128
CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE Jasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi}, Marin Grgurev, Marijan Grube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, Marijana Vukovi}, Nikola Tvrtkovi} (autor i urednik) RED BOOK OF MAMMALS OF CROATIA Jasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi}, Marin Grgurev,Marijan Grube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, Marijana Vukovi}, Nikola Tvrtkovi} (author and editor) Zagreb, svibanj 2006. Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Republika Hrvatska Zagreb, May 2006. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Republic of Croatia Izra|eno u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu na temelju ugovora s Dr`avnim zavodom za za{titu prirode Prepared by the Croatian Natural History Museum, Zagreb, under contract to the State Institute for Nature Protection

CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE Jasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi},

Marin Grgurev, Marijan Grube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, Marijana Vukovi},

Nikola Tvrtkovi} (autor i urednik)

RED BOOK OF MAMMALS OF CROATIAJasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi},Marin Grgurev,Marijan Grube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, Marijana Vukovi}, Nikola Tvrtkovi} (author and editor)

Zagreb, svibanj 2006.

Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Republika Hrvatska

Zagreb, May 2006.

Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Republic of Croatia

Izra|eno u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebuna temelju ugovora s Dr`avnim zavodom za za{titu prirode

Prepared by the Croatian Natural History Museum, Zagreb,under contract to the State Institute for Nature Protection

Page 2: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE

Izdava~:Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode

Urednik: Nikola Tvrtkovi}

Autor uvoda: Nikola Tvrtkovi}

Autori priloga: Jasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi}, Marin Grgurev, MarijanGrube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, NikolaTvrtkovi}, Marijana Vukovi}

Lektura: Ivan Jindra

Prijevod i lektura engleskog teksta: Ksenija Strbad

Korektura teksta: Kristijan ^ivi}, Sonja Desnica, Ramona Topi}, Ana [trbenac

Fotografije: M. Andera, Z. Bihari, V. Bo`i}, F. Dietz, Foto arhiv DUZPO, C.M. Fortuna,D. Holcer, \. Huber, B. Krstini} / APPLAUDO grupa, B. Kuli}, J. Kusak,D. Le{i}, I. Pavlini}, D. Peli}, D. Pomykalo, G. Schulz, T. Stegman, @. Stipeti},F. [abi}

Izrada karata: Igor Pavlini}, Ramona Topi}, Kristijan ^ivi}

Ovitak, slog i priprema za tisak: Krunoslav Vlahovi}, LASERplus d.o.o.

Tisak: ?

Naklada: 2.000 primjeraka

ISBN: 953-7169-12-X.

Umno`avanje ove publikacije ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku, kao idistribucija, nisu dozvoljeni bez prethodnog pisanog odobrenja izdava~a.

RED BOOK OF MAMMALS OF CROATIA

Published by: Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection

Editor: Nikola Tvrtkovi}

Introduction: Nikola Tvrtkovi}

Authors: Jasna Antolovi}, Emil Flaj{man, Alojzije Frkovi}, Marin Grgurev, MarijanGrube{i}, Daniela Hamidovi}, Dra{ko Holcer, Igor Pavlini}, NikolaTvrtkovi}, Marijana Vukovi}

Language-editing: Ivan Jindra

English translation and editing: Ksenija Strbad

Korektura teksta: Kristijan ^ivi}, Sonja Desnica, Ramona Topi}, Ana [trbenac

Photographs by: M. Andera, Z. Bihari, V. Bo`i}, F. Dietz, Foto arhiv DUZPO, C.M. Fortuna,D. Holcer, \. Huber, B. Krstini} / APPLAUDO grupa, B. Kuli}, J. Kusak,D. Le{i}, I. Pavlini}, D. Peli}, D. Pomykalo, G. Schulz, T. Stegman, @. Stipeti},F. [abi}

Maps by: Igor Pavlini}, Ramona Topi}, Kristijan ^ivi}

Artwork: Krunoslav Vlahovi}, LASERplus d.o.o.

Printed by: ?

Printed in: 2.000 copies

Neither this publication nor any part of it may be reproduced in any form ordistributed without the prior written permission of the publisher.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na knji`nica - Zagreb

Page 3: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

3

Zagreb, svibanj 2006.

Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Republika Hrvatska

Nikola Tvrtkovi} (urednik)

Page 4: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

4

Page 5: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

UvodTeriofauna Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Biolo{ka raznolikost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Endemi~nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Ugro`enost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Stupanj ugro`enosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Razlike prema dosada{njem Crvenom popisu sisavaca Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Razlozi ugro`enosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Ugro`ena stani{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Globalno ugro`ene vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Podru~ja vrijedna posebne za{tite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15[pilje s velikim porodiljskim kolonijama vrijedne za{tite . . . 16

Postupak procjene ugro`enosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Izumrle vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Skupina ugro`enih vrsta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Neugro`ene vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Struktura teksta o ugro`enim vrstama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Suradnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

IntroductionTeriofauna of Croatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Diversity . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Endemism . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Threat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Level of threat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Differences in comparison with the former Red List of Mammals in Croatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Causes of threat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Endangered habitats . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Globally endangered species . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Areas worthy of Special conservation . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Conservation-worthy caves with large breeding colonies . . . . 26

