tetrijeb gluhan, medvjed. Turizam Postoji izrazita razlika između priobalnog područja, odnosno primorske padine Velebita, te vršnog područja zajedno s kontinentalnom padinom. Priobalno područje turistički je znatno razvijenije od kontinentalnog dijela, a prvenstveni motiv dolaska turista u primorska mjesta podnožja Velebita je kupanje u Jadranskom moru. Za razliku od primorja, turistički slabije



18

razvijeno vršno područje svoju privlačnost temelji uglavnom na prirodnim ljepotama planinskog masiva Velebita. Glavnina smještajnih objekata nalazi se uz glavne prometnice, a ne uz turistički najatraktivnije lokalitete. U posljednje vrijeme nisu se znatnije povećavali smještajni kapaciteti, već su se vršile samo promjene u kvaliteti smještaja. Smještajni kapaciteti grada su nedovoljni i ne predstavljaju jaču materijalnu bazu za razvoj turizma. Pored toga neizgrađenost infrastrukture samo potencira nepovoljan položaj ugostiteljstva. mjesto broj nocenja postotak (%) Senj 90245 54,9 Sveti Juraj 35930 21,9 Stinica 20254 12,3 Lukovo 5980 3,6 Jablanac 4243 2,6 Klada 3988 2,4 Starigrad 2581 1,6 Krasno 951 0,6 Prizna 260 0,2 UKUPNO 164432 100,0

Grad Senj - ostvarena noćenja po turističkim mjestima (Podaci Turističke zajednice Grada Senja, 2003.) hoteli / hotelska apartm. privatne kampovi ukupno moteli naselja naselja postelje ležaja grad SENJ 201 98 800 4237 440 5776

Struktura smještajnih kapaciteta po vrstama i broju ležajeva (Podaci Turističke zajednice Grada Senja, 2003.) Opremljenost turističkih kapaciteta također je veoma nepovoljan. U cijeloj općini postoje samo hoteli «Ablana» u Jablancu i "Nehaj" I „Libra“ i «Art» u Senju, hotel „Krasno“, te moteli Kalić i Vratnik koji nisu u funkciji, a svi ostali objektu su pansioni. U Senju je smješten hoteli "Nehaj" sa 96 kreveta hotel „Libra“ sa 70 kreveta. Kao gradski hotel nema slobodnih pratećih površina. Dobro je uklopljen u postojeću gradsku strukturu. Hotel trenutno nije u funkciji. Hotel «Art» ima 57 ležajeva. Hotel „Krasno“ u Krasnu je smješten uz svetište, na istaknutom položaju nad dolinom, ima 80 ležajeva. Motel “Kalić” smješten je na predjelu Kalić i zauzima ukupno sa pratećim površinama 1,0 ha, a ima smještaj s 98 kreveta. Slobodne površine s pratećim sadržajima, kupalište, kao i motel potrebno je rekonstruirati i urediti. Hotel“Istra” u naselju Jurjevo je van upotrebe. Motel “Vratnik” sa 16 kreveta smješten je na pogodnijoj lokaciji uz planinski prijevoj Vratnik i ima mogućnost širenja i uređenja većih slobodnih površina za prateće sadržaje. Motel je van upotrebe, treba ga rekonstruirati i podići turističku kategoriju. HOTELI KAMPOVI naziv broj ležajeva naziv broj ležajeva Nehaj Libra 96 70 Škver 100 Art 57 Raca 120 Ablana 48 Bunica I 60 Kalić -motel 98 Bunica V 30 Krasno 80 Spasovac 30



19

Ujca 100 UKUPNO -hoteli 299 353 UKUPNO -kampovi 440

Broj ležajeva u hotelima i kampovima za Grad Senj (Podaci Turističke zajednice Grada Senja, 2003.) Iz prethodnog proističe da grad Senj ima veoma skromne smještajne kapacitete s lošom infrastrukturom, a smještajni kapaciteti su nižih kategorija pa se prema tome turizam i nije mogao naročito razvijati. Nositelj razvoja turizma grada Senja je sam grad Senj sa okolicom, Kalić, Jurjevo, Jablanac i Stinica. No, postoje i druga područja koja treba valorizirati za turističku privredu. Ovdje treba naglasiti područje Krasna i njegovu veliku razvojnu mogućnost vezanu za zimovanje. Naselje Stinica u predjelu između Uvale Krivača i Uvale Velika Stinica jedini je veći planirani i realizirani turistički kapacitet (planirano 4000 korisnika, turističko naselje realizirano na približno 4,5 ha površine). Naselje Stinica («Pionir») je građeno kao turističko naselje apartmanskog tipa i danas predstavlja funkcionalni i strukturalni produkt naslijeđenog ali odbačenog modela turističke izgradnje, kakav suvremeni pristup planiranju turističkog razvoja više ne prihvaća. Određenje sadašnje namjene ove površine temelji se na činjenici da je vlasništvo razmrvljeno na pojedinačne apartmane (448 stanova veličine 16 m² ili 20-24 m² s 40-ak garaža, neto površine 11574 m².) i da osim smještajnih kapaciteta, naselje ne posjeduje nikakve prateće turističke sadržaje, a niti ima stalno zaposlenih u turizmu. Naselje je de jure (po građevinskoj dozvoli) turističko naselje, ali ono de facto to nije po svom funkcionalnom statusu jer se smještaj koristi za sekundarno stanovanje pretežito u ljetnoj sezoni (od svih smještajnih jedinica, u onima koji su prijavljeni kao turistički smještajni kapaciteti, ostvareno je 20254 noćenja u 2003 g.). Zadržavanje ovakve situacije nije održivo. Osnovni objektivni razlozi zbog kojih je danas Velebitsko primorje znatno slabije turistički razvijeno od susjednih regija Kvarnera i Sjeverne Dalmacije su strme obale (problemi pristupa moru i uređenju plaža), nešto oštrija klima od one u susjednim obalnim zonama (to se posebno odnosi na prodore hladnijih vjetrova, odnosno bure), te nedostatak zelenih površina. Vršno područje Velebita temelji svoj turistički potencijal prvenstveno na izuzetnoj očuvanosti prirodne okoline u jednom relativno velikom prostoru, odnosno na atraktivnim pejzažima i mnogobrojnim prirodnim rijetkostima zbog kojih je i uvršteno u Registar UNESCO-a kao Svjetski rezervat biosfere. Ove prirodne vrijednosti, kao i ograničeni pogodni tereni za skijaške aktivnosti, su trenutno u turističkom pogledu veoma slabo iskorišteni, a manji broj postojećih turističkih objekata većinom se odnosi na lokacije tranzitnog turizma, koje prirodne ljepote Velebita većinom koriste tek kao usputnu vrijednost. Postojeće stanje turističke ponude u području Parka prirode “Velebit” je, s obzirom na atraktivnost prostora, izrazito nezadovoljavajući kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu. Preko 95% ležajeva cijelog Parka prirode “Velebit” odnosi se na primorska mjesta, što znači da je gotovo isključivi razlog gradnje kapaciteta bio razvoj kupališnog turizma, a ne turizma temeljenog na prirodnim atraktivnostima planinskog masiva Velebita. Zbog toga se zimski turizam nalazi tek u začetku. Za turističku ponudu izuzetno su važni planinarski domovi i skloništa. Najvažniji i najposjećeniji planinarski dom je Dom na Zavižanu. Dom u Sijesetskoj Dragi kod Senja i planinarski dom “Dr. Miroslav Hirtz” u Jablancu na samoj morskoj obali, te planinarski domovi na Visočici i pod Štirovcem, su dosta zapušteni. U Krasnu se nalazi i Šumarska kuća sa 33 ležaja, u sklopu Šumarije Krasno. Od planinarskih skloništa najvažnija su ona na Velebitskom planinskom putu - Rossijeva koliba u Rožanskim kukovima i sklonište na Velikom Alanu.



20

S obzirom na veoma mali obim smještajnih kapaciteta u Parku prirode “Velebit”, prilično velik značaj imaju smještajni kapaciteti šireg, turistički vrlo razvijenog područja Kvarnera i Sjeverne Dalmacije. Očekuje se porast mobilnosti turista, veći interes za nova turistička područja, povećani turistički značaj prirodnih atrakcija (naročito zaštićenih lokaliteta), te jači interes za specifične vrste turizma. Svi navedeni faktori idu u prilog prognozama još većeg porasta turističke potražnje u Hrvatskoj, a posebno u njenim dijelovima koji se odlikuju značajnijim prirodnim atraktivnostima (Grad Senj i Velebit). Osnovni cilj razvoja turizma u Parku prirode Velebit je optimalno turističko korištenje njegova prostora na način kojim se ne ugrožavaju prirodne i povijesne značajke Parka prirode. Razvoj turizma trebao bi, na osnovi komparativnih prednosti ovog područja, pridonijeti društveno-ekonomskom razvoju svih, pretežnim dijelom nerazvijenih područja pozitivno utječući na zadržavanje stanovništva te pridonijeti podizanju društvenog i komunalnog standarda. Razvoj turizma treba povoljno djelovati na razvoj poljoprivrede, trgovine, uslužnih djelatnosti te prometa i veza na ovom području. Industrija O industriji se ne može govori u pravom smislu riječi na području Grada Senja. Ekonomski tranzicijski procesi i privatizacija pridonijeli su tome da se i ono malo industrije što je radilo prije domovinskog rata prestane s radom (Neda i DIP, napr.). Mala privreda, proizvodno zanatstvo i zanatstvo. U proteklom razdoblju jačanje materijalne osnove pridonijeli su ostvareni rezultati proizvodnje u pogonima “male privrede” na području grada. Upravo proizvodno zanatstvo i mala privreda predstavljaju jednu od okosnica budućeg gospodarskog razvoja Senja. Potreba i mogućnost razvoja ovih djelatnosti na bazi disperzije iz većih centara nalazi rješenje u razvoju male privrede. Izlaz je iz nedovoljne razvijenosti i uvjet za revitalizaciju cjelokupnog prostora, naročito brdsko-planinskih predjela pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju predstavljaju povezani turizam, zanatstvo, mala privreda i proizvodnja zdrave hrane. Proizvodnja električne energije Za proizvodnju elektroenergije izgrađena je 1965. godine HE “Senj” na području Grabova koja koristi energetske potencijale rijeke Like i Gacke. Za takovo rješenje izgrađena je dolinska pregrada Sklope i akumulacija Kruščica na rijeci Lici i tunel do Gusić Polja u kojem se nalazi kompenzacioni bazen, zatim tunel do Hrmotina i tlačni cjevovod do strojarnice u uvali Male Grabove. HE “Senj” povezana je na mrežu sjeverozapadne Hrvatske preko 3 dalekovodna polja 110 kV prema HE “Nikola Tesla” i transformatorskim stanicama Rijeka i Lički Osik. S dalekovodom prema Splitu povezan je preko jednog dalekovodnog polja na 220 kV. Proizvodnja elektroenergije u HE “Senj” kreće se godišnje oko 1.007 MWh. Ograđena površina HE “Senj” u Grabovi iznosi 2,5 ha ali su velike površine zauzete u vidu zaštitnih pojaseva duž dalekovoda, koji u velikoj mjeri narušavaju prirodni izgled pejzaža. Na visoravni Vrataruše je izgrađen vjetropark, snage 42 MW, sa 14 stupova vjetrenjača. 1.2.5. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA



21

1.2.5.1. Promet U prošlosti je Senj bio važan prometni i tranzitni centar. Tu važnost je posljednjih decenija izgubio budući da nema željezničku prugu koja bi ga povezivala sa zaleđem. Prema Senju gravitira područje Like. Kroz grad se slijeva sav promet prema Dalmaciji i obratno. Lokalni putnički saobraćaj područja grada Senja obavlja poduzeće “Autotrans” Rijeka, ispostava Senj. Prolazak nove autoceste Zagreb-Split u zaleđu Grada Senja učinio je ovaj prostor dostupnijim, a prometna uloga Senja na budućem tzv. «prometnom ipsilonu» će se povećati. Senj će i dalje zadržati ulogu tranzitnog prometa «kopno – otoci». Izduženim teritorijalnom cjelinom administrativne jedinice Grada Senja proteže se Velebitski masiv i morski kanal, koji određuju osnovne komunikacijske pravce: - uzdužni jadransko–jonski smjer, koji danas prometno opslužuje već zastarjela i nedovoljno protočna obalna longitudinala jadranska turistička prometnica popularno zvana «magistrala» (D 8), paralelan s morskim plovnim kanalom koji od davnina slovi kao frekventan plovni put, - poprečni pravac kroz duboku zavalu Senjske Drage, preko prijevoja Vratnik na putu prema unutrašnjosti Hrvatske, - veze s tri od pet najvećih dalmatinskih otoka: Krk, Rab i Pag odvijaju se preko priobalnih naselja na području Grada Senja. Cestovni promet U povijesti je prostor današnje administrativno teritorijalne cjeline bio komunikacijski umrežen, a dominantni smjerovi nekadašnjih tokova kretanja već su vrlo davno bili uređeni kao prometnice. Ističu se: Kao najznačajnija, najkraća veza unutrašnjosti s morem: - Jozefinska cesta (građena od 1775-1779. godine) koja završava u Senju (Alej). - Vukasovićeva cesta (1784-85) Senj - Sv. Juraj. Osim prijevoja Vratnik (najniži prijevoj na kvarnerskom području (698 m), prijelaz preko Velebita od Jablanca preko Alana i Lubenovaca do Jezera podudara se s tradicionalnim hodočasničkim putem. Ova cesta, premda je kategorizirana kao županijska, nema danas adekvatan prometni standard iako predstavlja dodatni, dobrodošao spoj obalnog područja sa zaleđem (Likom). Prema važećoj kategorizaciji prometnica NN 79/1999., a temeljem članka br 100/96 i 76/98, dakle Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08), na prostoru Grada Senja postoje ove javne ceste: Državne ceste: D 8 - Rijeka – Senj – Zadar (Jadranska magistrala) D 23 - Duga Resa (D3) – Josipdol – Žuta Lokva –Senj (D8) D 405 - D8 – Jablanac (trajektna luka) D 406 - D 8 – Prizna (trajektna luka) Županijske ceste: Ž 5110 - Klenovica (D8) – Krivi put – Prokike (D23) Ž 5126 - Sv Juraj (D8) – Krasno Polje – Vel. Plana – Smiljan – Gospić (D 25) Ž 5140 - Krasno Polje (Ž 5126) – Švica – Otočac (D 50) Ž 5182 - Jablanac – Bileni – Štirovača (Ž 5126)



22

Lokalne ceste: L 59001 - Podbilo (Ž 5110) – Senj (D8) L 59002 - L 59001 – D 23 L 59003 - Krivi put (Ž 5110) – Vodoteč – Brinje (D 23) L 59004 - Krivi put (Ž 5110) – Grabova Lokva L 59008 - Senj: Vrataruša – L 59001 L 59009 - D 23 – Stolac L 59010 - Biljevine – Ž 5126 L 59011 - D 23 – Vratnik – D 23 L 59012 - D 23 – Melnice – L 59013 L 59013 - D 23 – Vrzići – Hrvatsko Polje (Ž 5127) L 59014 - L 59013 – Crni Kal L 59028 - Lukovo – D 8 L 59029 - Anići – Krasno polje (Ž 5126) L 59047 - D 405 - Stinica L 59048 - Zavratnica – D 8 Osim ovih cesta od kojih mnoge nisu asfaltirane i po kojima se odvija sporadičan i sezonski diferenciran kolni promet, na teritoriju Grada Senja postoji mnogo nerazvrstanih cesta, šumskih i požarnih putova koje se, između ostalog, koriste i kao izletničke ceste i planinarske staze. Premužićeva staza na Velebitu (zasigurno najznačajnija uređena planinarska staza u Hrvatskoj) ima status kulturne znamenitosti. Stanje cesta može se okarakterizirati kao substandardno, pogotovo u planinskim predjelima, a nedostaju i funkcionalne veze između pojedinih naselja uz obalu koja su priključena na državnu cestu D 8. Mali promet na svim tim cestama otežava racionalnost njihova održavanja, a u planinskim predjelima, zbog duge zime vrlo je problematično čišćenje od snijega. Izrazito su nekvalitetne prometnice koje spajaju obalna mjesta sa cestom D-8. Prolazak Državne ceste uz samu obalu kroz povijesnu jezgru grada Senja (uključujući smještaj autobusnog kolodvora), predstavlja problem koji je i u dosadašnjim planovima rješavan zaobilaženjem naselja Senj i naselja Sv. Juraj. Ovaj je problem izuzetno naglašen u tijeku ljetne turističke sezone. U prometnoj mreži izuzetno je nepovoljno mjesto Krasna, kao izoliranog iako vitalnog naselja u podvelebitskom začelju. Nedostaje izravnija veza na D 23 i spoj preko Krivog puta i Vrzića. Županijska cesta Ž 51832 5182, ne odgovara standardu ceste koja preko Velebita povezuje Jablanac s Perušićem i Gospićem. Budući da je to smjer koji tangira područje Nacionalnog parka, taj smjer ima jaki turistički potencijal kao jedna od pristupnih cesta ali i kao tranzitna cesta, još jednu vezu Like s priobaljem. Željeznički promet Prostorom Grada Senja nije se nikada odvijao željeznički promet, a niti u dosadašnjim planovima i vizijama razvoja ovom vidu prometa nije u prostoru davano neko značenje. Promet ličkom željezničkom prugom ima samo posredne utjecaje na razvoj ovog područja, a isti će učinak imati i prolazak takozvane Drežničke varijante gdje bi se kod kolodvora Drežnice od pruge Zagreb - Rijeka odvojio krak nove pruge preko Ličko senjske županije za Split.



23

Morski promet Pomorski promet, gledajući povijesno, ima tradiciju na prostorima Ličko - senjske županije, odnosno Velebitskog kanala, pa tako i na prostoru Grada Senja. No gradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanjem luke Rijeka s Europom, ove su luke izgubile veće prometno značenje. Pomorski promet određen je: - lukama županijskog značaja: Senj, Jablanac i Prizna, - lukama lokalnog značaja: Sv. Juraj, Donja Klada, Starigrad; Lukovo, Stinica (Mala Stinica), Krivača - plovnim putovima Senj-Baška, Jablanac-Otok Rab, Prizna-Žigljen (Stara Novalja), Prometni značaj Senja očituje se najkraćom vezom unutrašnjosti kontinenta, izlaskom na Jadransko more. Realizacijom autoputa Zagreb – Split, povijesne i prostorne datosti (Jozefinska cesta) potvrdile su se i novim prometnim rješenjima. Preko ovog područja odvijaju se tri važna pomorska puta, spoja s najvećim Jadranskim otocima Krkom (trenutno u prekidu), Rabom i Pagom. Tri trajektne luke (Senj, Jablanac i Prizna) izgradnjom brze cestovne veze dobile su još više na značenju. U tom smislu treba preispitati opravdanost i prostorne mogućnosti luke Senj za obnovom dobre trajektne veze Senj – Baška). Karakteristike mora: Prozirnost iznosi 10-30 m. Razlika plime i oseke (za srednji Jadran) iznosi oko 0,45 metara. Pomorska udaljenost grada Senja od potencijalnih luka nautičkog turizma: na području Županije iznosi: Senj - Karlobag 31 M Senj - Novalja 34 M Senj - Stara Novalja(O. Pag) 31 M Senj - Tovarnele 25 M Senj - Lukovo Šugarje 38 M Senj – Metajna 38 M; unutar područja Grada Senja: Senj - Sv. Juraj 4,2 M Senj - Lukovo 8,2 M Senj - Klada 11 M Senj - Starigrad 11,5 M Senj – Stinica (Uvala Krivača) 16,5 M Senj – Jablanac 17,5 M Senj - Prizna 24 M Obalna linija područja koje administrativno pripada Gradu Senju nije jako razvedena. U njezinom sastavu nema otoka i otočića, što u usporedbi s drugim dijelovima hrvatske obale, senjsku obalu čini manje razvedenom. Pošta i telekomunikacije



24

Poštanski se promet odvija u okviru sustava Hrvatskih pošta (HP), a središnja pošta, odnosno Središte pošta (SP) Gospić, pokriva cjelokupan teritorij Ličko-senjske županije. U njezinu je sastavu 46 poštanskih ureda (PU) razvrstanih u četiri operativne jedinice (Gospić, Otočac, Senj i Novalja). U sastavu operativne jedinice Senj nalazi se deset poštanskih ureda u sljedećim mjestima: Senj, Krivi Put, Vratnik, Krasno, Sveti Juraj, Lukovo, Starigrad, Jablanac, Karlobag i Lukovo Šugarje. Telekomunikacijski promet Telekomunikacijski se promet odvija unutar Telekomunikacijskog centra Gospić koji omogućuje pružanje svih telekominikacijskih usluga na području Županije. Čvorno područje AXE-10 centrale Gospić obuhvaća 57 centrala, a među njima se nalaze i: - TC/LC, ETC 960 Gospić, RSS (41): Prizna, - RSM (15): Starigrad Donji, Starigrad Gornji, Lukovo Otočko, Donja Klada, Ažić Lokva, Oltari, Miškovići, Bunica i Zavižan; Čvorno područje AXE-10 centrale Otočac obuhvaća sljedećih 28 centrala: - TC/LC Otočac, RSS (24): Krasno, Krivi Put, Melnice, Senj, Senj 1, Sveti Juraj i Stinica, - RSM (3): Žuta Lokva, Crni Kal i Kalić. Unutar naselja do korisnika su sagrađene distributivne i razvodne (podzemne, a dijelom i zračne) pretplatničke mreže. Magistralnim optičkim kabelima ove su dvije AXE-10 centrale povezane s tranzitnim područjem Rijeka, a većina je udaljenih pretplatničkih stupnjeva, RSM-ova i RSS-ova vezana na pripadajuće AXE-10 centrale lokalnim spojnim optičkim kabelima i radio-linkovima. Područje Ličko-senjske županije proviđeno je magistralnim svjetlovodnim kabelima na sljedećim relacijama Baška – Senj – Žuta Lokva. Isto tako na prostoru Ličko - senjske županije položeni su lokalni svjetlovodni kabeli na sljedećim kraćim relacijama i pojedinim lokacijama: Kuterevo – Krasno, Otočac – Melnice (privod), Melnice – Crni Kal, Prokike – Krivi Put. Pokretne mreže Unutar područja Županije sagrađena je također infrastruktura koja podržava rad mobilnih telefonskih mreža. VIPnet, MOBITEL i CRONET mreže. Postojeća VIPnetova mreža na području Grada Senja sastoji se od šest baznih stanica. Planirani razvoj mreže: do 2005. god. uključuje izgradnju još jedne nove bazne stanice. Za sva naseljena mjesta treba osigurati kvalitetnu pokrivenost unutar zgrada na cijelom područja Grada Senja, te za sve površine izvan naselja predviđene za turističko - ugostiteljsku ili gospodarsku namjenu. Za prostore izvan naseljenih mjesta - kvalitetno pokrivanje cestovnih prometnica i plovnih putova na unutarnjim vodama i čitavom akvatoriju.

Daljnji razvoj infrastrukture pokretne elektroničke mreže izvan građevinskog područja je definiran postavkama i odredbama prostornog plana županije. 1.2.5.2. Elektroenergetika



25

Elektoenergetski sustav na području Grada Senja dio je državnog elektroenergetskog sustava na kojem se električna energija proizvodi, prenosi, razvodi i troši. Za proizvodnju elektroenergije izgrađena je 1965. godine HE “Senj” na području Grabova koja koristi energetske potencijale rijeke Like i Gacke. Za takvo rješenje izgrađena je dolinska pregrada Sklope i akumulacija Kruščica na rijeci Lici i tunel do Gusić Polja u kojem se nalazi kompenzacioni bazen, zatim tunel do Hrmotina i tlačni cjevovod do strojarnice u uvali Male Grabove. HE “Senj” povezana je na mrežu sjeverozapadne Hrvatske preko 3 dalekovodna polja 110 kV prema HE “Nikola Tesla” i transformatorskim stanicama Rijeka i Lički Osik. S dalekovodom prema Splitu povezan je preko jednog dalekovodnog polja na 220 kV. Proizvodnja elektroenergije u HE “Senj” kreće se godišnje oko 1.007 MWh. Ograđena površina HE “Senj” u Grabovi iznosi 2,5 ha ali su velike površine zauzete u vidu zaštitnih pojaseva duž dalekovoda, koji u velikoj mjeri narušavaju prirodni izgled pejzaža. Na visoravni Vrataruše je izgrađen vjetropark, snage 42 MW, sa 14 stupova vjetrenjača. Preko područja Grada prelazi magistralni dalekovod 400 kV Melina - Velebit bez transformacije na nižu naponsku razinu, pa je bez utjecaja na konzum. Na području Grada Senja elektroprijenosom upravlja HEP – prijenosno područje Opatija. Postojeći su ovi elektroenergetski vodovi i postrojenja: DV 220 kV Senj – Brinje DV 220 kV Senj – Melina DV 110 kV Senj – Otočac DV 110 kV Senj – Crikvenica Transformatorsko postrojenje TS 35/20 kV postoji u Bilući, a TS 35/10 kV postoji u Senju i Sv. Jurju. Transformatorska postrojenja TS 110/35 kV su planirana u Senju i na Vrataruši. Energetsko korištenje voda Na području Grada Senja danas postoji Hidroelektrana Senj koja koristi vodu slivova Gacke i Like. S protokom od m3/s i padom od 434 m sa svoje dvije jedinice ima snagu od 216 MW ili prosječnu proizvodnju od oko 1 milijardu kWh godišnje (s mogućom proizvodnjom od 1.013 Gwh). Akumulacija Gusić polje je dvonamjenska: koristi se kao hidroenergetski objekt i za snabdijevanje obalnog područja pitkom vodom (uz biološko pročišćavanje). Energetsko korištenje alternativnih izvora Bez obzira na moguće prednosti koje ovaj Prostor Grada Senjazbog svojih lokalnih mikroklimatskih specifičnosti posjeduje, do sad nisu korišteni primjetne potencijale vjetra i sunca. Treba ih ispitati i s aspekta njihove stabilnosti i stalnosti. Do sada je izgrađen vjetropark Vrataruša, a prostorni plan županije daje prijedlog izgradnje vjetroparka na području Melnica i Francikovca, uz uvjete za daljnje ispitivanje prostornih mogućnosti i energetskog potencijala, te gradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana. 1.2.5.3. Plinofikacija Plinofikacija područja Grada Senja predstavlja plansku komponentu jer na prostoru Grada Senja nije provedena mreža plinoopskrbnog sustava. Na gradskom području ne postoje objekti plinoopskrbnog sustava. Prostornim planom županije je predviđeno priključenje senjskog područja na plinoopskrbni sustav, izgradnjom visokotlačnog magistralnog



26

plinovoda MRS Brinje – MRS Senj i distributivnog regionalnog plinovoda RS Brinje – RS Senj (iz smjera MRS Otočac), oko kojih bi se izgradila opskrbna mreža na području Senja, od Bunice do Sv. Jurja. U sklopu sustava se planira izgradnja skladišta ukapljenog plina u Senju. 1.2.5.4. Vodnogospodarski sustav Hidrografija Područje Senja je kraj sa neznatnim površinskim oticanjem. Na kontaktima vodonepropusnih i propusnih slojeva formiraju se etaže izvora. Najznačajnija etaža je na litoralnoj obalnoj liniji, a djelomično i na kontinentalnom odsjeku (klupi) koji je procesima abrazije formiran na obalnoj liniji senjskog prostora, te se znatne količine vode gube u moru. Na višim etapama velebitskih padina, konkretnije na zaravnjenim najvišim dijelovima Senjskog bila, ima većih površina ogoljelih vododržljivih naslaga, na kojima se pojavljuju u određeno godišnje doba i stalni tokovi. Takav je slučaj s Brinjskim poljem. Ovakvi tokovi ili slične vodene akumulacije gube vodu uglavnom poniranjem. Njihova voda se nakon poniranja ponovno javlja na jednom od izvora na padinama Senjskog bila, ili u vidu vrulja u morskoj akumulaciji. Općenito se u Senjskom području mogu kaptirati izvori, čak i efemerni, jer su svi nastali gravitacijom vode kroz vapnenačke pukotine, te se može u njihovim sakrivenim izdancima utjecati kaptiranjem na stvaranje akumulacija vode, koje bi znatno smanjile njihov efemerni period. Adekvatnim tehničkim zahvatima mogla bi se izvršiti akumulacija vode i na nekoj etaži, koje su na najvišim dijelovima Velebita. Ovakvi zahvati su najskuplji i njihova je amortizacija vrlo dugoročna, no pomoću njih bi se ogromne količine vode mogle iskoristiti za opskrbu. Vodoopskrba i odvodnja Na području grada Senja postoje dva komunalna poduzeća koja vode brigu o javnoj vodoopskrbi: Gradsko komunalno društvo Komunalac d.o.o. Senj i Vodovod Hrvatsko primorje - južni ogranak d.o.o. Senj. Javna vodoopskrba se koristi resursima sa dvije lokacije: 1. Vodozahvat «Hrmotine» (dva uređaja za pitku vodu) nalaze se u neposrednoj blizini: Uređaj kapaciteta 99 l/sek (upravlja Komunalac), dekonzervirani je uređaj koji napaja grad Senj, Uređaj kapaciteta 540 l/sek (upravlja Vodovod - južni ogranak) s uređajem za pročišćavanjem vode (bistrenje, filtriranje i dezinfekcija), koristi vodu hidroenergetskog sustava HE Senj. Sustav je izgrađen kao gravitecijski i opskrbljuje podvelebitsko područje od Senja do Karlobaga te otoke Rab i Pag. Zahvat je na kraju tlačnog kanala Gusić polje – Hrmotine na koti 401 m n.m. Protočnost sustava je manja – iznosi 228 l/sek. 2. Izvorišta u Senjskoj Dragi – deset vodozahvata kapaciteta 6 l/sek s tendencijom opadanja izdašnosti. Njima se opskrbljuju naselja u Senjskoj Dragi, a ljeti pomažu opskrbi grada Senja. 3. Izvorište «Bačvica», kapaciteta 60 l/sek na 0,0 m n.m. Postojeće stanje vodoopskrbe na području Grada Senja ne zadovoljava suvremene kriterije i standarde. Vodoopskrbnim sistemom su snabdjeveni: Senj, Sv, Juraj i dio Senjska Draga, Stinica i dio naselja Jablanac. Naselja koja nemaju javnu vodoopskrbu su:



27

Prizna, Klada, Starigrad, gornja zona Naselja Jablanac (lokalno je postavljeno 1200 m ali nije spojeno na cjevovod), Ažić lokva (naselje Lukovo), zaseoci Šegote i Mršići, Peice i Josinovac, Balenska Draga, Dundovići, Jurkuša, te Živi Bunari (naselje Stinica), Miškovići, Marinci (naselje Prizna) imaju izvedenu lokalnu cjevovodnu mrežu ali ona nije priključena na magistralni vodoopskrbni cjevovod. Za priključenje je potrebno izgraditi vodospremu, odnosno prekidnu komoru od 80-100 m3. Glavni cjevovod prati dužinu obale, od Senja sjeverno do uvale Bunica i južno do granice s općinom Karlobag. Kod Stinice postoji odvojak za otok Rab, a uz samu granicu s općinom Karlobag odvojak za otok Pag. Ostatak područja nema kvalitetno riješenu mrežu već se opskrba pitkom vodom vrši iz manjih lokalnih izvora ili javnih i kućnih cisterni. Na području Grada Senja vodoopskrbu nema riješeno područje naselja Krasno, te područje Vratnika. Potrebe za vodom ovog područja procjenjuje se na 34,7 l/s. Dio sustava vodoopskrbe su i vodospreme Trbušnjak (mala 60 m3) (nova 500 m3) , Senj (800 m3), Lopica (500 m3), Kozjak (400 m3), Bilićevica (500 m3), Kalić (200 m3), Senjska draga (400 m3). Iz vodovoda Hrvatsko primorje-južni ogranak za područje Grada Senja riješena je vodoopskrba naselja Sveti Juraj (vodosprema Sveti Juraj 500 m3), Lukovo (vodosprema Lukovo 100 m3), Stinica (vodosprema Stinica 400 m3), Jablanac (vodosprema Jablanac 400 m3). Odvodnja otpadnih voda Prema udjelu u ukupnoj količini pročišćenih otpadnih voda Ličko - senjska županija osjetno zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, što pokazuje da na području Županije odvodnja otpadnih i oborinskih voda nije zadovoljavajuće riješena. Trenutno samo pojedini gradovi i naselja imaju dijelom izgrađen kanalizacijski sustav koji ne pokriva cijelo područje grada, odnosno naselja. U većini naselja i njihovih dijelova fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode, uglavnom, otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Otpadne se vode često ispuštaju i bez ikakvih zahvata i septičkih jama nekontrolirano. Većina septičkih jama je procjedna bez dna, pa se otpadne vode direktno infiltriraju u podzemlje i vodonosne slojeve. Postojeći odvodni sustav izveden je u gradu Senju. U gradu Senju je izveden odvodni sustav sa središnjim uređajem za pročišćavanje na Trbušnjaku (biološki pročistač veličine 9500ES). Postojeći ispusti su kod Senja (Banja) – 1468m3/dan Ø 300 mm, kod Sv. Jurja, kod Stinice – biološki pročistač s ispustom Ø 300 mm, kod Jablanca – dva evidentirana ispusta u luci, a hotel Ablana ima septičku jamu s ispustom Ø 150 mm u more, udaljenim 15 m od kopna, te pročistač i ispust u uvali Veliki Vranjek. Vodopravni uvjeti izdani na području Grada Senja za prihvat i pročišćavanje optpadnih voda utvrđeni su za apartmanske objekte i sadržaje smještene u uvali Žrnovnica (izgradnja kanalizacije sanitarnih otpadnih voda i tipski biološki uređaj 200 ES), za apartmansko naselje u Stinici (predviđeno je spajanje planiranog apartmanskog naselja na sustav kanalizacije postojećeg turističkog naselja), radnoj zoni «Istok» na Trbušnjaku (priključak otpadnih voda na izgrađenu javnu kanalizaciju), te za sustav javne odvodnje grada Senja i središnji uređaj za pročišćavanje otpadne vode na lokaciji Đige (biološki pročistač veličine 9500 ES). Na području Grada Senja radi nekoliko manjih pogona koji uglavnom imaju vlastite uređaje za prihvat i tretman otpadnih voda (prerada mlijeka u Krasnu, pilana u Krasnu, Metalna oprema u Senju, tvornica trikotaže Neda u Senju). More je još uvijek glavni recipijent otpadnih voda. Na probleme zbrinjavanja otpadnih voda i njihova upuštanja u more bez prethodnog tretmana ukazuju i rezultati ispitivanja mora na pojedinim plažama.



28

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda Svi vodotoci – bujice područja Grada Senja pripadaju Jadranskom slivu. Većina njih utječe izravno u mora, a manji dio ponire, sa smjerom podzemnog toka prema moru. Bujični tokovi na padinama Velebita formiraju jasno izraženo korito tek u srednjem i donjem dijelu toka, uz prosječnu dužinu glavnog toka od 2,11 km i prosječnu površinu orografskog sliva od 3,63 km²; dužine glavnih tokova ne prelaze 8,5 km, a površine orografskih slivova 25,00 km². Sve bujice tokom ljetnog perioda potpuno presušuju, a kod dužih i intenzivnijih oborina imaju vrlo velike protoke, kratkog trajanja. Najveći protoci se javljaju pri intenzivnim oborinama, u uvjetima vodom zasićenog podzemlja kada se ono prazni nizom povremenih izviranja; tada u vodnoj bilanci uz oborinsku vodu, sudjeluju i vode sa površina daleko većih od orografskog sliva. U takvim prigodama, rijetkim ali izvjesnim, bujične vode sa obiljem nanosa izazivaju velike štete na građevinama i okolnim površinama i nanose velike kličine materijala na najniže dijelove toka. Veliki dio ovih vodotoka godinama, pa i desetljećima je sa malim, ili gotovo potpuno bez protoka, da bi se onda pojavile vode koje se mogu karakterizirati kao katastrofalne. Mnogi takvi slučajevi su evidentirani. Na velikom broju bujica su vršeni manji ili već radovi, prvenstveno na mjestima susreta sa prometnicama i u području naselja, te rijeđe uređenjem utoka u more. Uglavnom se radi o izgradnji propusta, kanala – kineta i manjih pregrada. Slivovi značajnih bujica su se u gornjim tokovima uređivali pošumljavanjem, radi zaštite od bujičnih voda i erozija, i osim toga se nisu posebno uređivali, ali i druge mjere za očuvanje i razvoj vegetacije imale pozitivnu ulogu. U katastru bujica, rađenom pred četrdesetak godina, evidentirano je devet bujica: Kolan (Senj), Borova draga (Sv. Juraj), Rača, Lukovska bujica (Lukovo), Biluća, Velika draga (Donja Klada), Devčići, Živi bunari i Prizna; koje su tada izazivale štete i predstavljale određenu opasnost za građevine i okolni prostor. Prema podacima iz tog katastra, izračunati maksimalni protoci stogodišnjeg povratnog perioda, za profil utoka u more, iznose za Kolan 97,80 m³/s, Borovu dragu 41,30 m³/s, Raču 78,60 m³/s, Lukovsku bujicu 10,95 m³/s, Biluću 9,70 m³/s, Veliku dragu 13,00 m³/s, Devčiće 16,20 m³/s, Žive bunare 10,00 m³/s i Priznu 14,60 m³/s. Od navednih bujica, danas najveći problem predstavlja bujica Rača sa svojim pritocima, čije je korito u predjelu ispod gradskog odlagališta otpada na dužem potezu potpuno zatrpano otpadom, pa tako nastao nasip materijala predstavlja branu koja omogućava privremeno akumuliranje većih količina vode, koje mogu imati razorno djelovanje u slučaju popuštanja te privremene brane pod naletom velikih voda. Postojeća pregrada, izgrađena 1886. uzvodno od današnjeg kampa, je potpuno zatrpana nanosima i ne može smanjiti vodni val niti zadržati nalet voda; daljnji problem je neadekvatan propust ispod ceste unutar kampa. Gradsko odlagalište otpada ima štetni utjecaj na okoliš, jer se ne samo velike, već i male vode procjeđuju kroz otpad, dolazeći pritom u dodir sa štetnim stvarima koje raznose nizvodno i u more. S navedenim bujicama, u Vodoprivrednom informacijskom sustavu su, na području Grada Senja, ukupno registrirane 92 bujice (brojeći i njihove pritoke), ucrtane u grafičkim prikazima ovog Plana. Kroz građevinska područja naselja, ili neposredno uz, prolaze bujice Kolan (Senj), 8.202. (Spasovac), 8.197. i Borova draga (Sv. Juraj), Duboka (Duboka), 8.192. i Lukovska bujica (Lukovo i Ažić Lokva), Biluća (Biluća), Velika draga i 8.187. (Donja Klada), 8.177. (Josinovac), 8.176. (Velika Stinica), 8.174. (Jablanac) i Prizna (Prizna).



29

Kroz izdvojena građevinska područja izvan naselja, ili neposredno uz, prolaze bujice 8.201. (Ujča), 8.199. (Kalić), Rača (Rača), 8.193. (Zala) i 8.185. (Starigradski most). 1.2.6. ZBRINJAVANJE OTPADA Postojeće odlagalište smješteno je iznad Sv. Jurja uz prometnicu Jurjevo – Krasno polje. Ono ne zadovoljava sanitarnim uvjetima i potrebno ga je sanirati. Odpad se odlaže u vododerinu bez prekrivanja zemljom. Bujične vode i oborine ispiru otpad i onečišćuju vodocrpilište i akvatorij ispred Sv. Jurja. Zbog izrazito nepovoljne lokacije, ovo bi se odlagalište trebalo prestati koristiti za odlaganje novog otpada, te pristupiti sanaciji. Grad Senj ima potpisan sporazum o odvoženju otpada s lokalnim komunalnim poduzećem i na taj način trenutno rješava svoj problem otpada. Na samom području Grada Senja egzistira više nelegalnih odlagališta otpada. Kako se veći dio Grada nalazi u području Parka prirode Velebit i samo područje deponije predložene PPUŽ je u području Parka. Lokalna zajednica očekuje da se ovaj problem riješi na razini Države i županije. Od njih se očekuje pomoć lokalnoj zajednici u rješavanju ovog problema.

Postojeće gradsko odlagalište otpada Rača se nalazi južno od Sv. Jurja, nad vododerinom istoimene bujice, u blizini županijske ceste Sv. Juraj – Krasno. Predviđeno je za korištenje do izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom, nakon čega će se zatvoriti i sanirati.