Threat assessment procedure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Extinct species . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Group of thretatened species . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Lower risk species . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Structure of the text of threatened taxa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Associates . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

PREGLED VRSTA / REVIEW OF THE SPECIES

Regionalno izumrle vrste / Regionally Extinct species (RE) . . . 30Meheljev potkovnjak Rhinolophus mehely . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Tekunica Spermophilus citellus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Sljepa{ Nannospalax leucodon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Europska vidrica Mustela lutreola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Sredozemna medvjedica Monachus monachus . . . . . . . . . . . . . . . 38Dabar Castor fiber . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Ris Lynx lynx . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Divokoza Rupicapra rupicapra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

Ugro`ene vrste / Endangered species (EN) . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Kvarnerska krtica Talpa cf. europea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Sivi dugou{an Plecotus austriacus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Dugonogi {i{mi{ Myotis capaccinii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Dugokrili pr{njak Miniopterus schreibersii . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Dobri dupin Tursiops truncatus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Rizi~ne vrste / Vulnerable species (VU) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54Blazijev potkovnjak Rhinolophus blasii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56Ju`ni potkovnjak Rhinolophus euryale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57Velikouhi {i{mi{ Myotis bechsteinii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

Nedovoljno poznate vjerojatno ugro`ene vrste / Data Deficient species (DD) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

[irokouhi mra~njak Barbastellus barbastellus . . . . . . . . . . . . . . . 62Kolombatovi}ev dugou{an Plecotus kolombatovici . . . . . . . . . . . 63Gorski dugou{an Plecotus macrobullaris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65Mo~varni {i{mi{ Myotis dasycneme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

Sadr`aj

5

Page 6: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

6

Veliki ve~ernjak Nyctalus lasiopterus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Dinarski voluhar Dinaromys bogdanovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Kratkokljuni obi~ni dupin Delphinus delphinus . . . . . . . . . . . . . 71Vidra Lutra lutra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

Potencijalno ugro`ene vrste / Near Threatened species (NT) . . 74Mo~varna rovka Neomys anomalus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76Vodenrovka Neomys fodiens . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77Veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum . . . . . . . . . . . . . 78Mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79Ri|i {i{mi{ Myotis emarginatus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81Veliki {i{mi{ Myotis myotis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82Mali ve~ernjak Nyctalus leisleri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84Vjeverica Sciurus vulgaris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Hr~ak Cricetus cricetus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87Planinska voluharica Chionomys nivalis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Patuljasti mi{ Micromys minutus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89Mi{ humka{ Mus spicilegus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90Gorski puh Dryomys nitedula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92Vrtni puh Eliomys quercinus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93Puh ora{ar Muscardinus avellanarius . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95Vuk Canis lupus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96Mrki medvjed Ursus arctos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98Zec Lepus europaeus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Vrste za koje ne postoji opasnost od izumiranja . . . . . . . . . . . . . . 102Sivi puh Glis glis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Annexes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

Literatura / Literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

Kazalo / Index . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

Popis sisavaca Hrvatske / List of mammals of Croatia . . . . . . 122

Page 7: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

UVOD

Page 8: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

8

PREDGOVOR PREFACEKada je rije~ o stanju biolo{ke raznolikosti, jedan od najboljih pokazatel-ja njezine o~uvanosti bit }e vrste s vrha hranidbenih lanaca kopnenih ivodenih (slatkovodnih i morskih) ekolo{kih sustava. Takve vrste nala-zimo upravo u fauni sisavaca; od velikih zvijeri i {i{mi{a do dupina.

Po biolo{koj raznolikosti sisavaca Hrvatska je u samom vrhu europskihzemalja. Stoga smo obvezni ~uvati to bogatstvo za budu}e nara{taje, atako }emo ga sa~uvati i na europskoj i svjetskoj razini.

U Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske sustavno su obra|eni postoje}i podat-ci o fauni sisavaca, primjenom kriterija Svjetske udruge za za{titu prirode(IUCN) procijenjeno je stanje ugro`enosti, pa je tako stvorena stru~napodloga za planiranje daljnjih mjera kojima }emo o~uvati ugro`ene vrste.Pokazalo se da od ukupno stoijedne vrste sisavaca, koje su zabilje`ene uHrvatskoj, na Crvenom popisu nalazimo 41 vrstu, od kojih je pet region-alno izumrlo, a sedam ih je vrlo ugro`eno. Ti podatci pokazuju kako jenu`no {to `urnije poduzeti za{titne mjere da bi se te vrste o~uvale.Moramo u prvom redu suzbijati glavne razloge njihove ugro`enosti, kakvisu nestajanje, degradacija i fragmentacija stani{ta, krivolov i uporaba pes-ticida.