U sadašnjem stanju, odlagalište ne zadovoljava sanitarnim uvjetima. Otpad velikim dijelom završava u vododerini Rače, odakle ga bujične vode mogu odnositi prema kampu Rača i moru; okoliš nizbrdo je prekriven laganim otpadom (vrećice, papiri i sl.) koje sa odlagališta odnosi vjetar, što predstavlja nelijep prizor s obiju strana ceste. 1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBAVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I OCJENA VAŽEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Polazišta, temeljna načela i principi uređenja prostora i izrade dokumenata prostornog uređenja su sustavno navedeni u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) kao krovnim dokumentima prostornog uređenja Republike Hrvatske te u Prostornom planu Ličko-senjske županije iz 2002. godine. 1.3.1. POKRIVENOST PODRUČJA GRADA PROSTORNIM PLANOVIMA Prostor Grada Senja identičan je području bivše Općine Senj. Za područje današnjeg Grada Senja, a to podrazumijeva i naselja unutar bivše Općine, do danas su izrađeni i formalno su na snazi slijedeći dokumenti prostornog uređenja: - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje. - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske - Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje. - Prostorni plan Ličko-senjske županije, 2002. godine (Županijski glasnik LSŽ 16/02), Ispravak PP LSŽ (Žup. gl. LSŽ 17/02, 19/02), Izmjene i dopune PP LSŽ (Žup. gl. LSŽ 24/02), Usklađenje PP LSŽ s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Žup. gl. LSŽ 3/05), Izmjene i dopune PP LSŽ (Žup. gl. LSŽ 3/06) i Izmjene i dopune PP LSŽ (Žup. gl. LSŽ x/xx)., Zavod za prostorno planiranje Ličko-senjske županije u suradnji sa



30

Zavodom za prostorno planiranje Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, Gradskim zavodom za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša iz Zagreba, Institutom za društvene znanosti «Ivo Pilar» iz Zagreba i Ekoplanom d.o. iz Kostrene - Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Senj 1.3.1.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske određene su glavne smjernice zaštite, razvoja prostora republike Hrvatske, pa tako i smjernice za prostor Grada Senja (državna razina). 1.3.1.2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Programom se ističu temeljni ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja. Potrebno je: - Osnažiti prostorno-razvojnu strukturu države, uvažavanjem prostorno-funkcionalnih i morfoloških cjelina, mreže naselja i prometno razvojnih pojasa. - Povećati vrijednost i kakvoću prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš. Nužan je pozoran izbor razvojnih programa i tehnologije, koji će očuvati kvalitetu prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora. - Razumno koristiti i zaštititi nacionalna dobra. Svrhovito korištenje i namjenu prostora treba temeljiti na stručnim i znanstvenim temeljima i cjelovitom uvidu u značajke prostora, a usklađeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša. - Uvažavati obilježja i osobitosti područja, prirodnu cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenost i ograničenost infrastrukture, turističku atraktivnost i druge srodne značajke prostora. - Razvijati infrastrukturne sustave u skladu s razvojnim potrebama. - Osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja, osobito u skladu s novim svjetonazorom u korištenju prostora. - Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno poboljšavajući učinkovitost u okvirima već izgrađenog i korištenog prostora. - Pokretati nove programe gospodarskih aktivnosti poradi poboljšanja kakvoće života na svim, osobito depopulacijskim područjima. U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spominje se širi prostor u kojemu se Grad Senj nalazi, samo u kontekstu važnih infrastrukturnih i prometnih pravaca te magistralnih infrastrukturnih sustava što prolaze ovim prostorom , uglavnom u priobalnom prostoru. 1.3.1.3. Prostorni plan Ličko-senjske županije Zavod za prostorno planiranje Ličko-senjske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje, Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja republike Hrvatske, Gradskim zavodom za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša iz Zagreba, Institutom za društvene znanosti «Ivo Pilar» iz Zagreba i Ekoplanom d.o. iz Kostrene Prostorni plan Ličko-senjske županije u svemu slijedi temeljne postavke viših dokumenata prostornog uređenja Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prostorni plan Ličko-senjske županije jest plan koji određuje uvjete izrade Prostornog plana uređenja Grada Senja. Odredbe i smjernice Prostornog plana Županije



31

ugrađena su u rješenja Prostornog plana uređenja Grada Senja, a osobito ona koja se odnose na korištenje i uređenje prostora, zaštitu prirode i zaštitu kulturnih dobara. Temeljni problemi uređivanja prostora Županije Temeljni problemi uređivanja prostora su: obnova napuštenih područja, prilagodba postojećih sustava i prostorno-planske dokumentacije novonastalim uvjetima i potrebama i izrada prostorno-planske dokumentacije za Županiju na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, novog teritorijalnog ustrojstva gradova i općina u skladu s potrebama njihova razvitka i razvitka infrastrukturnih sustava. Prostorni razmještaj stanovništva unutar Županije je bio neravnomjeran prema posljednjem popisu iz 2001. godine. Stanovništvo je bilo koncentrirano u užim gravitacionim područjima gradova - radnih središta. Proces industrijalizacije većih gradova poticao je pražnjenje ruralnih područja. Rastom grada šire se predgrađa i prigradska naselja Senja. Istovremeno područja koja su bila dominantno orijentirana na poljodjelstvo i šumarstvo, postupno su gubila stanovništvo. Demografske promjene na razini Županije već nakon 1981. godine imaju uočljiv proces starenja. Domovinski rat 1991. godine bio je uzrok velikih demografskih promjena u cijeloj Županiji, a nešto manje i posredno na području samog Grada Senja. Općenito problem revitalizacije i demografske obnove depopulacijskih prostora može se riješiti poticajnim mjerama Države, Županije te na lokalnoj razini stvaranjem prostornih, gospodarskih i drugih uvjeta razvoja koji bi zaustavili proces iseljavanja stanovništva. Dosadašnje građevinska područja naselja Grada Senja utvrđena su Prostornim planom bivše općine Senj. Granice građevinskih područja za naselja na prostoru bivše općine Senj su određene u mj. 1:5000. Građevinska područja su formirana obuhvatom područja postojeće izgradnje, a dodane su izrazito velike, predimenzionirane i neracionalne površine za novu izgradnju. Analiza građevinskih područja naselja za senjsko područje pokazuje da je relativno mala izgrađenost prostora izuzev u Senju i nekim prigradskim prostorima. U većini naselja postoje znatne rezerve prostora pogodnog za građenje, koje zadovoljavaju današnje potrebe. Smanjenje postojećih granica građevinskih područja treba pratiti istovremeno usvajanje odluka o kriterijima za poticanje racionalnijeg korištenja građevinskog zemljišta te uz brižljivo određivanje prostora za potrebe izgradnje infrastrukturnih koridora. Sadašnja građevinska područja naselja Grada Senja su formirana donošenjem PPUG Senja 2006. godine, i to smanjenjem neracionalnih i predimenzioniranih površina za novu izgradnju određenih prostornim planom bivše općine Senj. Time je postignut pozitivan korak u racionalizaciji uređenja i opremanja naselja, postizanju kvalitetne slike naselja i očuvanju krajolika, međutim tijekom primjene Plana su se pojavili problemi, primarno uzrokovani rascjepkanim i složenim vlasničkim stanjem, koji su ograničili mogućnost zadovoljavanja prostornih potreba lokalne zajednice. Ovim izmjenama i dopunama Plana će se određeni dijelovi građevinskog područja naselja preoblikovati, odnosno proširiti u ograničenom opsegu, a u skladu sa zakonskim mogućnostima, i ograničenjima planova šireg područja. Potreba za prostorom za smještaj gospodarskih djelatnosti u Županiji je naglašena promjenom vlasničkih odnosa nad zemljištem, prolaskom novih autocesta i restrukturiranjem gospodarstva. Naslijeđeno stanje u prostoru, konfiguracija terena te zastarjela prostorno- planska dokumentacija prepreka su osiguranju prostornih uvjeta za smještaj srednjih i malih poduzetničkih kapaciteta u naseljima. Uvjete korištenja postojećih građevina treba uskladiti s odrednicama Zakona o prostornom uređenju koje se odnose na građenje izvan granica građevinskog područja. Stanje u gospodarstvu i temeljne odrednice razvoja



32

Županija Ličko-senjska raspolaže bogatim prirodnim resursima - šumama, kvalitetnim poljodjelskim obradivim površinama, morskom obalom i izvorištima vode. Prirodni uvjeti i važan prometan položaj doprinijeli su u prošlosti razvoju šumarstva, ratarske i stočarske proizvodnje, industrije, trgovine, lovnog i ribolovnog turizma. I tranzicijskom periodu neke od aktivnosti su jačale, za razliku od drugih koje su potpuno neopravdano zapostavljene. U gorskom dijelu Grada Senja najperspektivnija grana gospodarstva je šumarstvo, prerada drveta i sve što je vezano uz to, a u primorskom dijelu dominantne gospodarska grana postaje sve više turizam. Poljodjelstvo predstavlja gotovo zanemarivu gospodarsku granu na prostoru Grada Senja. Uzroci teškoća proizvodnje na poljodjelskim gospodarstvima su mala akumulacija, zastarjela mehanizacija i nedostatak kreditnih sredstava. Stočarska proizvodnja obuhvaća uzgoj ovaca, koza, i peradi. Ograničenja razvitka poljodjelstva u Ličko-senjskoj županiji su: složena gospodarska situacija, gubici proizvodnih kapaciteta tijekom rata i neposredno nakon njega u postupku privatizacije, štete od elementarnih nepogoda, redukcije tržišta poljodjelsko-prehrambenih proizvoda, usitnjenost poljodjelskih gospodarstva i otežani uvjeti za njihovo povećanje, zemljišna ograničenja za dinamične poljodjelske proizvođače i drugo. Gospodarenje šumama se vrši jednostavnom i proširenom biološkom reprodukcijom. Turizam Turizam na području Ličko-senjske županije obuhvaća šume, vodotoke, kulturna dobra i zaštićenu prirodu, lov, šport i rekreaciju, zdravu hranu i ambijentalne vrijednosti. Prednost treba dati obnovi turističkih kapaciteta koje treba opremiti na razinu europske ponude i potražnje, poboljšati infrastrukturu i uvjete zaštite okoliša, obnoviti zapuštena naselja i kulturna dobra te štiti od građenja područja posebnih prirodnih vrijednosti. Postoji izrazita razlika između priobalnog područja, odnosno primorske padine Velebita i vršnog područja s kontinentalnom padinom. Zaštita okoliša U zaštiti okoliša treba posebnu pozornost usmjeriti na zaštitu tla, šuma, vode, zraka i ambijentalnih cjelina. Zaštitu treba usmjeriti na: izbor tehnologija sa što manjim nepovoljnim utjecajem na okoliš, modernizaciju prometa i infrastrukture, izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, izgradnju sustava zbrinjavanja otpada, zaštitu prirode i kulturnog nasljeđa, zaštitu od zagađenja i zauzimanja poljodjelskog zemljišta drugim funkcijama, zaštitu voda, zaštitu zraka te rekultivaciju eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Zaštita prirodnih i kulturnih dobara Zaštitu prirode i kulturnih dobara na prostoru županije, pa tako i Grada Senja, treba temeljiti na očuvanju i uspostavljanju uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljskog nasljeđa i suvremenih graditeljskih dostignuća osobito u vrijednim povijesnim i ruralnim cjelinama. Obnovu postupka valorizacije graditeljskog nasljeđa treba temeljiti na zakonskoj regulativi i međunarodnim kriterijima. Promet



33

Geoprometni položaj Ličko-senjske županije je vrlo značajan i nalazi se na smjeru prometnica koje povezuju srednju Europu s izlazom na more. Novoplanirana i dijelom već izvedena Autocesta Zagreb-Split, kao i planirana transuropska željeznička pruga koja ide istim koridorom, u budućnosti će postati okosnica razvoja cijele županije. Značaj ovih europskih koridora velik je i za prostor Grada Senja. Planirana željeznička trasa prolazi sjeveroistočnim rubom prostora Grada Senja, a autocesta Zagreb-Split prolazi van područja Grada Senja, uz njegovu istočnu granicu. Planirani odvojak autoceste prema Rijeci prolazi sjevernim područjem Grada Senja. Nedostaci cestovne mreže na području Županije su kvaliteta i sigurnost postojećih cesta te usklađenost s europskim standardima, kao i nedostatna pokrivenost nekih područja. Druga značajka geoprometnog položaja Ličko-senjske županije je veza kopna i otoka pomorskim prometom. Značajnije luke i trajektna pristaništa nalaze se u Senju, Jablancu, Prizni i Karlobagu. Blizina zadarskog i krčkog aerodroma također pridonosi kvaliteti tog prostora. Telekomunikacije Telekomunikacijska mreža se intenzivno osuvremenjuje i dostigla je visok stupanj razvijenosti. Na cijelom području Županije uvođenjem suvremene tehnologije pružaju se velike mogućnosti korisnicima telekomunikacija u gradovima i u većini naselja. Po završetku programa telefonske veze na području Županije biti će kvalitetnije. Glavna dva telekomunikacijska pravca se protežu u smjeru sjever-jug: jedan od Brinja preko Perušića i Gospića ka jugu, a drugi od Plitvičkih jezera, Korenice i Udbine također prema jugu. Elektroenergetika Razvoj elektroenergetskog sustava osigurati će potrebnu sigurnost i samostalnost u opskrbi električnom energijom Županije i to poboljšanjem postojećeg sustava te pokrivanjem potreba u njegovim kritičnim dijelovima. Opskrba električnom energijom grada Senja je osigurana preko sustava koji prolazi obalnim područjem, a sa zaleđem, tj. središnjim ličkim dalekovodima je vezan koridorom Brinje-Senj. Sustav treba intenzivno obnavljati i povećati kapacitete kako bi se doprinijelo stvaranju uvjeta za razvoj gospodarstva. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Temeljni problemi vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje u naseljima na području Županije su: dio naselja nije obuhvaćen javnim vodoopskrbnim sustavima, veći broj naselja ima sustave u kojima nema dovoljnih količina vode ili u blizini najvećeg konzuma nema dovoljno izdašnih izvorišta vode. Vodoopskrbni sustav opskrbljuje glavne potrošače vode u Županiji. Duž županijskih i lokalnih prometnica postupno se širi mreža vodoopskrbe, a cilj je postupno povezivanje svih naselja jedinstvenim vodoopskrbnim sustavom. Modernizacija mreže vodoopskrbe obuhvaća povećanje kvalitete i sigurnosti opskrbe, provođenjem mjera zaštite a posebno zaštite vodonosnih slojeva i smanjenjem gubitaka u mreži. Korištenje vodnih snaga Na središnjem području Županije se predviđa korištenje vodnih snaga na mjestima Kosinj i Kruščica, a u primorskom pojasu u Grabovoj kod Sv. Jurja.



34

Zaštita voda od onečišćenja Stanje odvodnje otpadnih i sanitarnih voda naselja u Županiji je nepovoljno. Mali broj naselja ima djelomično izvedenu kolektorsku mrežu sustava za odvodnju. Isti je slučaj i s područjem Grada Senja. Glavni problem većih naselja u Županiji su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Problem je utoliko veći što neka od tih naselja imaju vodoopskrbnu mrežu te su količine otpadnih voda bitno povećane. Na području Županije potrebno je izgraditi sustave odvodnje te odrediti lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zaštita od štetnog djelovanja voda i obrana od poplava Prostor Ličko-senjske županije pripada vodnom području dva sliva jadranskog i crnomorskog. Zaštitu od voda treba provoditi rekonstrukcijom i izgradnjom njihovih obaloutvrda, regulacijskih radova i nasipa uz sve vodotoke i bujice. Paralelno sa izgradnjom sustava za zaštitu od poplava treba nastaviti s regulacijom i uređenjem korita vodotoka, izgradnjom objekata za redukciju velikih voda pritoka te obnavljanjem crpnih uređaja. Odvodnja suvišnih voda zaobalja riješiti će se sustavom odvodnje. Zaštita od erozija i bujica U dijelu Županije u kojem se nalazi Grad Senj erozija je prisutna u brdskim dijelovima područja. Na području Grada Senja ima mnogo bujica, koje se aktiviraju rijetko, ali mogu imati značajan štetni utjecaj, što se ograničava zaštitom od štetnog djelovanja voda. Melioracijska odvodnja Prirodni uvjeti zbog kojih dolazi do pojave viška vode na zemljištima poljodjelske proizvodnje su oblik reljefa, nepropusnost tla, hidrogeološke karakteristike, velike količine oborina te plavljenja vodotocima koji prolaze kroz područje. Odvodnja poljodjelskih površina u vidu hidromelioracijskih sustava uglavnom nije prisutna na prostoru grada Senja. 1.3.1.4. Prostorni plan Senja Prostorni plan Senja izrađen je 1986.g. »Službene novine» Rijeka br. 52/86, «Službene novine Ličko-senjske županije» broj 1/93, «Službeni glasnik Grada Senja» br. 3/96 i 3/99). Ovaj plan pruža osnovu za kontinuirano planiranje jednog prostora. Kako je prošlo gotovo 20 godina od njegove izrade, neke je prostorne pretpostavke i činjenice potrebno ispraviti, uskladiti i novelirati. Građevinska područja (m 1:5000) ovog plana su u suprotnosti s postavkama PPŽ-a jer su predimenzionirana i nerealna. 1.3.2. OCJENA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE I RAZINA NJENE OSTVARENOSTI Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske su usmjerujući dokumenti prostornog razvoja, a njihove odrednice za prostor grada Senja neposredno određuje Prostorni plan Ličko-senjske županije. Prostorni plan županije (PPŽ) donesen je 2002. godine te se njegova primjena nije mogla značajnije odraziti na prostor Grada Senja. Može se zaključiti da PPLSŽ, koji daje potrebne smjernice za uređenje i zaštitu prostora Grada uz napomenu da se za gospodarski i demografski oporavak i razvoj, time i izgradnju infrastrukture, moraju tek uspostaviti stvarni razvojni programi. Područja gospodarske namjene (poslovne, proizvodne, ugostiteljsko-turističke) određivane županijskim planom na području Grada Senja, nisu još realizirana, dok je za neka potrebno usklađenje prostorno-planske dokumentacije. Ciljevi i smjernice razvoja upućuju primarno na zaštitu prirode i



35

kulturnih dobara uz naglašenu potrebu izrade gospodarskih razvojnih programa temeljem kojih bi se mogle točnije i racionalnije odrediti prostorne potrebe u dokumentima uređenja prostora. Sukladno navedenim dokumentima, i njihovim izmjenama i dopunama, izrađuje se i usklađuje Prostorni plan uređenja Grada Senja. Sukladno s navedenim dokumentima pristupilo se izradi prostorno-planske dokumentacije, odnosno Prostornog plana uređenja Grada Senja u skladu sa postavkama Strategije, Programa i Prostornog plana Ličko-senjske županije. 1.3.3. PROBLEMI I PRIORITETNE AKTIVNOSTI UREĐENJA PROSTORA Senj je grad kojemu gospodarski impuls daje razvoj obrta i poduzetništva, te prirodni resursi, posebice šuma. Održivi turizam, spoj zimskog i ljetnog (morskog i planinskog) ujedno otvara tržište poljoprivrednim autohtonim proizvodima iz zaleđa. Uređenje središnjeg i ostalih naselja grada Senja Središnje naselje grad Senj planira se, gradi i uređuje u skladu s funkcijama središnjeg naselja. U Senju, kao i ostalim naseljima planiranjem i uređenjem građevinskog područja omogućuje se ostvarenje prostornih potreba za njihov razvoj. Građenjem potrebnih javnih zgrada, uređenjem javnih površina, obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture te uređenjem i opremanjem gospodarskih zona stvaraju se prostorni preduvjeti za razvoj svih naselja unutar prostora Grada Senja. Prometnom mrežom Grada Senja omogućeno je izravno povezivanje svih većih naselja, tako da su sva naselja uz morsku obalu međusobno povezana državnom prometnicom D-8. Od Senja prema unutrašnjosti vodi državna prometnica D-23 koja povezuje primorska naselja s onima u planinskom zaleđu isto kao i županijska prometnica Ž-5128 5126 od Sv. Jurja do Krasnog, jedinog većeg naselja u zaleđu. Tehničko stanje cesta nije zadovoljavajuće, a posebno neadekvatnih križanja u naseljima. Prioritetne aktivnosti u narednom razdoblju odnose se na modernizaciju i održavanje dijelova kolnika te dovršenje uređenje postojećih i izgradnju novih nogostupa i biciklističkih staza. Prometne probleme prostora Grada Senja čini relativno loša povezanost obalnog prostora i planinskog zaleđa, kao i izlaz na državnu autocestu Zagreb-Split. 1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE, GOSPODARSKE I PROSTORNE POKAZATELJE 1.4.1. OCJENA STANJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE POKAZATELJE 1.4.1.1. Prikaz demografskog kretanja Teritorijalno ustrojstvo Grada Senja i Županije ličko-senjske temelji se na Zakonu o područjima županija, gradova i Grad općina u Republici Hrvatskoj (NN br.10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06, 16/07). Površina Grada Senja za koju se izrađuje ovaj PPUG iznosi 658,0 km². Ukupan broj stanovnika Grada prema popisu 2001.g. je bio 8132 stanovnika. Gustoća naseljenosti 2001. (razina PPUG-a) je 12,4st/km². Ukupan broj kućanstava iznosio je 3051, a prosječan broj članova kućanstva 2,66.



36

Negativna godišnja stopa rasta od -0,8 % u razdoblju 1971/81. neznatno se smanjila na -0,37% u razdoblju 1981/91., a zatim se pad znatnije povećao na –1,17% godišnje u poslijeratnom razdoblju (1991-2001). Dakle, stanovništvo Grada Senja se u periodu 1971./81. smanjilo za ukupno 8,0 %, u razdoblju 1981./91. smanjilo se za 3,7 %, a u zadnjem desetljeću 1991/01. smanjenje je iznosilo 11,7 %. Dobna i spolna struktura stanovništva Grada Senja (2001.) Prema popisu iz 2001. u Gradu Senju bilo je 4015 muškog stanovništva i 4117 ženskog stanovništva. U postocima muškaraca je 49,4 %, a ženskog stanovništva 50,6 %. Prisutna je dominacija ženskog stanovništva nad muškim. Promatrajući dobnu i spolnu strukturu stanovništva očito je da je muško stanovništvo zastupljenije u svim dobnim skupinama od 0-54 godine (uključivši radni kontingent), a kod stanovništva starijeg od 55 godina, dominantno je žensko stanovništvo. Prema popisu iz 2001.g. na području Grada Senja se nalazi 24 naselja. U međuvremenu su 2009. godine naselja Bunica, Sv. Jelena i Pijavica izdvojena iz dosadašnjeg naselja Vrataruše, i zasebno zasnovana. Ovo poglavlje tekstualnog obrazloženja se bavi demografskim kretanjima utvrđenima dosadašnjim popisima stanovništva, pa se unutar njega koriste stari podaci, dakle spominjani broj od 24 naselja, umjesto sadašnjih 27, dok su podaci za nova naselja obuhvaćeni podacima za naselje Vrataruša. Najveći udio u stanovništvu pojedinačnih naselja imaju muškarci (u 18 naselja), a žene u 6 naselja (Krasno polje, Melnice, Mrzli Dol, Senj, Vrataruša i Vrzići. Treba napomenuti da prema posljednjem popisu u naselju Velike Brisnice je evidentiran samo jedan stanovnik (muškog spola). Prosječna starost stanovništva Grada Senja je 41,9 g. Muško stanovništvo živi prosječno 40,4 godine, a žensko stanovništvo 3 godine duže, tj. u prosjeku 43,4 godine. Indeks starenja je 124,8 za ukupno stanovništvo Grada Senja (104,9 za muškarce i 146,3 za žene), a koeficijent starosti je 25,9 (22,9 za muškarce i 28,8 za žene). Fertilno žensko stanovništvo starosti između 15 i 49 godina iznosi 1864 (22,9 % ukupnog stanovništva, odnosno 45,3 % ženskog stanovništva )



37

Grad Raspon godina Stanovnika

GRAD SENJ

0-4 360 5-9 374 10-14 425 15-19 525 20-24 561 25-29 454 30-34 470 35-39 563 40-44 660 45-49 620 50-54 562 55-59 435 60-64 559 65-69 610 70-74 434 75-79 285 80-84 108 85-89 77 90-94 20 >95 8

Stanovništvo Grada Senja prema starosti Gledano prema vremenskim intervalima od 5 godina najzastupljenije su slijedeće dobne skupine od 40-44 godina, 45-49 godina i od 65-69 god. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u jasličkoj i vrtičkoj skupini od 0 – 6

godina ima 508 djece (6,2%), u školskoj skupini od 7-14 godina 651 dijete (8,0%), a u srednjoškolskoj skupini od 15-19 godina 525 djece (6,5 %).



38

Dob Stanovnika%

GRAD SENJ 0 – 6 6,2 7 – 14 8,0 15 -19 6,5

Predškolsko i školsko stanovništva Grada Senja u % (popis 2001. godine)

Ocjena demografskog stanja Prema popisu stanovništva 2001. godine u Gradu Senju je bilo 8132 stanovnika, a u samom Senju 5491 stanovnik ili nešto više od 2/3 stanovništva ukupnog područja Grada. Ako promatramo ukupni broj stanovnika na prostoru današnjeg Grada Senja (24 naselja) od 1948. godine do 2001. godine možemo konstatirati tendenciju kontinuiranog pada broja stanovnika u svim međupopisnim razdobljima, sve do danas. Najveći pad broja stanovnika prisutan je u međupopisnom vremenskom razdoblju od 1948. do 1971. godine. U tom se razdoblju stanovništvo sa poslijeratnih 13291 stanovnika (100 %) smanjilo na 10399 (78,2 %) stanovnika., tj. Grad je u tom razdoblju izgubio 21,8% svoje populacije. Ako promatramo kretanja broja stanovnika od 1948. godine do 2001. godine, možemo zaključiti da je stanovništvo sa tadašnjih poslijeratnih 13291 stanovnika (100%) palo na današnjih 8132 stanovnika (61%), tj. Grad Senj je u tom razdoblju izgubio 38,8% stanovnika.

godina Grad Senj (24 naselja) BROJ STANOVNIKA

1948 13291 1971 10399 1981 9562 1991 9205 2001 8132 Grad Senj (24 naselja)- ukupan broj stanovnika od 1948. do 2001. godine



39

Iako broj stanovništva iz godine u godinu opada, uz gospodarsko jačanje i odgovarajuću strategiju razvoja ipak se očekuje povećanje broja u budućnosti. Grad Senj (24 naselja) Vremenski interval PROMJENA BR. STANOVNIKA (%) 1948 -1971. god. -22 % (-9,2 % za 10 godina) 1971 -1981. god. -8,0 % 1981 -1991. god. -3,7 % 1991 – 2001. god. -11,7% Grad Senj (24 naselja)- promjena broja stanovnika u % od 1948. do 2001. godine

Prema godišnjim stopama rasta broja stanovnika Grada Senja možemo pratiti intenzitet promjena u pojedinim razdobljima. Najkritičnije je upravo proteklo desetljeće ili točnije od 1991.-2001. godine Porast broja stanovnika u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991.-2001. bio je prisutan jedino u naselju Vrataruša (za + 46%), u 4 naselja broj stanovnika ostao je nepromjenjen (Alan, Mrzli Dol, Sveti Juraj i Velike Brisnice, a u ostalih 19 naselja prisutno je smanjenje broja stanovnika koje je najizrazitije o naseljima: Vrzići (-80%) i Starigrad (-62%) u odnosu na prethodno desetljeće.

Tablica br. 5. Grad Senj – broj stanovnika po naseljima od 1948. do 1991. godine



40

Struktura naselja prema veličini (24 naselja): - 1 naselje > 5000 stanovnika - 0 naselja od 1000 – 5000 st. - 2 naselja od 500 – 1000 st. - 4 naselja od 100 - 500 st. - 17 naselja manja od 100 st. Od ukupnog broja naselja na području Grada Senja, samo je jedno naselje veće od 5000 stanovnika (Senj), u kategoriji 1000 do 5000 nema niti jednog naselja, u kategoriji 500 do 1000 stanovnika nalaze se dva naselja (Krasno Polje i Sveti Juraj), u kategoriji 100 do 500 stanovnika 4 naselja (Jablanac, Senjska draga, Stinica i Volarice., a najnižoj kategoriji s manje od 100 stanovnika nalazi se preostalih 17 naselja. Najmanja naselja su Velike brisnice s 1 stanovnikom i Vrzići s 8 stanovnika. Obzirom na ukupno stanovništvo Grada Senja (100 %), samo gradsko naselje Senj ima 67,5% ukupnog stanovništva, prema popisu iz 2001 godine. Grad Senj ( 24 naselja) godina BROJ KUCANSTAVA 1971 3226 1981 3195 1991 3222 2001 3051 Grad Senj (24 naselja) ukupna broj kućanstava od 1971. do 2001. godine

Broj kućanstava stagnira prema popisima od 1971. do 1991. godine, a nakon toga naglo pada, za razliku od broja stanovnika koji se povećavao samo do 1971. g. Obzirom na činjenicu da broj stanovnika pada, a broj domaćinstava se ne mijenja, iz tih se podataka može zaključiti da se mijenja tradicionalno kućanstvo, odnosno da se prosječna porodica smanjuje. U posljednjem međupopisnom desetgodišnjom razdoblju (1991-2001.) i broj kućanstava se smanjio i to za oko 17%. BROJ KUCANSTAVA PO NASELJIMA u Gradu Senju NASELJE / godina 1948. 1971. 1981. 1991. 2001. Alan - 34 5 4 6 Biljevine - 51 37 27 24 Crni Kal - 27 31 30 28 Jablanac - 114 82 59 60 Klada - 36 21 17 16 Krasno Polje - 234 219 213 177 Krivi Put - 50 39 32 23 Lukovo - 51 40 36 21 Melnice - 57 49 43 32 Mrzli Dol - 31 20 15 13 Podbilo - 55 33 25 19 Prizna - 80 55 39 31 Senj - 1687 1902 2104 2043 Senjska Draga - 27 30 30 34 Starigrad - 34 29 10 9



41

Stinica - 94 80 56 48 Stolac - 53 45 30 28 Sveti Juraj - 22 227 234 135 Velike Brisnice - 15 2 1 1 Veljun Primorski - 67 55 41 35 Volarice - 92 74 62 42 Vrataruša - 50 55 60 94 Vratnik - 43 43 34 26 Vrzici - 23 22 20 6 GRAD – u k u p n o - 3226 3195 3222 3051 Grad Senj - broj obiteljskih kućanstava po naseljima od 1948. do 1991. godine (masnim tiskom označena povećanja 2001/1991.god)

Vremenski interval

Grad Senj (24 naselja) POVECANJE BROJA STANOVNIKA %

Grad Senj (24 naselja) POVECANJE BROJA KUCANSTAVA %

1971 -1981. god. -8,0 % -1,0 % 1981 -1991. god. -3,7 % +0,8 % 1991 -2001. god. -11,7 % -5,3 % Grad Senj - porast broja stanovnika (u %) i broja kućanstava (u %) od 1971. do 2001. godine

U Gradu Senju broj kućanstava je smanjen na 94,7% predratnih, za razliku od broja stanovništva (88,3% predratnih). Taj podatak dovodi do zaključka da se smanjuje prosječna veličina kućanstava, a što je iz slijedeće tabele i vidljivo. Grad Senj ( ukupno 24 naselja) godina PROSJECNA VELICINA KUCANSTVA 1971 3,22 1981 2,99 1991 2,86 2001 2,67 Grad Senj – prosječna veličina kućanstava (1971-2001).

Veličina kućanstava znatno se smanjila u razdoblju 1971-2001 i to za 17%. Godine 1971. prosječno kućanstvo je imalo 3,22 člana, a trideset godina kasnije, prema popisu iz 2001.g. 2,67 članova.



42

Obzirom na broj od 2984 stambenih jedinica za stalno stanovanje i broj kućanstava od 3051, općenito se može zaključiti da na prostoru Grada Senja ne vlada velika nestašica stanova obzirom na njihov broj, samo je pitanje kako su prostorno raspoređeni i kakva je njihova oprema. Sastav stanovništva prema nacionalnosti SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA NARODNOSTI

2001. godine

GRAD SENJ Hrvati Srbi Ostali Ukupno – 24 naselja 7869 92 171 Sastav prema narodnosti 2001. god

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA NARODNOSTI

2001. godine u %

NASELJE GRAD SENJ Hrvati Srbi Ostali Ukupno – 24 naselja 96,8 1,1 2,1 Grad Senj (24 naselja) - sastav prema narodnosti 2001. (u %)

Do domovinskog rata prema popisu iz 1991.g. u Gradu Senju živjelo je 93% Hrvata, 2% Srba i 5 % ostalih narodnosti. U Senju je bilo i ostalo većinsko hrvatsko stanovništvo Stambene jedinice prema opremljenosti (pomoćne prostorije i infrastruktura) Od ukupnog broja nastanjenih stanova u Senju 2689 (100%), zahod u stanu ima 90,1% stanova, kupaonicu 83,7%, a kuhinju 99% stanova Iz tog proizlazi podatak da zahod još uvijek nema 9,9%, a kupaonicu nema 16,3% stanova. Nedostatak osnovne komunalne infrastrukture nije jedini razlog za to jer su postoci znatno manji (nedostatak vode 10,3%, a nedostatak odvodnje 6,5%). To znači da znatan broj stanova iako ima vodovod ili kanalizaciju ili oboje, ipak nema kupaonicu. WC KUPAONICA KUHINJA NEDOSTATAK u % 9,9 16,3 1,0 Nedostatna opremljenost stambenih jedinica u Gradu Senju (za 24 naselja)



43

Od navedenog broja stalno nastanjenih stanova (2984), 2968 stanova ima struju (99,5%), 2676 stanova (89,7%) vodu i 2791 stanova (93,5) odvodnju. Očito je da je najbolje provedena opskrba električnom energijom, a nešto slabije odvodnjom i vodovodom. ELEKTRIKA VODOVOD ODVODNJA NEDOSTATAK u % 0,5 10,3 6,5 Nedostatna komunalna opremljenost stambenih jedinica u Gradu Senju

Pismenost stanovništva Ako se izuzme predškolska dob od 0-7 godina preostali mogući pismeni dio stanovništva iznosio bi 7398 stanovnika. Od tog broja stanovnika 156 stanovnika ili 2,9 % je nepismeno. Prema spolnoj podjeli nepovoljniji je odnos za žensko stanovništvo (3,4%) nepismenih u odnosu na muško stanovništvo (0,8 %). Kao što je za očekivati najveći udjel u broju nepismenih ima stanovništvo starije dobi iznad 60 godina. Završena škola Obzirom na broj stanovnika Grada Senja koji je mogao završiti osnovnu školu i upisati srednje i više obrazovanje tj. obzirom na broj stanovništva iznad 15 godina (6973st.), bez škole je 222 stanovnika (3,2%), djelomičnu osnovnu školu ima 1459 (20,9 %), završenu OŠ ima 1360 (19,5 %), srednju školu 3287 (47,1%), a više i visoko obrazovanje (uključivši stupanj dr. i mr.) 593 (8,5%) stanovništva. obrazovanje stanovnici stariji od 15 g. (%)

GRAD SENJ

bez škole 222 3,2 djelomicna OŠ do 7 razreda 1459 20,9 osnovna škola 1360 19,5

6973 stanovnika starijih srednja škola 3287 47,1 od 15. godina viša i visoka škola 581 8,3

magisterij i doktorat 12 0,2 nepoznato 52 0,8

Obrazovanje stanovništva starijeg od 15 godina u Gradu Senju



44

Obzirom na ukupno stanovništvo Grada Senja (8132 st.) udjel i postoci izgledaju nešto drugačije: završenu OŠ ima 16,7 %, srednju školu 40,4%, više i visoko obrazovanje 7,1%, magisterij i doktorat 0,15% stanovništva. Gledano sumarno srednjoškolsko, više i visoko obrazovanje ima 47,7 % ukupnog stanovništva. To je pokazatelj srednje stope obrazovanja. Gledajući spolnu podjelu može se zaključiti da je muško stanovništvo obrazovanije. Prema strukturi srednjoškolskog obrazovanja od 3287 stanovnika sa srednjom školom (100%), njih 59,6 % završilo je školu u trajanju 1-3 god (zanatske stručne srednje škole), 24,8 % srednje škole u trajanju od 4 godine (tehničke i sl. škole), a samo 15,6 % gimnazije. Stanovništvo prema aktivnosti Od ukupnog broja od 8132 stanovnika Grada Senja , aktivno je 3350 (41,2%) stanovnika. Ima 2688 (33,1%) osoba s osobnim prihodom, te 2094 (25,7%) uzdržavanog stanovništva. Od uzdržavanog stanovništva 1440 je uzdržavano od osoba u zemlji, a 92 od osoba u inozemstvu. Aktivno stanovništvo čine 42,5% žene i 57,5% muškarci. Za razliku od muškaraca kod ženskog stanovništva znatno je veća skupina uzdržavanih. Od 1927 aktivnih muškaraca, njih 1481 (76,8%) obavlja zanimanje, a od 1423 aktivne žene, njih 971 (68,2%)obavlja zanimanje. OSOBE S STANOVNIŠTVO AKTIVNO OSOBNIM UZDRŽAVANO PRIHODOM GRAD SENJ ukupno 3350 2688 2094

muško 1927 1233 855 žensko 1423 1455 1239

Stanovništvo Grada Senja prema aktivnosti i spolu Ako kompariramo aktivno stanovništvo Grada Senja (41,2%) i aktivno stanovništvo Ličko-senjske županije (38,3%), očito je da je postotak aktivnog stanovništva neznatno veći u Gradu Senju. Aktivno stanovništvo prema pretežitoj aktivnosti Od ukupnog aktivnog stanovništva 3350 (100%), zaposleno je 2452 (73,2 %), a nezaposleno 898 (26,8%) stanovnika. Kod nezaposlenih njih 208 (23,2%) traži zaposlenje prvi put, a 690 (76,8%) ponovno zaposlenje. UKUPNO AKTIVNO OSTALO STANOVNIŠTVO ZAPOSLENO NEZAPOSLENO Grad Senj 8132 2452 898 4782 Udio zaposlenih i nezaposlenih u ukupnom stanovništvu Grada Senja

Kao poljodjelsko stanovništvo izjasnilo se 207 stanovnika (2,5%). Od tog je broja 110 aktivno, a 97 uzdržavano. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život



45

Samo 2410 stanovnika (29,6%) ima prihode od rada, 2302 stanovnika (28,3%) samo od mirovine, 171 stanovnika (2,1%) samo od socijalne pomoći, 69 stanovnika (0,9%) od rada i ostalih prihoda, a najveći dio tj. 2585 stanovnika (31,8%) je bez prihoda. Situacija je nešto bolja nego u Ličko-senjskoj županiji u kojoj prihode od rada ima 29,0% stanovništva, a bez prihoda je 34,0% stanovnika. Uzimajući u obzir i podatke o rasporedu objekata središnjeg i društvenog značaja u naseljima Grada Senja može se reći da je područje Grada Senja slabo opremljeno funkcijama središnjeg i društvenog značaja osim samog naselja Senj 1.4.1.2. Ocjena demografskog stanja Budući je demografski rast zavisan od mnogih nepredvidivih čimbenika, pretpostavke demografskog rasta vrlo su upitne promatrajući samo demografska kretanja jer bi planska očekivanja bila depresivna kada bi se nastavili isti trendovi. U ovom se planu polazi od četiri temeljne pretpostavke:

• u budućnosti se očekuje stabilnost u kretanju prirodnog priraštaja • gospodarski oporavak • izgradnja turističkih i manjih gospodarskih zona • prolaskom nove autoceste očekuje se i veće zapošljavanje u području prometa i

usluga • adekvatnom vrednovanjem i politikom razvoja ruralnog prostora očekuje se

zaustavljanje trenda pražnjenja ruralnih prostora. Postupan rast broja stanovnika i domaćinstava očekuje i u većim priobalnim naseljima snažnijim aktiviranjem turističkih i uslužnih djelatnosti. 1.4.2. OCJENA GOSPODARSKOG STANJA Grad Senj je studijom «Strategija gospodarskog razvoja Grada Senja» koju je 2003. godine izradila interdisciplinarna radna skupina, dobio temelje na koje se i prostorno planski dokument može osloniti. Ova studija je registrirala današnje stanje gospodarstva na području Grada Senja i potencijale za izgradnju strateške osovine razvoja za plansko razdoblje do 2007. godine. Opća slika stanja u Gradu Senju u usporedbi s proteklim desetljećima ukazuje na trend depopulacije, smanjenog nataliteta i starenja stanovništva. S druge strane, industrijski se rast zaustavio prijelazom na tržišnu ekonomiju, brojne tvornice koje su zapošljavale većinu stanovništva s područja Grada Senja su zatvorene, u stečaju ili rade s minimalnim kapacitetima. Lokalno stanovništvo se okreče turizmu u potrazi za zaradom, ali kratkotrajna i nesigurna ljetna sezona ne omogućava dovoljan prihod za cjelogodišnje troškove života. U porastu su obrtničke usluge i proizvodi, ali nedovoljno jer ne osiguravaju zapošljavanje dodatne radne snage. Istodobno, manjkava su turistička i ugostiteljska zanimanja, te zanimanja iz građevinske struke. Izrada strateškog plana gospodarskog razvoja koristila se podacima poslovne i lokalne zajednice o trenutačnom stanju u lokalnom gospodarstvu, uz ažuriranje podataka putem telefonskog anketiranja. Tvrtke registrirane po djelatnostima iskazuju ovakve brojčane vrijednosti: 1. Trgovina na malo 7 tvrtki 2. Trgovina na veliko 7 3. Proizvodnja tekstila 3 tvrtke 4. Proizvodi od drva 2 tvrtke 5. Proizvodnja metalnih dijelova 2 6. Distribucija vode 2



46

7. Prijevoz robe 2 8. Putničke agencije 2 9. Šumarstvo 1 tvrtka 10. Proizvodnja mlijeka i ml. prerađevina 1 11. Tiskarska djelatnost 1 12. Gradnja i popravak sportskih plovila 1 13. Niskogradnja 1 14. Građevni radovi 1 15. Posredovanje 1 16. Kampovi 1 17. Restorani 1 18. Ostale agencije 1 19. Osiguranja 1 20. Servisne usluge 1 21. Veterinarske usluge 1 Obrt prema djelatnostima sa sjedištem u Senju: 1. Proizvodno zanatstvo 1.1. Proizvodnja hrane i pića 6 obrta 1.2. Proizvodnja tekstila 1 obrt 1.3. Tiskarska djelatnost 4 obrta 1.4. Proizvodi od drva 2 1.5. proizvodnja metalnih dijelova 5 1.6. Obrada metala 2 1.7. Obrada kamena 1 obrt 2. Uslužno zanatstvo 2.1. Građevinarstvo 23 obrta 2.2. Instalacijski radovi 10 2.3. Stolarske usluge 3 2.4. Ostale zanatske usluge 37 3. Ugostiteljstvo i turizam 80 4. Trgovina 42 5. Prijevoz robe 33 6. Morsko ribarstvo 29 7. Poslovne usluge 13 1.4.2.1. Osiguranje prostora za gospodarske djelatnosti Teritorijalnim ustrojem Grada Senja, stvorile su se mogućnosti, ali i obveze Grada da u tranzicijskom razdoblju razvija gospodarstvo i turizam, te osigurava prostor za to, prema vlastitim potrebama i inicijativama. Grad Senj je izrazito usmjerena na šumarstvo i turizam. Značajnijih novih ulaganja u druge oblike proizvodnje nije bilo na prostoru Grada Senja. Prepreku razvoju predstavlja nedostatak opremljenog prostora za razvitak privatnog poduzetništva i vlasnički odnosi nad zemljištem. Prostorni resursi za razvoj gospodarskih djelatnosti zatečeni su u obliku već formiranih proizvodnih zona unutar naselja Senja, Sv. Jurja i Krasna, te zona za koje su dijelom pripremljene prostorno planske pretpostavke osnivanja i razvoja. Aktiviranje poduzetničke zone, te poticanje oko formiranja poduzetničkog inkubatora, posebno usmjerava na prostore uz prometne poteze i čvorove (uz Jadransko jonski cestovni,



47

željeznički i infrastrukturni pravac, u kontekstu izmijenjenog režima kretanja) pokazuju se izrazito perspektivnima. 1.4.3. TEMELJNE SVOJSTVENOSTI NASELJA I SUSTAVA NASELJA Naselja se međusobno dosta razlikuju veličinom, izgledom i prostorom gdje se pružaju. Neka su naselja tipično mediteranska, a druga planinskih karakteristika: ima tipično obalnih, nalaze se na podgorskom podu primorske padine, manjim izoliranim poljima, ali i u pravom planinskom okruženju. Veoma značajna osobina ovih naselja je izrazita raštrkanost i usitnjenost u prostoru. Ona se stvarno sastoje od brojnih vrlo malih zaselaka, uglavnom s manje od 100 stanovnika. Sustav središnjih naselja pokazuje da su se na temelju razvijenosti i razmještaja funkcija unutar parka prirode Velebit razvila samo lokalna središnja naselja I. stupnja centraliteta (neka od njih i s nepotpunim funkcijama): Jurjevo Sv. Juraj (686 stanovnika), Jablanac (219) Krasno polje (754) i Vratnik (157). Ona vrše središnje funkcije za većinu ostalih naselja na području parka prirode Velebit. 1.4.4. OCJENA STANJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KRAJOBRAZNIH SVOJSTVENOSTI PROSTORA 1.4.4.1. Prirodne odrednice Uz već spomenute i opisane geomorfološke pojave na Rožanskim i Hajdučkim kukovima, posebno treba spomenuti i Lukinu jamu. Nalazi se na sjeveroistočnim obroncima Hajdučkih kukova, na nadmorskoj visini od 1438 m. Jama je nastala korozivnim djelovanjem padalina kroz pukotine koje su nastale tektonskim pomacima u vapnenačkoj podlozi. Kasnijim erozivnim djelovanjem vode prvotne pukotine postajale su sve šire i dublje. Na taj su način proširene u početku vrlo uske tektonske pukotine. Na mjestima gdje je podloga bila manje otporna, nastala su proširenja ili podzemne dvorane. Tako je na dubini od 950 m nastala velika dvorana, dimenzija 70 x 85 m. U Lukinoj jami nalaze se i kanali, ali tek na dubini od oko 550 m. Od glavnog kanala na dubini od 1106 m odvaja se sporedni kanal koji završava na dubini od 1315 m. Lukina jama spada u dublje otkrivene jame na svijetu. Lukinu jamu otkrili su slovački speleolozi 1992. godine i izvijestili o tome naše speleologe, koji su a nastavili njezino istraživanje. Lukina jama je i najdublja jama u Hrvatskoj. Ime je dobila po speleologu i geologu Ozrenu Lukiću - Luki, koji je godine 1992. poginuo na Velebitu braneći Velebit i Hrvatsku. Nešto kasnije slovački speleolozi otkrili su još jednu jamu, na Vratarskom kuku, u Rožanskim kukovima. Dubina jame je oko 500 m. Vjerojatno to nije posljednji speleološki objekt koji je otkriven u Hajdučkim i Rožanskim kukovima. 1.4.4.2. Stanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti Temeljni i strateški cilj zaštite prirode i okoliša zaštita je i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i svojstvenosti pojedinog kraja kako je određena u prihvaćenoj Strategiji biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske (NN br. 81/99). Jedno od osnovnih načela rečene Strategije glasi: "Republika Hrvatska je svjesna, da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak. Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa gdje je to moguće i



48

opravdano". Na zadanom prostoru Grada Senja kompleksno je izvršena zaštita dijelova prirode u smislu Zakona o zaštiti prirode. Kultiviran krajobraz: Krajobraz prostora Grada Senja nije ujednačen. Relativno očuvan i vrijedan krajobraz može se s estetskog gledišta i gledišta biološke raznolikosti podijeliti u tri karakteristične cjeline s tradicijskom slikom naselja: - Z1 - primorski dio tj. obalno područje Grada Senja - Z2 - prelazno područje, tj. kontaktna zona zaleđa - primorsko-brdovita. Brdoviti prostor je kontinentalan s primorskim oblikovnim karakteristikama. - Z3 - kontinentalno brdsko područje (veći dio prostora unutar administrativnih granica naselja: Melnice, Vrzići, Crni Kal, Krasno, Krivi Put, Alan, Mrzli Dol i Podbilo) Kulturni krajobraz: Prirodni krajobraz dopunjuju elementi kulturnog krajobraza, svojevrsnog spoja prirodnog kultiviranog poljodjelskog krajobraza i struktura kulturnog graditeljskog tradicijskog nasljeđa. Ove strukture su zastupljene u razmjerno malom dijelu oko i u okviru naselja. Prirodna komponenta u okviru kultiviranog krajobraza Grada Senja još zadržava svoje svojstvenosti. Zahvaljujući razmjerno koncentriranoj gradnji u primorskom pojasu krajobraz ostalog dijela Grada Senja je dobro sačuvan. 1.4.5. OCJENA STANJA KULTURNO-POVIJESNOG NASLJEĐA KRAJA 1.4.5.1. O povijesnom razvoju naselja grada Senja Senj Uže gradsko područje Senja bilo je vjerojatno već rano zaštićeno obrambenim zidovima, koji su svoj konačni opseg a i izgled dobili u doba napada Osmalija. U 15. i 16. stoljeću (posljednji popravak spominje se u 18. stoljeću). Gradski zidovi su sačuvani na sjevernoj i istočnoj strani naselja, a od brojnih kula i utvrda u sklopu zidova sačuvane su: cilindrična Leonova kula, Lipica i Šabac. U istočnom dijelu zidina na završetku Jozefinske ceste nalaze se “Velika vrata” /današnji izgled iz 1843. godine). Unutar područja zaštićenog zidovima formiralo se gusto zbijeno gradsko tkivo s karakterističnom fizionomijom primorskih gradića s uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikoviti detaljima (balature, natkriveni trijemovi, volte, gumovi, vanjska stubišta i sl.). Od pojave arhitekture ističu se gotička kuća Vukasović, kasnije pregrađena u renesansnim oblicima, kuća Homolić na Maloj placi s gotičkom triforom, kuća Petrovski-Hajduković s renesansnim (tzv. Lavljim) dvorištem, barokna palača “Carina”, kuća Martina Živkovića iz 1487. godine, zgrada “Vereina” i dr. Na više zgrada sačuvani su glagoljski i latinski natpisi iz 15. i 16. stoljeća. Kašteli (1896. godine adaptiran kao konvikt Ožegovićianum) sa cilindričnom i četvrtastom kulom, sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu “Cilnica” - “Velika placa” usred kojeg je klasicistička fontana (početak 19. stoljeća). Potkraj 18. stoljeća sagrađeni su na sjevernoj strani luke “Carski magazini” (stradali u drugom



49

svjetskom ratu), prema nacrtima generala Filipa Vukasovića koji je projektirao i lučke uređaje. Od sakralne arhitekture značajna je romanička katedrala (kasnije barokizirana) s kriptom i novim zvonikom (1900.). Prilikom restauracije, nakon oštećenja u II. svjetskom ratu otkrivene su na glavnoj fasadi romaničke slijepe arkade izvedene od opeke. Od inventara ističu se barokni oltari, renesansna kustodija i nadgrobni spomenik biskupa Ivana de Cardinalibus 1392. Od franjevačke crkve podignute 1559. godine sačuvan je nakon bombardiranja 1943. godine samo zvonik. U crkvi su bile nadgrobne ploče senjskih patricija, gradskih kapetana, uglednih Uskoka, i kneginje Ižote Frankopan (sredina 15. stoljeća) koje su djelomično sačuvane. Manje crkve posvećene su Sv. Abrozu (1728.) Sv. Martinu, Sv. Vidu (1849.) na groblju i Navještenju Marijinu (oko sredine 18. stoljeća) na Artu. Dominikanci su 1646. godine napustili crkvu Sv. Nikole (srušena) , a franjevci 1558 samostan i crkvu Sv. Petra (1297.) pred sadašnjim Velikim vratima. Sjeverno od grada bio je u uvali Sv. Jelena pavlinski samostan (spominje se od 15. stoljeća, napušten 1785. godine), a prema jugu templarska - kasnije benediktinska opatija Sv. Jurja (srušena 1558. godine) i pavlinski samostan Spasovac (1412-1785). Na strategijski važnom brežuljku, jugoistočno iznad grada podigao je general I. Lenković u vrijeme najžešćih provala Turaka 1558. godine masovnu utvrdu “Nehaj” četverouglastog tlocrta i kockastog oblika, čiji su uglovi i ulazi pojačani kulama - tornjićima. Objekt je sačuvan u svom izbornom obliku, a u njemu je smješten dio gradskog muzeja. U Senju je 1494. godine osnovana hrvatska tiskara B. Boromića i S. Bedričića. Na brdu Kuk iznad Senja nalazi se prethistorijsko ilirsko naselje. Gradina je služila kao fortifikacija i kao osmatračnica. Nađeni su mnogi trgovi drevnog života i ostaci badema i nastambi podignutih u tehnici suhozida, ilirska i rimska keramika i drugi uporabni predmeti. Naselje potiče iz 2 milenija pr. nove ere (kasno brončano doba) i vjerojatno je postojalo do rimskog vremena, tj. do početka nove ere. Naselje se spuštalo k moru, a iz njega se razvila antička Senia. Uz kamp Sv. Jelene kod Senja nalaze se ostaci Pavlinskog samostana i crkve Sv. Jelene. Jurjevo Na južnoj strani Jurjeva nalazi se brdo Gradina, tako nazvano po ostacima bedema iz 17. stoljeća i ostacima materijalne kulture iz ilirskog i rimskog vremena. Gradina je vjerojatno ilirsko obalno naselje iz kasno brončanog doba (kraj 2. milenija pr. nove ere), a spominju se u 4. st. pr. nove ere pod nazivom Lopsica. Naselje je nastavilo živjeti i pod rimskom okupacijom do 6. st. Na otoku Liscu pronađeni su ostaci utvrđenja u suhozidu, te ilirske i rimske keramike. Ruševine kapele Sv. Filipa i Jakova je barokizirani gotički objekt sa sačuvanim ostacima rebra u svetištu, uz kapelu je samostan. Sačuvani su gradski bedemi iz 17. st. Kapela Sv, Nikole je manji presvođeni objekt. Jablanac Na brdu Klačenica uz naselje Jablanac nalaze se ostaci prethistorijskog naselja, jedno od najvećih iz tog vremena u Hrvatskom primorju. Sačuvani su ostaci badema u suhozidu visine preko 2 m, ostaci ugaonih utvrda i podupora, zidovi nastambi, groblje te brojni predmeti. Godine 1251. hrvatski ban Stjepan Šubić sagradio je uz staro naselje kraljevski kaštel čiji su ostaci bili sačuvani do početka 20. st. Sačuvana je srednjovjekovna okrugla kula i barokizirana gotička Kapela Sv. Nikole.



50

Prizna Ostaci materijalne kulture nađeni su na lokalitetu “Gradina”, smještenom na uzvišenju poluotoka koji zaštićuje luku Donje Prizne, svjedoče o postojanju naselja još željeznog doba. Prethistorijske nastambe na terasama i bedemi u suhozidu bili su u rimsko doba ili u ranom srednjem vijeku zamijenjeni zidanim bedemima, kulama i podzidima i zidanim kućama čiji su ostaci do danas sačuvani. Kapela Sv. Ivana je kasnogotički objekt kasnije pregrađen, kapela Sv. Ante je iz istog vremena, a pregrađena je početkom ovog stoljeća. Starigrad Na brijegu, sjeverozapadno od Starigrada nalaze se ostaci srednjovjekovnog Golubić grada. U 16. stoljeću zbog turske opasnosti stanovništvo je iselilo i tvrđava propada. Brojni ostaci materijalne kulture potvrđuju kontinuitet života od prethistorije, preko antike u srednji i novi vijek. Među njima ostaci nastambi Ilirskog naselja. Kapela Sv.Jelene je srednjovjekovni objekt, sada u ruševnom stanju. Na groblju se nalaze ostaci kapele Sv. Jakova. Lukovo Gradina “Klisa” na brdu zapadno od Lukova datira iz 2. milenija pr.n.e. Sačuvani ostaci bedema prethistorijskih nastambi smještenih na nekoliko terasa. Ostaci prethistorijskog naselja nalaze se u blizini Lukova, u mjestu Konačići. Polupećina Štrapovača 150 m istočno od Klisa, također je nalazište brojnih ostataka materijalne kulture prethistorijskih stanovnika. Stinica Na Punti se nalaze značajni ostaci prethistorijskog, rimskog i srednjovjekovnog naselja Ortopole – Murula - Stinica. Krasno Arheološki lokalitet s rimskim nalazima. 1.4.6. TEMELJNE EKOLOŠKE SVOJSTVENOSTI PROSTORA Radi svoje veličine i radi činjenice da je prostor Grada Senja naseljen sa svega 12,4 st/km2, prostor nije izrazitije ekološki ugrožen. Prostor potencijalne izgradnje smješten je duž obalne linije. Potrebno je provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajobraza kao i mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš. 1.4.7. MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 1.4.7.1. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarski razvoj Prirodni potencijal prostora Grada Senja karakteriziraju zaštićeni prirodni prostor (park prirode Velebit, Nacionalni park Sjeverni Velebit) vrijedni krajobraz i prometni položaj. Zajedno s prirodnim i kulturnim obilježjima Grad Senj ima mogućnosti za razvoj:



51

proizvodnih djelatnosti (obrtništva i manjih proizvodnih jedinica) i uslužnih djelatnosti, turizma, djelatnosti prometa i komunikacija. Ovaj prostor također ima mogućnosti za uzgoj i preradu ekološki čiste i zdrave hrane itd). 1.4.7.2. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografski razvoj Ustanovljeni tipovi općeg kretanja stanovništva Grada Senja odraz su cjelokupnog društveno-gospodarskog razvoja prostora, koji je imao utjecaj i na sve demografske procese u tom prostoru. Nepristupačnost obalnog prostora, te zaštita Parka prirode i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, (posebni uvjeti gradnje, ograničene aktivnosti u prostoru) utječe na stanje i kretanje stanovništva, njegovu strukturu i prostornu distribuciju. Kretanja broja stanovnika Grada Senja pokazuje slijedeće: Porast broja stanovnika u onom dijelu nekadašnjeg naselja naselju Vrataruša (za + 46%), kojeg sada čine naselja Bunica, Sv. Jelena i Pijavica, u 4 naselja broj stanovnika ostao je nepromijenjen (Alan, Mrzli Dol, Sveti Juraj i Velike Brisnice, a u ostalih 19 naselja prisutno je smanjenje broja stanovnika. Aktivnom politikom planiranja treba stvoriti uz ostale čimbenike, preduvjete za skladan gospodarski razvoj koji će omogućiti demografsku obnovu stanovništva i prosperitet područja Grada Senja, ali ne na račun prirodnih datosti prostora. 1.4.7.3. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorno-krajobrazne i prirodne vrijednosti Osobitost prostora izražena je u prirodnim i kulturnim datostima, njihovom stapanju u jednu cjelovitu sliku, koja obilježava identitet prostora. Važno je sačuvati elemente kulturnog krajobraza - veličinu i gabarite tradicijskih naselja koja koriste prednosti smještaja koji je određen krajobrazom. U tu svrhu osim zadržavanja slobodnih neizgrađenih područja s visokim raslinjem na njihovim rubovima, nužan je nadzor i nad unutrašnjom gustoćom izgradnje unutar naselja. Ona ne bi smjela gustoćom i disperzijom nadići povijesne razmjere kako bi se održao izvorni sustav osobina i osobitosti kulturnog krajobraza. Odlukom Međunarodnog koordinacijskog savjeta Programa “Čovjek i biosfera” (MAB), međunarodne agencije UNESCO, proglašena je planina Velebit u studenom 1977. godine biogenetskim rezervatom (rezervatom biosfere) u okviru europske i svjetske mreže biogenetskih rezervata, a na temelju postupka koji je pokrenut u listopadu 1975. To su značajni objekti međunarodne kategorije zaštite prirode i čovjekove okoline. Unutar biogenetskog rezervata Velebit izdvojeno je 13 zona ili jezgri. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio je Zakon o proglašenju Velebita parkom prirode (Narodne novine br. 24/1981. od 16.lipnja 1981.), kao prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima s približnom površinom od cca 2000 km2. Park prirode je relativno nova kategorija u zakonodavstvu zaštite prirode u svijetu uopće, pa i u nas uvedena tek Zakonom o zaštiti prirode iz godine 1976. U pravilu se primjenjuje na ona područja posebne namjene, koja u cijelosti ne ispunjavaju kriterije “nacionalnog parka”. Između velebitskih prirodnih zanimljivosti posebno mjesto pripada Hajdučkim i Rožanskim kukovima. Nalaze se u sjevernom Velebitu, južno od Velebitskog botaničkog vrta. Zbog posebne prirodne vrijednosti, Kukovi su godine 1960. proglašeni strogim prirodnim rezervatom. Površina rezervata je oko 1220 ha. Na tom dijelu ističu se Hajdučki ili Gornji kukovi i Donji ili Rožanski kukovi. Visina najvišeg kuka u Rožanskim kukovima iznosi 1685 m, a u Hajdučkim 1655 m. Te dvije skupine kukova dijele prijevoj Lumenska vrata (visina 1475 m).



52

Na Velebitu se nalazi jedan Nacionalni park – Sjeverni Velebit, jedan prirodni Botanički vrt ispod Zavižana (spomenik parkovne arhitekture), strogi rezervat - Hajdučki i Rožanski kukovi, te tri posebna rezervata: šumski predjel – Štirovača, Visibaba i Zavižan - Balinovac – Zavižanska Kosa. UNESCO je uvrstio Velebit u međunarodnu mrežu rezervata biosfere, a u sklopu međunarodnog projekta “čovjek i biosfera”. Odlukom Sabora Republike Hrvatske iz godine 1981. prostor Velebita od 2.000 km² proglašen je parkom prirode, a to je gotovo cijeli Velebit (ukupna površina Velebita je oko 2.300 km²). Najbolje uvjete i mogućnosti za razvitak svojih radnih i središnjih funkcija imaju naselja unutar parka prirode Velebit koja imaju bolji prometno-geografski položaj i više mogu koristiti prirodne vrijednosti parka prirode Velebit, te iz kojih proizlazi odgovarajući razvitak prometnih, turističkih i drugih uslužnih funkcija. Pod Zavižanom se nalazi Velebitski botanički vrt, smješten je u Modrić docu, podno njega su na 1594 m n.v. izgrađena meteorološka stanica i planinarski dom “Zavižan”. Iznad Jablanca nalazi se očuvana prašuma Štirovača, koja je Financijskim zakonom 1928/29. proglašena nacionalnim parkom, ali ta odredba nije provedena u djelo. Među brojne prirodne rijetkosti u OPĆINI Senj Gradu Senju spadaju i Hajdučki i Rožanski kukovi koji su zakonom zaštićeni kao strogi prirodni rezervat, a zauzimaju površinu od 1268 ha. Pod zaštitom su i ostaci autohtonih šuma crnog bora u Rončević docu i Borovu vrhu. Pored ovih, na području Grada Senja ima i drugih interesantnih i vrijednih primjeraka prirodne ljepote, kao što su: Veliki i Mali Kozjak, Lubenovac, Grobovo Rame na području Šumarije, Jablanac, Lomska Duliba, Veliki i Mali Rajinac, Jezera i Zavižan na području šumarije Krasno te Senjske Drage i Francikovac s borovim kulturama na području šumarije Senj. Zaštićeni su i pojedini dijelovi Senjske Drage gdje se nalaze najljepše borove kulture podignute na ovom području. Uz zaštitni karakter one imaju i estetsku i rekreativnu funkciju, te prema tome predstavljaju prvorazrednu turističku atrakciju. S obzirom na razne biološko- šumarske zanimljivosti kao što su autohtone borove kulture, najniže spuštanje bukve do blizine mora, mjestimično elemente flora silikatnog tla i drugo, Senjska Draga je i s naučnog stanovišta vrlo interesantna. Pokraj Jablanca nalazi se zaljev »fjord» Zavratnica koji je zaštićen kao spomenik prirode. 1.4.7.4. Mogućnosti i ograničenja u odnosu na kulturno-povijesne cjeline i građevine Općenito je nedovoljna aktivna briga društva za spomenike kulturnog naslijeđa koji nisu u potpunosti u svim prostorima Grada Senja istraženi ni obrađeni na način neophodan za provedbu mjera zakonske zaštite. Iako postoje brojna ograničenja vezana na razinu zaštite pojedinih dobara, kulturno povijesna dobra, uz prirodna, predstavljaju potencijal budućeg razvoja ovog kraja.



53

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJE I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Gospodarski i prostorni razvoj područja pod upravom Grada Senja treba temeljiti na činjenicama njegova specifičnog položaja u kojem dominira prirodno-geografski, strateški i povijesno-kulturni identitet Velebita, jedinstven u cijelom obalno pojasu istočne strane Jadrana. Topografska, klimatološka, vegetacijska, pedološka, kulturološka diferenciranost, te naglašena heterogenost unutar prostranog područja lokalne uprave, upućuju na potrebu osmišljavanja koncepta razvoja koji se temelji na naglašenoj polifunkcionalnosti. Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja je projekcija stanovništva od 55.000 – 60.000 stanovnika na području Županije Ličko-senjske za 2015. godinu. Kao polazište za novu projekciju stanovništva uzima se novoutvrđeni broj stanovnika iz popisa. Osnovu za određivanje građevinskih područja naselja Grada Senja čine postojeća građevinska područja naselja i odredbe Prostornog plana Ličko-senjske županije. Slijedom odredbi proizašlih iz Prostornog plana Ličko-senjske županije, gradovi i naselja na području Grada Senja razvrstani su u slijedeće kategorije: - Grad Senj, obnaša funkcije subregionalnog, međuopćinskog i nadlokalnog središta. - Druga područna ili važnija lokalna središta su Sveti Juraj, Krasno i Jablanac i to Lokalna i manja lokalna središta koja se određuju ovim Planom služe kao radna i uslužna središta, pokretači su sveukupnog razvoja svojih gravitacijskih područja. Zbog toga je za njih od važnosti planirati poboljšanje prometne povezanosti i planiranje proširenja građevinskih područja. Jedan od ciljeva ovog plana je osigurati racionalna i potrebna građevinska područja. Opći kriteriji za planiranje građevnih područja u svrhu razvoja naselja (stanovanje, gospodarske djelatnosti i sl.), prema PPŽ-u su: - trendovi demografskog rasta - tipološke karakteristike naselja - prostorne mogućnosti razvoja i širenja naselja - komunalna opremljenost prostora. Širenje građevinskih područja je moguće ako se ne radi o: - poljoprivrednom zemljištu zakonom propisanog boniteta - izgradnji koja bi mogla ugroziti podzemne ili nadzemne vode - utvrđenim arheološkim lokalitetima - gospodarskim aktivnostima kojima se zagađuje okoliš. Nova Građevinska područja naselja kao i izdvojena građevinska područja izvan van naselja ne mogu se širiti u: - nacionalnim parkovima, posebnim rezervatima prirode i strogim rezervatima, ako to nije određeno planovima tih područja - na arheološkim lokalitetima - na neizgrađenim i infrastrukturno neopremljenim dijelovima prirodne obale (isključuju se planirane i opremljene turističke zone)



54

- na poljoprivrednim površinama s osobito vrijednim obradivim tlom - u vodozaštitnim zonama I. i II. kategorije - u koridorima planiranih prometnica i infrastrukture. Izdvojena građevinska područja naselja kao i izdvojena građevinska područja izvan naselja se mogu širiti samo iznimno, uz posebne mjere zaštite i uvjete uređivanja prostora: - u vodozaštitnim zonama III. kategorije - na poljoprivrednim površinama s vrijednim obradivim tlom - u nacionalnim parkovima Izdvojena građevinska područja naselja kao i izdvojena građevinska područja izvan naselja se mogu širiti sa ograničenjima, uz posebne mjere zaštite i uvjete uređivanja prostora: - u vodozaštitnim zonama IV. kategorije - na poljoprivrednim površinama drugih obradivih tala - na područjima parka prirode, spomenika prirode, značajnog krajobraza i spomenika parkovne arhitekture. - na područjima zaštićenih kulturnih dobara i arheoloških područja Nova cestovna infrastruktura koja dolazi izgradnjom autoputa Zagreb – Split kroz Ličko polje, te spajanjem kod Žute Lokve na Jadransko jonski autoput, ovom će prostoru dati neke značajne razvojne impulse koji bi ga mogli povratiti iz dugogodišnje regresije. U tome se ističe: - da Senjska vrata predstavljaju najbliži izlazak zaleđa na more, - da se preko tri trajektne luke na području Grada Senja (Senj, Jablanac/ Stinica i Prizna) održava veza s tri velika otoka sjevernoga Jadrana (Krk, Rab i Pag), - da se Velebitom kao Parkom prirode s dvama nacionalnim parkovima, ostvaruje sprega između jadranskog turizma (koji ima tradiciju i već postavljenu turističku infrastrukturu) i novih oblika turizma koji se temelji na prirodnim potencijalima (za koje infrastrukturu tek treba izgrađivati), - da je ovo područje još uvijek u radijusu dosega vikend izletnika iz nama susjednih država Austrije, Slovenije i Sjeverne Italije) koji tradicionalno dolaze u priobalna naselja i tijekom zime i praktički održavaju njihov vitalitet. Na ovu se primarnu cestovnu infrastrukturu treba dograđivati i poboljšavati lokalnu mrežu prometnica. Jadransku magistralu treba optimizirati te izbjeći veća naselja, Senj i Sv. Juraj. Za razliku od dosadašnjih planova, obilaženje Senja i Svetog Jurja ovaj plan vidi zasebno, u etapama i kombinacijama priključnih i obilaznih pravaca. Treba pojeftiniti i racionalizirati zahvate, pogotovo one koje lokalna zajednica može podnijeti (određena poboljšanja i sanacije kritičnih dionica). - Treba uspostaviti lokalnu cestovnu vezu iz smjera Melnica i Vratnika prema Krasnu, te u nastavku prema Štirovači osigurati longitudinalni prometni tok unutrašnjom stranom Velebita; - Treba prometno bolje povezati obalni i kontinentalni prostor poprečnim vezama: Jadranska cesta (sv Juraj) – Oltari – Krasno i Jadranska cesta (Jablanac) – V. Alan – Štirovača. - Treba osposobiti unutrašnje putove i staze kao panoramsku cestu (paralelu Jadranskoj magistrali) Senjska Draga – Stolac - Hrmotine – Biljevine – Brisnice – Dundovići – V. Alan. - Treba poboljšati prometnice koje s magistrale vode do priobalnih naselja.



55

- Treba poticati davanje koncesija malim brodskim prijevoznicima na sezonskim linijama između Senja, Sv. Jurja i ostalih priobalnih naselja. Prema kategorijama prometnica županijskog značaja ciljevima prostornog razvoja i uređenja predviđa se slijedeće: - Rješenje zaobilaznice grada Senja je izuzetno zahtjevno zbog nepovoljne topografije. Novi moment – realizacija dijela Jadransko jonskog autoputa na dionici koja prolazi područjem Grada Senja utjecat će na prometno rješenje u kojem se problem obilaska, priključka na autoput te spojeve na državne ceste D 8 i D 23 treba rješavati integralno

i po mogućnosti u etapama. - Novi prometni čvor i priključak Senja na Jadranski autoput dobra je prostorna baza za razvoj radnih: proizvodnih, uslužnih, veletrgovačkih, obrtničkih i servisnih djelatnosti koje iz razloga zaštite urbanog prostora treba udaljavati od grada i primicati koridorskim osovinama. On manifestira dvostruku podobnost: kao šansa zaposlenju lokalnog stanovništva i kao međuregionalna baza na među- regionalnom čvoru dvaju državnih smjerova. - Prostornim planom uređenja Grada Senja predviđeno je ukupno poboljšanje stanja kolno-prometne infrastrukture. Planom se predviđa: izgradnja novih cesta ili dijelova postojećih cesta, sanacija pojedinih dionica, prilagodba cestovnih karakteristika propisima i prometno tehničkim standardima za određenu kategoriju ceste ili prekategorizacija. 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA I ZAŠTITA PROSTORA Ulaganja (domaća i inozemna) moraju se usmjeravati i kontrolirati u odnosu spram prirodnih i graditeljskih vrijednosti, te uklapanja u pejzaž. Premda često prepoznaju i prije domaćih poduzetnika potencijale prostora, strana ulaganja su često bez sluha prema tradicijskim vrijednostima, devastiraju našu obalu, što treba spriječiti u začetku. S pažnjom treba gledati i na druge investicije koje imaju implikacije na prostor i u planu se odrediti prema njima (vjetroelektrane, proizvodni kompleksi, marine i lučice, eksploatacijska polja mineralnih sirovina i kvalitetne zemlje, marikultura i dr.). 2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA Na problem zbrinjavanja otpada treba gledati kao na ekonomski dugoročno isplativi čimbenik razvoja (opći ciljevi) bez čijeg trajnog rješenja nije moguće osigurati kvalitetu prostora. Sakupljanje, selekcioniranje, prerada sekundarnih sirovina i deponiranje otpada se danas tretira kao profitabilna djelatnost. Obzirom na veličinu područja teško je izbjeći da se na teritoriju Senja ne pojavi odlagalište, pa i unatoč činjenici da se cijeli prostor južno od Senja nalazi unutar parka prirode, da je tlo porozno, te da je prisojna strana podložna čestim bujičnim ispiranjima. Studijama utjecaja na okoliš treba dodatno preispitati lokacije predložene Županijskim planom, ispitati kapacitet koji predložena lokacija može primiti, te koji je tehnološki model zbrinjavanja i permanentnog održavanja sanitarnih uvjeta. Komunalno gospodarenje otpadom shvatiti kao jednu od djelatnosti koja se dijelom nadoknađuje kroz ekološku rentu, a dijelom kroz dobit preradom otpada. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA



56

2.2.1. DEMOGRAFSKI I GOSPODARSKI RAZVOJ 2.2.1.1. Demografski razvoj Demografske karakteristike prostora su izrazito nepovoljne: vrlo niska naseljenost područja, loša obrazovna i dobna struktura stanovništva. Temeljni cilj Plana je potaknuti prostornim uvjetima izmjenu trendova urušavanja demografske slike prostora. 2.2.1.2. Gospodarski razvoj Snage koje predstavljaju temelje gospodarskomu razvoju i viziji budućnosti Grada leže u prostornim i ljudskim resursima: prirodna i kulturna baština, šume, energetski i turistički resursi, kvalitetna klima i okoliš, te u očekivanim promjenama u prostoru koje će uslijediti izgradnjom jakog prometnog smjera i čvorišta Žuta Lokva na spoju dvaju smjerova. Ovaj značaj treba planski anticipirati i pravovremeno se za njega pripremiti jer on predstavlja koliko mogućnosti, toliko i prijetnje da će robe i usluge odvesti dalje na područja koja budu za to bolje pripremljena. Studija gospodarskog razvoja Grada Senja registrirala je slijedeća strateška pitanja: - kako poboljšati / razviti obrt i poduzetništvo? - kako razviti turizam? - kako razviti turističku infrastrukturu? - kako prevladati nedostatak osmišljenih razvojnih programa u turizmu? - kako unaprijediti i razviti industriju? - kako očuvati i razviti šumarstvo? - kako prevladati nedostatak poduzetničkih ideja? - kako potaknuti uređenje gradske jezgre? Od toga su prioritetna tri pitanja: - Kako unaprijediti obrt i poduzetništvo? Za koje gospodarska studija predviđa ove korake u smislu pripreme prostora: izgradnja i aktiviranje poduzetničkih zona (Senj, Klaričevac, Vratnik, Sv. Juraj, Krasno); najam ili prodaja parcela poduzetnicima; poticanje mladih za samozapošljavanje u poduzetništvu i na poduzetnička zanimanja, usklađivanje školskih programa s potrebama tržišta rada; pomaganje u obrazovanju deficitarnih zanimanja (doškolovanje ili prekvalifikacija). U slijedećem se koraku predviđa osnivanje poduzetničkog inkubatora (definiranje lokacije, parcelacija i utvrđivanje namjene, izgradnja objekata i komunalno opremanje, promocija). - Kako razviti turizam? Ulaganje u turističku infrastrukturu (Izgradnja gradskog hotela u centru Senja, izgradnja hotela visoke kategorije sa sportskim i kongresnim sadržajima, izgradnja turističkih naselja: Sv. Juraj (Jablanova), Spasovac, Kalić, Stinica, proširenje, uređenje, adaptacija postojećih kapaciteta (hoteli Nehaj u Senju i Ablana u Jablancu), kao i izgradnja novih manjih obiteljskih pansiona i hotela; izgradnja i obilježavanje biciklističkih staza, izgradnja izletničkih, panoramskih cesta duž Velebita (istovremeno u funkciji šumsko-gospodarskih i protupožarnih cesta). Izgradnja prateće sportsko rekreativne i izletničke infrastrukture (u



57

Velebitskoj zoni sportski sadržaji zimskog turizma, u priobalnoj zoni sportski i smještajni kapaciteti ljetnog i nautičkog turizma). - Kako unaprijediti i razviti industriju? Ugradnja novih tehnologija u proizvodnju: finalizacija drvno prerađivačke industrije; osnivanje tvrtki za prikupljanje, skladištenje i recikliranje korisnog otpada te distribucija i plasman proizvoda nastalih iz reciklirane sirovine. Kako je vidljivo, potencijalni nositelji gospodarskog rasta mogu biti i tvrtke koje se bave ugostiteljstvom i turizmom, drvna, prehrambena i tekstilna industrija, kao i obrtnici kojih je broj u stalnom porastu. Hrvatske šume, Elektroprivreda i Vodoprivreda su državne tvrtke koje stanovništvu garantiraju siguran posao, međutim, nisu nositelji razvoja Grada Senja. Za potrebe razvoja lokalnog poduzetništva smatra se dobrom točkom čvor koji spaja autocestu iz zaleđa s jadransko-jonskim smjerom (područje Vrataruše). Čvorište Senj na trasi jadransko-jonskog autoputa, za razliku od prethodne varijante silaska u Senj preko Senjske Drage, u ovom prostoru ima veće prostorno-razvojne potencijale, uz pogodnost da se time ne ugrožavaju zaštita prirode i vodocrpilišta. Time se ujedno pojednostavljuje priključenje na Jadransku cestu, skraćuje dionica zaobilaznice Senja i omogućuje njezina realizacija u više etapa. Bazične djelatnosti: poljoprivreda i stočarstvo na zdravoj osnovi, što se već pokazalo profitabilnim za samoodrživi razvoj izoliranih naselja na osojnoj strani Velebita (Krasno). Proizvodnji zdrave hrane pogoduje i činjenica da na visinski diferenciranim platoima događa pomak u sazrijevanju plodova, što produžuje sezonu i obogaćuje asortiman poljoprivrednih proizvoda koji se plasiraju na lokalnom i širem tržištu. Ove su djelatnosti kompatibilne s očekivanjima koja se u pogledu razvoja ruralnog turizma vide u području parka prirode. Lokacija Dundovići potencijalno je povoljna kao jedna od baza Lokacije nekih podgorskih naselja (Velike Brisnice, Dundovići, Ažić Lokva) su povoljne kao baze za ulazak u Nacionalni park Sj. Velebit. Nekadašnja trasa industrijske žičare Stinica - Alan, potencijalno se u tom smislu može iskoristiti kao alternativni pristup s mora (za vrijeme ljetne turističke sezone) prema visinskim destinacijama unutar Parka prirode i Nacionalnog parka. 2.2.2. ODABIR PROSTORNO- RAZVOJNE STRUKTURE Uočavajući snagu, slabosti, mogućnosti i opasnosti (SWOT analiza), Prostornim planom uređenja Grada Senja, a okviru smjernica plana više razine (PPŽ-a), predlaže se model prostorno razvojne strukture područja koja je najpogodnija obzirom na razinu razvoja kraja, gospodarske mogućnosti i političku spremnost za odluke koje pridonose održivom razvoju. 2.2.2.1. SWOT analiza mogućnosti razvoja područja Grada Senja Snage S (strengths) Što su prednosti prostora? Gdje one dobro funkcioniraju? Koje relevantne resurse prostor posjeduje? Što vanjski subjekti vide kao prednost prostora? FIZIČKI, OKOLIŠNI RESURSI ° očuvan okoliš i šumski eko-sustav



58

° blizina zaštićenih dijelova prirode ° bogato kulturno-povijesno nasljeđe ° bogatstvo šume za drvnu industriju ° bogatstvo divljači za razvoj lovstva ° obnovljivi izvori energije (vjetar) ° pogodnosti razvoja ekološke poljoprivrede ° povoljan prometni položaj LJUDSKI I DRUŠTVENI RESURSI ° kontinuitet u radu lokalne samouprave i njezine stručne službe ° formirane uprave javnih poduzeća PP i NP ° postojanje nevladinih organizacija ° postojanje civilnih inicijativa ° inicijative za razvoj obrta i malog poduzetništva ° postojanje strateških, razvojnih i sektorskih planova i studija ° pokrivenost prostora planovima ° kontinuitet u provođenju planova ° međunarodna suradnja sa gradovima Europe POGODNOSTI U OPREMLJENOSTI PROSTORA ° dostupna građevinska zemljišta ° djelomična opremljenost komunalnom infrastrukturom ° djelomična opremljenost prostora infrastrukturom društvenih djelatnosti i urbanih funkcija ° razvijena mreža lokalnih cesta GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ° hidrocentrala ° drvno prerađivačka proizvodnja ° proizvodnja sira ° proizvodni kapaciteti postojećih industrijskih grana ° lovni i planinski turizam ° postojeća turistička infrastruktura Slabosti W (weaknesses) Što je to što bi trebalo poboljšati? Što je to što ne funkcionira najbolje? Što bi trebalo izbjegavati ? FIZIČKI, OKOLIŠNI RESURSI ° ograničenja u velikim zonama zaštite (90% Grada je u PP) ° nepovoljan utjecaj bure ° ograničenost plažnih kapaciteta, nepristupačnost obali ° divlja gradnja (posebice u obalnom pojasu) ° neriješeno i nelegalano zbrinjavanje komunalnog otpada i gospodarenje komunalnim otpadom ° tranzit državnim cestama kroz gradsko područje Senja LJUDSKI I DRUŠTVENI RESURSI ° depopulacija ° nepovoljna demografska struktura ° nedostatak kulture stanovanja kod nekih doseljenih i vikendaša ° monopol i visoke cijene u trgovinskoj ponudi ° nedovoljna kritična masa poduzetničke spremnosti za pokretanje razvoja



59

° nedovoljno osmišljen i razvijen imidž Grada ° neprilagođeni obrazovni programi tržištu rada ° nedovoljno razvijena suradnja i koordinacija s drugim JLS ° neriješeni imovinsko - pravni odnosi ° zastarjelost mnogih prostornih planova ° nedosljedno provođenje komunalnih odluka NEDOSTACI U OPREMLJENOSTI PROSTORA ° nedostatak parkirnih površina ° slabo održavanje lokalnih cesta ° neadekvatna trajektna pristaništa i nedovoljan lučki manipulativni prostor ° zapuštenost pomorskog dobra ° neuređenost i nefunkcionalnost plaža GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ° slaba trgovačka ponuda ° nedovoljna infrastrukturna opremljenost ° neopremljenost industrijskih zona ° nedostatak smještajnih jedinica u turizmu Mogućnosti O (opportunities) Koje su to mogućnosti koje se prostoru nude? Koji su zanimljivi trendovi? (- promjene u novim tehnologijama i promjene tržišta na širem i užem planu, promjene u vladinoj politici koje se odnose na određeno polje djelatnosti, promjene u socijalnoj strukturi, promjene u demografskim trendovima, životnim navikama i sl.,...) POLITIČKE ° pomoć Države u programima održavanja NP i PP ° proširenje granica pomorskog dobra ° pokretanje procesa izmjene granica zaštite prirode ° stavljanje na popis spomenika graditeljske baštine ° regionalizacija i decentralizacija državne vlasti ° usmjeravanje sredstava i drugih vidova pomoći iz projekata za obnovu, razvoj i stabilizaciju (CARDS) ° natječaji za bespovratna sredstva sektorskih ministarstava EKONOMSKE i TEHNOLOŠKE ° ulaganja stranih investitora ° poticaji i krediti sektorskih ministarstava: ° poticaji za proizvodnju eko-hrane ° koncesije za uspostavu prijevozničkih linija more-parkovi i lokalnih morskih veza ° poticaji za razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva ° poticaji za razvoj marikulture i ribarstva ° poticaji za razvoj inovativnih tehnologija, ekološki prihvatljivih ° ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture ° izgradnja sustava gospodarenja otpadom ° izgradnja pristupnih cesta prema autocesti ° prekategorizacija cesta i uređenje pojedinih dionica ° izgradnja doma za stare i nemoćne osobe ° ulaganje u sanaciju, održavanje i prenamjenu zaštićenih spomeničkih dobara SOCIJALNE ° poticaji Zavoda za zapošljavanje



60

° donacije EU za poticanje razvoja civilnog društva i ljudskih prava (SMART) ° donacije Svjetske banke za smanjivanje siromaštva GOSPODARSKE ° proizvodnja sirovina za drvoprerađivačku industriju ° izvoz poluproizvoda drvoprerađivačke industrije ° proizvodnja trikotaže i konfekcije (postojeća educirana radna snaga) ° metaloprerađivačka industrija (nautičko-brodski program) ° proizvodnja energije (obnovljivi resurs - vjetar) ° povećanje hidro-energetskog resursa ° poljoprivreda: sporedni šumski proizvodi, ljekovito bilje, med i pčelarski proizvodi, voće, proizvodnja stočne hrane, krumpira i zelja, proizvodnja mesa (stočarstvo / ovčarstvo) ° marikultura (tradicionalni ribolov, uzgoj ribe, ispitati mogućnost kaveznog uzgoja, ° turizam: pustolovni, vjerski, zdravstveni Opasnosti T (threats) S kojim je opasnostima prostor suočen? Na čemu radi konkurencija? Mijenjaju li se očekivanja i želje usmjerene na prostor? Predstavljaju li promjene u tehnologijama prijetnju prostoru? Postoje li dugovi ili odljev sredstava koji opterećuju očekivani razvoj? POLITIČKE, TRENDOVSKE, PROSTORNE I SOCIJALNE ° centralizacija ° nepovoljan regionalni razvoj ° zabrana gradnje i gospodarskih aktivnosti unutar područja zaštite ° administrativne prepreke na putu ishođenja suglasnosti u zonama zaštite ° opasnost od gubitka identiteta importiranom arhitekturom ° ugrožavanje prirode i ekosustava (izgradnja, ° vjetroelektrane, marikultura) ° nedovoljan broj radno sposobne i obrazovane mladeži ° izmještanje tokova roba i usluga izgradnjom autoceste 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Društvena infrastruktura, nedovoljno poticajna i bez kritične pokretačke motivacije, mora se osloniti na one impulse koje dolaze «odozgo» u smislu osmišljavanja koncepta gospodarenja prirodnim resursima Nacionalnog parka i Parka prirode. Razvoj društvene, prometne i komunalne infrastrukture trebao bi pridonijeti kvalitetnijem životu i demografskoj stabilizaciji s tendencijama zaustavljanja trenda povećanja depopulacije. Razvojni potencijal prostora temelji se u sustavu naselja od kojih će se i dalje isticati Senj kao središnje mjesto, ali s tendencijom rasterećenja i prenošenja nekih urbanih funkcija prema njemu dosta bliskom Sv. Jurju. Ostala mjesta uz obalu vremenom su izgubila atribute centara. U kontinentalnom planinskom dijelu funkcije središta bi trebalo preuzeti Krasno. Nedostatna kritična količina javnih i društvenih djelatnosti u naseljima okolice grada Senja, te njihova vrlo nepovoljna demografska osnova, nisu uspjele inicirati sekundarne polove razvoja ili su oni ostali nedovoljno profilirani. To je razlog da od Senja (ili Sv. Jurja) do Karlobaga, u dužini od 50 km, nema niti jednog mjesta uz obalu koje danas figurira kao



61

lokalno središte. Određena očekivanja u tom smislu mogu biti usmjerena prema Jablancu i to iz više razloga: - ekvidistanca u odnosu na Senj i Karlobag, - emitivna točka prema jednom od ulaza u NP Sjeverni Velebit, - frekventno tranzitno čvorište s trajektnom lukom (veza na Rab), - već postojeća infrastruktura za razvoj društvenih djelatnosti na temeljima one izgubljene, (naselje s naglašenim prisustvom urbane fizionomije), - prostorne rezerve za širenje (uključujući TN Stinicu i njezinu očekivanu dugoročnu transformaciju iz zone sekundarnog u zonu primarnog stanovanja). Kako bi se postigle što bolje veze na lokalnoj razini, uz razvoj društvene infrastrukture potrebno je podići i razinu prometne infrastrukture (lokalna razina). Na lokalnoj razini potrebno je planom predvidjeti dopunu mreže lokalnih cesta. Prioritet treba dati povezivanju Krasna na državnu cestu D 23, preko ili uz naselja Crni Kal, Vrzići i Melnice. Trase su dijelom već probijene kao šumske ceste. Slijedeće su po prioritetu lokalne ceste koje međusobno povezuju Lukovo, Kladu i Starigrad te Stinicu i Jablanac, u dionicama gdje je to obzirom na teren moguće. Za razvoj turizma važna je uspostava kontinuirane panoramske ceste koja prolazi podvelebitskom stepenicom, a povezuje Stolac, Biljevine, Oltare, Brisnice, Dundoviće i nastavlja se smjerom velebitskog masiva prema općini Karlobag. Ovaj put je u nekim dionicama i danas kolno prohodan. Ova prometnica ne treba zadovoljavati suvremene cestovne standarde i može egzistirati kao bijela cesta uskog kolnog profila s mjestimičnim proširenjima za mimoilaženje ili zaustavljanje na atraktivnim mjestima s vidikovcima. Zbog prisutnosti velikog broja povremenih bujičnih tokova na području Grada Senja, koji mogu imati štetan i rušilački utjecaj na izgrađene strukture i okoliš, potrebno je predvidjeti mjere uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda; te pobliže odrediti odnos između vodotokâ i građevinskih područja. 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA Adekvatna i aktivna zaštita prirodnih i kulturnih dobara morala bi u budućnosti pridonijeti razvoju cijelog prostora Grada Senja, a ne biti njegova kočnica. Plan bi morao polaziti od te pretpostavke, osiguravajući preduvjete razvoja. 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA Novi trendovi u planiranju proizvodnih djelatnosti koja nije vezana uz gradove već se temelji na regionalnim radnim zonama, dobro povezanim prometnom infrastrukturom Novi trendovi u turizmu koji postaje pokretljiviji, aktivniji i traži izazove u nepoznatim, jedinstvenim i izazovnim destinacijama. 2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRAN BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA



62

Izuzetna prirodna osebujnost prostora jest prednost, ali je istodobno i fokus na koji su potencijalno usmjerene mnoge aspiracije. Dosadašnji Nekadašnji su planovi potpuno nerealno širili građevinska područja za stambenu i turističku izgradnju. Na nesreću tako velika područja načeta su sporadičnom izgradnjom koju je na nekim mjestima više nemoguće arondirati. Županijski prostorni plan odredio se prema obalnoj izgradnji dosta restriktivno, dozvoljavajući razvoj u dubinu, a ne širenje izgradnje frontalno uz obalno pročelje Velebita. Kako je taj postulat hendikepirajući za cijeli teritorij Grada Senja koji ima specifično topografsko određenje, manja odstupanja od načela treba obazrivo primijeniti, ali istodobno treba ugraditi sve mehanizme planerske kontrole i kontrole provođenja planova. Pored povijesnih naselja uz obalu, te Josinovca koje se već formiralo kao potpuno novo naselje, uz obalnu liniju se ne predviđa otvaranje novih građevinskih zemljišta za stambenu ili mješovitu namjenu. U odnosu na već zauzeto područje određena širenja treba dozvoliti jedino u smislu dovršenja, arondacije i sanacije. Poštivanjem principa i ograničenja datih zakonima, propisima i planovima šireg područja, građevinska područja se PPUGom Senja formiraju u smislu dovršenja, arondacije i sanacije pojedinih građevinskih cjelina, uz ograničeno širenje gdje postoji lokalni interes i opravdana potreba. Građevinska područja naselja se utvrđuju prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, te smjernicama i uvjetima Prostornog plana Ličko-senjske županije. Posebnim ograničenjima podliježu građevinska područja unutar Parka prirode, i ona unutar Zaštićenog obalnog područja mora. Specifičnost gradskog prostora jest da se najveći dio ZOPa na području Grada Senja također nalazi i unutar Parka prirode. Osnove izgradnje unutar ZOPa su definirane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, a osnove izgradnje unutar Parka prirode su definirane PPLSŽom, a prema smjernicama tijela zaduženog za zaštitu prirode. Potrebno je preispitati mogućnost zaokruživanja zaselaka na prvoj velebitskoj stepenici, kako zbog uklapanja u panoramsku fizionomiju Velebita gledanog s mora, tako i zbog iskorištavanja zatečenih gradbenih struktura, danas gotovo potpuno ispražnjenih naselja. Više podvelebitske stepenice potencijalno su mjesto razvoja zdravstvenog, i ruralnog turizma, te kompatibilne s programima koji se nude u Parku prirode i Nacionalnom parku Sj. Velebit. Ova građevinska područja dovoljna su u opsegu već izgrađenih struktura i ne treba ih više širiti. Za otvaranje građevinskih područja za turističku izgradnju važi isto pravilo. Turistička područja treba predviđati kontrolirano i to isključivo sa programima javne namjene, rekreacijskim sadržajima i onima (servisnim) funkcionalno vezanim uz obalnu liniju, a smještajne jedinice povlačiti u dubinu. Kriteriji za određivanje građevinskih područja naselja ovise o: - demografskim procjenama rasta (pada ili stagnacije); - procjenama (argumentiranim) rasta središnjih funkcija ili razvoja gospodarskih djelatnosti; - prostornim ograničenjima koje proizlaze iz lokalnih karakteristika prostora i naseobinskih karakteristika (fizionomije naselja). Treba ispitati prvenstveno mogućnosti artikulacije prostora i dovršavanja naselja, konsolidacijom neizgrađenih dijelova unutar naselja, zgušnjavanjem izgrađenih struktura. Treba spriječiti povezivanje više naselja (zaseoka ili izgrađenih grupa) u linearne poteze ili novu raspršenu izgradnju izvan formiranih nakupina. Treba spriječiti otvaranje novih područja građenja izvan cestovno i infrastrukturno povezanih sustava. Preporuka koju daje Strategija o najviše 300 m2/stanovniku, na području Grada Senja preuzeta je jedino za prostor naselja Senj kao kompaktnu područje, prostorno ograničeno u



63

širenju i jedino naselje potpuno urbane fizionomije. Sva ostala područja unutar prostornog obuhvata Plana predstavljaju područja niskog intenziteta korištenja za koje se primjenjuje kriterij zauzetosti prostora od 150 m2/st. 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.3.3.1. Prioritetni ciljevi razvoja Grada Senja Središnje naselje, grad Senj planira se, gradi i uređuje u skladu s funkcijama središnjeg naselja. U Senju, kao i ostalim naseljima planiranjem i uređenjem građevinskog područja omogućuje se ostvarenje prostornih potreba za njihov razvoj. Rješenje silaska s novog autoputa (djelomične zaobilaznice grada Senja) je izuzetno zahtjevno zbog nepovoljne topografije. Novi moment – realizacija dijela Jadransko jonskog autoputa na dionici koja prolazi područjem Grada Senja utjecat će na prometno rješenje u kojem se problem obilaska, priključka na autoput te spojeve na državne ceste D 8 i D 23 treba rješavati integralno i po mogućnosti u etapama. ( staviti i u poglavlje 3 - Plan). Novi prometni čvor i priključak Senja na Jadranski autoput dobra je prostorna baza za razvoj radnih: proizvodnih, uslužnih, veletrgovačkih, obrtničkih i servisnih djelatnosti koje iz razloga zaštite urbanog prostora treba udaljavati od grada i primicati koridorskim osovinama. On manifestira dvostruku podobnost: kao šansa zaposlenju lokalnog stanovništva i kao međuregionalna baza uz interregionalni čvor dvaju državnih smjerova. 2.3.3.2. Ciljevi uređenja prostora naselja Ciljevi uređenja naselja možemo podijeliti opće (načelne) i posebne. Opći ciljevi se određuju ovim planom, a posebni urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koji će i detaljnije sagledati potrebe i mogućnosti razvoja pojedinih naselja ili grupacije naselja. Opći ciljevi uređenja naselja polaze od održivog i obzirnog razvoja te kontinuiteta i čuvanja zatečene prostorne strukture koja bi trebala postati osnova za daljnji razvoj. Građenjem potrebnih javnih zgrada, uređenjem javnih površina, obnovom postojeće i gradnjom nove infrastrukture te uređenjem i opremanjem gospodarskih zona stvaraju se prostorni preduvjeti za razvoj svih naselja unutar prostora Grada Senja.



64

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Temeljne postavke ovoga plana određuju da se prostornom organizacijom na najbolji mogući način uspostave pravila ponašanja u prostoru Grada Senja koja će poštivati principe održivog razvitka i obazrivog odnosa prema stečenim prostornim vrijednostima. To znači da se koliko je god to moguće, treba udovoljiti potrebama današnjice, kako u pogledu standarda i kvalitete života, tako i željom za razvojem i blagostanjem, a da se ne zaboravi na buduće naraštaje koji imaju isto pravo na prostor. Ovim planom nisu dozvoljene one djelatnosti čovjeka koje bi mogle ugroziti, oštetiti ili obezvrijediti stoljećima stvaran kulturni krajolik. Zamisao prostornog uređenja Grada Senja temelji se na: - polazištima prostornog uređenja navedenima u poglavlju 1; - općim ciljevima prostornog razvitka navedenima u poglavlju 2; - poštivanju prirodnih, krajobraznih, kulturno - povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti prostora. 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Ovaj plan preuzima sve prostorne i društveno - gospodarske planske odrednice iz Prostornog plana Ličko-senjske županije, a time i iz Strategije prostornog razvitka Republike Hrvatske, usklađene s Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu zakonskim propisima. Prvi i osnovni cilj ovog Plana je zaustavljanje negativnih procesa pražnjenja prostora, i starenja stanovništva, i preobrazba naseobinske strukture nepovoljne za pokretanje kotača zamašnjaka općem razvoju. Bez obzira na nepovoljne statističke pokazatelje ovaj Plan pretpostavlja blago povećanje broja stanovnika, znatno povećanje životnoga standarda, zaštitu okoliša i racionalno gospodarenje i korištenje prostorom. Svi ostali ciljevi su dio te opće razvojne strategije. U planskom se periodu planira mali, ali postupni rast broja domaćinstava, a također i aktivnog stanovništva. U gospodarskoj djelatnosti trebalo bi poticati razvoj malih i srednjih tvrtki i zanatstva. Cilj je stvoriti nova radna mjesta kao i proizvodne i uslužne programe za zapošljavanje na području samog Grada Senja. Gospodarska će djelatnost u svom pristupu poslovanju, tržišnom nastupu i tehnologiji rada morati doživjeti značajne preobrazbe. U postojećim gospodarskim predjelima Grada Senja, kao i novim (planiranim) zonama gospodarskih djelatnosti trebalo bi omogućiti sve uvjete za povećanje broja radnih mjesta. Jedan od akutnih problema Grada Senja (što je istodobno problem širih razmjera) je iskorištavanje postojećih praznih građevina, zemljišta i nedovoljno iskorištenih proizvodnih i uslužnih kapaciteta. Cilj je razvijanje djelatnosti koje bi angažirale postojeće nekorištene i napuštene prostore i zemljišta. 3.1.1. PLANSKO RAZDOBLJE Prostorni plan uređenja Grada Senja pripada kategoriji srednjoročnih planova prostornog razvitka i predstavlja projekciju aktivnosti usmjerenih na razvoj u slijedećih 10 -15 godina, odnosno do godine 2020. U okvirima tog razdoblja pojedinačni prostorni zahvati i dinamika etapnog razvitka, se određuju temeljem pozitivnih zakonskih propisa, permanentnim praćenjem stanja u prostoru i određivanjem prioriteta potrebnih za unapređenje stanja u prostoru.