Premda se za pojedine vrste provode sustavna istra`ivanja – tako je, prim-jerice, s velikim zvijerima – mnoge vrste nisu dovoljno istra`ene, pa imnije bilo mogu}e utvrditi ni stupanj ugro`enosti. Stoga Crvena knjiga imavi{estruku ulogu: usmjeriti pa`nju mjerodavnih ustanova, nevladinihudruga i {ire javnosti na potrebu o~uvanja sisavaca, potaknuti intenzivni-ja istra`ivanja vrsta za koje nema dovoljno podataka, kao i daljnjaistra`ivanja i pra}enje ostalih vrsta te izraditi akcijske planove ugro`enihvrsta. Na taj na~in }e se bitno pridonijeti o~uvanju prirode na{e zemlje,{to se uvijek rado isti~e u promociji Hrvatske, ali u praksi ~esto stavlja udrugi plan. Osim toga, Hrvatska je stranka niza me|unarodnih propisa izpodru~ja za{tite prirode i budu}a ~lanica Europske unije, pa kao takva imaobvezu programom NATURA 2000 odr`ati ili obnoviti povoljno stanjeo~uvanja vrsta i njihovih stani{ta koje su na popisu odgovaraju}ih direk-tiva. Me|u njima posebno mjesto imaju sisavci, koje nalazimo nadodatcima Direktive o stani{tima.

Naposljetku, Crvena knjiga ugro`enih sisavaca dinami~an je materijal kojinakon nekoliko godina, pa onda iznova, treba dopunjavati kako bismovidjeli koliko smo pridonijeli pobolj{anju postoje}ega stanja o~uvanosti.

Izdava~

When speaking about the state of biodiversity one of the best indicatorsof the level of its conservation are species found at the top of the foodchains of terrestrial and aquatic (fresh water and marine) ecological sys-tems. It is precisely in the fauna of mammals that such species may befound – from large carnivores and bats to dolphins.Viewing the biodiversity of mammals Croatia ranks among the leadingEuropean countries. It is therefore our obligation to preserve this wealthfor future generations and thus contribute to nature conservation at theEuropean and global level.In preparation of the Red Book of Mammals of Croatia all available dataon the fauna of mammals have been systematically analysed and the levelsof threat assessed using the criteria of the International Union forConservation of Nature and Natural Resources (IUCN), which resultedin an expert foundation for further action plans for conservation ofthreatened species. As it turned out, of a total of 101 mammal species na-tive for Croatia 41 have their place in the Red List, of which 5 species areregionally extinct and 7 are facing the risk of extinction. These data clear-ly point to the pressing need of promptly taking steps for conservation ofsuch species, which primarily relates to counteracting the main causes ofthreat – disappearance, degradation and fragmentation of habitats, poach-ing and the use of pesticides.Despite the fact that certain species are undergoing systematic research,such as for example large carnivores, many species are still not sufficient-ly examined, which made it impossible to identify the level of threat. TheRed Book will therefore play a manifold role: it will direct the attentionof competent institutions, non-governmental organizations and the gen-eral public to the necessity of conserving mammals, encourage moreintensive study of data deficient species, including further research andmonitoring of other species, and help prepare action plans for threatenedspecies. In this way it will give a major contribution to conservation of thecountry's nature, which is always readily emphasized in the promotion ofCroatia, but in practice often neglected. Besides, Croatia is a party to anumber of international regulations in the field of nature protection anda future member of the European Union and as such has the obligation tomaintain or restore through NATURA 2000 the favourable conservationstatus of species and their habitats listed in the relevant directives. Amongthem a prominent position is held by mammals that may be found inannexes to the Habitat Directive.And finally, the Red Book of Mammals is a dynamic material that should beupdated every few years so as to ascertain to what extent we have con-tributed to the improvement of the existing level of conservation.

Publisher

Page 9: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

9

TERIOFAUNA HRVATSKE

Biolo{ka raznolikostRepublika je Hrvatska s 90 autohtonih vrsta (od 101 ukupno) jedna odosam europskih zemalja s najvi{e vrsta sisavaca. Ujedno na teritorijuHrvatske ima razmjerno malo podru~ja s izrazitom koncentracijom vr-sta (species richness), kakva su svojstvena srednjoj Europi i predjelimaoko Alpa (Mitchell-Jones i ost. 1999), jer fauna sisavaca na hrvatskomozemlju nije raspore|ena jednoliko, nego u dvjema glavnim regijama,panonskoj i dinarskoj, ali i u ukupno trima po sisavcima potpuno raz-li~itim podru~jima: uz panonsko, to je gorsko i, posebno, primorskopodru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice sa Sloveni-jom do kraja ju`nog Velebita (do 66 vrsta). U oba podru~ja, u kvadran-tima 50 x 50 km, `ivi oko 34% vrsta europske faune. Ostala podru~jaimaju desetak do dvadesetak vrsta manje, ali i slabije istra`enu faunu{i{mi{a koja ~ini 39% faune sisavaca. Samo je {i{mi{a ukupno 34 od 40poznatih vrsta europske faune (85%), a u Hrvatskoj imamo gotovo svevrste koje dolaze na europskom kontinentu.

U regiji Panonske nizine s grani~nim brdskim podru~jem razlikujemofaunu Baranje, isto~ne Slavonije i Podunavlja te faunu zapadne Slavo-nije i brdskoga prijelaznog podru~ja prema Alpama i Dinaridima.Baranji, isto~noj Slavoniji i Podunavlju svojstvene su polustepske vr-ste, tekunica (Spermophilus citellus), sljepa{ (Nannospalax leucodon),mi{ humka{ (Mus spicilegus) i hr~ak (Cricetus cricetus). Petrov (1992)spominje i stepskog mi{a (Apodemus uralensis), no dokazni primjerakje izgubljen (J. Mikuska, usmeno), pa se nalaz ne mo`e provjeriti.Nad velikim rijekama lovi mo~varni {i{mi{ (Myotis dasycneme), koje-mu je to jedno od najju`nijih stani{ta u Europi. Tu je i stalno stani{te~aglju (Canis aureus), a u kompleksima mo~vara i mo~varnih {umanajbolje stani{te nalazi jelen (Cervus elaphus). Uz pritoke Dravenekad je `ivjela vidrica (Mustela lutreola). U zapadnoj Slavoniji, sa sla-vonskim planinama Papukom i Psunjem, te u brdovitom podru~juHrvatskog zagorja, @umberka i Banije nema karakteristi~nih vrsta, alisu, uz visok biodiverzitet sisavaca, razmjerno brojne populacije vrstavla`nijih stani{ta, livadne voluharice (Microtus agrestis), prugastogapoljskog mi{a (Apodemus agrarius) i zerdava (Mustela erminea). Tu je,u nizinskim poplavnim {umama, u povijesno doba bilo i uto~i{te izu-mrlog tura, Bos (taurus) primigenius.

Za kr{ku regiju Dinarida karakteristi~ni su dugonogi {i{mi{ (Myotiscapaccinii) i reliktne populacije dinarskog voluhara (Dinaromys bog-danovi). Za gorsko podru~je Dinarida karakteristi~ni su glodavci pla-ninska voluharica (Chionomys nivalis) i {umski puh (Dryomys nitedu-la), te novootkriveni {i{mi{ gorski dugou{an (Plecotus macrobullaris).U tom podru~ju prisutne su uz velike {umske komplekse i sve tri vr-ste velikih grabe`ljivaca, vuk (Canis lupus), medvjed (Ursus arctos) iris (Lynx lynx), a sivi puh (Glis glis) tu dose`e, kao i u susjednoj Slo-veniji, najve}u brojnost u Europi. U kr{kim poljima visoku brojnostima mo~varna rovka (Neomys anomalus), a stalne su i populacije vo-denog voluhara (Arvicola terrestris).

U mediteranskom podru~ju Dinarida, u kojemu su stalni stanovnici~agalj (Canis aureus) i Kolombatovi}ev dugou{an (Plecotus kolomba-tovici), razlikujemo tri glavna podru~ja: sjeverozapadno, u kojem suIstra i vjerojatno otok Cres, s najve}im biodiverzitetom sisavaca i jo{nerije{enim statusom nekih danas izoliranih svojti, te Kvarner i Dal-maciju, s karakteristi~nim vrstama vrtnim puhom (Eliomys quercinus)i kr{kim mi{em (Apodemus epimelas). Na krajnjem jugu Hrvatske,ju`nije od Neretve, dubrova~ko je podru~je (naslonjeno na hercego-va~ke planine i obronke planine Orjena), gdje `ivi i slijepa krtica (Tal-pa caeca). To je podru~je jo{ nedovoljno istra`eno, pa se o~ekuje jo{pokoja vrsta tipi~na za sredi{nji i isto~ni dio Balkanskog poluotoka.

U Jadranskom je moru do prije deset godina stalno `ivjela sredozem-na medvjedica (Monachus monachus) koja je podizala mlade u mor-skim {piljama. Uz dvije vrste dupina koje su bile njegovi stalni sta-novnici, dobrog dupina (Tursiops truncatus) i kratkokljunog obi~nogdupina (Delphinus delphinus), u Jadran iz Sredozemnoga mora zalazei razli~ite druge vrste iz skupine kitova (Cetacea), najmanje jo{ sedamvrsta, uklju~iv{i i najve}e, ulje{uru (Physeter catodon) i sjevernog kita(Balenoptera physalus).

Endemi~nostRegionalnih endema me|u faunom sisavaca Hrvatske ima razmjernomalo, a oni su uglavnom vezani uz pleistocenska uto~i{ta uz jadran-sku obalu. Na`alost, dosada{nja istra`ivanja nisu dosegnula stupanjkoji bi nam pru`ao jasnu i objektivnu sliku o njihovu stvarnom bro-ju. Najpoznatiji je svakako reliktni dinarski voluhar (Dinaromys bog-danovi), od koga su ~ak pojedine izolirane populacije pokazale u pre-

UVODNikola Tvrtkovi}

Page 10: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

10

liminarnim istra`ivanjima alozima veliku geneti~ku razli~itost(Kry{tufek 1999), a me|u geografski odijeljenim populacijama posto-je razlike i u podvrstama ektoparazita (Brelih & Trilar 2000). U Hr-vatskoj su najmanje ~etiri izolirane populacije ove vrste koje tek tre-ba istra`iti metodama molekularne genetike. Da bi se utvrdio stupanjgeneti~ke izolacije teriofaune Dinarida, treba istim metodama istra`i-ti populacije jo{ nekih vrsta, barem planinske voluharice (Chionomysnivalis), alpskog voluhari}a (Microtus multiplex) i divokoze (Rupicap-ra rupicapra). Tako se, npr., unesena populacija Rupicapra rupicaprabalcanica s masiva planine Biokova vodi kao ugro`ena, odnosno napopisu je europske Habitats Directive kao svojta koja se mora za{ti-titi, a istovremeno je njezin stvarni taksonomski status zapravo neja-san. Nejasan je jo{ i taksonomski status puhova (Myoxidae), poputprimorskih populacija vrtnog puha Eliomys quercinus dalmaticus.Osim tih vrsta, trebalo bi istra`iti i geneti~ku izoliranost populacijanekih vrsta sisavaca iz Istre i sa sjevernojadranskih otoka Cresa i Ra-ba.