65

Plan je rezultat kontinuiteta u planiranju na ovom prostoru. On se oslanja i razvija većinu koncepcijskih postavki iz postojeće planske dokumentacije (važeće i one izvan snage). Plan također anticipira prostorna rješenja iz planova koji su u tijeku izrade, i su tekli istodobno s njegovom izradom. Bez obzira na «otvorenost» i fleksibilnost u primjeni pojedinih odredbi, Plan je podložan svim promjenama u prostoru koje se pojave kao rezultat nepredvidivih trendovskih kretanja ili izmjenama na makrosustavima i infrastrukturnim mrežama. Plan je moguće kontinuirano ažurirati putem pojedinačnih točkastih izmjena i dopuna, a sve u skladu sa Zakonom propisanom procedurom donošenja. 3.1.2. RAZVOJ I GRAĐENJE Osim razvoja državne cestovne mreže koja će ovom prostoru ponuditi nove razvojne potencijale, treba graditi i dopunjavati lokalnu prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu s ciljem integriranja udaljenih i slabo nastanjenih područja u sustav, te podizati kvalitetu života i u dosada izoliranim područjima Grada Senja. Također je potrebno valorizirati prometne smjerove s aspekta razvoja izletničkog turizma kao alternativne panoramske pravce koje su ujedno u funkciji održavanja prirode i obrane od požara. Planom je također predlaže trajno rješenje problema opskrbe vodom, električnom energijom i javnom odvodnjom. Prema Strategiji razvoja društvenih djelatnosti za područje Grada Senja treba izraditi planove za zaštitu voda. Planom se usklađuje sustav gospodarenja otpadom, s planovima definiranima na državnoj i županijskoj razini. Određeni su i parametri za trajno rješenje problema odlaganja (zbrinjavanja) otpada, kao i svi preduvjeti za očuvanje životnoga okoliša. U Županiji Ličko - senjskoj od svih deponija za zbrinjavanje krutog otpada, jedna se nalazi na području grada Senja (ona kod Sv. Jurja) i ne zadovoljava sanitarno higijenske i druge kriterije. Utvrđivanje lokacije za sanitarno odlagalište otpada predstavlja značajan problem, obzirom na prirodne vrijednosti prostora i kraške karakteristike tla. Planom se potiče razvoj gospodarskih (razvoj proizvodnih, trgovačkih, slobodnih carinskih zona) i društvenih djelatnosti u decentraliziranom sustavu središnjih naselja stvaranju (obrazovna, zdravstvena, kulturna infrastruktura), te pružanju usluga (rekreacije, sporta, zabave i odmora). Djelatnost šumarstva je od većega gospodarskoga značaja u smislu razvoja, ali valja računati sa značajem šume za lovni i rekreacijski turizam. Treba i dalje unapređivati poljodjelsku proizvodnju i gospodarenje šumama, te stavljanje lovstva i u funkciju razvoja lovnog turizma. Od poljodjelske proizvodnje daje se prednost: voćarstvu i vrtlarstvu (proizvodnja povrća i cvijeća na otvorenom), a treba također nastaviti davati poticaj stočarstvu (govedarstvo, ovčarstvo i kozlarstvo, svinjogojstvo, konjogojstvo, peradarstvo, pčelarstvo). Grad Senj bi svoj razvojni koncept trebao graditi na razvitku malih i srednjih tvrtki sa ekološki prihvatljivim proizvodnjama. Prednost se daje industriji baziranoj na drvno prerađivačkoj proizvodnji, proizvodnji hrane (ekološkoj poljoprivredi), unapređenje stočarstva, te turizmu orijentiranom na potencijale prirodnih vrijednosti kojima prostor obiluje - svojevrsnoj simbiozi sezonskog turizma na moru, te seoskog, izletničkog zdravstvenog i ekološkog turizma. Ovim su Planom izvršene određene promjene u površini i obliku građevnih područja. Postojeća zauzetost prostora izgradnjom danas je iznad gornje granice koju utvrđuje Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 6-3), i iznosi 350,03 ha. To je logično jer preporuka o 300 m2/st. ne može biti ista za visoko urbanizirana gradska područja (Zagreb, Rijeka, Split) i za pretežito nenastanjene predjele i raspršenost naselja i zaseoka zatečenu u prostornom obuhvatu Grada Senja.



66

S planerskog stanovišta nije dopušteno povećanje građevinskog zemljišta obzirom na demografske pokazatelje (stagnaciju) i planirani razvoj gospodarstva. Građevinsko se područje smanjuje u odnosu na ono određeno Prostornim planom Općine Senj (1986.) gdje je to bilo moguće i provesti njegovu kvalitetniju promjenu na način da se područja neprimjerena za izgradnju izbace iz građevinskog zemljišta, a područja pogodna za izgradnju, kao i već započeta područja uključe. U tom je smislu indikativna situacija do koje je dovelo određivanje neopravdano velikih područja predviđenih za gradnju. Rezultat je raspršena pojedinačna izgradnja stambenih građevina koje se nisu grupirale u naseobinske nakupine i koje su izazvale opterećenja u pogledu komunalne opremljenosti i pristupačnosti. Neophodno je bilo odrediti kriterije za određivanje minimalne prostorne cjeline koja može figurirati kao područje predviđeno za razvoj i uređenje naselja. Cjelovita površina može obuhvaćati minimalno pet jediničnih stambenih građevina na parcelama koje jedna s drugom graniče, ili koje mogu biti razdvojene neizgrađenom površnom ne većom od 5000 m2. Dodatni uvjet je bio infrastrukturna opremljenost (minimalno cestovni priključak koji zadovoljava standard lokalne prometnice). Područje predviđeno za izgradnju, time je znatno smanjeno, tako da ono iznosi 12,1% građevinskog područja iz do sada važećeg Plana. Ovim se Planom određuju površine za izgradnju naselja. Građevinska područja naselja su formirana u dva koraka. Prvim donošenjem ovog Plana, 2006. godine, su analizirana građevinska područja naselja ustanovljena PPUO Senj iz 1986. godine, pri čemu je utvrđeno da ona zauzimaju 3943.78 ha, od kojih je oko 9% bilo izgrađeno. Uzevši u obzir tu izrazitu disproporciju između izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja, osobito u svjetlu demografske stagnacije gradskog područja, kao i činjenicu da su te pretjerane površine poticale neracionalnu raspršenu pojedinačnu stambenu izgradnju koja je nesrazmjerno opterećivala komunalni sustav i napadala krajolik, te da je veliki dio tako određenih građevnih površina obuhvaćao prostore nepovoljne za izgradnju, odlučeno je da se u potpunosti eliminiraju građevinska područja naselja definirana PPUOm iz 1986. g., i da se kao početna točka formiranja novih građevinskih područja naselja uzmu postojeći, izgrađeni dijelovi naselja. Kriteriji uzeti za određivanje minimalne prostorne cjeline koja može figurirati kao područje predviđeno za razvoj i uređenje naselja su: - cjelovita površina može obuhvaćati minimalno pet jediničnih stambenih građevina na parcelama koje jedna s drugom graniče, ili koje mogu biti razdvojene neizgrađenom površinom ne većom od 5000 m² - infrastrukturna opremljenost (najmanje kolni pristup) Nakon što su tako utvrđeni izgrađeni djelovi građevinskog područja naselja, formirani su neizgrađeni djelovi građevinskog područja naselja, u skladu sa zakonskim propisima, smjernicama i odredbama planova višeg reda, te ocijenjenim potrebama lokalne zajednice. Tako formirana građevinska područja su iznosila 549.73 ha, odnosno 13.5% površine starih građevinskih područja iz 1986. Za pojedinačnu izgradnju koja se ne našla izvan tako utvrđenih površina, a ovisno o namjeni građevine, vrijede posebne provedbene odredbe. U narednoj tablici vide se površine smanjenja građevnog područja u odnosu na građevna područja iz 1986. stari plan kao i određena proširenja.



67

Kako je vidljivo iz prethodne tablice, građevno područje prema Prostornom planu Općine Senj iz 1986. g iznosilo je ukupno 3943,6 ha. Predlaže se smanjenje građevnog područja za 3424,8 ha i to na onim mjestima gdje je to nužno iz razloga zaštite prostora. Istovremeno, skrbeći za ostvarivanje mogućnosti razvoja ovog prostora, građevno područje je prošireno za 114,0 ha, na mjestima gdje je to opravdano i svrsishodno. Ukupno građevinsko područje u odnosu na dosadašnji PPO Senj je smanjeno za 86,85%. Izmjenama i dopunama ovog Plana se tako formirana građevinska područja usklađuju sa novim zakonskim propisima i izmjenama Prostornog plana Ličko-senjske županije, te u određenom opsegu modificiraju da bi se ispravile pogreške pri izradi osnovnog Plana, uzrokovane manjkavim podlogama, te uklonili nedostaci primjećeni tijekom provođenja Plana, a koji su primarno vezani za nemogućnosti iskorištenja neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, uzrokovane složenim vlasničkim ili prostornim okolnostima. Korekcijom, preraspodjelom i dodatnim proširenjem građevinskog područja u odnosu na osnovni Plan iz 2006. g., povećano je građevinsko područje Grada Senja za 118.06 ha, odnosno za 21.47%, od čega je kao izgrađeno utvrđeno 510,98 ha (povećanje od 78.47 ha, odnosno 18.14%), a kao neizgrađeno 156,81 ha (povećanje od 39.59 ha, odnosno 33.77%). Neizgrađeni dio tako predstavlja 23.48 % građevinskog područja naselja. U odnosu na ukupnu kopnenu površinu područja Grada Senja, građevinska područja naselja zauzimaju 1.01% prostora. 3.1.3. SUSTAV NASELJA I RAZMJEŠTAJ FUNKCIJA PO NASELJIMA Prostornim planom područja Grada Senja osigurano je funkcioniranje sustava naselja kao središnjih mjesta sa hijerarhijski organiziranom mrežom društvenih djelatnosti i centralnih funkcija. U tom je sustavu značaj središnjeg mjesta naselja - grada Senja kao manjeg regionalnog (manjeg razvojnog) subregionalnog iliti nadlokalnog središta, određen i značajem unutar županijskog sustava središnjih naselja kojeg potvrđuje i sam naziv županije. Svoju funkciju Senj će kompletirati zajedno sa Sv. Jurjem, naseljem u neposrednoj blizini (malo područno manje lokalno središte) s kojim dijeli određene središnje funkcije i gravitacijski utjecaj. Zbog velike prostorne raspršenosti, nepovoljna reljefa i funkcionalno fizionomske heterogenosti područja, planom predloženi model razvitka temelji se na decentraliziranom sustavu naselja. U tom smislu neophodno je osnažiti pojedina područna središta kako bi preuzela funkcije koje zbog većih razdaljina Senj nije u mogućnosti obnašati na tako velikom prostoru svoje ingerencije. Jablanac, kao mjesto na ekvidistanci između Senja i Karlobaga posjeduje dostatnu društveno infrastrukturnu osnovu da preuzme tu ulogu: naselje je s izraženom urbanom fizionomijom i profiliranim centralnim funkcijama, na propulzivnom prometnom pravcu i prema otoku Rabu i prema zaleđu (Štirovača - ulaz u NP). Naselja Stinica i Jablanac, obzirom na njihovu prostornu bliskost (lungomare dužine oko 2 km od uvale Mala Stinica do hotela Ablana) i alterniranje u održavanju pomorskih veza javnog



68

prijevoza putnika, treba tretirati kao naselja s podijeljenim centralitetom, odnosno kao manje lokalno središte. Županijskim planom je naselju Jablanac dodijeljen status važnijeg lokalnog središta, a u određenoj mjeri i sa funkcionalnim (iako ne fizionomskim) kontinuitetom. Kao drugo značajno područno i veće lokalno (ili manje razvojno) središte u Velebitskom zaleđu prema Planu razvijat će se naselje Krasno. Potencijal naselja ogleda se i u današnjoj vrlo vitalnoj gospodarskoj osnovi koja će u budućnosti, razvojem turizma, biti dodatno osnažena. Sustav središnjih naselja nadopunjava mreža manjih lokalnih središta pozicioniranih u težištima prostornih mikro cjelina: - Krivi Put za područje Vrataruše, Veljuna Primorskog i Podbila; - Vratnik za područja uz Vratničko sedlo; - Lukovo, Klada, Starigrad i Prizna - pojedinačna manja lokalna središta na obali koja posjeduju urbani identitet i sačuvane oblike urbane tradicije života. 3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA Planirani prostorni i organizacijski ustroj Grada Senja, kako je on predviđen Planom, temeljen je na zatečenom stanju u prostoru i preuzetim već započetim postupcima za intervencije u prostoru: naslijeđene izgradnje, postojećega i planiranoga sustava cestovne i komunalne infrastrukture, visokih kriterija zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti, te planerske zamisli uobličavanja kulturnoga krajolika, kojemu osobitu prepoznatljivost daje raspršeni sustav naselja u dojmljivom prirodnom okolišu i veliki areali nenastanjenih prostora u kojima prevladava izvorni prirodni element s naznakama čovjekova prisustva u prostoru. Gradom Senjom, koji se statistički dijeli na 23 27 naselja, upravlja se iz njegova središta - Senja, koje se nalazi ekscentrično u odnosu na ukupno administrativno područje i teritorijalno je udaljen od njegovih južnih dijelova. Senj veže na sebe glavninu društvenih i gospodarskih djelatnosti u prostoru. Većina statističkih naselja (sa svojim središtima na obali) rasprostiru se okomito na smjer Velebita, što je rezultat povijesne političko organizacijske matrice. Naselja u unutrašnjosti vezana su za poljodjelsku i stočarsku i prerađivačku djelatnost koja se razvija u okvirima i kultiviranih prostornih bazena s naseljima poljima i pašnjacima. Teritorij raščlanjen na pojaseve različitih geografskih, reljefnih, prirodnih, povijesno- kulturnih karakteristika, te različito tretiran s aspekta osjetljivosti intervencije (Nacionalni park, Park prirode, zaštićeni obalni pojas) upućuje na izrazito izdiferenciranu situaciju u organizaciji prostora i naglašeno heterogenu strukturu upotrebe prostora. Osim mreže lokalnih infrastrukturnih sustava koji se diskretno prilagođuju karakteristikama prostora, dva su infrastrukturna koridora (postojeći i planirani) snažne intervencije u prostoru, koje generiraju određena ograničenja, ali i poticaje u razvoju naselja: mreža dalekovoda koja presijeca Velebit (smjer HE Senj 1 - TS Brinje, smjer HE Senj 1 - Novi Vinodolski), trasa novog autoputa položena na visoravni Vrataruše i Krivoga puta. Osim prometnog autoput treba preuzeti i ulogu infrastrukturnog koridora. S aspekta uštede prostora, racionalnosti istodobne izgradnje i poticajnosti u korištenju rubnih područja (otvaranje radnih i proizvodnih zona), treba istražiti mogućnost paralelnog vođenja sustava vodnog snabdijevanja i odvodnje u sklopu takvog višenamjenskog projekta. Obzirom na značajne površine pokrivene šumom, te skromne, ali ekološki vrijedne površine za proizvodnju hrane (poljoprivredne i pašnjačke površine), Plan usmjerava prema očuvanju tih površina u izvornoj namjeni. U tom smislu potiče se na obnovu i pošumljavanje



69

degradiranih površina u svrhu održanja gospodarske osnove za eksploataciju i sprečavanje daljnje erozije, te na rekultivaciju zapuštenih poljoprivrednih i pašnjačkih površina. Turistički razvoj ovoga područja Plan sagledava kroz ostvarenje raznorodnih turističkih programa u kojima se smještajna baza i atrakcijska osnova kombiniraju. Suvremeni trendovi u razvoju turizma okreču se od stacionarnog tipa odmora uz more prema sadržajnim, mobilnijim oblicima turizma, u kojima Velebit pretiče vrijednosti priobalja. U smislu povećanja smještajnih kapaciteta i produženja sezone prednost se daje postojećim kapacitetima, te poticanju izgradnje manjih hotela i jedinica u kućnoj radinosti unutar postojećih naselja. Ruralna područja u tom smislu predstavljaju novi prostorni potencijal razvoju turizma. Planom se potiče čuvanje svih vrijednih predjela prirode i graditeljskoga naslijeđa, čineći preduvjet za društveno - naseobinski skladan, ekološki prihvatljiv i gospodarski samostalan život stanovnika. Osnovna namjena i korištenje zemljišta na području Grada Senja utvrđeni su ovim Planom. Predviđene su sljedeće grupe namjena: 1. Predjeli namijenjeni za razvoj i uređenje naselja (građevno područje) Građevinska područja naselja, 2. Predjeli za izgradnju izvan naselja (građevno područje) Izdvojena građevinska područja izvan naselja, 3. Predjeli izvan građevnih područja i Prostori izvan građevinskih područja, 4. Predjeli ili pojasevi namijenjeni infrastrukturnim sustavima. U predjelima namijenjenim za razvoj i uređenje naselja u građevinskim područjima naselja predviđene su namjene stanovanja, te javnih i društvenih sadržaja. U sastavu tih površina moguća je gospodarska i poslovna namjena, turistička namjena, sportska i rekreativna namjena kao i sve one namjene koje se planiraju u urbanim područjima, a nisu u suprotnosti s funkcijom stanovanja. U predjelima za razvoj iskazane su i površine koje ostaju kao neizgrađeni dio građevinskog zemljišta. Te su kategorije namjene utvrđene, a primjena urbanističkih pravila precizno određena u Odredbama za provođenje. U predjelima za izgradnju izvan naselja u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja kao površine namjenski određene, predviđaju se područja ili zone s izgradnjom gospodarskih (proizvodnih, prerađivačkih i servisnih funkcija), turističkih (hoteli, turistička naselja i kampovi,), ili rekreacijskih namjena (sportovi na vodi, sportski centri i zone za zimske sportove, javne plaže i kupališta). U područjima predjeli izvan građevnih područja prostorima izvan građevinskih područja zadržavaju se izvorne kategorije namjena: šume osnovne namjene, poljoprivredno tlo osnovne namjene, ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište, a izgradnja je moguća samo u funkciji osnovne namjene prostora (primjerice: zgrade za poljodjelske aktivnosti, planinarski i lovački domovi, vidikovci i sl.) uz zadovoljavanje uvjeta određenih u Odredbama za provođenje ovoga Plana. U predjelima ili pojasevima namijenjenim infrastrukturnim sustavima predviđena je izgradnja cesta, željezničkih pruga, vijadukata, cestovnih raskrižja u dvije razine, luka različite namjene, dalekovoda, drugih infrastrukturnih vodova i građevina (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, različita komunalna postrojenja, hidroenergetska postrojenja i građevine, vjetroelektane i sl.). Uvjeti izgradnje prometnih i infrastrukturnih sustava navedeni su u Odredbama za provođenje ovoga Plana. Za sve grupe namjena utvrđeni su predjeli s ograničenjima u korištenju. To su: predjeli zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti, predjeli zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti, pojedinačni zaštićeni ili evidentirani spomenici kulture i obuhvati obvezne izrade prostornih planova (urbanističkih planova uređenja i detaljnih urbanističkih planova), zahvati



70

za koje se prema Pravilniku treba izraditi procjena utjecaja na okoliš, kao i prostori za sanaciju (napuštena odlagališta otpada, napuštena polja za eksploataciju mineralnih sirovina). 3.2.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Prostorni plan Općine Senj iz 1986. godine neracionalno je odredio prostorna širenja planirajući velike površine građevinskog zemljišta za proširenja naselja i građenje turističkih zona izvan naselja. Povećanja nisu bila dimenzionirana niti temeljem demografskih pretpostavki (u to je vrijeme pražnjenje prostora već bilo zamjetno), niti temeljem razvojnih očekivanja. Rezultat takvog plana su nekontrolirana sporadična otvaranja građevinskih područja koja su dodatno razrijedila naseobinsku strukturu i povećala raspršenost izgradnje u prostoru. Ovakav postupak nije se temeljio na danas prihvaćenim načelima obazrivog razvitka i zaštite, te je takva predložena proširenja trebalo temeljito preispitati. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje bazične kriterije za potrebna prostorna proširenja. Preporuka koju daje strategija o najviše 300 m2 po stanovniku, na području Grada Senja može se primijeniti jedino na naselje Senj kao kompaktnu urbanu cjelinu. Sva ostala naselja unutar obuhvata Plana nalaze se u područjima niskog intenziteta korištenja za koje se primjenjuje kriterij zauzetosti prostora od 150 m2 po stanovniku. Prostorni plan Ličko senjske županije u tom smislu određuje maksimalno dozvoljeno povećanje (ponderirano ograničenjima koje propisuje Uredba o Zaštitnom obalnom pojasu) temeljem triju kriterija: 1. kriterij veličine i centraliteta naselja: Za gradove s više od 1000 stanovnika - središnje naselje (Senj), povećanje može iznositi 25 % izgrađenog dijela s dodatkom proširenja za potrebe razvoja gospodarstva, komunalnih djelatnosti športa i rekreacije; za ostala važnija središta (Jablanac, Sveti Juraj i Krasno) ili manja pomoćna lokalna središta (Vratnik, Krivi Put, Lukovo, Starigrad, Klada i Prizna) povećanje može iznositi 25 % izgrađenog dijela u odnosu na postignutu izgrađenost). 2. kriterij iskorištenosti predviđenih površina za proširenje: Samo ako su izgrađene strukture zauzele 80 % površina predviđenih za širenje građevinskog zemljišta, povećati se mogu za 20%, ako je ostalo više od 50% neizgrađenog zemljišta, moraju se smanjiti na 70%. 3. kriterij stalnosti stanovanja: Proširenja su prihvatljiva jedino za ona naselja koja imaju više od 50% stanovništva sa stalnim boravkom u naselju. Donošenjem PPUG Senja 2006. godine, formirana su građevinska područja naselja prema smjernicama i odredbama tada važećih propisa i planova šireg područja. Izmjenama i dopunama ovog Plana se ta građevinska područja usklađuju sa novim zakonskim propisima i izmjenama Prostornog plana Ličko-senjske županije. Površine neizgrađenih dijelova građevinskog područja (odnosno širenje građevinskih područja) u prostoru Grada Senja su određene u skladu s najvećim mogućim povećanjima definiranima kroz kriterije Prostornog plana županije prema sustavu kategorija naselja, i najvećim mogućim povećanjima unutar zaštićenih dijelova prostora, definiranih PPŽom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Zaštićeni dijelovi prostora u kojima je moguća gradnja na području Grada Senja su zaštićeni obalni pojas (ZOP) i Park prirode „Velebit“. Unutar ZOPa se građevinsko područje može proširiti za najviše 20% njegova izgrađenog dijela ako je taj dio veći od 80% površine tog građevinskog područja; a ako je izgrađeni dio manji od 50%, građevinsko se područje mora smanjiti na 70% svoje površine.



71

Unutar parka prirode se, prema odredbama PPŽa, građevinsko područje može proširiti za najviše 20% njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine tog građevinskog područja. Van zaštićenih dijelova prostora, primjenjuju se kriteriji maksimalne veličine neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, određeni prema kriterijima PPŽa definiranima kroz sustav kategorija naselja. Manja lokalna središta koja se nalaze van zaštićenih dijelova prostora (ovim Planom se tako definiraju naselja Krivi Put i Vratnik), smiju imati 50% neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Ostala naselja koja se nalaze van zaštićenih dijelova prostora smiju imati 25% neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja obuhvaćaju prostore namijenjene građenju građevina nedefiniranih namjena (unutar naselja) ili određenih namjena izvan naseljenih mjesta. Građenje izvan ovako utvrđenih građevinskih područja obuhvaća: a) radnje na obnovi i izgradnji građevina u funkciji osnovne namjene prostora (gospodarske, poljoprivredne i stočarske zgrade, građevine u funkciji gospodarenja ili zaštite šuma, planinarski domovi i skloništa ili izgradnje na obali u funkciji prometa morem. b) radnje na izdvojenim legalno izgrađenim stambenim građevinama, zatečenima u prostorima druge namjene. c) građenje i montažu komunalnih građevina i instalacija prema standardima koji vrijede za pojedine kategorije cestovne ili komunalne infrastrukture (cestovna i komunalna infrastruktura elektroenergetski vodovi i uređaji, uređaji odašiljača i veza i sl.), a definiraju se širinom koridora prometnice u ovisnosti o njezinoj prometnoj kategorizaciji, te širini zaštitnog koridora komunalnih vodova, također ovisno o kategoriji voda. 3.2.2. OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 3.2.2.1. Građevinska područja naselja Unutar građevinskih područja naselja Planom su određena područja koja se sastoje od izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja. Izgrađenim dijelom građevnog građevinskog područja smatraju se sve izgrađene i namjeni privedene parcele / čestice u skladu s planovima koji su važili do stupanja na snagu Prostornog plana Ličko-senjske županije i neizgrađene površine veličine najviše 5000 m2 koje se nalaze unutar formirane cjeline naselja, a koje se mogu priključiti na postojeću infrastrukturu i javne površine. Ovim se podrazumijevaju sve uređene parcele bez obzira na njihovu namjenu ili postotak izgrađenosti / uređenosti uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta, površine do 5000 m², koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Izgrađena građevna čestica je ona na kojoj se nalazi postojeća građevina, a postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju akta o građenju, kao i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji s njom izjednačena. Neizgrađeni dio građevinskog zemljišta su površine predviđene za novu izgradnju i uređenje zemljišta, parcelaciju u svrhu formiranja novih građevinskih parcela / čestica i javnih površina, te preostale neizgrađene površine. Neizgrađeni dio građevinskog područja su i dijelovi neizgrađenih parcela / čestica u čijoj se dubini planom predviđa formiranje novih izgrađenih područja. Neizgrađenim dijelom građevinskog područja se smatra jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m², kao i sve neizgrađene rubne čestice. Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti uređen ili neuređen.



72

Uređenim dijelom građevinskog područja se smatra građevinsko zemljište koje je opremljeno za građenje, dakle ono zemljište na kojem su osigurani uvjeti za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojima se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu sa zakonom i namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja. Na neizgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja, moguća je izgradnja prema uvjetima ovog Plana. Na neizgrađenom i neuređenom dijelu građevinskog područja, gradnja i uređenje građevinskog zemljišta su mogući tek nakon donošenja urbanističkog plana uređenja za to područje. Izuzetno su iz obračuna ovakvih površina (bilo kao izgrađenog, ili kao neizgrađenog dijela građevinskog zemljišta) isključene: - naglašeno velike uređene površine koje su se našle unutar cjelovitog područja naselja (kao što je to na primjer park Nehaj, u Senju), - velike neuređene cjeline prirodnog pejzaža ili arheoloških područja (na primjer brdo Gradina u Sv. Jurju) koje su kao enklave ostale unutar građevinskog područja naselja. Uračunavanje ovakvih površina bi značajno poremetilo (županijskim Prostornim planom i Uredbom o zaštitnom obalnom pojasu Zakonom o prostornom uređenju i gradnji) postavljene kriterije i maksimalne postotke povećanja građevinskih područja za buduću izgradnju, u odnosu prema postojećim izgrađenim površinama. Specifičnost naseobinske tipolologije na području Grada Senja, još je jedna od odrednica koje su zahtijevale precizno pojmovnom određenju naseljenog mjesta neovisno o statističkoj definiciji, broju i rasporedu stanovnika u prostoru. Naselje je (u tipološkim varijacijama: od gradića, naseljenog mjesta, sela do zaseoka) ona funkcionalna, organizacijska i graditeljska cjelina, skupina najmanje pet povezanih i izgrađenih vlasničkih jedinica / parcela. U planu je ono kao takvo grafički iskazano kao jedinična površina građevinskog područja naselja. Statistička definicija naselja, s brojem stanovnika prema popisu, teritorijalno je određena obuhvatom od mora do velebitskih bila, i u prigorskom se dijelu Grada Senja ona podudara s povijesnim teritorijalnim ustrojem župa. Grad Senj se sastoji od 27 naselja. Naselje je prostorna jedinica koja obuhvaća središnji dio naselja i njegove izdvojene dijelove, odnosno zaselke, i pripadajući teren. Struktura naseljâ, unutar tog senjskog područja, naglašeno je disperzna s neravnomjernim rasporedom naseljenosti i vitalnosti pojedinih skupina dijelova naselja. U nekim slučajevima je prisutna koncentracija nestambenih funkcija u područnom centru (obično na obali), ali u nekim slučajevima takve koncentracije uopće nema. U većini naselja postoji središnji dio naselja, po kojem je u pravilu nazvano cijelo naselje, i koji je veličinom i značenjem izrazito dominantan ostalim dijelovima naselja, koji su najčešće obični zaselci. Takva situacija prevladava u obalnom dijelu gradskog područja, uz iznimku naselja Stinice, koje nema dio naselja sa odlikama i funkcijama središta; aglomeraciju manjih dijelova građevinskog područja naselja u uvalama Mala i Velika Stinica, te Krivača, se za potrebe ovog Plana može smatrati središnjim dijelom naselja, jer su među njima raspršeni razni sadržaji: luke javnog prometa i posebne namjene, plaže, rekreacijske i turističke površine. Na ličkoj strani se ističe naselje Krasno, čija jezgra je policentričan skup dijelova naselja. U ostalim naseljima, osobito podgorskim, nema dominantnog središnjeg dijela naselja. Broj stanovnika naselja iskazan je kumulativno za cijeli statistički krug. Njegova brojčana vrijednost predstavlja jednu od planerskih osnova za dimenzioniranje područja širenja. Razvijanje naselja, prema tome ne smije slijediti princip preferencije površinski najvećeg naselja unutar statističkog kruga, nego se određuje dispozicijom u prostoru, i potencijalima razvitka, što je prepušteno planerskim kriterijima procjene.



73

Značajan dio stanovništva živi u pojedinačnim, izdvojenim kućama koje se ne mogu obračunati kriterijem broja stanovnika po hektaru izgrađenog prostora naselja, naprosto zato jer Planom takva izgradnja nije definirana kao izgrađeno područje. Ipak te neiskazane («fiktivne») površine morale su biti uzete u obzir, jer na njima stanuje stvarno stanovništvo. Rezultat je složena, ali odgovorno štedljiva procjena potrebe za novim prostorom, koja je bilansirajući postojeće površine i površine potrebne za planiranje razvoja, uzela u osnovicu za izračun i ove neiskazane površine. Razgraničenje će se po namjeni unutar naselja vršiti urbanističkim planom uređenja, a za područja koja nisu predviđena u obuhvatu urbanističkih planova uređenja, temeljem provedbenih odredbi o funkcijama koje mogu biti unutar mješovite (odnosno neodređene) namjene iskazane kao građevinsko područje naselja. U građevinskim područjima naselja mogu se uređivati: - predjeli za stanovanje površine stambene namjene, - površine mješovite namjene - predjeli za gospodarske, djelatnosti površine gospodarske namjene (bez štetnih utjecaja na okoliš) u naseljima Senj, Krasno i Krivi Put, - predjeli površine ugostiteljsko-turističke namjene, u svim naseljima na obali, ali i nekim selima i zaseocima: Klaričevac, Francikovac, Francikovac - Šojati, Škopci, Veliki Stolac, Velike Brisnice, Krasno, Krivi Put, Melnice, Vratnik, Oltari, Dundović Podkuki, Marama, Dundović Podi, Lubenovac i Alan (velebitski), - predjeli servisnih i uslužnih djelatnosti, ili pojedinačne parcele za građevine društvenog standarda u svim centralnim naseljima u odnosu na stupanj centraliteta, - površine uslužne i servisne namjene - površine društvene namjene - prometne građevine i pojasevi, - predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine (bez štetnih utjecaja na okoliš), - predjeli za parkovne površine, športsko-rekreacijske, površine, dječja igrališta i slične površine. 3.2.2.2. Građevinska područja za gospodarsku izgradnju izvan naselja Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene U gradu Senju su Planom predviđene površine za gospodarske djelatnosti izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene. Takve radne zone nalaze se u blizini središnjeg naselja i uz planirani autoput koji će, kad bude u funkciji, značajno promijeniti prometne tokove u prostoru. Te dvije gospodarske zone (Klaričevac 51,2 / zona istraživanja, u prvoj etapi izgrađeno 10 ha / i Melnice, 10,0 ha) predviđene su za proizvodnju, mali obrt i usluge.

Gospodarska zona Burnjak (7,83 ha) predviđena je za premještaj današnjih drvno prerađivačkih pogona s poluotoka Kola u Svetom Jurju. Komunalna zona Starigradski most (1,8 ha) previđena je kao zona za pretežito servisne i uslužne djelatnosti.

Gospodarska zona Glavaši – Palež u Krasnu je planirana prvenstveno za premještaj drvnoprerađivačkih pogona iz središta naselja Krasno, te za smještaj drugih gospodarskih djelatnosti čiji razvoj u Krasnu, kao ekonomski najaktivnijem naselju nakon Senja, sada zastaje zbog nedostatka adekvatnih prostora. Unutar ovih zona poželjno je osigurati uvjete smještaja svih onih komunalnih djelatnosti koje operiraju na velikom prostoru administrativnog područja Grada, kao što su: održavanje cesta, zaštita od požara, selektivno prikupljanje korisnog otpada i sl.).



74

3.2.2.3. Građevinska područja za turističku izgradnju izvan naselja Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko - turističke namjene Unutar područja Grada Senja određivanje građevinskih područja za turističku izgradnju izvan naselja primijenjeni su: - za područje zaštićenog obalnog pojasa - kriteriji Uredbe o zaštićenom obalnom pojasu ugrađeni u Županijski plan Ličko senjske županije (usklađenje s uredbom iz 2005. god.) koji precizno određuju lokalitet, površinu, kapacitet i vrstu turističko ugostiteljske namjene, - za područje izvan zaštićenog obalnog pojasa - opći kriteriji za formiranje takvih područja iz Prostornog plana Ličko senjske županije, a prema planerskoj procjeni izrađivača Prostornog plana uređenja Grada Senja. Lokacije, površina, tipologija i kapacitet izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (turističkih zona) unutar zaštićenog obalnog pojasa (ZOP), određeni su Prostornim planom Ličko-senjske županije (PPŽ). Lokacije turističkih zona van ZOPa koje smiju biti površine do 15 ha, također su određene PPŽom. Van ZOPa ovaj Plan je odredio turističke zone površine do 1 ha. Ovim Planom se za turističke zone određene PPŽom precizno određuju svi parametri nužni za izradu planova užeg područja, a to su precizan položaj, obuhvat, tipologija, kapacitet i osnovne smjernice za uređenje i izgradnju. Za područje ZOPa, osnovne smjernice za uređenje i izgradnju su zadane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene u ZOP-u Lokalitet vrsta površina kapacitet izgr. / neizgr. Bunica T3 0,5 ha 90 korisnika izgradeno Spasovac T1,T3 2,89 ha 180 korisnika dijelom izgradeno Ujca T3 0,33 ha 100 korisnika izgradeno Kalić T2 3,67 ha 100 korisnika dijelom izgradeno Sv. Juraj -Jablanova T1,T2 5,0 ha 300 korisnika neizgradeno Sv. Juraj -Raca T1, T3 2,0 ha 134 korisnika izgradeno Žrnovnica T1, T2 8,7 ha 570 korisnika dijelom izgrađeno Zidine T1 13,2 ha 1000 korisnika neizgrađeno Lukovo - Zala T2, T3 3,1 ha 180 korisnika neizgrađeno Lomivrat - Javorina T1, T2 10,0 ha 800 korisnika neizgrađeno Lukovo - - - nema prostora Krivaca -Mala Stnica T3 1,35 ha 100 korisnika neizgradeno Krivaca -Stinica T1 0,84 ha 150 korisnika neizgradeno Jablanac -Panos T3 1,0 ha 100 korisnika neizgradeno

Građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene izvan ZOP-a Lokalitet vrsta površina kapacitet izgr. / neizgr. Vratnik T1 1.0 ha 80 korisnika dijelom izgrađeno Krasno (Jelovac) T1,T2 11,03 ha 800 korisnika neizgrađeno Krasno (Vukelići) T1,T2 4,20 ha 300 korisnika neizgrađeno Krasno(Ažić kuća) T1 1,00 ha 80 korisnika neizgrađeno Krasno (Marijina strana) T4 1,00 ha 120 korisnika neizgrađeno Podbilo T1 0,86 ha 70 korisnika neizgrađeno Vrtlina 1, 2 T2 1 + 1 ha 60 + 60 neizgrađeno



75

korisnika Francikovac -Šojati T2 1,02 ha 60 korisnika neizgradeno Škopci T2 1,66 ha 80 korisnika neizgradeno Liskovac T1 0,6 ha 30 korisnika izgradeno

Turistička namjena nalaže obvezu izrade detaljnog plana uređenja za cjelovito područje namjene, uključujući funkcionalno pripadajući prostor od naselja prema moru i dio akvatorija ukoliko on sadrži programe njegova korištenja (kupališta, sidrišta i privezišta za vlastite potrebe). Za sva izdvojena građevinska područja izvan naselja, pa tako i ona ugostiteljsko – turističke namjene je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja. Unutar površine određene kao građevinsko područje za ugostiteljsko turističku namjenu, treba ostati barem 40 % neizgrađene javno dostupne površine, za zelenilo, javna parkirališta, sportske terene i sl. Ako naselje dio rekreacijskih sadržaja ima u neizgradivom području uz more, onda se taj postotak može smanjiti na 30 %. Za površine turističke namjene veće od 5 ha obvezna je procjena utjecaja na okoliš. Unutar zaštićenog obalnog pojasa izgrađenost pojedine čestice unutar turističke zone smije biti najviše 30%, a koeficijent izgrađenosti najviše 0.8, i najmanje 40% površine svake čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Kako se skoro sve turističke zone na području Grada Senja koje nisu unutar ZOPa, nalaze unutar Parka prirode „Velebit“, na njih se, s obzirom na smještaj unutar zaštićenog dijela prirode, primjenjuju isti uvjeti planiranja i izgradnje kao i za turističke zone unutar ZOPa. U Krasnu, na lokalitetu Marijina strana uz cestu niže svetišta, planira se izgradnja Centra za odmor i rehabilitaciju djece oboljele i liječene od malignih bolesti, kapaciteta 120 gostiju, sa uređenim okolišem, koji uključuje park sad ječjim igraliptima, dječji grad, rekreacijske i sportske terene. Ovim Planom se utvrđuje i posebna kategorija ugostiteljsko-turističke namjene „etno eko selo“, koju predstavljaju stari zaselci posebnih prostornih karakteristika, s malo ili bez stalnog stanovništva i komunalno neopremljeni ili slabo opremljeni, čija rekonstrukcija se ovim Planom usmjerava prvenstveno prema turističkoj namjeni, ali u kojima je dozvoljeno i stanovanje. Težnja je očuvanju tradicionalne izgradnje i slike naselja karakteristične za ovaj kraj, kroz revitalizaciju obnovom i pronalaženjem nove namjene napuštenim zaselcima i stanovima. Za takve zaselke koji se prema kriterijima ovoga Plana mogu odrediti kao dio građevinskog područja naselja, namjena etno-eko sela funkcionira kao preporuka i mogućnost, tj. pridržavanjem uvjeta za izgradnju etno-eko sela dobijaju se određene olakšice (lakši nužni uvjeti za formiranje građevne čestice, olakšani uvjeti uređenja čestice), ali se građevine mogu graditi i prema uvjetima za gradnju u građevinskim područjima naselja, u kom slučaju je, dakako, obavezno zadovoljiti nužne uvjete za uređene čestice jednake kao za druga građevinska područja naselja. Zaselci i stanovi koji se po kriterijima ovoga Plana ne mogu odrediti kao građevinska područja naselja (nenaseljeni, mali broj građevina, mala ili nikakva mogućnost komunalnog opremanja, nepristupačnost), određeni su kao izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (T5), i u njima je obavezna primjena uvjeta za izgradnju u etno-eko selima. Seoski turizam, tj. pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, odnosno obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, je moguće unutar građevinskog područja naselja, kao i izvan, u sklopu farmi. Unutar građevinskog područja je pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, dakle i seljačkom domaćinstvu, moguće u svim stambenim zgradama, ukoliko



76

se poštuju odredbe odgovarajućih zakonskih propisa, pa se ne obrađuje detaljnije u ovom Planu. Za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu van građevinskog područja Planom su određene površine i sadržaji koje je moguće graditi u sklopu farme. Naselje Stinica («Pionirovo naselje»), planirano kao turističko, ovim je Planom označeno kao područje naselja. Određenje sadašnje namjene ove površine temelji se na činjenici da je vlasništvo razmrvljeno, i da osim smještaja, naselje ne posjeduje nikakve prateće turističke sadržaje, a niti ima stalno zaposlenih u turizmu. Plan zato osigurava uvjete sanacije naselja, kanalizirajući prostornim kriterijima procese njegove postupne afirmacije: ili kao stambenog područja sa svom društvenom infrastrukturom koja je potrebna (unutar takvog naselja razvijat će se i turističke aktivnosti kao suplemementarne), ili kao budućeg naselja mješovitog karaktera (s turističkim jedinicama), oplemenjenog i dopunjenog pratećim sadržajima. Mješovitost sustava jamči vraćanje vitalnosti prostoru. U oba slučaja treba ulagati u opremu prostora pratećim sadržajima javne namjene i dopunskim sadržajima rekreacije i zabave, za što se predviđa širenje građevinskog područja naselja (do 20%), za razvojne potrebe, a ne za nove smještajne jedinice. 3.2.2.4. Građevinska područja za športsko-rekreacijsku namjenu izvan naselja Športsko rekreacijske površine u Gradu Senju, kao izdvojene površine planirane su na atraktivnih prirodnim lokalitetima izvan naselja ili u njihovoj relativnoj blizini. U tom smislu se na području Grada Senja planiraju dvije veće slijedeće sportsko rekreacijske površine: jedna za sportove na vodi - poluotok Kola kod Sv. Jurja, površine 2,24 ha, za sportove na vodi i druga za zimske sportove u Vukelićima – Jezera kod Krasna 123,24 210 ha, za zimske sportove, - Maljkovac u Crnom Kalu 7,8 ha, za zimske sportove. Manja sportska zona predviđena je kao - proširenje postojećih teniskih igrališta u Stinici (0,97 ha), te - nogometno igralište uz naselje Vrataruša Podbilo (0,66 ha), te adrenalinski park Klaričevac Osim ovih većih površina koje će se izgrađivati sportskim građevinama i opremati sportskim terenima i površinama, kao sportske i rekreacijske površine iskazana su uređena kupališta na kojima se po Pravilniku o javnim plažama dozvoljava gradnja građevina i postavljanje naprava u funkciji osnovne namjene. 3.2.2.5. Građevinska područja za groblja Stara i nova groblja na području Grada Senja su prema službenom popisu: 1. Gradsko groblje - Senj - Sv. Vid 2. Mjesna groblja - Sv. Juraj, Jablanac, Krivi put, Krasno, Klada, Starigrad, Prizna, Starčević Pod, Vrzići, Lukovo Senjsko, Velike Brisnice (Starigrad Gornji), Starčević Pod, Gornji Starigrad, Sveti Ivan-Gornja Prizna, staro i novo groblje kod škole, Senjska Draga Sv. Križ, Vratnik-sjeverno od crkve staro groblje i novo južno, Sveti Juraj ima staro groblje (kod crkve Sveti Filip Jakov) i novo uz potok Kolan. Neke od ovih površina su u sastavu, a neke izdvojene izvan građevinskih područja naselja. U oba slučaja su Planom iskazane kao površine građevinskih područja za groblja. Ukupna površina gradskih i mjesnih groblja u Gradu Senju iznosi oko 5,95 ha. Procjene za proširenjem, obzirom na demografske pokazatelje nisu zahtjevne, i ne iznose više od 20% za slijedećih 30 godina. Najveće je groblje u gradu Senju (gradsko groblje), a njegove su mogućnosti proširenja ograničene nepovoljnom topografijom. Proširenje se predviđa unutar područja naselja za kojeg je propisana obveza izrade UPU-a omogućava uz postojeća groblja unutar obaveze izrade UPUa prema potrebama, u skladu s gradskim Programom mjrea za unapređenje stanja u prostoru, i odgovarajućim zakonskim propisima,