Slijedi jo{ potpuno neistra`ena skupina mogu}ih endemi~nih svojta sizoliranih lokaliteta Panonske nizine, odnosno planinskog masiva Pa-puka i Psunja. Jednu panonsku endemi~nu svojtu, sljepa{a Nannospa-lax leucodon syrmiensis, vezanog uz Fru{ku goru i susjedna podru~ja,ve} smo vjerojatno izgubili u drugoj polovici pro{log stolje}a zbognaglog {irenja povr{ina pod intenzivnom poljoprivredom.

Ugro`enost

Stupanj ugro`enosti

Od ukupno 101 vrste sisavaca, koliko ih je zabilje`eno u Hrvatskoj uslobodnoj prirodi (bez udoma}enih vrsta), 90 je autohtonih, a 11alohtonih (unesenih). Zabilje`eno je i daljnjih 7 unesenih vrsta, ali suve}inom regionalno izumrle ili im je status nepoznat (upitan) zbognedostatnih istra`ivanja. Od 90 autohtonih vrsta, 87 je rezidentno, tj.stalno su, preko ~itave godine, u Hrvatskoj, dok 3 vrste {i{mi{a dola-ze samo na zimovanje ili u doba seobe. Ugro`eno je ukupno 23 vrste(26%), od kojih je 8 regionalno izumrlo. U taj popis izumrlih nije uv-r{ten tur (Bos primigenius) koji je nestao vjerojatno ve} u srednjemvijeku. Za pet se vrsta danas smatra da ih vi{e nema u na{oj fauni –{i{mi{a Meheljevog potkovnjaka (Rhinolophus mehely), tekunice

(Spermophilus citellus), sljepa{a (Nannospalax leucodon) i sredozemnemedvjedice (Monachus monachus), koja je relativno nedavno (prijedeset godina) od kriti~no ugro`ene postala regionalno izumrla vrsta,te vidrice (Mustela luterola) za koju se upravo utvrdilo da je `ivjela uHrvatskoj u XIX. stolje}u. U me|uvremenu su 3 regionalno izumrlevrste ponovno unesene (divokoza, ris, dabar). Te ponovno unesenevrste danas vi{e nisu u skupini ugro`enih, nego me|u potencijalnougro`enim vrstama (NT), ali se o njima treba stalno brinuti da ne bii drugi put nestale iz hrvatske faune. Od 15 vrsta koje su danas u sku-pini ugro`enih, 8 ih je vjerojatno ugro`enih (DD), 3 su rizi~ne (VU),a 4 ugro`ene (EN). Ugro`ena je i jedna izolirana populacija, i to kr-tice (Talpa cf. europea) na otoku Cresu. Jo{ je 18 vrsta u skupiniosjetljivih neugro`enih vrsta, odnosno potencijalno ugro`enih vrsta,{to uz divokozu, risa i dabra ~ini ukupno 21(23%), dok ih je 49 pot-puno neugro`enih (54%). Dakle, danas je ugro`eno 14% vrsta, ali zavi{e od polovice njih nema dovoljno podataka da bi im se odredila ka-tegorija ugro`enosti.

U kategoriji ugro`enih vrsta (EN) je dobri dupin (Tursiops truncatus),posljednji dupin koji ima zna~ajniju populaciju u Jadranu, a najpozna-tija mu je rezidentna populacija u podru~ju Kvarneri}a. Istu kategori-ju ima dugonogi {i{mi{ (Myotis capaccinii), koji je vezan jedino uzkr{ke vode i {pilje, a najve}a mu je poznata kolonija u nacionalnom

Slika 1. Ugro`enost sisavaca Hrvatske / Proportion of threatened mam-mals in Croatian fauna

Page 11: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

11

parku Krka, uz njega tako|er migratorna {piljska vrsta dugokrili pr{-njak (Miniopterus schreibersi), kojemu su osobito ugro`ene porodilj-ske kolonije, a u Gorskom kotaru i Dalmaciji ima poznate velike zim-ske kolonije od vi{e desetaka tisu}a primjeraka, te sivi dugou{an (Ple-cotus austriacus), sinantropna vrsta koja je nastavala Istru i kvarnerskidio primorja te panonsku ravnicu i njezino pobr|e, a stradava od upo-rabe insekticida i premazivanja njima drvenih greda u potkrovljimazgrada. U istu kategoriju ubrojena je i posljednja sredozemna oto~napopulacija europske krtice, kvarnerska krtica (Talpa cf. europea), ras-prostranjena u sjevernom dijelu otoka Cresa.

U kategoriji su rizi~nih vrsta (VU) dva {i{mi{a kojima {pilje slu`e kaoskloni{ta, ju`ni potkovnjak (Rhinolophus euryale), rasprostranjen u~itavom primorskom podru~ju i nizinskom prijelaznom podru~juprema panonskoj ravnici; kao i Blazijev potkovnjak (Rhinolophus bla-sii) koji je znatno malobrojniji i ograni~en samo na jadransku obalu.Tu je i osjetljiva {umska vrsta velikouhi {i{mi{ (Myotis bechsteinii),vezan uz starije {umske sastojine brdskih i gorskih listopadnih {umakontinentalne Hrvatske, a na|en iznimno i u primorju.

Od 8 vrsta koje su u kategoriji vjerojatno ugro`enih (DD) u nas }e sena}i kratkokljuni obi~ni dupin (Delphinus delphinus), ~ija je popula-cija u Jadranu drasti~no smanjena sredinom XX. stolje}a; vidra (Lutralutra), koja je nekad bila lovna divlja~, a danas je meta krivolova i `rtvaregulacije rijeka; reliktni dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi),koji ima izolirane populacije u uto~i{tima u ljutom kr{u, {piljama i ja-mama; rijetki osjetljivi {umski {i{mi{ {irokouhi mra~njak (Barbastellabarbastellus), koji nastava o~uvane nizinske, gorske i planinske {ume;mo~varni {i{mi{ (Myotis dasycneme), koji `ivi uz Dravu i, vjerojatno,Savu, a na Papuku ima jedno od najju`nijih zimovali{ta u Europi; ve-liki ve~ernjak (Nyctalus lasiopterus) koji je vjerojatno u pro{losti biou primorju brojniji nego danas; napokon, dvije tek nedavno ustanov-ljene vrste – Kolombatovi}ev dugou{an (Plecotus kolombatovici), kojinastava gotovo sve otoke Jadrana, i gorski dugou{an (Plecotus macro-bullaris) ~ija se rasprostranjenost i ugro`enost upravo istra`uju.

U kategoriji su potencijalno ugro`enih vrsta (NT) mo~varna rovka(Neomys anomalus), vodenrovka (Neomys fodiens), veliki potkovnjak(Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposi-deros), ri|i {i{mi{ (Myotis emarginatus), veliki {i{mi{ (Myotis myotis),mali ve~ernjak (Nyctalus leisleri), vjeverica (Sciurus vulgaris), hr~ak(Cricetus cricetus), planinska voluharica (Chionomys nivalis), patu-

ljasti mi{ (Micromys minutus), mi{ humka{ (Mus spicilegus), gorskipuh (Dryomys nitedula), vrtni puh (Eliomys quercinus), puh ora{ar(Muscardinus avellanarius), vuk (Canis lupus), mrki medvjed (Ursusarctos) i europski zec (Lepus europaeus). Toj kategoriji pripadaju i po-novno unesene regionalno izumrle vrste, dabar (Castor fiber), ris(Lynx lynx) i divokoza (Rupicapra rupicapra).

U ovoj je Crvenoj knjizi obra|ena i vrsta sivog puha (Glis glis), za ko-ju je utvr|eno da u Hrvatskoj nije ugro`ena, a ne pripada ni katego-riji osjetljivih neugro`enih vrsta (NT) u kojoj se vodi na me|unarod-noj IUCN listi ugro`enih vrsta.

Razlike prema dosada{njem Crvenom popisu sisavaca Hrvatske

Prije deset godina prvi je put objavljena Crvena knjiga sisavaca Hrvat-ske (Draganovi} /ur./ 1994). Sadr`avala je ukupno 41 vrstu sisavaca,raspore|enih u tada{njih pet kategorija ugro`enosti. Me|u izumrle(EX) i ugro`ene (E) bilo je uvr{teno ukupno 16 vrsta, a u kategorijuneodre|enog statusa (I) njih 8. Samo 3 su bile u kategorji osjetljivihvrsta (V), a ~ak 14 u kategoriji rijetkih vrsta (R). Iako usporedba sasada{njom Crvenom knjigom nije objektivna zbog druga~ijih (novih)kategorija ugro`enosti i druga~ijih (stro`ih) kriterija po kojima se tekategorije utvr|uju, poku{at }emo ih ipak usporediti jer bi svakapromjena statusa pojedinih kategorija ugro`enosti morala imati raz-lo`no obrazlo`enje.

U prija{njim kategorijama EX, E i I bile su ukupno 24 vrste, {to sedonekle podudara s brojem sada{njih kategorija RE, CR, EN, VU iDD, s ukupno 23 vrste. No struktura vrsta u pojedinim je kategorija-ma bitno druga~ija.

Od godine 1994. nazna~enih 5 regionalno izumrlih vrsta, samo sudvije ostale u toj kategoriji – tekunica i sljepa{. Dabar je u me|uvre-menu unesen, a veliki no}njak i dvobojni {i{mi{ ponovno su na|eni.U kategoriju vjerojatno regionalno izumrlih uvr{ten je Meheljev pot-kovnjak jer vi{e nije na|en na lokalitetima prija{njih nalaza, ali i sre-dozemna medvjedica za koju nakon 1994. nije bilo nalaza `enka smladima. Napokon, utvr|ena je i nova izumrla vrsta, Europska vidri-ca (Mustela luterola).