77

a ovim Planom se izravno planira proširenje groblja u Podbilu. Prema Pravilniku o grobljima, za svako proširenje veće od 20%, potrebno je izraditi DPU. Ove površine obuhvaćaju svu izgradnju koja je u osnovnoj (i jedinoj) namjeni površine: grobljanske crkve, kapele, mrtvačnice, te pomoćne građevine. 3.2.2.6. Šumske površine Područje Grada Senja obiluje šumskim površinama, a šume predstavljaju značajnu osnovu razvoja. Kao dobro od opće vrijednosti šume i šumska zemljišta su prirodno naslijeđe i prirodno bogatstvo, te uživaju posebnu zaštitu, obvezu čuvanja, unapređivanja i obogaćivanja (povećanja šumskog fonda). Značaj šuma nije samo u izravnoj gospodarskoj koristi, već i u posrednim koristima: pročišćavanje onečišćenoga zraka; usklađivanje režima i stanja voda; zaštita od erozije, bujica i poplava, zaštita od buke; pogodnost za rekreaciju i zdravstveni turizam. Ekološka vrijednost šume danas višestruko premašuje njezinu sirovinsku vrijednost. Šumske površine su u Planu kategorizirane kao šume gospodarske namjene, zaštitne šume i šume posebne namjene. Izgradnja na šumskim zemljištima nije moguća, osim gradnje građevina u osnovnoj funkciji namjene prostora, građenje tehničke infrastrukture u skladu s važećim zakonima i propisima, te s ostalom važećom prostorno- planskom dokumentacijom i s odredbama ovoga Plana. Šume su podložne retrogradnim procesima uništenja na različite načine: klimatskim devijacijama, kiselim kišama, krčenjem i sječom. Cilj je ne samo sačuvati sadašnju površinu šuma, nego uz pošumljavanje povećati površinu, a pravilnim gospodarenjem degradirane šume sanirati. Osim o gospodarskom, valja skrbiti i o estetskom i rekreacijskom uređenju šuma. Ne treba zaboraviti ni na inženjersku i zaštitnu ulogu šuma (zaštita tla od erozije). Gospodarenje šumama mora se obavljati na temelju Zakona o šumama, Zakona o prostornom uređenju, te na temelju Šumskogospodarske osnove za Republiku Hrvatsku, sastavljene u skladu s Helsinškom konferencijom o zaštiti i uporabi europskih šuma (1993.). Osnova gospodarenja predviđa da se godišnji etat (ukupna godišnja sječa), temelji na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskoga resursa. Treba jačati ekološke činitelje održivoga gospodarenja šumama i pridržavati se sljedećeg: - Izbjegavati gole sječe šuma na velikim površinama. Svaku uništenu šumsku površinu

treba obnoviti pošumljavanjem. Za prostore pogodne za pošumljavanje koristiti terene s nagibima većim od 30 % (sprečavanje erozivnih procesa);

- Gospodariti šumskim fondom na principu održivosti i obnovljivosti, prirodnosti i autohtonosti, te neprekidnog povećanja vrijednosti šuma; - Prilikom prenamjene šume u drugu namjenu, naručitelj treba snositi troškove nove sadnje na nepošumljenom zemljištu; - Izbjegavati promjenu šumskih vrsta. Samo izuzetno i stručno argumentirano, takva zamjena je moguća i može biti opravdana; - Neprekidno pratiti promjene stanja šuma te ih kartirati. Nužno je izraditi studiju o šumama (s ciljem da se ustanove stvarne šumske površine, vrednuju postojeće šume, odrede smjernice za unapređenje i odrede zemljišta povoljna i nužna za pošumljavanje). 3.2.2.7. Poljodjelske površine Prema Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske poljodjelsko zemljište je dobro od općega (državnoga), prioritetnog i strateškog značenja razvitka, pa je stoga osobito



78

zaštićeno. Temeljni je cilj poticanje razvoja suvremenog, djelotvornog i konkurentnog poljodjelstva, proizvodnja poljodjelskih proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale tla. Osobito valja koristiti prednosti nezagađenoga tla i mogućnosti proizvodnje ekološki čistih poljodjelskih proizvoda, osobito u svrhu razvitka turizma i boljega gospodarskoga napretka kraja. Plan stoga potiče proizvodnju tzv. zdrave hrane za što postoje svi preduvjeti, uzgoj tradicijskih sorta voća, povrća i žitarica. Poljodjelskim zemljištem smatra se: - obradivo zemljište: oranice, vrtovi, voćnjaci, livade i pašnjaci; - neizgrađeno građevno zemljište; - drugo zemljište koje se može privesti poljodjelskoj proizvodnji. Poljodjelske površine su u Planu kategorizirane kao tlo druge i treće kategorije boniteta. (Prve kategorije u ovom području nema). Osnovnu namjenu površina treba zadržati, a na njoj je dozvoljeno graditi jedino građevine u osnovnoj funkciji poljodjelske aktivnosti. Poljodjelsko zemljište treba štititi od onečišćenja bilo koje vrste, poglavito radi proizvodnje zdrave hrane i mogućega turističkoga razvitka. Korištenje, zaštita i raspolaganje poljodjelskim zemljištem određeno je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Zaštitu i očuvanje poljodjelskoga zemljišta treba provoditi uvažavajući sljedeće opće naputke: - poljodjelsko zemljište treba koristiti razborito izbjegavajući korištenje vrsnoga zemljišta za nepoljodjelske svrhe; - privoditi svrsi do sada neobrađena i zapuštena poljodjelska zemljišta; - zbog rastuće potražnje za tlom, moraju se pronaći učinkoviti načini korištenja i zaštite tla, koristiti prirodne prirodna gnojiva i poticati «zdrave» načine uzgoja; - pojačati mjere u području šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike i dr., koje posredno negativno utječu na tlo; - sanirati erozijom degradirana poljodjelska zemljišta; sprečavati daljnju eroziju; - zaustaviti zapuštanje malih seoskih gospodarstava i poticati povećanje zemljišnoga

posjeda. - ne širiti građevinsko područje na osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno bi bilo izraditi studiju o poljodjelskom zemljištu na prostoru Grada Senja s ciljem da se stručno i znanstveno utvrde obilježja, vrijednosti i mogućosti pojedinih tala za pojedine kulture (vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo i dr.) i pri tom izraditi pedološku kartu. Time bi se ustanovili predjeli koji razvitkom poljodjelstva potiču opći razvoj. Potrebno je uvesti novi princip u utvrđivanju kakvoće (boniteta) tla uz uvažavanje svih čimbenika vezanih uz plodnost i zaštitu tla. 3.2.2.8. Ostalo šumsko i poljoprivredno tlo Osim ovih šuma osnovne namjene (za koje nije predviđena prenamjena), te poljoprivrednih površina osnovne namjene (za koje također nije predviđena prenamjena), šume, poljoprivredno tlo, kamenjar i degradirane površine nalaze se kao nediferencirane površine, Planom definirane kao «ostalo šumsko i poljoprivredno tlo». Ove površine objedinjuju mozaik različitih manje vrijednih površina koje su nastale dugotrajnom nebrigom za prostor (povećanje šumskih površina u statusu šikara ili posljedice zapuštenosti poljodjelskih površina: livada, voćnjaka i vinograda). Prema potrebi ali i stručnoj prosudbi o stupnju degradiranosti, na ovim površinama se može pretpostaviti



79

prenamjena u površine za širenje naselja, pretvaranje u poljoprivredne površine ili pošumljavanje. 3.2.2.9. Vodene površine Na području Grada Senja nema stalnih vodenih površina. Postoji veći broj registriranih povremenih vodotoka – bujica, čije površine nisu predviđene za korištenje, već se ovim Planom samo predviđaju mjere uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda. Vodene površine koje pripadaju području Grada Senja, budući da nema stalnih vodotoka, jezera ili akumulacija, odnose se isključivo na akvatorij mora. One su u prometnoj, rekreacijskoj (turističkoj) ili gospodarskoj upotrebi. 3.2.2.10. Morske površine

Površine mora regulirane ovim Planom, predstavljaju akvatorije namjenjene prometnoj, rekreacijskoj (turističkoj) i gospodarskoj upotrebi. Prometne vodene površine - luke javne namjene Površine luka određene su kao obalni i morski dio prostora unutar kojega se obavljaju prometne aktivnosti uključujući sve prateće djelatnosti koje su u funkciji osnovne namjene. To znači da se izgradnja na tim površinama omogućuje koncesijskim ugovorom, a ona podrazumijeva: utvrđivanje obale, izgradnju inženjerskih konstrukcija za osiguranje lučkog prostora od nevremena, izgradnju putničko terminalnih građevina, kolnih pristupa za trajektne luke, javnih parkirališta, upravnih, servisnih i pomoćnih građevina i naprava za održavanje plovila i sl. Unutar javnih luka dio akvatorija može biti određen za privezište čamaca lokalnog stanovništva. Kako su luke glavninom svojih površina unutar javnog pomorskog dobra, koncesionarima je dana na upravljanje zona u kojoj su sadržani svi prerogativi javnosti pristupa i korištenja. Kopnene i vodene površine u funkciji javne luke nisu Planom razgraničene, jer je obalnu liniju potrebno prethodno utvrditi. Luke su ujedno i prostori gradova i naselja s najurbanijim karakteristikama, pa je oblikovanju prostora prilikom tehničkog zahvata potrebno posvetiti posebnu pažnju i ambijentalnoj vrijednosti prostora. To su istovremeno frekventna gradska šetališta, promenade i otvoreni gradski trgovi na kojima se najviše boravi.

Uz obalnu liniju naselja obuhvaćenih obavezom izrade urbanističkog plana uređenja je, unutar obuhvata, moguće urediti privezište brodica za osobne potrebe (koje su duljine do 6 m) lokalnog stanovništva. Privezišta van obaveze izrade UPU, koja su ucrtana na HOK (Hrvatskoj osnovnoj karti), evidentiraju se i mogu se dalje koristiti i uređivati u ucrtanom opsegu. Rekreacijske vodene površine - sportske luke i luke nautičkog turizma Na cijelom području Županije nije do danas izgrađena niti jedna luka nautičkog turizma. Ovaj je prostor bijela zona nautičkog turizma. Potreba da se na ovom prostoru interpoliraju luke između udaljenih luka nautičkog turizma na sjeveru i jugu, javlja se prvi put u Županijskom planu Ličko senjske županije, s nešto skromnijim kapacitetima, koji su oprav- dani maritimnim ograničenjima i karakterom obale koja nije razvedena i nema otoka uz nju.



80

Vodene površine u funkciji rekreacije su u Prostornom planu uređenja Grada Senja određene kao luke nautičkog turizma i sportske luke u pravilu se nalaze unutar područja naselja, u akvatoriju izgrađene javne luke, uz novu organizaciju korištenja akvatorija ili njegovim proširenjem.. Njihovi su kapaciteti određeni Prostornim planom Ličko senjske županije usklađenim s Uredbom o zaštitnom obalnom pojasu. Vodene površine za luke posebne namjene (luke nautičkog turizma) Lokalitet Površina akv. / ter. Kapacitet izgr. / neizgr. Senj 1,8 ha do 200 vezova u moru neizgradeno Krivaca (Stinica) 4,4 ha do 200 vezova u moru izgr. / neizgr. Lukovo 1,2 ha do 50 vezova u moru neizgradeno Starigrad 0,5 ha do 50 vezova u moru izgr. / neizgr. Sv. Juraj (i Jablanova) 4,8 ha do 50 200 vezova u moru izgr. / neizgr.

Osim ovih luka Plan određuje lokacije za sportske (Senj i Sv. Juraj) i ribarske luke (Senj, Sv. Juraj i Jablanac) koje čine dio organizacijske cjeline lučkog prostora. Ribarske luke moraju u svom obalnom i kopnenom dijelu imati uređen prostor za iskrcaj i promet ribe i školjkaša, te za izgradnju sabirnih kapaciteta za prihvat ulova. Plan određuje potencijalne lokacije za privezišta i sidrišta kao građevine i intervencije na obalnoj liniji od lokalnog značaja. Izgradnja privezišta je moguća jedino u područjima naselja, a sidrišta samo pod uvjetom da je njihov smještaj objavljen u pomorskim publikacijama. Prirodno obličje obale (arhipelag, zaljev, zaton, fjord, rukavac, draga, uvala, uvalica, ždrilo, ždrilac, tjesnac, kanal, sidrište, ušće, delta) mora ostati neizgrađeno. Postojeće privezište za smještaj do 10 plovila izvan luka javne namjene u Gradu Senju nalazi se u uvali Žrnovnica, a planirana sidrišta u Gradu Senju su: uvale Vlaška I, Ždralova, Vlaška II, Vela Ivanča i Boćarije Vele.

Sidrišta se smiju uređivati samo na lokacijama čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama. Gospodarske - marikulturne površine Prostorni plan Općine Senj (1986.) predviđao je manje kapacitete za uzgoj kvalitetnije ribe u priobalnom području između Jablanca i Prizne (uvale: Vela Ivanča, Trsine, Tvrduša I, Vlaka, Burnjača, Bilančevice, Svatska, Boćarije Vele, Tvrduša II). U uvali Vela Ivanča (1,5 km južno od Starigrada) vršena su ispitivanja podobnosti za uzgoj školjaka. Te lokacije su preuzete PPLSŽom i PPUGom Senja, i smatraju se okvirnima. Planom se ne može odrediti detaljna lokacija pojedinog uzgajališta, već će se uzeti ona koja je najbliža okvirnoj lokaciji, a pozitivno je određena istraživanjima i ocjenom pogodnosti lokacije za uzgoj s obzirom na prevladavajuća obilježja lokacije, ovisno o predviđenoj namjeni (ugoj bijele ili plave ribe, rakova, školjkaša), a sve u skladu sa zakonskim propisima i smjernicama ovog Plana. Ocjena pogodnosti lokacije mora kategorijom „dobro“ zadovoljiti najmanje tri četvrtine kriterija propisanih Pravilnikom o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama. S obzirom da se sve okvirne lokacije za uzgoj nalaze uz morsku obalu Parka prirode Velebit, najveći mogući kapaciteti se ovim Planom ograničavaju. Nisu dozvoljeni kapaciteti uzgajališta za koje je prema odgovarajućim propisima određena obaveza izrade studije procjene utjecaja na okoliš. Prema tome, najveći dozvoljeni kapaciteti morskih uzgajališta su za: - uzgajališta bijele ribe u zaštićenom obalnom pojasu (ZOP), do 100t



81

- uzgajališta ribe između 300m i 1NM (nautičke milje) udaljenosti od obale, do 700t - uzgajališta ribe dalje od 1NM udaljenosti od obale, do 3500t - uzgajališta školjkaša unutar ZOPa, do 400t Uzgajališta se ne smiju postavljati nad naseljima posidonije. Uzgajališta čija okvirna lokacija je određena uz sidrišta, ne smiju ometati pristup sidrištima, niti umanjivati zaštitne značajke i upotrebljivost sidrišta za plovila. Uzgajališta plave ribe se ne smiju postavljati unutar zaštićenog obalnog pojasa. Moraju se izbjegavati mikrolokacije na kojima prevladava nepovoljna hidrodinamika, nezadovoljavajući higijenski uvjeti i eutrofna područja s rizicima cvatnje toksičnih fitoplanktona. Dodatni kriteriji za odabir i određivanje detaljne lokacije su: - odgovarajuća zaštićenost od snažnih valova i vjetrova kako bi se osigurala fizička zaštita plutajućih instalacija i same ribe u kavezima - primjerena dinamika izmjene vodenih masa (strujanja), uzimajući u obzir da prejaka strujanja mogu oštetiti sustav, a da preslaba strujanja uzrokuju nedostatak kisika, a višak otopljenih hranjivih tvari i metaboličkih produkata unutar uzgajališta - zadovoljavajuća dubina kako bi se uzgajana riba držala na sigurnoj udaljenosti od dna, omogućilo pridneno strujanje i tako osigurala visoka kakvoća mora u kavezima - odgovarajući sediment i morsko dno su indikativni deskriptori kvalitete akvatorija; pjeskovito i šljunkovito morsko dno sugerira primjerena strujanja i prozračnost akvatorija, dok je muljevito dno posljedica akumulacije sedimentirajućih čestica na lokalitetu - povoljan podmorski reljef – prisutnost podmorskih barijera može ograničiti pridnena strujanja, te tako umanjiti kvalitetu morske vode i uzrokovati nepovoljnu sedimentaciju Kopneni dio morskog uzgajališta koji sadrži proizvodnu logistiku, a najčešće se sastoji od pristaništa s operativnom obalom i gospodarskih objekata za skladištenje i raspodjelu hrane, mreža i ostale opreme, te prostorija za radnike, se smješta unutar obližnjih građevinskih područja naselja, prema uvjetima za gradnju i uređenja površina gospodarske namjene. Obzirom na koncepcije razvoja marikulture, koje u posljednje vrijeme preferira kavezni uzgoj u akvatoriju većih dubina, obalne lokacije predviđane dosadašnjim planom nisu za to podobne. Ovakvu namjenu prostora u načelu plan ne predviđa, a niti određuje lokacije. Svaki mogući zahtjev za koncesiju u pomorskom pojasu mora prije realizacije biti u skladu s važećim zakonskim propisima, te mora biti provjeren studijama koje bi pokazale: podobnost obzirom na prirodne uvjete pojedinog lokaliteta, financijsku isplativost projekta, kompatibilnost s drugim namjenama (posebice turističkom i rekreacijskom), te ekološku održivost sustava, obzirom na negativna iskustva koja su se pokazala posebice kod kaveznog uzgoja tuna. Utjecaj kaveznog uzgoja na biološku raznolikost u načelu je negativan, premda je dokazano lokalan i kratkotrajan. Unapređenje tehnologija i upravljanja objektima marikulture može znatno smanjiti negativne posljedice na morski okoliš, jednako tako i izbjeći negativni utjecaj na biološku raznolikost.



82

3.2.3. ISKAZ POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA ispraviti Oznaka Ukupno ha % od P Grada stan/ha *

ha/stan1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA

NAMJENU POVRŠINA

1.1 Građevinska područja GP 518,41 0,79 15,68 ukupno izgrađeni dio (405,65) (0,61) (20,05) *

0,064 građ. područja - obalno područje 299,88 0,45 27,12 (izgrađeni dio obalnog područja) (225,51) (0,34) 36,06 građ. područja - ostalo 218,90 0,33 37,15 (izgrađeni dio - ostalo) (180,14) (0,27) 45,141.2 Izgrađene strukture izvan građevnog područja ukupno 193,60 0,29 42,00

Industrija I 28,51 0,04 285,23 Turizam T 29,93 0,05 271,70 Komunalna namjena K 1,79 0,0 4543,02 Sport i rekreacija R 133,37 0,20 0,16 1.3 Poljoprivredne površine ukupno P 4618,51 7,00 * 0,57 P2 1073,13 1,63 * 0,13 P3 3545,38 5,37 * 0,441.4 Šumske površine ukupno Š 40365,52 61,18 * 4,96 Gospodarske Š1 20740,24 31,44 *2,55 Zaštitne Š2 11169,91 16,93 * 1,37 Posebne namjene Š3 8455,37 12,82 * 1,041.5 Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 19633,48 29,84 * 2,421.6 Ostale površine 448,58 0,68 * 0,06 Infrastrukturni koridori i površine IS 442,82 0,67 * 0,05 Groblja G 5,76 0,01 * 0,0 Grad ukupno 65778,1 100,00 * 8,11 2.0 ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1 Zaštićena prirodna baština ukupno 52976 80,29 * 6,51 Nacionalni park * 10937 16,58 * 1,34 Park prirode (dio izvan Nacionalnog parka)** 41440,54 62,81 * 5,102.2 Zaštićena graditeljska baština ukupno 277,45 0,42 * 0,03

arheološka područja 1,52 0,0 *0,0 povijesne graditeljske cjeline 275,93 0,42 * 0,03 Grad ukupno 53643,65 81,31 * 6,60 3.0 KORIŠTENJE RESURSA 3.1 More i morska obala obalno područje 6910,85 ha 10,17 * 0,85 obala 83,7 km Tablica 3: Prostorni pokazatelji za namjenu površina i zaštićenih cjelina na području Grada Senja * iskazana površina obuhvaća i zaštićene prirodne vrijednosti unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit : strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi (1220ha), posebni rezervati Visibaba (80ha), Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa (118ha), i spomenik parkovne arhitekture Botanički vrt na Velebitu (50,28ha) ** iskazana površina obuhvaća i zaštićene prirodne vrijednosti unutar Parka prirode Velebit: spomenik prirode Zavratnica (45,9ha), posebni rezervat Štirovača (118,5ha)



83

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Gospodarske i društvene aktivnosti planirane na području Grada Senja predstavljaju osnovu društveno ekonomskog razvoja, i poticaj reverzibilnim procesima demografskog oporavka. Gospodarske aktivnosti treba poticati u onim dijelovima prostor gdje postoji radno aktivno stanovništvo i potencijal zapošljavanja obzirom na postojeću i pretpostavljenu strukturu naobrazbe. U tom se smislu ističu tri područja koncentracije gospodarskih i društvenih djelatnosti: - uz ili unutar građevinskih područja naselja, poglavito grada Senja kao subregionalnog centra, - uz budući autoput Križišče – Žuta Lokva, kojeg Plan vidi kao propulzivnog nosioca koridorskog razvoja i koji će dati impuls razvoju zapostavljenih područja u pozadini sjevernih predjela Grada Senja (područje Vrataruša), - područje Krasna koji je i u periodu opće gospodarske stagnacije pokazao vitalnost i očuvao gospodarsku bazu za budući razvoj. Očekuje se značajan razvoj turizma kao visokoproduktivne djelatnost koja prolazi danas kroz preobrazbe interesnih osnova turističke potrošnje, mijenjanje potrošačkih navika, želja i očekivanja koja više nisu orijentirana prvenstveno prema sezonskom turizmu uz more nego prema kombinacijama i najraličitijim prostornim atrakcijama. Društvene djelatnosti razvijat će se na pretpostavkama pune afirmacije sustava centralnih mjesta i zaustavljanja procesa depopulacije. 3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Gospodarske djelatnosti na području Grada Senja treba razvijati oslanjajući se na tradiciju. U tom smislu se u prvom planu ističe eksploatacija prirodnih bogatstava kao što su iskorištavanje šuma i drvno prerađivačka industrija. Naglasak svakako treba ubuduće stavljati na preradu, a ograničiti eksploataciju sirovinske baze, pogotovo njezin izvoz. Treba ulagati u istraživanje novih resursa izvorske vode, koja uz uvjet stroge kontrole izdašnosti, postaje značajan proizvod. Poljodjelska proizvodnja, premda oskudna po prostornim potencijalima vrlo je perspektivna, jer baštini ekološki vrijedno područje, interesantno za proizvodnju zdrave hrane i njezinu preradu. Stočarstvo s tradicijom, proizvodnja sira i mliječnih prerađevina ima i dalje perspektivu razvoja. Razvoj prometne mreže čini također jednu od temeljnica gospodarskog razvoja. Treba pružati koncesijske uvjete za poboljšanje javnog prijevoza, od kojih je u drugoj polovici prošlog stoljeća posebno bio zapostavljen lokalni promet morem. Treba preispitati opstanak ili reorganizirati slabo i nisko akumulativne djelatnosti kao što je tekstilna industrija, ili metaloprerađivačka industrija. Grad mora pomoći i potaknuti razvitak ulažući u izgradnju i opremanje novih poduzetničkih zona unutar naselja ili u izdvojenim građevinskim zonama za gospodarsku namjenu izvan naseljenih mjesta (poduzetničke zone Klaričevac Ošlje polje, Vratnik Melnice - Lužina, Senj, Sv. Juraj Burnjak, Krasno – Glavaši-Palež). Zbog nedostatka kritične mase pojedinačnih inicijativa i nedostatka ulagačke osnove, Grad mora dati inicijativu i početni investicijski kapital u oblikovanju proizvodnih inkubatora (zona za malo poduzetništvo) ili prodaju (najam) parcela poduzetnicima. Poticanjem samozapošljavanja u poduzetništvu, preusmjeravanjem naobrazbe prema poduzetničkim zanimanjima, usklađivanjem školskih programa s potrebama tržišta rada, pomaganje u obrazovanju deficitarnih zanimanja (doškolovanje ili prekvalifikacija) u prvoj će se etapi razvoja prebroditi trenutni zastoji u razvoju.



84

U slijedećim razvojnim etapama treba poticati ugradnju novih tehnologija u proizvodnju (prehrambena prerađivačka i drvno prerađivačka industrija), koje osim poboljšanja proizvodnje garantiraju i potrebne visoke standarde zaštite okoliša. Također se stimulira osnivanje tvrtki za prikupljanje, skladištenje i recikliranje korisnog otpada te distribuciju i plasman proizvoda nastalih iz reciklirane sirovine. Gospodarenje komunalnim otpadom treba shvatiti kao poticajnu aktivnost koja se (osim kroz ekološku rentu) može kapitalizirati i kao dodana vrijednost, a ne samo kao problem lokalne zajednice kako se riješiti otpada i kako ga zbrinuti. Potencijalni nositelji gospodarskog rasta mogu biti tvrtke i obrtnici kojih je broj u stalnom porastu. S razvojem gospodarstva treba istovremeno razvijati i plasman proizvoda na izvornom području jer on čini kompatibilan sustav s turističkim proizvodom i sudjeluje u oblikovanju “brenda” i prepoznatljivosti prostora. Hrvatske šume, Elektroprivreda i Vodoprivreda su državne tvrtke koje stanovništvu garantiraju siguran posao, međutim, ne mogu se smatrati nositeljem razvoja Grada Senja. 3.3.2. TURIZAM Građevinska područja za turističko ugostiteljsku izgradnju na području Grada Senja dimenzionirana su sukladno pretpostavkama razvoja turizma u tom dijelu područja Ličko senjske županije, i temeljem novih programa turističkog proizvoda koji se koncepcijski mijenja u odnosu na programe koje je Država razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Turistička ponuda okreče se danas alternativnim oblicima ponude i smještaja koji nisu bazirani isključivo na programu pansionske potrošnje i u tom smislu postaje visoko akumutivna djelatnost. Prostor Grada Senja može iz svojih prirodnih potencijala izlučiti tri turistička paketa ponude, međusobno povezana i u interakciji: - Prvi je paket osmišljeni program boravka uz more, sezonski jače orijentiran na ljetne mjesece i kupanje, ali uz tendenciju produženja sezone i povećanje vanpansionske ponude. Ovaj program nije zbog specifičnosti klime, podneblja i karakteristika mora i obale niti do sada bio razvijen, pa je u velikoj mjeri prostor ostao očuvan od devastacija većih razmjera (kakve su uočljive u drugim dijelovima hrvatske obale). - Drugi je paket vezan uz zimske turističke sadržaje za koje postoje povoljne pretpostavke razvoja u pozadini, na osojnim stranama Velebita, pogotovo uz naselje Krasno. Pretpostavka bolje prometne povezanosti i na državnoj i na lokalnoj razini, te afirmiranje «mladog» Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, pridonijet će ovome. - Treći je paket sezonski rastezljiva eksploatacija ekoloških, prirodnih, ambijentalnih,

gastronomskih, edukativnih, zdravstvenih, atrakcijskih i drugih kvaliteta prostora, koje održivi razvitak i načela zaštite prirode i graditeljske baštine sve više stavljaju u prvi plan. Turistički potrošači (pogotovo mlađe i mobilnije osobe) sve se više danas okreću ovakvim oblicima turizma.

Atrakcijska baza i smještajni kapaciteti moraju se prožimati i nadopunjavati. U tom smislu kapacitete se, uz standardni hotelski smještaj, treba dopunjavati manjim obiteljskim hotelima, pansionima, apartmanskim naseljima, kampovima, prenoćištima, planinarskim domovima, seoskih domaćinstvima, gdje se gostu nudi nestandardna usluga i osobni kontakt s domaćinom. Uz ove kapacitete, kućna radinost u naseljima ima značajni udio u formiranju ukupnim smještajnim kapacitetima. 3.3.3. LOVSTVO U općini Senj postoje tri lovišta. Svako od njih je lovno-ekonomska cjelina i obitavalište za razvoj divljači. Na ovom području zastupljena je ova divljač: srne, zečevi,



85

fazani, kamenjarke, divlji kunići, divlje svinje, medvjedi i ostalo. Lovište “Sjeverni Velebit” osnovano je kao lovno-privredna jedinica. Njime gospodari i upravlja šumsko gospodarstvo “Senj”. Područje lovišta se proteže od kote Šatorina i Težakovo do Vratnika, a leži na koti između 700 i 1.100 m nadmorske visine, te predstavlja planinsko lovište. U razvoju lovnog gospodarstva treba uskladiti interese sportskih lovačkih organizacija i lovačkih društava, koje lovstvo razvijaju kao sportsku aktivnost, s gospodarskim aktivnostima šumskih gospodarstava koje lovne površine eksploatiraju kroz lovni turizam, nastojeći sav planirani odstrel ostvariti. Obnavljanje i održavanje mora biti zajednički interes. Za divljač koja ima veliki radijus kretanja (obični jelen, mrki medvjed, divlja svinja i neke druge životinje) treba revidirati granice postojećih lovišta kao lovno gospodarskih i prirodnih cjelina ili pak gospodarenje tim vrstama divljači obuhvatiti jedinstvenim mjerama gospodarenja. Zapreka normalizaciji brojnog stanja divljači predstavljaju arondirana lovišta, slabo gospodarenje i krivolov. Treba istaći i potrebu daljnjeg naseljavanja divokoza na Velebitu, posebno na Srednjem i Južnom Velebitu, kao i ojačavanja postojeće novonastale kolonije na Sjevernom Velebitu. Ris je vrsta koja se nagonski naselila preko Gorskog kotara na područje Velebita. Zbog zaštite ostalih vrsta, a posebno divokoza, potrebno je populaciju risa držati pod kontrolom. Gospodarski je za lovište kojim upravlja Senjski “Sjeverni Velebit” posebno interesantna srneća divljač, divokoze, tetrijeb gluhan i medvjed. 3.3.4. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Plan određuje mrežu građevina društvenih djelatnosti za upravu i pravosuđe, odgoj i obrazovanje, kulturu, zdravstvo i socijalnu skrb, vjerske zajednice, udruge i političke stranke. Na temelju ispitivanja koje su vršene prilikom izrade Prostornog plana Ličko senjske županije ustanovljeno je da: Uprava i pravosuđe Na području Grada Senja, što znači u središtu naselja Senj, zadovoljava prostornom kapacitetom i ne predviđa se njezino širenje. Eventualni nedostatak prostora treba riješiti unutrašnjim prostornim rezervama. Predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo Predškolske ustanove postoje u Senju, a Plan predviđa nove ustanove predškolskog odgoja u Svetom Jurju i Krasnu, kao izdvojene građevine ili u sklopu drugih građevina javne namjene. Osnovne škole zadovoljavaju lokacijom osim škole u Krivom Putu. Za nju treba osigurati novu lokaciju na građevinskoj parceli veličine 2500 m2. Za sve područne škole, za koje se ukaže potreba mogu se koristiti postojeće napuštene školske zgrade ili prikladan drugi prostor ako ima u svom sastavu dio slobodnih površina za vanjske sadržaje škole. Za srednju školu u Senju treba osigurati lokaciju unutar grada, što će se odrediti urbanističkim planom uređenja prema standardu od 25 - 30 m² po učeniku. Uz srednju školu u gradu Senju treba predvidjeti smještaj za jednu grupu od 25 - 30 učenika. Znanstvene institucije na području Grada Senja locirane su u subregionalnom središtu - Senju. Prostorne uvjete za razvoj znanstveno - istraživačkih djelatnosti moguće je tražiti unutar urbanog područja (promicanje vrijednosti urbanih tradicija) ili u području



86

Nacionalnog parka ili Parka prirode Velebit (pri bazama za istraživanja na terenu: krš pitke vode, biosfera), što će utvrditi prostorni planovi područja posebne namjene. Kultura Otvorena učilišta kao namjenski polivalentan prostor Plan locira u subregionalnom centru Senj, s gravitacijskim radijusom koji pokriva cjelokupno područje Grada (oko 10 000 stanovnika). Mogući sadržaji su učilište (tečajevi, doškolovanje), knjižnica i čitaonice, galerija, kino (opremljeno kao scenski prostor za gostovanja profesionalnih kazališta ili amaterske predstave). Postojeći prostori su u tom smislu nedostatni te poboljšanja uvjeta za rad treba tražiti u proširenjima i dogradnjama u okvirima postojećih parcela. Moguće je planirati i područnu ispostavu Otvorenog ili pučkog učilišta Senj u Krasnu i Svetom Jurju (knjižnice i čitaonice) u okviru raspoloživih prostornih kapaciteta. Muzej koji se nalazi u Senju pokriva svojim djelokrugom cjelokupni prostor Grad Senja. Za manje muzejske prostore (muzejske zbirke, lapidariji, zavičajne zbirke, etno zbirke,) treba osiguravati raspoložive prostore u zaštićenim povijesnim cjelinama (urbanim i ruralnim), ili formiranje arheoloških parkova u otvorenom prostorima naselja ili na istraženim lokalitetima. Pod tim se podrazumijeva i prezentacija bogate podmorske arheologije ovog područja, osnivanjem arheoloških parkova pod morem. Zdravstvene institucije Prostorna organizacija primarne zdravstvene zaštite, prema odredbama županijskog plana organizirana je prostorno disperzno, djelovanjem unutar domova zdravlja koji već postoje u ovom području i područnih ambulanti u svim naseljima, te u okviru turističkih područja planiranih ovim planom. Postojeći Dom zdravlja u Senju, zadovoljava lokacijom, a povećanje kapaciteta ili standarda treba tražiti u okviru raspoloživog prostora. Treba osigurati Planom izgradnju ambulanta u Krasnu i Stinici / Jablancu u okviru površina za širenje naselja. Stacionar županijske bolnice u Gospiću koji se nalazi u Senju ne zadovoljava površinom i standardom, te ga treba povećati dogradnjom s primjenom normativa od 50 m2/ bolničkom ležaju. Oblici sekundarne zdravstvene zaštite planirani su na određenim područjima kao površine za turističku izgradnju izvan naselja: - lječilišni, zdravstveni turizam u Spasovcu, - medicinsko - rehabilitacijski (zračne banje) u sklopu postojećih ili proširenih kapaciteta motela Vratnik na vratničkom prijevoju. Socijalna skrb Predviđena je izgradnja institucije socijalne skrbi, prvenstveno za stare i nemoćne, na području naselja Senj. Lokacija (uz Alej) je utvrđena izmjenama i dopunama GUP-a Senj (iz 2004. godine) u okviru izgrađenog područja naselja. 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA Ovim planom te posebnim propisima određene su mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, kulturno povijesnih dobara, a određena su i područja za primjenu posebnih ograničenja u korištenju. Iz ovoga proizlaze obveze primjene posebnih uvjeta korištenja prostora i njegove zaštite. Svaka općina, grad ili lokalna sredina može odrediti potencijalne



87

predjele i pojedinačne lokalitet za stavljanje pod zakonsku zaštitu i način raspolaganja takovim prostorima. Stoga je Prostornim planom uređenja Grada Senja izvršena inventarizacija koja je potvrdila područja predviđena za zaštitu, te naglasila i izdvojila druge vrijedne dijelove kao što su: - posebno osjetljive i ugrožene cjeline, prirodni predjeli ili (šumska područja, vodotoci,

izvori, specifični biotopi), - pojedinačne prirodnine (rijetki ili stari primjerci ili skupine stabala i sl.) - predjeli ili objekti koji u sebi sadrže značajke identiteta dotične sredine (ruralni krajolik, ambijentalne cjeline), - tradicionalna izgradnja, specifičan način obrade tla i druga obilježja. Granice i lokacije dijelova prirode označene u ovom Prostornom planu, s obzirom na njegovo mjerilo, očitavaju se i tumače kao plansko-usmjeravajući podatak. Za zaštićene dijelove prirode točne granice opisane su u odlukama o proglašenju zaštićenog dijela prirode, a za osobito vrijedne, predložene ovim planom, granice će se uskladiti u postupku proglašenja i upisa u upisnik zaštićenih dijelova prirode. Pri izradi prostornih planova područja posebnih obilježja, te drugih detaljnijih prostornih planova mogu se predložiti za zaštitu i drugi dijelovi prirode koji nisu navedeni u ovom Prostornom planu. Za dijelove prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, ili su ovim Planom svrstani u određenu kategoriju zaštite, mjere zaštite propisane su zakonom, odlukom o zaštiti svakog pojedinog dijela prirode, prostornim planovima područja posebnih obilježja i odredbama ovog Plana. Odlukom Međunarodnog koordinacijskog savjeta Programa “Čovjek i biosfera” (MAB), međunarodne agencije UNESCO, planina Velebit je u studenom 1977. godine proglašena biogenetskim rezervatom (rezervatom biosfere) u okviru europske i svjetske mreže biogenetskih rezervata, a na temelju postupka koji je pokrenut u listopadu 1975. Ovo je obvezujuća činjenica koja svrstava Velebit među značajnih objekata s međunarodnom kategorijom zaštite prirode i čovjekove okoline. Unutar biogenetskog rezervata Velebit izdvojeno je 13 zona ili jezgri. Temeljem općih načela zaštite, jednakim mjerama treba pristupiti prirodnim i antropogenim, ljudskom rukom dosegnutim prostornim vrijednostima, Plan određuje ove smjernice za intervencije u prostorima koji su obilježeni kao prirodna ili kulturna dobra: zaštita pejzažno - prostornih karakteristika - očuvanje karakteristika lokacije naselja, - očuvanje vizura, - očuvanje kultiviranog krajolika kao ravnopravnog faktora u formiranju pejzažnih karakteristika, - zabrana izgradnje novih objekata na atraktivnim lokacijama. zaštita ruralne strukture - ograničenje izgradnje na manje skupine, a ne u kontinuiranim potezima i većim aglomeracijama, - rekonstrukcija karakterističnih starih skupina, - funkcionalno dopunjavanje parcele, - upotreba autohtone vegetacije na okućnici. očuvanje arhitektonskih karakteristika tradicijske arhitekture - rekonstrukcija zaštićenih najvrjednijih objekata



88

- sanacija i adaptacija starih objekata, mogućnost prenamjene u skladu s izvornim obilježjima prostora i očuvanje tradicijskih funkcionalnih značajki, - upotreba karakterističnih materijala: kamen, drvo, šindra, kupa kanalica. Ova opća načela moraju istovremeno osigurati kreativnu slobodu interpretacije nove arhitektonske forme i suvremena funkcionalna rješenja. Procjena uklopljenosti ne smije robovati klišeima mimikrije ili sterilne upotrebe pseudostilskih obrazaca. 3.4.1. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI U Prostornom planu, radi zaštite prirode, unapređivanja okoliša, očuvanja identiteta, osiguravanja dodatnog kvalitativnog korektiva u definiranju intervencija u prostoru, utvrđeni su zaštićeni i osobito vrijedni dijelovi prirode. Način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i to nacionalnih parkova, parkova prirode, strogih rezervata, posebnih rezervata, park šuma, značajnih krajobraza, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih svojti upisanih u Registar (Upisnik) što se vodi pri nadležnom tijelu određen je zakonom i posebnim propisima. Prostornim planom izdvojeni su osobito vrijedni dijelovi prirode, koji će se eventualno, po provedenom postupku proglašenja, upisati u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti ili će se, ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno štititi mjerama propisanim Odredbama za provođenje PPUG Senj. Ovim su Planom evidentirani najvrjedniji predjeli prirodnoga i krajobraznoga naslijeđa, preuzete su ili određene granice zaštite čime su stvoreni planerski preduvjeti za njihovu djelotvornu zaštitu. Prirodne i krajobrazne vrijednosti mogu se štititi mjerama propisanim za već ranije zaštićene prostore. Planom se predlažu usklađenja granica zaštite (za već zaštićena područja), s prostornim obuhvatom temeljnih karakteristika koji su razlogom zaštite, a u skladu sa Zakonom propisanim postupcima. Prirodne vrijednosti prostora koje pripada Gradu Senju su vrlo visoke. Natpolovični dio teritorija nalazi se u Parku prirode Velebit, a njegov sjeverni dio je proglašen Nacionalnim parkom «Sjeverni Velebit». Obzirom na najvišu nacionalnu razinu interesa, za ove dvije zone obvezna je izrada prostornog plana područja posebne namjene koje donosi Hrvatski državni sabor i koji su u hijerarhiji planova nadređeni Prostornom planu uređenja Grada Senja. Kako ovi planovi nisu doneseni, Generalni plan anticipira sve one vrijednosti koje su u smislu zaštite prostora (i koristi od zaštite) već registrirane ili evidentirane u studijama i pripremama za izradu ovih planova. elementi zaštite prirode. Ovim Planom se usklađuje, pobliže definira i određuje načine, oblike i područja zaštite prirode, date zakonskim propisima ili utvrđene ovim Planom, a u skladu sa zakonskim propisima. Zaštita prirode se provodi kroz zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti. Zaštićenim prirodnim vrijednostima se smatraju zaštićena područja, zaštićene svojte i zaštićeni minerali, sigovine i fosili. Očuvanje biološke raznolikosti se provodi kroz očuvanje ekoloških sustava. Ekološki sustavi se štite posredno, mjerama zaštite i očuvanja ugrađenima u uvjete i načine korištenja i uređenje prostora, kao i korištenja prirodnih dobara, te neposredno, zaštitom stanišnih tipova. Stanišni tip je skup svih staništa iste vrste. Stanište je osnovna, odnosno jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, i definirano je svojim zemljopisnim, geološkim i biološkim svojstvima. Dodatnu kategoriju zaštite čine ekološki značajna područja, čiji povezani skup predstavlja ekološku mrežu. Ekološki značajno područje je područje koje bitno pridonosi



89

očuvanju biološke raznolikosti, odnosno koje je biološki iznimno raznovrsno ili dobro očuvano. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže utvrđeni su u skladu s ekološkim zahtjevima divljih svojti i/ili stanišnih tipova ugroženih na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini, kao i svojti endemičnih za Republiku Hrvatsku. Područjem ekološke mreže, koje je ujedno i proglašeno zaštićeno područje sukladno Zakonu, upravlja javna ustanova. Područjem ekološke mreže, koje se nalazi izvan zaštićenog područja proglašenog sukladno Zakonu, te nije posebno zaštićeno, upravlja javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima koju osniva jedinica područne samouprave, na čijem teritoriju se nalazi područje ekološke mreže. Osim zaštićenih i evidentiranih područja prirodnih vrijednosti upisanih u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, ovim se Planom izdvajaju i druga područja osobito vrijednih dijelova prirode, koja će se odredbama ovoga Plana štititi na jednak način kao i već zaštićeni prostori. Zaštićena i evidentirana područja Zaštićena i evidentirana područja su osobite prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, koje su upisane u Upisnik zaštićenih dijelova prirode. Štite se odredbama Zakona o zaštiti prirode i dodatnim odredbama ovoga Plana. Na području Grada Senja se nalaze slijedeća zaštićena i evidentirana područja: Registrirane prirodne vrijednosti Grada Senja su: strogi rezervat prirode: Hajdučki i Rožanski Kukovi Između velebitskih prirodnih zanimljivosti posebno mjesto pripada Hajdučkim i Rožanskim kukovima. Nalaze se u sjevernom Velebitu, južno od Velebitskog botaničkog vrta. Zbog posebne prirodne vrijednosti, Kukovi su godine 1969. godine su zakonom zaštićeni kao strogi prirodni rezervat, a zauzimaju površinu od 1220 ha. Visina najvišeg kuka u Rožanskim kukovima iznosi 1685 m, a u Hajdučkim 1655 m. Te dvije skupine kukova dijele prijevoj Lumenska vrata (visina 1475 m). Mjere zaštite: Za sve graditeljske zahvate, ili rekonstrukcije postojećih, zakonski izgrađenih građevina unutar prostora zaštite potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Ministarstva. U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti. nacionalni park: NACIONALNI PARK «SJEVERNI VELEBIT» Na Velebitu se unutar područja Parka prirode Velebit nalazi jedan Nacionalni park površine 10937 ha. Proglašen je parkom 1999. godine odlukom Hrvatskog državnog sabora. Unutar granica parka zaštićene su ili evidentirane brojne prirodnine vrijednosti, među kojima treba posebno istaknuti Botanički vrt ispod Zavižana, te Hajdučke i Rožanske kukove. Iznad Jablanca nalazi se očuvana prašuma Štirovača, koja je Financijskim zakonom iz davne 1928./29. godine bila proglašena nacionalnim parkom, ali ta odredba nije provedena u djelo. Mjere zaštite:



90

Za Nacionalni park Sjeverni Velebit zakonom je propisana obveza izrade prostornog plana područja posebne namjene. Nosilac izrade Prostornog plana koji je u tijeku je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - zavod za prostorno planiranje i Zavod za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Ličko-senjske županije. Modaliteti zaštite pojedinih zaštićenih ili evidentiranih prirodnih podcjelina unutar Nacionalnog parka bit će određeni provedbenim mjerama Plana posebne namjene. Do tada važe mjere zaštite propisane ovim planom koji je ugradio sve elemente iz studija i pripremnih podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja područja posebnih namjena. Nacionalni park ima znanstvenu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. Obzirom na značaj i važnost njegovih prirodnih vrijednosti, područje i podliježe najvišem stupnju mjera zaštite i najnižem stupnju dopustivih rekreativnih sadržaja. park prirode: PARK PRIRODE VELEBIT Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio je Zakon o proglašenju Velebita parkom prirode (Narodne novine br. 24/1981. od 16.lipnja 1981.), kao prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima s približnom površinom od cca 52815 ha. Društvenim dogovorom od 15.03.1983. osnovan je Savjet parka prirode Velebit, koji je 08.09.1984. zaključio da se pristupi izradu Prostornog plana parka prirode Velebit. Program rada za izradu Prostornog plana parka prirode Velebit, koji prihvaća Savjet parka prirode Velebit 01.12.1986. Aktivnosti na izradi Prostornog plana Parka prirode Velebit su u tijeku. Mjere zaštite: Za Park prirode Velebit zakonom je propisana obveza izrade prostornog plana područja posebne namjene (PPPPO). PPPPO PP Velebit još nije izrađen, u postupku je tek izrada sektorskih studija koje su sastavni dio pripremnih radova za izradu Prostornog plana. Izrada Prostornog plana parka prirode Velebit je započeta. Na temelju Odluke o izradi Prostornog plana parka prirode Velebit napravljena je I. faza - Osnovna koncepcija plana. Republički zavod za zaštitu prirode Hrvatske bio je nositelj izrade Prostornog plana parka prirode Velebit. Izrada brojnih sektorskih studija - monografskih prikaza povjerena je brojnim stručnjacima i stručnim institucijama. Mjere zaštite parkova prirode određuju se temeljem Prostornih planova područja posebne namjene. Kako još nije donesen ovaj plan zaštita se provodi temeljem ovog plana koji je ugradio sve elemente iz studija i pripremnih podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja područja posebnih namjena. posebni rezervat: (floristički, mikološki, šumske i dr. vegetacije, zoološki/ornitološki, ihtiološki i dr./, geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr.) 1. Šumski predjel Štirovača (Klepina Duliba) na Srednjem Velebitu (rezervat šumske vegetacije),



91

Sekundarna prašuma dinarske bukovo-jelove šume i pretplaninske šume bukve usred velikog i značajnog šumarskog bazena Štirovače. Nalazi se uz cestu, gdje je namjerno ostavljena u netaknutom obliku da bi se pokazala razlika između gospodarene i negospodarene šume. 2. Visibaba - Jelovac (floristički), Krševiti greben Visibaba i vrh Jelovac, predio prekriven šumom crnog bora (zajedno sa susjednim Borovim vrhom dio najveće borove branjevine na primorskoj velebitskoj strani), najveće nalazište endemične hrvatske sibireje. 3. Zavižan - Balinovac - Zavižanska Kosa (floristički). Osnovan 1971. kao botanički rezervat, ističe se bogatstvom visokoplaninske i endemske flore. U njegovim granicama se nalazi Velebitski botanički vrt. Mjere zaštite: U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. spomenici prirode značajni krajobraz: Spomenik prirode Zavratnica ZNAČAJNI KRAJOBRAZ ZAVRATNICA (45,9 ha) Zaljev Zavratnica južno od Jablanca, specifična je formacija, izgledom je vrlo sličan fjordu, te zaštićen je kao spomenik prirode. Kopneni prostor zaštite iznosi 45,9 ha. Mjere zaštite: Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. U predjelima značajnog krajobraza nisu dozvoljene djelatnosti i zahvati kojima bi se narušila obilježja i vrijednosti zbog kojih je provedena zaštita. Treba obilježiti ulaze u predio obavještajnom pločom značajnog krajobraza. spomenici parkovne arhitekture: 1. Botanički vrt na Velebitu (50,28) Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94) definira spomenike parkovne arhitekture kao artificijelne prostore koji imaju stilsko kreativnu, kulturno povijesnu ili znanstvenu vrijednost i odlikuju se ljepotom i skladom kompozicije. Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomeničkih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su: očuvanost objekta, povijesno - stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja. Smješten je na visini od oko 1500m, na dnu Modrić doca, poznatoga zbog osobina svoje posebne mikroklime. To je mrazište, gdje često i u ljetnim noćima temperatura pada ispod ledišta. Ovdje se na 30 ha površine mogu naći ne samo autohtone biljke, nego i mnogi velebitski rariteti presađeni iz drugih dijelova Velebita. Mjere zaštite: Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.