Od nekada{njih 11 ugro`enih vrsta kategoriju ugro`enosti zadr`ale susamo ~etiri. Me|u ugro`enim vrstama (EN) to je samo dugokrili pr{-

Page 12: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

12

njak, u kategoriji rizi~nih (VU) ju`ni potkovnjak i velikouhi {i{mi{, au vjerojatno ugro`ene vrste (DD) dospjela je vidra. Vidra je zbog ne-dostatka novijih podataka o rasprostranjenosti i statusu populacijastavljena u tu kategoriju jer joj se nije mogla odrediti kategorija ugro-`enosti. S liste ugro`enih, prema novim kriterijima, izbrisani su pot-puno je`, o{trouhi {i{mi{i, {i{mi{ no}njak, a mali potkovnjak, veliki{i{mi{ i vuk spu{teni su u ni`u kategoriju, u grupu osjetljivih, ali sadaneugro`enih vrsta. Te vrste }e se u toj kategoriji odr`ati samo ako seo njima bude vodila stalna briga koja uklju~uje pra}enje stanja brojnos-ti (monitoring) i poduzimanje mjera trajne za{tite. Dvije vrste iz kate-gorije vrsta s neodre|enim statusom, dugonogi {i{mi{ i sivi dugou{an,na temelju novijih podataka dospjele su u kategoriju ugro`enih vrsta(EN), a za ostalih {est vrsta utvr|eno je da nisu ugro`ene.

Iz kategorije osjetljivih vrsta (V) izba~en je sme|i dugou{an jer je no-vijim istra`ivanjima utvr|eno da je ipak brojan u {umskim stani{tima,a veliki potkovnjak i ri|i {i{mi{ ostali su u kategoriji osjetljivih neug-ro`enih vrsta (NT). Iz kategorije rijetkih vrsta (R) ve}ina ih je danasme|u osjetljivim neugro`enim vrstama (NT), njih ~ak 7. Jedino jeBlazijev potkovnjak preba~en u kategoriju rizi~nih vrsta (VU), a {iro-kouhi mra~njak i dinarski voluhar uvr{teni su me|u vjerojatno ugro-`ene vrste (DD), dok za brkatog {i{mi{a, resastog {i{mi{a i sredo-zemnog golorepca nema indikacija da bi pripadali ugro`enim vrstama.Iz kategorije rijetkih vrsta preba~ena je u ugro`ene i jedina zasebnovrednovana izolirana populacija kvarnerske krtice s otoka Cresa, naj-vi{e zato {to je vjerojatno nestala s otoka Krka koji je bio prije nazna-~en kao drugo oto~no nalazi{te (Tvrtkovi} i ost. 1985). U prvu Crve-nu knjigu njezin urednik E. Draganovi} nije bio uvrstio rezidentnevrste dupina iako su ve} tada bili ugro`eni, a danas se sve temeljitijeistra`uju ba{ zbog prioritetne potrebe akcija o~uvanja njihovih popu-lacija u Jadranskom moru (Bearzi i ost. 2004).

Tolike promjene u statusu ugro`enosti u razdoblju od samo deset go-dina nastale su poglavito zbog nejednakih kriterija, ali i zato {to su ume|uvremenu obavljena nova istra`ivanja koja su unaprijedila znanjeo sisavcima Hrvatske, osobito o sredozemnoj medvjedici (udrugaGrupa sredozemna medvjedica), velikim grabe`ljivcima (\uro Huberi suradnici), dupinima (udruga Plavi svijet) i o ve}em dijelu {i{mi{a(Nikola Tvrtkovi} i suradnici). Ta istra`ivanja financirali su dijelomMinistarstvo znanosti (novcem za znanstveno-istra`iva~ke projekte),uprave pojedinih za{ti}enih podru~ja i me|unarodni projekti, odnos-

no donacije (WWF, KEC, PINMATRA, Life programi, The RuffordAward, Ford Award, Mol), a samo manjim dijelom izravno dr`avneslu`be za{tite prirode.

Razlozi ugro`enosti

Ako analiziramo razloge nestanka regionalno izumrlih vrsta (RE) u ko-je su ubrojene i one danas ponovno naseljene, vidjet }emo da je na pr-vom mjestu bio prekomjerni lov (dabar, ris, vidrica, divokoza), a da ga jeslijedio krivolov (morska medvjedica, divokoza) i pojava intenzivne po-ljoprivrede s mehanizacijom bez ostavljanja dovoljno rubnih podru~ja zao~uvanje faune (tekunica, sljepa{), te i turisti~ko ure|ivanje {pilja koje suimale znatnu faunu {i{mi{a (vidi primjer Meheljevog potkovnjaka), a vje-rojatno i uni{tavanje {i{mi{a u {piljama za vojne potrebe, kao i kanal-iziranje vodotoka (vidrica).