92

Područja evidentirana i štićena PPUGom Senja: Uz osobite prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, koje su upisane u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, ovim su Planom evidentirani i drugi vrijedni predjeli prirodnog i krajobraznog naslijeđa, određeni prema podacima Ekološke mreže Republike Hrvatske, Parka Prirode Velebit, popisa staništa Državnog Zavoda za zaštitu prirode, i drugih izvora. Uvjeti zaštite ovih područja se ovim Planom određuju kao jednaki uvjetima zaštite odgovarajućih kategorija prirodnih vrijednosti zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. posebni rezervat: 1. Tomišina draga – Vodna draga (floristički), izdvojeno stanište velebitske degenije sa svojstvima izolirane populacije, atipično smješteno u eu-sub-mediteranskoj vegetacijskoj zoni, na neuobičajeno maloj nadmorskoj visini na obroncima Kapele, 2. Rončević dolac (šumske vegetacije), ostatak autohtonih šuma crnog bora, branjevina mješovite šume crnog bora i crnog graba, 3. Borov vrh (šumske vegetacije), zajedno sa područjem Visibabe, dio velike branjevine crnog bora: ostatak autohtonih šuma crnog bora u obliku (sub-) mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom, 4. Nadžak bilo (šumske vegetacije), prašumsko područje dinarske bukovo-jelove šume, 5. Veliki Kozjak – Mali Kozjak – Begovački kuk (geomorfološki, šumske vegetacije), Veliki Kozjak se smatra najljepšim vrhom sjevernog Velebita, i zajedno sa Malim Kozjakom i Begovačkim kukom čini specifičnu geomorfološku kompoziciju paralelnih grebena; područje pokrivaju površine pretplaninske klekovine, visokih zeleni, pretplaninskih bukovih šuma i smrekovih šuma, 6. Štirovača – Mrkvište (šumske vegetacije, floristički), obuhvaća područje reliktne gorske šume smreke, te gorskih livada i bazofilnih cretova bogatih zaštićenim i endemskim biljkama. značajni krajobraz: Senjska draga – Francikovac, Senjska draga je duboka dolina nastala u smjeru istok-jugoistok, na prijelomu planina Velike kapele i Velebita. Na malom prostoru nalazi se obilje najrazličitijih klimatskih mineraloških, hidrografskih, florističkih (razne biološko- šumarske zanimljivosti kao što su autohtone borove kulture, najniže spuštanje bukve do blizine mora, mjestimični elementi florâ silikatnog tla), i faunističkih osobina, koje ju čine jedinstvenom prirodnom ljepotom na spoju kontinenta i mora. Krajem 19. st. izvršeni su složeni biotehnološki radovi na sanaciji Senjske bujice koja prolazi Senjskom dragom, među



93

kojima se ističe osnivanje 22 kulture-branjevine crnoga bora na 320 ha u mozaičkom rasporedu, izgradnja 20 km suhozida, te 62 različita bujična objekta uključujući mnoge zemljane i građevinske radove. Biološko-tehnički radovi presudno su utjecali na zaštitu tla i ubrzanu progresiju autohtone vegetacije, pa se tako krajobraz Senjske drage može smatrati i kulturnim, a ne samo prirodnim spomenikom. spomenik prirode: 1. Lukina jama, najdublja jama u Hrvatskoj, i jedna od dvadeset najdubljih na svijetu; u jami živi endemska pijavica Croatobranchus mestrovi 2. Strogir – Turska vrata, prolaz Turska vrata, urezan u stijenu između Dundović kose i Velike gore, na putu iz Jablanca na Podove, vodi na impozantni kuk Strogir 3. Kameni most kod Živih Bunara, prirodni kameni most nad Šupljom, odnosno Zalom dragom, sjeverno od Živih Bunara, vidljiv sa Jadranske turističke ceste. Zaštita prirodnih vrijednosti PPUG-a Senja Planom se evidentiraju slijedeći prirodne vrijednosti: - kao posebni rezervat: Borov Vrh, Nadžak Bilo (ornitološki), Oštro, Rončićev Dolac, obitavališta velikog tetrijeba – vršno područje Senjskog bila, Štirovača – šire područje, Štirovača – Vlažne livade i Prizna – Šuma Pandžinac. - kao spomenik prirode: Lukina Jama, Strogir - Turska Vrata i Živi bunari - kameni most, - kao značajni krajobraz: Senjska Draga – Francikovac, - kao spomenik parkovne arhitekture: Alej – Senj i Nehaj - Senj. Ovim se planom štite vizure s ovih lokaliteta i predjela: 1. Nehaj - brdo Trbušnjak s pogledom na Planinski (Morlački ili Podgorski) kanal 2. V. Veljun s pogledom na Senjska Draga, Senjsko bilo, Stara Jozefinska cesta, zaselak Sv. Križ, 3. Orlovo gnijezdo iznad Senja s vizurom na širu okolicu Senja, 4. Hrmotine iznad Sv. Jurja s pogledom na kvarnerski zaljev, 5. Glavica Redine kod Francikovca s pogledom na Senjsku Dragu, Senj, Ošlje Polje i Francikovac, 6. Lukovo s pogledom na kanal, 7. Ažić Lokva s pogledom na Kvarnerske otoke i gornje bilo Velebita, 8. Golubić grad iznad Starigrada s pogledom na kanal.



94

Zaštićeni su i pojedini dijelovi Senjske Drage gdje se nalaze najljepše borove kulture podignute na ovom području. Uz zaštitni karakter one imaju i estetsku i rekreativnu funkciju, te prema tome predstavljaju prvorazrednu turističku atrakciju. S obzirom na razne biološko- šumarske zanimljivosti kao što su autohtone borove kulture, najniže spuštanje bukve do blizine mora, mjestimično elemente flora silikatnog tla i drugo, Senjska Draga je i s naučnog stanovišta vrlo interesantna. Pokraj Jablanca nalazi se vrlo lijep zaljev Zavratnica koji je zaštićen kao spomenik prirode. Mjere zaštite: U predjelima značajnog krajobraza nisu dozvoljene djelatnosti i zahvati kojima bi se narušila obilježja i vrijednosti zbog kojih je provedena zaštita. Treba obilježiti ulaze u predio obavještajnom pločom značajnog krajobraza. Na prikladan način označiti zanimljiva i prepoznatljiva mjesta, potoke, zaštićene biljne vrste, mjesta za ribolov i dr. U zaštićenim dolinama nije moguća nikakva izgradnja, niti ona koja je inače moguća izvan građevnoga područja (primjerice: poljodjelske zgrade, planinarski i lovački domovi, građevine u svrhu rekreacije, zdravstva i sl.). Opće mjere zaštite krajobraznih vrijednosti: Ovim planom određuju se sljedeće mjere za očuvanje krajobraznih vrijednosti obuhvata područja grada Senja: - očuvati kontinentalne ambijentalno vrijedne krajolike - krajobrazne jedinice: značajnija kraška polja, visoke šumovite planine, brdski / planinski vijenci, vršni pojas Velebita, područja prelaznih obilježja, - očuvati obalne ambijentalno vrijedne krajolike posebno područje Lukovih greda, uvale Zavratnicu i Žrnovnicu, podvelebitski obalni pojas - krajobrazna jedinica Primorska strana Velebita, te unutar njih osobito dijelove s visokim stupnjem prirodnosti i karakteristično tradicionalnom kulturnom baštinom, - u karakterističnim krajobraznim jedinicama treba posebno pažljivo planirati svaki zahvat očuvanjem karakterističnih tipologija gradnje i pažljivim odmjeravanjem planiranih građevinskih područja naselja, - sanirati krajolike degradirane eksploatacijom mineralnih sirovina, neodgovara- jućih gospodarskih intervencija i bespravne gradnje, - osobitu skrb i zaštitu posvetiti obali, moru i podmorju kao ekološki posebno vrijednim područjima, zabranjuje se odlaganje bilo kakvog materijala u more te nasipanje i zatrpavanje obale, kao i radovi na stvaranju mula, privezišta i sl. Zaštita stanišnih tipova na području PPUG Senja Na području Grada Senja su u velikoj mjeri prisutni stanišni tipovi koji zahtjevaju provođenje mjera očuvanja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i EU direktivi o staništima. Mjere očuvanja i zaštite su uključene u planerske principe po kojima je ovaj Plan formiran. Također su u odredbe ovog Plana zasebno uključene i posebne mjere zaštite kojima se reguliraju one radnje na područjima ovih staništa koje nisu drukčije obrađene. Osnovna intencija mjera zaštite je očuvanje osnovnih značajki i uloga ugroženih i rijetkih staništa, minimaliziranjem ili isključivanjem izravnih ili neizravnih antropogenih utjecaja. Teži se, znači, održavanju tih površina u prirodnom ili doprirodnom stanju. Ekološka mreža na području PPUG Senja



95

Čitavo područje Grada Senja, osim nižih predjela naselja Crni Kal i Vrzići, se nalazi u sklopu Ekološke mreže Republike Hrvatske, to jest predstavlja područje važno za divlje svojte i stanišne tipove. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Područja ekološke mreže su zaštićena mjerama zaštite ugroženih i rijetkih staništa, odnosno u posebno značajnim slučajevima se štite kao zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode (nacionalni park, strogi rezervati, park prirode, posebni rezervati). 3.4.2. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA Zaštita graditeljske baštine u Prostornom planu Grada Senja temelji se na konzervatorskim smjernicama koje daju elemente za inventarizaciju prostora i evidenciju onih njegovih dijelova bitnih za razumijevanje povijesnog razvitka i kulturno-povijesnih vrijednosti. Prostorni Plan određuje zaštitu tih dijelova u izvornom ambijentu u skladu s principima aktivne integralne zaštite. Cilj Plana je utvrđivanje osnovnih prostorno razvojnih parametara očuvanja kulturne baštine i utvrđivanje smjernica za korištenje prostora, intervencije u prostoru i pojedinačne zahvate na konkretnim spomenicima. Zaštita se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora, objekta s njegovim okolišem, ali i očuvanja autentičnosti kroz obnovu njihove izvorne strukture. Zaštita ovisi o društvenim prilikama i situaciji, vlasničkim odnosima, financijskim sredstvima i drugim faktorima. Treba dati prioritet obnovi kulturne baštine u gradskoj sredini, ali ne zapostavljati revitalizaciju seoskih cjelina koje se danas najmanje uređuju, a predstavljaju bazu za razvoj seoskog turizma i poljodjelstva vezanog uz takvu djelatnost. Stručne konzervatorske i službe lokalne uprave (županijske i gradske) trebaju razraditi model pomoći vlasnicima i korisnicima spomenika kulture, nuditi stručnu, financijsku i upravnu pomoć, ekipirati se za kontinuirano praćenje i analizu rezultata zaštite i obnove kulturne baštine. Paralelno s tim treba razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, povećanjem estetskih kriterija, razvijanjem kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te kritiziranja loših. Određenu ulogu u tomu imaju mediji, te bi kroz lokalni tisak radio postaje i izložbe trebalo stalno isticati i propagirati ideje očuvanja kulturne baštine i okoliša. Treba poticati donacije, ali isto tako organizirati male akcije uređenja u koje se uključuje čitava javnost, pogotovo školska djeca kroz različite programe upoznavanja s baštinom. Kulturna dobra - spomenici graditeljske baštine, predstavljaju značajan ali još nedovoljno istražen i vrednovan potencijal koji bi, kako u urbanom tako i u ruralnom prostoru, koji bi trebalo znatno bolje identificirati i valorizirati, te kroz sintagmu «održivog razvoja» iznaći pravu mjeru njihova života i uloge u oblicima gospodarsko-kulturnog života. 3.4.2.1. Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti s popisom kulturnih dobara Velebitsko podgorje, obalni dio područja Grada Senja poznato je po vrijednom kulturno-povijesnom nasljeđu, istraživanom, iako nedovoljno s obzirom na utvrđeni broj pojedinačnih lokaliteta, posebice arheoloških nalaza na kopnu i podmorju. Još je skromnije istraživana baština u području planinskog dijela Velebita, u prvom je redu radi nepravedno zapostavljenih iako vrijednog elemenata bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa. Stupanj istraženosti povijesnog nasljeđa kao i oblik zaštite utvrđen je na temelju:



96

- rješenja o registraciji spomenika kulture ili evidencije od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci Gospiću, - prostorno planske dokumentacije koja sadržava obrađeno povijesno nasljeđe, - publicirane građe, - terenskih istraživanja. Na području Grada Senja u Registar nepokretnih kulturnih dobara upisano je 20 kulturnih dobara, od toga 1 povijesna graditeljska cjelina, arheološke i hidro arheološke zone, lokaliteti na kopnu i moru 7 i 12 povijesnih građevina (crkve, palače, kule, povijesni spomenici) i 1 kulturno dobro u statusu preventivne zaštite. Na području obuhvata plana evidentiranih i registriranih kulturnih dobara, evidentiranih kulturnih dobara prema podacima Uprave za zaštitu kulturne baštine, Evidentirano je i oko 474 nedovoljno istraženih povijesnih ruralnih, poluurubanih cjelina, arheoloških lokaliteta i povijesnih građevina koje posjeduju svojstva nepokretnih kulturnih dobara, te pojmova, pojava, toponima, iz nematerijalne baštine (registrirano -R-, evidencijski broj odgovara oznaci na kartografskom prikazu, svrstano po naseljima): Arheološki prapovijesni lokaliteti: evidentiranih 32 Prapovijesne nekropole: evidentiranih 5 Antičke luke, pristaništa: registriranih 2, evidentiranih 4 Hidro-arheološki lokaliteti: registrirano 2, evidentiranih 13 Arheološki lokaliteti/nalazi - antičko doba: registrirano 3, evidentiranih 11 Arheološki lokaliteti/nalazi – zidne slike u slobodnom prostoru: evidentiranih 6 Arheološke zone lokaliteti – evidentiranih 5 Gradsko naselje – povijesna jezgra: registrirana – 1, evidentiranih 7 Ruralna područja – etno-zone: evidentiranih 15 Seoska naselja: evidentiranih 13 (sa zaselcima) Fortifikacije – utvrde/zidine : registriranih 4, evidentirano1 Povijesne građevine: registrirane 3, evidentirano 11 Sakralna baština - sakralni kompleksi-samostani: evidentiranih 7 Sakralne građevine – crkve, kapele: registriranih 2, evidentiranih 36 Povijesni sklop – građevina: registriranih 3, evidentiranih 19 Školske zgrade: evidentirano 19 Povijesne građevine gospodarske funkcije: evidentiranih 10 Urbana oprema (javna plastika, npr.): evidentirano 11 Javni povijesni prostori: evidentiranih 16 u zaštićenoj povijesnoj jezgri Senja, evidentirano 2 u Jablancu Memorijalni spomenici – antička groblja: evidentiranih 22 Groblja i grobovi: evidentiranih 34 Memorijalni spomenici / NOB-e spomenici, obilježja: evidentiranih 16 Nematerijalna baština: evidentirano 47 pojava i toponimi Tradicijska baština / stočarski – visinski stanovi: evidentirano 26 Livade, košanice, pašnjaci: evidentirane 14 Mostovi: evidentirano 2 Gospodarski objekti / tehnička kultura: evidentirano 4 Tehnička pomagala / gospodarska funkcija / konstrukcije: evidentirano 7 Kultura suhozida: evidentirano 7 značajnih zona Bunari, lokve: evidentirano 25 Krajolici / vizure: evidentirano 24 Izvori vode, vrulje, potoci: evidentirano 9 Muzejske ustanove: evidentirano 5



97

Povijesne komunikacije, stari putovi: evidentirano 20 Znamenite plemenitaške porodice: evidentirano 10 Znamenite povijesne ličnosti: evidentirano 19 Kulturna dobra iskazana po statističkim naseljima: __________________________________________________________________________ 01 Alan: Nema evidentiranih kulturnih dobara __________________________________________________________________________ 02 Biljevine: 02_1, Nekići povijesna (ruralna) graditeljske cjelina 02_2, gradina Rončeva Glava prapovijesni lokalitet 02_3, Rončević Dolac / Nekići / Šimunovići / Samardžije / Ljuboška Kosa / Hrmotine etnološko područje 02_4, Tuževac / Biljevine / Lopci (bez stalnih stanovnika), etnološko područje __________________________________________________________________________ 03 Crni Kal: 03_1, kapela Sv. Ivana Krstitelja 03_2, lokalitet Lasićka pećina prapovijesni lokalitet __________________________________________________________________________ 04 Jablanac: 04_1, Šubićev kaštel (porušen) (iznad mjesta) - ruševine srednjovjekovnog utvrđenog grada, 1251. godine je dao sagraditi ban Stjepan Šubić. Porušen početkom 20. stoljeća, danas se na toj lokaciji nalazi hotel. 04_2, grobljanska crkva sv. Nikole (-PR- ) (na povišenim hridima sa sjeverne strane Jablanca) spominje se od 1179. godine kao malena romanička crkva sv. Nikole. Današnji oblik potječe iz XVI. / XVII. st: gotika, kasnije barokizirana. Pretpostavlja se da je današnje groblje održano u kontinuitetu od XII. st. 04_3, župna crkva Sv. Josipa Barokizirana gotička crkva iz XVII. ili XVIII. stoljeća, obnovljena 1888. godine. 04_4, crkva Sv. Mihovila, Jakuši 04_5, jezgra Jablanca, Ablana povijesna (urbana) graditeljska cjelina - U pisanim dokumentima prvi put se spominje 1179. godine kao župsko središte Ablana. U XIII. stoljeću ima već status slobodnog kraljevskog grada. Jablanačka župa protezala se od Žrnovnice, do Karlobaga. Krajem XIII. stoljeća gospodarima Jablanca postaju knezovi Frankopani. Nakon prodora Turaka u XVI. stoljeću spaljen, a već 1639. godine naseljavaju ga doseljenici iz Dalmacije. Poviše mjesta nalaze se ruševine srednjovjekovnog utvrđenog grada, koji je 1251. godine dao sagraditi ban Stjepan Šubić. Popjedinačni spomenici unutar cjeline: Župna crkva sv. Josipa, crkva/ kapele sv. Nikola na groblju,



98

sv. Mihovil u Jakuši, srednjovjekovna okrugla kula, ostaci bedema - temelji zgrada, prethistorijsko nalazište - Klačenica, ruševine srednjovjekovnog grada. Prije II. svjetskog rata izgrađen je povrh mjesta na kamenoj litici (20 m) planinarski dom koji nosi ime «Miroslav Hirtz». 04_6, Biškupnica, franjevački samostan (porušen) 04_7, dvojna gradina Klačenica (istočno iznad Jablanca, 120 m) - ostaci velike ilirske gradine iz brončanog doba. Brdo Klačenica se smatra najvažnijim prethistorijskim naseljem pod Velebitom. 04_8, nekropola Klačenica Veća nekropola iz brončanog i željeznog doba. Obilje areheološkog materijala pruža podatke o načinu životu i običajima Ilira. Rimskom okupacijom, stara se gradinska naselja napušta. 04_9, Zavratnica, -R- antički podmorski lokalitet 04_10, Vranjak, gradina prapovijesni lokalitet 04_11, Crikvina, Mirovo, Sv. Marije (ruševine) Toponim «Crikvina» vezan za središnji prostor Mirova, upućuje na postojanje sakralnog objekta, a po kazivanju tu je nekada bilo i groblje 04_12, japodsko autohtono stanište, Štirovača prapovijesni lokalitet 04_13, Dušikrava povijesna (ruralna) graditeljska cjelina - Iznad sela uspon ide prema prema Štirovači. 04_14, Gornji Bileni / Baričevića Pod / Rupčići (na cesti Jablanac Alan ili uz nju) - etnološko područje 04_15, Mirovo / Baričević Dolac (predjel u srednjem Velebitu) etnološko područje Veliki planinski pašnjak uz koji sa sjeverne strane, od mora vodi uočljiva «vlaka», utrti put za izvlačenje trupaca, nazvana po carici Mariji Tereziji. __________________________________________________________________________ 05 Klada: 05_1, crkva sv. Nikole 05_2, vikus s pristaništem antički lokalitet 05_3, spilja Separovača prapovijesni lokalitet 05_4, gradina prapovijesni lokalitet 05_5, Gornja Klada / Gornji Legci / Donji Legci etnološko područje, - Gornja Klada – omanje selo iznad magistrale. Recentii sakralni objekt Majka Božja Skapularska, (XX. st.) Preko pastirskih (napuštenih) stanova Babrovača (oko 900 m) grobovi kod Babrovače, i Žive vodice, između ograda zaselaka Vukušići i Dragičevići, vodi put prema Velikom Zavižanu. Uz put stočarski stanovi (Modrća i Babića), okruženi oranicama, napušteni i u ruševnom stanju, Paljež, stari sezonski stanovi. 05_6 Uvala Velika draga, -R- (ispod prapovijesne gradine), antički podmorski lokalitet __________________________________________________________________________



99

06 Krasno: 06_1, Gomila u polju - prapovijest (stari grobovi u Krasnarskom polju s južne strane kapelice sv.Jakova) - prethistorijski grobovi, gomilice (tumuli?!), koji su pripadali stanovnicima obližnje ilirske gradine na brdu Lisac. Potrebna arheološka istraživanja. 06_2, župna crkva Sv. Antuna Padovanskog (uz stari put za Devčiće, Kutarevo, Otočac) kasnobarokna s poligonalnim svetištem, sagrađena u XVIII. stoljeću Do XX. stoljeća mrtvi su se pokapali jugoistočno od crkve u vrtačama i obroncima glavice Lisca. I danas vidljivi ostaci grobova: jedno se nalazi uz stari put prema zaseoku Dujmešići i Devčići, bilo je ograđeno i prema predaji tu se nalazila «grčka» crkva. Novo groblje godine 1925. uređeno je novo groblje sjeverno od škole. 06_3, gradina Lisac, (u Krasnarskom polju na staroj cesti koje iz Jurjeva polazi prema Otočcu) autohtono japodsko stanište - prapovijest, upućuje na veze koje sežu duboko u prošlost. 06_4, hodočasnička crkva sv. Marije (crkva sv. Marije - Gospe od Krasna, iznad zaselka Devčići), hodočasničko središte Crkva je sagrađena 1641. godine, po svemu sudeći na temeljima starijeg sakralnog objekta. Obnovljena je 1890. godine. Gradnjom hotelskog zdanja je narušen i devastiran neposredan okoliš svetišta. 06_5, staro groblje uz crkvu sv. Marije stari grobovi uz svetište Majke Božje od Krasna, u planini pod Crkvenim vrškom na Njivici zapadno od hodočasničke crkve 06_6, Crkvina, Jezera (ruševine) (najprostranija visoka kraška ravan Sjevernog Velebita), u blizini centralne lokve su ruševine objekta, koje narod naziva «Crkvina». Pretpostavlja se da su je podigli žitelji Krasna i Podgorja u ranom srednjem vijeku. Tu je sjecište hodočasničkog Jezerskog puta za Gospu od Krasna. Okolne (stočarske) staze svjedoče o intenzivnom nekadašnjem kretanju stočara. Diljem čitavih Jezera mogu se uočiti ostaci napuštenih nastambi nekadašnjih naselja izgrađenih tehnikom suhozida. 06_7, Krasno Polje, Anići, Kula (povijesna ruralna cjelina) - Naselje raštrkanog tipa smješteno u slikovitoj Krasanskoj dulibi. Organizacijska struktura naselja raspršena je u nekoliko većih zasebnih cjelina zaselaka: Anići, Modrići, Devčići, Samardžije. U selu se nalazi zgrada šumarije, koja je najstarija na prostoru Republike Hrvatske (utemeljena 1766. godine). Tragovi rimske kulture svjedoče o ranom ulasku ovog područja u okrilje starih civilizacija. Prvi pisani spomen iz 1219. godine. Početkom XVIII. stoljeća Krasno nastavaju Bunjevci iz Svetoga Jurja i Senjske planine. __________________________________________________________________________ 07 Krivi Put: Nema evidentiranih kulturnih dobara __________________________________________________________________________ 08 Lukovo: 08_1, gradina Brinovača prethistorijski lokalitet 08_2, Lukovačke Grede, -R- podmorski lokalitet 08_3, Lukovačke Grede, zidne slike



100

(sjeverno od Lukova, na priobalnoj hridi) - slikarije, brodovi i ljudski likovi. Prijedlog zaštite kulturnog krajolika i arheološkog područja – arheološki park in situ. 08_4, gradina Klisa (Klis) (Iznad uvala Smiljevača i Zala ispunjene nasipom koji su nanijele bujice za velikih kiša) - prethistorijski lokalitet željeznodobnog naselja – Na pojedinim dijelovima uvale su ispresijecane suhozidima, a sa zapadne strane se nalazi izvor pitke vode značajan za stanovnike Klise. Na terastim dijelovima uzvisine prema moru, uočavaju se ostaci žbuke u suhozidu ranijih nastambi– gadine koja je u sredini dodatno utvrđena. 08_5, spilja Štrapovača (polupećina - oko 150 m okrenuta prema zapadu visoko nad dragom Istočno od Klise), s ostacima neke vrste rampe (podzida) izgađenih od velikih blokova kamena. Materijalni ostaci svjedoče o važnosti pećine za stanovnike naselja u prapovijesti. Prijedllog zaštite – arheološki park in situ. 08_6, gradina Glavičica (iznad mjesta) - prethistorijski lokalitet, istaknuta gradina željeznog doba 08_7, staro groblje uz crkvu Sv. Luke početkom XVIII. stoljeća Bunjevci nastavaju Lukovo i grade 1722. malu crkvu posvećenu sv. Luki, koja se zbog dotrajalosti ruši, a gradi se nova 1842. u blizini, posvećena istom svecu. Oko crkve uređuje se groblje, koja je i danas u funkciji. 08_8, župna crkva Sv. Luke Evanđelista sagrađena 1843. Župa ustanovljena 1809. godine 08_9, poklončić Sv. Nikole 08_10, poklončić Sv. Antuna 08_11, Lukovo, središte, porat granaselje južno od Svetog Jurja, 08_12, tunare, poluotok Malta -R- U ribarskoj kući na poluotoku Malti – gdje se u prošlosti naplačivala «maltarina» svim brodovima koji su ovuda prolazili, nalazi se mala zbirka. Zavičajna zbirka, etnografski i arheološki materijal, pridružena Senjskom gradskom muzeju. 08_13, ostaci fortifikacija iznad naselja Lukovo 08_14, gradina Gredina (na istaknutom brežuljku koji dominira dolinom) – kulturni nalazi eneolitskog, kasno brončanog i želejznog doba. 08_15, Tomić Draga / Dragičević Dolac / Babić Dolac / Rogić Dolina etnološko područje __________________________________________________________________________ 09 Melnice: 09_1, gradina Mali Goljak pretpovijesni lokalitet 09_2, gradina Cvitovac pretpovijesni lokalitet __________________________________________________________________________ 10 Mrzli Dol: Nema evidentiranih kulturnih dobara __________________________________________________________________________



101

11 Podbilo: 11_1, župna crkva Blažene Djevice Marije Snježne sagrađena prije 1794., župna crkva Krivoga Puta i okolnih planinskih zaselaka. Krajem XIX. stoljeća utemeljeno je današnje groblje u Dolcu (Popova dolina) gdje se pokapaju vjernici župe Krivi Put. 11_2 Podbilo etnološko područje – zaseoci Podbila __________________________________________________________________________ 12 Prizna: 12_1, gradina i rimsko-bizantski castrum (na poluotoku, južno od uvale) prethistorijska željeznodobna gradina i rimsko - bizantski kastrum s ostacima kasnije arhitekture (vjerojatno srednjovjekovne), neistraženi lokalitet 12_2, fortifikacijski trajektorij / emporij 12_3, kasnogotička kapela sv. Ivana (sjeverozapadno od luke pokraj mora) mali kasnogotički objekt, kasnije pregrađivan - «stope sv. Ivana». 12_4, kapela sv. Ante kasnogotički objekt pregrađen početkom XX. stoljeća 12_5, Mala Javorina - antičko pristanište podmorski lokalitet 12_6, ilirsko žarno polje Podić (između Jablanca i Gornje Prizne - Svetog Ivana, iznad Magistrale) Podatak čine vjerodostojnim ubikacija više starih naselja na podrčju Kalića, Jurčića i Podića. 12_7, Župna crkva sv. Ivana Krstitelja Crkva je izgrađena u XIX. stoljeću, obnovljena 1969. godine. 12_8, groblje uz crkvu sv. Ivana (Gornja Prizna - današnje groblje, u funkciji od 1925. godine), ispod Magistrale unutar suhozida nalazi se stara gotička crkva iz XV. st. Oko nje se nalazi staro groblje, koje je 1925. postalo premalo za potrebe ukopa stanovnika župe Prizne. 12_9, Guste zidine prapovijesni lokalitet 12_10, Karaula ostaci fortifikacije 12_11, gomila pod Sinokošom prapovijesni lokalitet 12_12, crkvica sv. Jelene Cesarice (na početku lokaliteta Mirište uz Matijevića kut sa stanovima Matijevića) 12_13, Starčevića Podi / Marama (etnološko područje) Dva velika kraška polja u kršu na tzv. Primorskoj terasi, mjestimice terasasto poredane. Među ogradama, pastirski stanovi i kolibe, stočarske kapelice, nešto njiva i žive vode. Marama - oveći zaselak unutar kojeg se ističe kompleks kuća Mandekić, cijelim putem otvoreni vidici prema Pagu. 12_14, Vrata / Jurčić Dolac / Starčević Dolac / Mirište etnološko područje 12_15, zidne slikarije Bili Brigovi (2 km južno od Prizne) prikaz ljudskog lika sa trozubom __________________________________________________________________________ 13 Senj:



102

13_1, SENIA - antičko naselje s lukom -R- U antičko doba luka za trgovinu s unutrašnjosti. u statusu municipija. Antička Senia se razvila uz luku sve do padina Kuka. Etnički kozmopolitizam (italci, orjentalci - vrijeme kasne antike). 13_2, luka antičke Senie Portus Senites - unutar povijesne cjeline grada Senja, pretpostavlja se neprekinuti kontinuitet naseljavanja tog područja, te potreban nastavak daljnjih arheoloških sondiranja i istraživanja. 13_3, lokalitet gradsko kupalište -R- (podmorski lokalitete izvan naseljenog mjesta) - hidro arheološko nalazište, ulomci keramike i amforama 13_4, sjeverno od gradske luke, -R- podmorski lokalitet 13_5, ranorimski grobovi (na Malim vratima, u susjednom vrtu uz DIP - bivši Oliveri, prema arheološkim nalazima) Ta nekropola bila je locirana u jugozpadnom dijelu gradske periferije «Lopica» pripadaju vremenu I. i II. st. poslije Krista, i iz II. i III. st. poslije Krista). To je najveće groblje žitelja antičke Senije. 13_6, SENJ - urbana cjelina -R- Unutar stare jezgre Senja i njezinih gradskih zidina zadržala se do danas njegova srednjovjekovna urbana struktura uskih krivudavih ulica s proširenjem na sjecištu glavnih prometnih arterija – s tri trga: trg za vjersko središte – katedralu, trg ispred kaštela, središte obrane i trg uz gradska vrata, središte trgovine. Senj i danas ima bitne karakteristike srednjovjekovnog grada. Svoju je urbanu fizionomiju poprimio vrlo rano te ga daljnja stoljeća mjenjaju samo u detaljima. Kao tipično srednjovjekovno središte, Senj se vrlo rano utvrđuje. Cijeli obrambeni sustav – zidne, kule i kaštel, vremenom se mijenjaju tek u detaljima, a zidine se počinju rušiti nakon što su se u XVIII. stoljeću posljednji put popravljale. Senj je u II. svjetskom ratu teško bombardiran (1943.), kada je stradala i crkva, a ostao je samo toranj i brojni nadgrobni spomenici. Viuzualni odnos grada prema neposrednom i širem okolišu širenjem je i rastom neprimjerno narušen. Devetnaesto stoljeće dovršilo je što je bilo započeto već ranije otvaranjem Senja prema obali i luci, uređenjem pristaništa i interpolacijom magazinskih objekata u liniji obalnih bedema grada. Urbana obilježja Senja čine: - urbana aglomeracija čiji počeci najvjerojatnije potječu od prethistorijske ilirske naseobine i kasnije rimske Seniae, - uža gradska aglomeracija (jezgra) bila je rano opkoljena fortifikacijama od kojih su sačuvane zidine i nekoliko kula na sjevernoj i istočnoj strani naselja, - dijeceza u starokršćansko doba, iz V. stoljeća poslije Krista, povijesni podatak da je u gradu Seniji postojala biskupija, - unutar bedema formiralo se zbijeno gradsko tkivo s karakterističnom fizionomijom primorskog gradića, - arheološka nalazišta u naselju, - brojna hidroarheološka nalazišta, s ulomcima keramike, amforama, potopljenim brodovima (od antike do srednjega vijeka). Urbanu cjelinu upotpunjuju brojna pojedinačna kulturna dobra materijalne i nematerijalne baštine, očuvana ali i nestala dobra: senjska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, samostan sv. Franje iz XIII. stoljeća, (uništen za vrijeme II.



103

svjet. rata), zavjetna crkva Navještenja Blažene djevice Marije na Artu, crkva sv. Martina B. na Mundarićevcu, Kapela sv. Vid na groblju. Unutar stare povijesne jezgre nalazi se i nekoliko povijesnih lokacija na kojima su bile ove sakralne građevine s grobljima: Crkva sv. Ivana Krstitelja -(danas zgrada «Uskok») Prvi spomen gotičke crkve je u senjskom Statutu iz 1388. godine, u središtu grada uz najvažnije gradske ulice i trgove koji su povezivali Velika i Mala vrata sa Cimiterom – Starim trgom. U XIX. stoljeću prenamjena je u trgovačko-poslovni prostor. Vjerojatno se unutar ograđenog crkvenog prostora nalazilo malo gradsko groblje; Crkva Velike Gospojine i groblje (srušena 1942. godine) - Hram uspenja Presvete Bogorodice - Malobrojni žitelji pravoslavne vjeroispovijesti grade na južnoj starni iznad ceste i starog Vukasovićeva mosta godine 1788. jednobrodnu crkvu Velike Gospojine. Uokolo crkve bilo je uređeno groblje; Crkva sv. Duha (ex crkva, sada profana namjena) - Prvi spomen iz godine 1389. u ispravi pape Urbana VI. Građena od X-XIX. Locira se u prostor stare Štele – tvornice duhana – Doma zdravlja. Na trgu Cilnici izgrađena je nova crkva sv. Duha i gostinjac (kuće Palman, Zudenigo, Šprjac); Samostan i crkva sv. Nikole i groblje - uz obalne gradske zidine i glavna tzv. «Brodarska vrata» (spominju se u XIV. stoljeću); Najznačajnije povijesno naselje na ovom području je urbana cjelina grada Senja. Prostornim planom Ličko-senjske županije valorizirana kao kulturno dobro regionalnog značenja i kao takva upisana je u Registar kulturnih dobara. Detaljnija valorizacija ove povijesne jezgre provest će se u postupku utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra i pri izradi konzervatorske dokumentacije za zaštićenu urbanu cjelinu povijesno središte grada Senja Urbanističkim planom uređenja grada. 13_7, antičke nekropole na brdu Nehaj predrimsko i rano rimsko doba, Potrebna detaljna arheološka istraživanja oko Kalvarije i zapadno od tvrđave Nehaj. 13_8, zavjetna crkva Navještenja Bl. Djevice Marije od Arta i groblje -R- (s jugozapadne starne grada, na prostoru parka Art) Srednjovjekovna zavjetna crkva, u XVIII. stoljeću barokizirana. Prvi spomen iz 1489. godine. Najstariji spomenik renesansna nadgorbna ploča pl. Domenike. Ploča uz spomeničke vrijednosti, ima izniman etnografski značaj. 13_9, tvrđava Nehaj -R- (u vizuri Senja, dominirajuća građevina, simbol grada Senja) Sagradio ju je 1558. godine senjski kapetan Ivan Lenković na brdu kako bi pojačao obranu grada od Turaka i Mlečana. Za njenu gradnju, koristio je porušene crkve i samostane izvan gradskih zidina. U nju su ugrađene i druge senjske starine - "Senjska glagoljaška ploča" iz XII.stoljeća, identična Bašćanskoj. U prizemlju tvrđave Nehaj, pronađena starokršćanska crkvica sv. Jurja u temeljima. 13_10, nekropola uz Čopićevo naselje (Kasnoantička nekropola na redove) Nekropola se datira u IV. do VI. st. Poslije Krista. i pripada stanovnicima antičke Senije. 13_11, kasnoantička nekropola na Šteli (manja nekropola na Šteli, zapadni dio pa do gradskih bedema) 13_12, područje Trbušnjak - Nehaj indicirani srednjovjekovni nalazi 13_13, gradina Kuk



104

(prapovijesno antička zona iznad Senja) bila je naseljena u pretpovijesti, svakako kroz željezno doba a možda već u brončano doba, dok je spilja na zapadnoj padini gradine mogla poslužiti prastanovnicima kamenog doba. 13_14, crkva sv. Vida Današnja crkva sagrađena je 1849. godine u blizini ruševina srednjovjekovne crkve sv. Vida, podignute prije XVI. st. i povezane se s kultom staroslavenskog Svantevida. Groblje sv. Vida osnovano je tridesetih godina XIX. stoljeća u podnožju Trbušnjaka, uz korito reguliranog senjskog potoka i Jozefinske ceste. prijedlog: zaštita memorijalnog kompleksa groblja sv. Vida u Senju, klasicističko- secionističko funeralno nasljeđe Prema izgledu, prostornosti i broju spomenika zavređuje spomeničku katgoriju, bez obzira što je njegov uža oklica izrazito narušena, a u unutar samoga groblja su se događale devastacije i rušenja, prekopavanje starih povijesnih grobova i spomen obilježja. 13_15, prvotna crkva sv. Vida (izvan gabarita današnjeg groblja) Ostaci i ruševine ruševina stare crkve. Cijeli kompleks treba arheološki istražiti. 13_16, Franjevački samostan i crkva sv. Franje (porušeno) Velebna renesansno-barokna crkva na istočnoj strani trga Cilnice (danas prostor SO Senja). Položaj nekadašnjeg samostana unutar ili izvan zidina nije točno utvrđen, iako se vjerodostojnijom smatrala lokacija na predjelu Sveti Petar. Recentnije mišljenje stavlja ga na prostor zvan «popovski vrtal», između korita Potoka i obronaka brda Nehaj, ali i na prostor današnjeg nogometnog igrališta «Štela» i osnovne škole. (Uskočko spomen groblje - projekt izgradnje uskočkog mauzoleja iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća). 13_17, Crkva sv. Martina B. na Mundarićevcu crkva je iz XIV. stoljeća, a u njoj svečev kip s glagoljskim natpisom iz 1330. godine 13_18, antički grobovi na Cimiteru (povijesna jezgra Senja, sa zapadne i sjeverne strane katedrale sv. Marije) Kasnoantičko groblje vjernika prve kršćanske zajednice kasnoantičke Senije, (Senjska katedrala je svojim istočnmim dijelom nalegla na poganski hram Magnae Matris, te na nešto mlađi ranokršćanski sloj prijelaza iz VI. u VII. st.). 13_19, antički grobovi na Šetalištu Silvija St. Kranjčevića (uz kuću Tauzami-Oliveri), rimski period. 13_20, gradske zidine s kulama (Leonova, Šabac, Lipica) -R- Kao tipično srednjovjekovno središte, Senj se vrlo rano utvrđuje. Senjske zidine se po prvi put spominju godine 1297. Cijeli obrambeni sustav – zidne, kule i kaštel, vremenom se mijenjaju tek u detaljima, a zidine se počinju rušiti nakon što su se 1747. posljednji put popravljale. 13_21, crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije, katedrala negdašnje senjske biskupije -R- romanička katedrala, kasnije barokizirana sa sačuvanim romaničkim slijepim arkadama na pročelju, nastala od X-XVIII. st., te XX. st. Ima skulpturu iz XI. st., vezanu uz spomenik i pokretni ineventar. Izgrađena oko 1169. godine na prostoru starijeg sakralnog objekta (IV.-V. st), na trgu Cimiter (sa zapadne, južne i istočne strane katedrale nalaze se stari grobovi Senjana). Unutar katedrale u kriptama se vršio pokop do 1868. g. U okolici su nađeni pokopi koji potječu iz rimskog doba. 13_22, kapela sv. Ambroza iz XVIII. Stoljeća 13_23, benediktinska opatija sv.Jurja (srušena) (izvan naseljenog mjesta) crkva iz XIII. st.



105

13_24, kasnoantičko groblje zapadno od kule Šabac, obiljžava ga pojava više tipova grobova, različite orijentacije iz vremenskog razdoblja od IV. do kraja VI. stoljeća poslije Krista. 13_25, grobovi oko Vatrogasnog doma (nalaze se sa sjeveroistočne strane Stare ceste na prostoru vrta Gržanića), dio su jedne od antičkih nekropola koja se prostirala s istočne strane Stare ceste. 13_26, grobovi na padinama Kuka (nalaz ranorimskih žarnih grobova dovodi se u vezu sa starim ilirskim naseljem na istočnim obroncima Kuka, a novo rimsko razvilo se zapadnije) 13_27, grobovi iz Stolačkog naselja Prema nalazima radi se o separatnom groblju, možda kolonista orijentalaca. __________________________________________________________________________ 14 Senjska Draga: 14_1, Benediktinski samostan i crkva sv. Križa (porušena) 14_3, crkva sv. Domenika (porušena) U šumi nedaleko zaseoka Gornji Lopci, na lokaciji Krčevine, nalazila se crkva sv. Domenika ili «Svete Nediljice». Sagrađena vjerojatno u XIV. ili XV. stoljeću. Propala za vrijeme turskih ratova. 14_2, crkva sv. Križa Jugoistočno uz Jozefinsku cestu, sagrađena je oko 1640. godine današnja crkva sv. Križa, uz nju župni stan. Oko crkve je groblje. Na lokalitetu su pronađeni rimski grobovi i antički nadgrobni spomenik (ispisan grčkim pismom) koji spominje Marka Klaudija iz Nikomedije. Ovuda je vjerojatno prolazila trasa rimske ceste za Senj, a tu je mogla biti antička postaja, kao u Senju i Vratniku. 14_4, kapelica sv. Mihovila, -R- U Senjskoj Dragi u predjelu Majorija, iza klasicističkog Ferdinandova vrela (1837.), major Kajetan Knežević je uredio gorbnicu po vlastitoj želji, gdje je pokopan 1848. Prijedlog: Zaštita čitavog krajolika i klasicističkog kompleksa. Ova prostorna cjelina zaslužuje veću skrb, primjerenije održavnaje i prezentiranje. ________________________________________________________________________ 15 Starigrad: 15_1, gradina Golubić grad (iznad današnjeg mjesta), arheološki nalazi prethistorijsko i rimsko doba. Sa zapadne strane Gradine na obroncima nalaze se ostaci starih zidova, ali i žarnih rimskih grobova. 15_2, ostaci frankopanske utvrde na brdu Gradina graditeljski sklop kasnoga srednjega vijeka (vjerojatno iz XIV. stoljeća). Danas su vidljive samo ruševine. 15_3, grobljanska kapela sv. Jakova 15_4, župna crkva sv. Jakova Apostola (uz more), Sagrađena 1899., obnovljena 1970. Godine. Stara crkvica sv. Jakova oko koje je u ograđenom prostoru od davnine uređeno malo groblje župe sv. Jakova. Uz groblje omanja kapelica, župna kuća – «plovanija». Prijedlog za zaštitu: ne samo groblja, već i šireg okoliša zbog izvanrednog položaja! 15_5, kapela Sv. Jelene 15_6, jezgra Starigrada povijesna (urbana) graditeljska cjelina - Starigrad Senjski / Podvelebitski, Donji Starigrad bilježi kontinuitet naseljenosti od prethistorijskog doba (ilirsko vrijeme), te



106

rimskog. Na tim temeljima Hrvati podižu srednjovjekovni grad «Stari» (znak stairne). U srednjem vijeku je u posjedu knezova Frankopona koji na dominantnoj glavici podižu svoju utvrdu (od XVI. stoljeća u sastavu Senjske kapetanije). Iz tog su vremena i ostaci današnje župne crkve sv. Jakova Apostola, U XVII. stoljeću naseljavaju ga Bunjevci, ali uz more pokraj starog porta. 15_7, uvala Grbačka, -R- podmorski lokalitet 15_8, uvala Dražica, pristanište antičko hidroarheloško nalazište - brodolom, ležište amfora 15_9, zidne slikarije 15_10 crkva sv. Ante gornji Starigrad, na putu od magistrale prema Donjem Starigradu __________________________________________________________________________ 16 Stinica: 16_1, zidne slikarije, Čakljevac morske stijene kod Čakljevca 16_2, antičko naselje Ortopla s lukom žarni grobovi 16_32, Punta Pulver (u zaštićenom zaljevu s istočne strane) - prapovijesni lokalitet, ostaci antičkog naselja Ortopla, jedne od najznačajnijih rimskodobnih luka i naselja 16_3, arheološka zona Stinica –PZ- 16_4, srednjovjekovni kastrum Murula -R- Stara Ortopla se u IX. stoljeću spominje kao kastrum i grad Murula. Nekropola iz tog vremena nije još otkrivena, ali se pretpostavlja njezina lokacija negdje iznad zaljeva. Srednjovjekovno utvrđenje, ostaci bedema s kulama, temelji zgrada i grobovi; razoreni su vjerojatno za provale Tatara u XIII. stoljeću. 16_5, kastrum Stara Straža rani srednji vijek 16_65, uvala Mala Stinica -R- podmorski lokalitet 16_7, nekropola u uvali Mala Stinica antika 16_86, uvala Krivača -R- podmorski lokalitet 16_97, kasnoantički refugij Panos (uvala Biškupnica), Panos – jablanački zaselak na rubu kamene visoravni (Panos – grč. Luč, baklja), u staro doba su se na obalama palile vatre za orijentaciju brodova noću. 16_108, plemenska međa Ortoplina i Becosa fortifikacijski trakt sačuvani ostaci tzv. Jablaničkog limesa, katastarska limitacija između ondašnjih ilirskih plemena Ortoplina i Becusa iz vremena «praesesa» Dolabeie, I. st. poslije Krista. 16_119 Dundović Podi / Kramarkovac / Mirilište etnološko područje __________________________________________________________________________ 17 Stolac: 17_1, Rončević Dolac



107

povijesna (ruralna) graditeljska cjelina 17_2, Mali Stolac / Veliki Stolac / Žukalj etnološko područje __________________________________________________________________________ 18 Sveti Juraj: 18_1, japodska gradina na brdu Gradina (u južnom dijelu naselja), - Na lokalitetu Gradina bilo je i rimsko žarno goblje, iz I. - II. stoljeće poslije Krista. Cijeli lokalitet valjalo bi arheološki istražiti. 18_2, antička Lopsica, naselje i luka rimski municipij - razvio se iz pretpovijesne zajednice Lopsa kao luka i ishodište za puteve razmjene roba preko Velebita. 18_3, otočić Lisac, gradina tragovi utvrda i suhozida, nalazi pretpovijesne i antičke keramike 18_4, fortifikacija na brdu Gradina gradski bedemi iz XVII. st. 18_5, ilirska nekropola prapovijest 18_6, Dražica, nekropola (u predjelu Dražica, između osnovne škole, Torenta i magistrale), Ostaci ilirskog groblja iz starog željeznog doba, koji pripadaju žiteljima prethsitorijskim stanovnicima ilirske Lopsike, ondašnjeg japodskog gradinskog naselja koje se nalazilo na lokalitetu «Gradina». Prema zatećenim grobnim prilozima, nekropola pripada razdoblju od X. do VI. st. prije Krista. 18_7, Sv. Juraj, lučica -R- antički podmorski lokalitet 18_8, antičko pristanište, ostaci kamenih nasipa -R- antički lokalitet 18_9, punta Kol: gromila, zidne slikarije Punta od broda, na stijeni slikani brodovi 18_10, Jablanova, pristanište -R- antički podmorski lokalitet 18_11, Sv. Juraj, povijesna jezgra (Lopsica, Lisac, Jurjevo) povijesna (urbana) graditeljska cjelina Luka i naselje na obali Velebitskog kanala, leži uz magistralu, pred prijelazom u ličko zaleđe preko prijevoja Oltari. Od ukupno pet imena iz ranog razdoblja antike, četiri pripadaju domaćoj onomastiki, dok je samo jedno možda italskog porijekla. Na mjestu današnjeg Svetog Juraj je bilo prethistorijsko naselje. U rimsko doba imalo je status municipija pod imenom Lopsica. U srednjem vijeku je ribarsko i stočarsko naselje – srednjovjekovni Lisac Grad. Sredinom XVII. Stoljeća, naseljavanjem Bunjevaca obnavljaju se ruševine starih kuća i crkva sv. Filipa i Jakova. Nedugo zatim podignuta je župna crkva sv. Jurja, prije kraja XVII. stoljeća, koja je zbog trošnosti porušena i na njenim temeljima sagrađena današnja, 1856. g. Brojni pojedinačni spomenici upotpunjuju vrijednost urbane cjeline: prethistorijska i rimska nalazišta s grobovima, Župna crkva sv. Jurja Mučenika, kapela sv. Ivana, kapela sv. Nikole, gotička crkva na groblju, ostaci bedema iz XVII. stoljeća. 18_12, lokalitet Otinja (na k.č. 305/115), prapovijest 18_13, Dubrava, groblje s urnama antički lokalitet 18_14, župna crkva Sv. Jurja Mučenika



108

srednjevjekovna župna crkva sv. Jurja, koja je zbog trošnosti porušena i na njenim temeljima sagrađena današnja, godine 1856 18_15, kapela Sv. Nikole manji presvođeni objekt u luci 18_16, cistercitska crkva Sv. Filipa i Jakova (ruševina) i groblje (Cimiter) uz crkvu Sv. Filipa i Jakova –R- (romaničko-gotička crkva na južnoj strani Svetog Jurja) iz XIII/XIV. stoljeća. Uz kapelu je bio samostan sv. Jurja što su ga templari 1184. godine dobili s gradom Senjom, a po kojoj je naselje dobilo današnje ime.) Prvi spomen groblja potječe iz 1707., a pokapanje prestaje 1945. godine. 18_17, groblje (Cimiter) uz crkvu Sv. Filipa i Jakova (groblje je bilo oko crkve sv. Filipa i Jakova) Prvi spomen groblja potječe iz 1707., a pokapanje prestaje 1945. godine). 18_1817, pavlinski samostan Sv. Spasa (porušeno) (Spasovac, zaselak u istoimenoj uvali), Samostan i crkva sv. Spasa su sagrađeni oko 1364. godine, a njegov razvitak kroz XV. stoljeće ilustriraju brojne darovnice knezova Frankopana. Napušten je u prvim desetljećima XVI. stoljeća za vrijeme turskih upada u ove krajeve. Tragovi samostana mogu danas donekle predočiti njegovu povijesnu sliku u izmijenjenoj funkciji objekta koji je nikao na tom mjestu. 18_1918, groblje uz samostan Sv. Spasa Strao groblje vjerojatno se nalazilo na prostoru od crkvice prema moru. 18_2019, Spasovac, -R- ostaci rimskog naselja i pristanište 18_2120, uvala Vlaška -R- registrirani podmorski arheološki lokalitet 18_2221, Kalić, sjeverozapadno od «cestarove kuće» podmorski lokalitet 18_2322, Kalić, uvala ispod motela -R- podmorski arheološki lokalitet 18_2423, gradina Kalić (prapovijesna lokalitet iznad mjesta) Uz gradinu nalazi groobova bez priloga, koji možda pripadaju stanovnicima prethistorijskog naselja. 18_2524, gradina Torina (iznad Zakose), prapovijesni lokalitet 18_2625, gradina Lijaševica prapovijesni lokalitet 18_2726, dvojna gradina Jablanova prapovijesni lokalitet 18_2827, gradina Rača (iznad bujičnog kanjona Rača) prapovijesni lokalitett 18_2928, gradina Čelinka (Žrnovnica - Zaglava) ostaci prethistorijskog naselja – gardine. 18_3029, gromila Čelinka (Žrnovnica - Zaglava) prethistorijski tumul – kamena gomila, grob 18_3130, gromila Samograd (iznad Žrnovnice i magistrale) prapovijesni lokalitet 18_3231, gradina Duboka prapovijesni lokalitet 18_3332, lokalitet Zagon (iznad uvale Duboka, Dumboka) prapovijesni lokalitet



109

18_3433, Bilopolje povijesna (ruralna) graditeljska cjelina __________________________________________________________________________ 19 Velike Brisnice: 19_1, groblje na Torinama na mjestu Torine 1925. godine uređeno je groblje za žitelje Brisnica 19_2, kapelica Srca Isusova 19_3, Velike Brisnice sa zaselcima povijesna (ruralna) graditeljska cjelina ugasla sela Velike i Male Brisnice, visinsko naselje bez stalnih stanovnika, Tradicijske kuće građene su na padinama kako bi se ravnica ispred sela bolje iskoristila za obradive površine. Brisnice su iza Krasnog polja drugo po veličini visinsko naselje. 19_4 Velike Brisnice etnološko područje - iznad sela na Strmcu su stočarski stanovi __________________________________________________________________________ 20 Veljun Primorski: 20_1, benediktinska opatija Sv. Dujam (porušena) (s istočne strane zaseoka Francikovac) ruševine koje mještani smatraju ostacima starog samostana (benediktinske opatije) i crkve sv. Dujma, gdje se vjerojatno i pokapalo. __________________________________________________________________________ 21 Volarice: 21_1, gradina Krstače prapovijesni lokalitet 21_2, Matešić Podi / Volarice / Orije / Razbojište / Krstače / Pandore / Glavaši slabo naseljeno etnološko područje Gornje i Donje Volarice (zaselci Pandore, Razboijšte, Volarička Draga) Ruševine crkve sv. Jelene, mjesna crkva sv. Jakova, grobljanska kapela sv. Franje; Kamenice iznad magistrale, (zaselci Babići i Bulji, patronimički naziv ukazuje na nastanak odvajanjem pojedinih rodova od matičnog naselja) s planinskim stanovima Babića i Modrića, Skorupovac, Skorupov Dolac. 21_3 Turinski Krč (raspršeni zaselci Turinskog Krča) - graditeljska (ruralna) cjelina, Uglavnom napuštene kuće s tri stalno naseljene obitelji. __________________________________________________________________________ 22 Vrataruša: 22_1, pavlinski glagoljaški samostan sv. Jelena (porušen) (oko 4 km sjeverno od Senja ispod ceste u uvali kraj mora) Samostan s crkvom sv. Jelene. Izgrađen je sredinom XIV. Stoljeća. 22_2, groblje uz samostan i crkvu Sv. Jelene Uobičajeno za to doba, redovnici i stanovnici okolnih zaselaka, pokapani su u crkvi ili oko nje sve do ukinuća pavlinskog reda godine 1785. 22_3, gradina Kokerna prapovijesni lokalitet 22_4, gradina Mišja Glavica prapovijesni lokalitet



110

22_5, gradina Oštra Glavica prapovijesni lokalitet 22_6, gradina Gornja Glavica prapovijesni lokalitet 22_7, gradina Donja Glavica prapovijesni lokalitet 22_8, Špalji povijesna (ruralna) graditeljska cjelina 22_9, Pijavica povijesna (ruralna) graditeljska cjelina 22_10, Vrataruša povijesna (ruralna) graditeljska cjelina 22_11, Klenova Kosa / Krive Drage / Kose / Batina / Bunica etnološko područje 22_12 Špalji / Sv. Jelena / Pijavica / obronci Špaljeve Kose etnološko područje __________________________________________________________________________ 23 Vratnik: 23_1, rimska postaja, Vratnik antika 23_2, trag rimske ceste antika (u blizini rasadnika kod župne crkve Sv. Mihovila pod Vratnikom), Pravac pružanja antičke ceste bio je odrednica i kasnijim prometnim komunikacijama: srednjovjekovni put, Struppijeva Jozefinska cesta (1775 -1779. godine), jasno vidljiva i danas. Uz ovu cestu uočljivi su površinski nalazi iz antičkog razdoblja. 23_3, župna crkva Sv. Mihovila Arhanđela (zapadni rub polja) srednjevjekovna župna crkva sv. Mihovila (sa župnim dvorom) obnovljena je 1776. godine. Oko 100 metara istočnije smješten je seoski bunar s ušćuvanim kamenim vijencem. Vjerojatno na mjestu starije istoimene crkve koja je u vrijeme ratovanja s Turcima nestala. 23_4, staro groblje uz crkvu Sv. Mihovila Sa sjeverne starne crkve, lokve i stare ceste koja je vodila prema starom Brinju, nalazilo se staro vratničko groblje. Današnje groblje žitelji župe Vrtanik-Melnice- Stolac uredili su južno od crkve i mjesta na obroncima Nekića krča, krajem XIX. stoljeća (oko 1885.). župa ustanovljena 1807. godine 23_5, japodsko autohtono stanište pretpovijesni lokalitet 23_6 Vratnik / Stubalj - Vratničko polje, etnološko područje - Pravilna je i uočljiva parcelacija zemljišta, koje je s obzirom na kršoviti teren u priobalju mogla poslužiti rimskom stanovništvu Senije kao ekonomska baza za uzgoj žitarica. Tu su prisutni i tragovi melioracije terena, a i sama shema postojeće izgradnje, (locirane na ranijim gospodarskim kompleksima), ukazuje na smišljenu organizaciju poljoprivrednog kompleksa, kakova se uobičava i u antičko doba. __________________________________________________________________________ Osim popisom obuhvaćenih kulturnih dobara svrstanih po kategorijama kulturnu baštinu čine i stara mjesta ukopa, te brojna pojedinačna grobišta razasuta u velebitskom prostoru, tipična za ovo područje.



111

Prema karti iz 1870. kameni međaši nalazili su se na slijedećim pozicijama u prostoru, a u funkciji razgraničenja/međaša: 1. iznad mora i istočno od Abatova 2. na Fortici, iznad kuće Grižina 3. u ogradnom zidu privatnog vrta obitelji Biondić 4. istočno do groblja, od ruševina stare kapele sv. Vida 5. zapadno od gradskog rezervoara i ceste 6. u predjelu Frankine drage ili brda Kuk 7. iznad vrta Lenci na Štrmcu 8. na vrhu brda Kozjak 9. na padinama glavice Bilićevac 10. uz cestu a iznad Druge drage. Stočarski stanovi, izgrađivani kao sezonski i privremeni objekti nisu, ovisno o vrsti građe, tako dugovječni u odnosu na njihovu izvornost, odnosno arhaiku u pojavnosti (kao kulturnog elementa izrazito duga kontinuiteta). Obilježava ih prije svega, skromnost, u građevnim rješenjima i oblicima, korištenje prirodnog materijala i izvanredno skladno ukapanje u okvir prirodnog okoliša. Kako su Pri izboru lokacije vodilo se računa o dobroj zavjetrini, mjestu blizu eventualno izvora vode, pristupnog puta i dobroj preglednosti neposredne okoline. Obično se koristi i konfiguracija terena te su one jednim dijelom vezane uz stijenu ili se djelomice ukopaju u zemlju. Izbor kosog zemljišta omogućuje dobar pregled i kontrolu nad okolicom, otvara veći priklon suncu, a u nuždi služi i dobroj obrani. Padeži – ljetni, sezonski stanovi smješteni pretežito na ravnom terenu, uz rub šume i livade, u blizini vode ili snježnice iz koje se vadio snijeg. Najveći padeži su Bilenski, Borovački i Jovanović padež, Babrovača, (blizina Štirovače, 1060 m n.m.). Izuzetnu graditeljsku vrijednost predstavljaju u ovom prostoru sačuvani, ili u fragmentima sačuvani povijesni putovi, ceste i staze: - Josefinska cesta preko Senjske drage i Vratnika povezuje Senj s unutrašnjošću. Prema nalogu cara Josipa II građena je 1776.-1779. godine. Počinjala je u Karlovcu te se preko Kapele, Brinja i Vratnika spuštala do Senja. Kako je cesta bila prestrma doživjela je znatne korekcije već krajem XVIII. stoljeća pod vodstvom podmaršala Filipa Vukasovića (graditelja Lujzianske ceste), - Mollinarijeva (stara cesta) Šegote-Stinica, sa Balenskim mostom. - Premužićeva staza na Velebitu, trasirana planinarska staza koja od Zavižana vodi do Baških Oštarija. Osim graditeljske, ova staza posjeduje i kulturološke značajke po kojima zavređuje da bude zaštićena kao kulturno dobro. - Antička via Exercitatis - od Senja prema Vratniku - prapovijesna komunikacija od Senja preko Bisernjakovice prema zaleđu - hodočasnički put Krasno - Velebit, - Konjska staza Sveti Juraj - Jablanac iz 1830. g - velebitski tradicijski put Jablanac - Štirovača - Kosinj, - stare staze preko padine Budima, zapadno od Zavižana preko Balinske drage prema moru. Izuzetnu vrijednost u ovom prostoru predstavlja suhozidna arhitektura koju treba izrazito čuvati od devastacije i danas česte krađe materijala za građenje. Suhozid koji se oslanja na ilirsku i paleomediteransku civilizaciju. Značajni predjeli s dobro očuvanim strukturama prisutni su u zaselcima Velebitskih stanova: posebno na područja Mliništa, Mirova, Hrmotina, Gornjih Biljevina, Gornjih Selina, Gornjih i Donjih Volarica i prostor



112

iznad Stinice, Jablanca i Lukova. Stara ilirska naselja kao što su Dvojna gradina Klačenica, zadržali su ostatke zidina i koridora koji su bili uz povijesne komunikacije od kojih je najznačajnija stari put od Zavižana do Gornje Klade, te japodska limitacija Panos. 3.4.2.2. Mjere zaštita povijesnih naselja Prostornim planom uređenja Grada Senja kao i užih područja treba omogućiti da kulturna dobra budu zaštićena prema svim kriterijima konzervatorske struke te da njihov značaj i integritet ničim ne bude ugrožen. Prostornim planovima užih područja za naselja sa zaštićenim povijesnim urbanim, urbano-ruralnim i ruralnim cjelinama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati povijesnu matricu jezgre naselja, a izmjenu strukture i tipologije postojećih objekata (zbog gubitka prostornog identiteta) funkcionalnim povezivanjem u veće prostorne sklopove. Planom se uspostavlja zona stroge zaštite povijesnog središta za urbana naselja: Senj, Sveti Juraj, Jablanac, Lukovo, Starigrad, te za ruralno naselje Krasno (u obuhvatu njegove stambene i poljoprivredne parcelacije). Mjere zaštite povijesnih urbanih graditeljskih cjelina Zaštitu urbanističke povijesne cjeline treba provesti s dva aspekta, prema zoni zaštite uže povijesne jezgre i posebnog režima zaštite u kontaktnim zonama, bile one izgrađene ili imaju karakter krajobraznih kontaktnih zona. Zonu zaštite povijesne cjeline formiraju i potezi koji imaju urbanističko-ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost, a vezani su uz povijesni funkcionalni integritet područja. Unutar zone se nalaze i neintegrirane zgrade i potezi. Propozicije prema kojima treba uređivati ove zaštićene zone su slijedeće: 1. Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koja je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure, te komunikacijske tokove unutar povijesne jezgre. 2. Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji se nisu znatnije transformirali, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija, ugradnjom objekata javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih neskladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja uz postupak provedbe javnih urbanističko- arhitektonskih natječaja. 3. Zadržavanje stanovanja unutar povijesne jezgre od ključne je važnosti za daljnje njezino funkcioniranje i cjelodnevnu / cjelogodišnju vitalnost, te je stoga (a zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore), u interpoliranim novim objektima težiti stambenoj namjeni, dok je poslovni prostor opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo ili usluge) potrebno limitirati na prizemlja postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se samo na objekte javne namjene (uprava), te na hotele, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti, kao i na sakralne građevine i komplekse. 4. Režim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu poslovnih djelatnosti, osiguravajući pritom posebne režime prometa u mirovanju za stanovnike povijesne jezgre s obvezom da se osigura dovoljan broj



113

parkirnih mjesta. Prednost u organizaciji prometa dati pješačkom kretanju, a prometne površine oblikovanjem i upotrebom materijala plohe, tretirati kao primarno pješačke. 5. U obuhvatu jezgre koji graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju i uređenje obale na način koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastale površine koristiti isključivo kao javne površine. Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim urbanim jezgrama potrebno je osnivati specijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih dobara. Mjere zaštite povijesnih poluurbanih i ruralnih graditeljskih cjelina Vrednovanje naselja ili dijelova naselja na području Grada Senja posljedica je veće ili manje očuvanosti povijesnoga prostornoga i graditeljskoga ustroja. Svako od zabilježenih naselja sa značajkama kulturnog dobra treba temeljito istražiti glede građevne strukture (stambenih i gospodarskih zgrada) i prostorne organizacije koju tvori mreža putova i pripadajuća parcelacija. Tradicijsko graditeljstvo (stambeno i gospodarsko) treba dokumentirati opisom i arhitektonskim crtežom, te odrediti uvjete i načine zaštite i obnove, kako bi se prilagodilo današnjim uvjetima življenja. Proširenje građevnoga područja postojećih naselja treba planirati na način kojim se zadržava cjelovitost slike povijesnoga naselja. U većini slučajeva to znači da je neprihvatljivo širenje građevnih područja u smjeru prilaznih cesta, s kojih se usmjeravaju glavni pogledi na povijesnu jezgru. Prilikom planiranja širenja građevnih područja najvrednijih cjelina i skupina (zaselaka) treba očuvati obilježje naseobinskog tipa (zbijen zaselak ili izduženo selo) i svrhe (selo sa sadržajima lokalnoga središta ili zaselak). Također je važno čuvanje krajobraznoga okruženja, poljodjelskih površina i šuma jer cjelovitu sliku naselja, osim građevinske strukture, čini i pripadajući krajolik. Kontaktna područja zaštite obuhvaćaju prostore koji okružuju naselje i omogućuju zaštitu i očuvanje pogleda i naslijeđenoga obrisa naselja. Velik broj naselja je zbog svojeg smještaja i razigranosti obličja terena izložen vizurama - obalna naselja posebice ekspoziciji s mora. U namjeri da se sačuva vizualna sagledivost te naslijeđeni obris i obujam naselja, u kontaktnom području zaštite novoj izgradnji treba posvetiti posebnu pažnju. U svrhu što djelotvornije zaštite obnove i oživljavanja vrijednih seoskih naselja ili dijelova naselja navode se mjere koje je potrebno provoditi, osobito u sklopu postupaka izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola: 1. Sačuvati poglede na seoske naseobinske skupine i sačuvati obilježja tradicijskoga smještaja naselja u prostoru. 2. Sačuvati tradicijsku organizaciju seoskoga prostora s manjim naseobinskim (graditeljskim) skupinama. Ne dozvoliti neprekinutu izgradnju uz cestu te ujednačeno i pravilno parceliranje građevnih čestica (zadržati oblike tradicijskih parcela koliko god je moguće). Obnavljati zajedničke seoske prostore kao što su okupljališta, javne zgrade od povijesnog i ambijentalnog značaja, sakralna obilježja, grupe drveća; njegovati ograde tradicijskog tipa. 3. Postojeća područja s recentnom izgradnjom rekomponirati kao manje cjeline koristeći prirodne i oblikovne činitelje krajolika: nove zgrade grupirati, a pojedine grupe povezivati vrtovima i voćnjacima u duhu očuvanja tradicijske organizacije izgrađenoga krajolika. 4. Prilikom građevnih adaptacija i dogradnji starih zgrada treba poštivati izvorna tradicijska obilježja, a novi dio skladno vezati sa starim U slučaju izgradnje nove zidane kuće uz staru nužno je novogradnju smjestiti tako da se sačuva i stara kuća i da obje kuće imaju makar maleno dvorište; moguće je staru kuću zadržati kao pomoćnu zgradu ili ju prilagoditi i opremiti u svrhu seoskog turizma.



114

5. Nove zgrade, koje se ugrađuju u dio naselja spomeničkih vrijednosti, treba uskladiti s mjerilom zatečenih zgrada i naseobinskih ambijenata (kuće moraju biti prizemnice s mogućim potkrovljem, izduženoga tlorisa ili u obliku slova L, dvostrešnoga krovišta te s tradicijskim materijalima i tradicijskim pokrovom. 3.4.2.3. Mjere zaštite pojedinačnih kulturnih dobara Arheološke i hidroarheološke zone Na arheološkim područjima, a za sve zahvate (pripremna iskapanja, provođenje infrastrukture, građenje) treba osigurati arheološki nadzor. Prije početka radova obvezno je arheološko istraživanje lokaliteta. Unutar područja s arheološkim lokalitetetima koje je evidentirano na temelju pojedinačnih nalaza prilikom izvođenja građevnih radova potrebno je upozoriti izvoditelje radova na mogućnost nalaza i pojačani oprez. Na ustanovljenim ostacima arheološke materijalne baštine ne dozvoljava se nova izgradnja U slučaju da se kod izvođenja građevnih radova pojave nalazi, izvoditelj je dužan odmah privremeno obustaviti radove i obavijestiti nadležni konzervatorski odjel. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje arheoloških zona do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina. Izvan izgrađenih područja kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalaza te režimi zaštite, a sve pod nadzorom nadležnog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine. Arheološke i hidroarheološke zone određene u Planu potrebno je detaljnije istražiti. Zaštita i mjere zaštite podmorskih prostora donijet će se temeljem konzervatorske studije sukladno rezultatima arheoloških istraživanja i nakon provedenih detaljnijih istraživanja. U područjima kojim se ovim planom, kao i prostornim planovima užih područja, predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraženi prostori obvezno se prezentiraju in situ, a projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi planovi i projekti izgradnje objekata te uređivanja zemljišta. Povijesni sklopovi i građevine, memorijalna baština Sve povijesne građevine i graditeljske sklopove, treba sačuvati i obnoviti u skladu s pravilima konzervatorske struke i na temelju uvjeta nadležne službe zaštite. Važno je da se građevine obnavljaju s okolišem te da se ne dozvoli izgradnja neprimjerenih novogradnji koje bi narušile ambijent. Osim utvrđivanja načina zaštite u određenim područjima, predviđene su mjere i nude se smjernice za zahvate na pojedinačnim građevinama kako bi se one zaštitile od daljnjega propadanja i uništavanja i kako bi se što lakše uključile u suvremeni život. Od općih zahvata obnove predviđaju se metode: konzervacija, rekonstrukcija, restauracija, revitalizacija (oživljavanje), adaptacija (građevna prilagodba), sanacija (popravak), prenamjena i dr. Koja će se metoda primijeniti, ili nekoliko metoda istovremeno, ovisi o nizu čimbenika. Odabir metode ponajprije će ovisiti o vrijednosti spomenika i stupnju njegove sačuvanosti.



115

Sustavi fortifikacija moraju se očuvati i održavati u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode), ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije), ali po odobrenim konzervatorskim smjernicama i dozvolama nadležnog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine. Navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije ne oštećujući izvorne dijelove konstrukcije fortifikacija. Sakralni i civilni kompleksi uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Etnološka područja Etno-zone se uređuju se stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje tradicijskih / etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fondacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etno-zona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima). Unutar prostora etno-zona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja, a osobito na poljodjelskom tlu. Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgrađene strukture naselja koju tvore osim kuća i prateći sustavi građenja (terase, suhozidi, međe). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. 3.4.2.4. Upravni postupak pri zaštiti Kulturna dobra pravno su zaštićena rješenjima o registraciji (trajna zaštita) i rješenjima o preventivnoj zaštiti (zaštita na određeni vremenski period). Prilikom reambulacije terena evidentiran je određeni broj kulturnih dobara od kojih se za neke može primijeniti jedan od postupaka u provođenju njihove svrsishodne i cjelovite zaštite: - predložiti za upis u nacionalni registar, - zaštititi na lokalnoj razini (mjerama koje će provoditi lokalna uprava). Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda, i temelje se na Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturih dobara. Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci, te načini i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: - pojedinačnim spomeničkim građevinama, - građevnim sklopovima, - arheološkim lokalitetima, - parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze,



116

- predjelima (zonama) zaštite naselja, kultiviranog krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na elementima kulturne baštine: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, svrhovite (funkcionalne) prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima i sl. U skladu s važećim zakonima i propisima za sve navedene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koje je ovim Planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Gospiću u osnivanju – nadležnost Konzervatorski odjelu Rijeci), potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) - nadzor u svim fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja) provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine. Kulturna dobra kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se one koje su u ovom Planu popisane kao: - zaštićene – registrirane, (R,) i - preventivno zaštićene, evidentirane ili predložene za registraciju (E) (PR). Pri tome nije presudan trenutni formalno-pravni status građevine u dokumentaciji nadležnoj službi zaštite, jer će se upravna procedura zaštite kontinuirano provoditi temeljem odredbi iz ovog Plana i Zakona.



117

3.4.3. ISKAZ POKAZATELJA ZAŠTITE PRIRODNIH I GRADITELJSKIH DOBARA Oznaka Ukupno ha % od P Grada stan/ha *

ha/stan 1.0 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA

NAMJENU POVRŠINA

1.1 Građevinska područja ukupno izgrađeni dio GP 518,41 (405,65) 0,79 (0,61) 15,68 (20,05) * 0,064

građ. područja - obalno područje 299,88 0,45 27,12 (izgrađeni dio obalnog područja) (225,51) (0,34) 36,06 građ. područja - ostalo 218,90 0,33 37,15 (izgrađeni dio - ostalo) (180,14) (0,27) 45,14 1.2 Izgrađene strukture izvan građevnog

područja ukupno 193,60 0,29 42,00

Industrija I 28,51 0,04 285,23 Turizam T 29,93 0,05 271,70 Komunalna namjena Sport i rekreacija K R 1,79 133,37 0,0 0,20 4543,02 0,161.3 Poljoprivredne površine ukupno P 4618,51 7,00 * 0,57 P2 P3 1073,13

3545,38 1,63 5,37 * 0,13

* 0,441.4 Šumske površine ukupno Š 40365,52 61,18 * 4,96 Gospodarske Š1 20740,24 31,44 * 2,55 Zaštitne Š2 11169,91 16,93 * 1,37 Posebne namjene Š3 8455,37 12,82 * 1,04 1.5 Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 19633,48 29,84 * 2,42 1.6 Ostale površine 448,58 0,68 * 0,06 Infrastrukturni koridori i površine IS 442,82 0,67 * 0,05 Groblja G 5,76 0,01 * 0,0 Grad ukupno 65778,1 100,00 * 8,11 2.0 ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1 Zaštićena prirodna baština ukupno 52976 80,29 * 6,51 Nacionalni park *

Park prirode (dio izvan Nacionalnog parka)** 10937 41440,54 16,58 62,81 * 1,34

* 5,102.2 Zaštićena graditeljska baština ukupno 277,45 0,42 * 0,03 arheološka područja 1,52 0,0 * 0,0 povijesne graditeljske cjeline 275,93 0,42 * 0,03 Grad ukupno 53643,65 81,31 * 6,60 3.0 KORIŠTENJE RESURSA 3.1 More i morska obala

obalno područje obala 6910,85 ha 83,7

km 10,17 * 0,85

Tablica 3: Prostorni pokazatelji za namjenu površina i zaštićenih cjelina na području Grada Senja * iskazana površina obuhvaća i zaštićene prirodne vrijednosti unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit : strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi (1220ha), posebni rezervati Visibaba (80ha), Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa (118ha), i spomenik parkovne arhitekture Botanički vrt na Velebitu (50,28ha) ** iskazana površina obuhvaća i zaštićene prirodne vrijednosti unutar Parka prirode Velebit: spomenik prirode Zavratnica (45,9ha), posebni rezervat Štirovača (118,5ha)



118

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.5.1. PROMET 3.5.1.1. Cestovni promet Prostornim planom Grada Senja predviđeno je ukupno poboljšanje stanja kolne prometne infrastrukture. Planom se predviđa: - izgradnja novih cesta ili dijelova trase postojećih cesta, - sanacija pojedinih dionica, - realizacija zaobilaznice za grad Senj i Sv. Juraj, - prilagodba cestovnih karakteristika propisima i prometno tehničkim standardima za određenu kategoriju ceste, - prekategorizacija. Planom se predviđa sanacija svih dionica koje ne zadovoljavaju prometne standarde za tu kategoriju ceste. Pritom se trebaju uzeti u obzir terenske specifičnosti prostora i vođenje prometnica na način priličan brdskim uvjetima, izvedbu tehničkih rješenja prilagođenu visokom standardu zaštite prostora i ambijentalnih vrijednosti kako u Parku prirode, tako i u sjevernom dijelu područja Grada Senja, koji također posjeduje značajne pejzažne vrijednosti. Državna razina značaja Značaj prostora sa prometnog stanovišta određen je planiranom smjerom Jadransko- Jonske trasom autoceste A7 Rijeka – Žuta Lokva koja će proći sjevernim dijelom područja Grada Senja i blizina interregionalnog čvora Žuta Lokva u kojem se državni i međudržavni promet raspoređuje u tri pravca. Trasa autoceste na pravcu Rijeka - Žuta Lokva prolazi rubom visoravni uz naselja Vrataruša i Veljun Primorski približavajući se naselju Senj na oko 2 km zračne linije. Na dijelu kojim autocesta prolazi kroz administrativno područje Grada planiran je izlaz Senj s priključkom koji se većim dijelom nalazi unutar koridora postojeće lokalne ceste Senj - Krivi Put (L59001). Izlaz Žuta Lokva - priključak na državnu cestu D23 - važan je za promet koji će se odvijati na teritoriju Grada Senja, nalazi se na području Općine Brinje, uz samu granicu s Gradom Senjom. Planirani autoput će u velikoj mjeri rasteretiti državnu cestu D8 u dionici od Senja do Novog Vinodolskog, te dijelom i prometnicu kroz Senjsku Dragu (državna cesta D23). Dionica državne ceste D8 južno od Senja, do trajektnih pristaništa Prizna i Jablanac (i planiranog u Stinici), zadržat će dio cestovnog prometa usmjerenog prema Rabu i Pagu. Novi prometni čvor i priključak Senja na Jadranski autoput dobra je prostorna baza za razvoj radnih: proizvodnih, uslužnih, veletrgovačkih, obrtničkih i servisnih djelatnosti koje iz razloga zaštite urbanog prostora treba udaljavati od grada. Kao alternativa cesti s režimom naplate i dalje ostaju u funkciji državne ceste D 8 kao značajan magistralni smjer i poprečna veza na D 23 kao veza prema Karlovcu i unutrašnjosti. Planom se predviđa sanacija svih dionica koje ne zadovoljavaju prometne standarde za tu kategoriju ceste, te realizacija zaobilaznice za grad Senj i Sv. Juraj. Uz ovo prometno rješenje mijenjaju se i zahtjevi za regulacijom tranzitnog prometa unutar ili uz naselje Senj. Značaj zaobilaznice planirane bivšim prostornim planom Općine u pozadini naselja Senj i u nastavku tunelom ispod Trbušnjaka, umanjuje se, a time se i planirana mreža novih prometnica korigira i reorganizira više u svrhu zadovoljenja potreba lokalnog i gradskog prometa. Sjeverni krak zaobilaznice Senja uz rasterećenje obalnog



119

prometa magistralom, istovremeno omogućuje širenje poteza stambene izgradnje uz padinu. Ona se veže na priključnu cestu čvora autoputa, te u nastavku spaja s cestom D 23.



120



121

Do sada predlagano rješenje zaobilaznice grada Senja je izuzetno zahtjevno zbog nepovoljne topografije. Novi moment – realizacija dijela Jadransko jonskog autoputa na dionici koja prolazi područjem Grada Senja utjecat će na prometno rješenje u kojem se problem obilaska, priključka na autoput te spojeve na državne ceste D 8 i D 23 treba rješavati integralno i po mogućnosti u etapama. Izgradnjom autoceste Rijeka – Žuta Lokva, taj prometni pravac će preuzeti veći dio nadlokalnog prometnog tranzita cestom D8, što umanjuje neposrednost potrebe za izgradnjom obilaznice, makar je ona jedini način da se izbjegne opterećivanje senjske rive prolaznim prometom. Uzevši u obzir sredstva potrebna za izgradnju rečene obilaznice, mala je vjerojatnost da će biti realizirana. Po izgradnji autoceste A7, nadlokalni promet iz smjera Rijeke ka naseljima južno od Senja, te trajektima u Jablancu/ Stinici i Prizni, će zaobilaziti središte Senja spojnom cestom A7-D23-D8 preko Strmca i Trbušnjaka. PPUG Senja osigurava prostor za tri alternativna rješenja preusmjeravanja tranzitnog prometa iz užeg područja naselja i spojeva dvaju državnih cesta (D23 i D8): - četverokrako raskrižje u nivou na mjestu današnjeg trokrakog, - nadvožnjak sa priključcima na D23 unutar istog koridora - nadvožnjak u pozadini naselja sa priključcima u koridoru postojećeg raskršća. Alternativna rješenja su kompatibilna i pružaju mogućnost etapne realizacije dionica. Dio državne ceste D8 koji prolazi uz lučko područje grada Senja i obalom poluotoka Nehaj do raskršća uz Trbušnjak preuzima funkciju gradske lokalne prometnice. Obalni dio državne ceste u nastavku Planom se zadržava u koridoru postojećih trasa, osim kod Svetog Jurja gdje se predviđa izgradnja obilaznice mjesta. Njezin položaj treba preciznije istražiti u sklopu priprema za izradu Urbanističkog plana uređenja naselja Sveti Juraj. Ostale državne ceste koje od magistrale vode do trajektnih pristaništa Prizna i Jablanac zadržavaju se u današnjim trasama s nužnim tehničkim poboljšanjima unutar postojećih prometnih koridora. Pristup planiranom novom trajektnom pristaništu Stinica planiran je trasom lokalne ceste L59047 koja time dobiva državni značaj (prekategorizacija i poboljšanje tehničkih elemenata). Plan predviđa izgradnju nove dionice državne ceste prema planiranom novom trajektnom pristaništu između Jablanca i Stinice. Regionalna razina značaja Plan predviđa modernizaciju (asfaltirane, proširenje i korekciju dionica) županijske ceste Ž 5182 Jablanac – Štirovača, i dijela Ž 5126 od Štirovače prema Gospiću. Planom se predviđa uređenje ceste Ž5182 Jablanac - Mrkvište, ali ne i proširenje, odnosno korekcija dionica, osim na onim dijelovima gdje je to nužno da bi se osigurala sigurnost korisnika. Cesta prolazi rubom Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, i neodvojivi je dio zaštićene cjeline prirode, pa kao takva ima primarni karakter turističke ceste. Značajna rekonstrukcija ceste, s obzirom na krajobrazna i terenska ograničenja, nije preporučljiva, ne bi li se izbjeglo narušavanje bitnih značajki zaštićenih dijelova prirode kroz koje ova cesta prolazi. Uz trasu ceste valja na odgovarajućim mjestima, na prikladan način urediti odmorišta i vidikovce. Ne predviđa se prometovanje teških tereta i velikih autobusa ovom cestom. Plan također predviđa preregistraciju lokalne ceste L 59001 u županijsku cestu koja će Krivi put kao područni centar i gravitirajuća naselja vezati na autoput, na radnu zonu i grad Senj.



122

Postojeće ceste županijskog značaja u Prostornom planu uređenja Grada Senja pružaju se poprečnim smjerovima koji preko Velebita povezuju obalnu zonu i Velebitsko zaleđe: - Ž5126/ Ž5140 Sveti Juraj - Oltari - Krasno - Otočac, - Ž5182 Jablanac / Stinica – Štirovača Mrkvište, te uzdužnim smjerom na ličkoj strani Velebita u zaleđu: Ž5126 Krasno - Štirovača - Gospić. U sjevernom dijelu područja Grada Senja (predio Vrataruše), postojeća županijska cesta (Ž 5110) Prokike - Krivi Put - Klenovica, prolazi longitudinalno unutarnjim rubom visoravni Vrataruša. Planom se predviđa povezivanje ove ceste sa Senjom (prekategorizacija lokalne ceste L59001 u županijsku). Ujedno je to spojna cesta s priključkom na izlaz Senj na planirani autoput. Velikim dijelom svojih trasa ove prometnice ne zadovoljavaju prometne standarde kategorizacije kojoj pripadaju. Kako se poglavito radi o prometnicama unutar brdskih i planinskih područja njihovi tehnički standardi mogu se prilagoditi lokalnim terenskim ograničenjima, ali su ipak nužne korekcije na određenim dionicama i poboljšanja tehničkih elemenata ceste. Plan predviđa modernizaciju (asfaltirane, proširenje i korekciju dionica) županijske ceste Ž 5182 Jablanac – Štirovača, i dijela Ž 5126 od Štirovače prema Gospiću. Lokalna razina značaja Postojeća lokalna mreža je zbog slabe izgrađenosti prostora nerazvedena. Većina naselja se nalazi uz državne i županijske ceste ili je neznatno od njih udaljena. Postojeća lokalna mreža je zbog slabe izgrađenosti prostora nerazvedena i sastoji se od slijedećih prometnica: L59003 Krivi Put (Ž5110) – Vodoteč – Brinje (D23) L59004 Krivi Put (Ž5110) – Grabova Lokva – D23 L59001 Podbilo (Ž5110) – Senj (D8) : predviđena za prekategorizaciju u Ž L59002 L59001 – D23 : predviđena za prekategorizaciju u Ž L59008 Vrataruša – L59001 : predviđena za prekategorizaciju u Ž L59011 D23 – Vratnik – D23 L59012 D23 – Melnice – L59013 L59013 D23 – Vrzići – (Crni Kal) - Hrvatsko Polje (Ž5127) L59009 D23 (Perdasi) - Stolac L59010 Biljevine (Tuževac) – Ž5126 (Oltari) L59028 Lukovo – D8 L59029 Anići – Krasno Polje (Ž5126) L59047 D405 – Stinica : predviđena za prekategorizaciju u D L59048 Zavratnica – D8 Postojeću mrežu lokalnih cesta treba kompletirati prometnicama prema naseljenim područjima u obalnom pojasu: - D8 - Starigrad, - D8 - Klada, - D8 - Josinovac. Planom se predviđe dopuna mreže slijedećim prometnicama, uglavnom rekonstrukcijom postojećih neadekvatnih prometnica: spoj Donja Klada – D8 spoj Starigrad – D8 spoj Velike Brisnice – D8



123

spoj 59009 (Stolac) – 59010 (Tuževac) spoj Ž5126 (Oltari) – Krasanska duliba - L59029 (Vukelići) kao alternativni ulaz u Krasno Plan predviđa dopunu mreže lokalnih cesta. Prioritet treba dati povezivanju Krasna na državnu cestu D 23, preko ili uz naselja Crni Kal, Vrzići i Melnice. Obzirom na turistički značaj Krasna na ulazu u NP «Sjeverni Velebit», prioritet u uspostavi dobre prometne povezanosti treba dati smjeru kojim će se naselju moći pristupiti i s državne ceste D23, lokalnom cestom L 59013. U tom smislu treba ispitati trase postojećih šumskih cesta na prostoru između naselja Vrzići i spoja na županijsku cestu Krasno - Otočac (Ž5140). Ovaj planirani smjer lokalne prometnice dijelom prolazi teritorijem Grada Otočca. Ostale važnije nerazvrstane ceste Ostale nerazvrstane ceste u Gradu Senju predstavljaju dugačku mrežu putova u funkciji šumskih, požarnih ili putova posebne namjene. Neke od ovih cesta se prostornim planom Grada Senja tretiraju kao višenamjenske ceste u funkciji razvoja izletničkog turizma, servisnih ili gospodarskih (šumskih), također kao putova u funkciji opsluživanja i održavanja prirodnih vrjednota unutar Parka prirode Velebit. Trase dijelom egzistiraju kao šumske ceste. Planom se predviđa izgradnja panoramske, turističke ceste (povezivanjem više dionica postojećih šumskih cesta) u alternativni pravac uzduž velebitskog masiva, okrenut prema morskoj strani. Za razvoj turizma važna je uspostava kontinuirane panoramske ceste koja prolazi podvelebitskom stepenicom, a povezuje Stolac, Biljevine, Oltare, Brisnice, Dundoviće i nastavlja se smjerom velebitskog masiva prema općini Karlobag. Ovaj put je u nekim dionicama i danas kolno prohodan. Ova cesta ne treba zadovoljavati suvremene cestovne standarde i može egzistirati kao bijela cesta uskog kolnog profila s mjestimičnim proširenjima za mimoilaženje ili zaustavljanje na atraktivnim mjestima s vidikovcima. Put je u nekim dionicama i danas kolno prohodan. Ova cesta, tehnički prilagođena brdskim uvjetima vožnje, koja bi se pružala bi se smjerom Vrataruša - Veljun Primorski - Stolac - Biljevine - Volarice - Velike Brisnice (zapadni ulaz u NP «Sjeverni Velebit») - Dundovići (južni ulaz u NP) i nastavljala se smjerom velebitskog masiva prema općini Karlobag. Put je u nekim dionicama i danas kolno prohodan. Cesta mora zadovoljiti zahtjeve uklapanja u zaštićeni prostor (Nacionalni park, Park prirode, druge kategorije zaštite prirode i krajobraza), kao bijela cesta uskog profila s mjestimičnim proširenjima za mimoilaženje ili zaustavljanje na atraktivnim mjestima s vidikovcima. 3.5.1.2. Javni prijevoz Javni gradski prijevoz između naselja potrebno je razvijati i osiguranjem frekventnijih veza između Senja i naselja u podvelebitskom primorju (Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad, Jablanac i Prizna), te brze i češće veze Senja i Krasna. Stanovništvo se koristi rijetkim međugradskim linijama koje prometuju magistralom na putu prema većim susjednim naseljima i otocima. Organizacija javnog prijevoza preduvjet je funkcionalnog ustroja mreže središnjih naselja na području Grada Senja. Nedovoljan kritični broj putnika koji bi opravdao uspostavu linija još je uvijek značajna prepreka u realizaciji mreže javnog prijevoza. Kako je međusobno povezivanje podvelebitskih naselja neprikladno i sporo, jer se odvija preko loših prometnica koje ova naselja spajaju s magistralom, treba snažno poticati uspostavu lokalne veze morskim putem. Autobusni kolodvor za međugradski prijevoz u Senju ne zadovoljava s prometno organizacijskog stanovišta, a ne zadovoljava ni njegov standard pratećih sadržaja. Položaj kolodvora je samo prihvatljiv s aspekta blizine i uklopljenosti u urbano središte naselja.



124

Generalnim urbanističkim planom grada Senja lokacija novog kolodvora izmještena je u pozadinu, ali zbog skučenosti treba ispitati lokaciju ili predložiti novu urbanističkim planom uređenja grada. 3.5.1.3. Pješački i biciklistički promet Biciklističkom prometu i sigurnosti biciklista treba posvećivati veliku pažnju jer se taj vid kretanja smatra značajnim dijelom izletničkih aktivnosti u širem prostoru Velebita. Potrebno je stoga osigurati dovoljnu širinu koridora cestama državnog, županijskog i lokalnog značaja, kao javnu površinu unutar koje se mogu formirati biciklističke staze kao sigurne izdvojene linije uz jače prometnice, posebno na trasama kojim ceste vode kroz naselja. Biciklističke rute, pješačke, izletničke i planinarske staze treba uređivati i održavati, dopunjavati vidikovcima i atraktivnim odmorištima, opremajući ih mobilijarom i sadržajima. Mreže biciklističkih, izletničkih i planinarskih staza treba označavati markacijama, putokazima i unositi na mape namijenjene izletnicima. 3.5.1.4. Željeznički promet Prostorom Grada Senja se nikada nije odvijao željeznički promet, a niti se u dosadašnjim planovima i vizijama razvoja ovom vidu prometa davano neko značenje. Promet ličkom željezničkom prugom ima samo posredne utjecaje na razvoj područja, a isti će učinak imati i prolazak Drežničke varijante gdje bi se kod kolodvora Drežnice od pruge Zagreb - Rijeka odvojio krak nove pruge preko Ličko senjske županije za Split. 3.5.1.5. Morski promet Morski promet u Planu Grada Senja zastupljen je značajem koji ovaj prostor obnaša u mreži morskih prometnih putova državnog značaja - dvije stalne trajektne linije za Rab i Pag (pristaništa Jablanac i Prizna), te povremena za Krk (Senj – Baška). Planom se predviđa premještanje trajektnog pristaništa iz Jablanca u Stinicu, te zadržavanje Jablanca kao rezervne luke za javni promet. Osim poprečnih veza u sustava putničkog morskog prometa, Plan predlaže prostorne uvjete za uspostavu stalne veze među naseljima Kvarnerskog i podvelebitskog obalnog pojasa (Rijeka – Crikvenica – Senj – Karlobag – Starigrad ), te brze i frekventne charter veze na lokalnoj razini među naseljima na području Grada Senja tijekom cijele godine (češće u ljetnim mjesecima). Ove su veze morem funkcionirale u prošlosti, dok cestovna mreža još nije bila razvijena. Javne luke na području Grada Senja razvrstane prema zatečenom stanju i dopunjene prekategorizacijom su postojeće: Senj, Jablanac i Prizna i planirana luka Stinica (luke županijskog značaja), te Sveti Juraj, Lukovo, Klada, Starigrad i Krivača (luke lokalnog značaja). Unutar lučkog teritorija potrebno je razgraničiti područje za privez plovila stanovnika naselja. Izgradnja (u lučkom akvatoriju i teritoriju) mora biti u funkciji prometa. 3.5.1.6. Sustav telekomunikacija Pošta i telekomunikacije Nepokretne mreže



125

Širenje i rekonstrukcija fiksne telefonske mreže predviđa se u koridorima prometnica zajedno s ostalim infrastrukturnim vodovima uz usklađivanje s ostalim korisnicima. Progušćavanje pristupnih čvorova (UPS) treba pokriti izgradnjom tipskih kontejnera najveće dopuštene veličine 12,0 m², vodeći računa o topografiji terena i estetskim kvalitetama prostora. Pokretne mreže Postojeća VIPnetova mreža na području Grada Senja sastoji se od šest baznih stanica. Planirani razvoj mreže do 2005. god. uključuje izgradnju još jedne nove bazne stanice. Elektronička komunikacijska infrastruktura za pokretne zemaljske mreže je isplanirana Prostornim planom Ličko-senjske županije, prema čijim uvjetima se gradi van građevinskog područja naselja, a unutar građevinskog područja naselja uz dodatne uvjete određene ovim Planom. Za sva naseljena mjesta treba osigurati kvalitetnu pokrivenost unutar zgrada na cijelom područja Grada Senja, te za sve površine izvan naselja predviđene za turističko - ugostiteljsku ili gospodarsku namjenu. Za prostore izvan naseljenih mjesta - kvalitetno pokrivanje cestovnih prometnica i plovnih putova na unutarnjim vodama i čitavom akvatoriju. Osnovne telekomunikacijske postaje koje se mogu graditi podijeljene u tipove: Tip A - fasadni antenski prihvat (ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja) Tip B1 - krovni antenski prihvat (visine 2 - 5 m od najviše točke objekta) Tip B2 - krovni antenski prihvat (visine 5 - 50 m od najviše točke objekta) Tip C1 - samostojeći antenski stup (visine do 25 m od tla) Tip C2 - samostojeći antenski stup (visine preko 25 m od tla). U građevinskim područjima naselja - stambene zone, mogu se postavljati tipovi A i B1, osim na građevinama od javnog i društvenog značaja, telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i požarne zaštite, ukoliko nisu u suprotnosti s drugim propisima, gdje se može postavljati i tip B2. U građevinskim područjima - izvan stambenih zona, ili građevinskim područjima gospodarske namjene, mogu se postavljati tipovi A, B1, B2, i C1. Izvan građevinskih područja naselja (ali na minimalnoj udaljenosti 100 m od stambenog područja svi tipovi osnovnih postaja. U zonama zaštićenog krajolika, etnološkim područjima, zaštićenim povijesnim urbanim ili ruralnim cjelinama, unutar nacionalnog parka može se postavljati samo osnovna postaja tipa A. Na pojedinačnim kulturnim dobrima ili u njihovom neposrednom okruženju ne mogu se postavljati nikakvi osnovni uređaji. 3.5.1.7. Poštanski promet Poštanski promet na području Grada Senja obavlja se preko poštanskog središta Senj i jedinica poštanske mreže raspoređene po pojedinim naseljima. Organizacija poštanskog prometa slijedi hijerarhiju prostorne organizacije ustroja sustava središnjih naselja. Senj kao subregionalno središte preuzima centralnu ulogu u organizaciji poštanske službe, a manja regionalna središta Krasno, Sveti Juraj i Jablanac funkcioniraju kao područne poštanske ispostave. Mreža lokalnih ispostava poštanskih jedinica, kao područnih jedinica pokriva teritorijalni obuhvat naselja kao statističkih jedinica. Mreža poštanskih ureda na području Grada Senja je uglavnom izgrađena i optimalna i u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovog područja.



126

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 3.5.2.1. Elektroenergetski sustav Novi izvori U skladu sa Strategijom prostornog razvitka Republike Hrvatske, i temeljem Prostornog Plana Ličko senjske županije, za područje Grada Senja predviđa se izgradnja sustava hidroenergetskog kompleksa Senj II, koji koristi vodeni potencijal novog kompenzacijskog bazena u Gusić Polju, od kojeg se novim tlačnim cjevovodom upućuje prema HE Senj II kod Hrmotina. Ovaj sustav ujedno osigurava dovoljne količine pitke vode za Primorski vodovod. Uz to je izgrađena vjetroelektrana Vrataruša, i županijskim planom se daju osnove za daljnju izgradnju izvora obnovljive energije. Prijenos Uz postojeći 220 kV od HE Senj do Brinja planira se još jedan 400 kV. Uz postojeći vod od Brinja do TS Mraclin i CHE Obrovac planira se dvostruki dalekovod 400 kV s koridorom 300 m. Ovaj DV samo prelazi područjem bez prelazaka prema konzumu. Planira se 110kV dalekovod TS Senj (Grabova) – TS Karlobag. Također se planiraju nove trafostanice 110/x na području Senja (Strmac) i Vrataruše. U sklopu rješenja napajanja Jadransko-jonske autoceste i rješenja priklučnih i zaobilaznih cesta oko grada Senja, doći će do razvoja elektroprijenosne kao i distributivne mreže. Distribucija Razvoj mreže mora riješiti problem neujednačene isporuke električne energije, učestalih isključenja i nestabilnog napona. U tom je smislu predviđen razvoj distribucijske mreže planovima izgradnje novih dalekovoda naponske razine do 35 kV, interpoliranje novih trafostanica 10 (20) /0,4 kV kao i plan prelaska cijelog područja na 20 kV naponsku razinu. 3.5.2.2. Plinovodi i plinoopskrba Obzirom na izuzetno nisku gustoću stanovanja, nepostojanje velikih potrošača energije, velike razdaljine među naseljima i nepovoljne terenske karakteristike za povezivanje u mrežu opskrbe plinom ovog prostora, o tome se za sada ne razmišlja. Plan međutim predviđa mogućnost priključka naselja Senj na mrežu plinoopskrbe. Spajanje bi se izvršilo na sustav susjedne Primorsko-goranske županije, preko susjedne općine Novi Vinodolski. Rješenja će ovisiti o rezultatima koje će pokazati Studija plinofikacije za cjelokupno područje Županije i njezina kontaktnog područja. Razvoj plinoopskrbnog sustava treba ispitati i u kontekstu realizacije autoputa Rijeka - Žuta lokva, ne samo kao cestovnog nego i klao infrastrukturnog koridora. Time će se još više opravdati otvaranje gospodarskih zona uz njega, i omogućiti upotrebu alternativnih energenata za pokretanje proizvodnje. Prolaskom plinovoda uz trasu autoceste A1 Zagreb – Split, otvorena je mogućnost za izgradnju sustava plinoopskrbe na području Ličko-senjske županije, pa tako i Grada Senja. Za sada je planirano priključenje senjskog područja na plinoopskrbni sustav iz dva smjera: visokotlačnim magistralnim transportnim plinovodom iz MRS Brinje do MRS Senj kojim se



127

opskrbljuje primorje, te distributivnim regionalnim plinovodom iz RS Brinje (povezanom na MRS Otočac) do RS Senj na vratničkom području, za opskrbu sjevernog i sjeveroistočnog područja Grada. Primorski potez od Bunice do Sv. Jurja je određen kao primarni potez plinifikacije, koja će se dalje odvijati u skladu s mogućnostima. 3.5.2.3. Alternativni izvori energije U okviru ispitivanja mogućnosti iskorištavanja alternativnih i obnovljivih izvora energije treba uzeti u obzir snagu vjetra i nastaviti ispitivanja koja su započeta na Vratniku. Lokacija Vratnik (II razred) kao područje za ispitivanje predloženo je već županijskim planom koji preporučuje određivanje zone u Prostornom planu uređenja Grada Senja. Budući da istraživanja to još nisu dokazala, Plan ove zone ne određuje već samo definira opće prostorno planske parametre. U to smislu, uz obavezu izrade studije utjecaja na okoliš, ovakvi programi su mogući ako se dokaže njihov neznatan utjecaj u pogledu buke i narušavanja estetskih i ekoloških kriterija. Načelno se istraživanja mogu vršiti na cijelom području visoravni Vrataruše, u zoni izvan Parka prirode. Odabir lokacija za vjetroelektrane i solarne elektrane je moguć prema uvjetima Prostornog plana županije. Za područje Grada Senja PPŽ daje okvirnu lokaciju vjetroelektrane Francikovac/ Melnice, čiju lokaciju i obuhvat treba odrediti studijama utvrđivanja iskoristivosti, podobnosti, smještaja i utjecaja na okoliš. Studijama spomenutih tipova je moguće predložiti i utvrditi i druge lokacije na prostoru Grada, ukoliko se njima iskaže realan potencijal za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i ukoliko one ispunjavaju i druge odredbe i preporuke dane županijskim planom. Za tako predložene lokacije, koje bi se nalazile unutar zaštićenih dijelova prirode (Park prirode), potrebno je ishoditi prethodne suglasnosti nadležnih službi i Ministarstava. 3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.5.3.1. Vodoopskrba Prostornim planom Grada Senja predviđeno je (sukladno Strategiji i programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, i Prostornim planom Ličko-senjske županije), da svaki stanovnik bude u dogledno vrijeme opskrbljen dostatnim količinama kvalitetne pitke vode, te da se osiguraju do voljne količine za sve postojeće i planirane gospodarske djelatnosti. Prioritet je sanacija u smislu otklanjanja gubitaka u sustavu, gospodarenje i upravljanje sustavom principom tržišnog privređivanja u suglasju s načelima održivog razvoja. Predviđenom izgradnjom akumulacije Gusić polje II i drugog gravitacijskog tunela prema Hrmotinama, osigurava se dostatna količina vode za postojeći vodoopskrbni sustav i za njegovo proširenje na područja koja danas nisu opskrbljena. Jedan od ogranaka sustava pokrit će potrebe sjevernog dijela područja Grada Senja s naseljima Krivi Put, Podbilo, Mrzli dol, Alan i Vrataruša, uz izgradnju triju vodosprema. Magistralni vodoopskrbni cjevovod se nastavlja sjevernije u područje susjedne županije. Drugi ogranak, nakon izlaska iz gravitacijskog tunela, krenut će na jug. Plan predviđa izgradnju dodatnog cjevovoda uz već postojeći zbog slabe protočnosti opskrbnog sustava Vodovoda hrvatsko primorje - Južni ogranak. Time bi se riješio problem opskrbe priobalnih naselja, ne samo na području Grada Senja nego i južnijih područja susjednih općina. Naselje Krasno je posebnim ogrankom treba direktno preko Kutereva vezati vezano na primarni vodoopskrbni sustav najznačajnijih izvorišta Županije Ličko-Senjske (zona A).



128

3.5.3.1. Navodnjavanje zemljišta Prema podacima “Hrvatskih voda” na području Grada Senja nema melioracijske odvodnje, niti se u sustavu poljodjelskih gospodarskih aktivnosti predviđaju takvi zahvati. Rješenja manjih razmjera su moguća, ali zbog opasnosti od ispiranja tla, svaki prijedlog treba temeljito ispitati. 3.5.3.2. Zaštita voda Zona sanitarne zaštite izvorišta na području Senjske Drage (nije još donesena odluka za predloženi obuhvat vodozaštitnog područja izvorišta) – Prva zona sanitarne zaštite je neposredno uz kaptirane izvore, a druga zona sanitarne zaštite obuhvaća površinu od približno 403,8 ha: zaseoke Majorija, Tukanići i Donji Lopci na državnoj cesti D 23. Zona sanitarne zaštite na području naselja Alan, Podbilo, Vrataruša, Krivi Put određena je kao treća zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području: izvorišta Novljanska Žrnovnica, crpilišta Tribalj i postencijalnog izvora Sušik u Triblju. Unutar ove zone se nalaze građevinska područja: Alan, Zamalić, Rupa, Vukelići, Vrtlina, Cupići, Tomići, Panjići, Žuljevići, Šimurići, Murtići, Kapelica, Plovanija, Šolići, Plemići, Zekanovići, Matić Gaj, Špalji, Prpići, Lukići, Krivi Put, Longovac, Gorica, Nikolići, Šašina, Katići, Lučići. Ova zona je određena Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko – vinodolskom području (Službene novine Primorsko – goranske Županije, 1/99). Uvala Bačvice s izvorom, određena je kao druga zona sanitarne zaštite (nije još donesena odluka za predloženi obuhvat vodozaštitnog područja izvorišta), unutar koje se nalazi građevinsko područje Bačvica. Mjere korištenja površina u navedenim zonama sanitarne zaštite, koje obuhvaćaju ograničenja i zabrane gradnje, mogućnosti gradnje te dodatne mjere zaštite okoliša, su propisane Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, odnosno ekvivalentnim važećim propisom, i odlukama o zonama sanitarne zaštite. Zaštita mora Razvojni koncept ne bi smio dovesti do narušavanja i iscrpljivanja prirodnih resursa obalnog područja, obzirom na činjenicu da najveći dio obale na prostoru grada Senja pripada Parku prirode Velebit, treba s posebnom pažnjom iskoristiti kao prirodni resurs. Veći dio Velebitskog kanala s visokom kakvoćom mora treba se održavati, a treba pristupiti rehabilitaciji ugroženih područja na dijelovima akvatorija. 3.5.3.3. Odvodnja otpadnih voda U načelu svaku izgradnju vodoopskrbnog sustava treba pratiti izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda. Bilo bi potrebno izraditi Studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Županije i izraditi program etapnog rješavanja odvodnje. Za grad Senj treba valorizirati projektno rješenje i ugraditi ga u UPU. Za ostala manja naselja (do 500 stanovnika) pitanje odvodnje otpadnih voda treba rješavati razdjelnim sistemom: oborinsku odvodnju kanalizirati otvorenim sistemom i vratiti prirodi, a sanitarnu kanalizaciju do pročistača, rađenog prema smjernicama i preporukama EU. Planom je predviđeno da se instaliranjem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispustima na dostatnoj udaljenosti u odnosu na obalu i dostatnoj dubini, riješi pitanje otpadnih voda za



129

naselja i zaseoke: Bunica, Kalić, Žrnovnica, Lukovo, Klada, Starigrad, Josinovac, Vranjak, Prizna te, zbog zone sanitarne zaštite vodocrpilišta, isti se sustav predviđa za odvodnju izgrađenog područja u uvali Bačvice. Razdjelni kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda predviđen je i za naselja u unutrašnjosti: Krivi put, a mješoviti (prema odredbama iz prostornog plana županije za naselja s više od 500 stanovnika) za Krasno. Kanalizacija oborinskih voda za ceste koje prolaze područjima za koje se očekuje donošenje ili je već donesena odluka o proglašenju zone sanitarne zaštite, također treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom, a recipient izvan zone zaštite. 3.5.3.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda Mnogi bujični vodotoci u podvelebitskom području ugrožavaju prirodni i kultivirani krajolik kao i naseljena područja. Dotok bujičnih voda registriran je u uvalama Bunica i Jelena, u gradu Senju (bujice iz Senjske Drage), uvalama Spasovac, Ujča, Vlaška, uvali Kalić, Rača i Grabova, uvala Rača (autokamp )- opterećena je bujicom Rača-Volarica, uvala mjesta Lukovo, uvala Biluča (bujice iz Ažić Lokve), uvala Klada, uvala Ivanča (vodotoci iz Brisnica), bujice u uvali Velika Stinica i Krivača, uvala Zavratnica, uvala Prizna (trajektna luka) – F=5,4 km2 Q=14,6 m3/sek, G=180 m3/god, uvala Vićuša. Na području Grada je evidentirano 9 značajnih bujica koje su sposobne izazvati štete i predstavljaju određenu opasnost za građevine i okolni prostor, i ovdje su navedene sa izračunatim maksimalnim protocima 100-godišnjeg povratnog perioda:

- Kolan (Senj, dotok iz Senjske drage) 97.80 m3/s - Borova Draga (Sv. Juraj) 41.30 m3/s - Rača 78.60 m3/s - Lukovska bujica 10.95 m3/s - Biluća 9.70 m3/s - Velika Draga (Donja Klada) 13.00 m3/s - Devčiči (Ivanča) 16.20 m3/s - Živi Bunari 10.00 m3/s - Prizna 14.60 m3/s

Od navedenih bujičnih tokova regulirano korito imaju samo Kolan, Borova Draga i Lukovska bujica. Danas značajni problem predstavlja bujica Rača, koja prije utoka u more prolazi kroz autokamp, a čije je korito u predjelu ispod gradske deponije u potpunosti zatrpano otpadom, što formira nestabilnu barijeru za privremeno akumuliranje većih količina vode koja može popustiti pri nailasku velikih voda, a predstavlja i ekološki problem. Po otvaranju Županijskog centra za gospodarenje otpadom, navedeno odlagalište će se zatvoriti i sanirati, a projektom sanacije je potrebno obuhvatiti i šire područje koje je oštećeno i zagađeno korištenjem odlagališta, osobito korito bujice Rače. Daljnji problemi u koritu Rače su zatrpana pregrada uzvodno od autokampa i neadekvatan propust ispod ceste u sklopu kampa. Na ostalim bujicama je oporavak biljnog pokrova i pošumljavanje u području sliva utjecao na smanjenje očekivanog protoka vode.

Osim navedenih većih bujica, na gradskom području postoji još veliki broj manjih bujica i povremenih vodotoka, koji mogu imati utjecaj na okolni prostor – pojava protoka na bujičnim tokovima je rijetka, ali izvjesna.

Vodotoci su ovim Planom evidentirani na podlozi mjerila 1:25000, što nije odgovarajuće za neposrednu primjenu. Postojeće katastarske podloge koje registriraju čestice vodotoka u naseljima su zastarjele, i prikazuju stanje koje ne odgovara današnjem. Stoga će se do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra i definiranja pripadajućih čestica, na



130

kojima će se primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o vodama, ograničenja gradnje primjenjivati na na koridor vodotoka koji obuhvaća postojeće korito s obostranim pojasom širine 10 m mjereno od gornjeg ruba prirodnog korita, odnosno 6 m od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine korita uređenog čvrstim građevinama. Postojeće stanje vodotoka će se ustanoviti posebnim geodetskim podlogama za izradu urbanističkih planova uređenja, odnosno za ishođenje akta o građenju za objekte čije su građevne čestice u dodiru ili neposrednoj blizini vodotoka.

Ograničenja na navedenim vodotocima, sukladno Zakonu o vodama, se odnose na restrikciju zahvata gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka – bujice, koji nisu u funkciji osiguranja protoka vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog održavanja.

Na svim registriranim vodotocima – bujicama se planira, uz održavanje postojećih građevina, i daljnja dogradnja sustava, prvenstveno u funkciji zaštite naselja, prometnica i drugih građevina od bujičnih poplava.

Uređenje vodotoka se provodi na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenima sa Strategijom upravljanja vodama. Obrana od poplava se provodi temeljem Operativnog plana obrane od poplava na vodama II. reda Ličko – senjske županije, sektor II – slivno područje „Podvelebitsko primorje i otoci“, prema kojemu je obrana predviđena za vodotoke – bujice Kolan, Borovu dragu, Raču i Lukovsku bujicu, radi zaštite ugroženih dijelova naselja.

Samo neki od navedenih vodotokova imaju regulirano korito: - vodotok koji prolazi gradom Senjom - 50 ustava - vodotok kroz Sv.Juraj - 22 ustave - vodotok kroz Lukovo - 2 ustave Planom se predviđa sanacija i uređenje svih vodotoka koji ugrožavaju naselja. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se može prosuđivati o civilizacijskoj razini, o gospodarskoj razvijenosti društva, stanju okoliša i općem zdravlju stanovništva. Zbrinjavanje komunalnoga otpada i smanjenje količine neiskoristivog otpada, postaje posljednjih decenija u svijetu jedan od prioriteta bez kojeg nema razvoja. Zbrinjavanje otpada podrazumijeva skrb o postupanju s tehnološkim otpadom (krutim i tekućim), komunalnim i posebnim otpadom (komunalnim otpadom smatramo otpad iz kućanstava, posebnim otpadom smatramo opasan otpad i nisko i srednje radioaktivan otpad). Županijskim prostornim planom je određena lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽGCO), na lokaciji „Ostrvica – Lički Osik“, gdje će se zbrinjavati otpad sa područja županije, dakle i sa područja Grada Senja. Otvaranjem ŽGCO je obavezno zatvaranje ostalih postojećih odlagališta otpada, uključujući i odlagalište Rača kod Sv. Jurja, te nije moguće građenje novih odlagališta. Županijskim prostornim planom predviđeno je nekoliko centralnih odlagališta na području Ličko senjske županije. Dvije od lokacija predloženih za ispitivanje nalaze se u području Grada Senja: Biljevine i Mačkovac. Zbog rijetke naseljenosti, velikog teritorijalnog obuhvata i međusobne velike udaljenosti između naselja, za podvelebitski prostor treba osigurati imati jedno odlagalište. Kako se veći dio područja Grada Senja nalazi u Parku prirode Velebit, a širi geografski teritorij području krša, lociranje deponije predstavlja izuzetno osjetljiv problem. Prostornom se usmjerava na daljnje istraživanje lokacije Mačkovec, lokacije koja ima više prednosti: prostor je geološki pogodan, nalazi se izvan Parka prirode, nalazi se izvan vizualno izloženog podvelebitskog pojasa, nalazi se u rijetko



131

naseljenoj zoni ina dobroj je dostupnosti iz više pravaca. Danas je to državna cesta D28, a u budućnosti autocesta Rijeka - Žuta lokva, s odvojkom u blizini ove zone.

Odluka o izgradnji sanitarne deponije (za područje Grada Senja, te dijelom za potrebe općine Karlobag), treba uslijediti nakon temeljitog daljnjeg ispitivanja lokacije i procjene utjecaja na okoliš. Država mora pomoći lokalnoj zajednici u rješavanju ovog problema. Komunalna služba treba provjeravati, održavati pa i gospodariti sustavom prikupljanja nekorisnog i korisnog otpada, tehnološkog otpada i organskog otpada. Sustavno rješavanje opada podrazumijeva rasterećenje prirode segregacijom i razdvajanjem korisnog otpada, ekonomično gospodarenje sekundarnom sirovinom, zbijanje (eventualno baliranje) volumena i uvođenje ekološke rente i proporcionalno obvezivanje najvećih zagađivača za preuzimanje troškova. Za ove potrebe treba predvidjeti izgradnju reciklažnih dvorišta. Veća reciklažna dvorišta moguća su unutar zona gospodarske namjene u naselju određenim UPUom, te onima ili izvan naselja (Klaričevac, i Melnice, Burnjak i Glavaši - Palež), te u zoni komunalne namjene izvan naseljenog područja (Starigradski most). Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: 1. smanjenje nastanka otpada, 2. mjere korištenja otpada i 3. sigurno odlaganje neiskoristivog otpada, sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja, požara (uređenoga protupožarnoga pojasa širine 4-6 metara prema šumi) ili onečišćenja okoliša. Postojeće odlagalište Rača iznad Sv. Jurja ne zadovoljava sanitarnim uvjetima, niti se uklapa u kulturni krajolik turističkog mjesta, te ga je potrebno sanirati. Sanacijom je potrebno obuhvatiti i površinu bujice Rače van čestice odlagališta, a koja je oštećena i zagađena korištenjem odlagališta. 3.6.1. KRUTI OTPAD Količine komunalnog otpada (kućanstva i gospodarstva) su u stalnom porastu. Budući da će se ovim odlagalištem dijelom koristiti i susjedne općine, tek će se na naknadno utvrditi odnosi u korištenju lokacije, te odrediti modaliteti i troškovi održavanja, zaštite i gospodarenja. Visinom ekološke rente Grad Senj mora sebi osigurati ekonomično zbrinjavanje otpada. Odlagalištem gospodare komunalna poduzeća iz Senja.



132

Za odlagalište otpada se primjenjuju odredbe Zakona o otpadu, (NN 34/1995.), i Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97). Prema pravilniku poduzeće koje gospodari tim odlagalištem dužno je do 1. siječnja 2002. godine napraviti sanaciju odlagališta, odnosno poduzeti sve mjere radi smanjenja postojećeg štetnog utjecaja odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. U sklopu Programa zaštite okoliša i poboljšanja stanja s komunalnim i industrijskim otpadom temeljna je zadaća predvidjeti izvore i visinu novčanog izdvajanja za provođenje pojedinih mjera kao i određivanje rokova za njihovo izvršenje. Predlažu se sljedeće mjere: 1. redovito utvrđivanje količine i vrste komunalnoga i tehničkoga otpada i izrada liste najvećih proizvođača otpada (s osobitom pozornosti treba evidentirati opasni otpad); 2. poduzimanje djelotvorne mjere za smanjenje neiskoristivoga otpada, njegovo prikupljanje i odvoz. Odvojeno prikupljanje iskoristivoga i neiskoristivoga otpada, (postavljanje kontejnera za sakupljanje iskoristivoga otpada: staklo, papir, metal, plastika); 3. obrada otpada prije njegova trajnog odlaganja te iskorištavanje korisnog otpada (gradnja građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada); 4. prilikom izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola za proizvodne građevine (zgrade u svrhu obrta, maloga poduzetništva i čiste prerađivačke industrije) potrebito je odrediti uvjete za postupanje s otpadom; 5. Osiguravanje i sanacija odlagališta otpada, koja podrazumijeva: - kategoriziranje odlagališta, - osiguranje vodonepropusnosti dna i bokova odlagališta, - uređenje sustava za prihvat procjednih voda, - postavljanje najmanje jedne opažačke bušotine za kontrolu kakvoće vode, - i osiguranje, skupljanje i obrađivanje plinova, ako se pokaže racionalnim. 3.6.2. TEKUĆI OTPAD Tekućim otpadom smatraju se: 1. sanitarne otpadne vode, koje se ispuštaju nakon uporabe iz domaćinstava, ugostiteljstva, ustanova i drugih građevina neproizvodnih djelatnosti i 2. tehnološke otpadne vode, koje su korištene u proizvodnom procesu (od farmi, industrijskih postrojenja i druge proizvodnje). Za tekući otpad predviđena je izgradnja sustava javne odvodnje (kanalizacije) koji je samo djelomice izveden i to na području središnjega dijela naselja Senj, a u planu je etapna realizacija prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji. U cilju smanjenja onečišćenja od tekućega otpada propisuje se sljedeće: - Kada se u nekom građevnom području izvede odvodni kanal (javna kanalizacijska mreža), postojeće stambene i ostale građevine moraju se priključiti na sustav javne kanalizacije; - Ako u građevnom području postoji javni sustav odvodnje, stambena ili druga građevina koja se planira izgraditi mora se priključiti na javnu kanalizacijsku mrežu; - Ako u građevnom području ne postoji javni sustav odvodnje, otpadne vode iz domaćinstava moraju se prije ispuštanja u okoliš pročišćavati metodom samočišćenja u septičkim jamama; - Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvima s izvorom onečišćenja, kao i otpadne vode gospodarskih građevina (obrt, industrija i dr.) moraju se prije ispuštanja u vodotok pročistiti tako da se ne poveća stupanj onečišćenja, odnosno do stupnja i na način predviđen odlukom Gradskoga vijeća.



133

3.6.3. BIOLOŠKI OTPAD Zbrinjavanje klaoničkih ostataka i kadavera, ali i ostalih uginulih životinja na području Grada Senja, predviđa se u obliku sabirališta biološkoga otpada na, ako procjena utjecaja na okoliš za lokaciju Mačkovac pokaže mogućim, istoj lokaciji s odlagalištem komunalnog otpada. Za to trebaju biti zadovoljeni osnovni higijensko tehnički uvjeti, a postupak sabiranja mora biti pod kontrolom sanitarne službe. Ukoliko se lokacija studijom pokaže neprimjerena odgovor na pitanje lokacije sabirališta biološkog otpada će se riješiti Županijskim planom. se riješava u sklopu županijske strategije gospodarenja otpadom. Vrlo je važno naglasiti potrebu kompostiranja biljnih ostataka u domaćinstvima. Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga otpada u odlagalištima i cijenu (zbog smanjene količine otpada), smanjit će osobne troškove za umjetna gnojiva i pridonijeti zdravijem i ekološki primjerenijem življenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu treba poticati raznim mjerama. 3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ U Ustavu Republike Hrvatske izričito se navodi da je zaštita okoliša "ustavna kategorija", a dijelovi ekosustava su proglašeni kao "dobra od državnog interesa i imaju osobitu zaštitu Države". Izjavom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine prihvaćena je zamisao uravnoteženoga (održivoga) gospodarskoga razvitka uz štovanje vrijednosti okoliša. Potpisivanjem sporazuma o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti 1997. godine Hrvatska se pridružila većini zemalja u svijetu koje su to isto učinile. Zakonima - o zaštiti okoliša (NN 82/1994.), o otpadu (NN 34/1995.), o zaštiti zraka (NN 48/1995.), o vodama (NN 107/1995.), o prostornom uređenju (NN30/1994. i NN 68/1998.) i drugim Zakonima, pravilnicima i uredbama kojima se regulira čovjekov utjecaj na prostor i odnos prema okolišu, stvorene su pravne pretpostavke za zaštitu okoliša, odnosno za uspostavu cjelovitoga sustava upravljanja okolišem i prostorom. Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Prostor je cjelokupna fizička, prirodna i po čovjeku stvorena osnova koja se u skladu s gospodarskim i drugim potrebama obnavlja, razvija i zaštićuje u trajnom procesu prostornog uređenja. Sastavnice okoliša su tlo i zemljina kora, šumska područja, zrak, vode, more i obalno područje. - Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 82/1994.) zaštita okoliša je skup isprepletenih mjera i akcija uključivo planiranje, valoriziranje i upotrebu svih resursa okoliša, određivanje stupnja njihovog opterećenja, bilansiranje, utvrđivanje učinkovitih mjera zaštite, itd. - Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/1994.) prostor je cjelokupna fizička, prirodna i po čovjeku stvorena osnova koja se u skladu s gospodarskim i drugim potrebama obnavlja, razvija i zaštićuje u trajnom procesu prostornog uređenja. - U Strategiji prostornoga uređenja Republike Hrvatske iz 1997. godine navedeno je da prostor Republike Hrvatske treba razvijati uvažavanjem i svrhovitim korištenjem prirodnih izvora, prirode i kulturnih dobara u planiranju gospodarskoga razvitka i potreba stanovništva. Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske polazište je za utvrđivanje ponašanja u zaštiti okoliša i to je temeljnica ovoga Plana. Zaštitu okoliša valja shvatiti kao neprekidni i, u svim područjima čovjekova djelovanja, nazočan cilj koji se provodi kao opći svjetonazor. Hrvatska ne posjeduje na svjetskoj razini kapitalne prirodne izvore, ali neprocjenjivu vrijednost čini ukupan prostor sa cjelokupnim prirodnim i stvorenim prirodnim, krajobraznim i kulturnim naslijeđem.



134

Ključna područja djelovanja u zaštiti okoliša su područja gospodarstva i korištenja prirodnih izvora. Industrijsku proizvodnju treba modernizirati uvođenjem suvremenih tehnologija koje će smanjiti štetne utjecaje, koja će osigurati gospodarske učinke u granicama dopustivih opterećenja okoliša. U području infrastrukture i komunalnim djelatnostima potrebno je provesti modernizaciju, ponajprije pročišćavanje otpadnih voda, izvedbu sustava odvodnje koji osigurava nepropusnost, te sustavno zbrinjavanje otpada (odvajanje, prikupljanje i preradu korisnoga otpada, posebna skrb za opasni otpad, štednju vode i energije). Krajobraz treba čuvati provođenjem mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanjem kulturne i prirodne fizionomije krajolika u cjelini. U poljodjelstvu treba težiti smanjenju upotrebe štetnih kemijskih sredstava i očuvanju kakvoće poljodjelskoga zemljišta. U vodnom gospodarstvu potrebno je provoditi mjere zaštite voda i suvremenih načela korištenja voda s namjerom očuvanja prirodnoga ustroja. U rudarstvu treba provoditi sanaciju i rekultivaciju kopova nastalih uslijed i nakon korištenja mineralnih sirovina. Sustav gospodarenja okolišem Republika Hrvatska je donesenim zakonima, pravilnicima i uredbama prihvatila tri temeljna načela prava okoliša: - načelo predusretanja, podrazumijeva prethodnu zaštitu i sprečavanje ugrožavanja prirodnih izvora, odnosno uklanjanje ili svođenje opasnosti na najmanju moguću mjeru - prevencija; - načelo suradnje podrazumijeva zajedničko djelovanje svih zainteresiranih (države, gospodarstvenika, društva, pojedinaca); - načelo uzročnosti, podrazumijeva da svatko tko onečišćuje okoliš i prouzroči štete, snosi troškove oporavka ili naknadu. Djelotvornost zaštite okoliša bit će veća ako ne izostane suradnja županija. Gradovi i općine su maleni i u pravilu s nedostatnim novcem za potrebite djelatnosti u svrhu zaštite okoliša. Zato dogovor županijskih, gradskih i općinskih uprava mora biti na samom početku rješavanja poteškoća zaštite okoliša kako bi se problemi uočili, razmotrili, pratili i najdjelotvornije usklađeno rješavali. Usklađeno djelovanje u zaštiti okoliša treba u ključnim i osjetljivim situacijama podići na državnu. Utvrđivanje stanja okoliša Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/1994.) određuje općinama i gradovima obveze glede izrade dokumenata zaštite okoliša. Gradovi i općine nemaju izravnu zakonsku obvezu izrade izvješća o stanju okoliša, ali su obvezni osigurati uvjete za vođenje očevidnika o stanju okoliša, mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti, te osigurati javnost podataka važnih za zaštitu okoliša. Skrb o zaštiti i unapređenju mjesnoga okoliša je pravo i obveza lokalne samouprave. Predviđanje, sprečavanje i ograničavanje onečišćenja provode institucije i akteri zaštite kroz monitoring, utvrđivanje smjernica i provedbu zaštite, u redovitim ili izvanrednim situacijama. Potpuni monitoring podrazumijeva uz meteorološka ispitivanja i praćenje kvalitete zraka, površinskih i podzemnih voda, buke, mjerenje emisije štetnih tvari, kontrolu kritičnih postrojenja, te kartiranje svih podataka. Za instaliranje stabilnog sistema zaštite neophodno je odrediti izvore financiranja koji su u pravilu uvijek nedovoljni i koji upućuje na postupak optimiranja kao jedini realni postupak. Sustav prikupljanja sredstava mora biti stabilan, pravičan i poticajan za sve



135

sudionike, te težiti principu da više troškove snosi onaj privredni ili drugi subjekt koji više sudjeluje u onečišćenju. Program zaštite okoliša Racionalno gospodarenje šumama, poljodjelskim površinama i građevinskim područjem opći je interes u očuvanju prostora mjerama održivog razvoja. Iskorištavanje prirodnih agrobioloških i mineralnih sirovina mora biti uravnoteženo s potencijalima prostora, a praćeno mjerama sprečavanja degradacije po svim osnovama, te sanacijom i obnovom u slučajevima koji su izmakli kontroli. 3.7.1. MJERE ZAŠTITE TLA Najkvalitetnija tla štite se obvezom namjene isključivo za agrobiološku pripremu grane bez mogućnosti prenamjene. Ovakvih tala nema na prostoru Grada Senja, što ne znači da i ona koja se danas koriste u istu svrhu ne treba štititi sličnim mjerama. Racionalno iskorištavanje tla podrazumijeva obradu zapuštenih površina, konstantno unapređivanje tala ispravnim agrotehničkim mjerama, sprečavanje daljnje erozije tla, održanje i poboljšanje humizacije tla, stimuliranje korisnika na zelenu gnojidbu i gnojidbu prirodnim biljnim otpadom. Obzirom na degradacije tala i šumskih površina izazvanih antropogenim utjecajima, treba ustrajati na saniranju prostora sadnjom adekvatne vegetacije, te sprečavati krčenje tamo gdje nagibi terena upućuju na mogućnost otvaranja novih klizišta. 3.7.2. MJERE ZAŠTITE VODA (izvorišta pitke vode) Zaštita izvorišta pitke vode i zaštita njima pripadajućih podzemnih voda apsolutni je prioritet kojeg. se provodi određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta, koje na senjskom području štite izvorišta u Senjskoj dragi, te Bačvici kod Prizne, kao i izvorišta na susjednom području Novog Vinodolskog. Mjere kojima se regulira korištenje i uređenje prostora na području zona sanitarne zaštite su određene Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta. U prvi krug prioriteta spada i izrada integralnog vodoopskrbnog sustava na razini cijele županije. Istovremeno s lokalnom vodoopskrbom treba graditi i kanalizacijske sustave, čime se ne ugrožava prostor kao recipijent, a time se umanjuje opasnost od erozije. Zaštitu treba proširiti na segment pročišćavanja otpadnih voda, zaštitu podzemnih voda, te obrana od bujica. 3.7.3. MJERE ZAŠTITE ZRAKA Onečišćenja zraka se na prostoru Grada Senja ne smatra ugrozom, ali mogu se očekivati u većim proizvodnim zonama planiranima uz autocestu (Zone Vrataruša Ošlje polje i Melnice - Lužnica), te u krugu područja planiranog za sanitarno odlaganje otpada (Mačkovac). Grijanje domaćinstava na kruto gorivo, zbog neizgrađenog plinofikacijskog sustava objektivno se može smatrati hendikepom, ali obzirom na vrlo nisku gustoću naseljenosti i značajne prirodne površine koje mogu neutralizirati negativne učinke, opasnost od onečišćenja zraka nije naglašena. 3.7.4. MJERE ZAŠTITE OD BUKE



136

Onečišćenja zraka i pojačana buka objektivno se na prostoru Grada Senja ne smatraju ugrozom, ali mogu se očekivati u proizvodnim zonama pogotovo uz drvno prerađivačke pogone. Mjere zaštite od buke ograđene su u plan i odredbe na način da utvrđuju minimalne udaljenosti zona gdje se može očekivati buka od naseljenih područja, turističkih područja izvan naselja ili rekreacijskih područja. Izgradnjom autoceste A7 pojedina građevinska područja naselja, kao i radne zone uz autocestu će biti izložene utjecaju buke tranzitnog prometa, pa će biti potrebno isplanirati i izgraditi zidove za zaštitu od buke na lokacijama gdje se to pokaže neophodnim. 3.7.5. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE Zaštitu staništa u gospodarski korištenim prostorima određuju uvjeti zaštite prirode a provode ih nadležne službe za poljodjelstvo, šumarstvo, vodoprivredu, zaštitu okoliša i drugi. Biološka raznolikost izložena je stalnim promjenama kojih je posljedica izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Zato je važno u sve oblike korištenja prostora ugrađivati mjere očuvanja biološke raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti temelji se na zaštiti okoliša te osobito na očuvanju zaštićenih dijelova prirode. Zakonom o zaštiti prirode zaštićene su pojedine biljne i životinjske vrste - rijetke vrste u Hrvatskoj i vrste za očuvanje na što nas obvezuju međunarodni sporazumi. 3.7.6. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Zaštita od požara zbog klimatskih razloga, velikih površina pod šumama, raspršene izgradnje, velikih udaljenosti i rijetke mreže pristupnih putova, predstavlja objektivno veliku opasnost za prostor i zahtijeva strog i razrađen sustav prevencije, monitoringa i djelovanja. U prostorima tradicionalno ekstenzivne poljodjelske aktivnosti opasnost od požara se javlja zbog nekontroliranog paljenja korova. Mjerama zaštite treba od požara podrazumijeva se veća pažnja i kontrola, te edukacija uz poticanje dobrovoljnog vatrogastva. Sukladno odredbama i mjerama koje propisuje Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93) određuju propisi o zaštiti od požara, sustav planiranih prometnica je takav da zajedno s postojećim omogućava najkraće i najjednostavnije prometno povezivanje pojedinih naselja (građevnih područja). Građevno područje nije planirano uz rubove šuma, već je uvijek predviđen slobodni prostor koji bi trebao predstavljati sigurnosni pojas za sprječavanje širenja šumskog požara na naselje i obrnuto. Prilikom provedbe konkretne zaštite od požara treba voditi računa da se u većim naseljima organizira protupožarna postaja (Senj, Krivi Put, Lukovo, Stinica-Jablanac, Prizna i Krasno), vodeći računa o udaljenostima od susjednih postaja koje će osigurati što kraći izlazak vatrogasne ekipe na mjesto požarišta. Planom je također predviđen smještaj kontrolne točke i područni punkt vatrogasne službe u sastavu komunalne površine Starigradski most, koja se nalazi u prostornom težištu za cjelokupnog priobalnog područja Grada Senja uz državnu cestu D8. U cilju što djelotvornije zaštite od požara na području Grada Senja poželjno je poduzeti sljedeće mjere: - izraditi jedinstveni program protupožarne zaštite za područje Grada Senja; - unaprijediti protupožarnu preventivu, kao najjeftiniji način rješavanja problema, - u državnim šumama obvezno provoditi mjere zaštite od požara (izgradnja šumskih prosjeka, prorjeđivanje šumskih sastojina ugroženih požarom, kresanje grana uz javne prometnice i dr.), - vlasnike privatnih šuma (u kojima se ne provode gospodarske mjere i nužne mjere zaštite od požara) i zapuštenih poljodjelskih površina potrebno je poticajnim mjerama



137

privoliti na privođenje zemljišta svojoj namjeni, ali predvidjeti i kazne zbog neprovođenja zakonskih obveza, - poticati osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava i područnim centrima, te unaprjeđivati uvjete za rad postojećeg dobrovoljnog vatrogasnog društva. 3.7.7. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA Zaštita mjerama krajobraznog oblikovanja Mjerama prostornog plana treba očuvati postojeći odnos šumskih i poljodjelskih površina. Naročitu pažnju treba posvetiti očuvanju prirodnih tokova potoka s brdskim i dolinskim livadama. Mjerama prostornog plana treba zaštititi krajolike, njihove vizualne karakteristike, poglede na prostorne cjeline koji se otvaraju ponegdje i iz udaljenih pozicija. Izgradnju treba širiti unutar već postojećih seoskih aglomeracija i zaseoka vodeći računa o gabaritima i tlocrtnoj površini. Spriječiti širenje naselja duž prometnica, a naselja grupirati. Spriječiti izgradnju raznih gospodarskih građevina u funkciji poljodjelske aktivnosti na sredini livada, unutar agrarnih površina i na vrijednim tlu. Izgradnju takvih građevina planirati na rubovima parcela, bliže putovima. Zaštita mjerama graditeljskoga oblikovanja U cilju poboljšanja prostora povijesnih i graditeljskih cjelina na području Grada Senja (gradska i seoska naselja), potrebno je primjenjivati slijedeće mjere graditeljskog oblikovanja. Povijesne građevine obnavljati u skladu s izvornim oblikovnim značajkama, a manje vrijedne građevine i interpolirane novogradnje gabaritima i materijalom ambijentalno uskladiti s povijesnim i tradicijskim značajkama (izduženi tlocrti, ograničene visina, dvostrešna krovišta propisanih nagiba i druge odredbe). Koristiti elemente povijesnog oblikovanja u određivanju proporcija otvora, načinu izgradnje krovnih kućica, ograda i sl. Isključiti primjenu neprihvatljivih oblikovnih elemenata, lukova, lijevanih betonskih balustrada, lučnih i trokutastih krovnih kućica i sl. U vanjskoj obradi građevina i ugradbi gotovih proizvoda koristiti materijale koji su se izvorno koristili u tradicijskom graditeljstvu, i na prikladan način. Pritom voditi računa o lokalnim specifičnostima unutar ovog područja gdje se tradicijska izgradnja tipološki razlikuje u priobalnom prostoru, prijelaznim zonama na visoravnima okrenutima prema moru, na vršnim planinskim predjelima, odnosno u zaleđu Velebita u naseljima okrenutima prema Lici. Provoditi mjere dovršenja (završne obrade pročelja) svih stambenih i gospodarskih zgrada kroz sve moguće financijske stimulacije. Problem estetskog izgleda i krajolika je u velikoj mjeri rezultat nedovršenosti započete izgradnje.



138

DOKAZI O PRAVNOJ I STRUČNOJ SPOSOBNOSTI STRUČNOG

IZRAĐIVAČA STUDIJE

- Izvod iz sudskog registra

- Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i

voditelja izrade Studije

Documents

ČAJ I POSEBNOSTI PODRU ČJA GRADA SENJA U ODNOSU NA … obrazlozenje... · Velebit pripada Dinarskom gorskom nizu i njegov je, reklo bi se, najreprezentativniji dio na tipičnom