Kad u analiziramo danas ugro`ene svojte (CR, EN, VU, DD), kojesu u sljede}em tekstu istaknute, i potencijalno ugro`ene svojte (NT),vidjet }emo da su naj~e{}i razlozi ugro`enosti uporaba pesticida u po-ljoprivredi i {umarstvu (sivi dugou{an, dugokrili pr{njak, velikouhi{i{mi{, ju`ni potkovnjak, {irokouhi mra~njak, veliki no}njak, veli-ki potkovnjak, mali potkovnjak, ri|i {i{mi{, veliki {i{mi{, mali ve~er-njak, mi{ humka{, zec, gorski puh, puh ora{ar), premazivanje drvenihdijelova ku}a insekticidima, {tetnim i za toplokrvne `ivotinje (sivi du-gou{an, gorski dugou{an, {irokouhi mra~njak, mo~varni {i{mi{,veliki potkovnjak, mali potkovnjak, ri|i {i{mi{, veliki {i{mi{, mali ve-~ernjak), uznemirivanje stoljetnih kolonija {i{mi{a u {piljama posjeta-ma, turisti~kim ure|enjem i fumigacijom {pilja (dugokrili pr{njak,dugonogi {i{mi{, ju`ni potkovnjak, Blazijev potkovnjak, mo~varni{i{mi{, veliki potkovnjak, ri|i {i{mi{, veliki {i{mi{), obnova i izgrad-nja zgrada i crkava bez postavljanja pogodnih mjesta za skloni{ta {i{mi{a(sivi dugou{an, gorski dugou{an, mo~varni {i{mi{, {irokouhimra~njak, mali potkovnjak, veliki potkovnjak, ri|i {i{mi{, veliki{i{mi{, mali ve~ernjak) i krivolov (dobri dupin, morska medvjedica,divokoza, dabar, medvjed, ris, vuk, vidra), odnosno nedostatak plano-va upravljanja za sve velike sisavce (upravo na~injenih za medvjeda,risa i vuka).

U drugoj su skupini razloga ugro`enosti smanjivanje prirodnog udje-la drve}a s dupljama u {umama (velikouhi {i{mi{, veliki ve~ernjak,{irokouhi mra~njak, mali ve~ernjak, gorski puh), intenziviranje po-ljoprivrede mehanizacijom, uvo|enje monokultura (mi{ humka{, zec),

Page 13: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

13

prekomjerni lov i lov radi istrebljivanja pojedinih vrsta progla{enih»{tetnima« (hr~ak, kratkokljuni obi~ni dupin), kanaliziranje vodoto-ka (dugonogi {i{mi{, vodenrovka, mo~varna rovka, dabar, vidra),izgradnja asfaltiranih prometnica bez prolaza za divlje `ivotinje (vuk,ris, medvjed, vidra, dabar), one~i{}ivanje voda (dobri dupin, vidra,vodenrovka, mo~varni {i{mi{, kratkokljuni obi~ni dupin), te izoli-ranost populacija i prirodne fluktuacije (hr~ak, planinska voluharica,dinarski voluhar, Kolombatovi}ev dugou{an, kvarnerska krtica).

Najmanje vrsta ugro`eno je melioracijama (vodenrovka, mo~varna rov-ka, patuljasti mi{), unosom stranih vrsta ili stranih populacija iste vrste na-ro~ito na otoke (vrtni puh, zec), uklanjanjem drvoreda i `ivica (mali pot-kovnjak), izgradnjom umjetnih jezera (dugonogi {i{mi{), postojanjemilegalnih neosiguranih {umskih odlagali{ta otpada (medvjed).

Ugro`ena stani{ta

O~uvanje pojedinih vrsta ovisi naro~ito o za{titi njihovih stani{ta iskloni{ta. Kako su ugro`eni sisavci ve}inom {i{mi{i, najvi{e vrsta ovi-

si o o~uvanju njihovih skloni{ta na crkvenim tornjevima, tavanima idrugim prostorima na zgradama ({irokouhi mra~njak, mo~varni{i{mi{, veliki {i{mi{, ri|i {i{mi{, veliki potkovnjak, mali potkovnjak,Kolombatovi}ev dugou{an, gorski dugou{an, Blazijev potkovnjak,sivi dugou{an, mali ve~ernjak) te u njihovim prirodnim skloni{timau {piljama. Tu {i{mi{i nastavaju otvorene dijelove {piljskih hodnika(dugonogi {i{mi{, dugokrili pr{njak, ju`ni potkovnjak, Blazijevpotkovnjak, Meheljev potkovnjak, veliki potkovnjak, ri|i {i{mi{) ilipukotine (veliki ve~ernjak, Kolombatovi}ev dugou{an, gorski du-gou{an, sivi dugou{an). O morskim {piljama posebnoga tipa (sa `a-lom u unutra{njosti) neometanih od turista ovisila je uspje{nost odr-`avanja populacije morske medvjedice.

Ugro`enih je sisavaca najvi{e sa stani{ta u listopadnim, mije{anim icrnogori~nim podgorskim i gorskim {umama ({irokouhi mra~njak,gorski dugou{an, velikouhi {i{mi{, mali ve~ernjak, veliki {i{mi{, ris,medvjed, vuk, vrtni puh, zec, puh ora{ar, gorski puh, vjeverica) te utoplijim i suhim brdskim i primorskim listopadnim {umama i {ibljaci-

Slika 2. Razlozi ugro`enostisisavaca Hrvatske / Causes ofthreat of mammals in Croatia

Page 14: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

14

ma (ju`ni potkovnjak, ri|i {i{mi{, veliki potkovnjak, mali potkov-njak, Blazijev potkovnjak, Kolombatovi}ev dugou{an, gorski du-gou{an, kvarnerska krtica, ris, vrtni puh, zec). Slijede ih poplavne ni-zinske {ume ({irokouhi mra~njak, veliki ve~ernjak, dabar, puhora{ar), mediteranske vazdazelene {ume, makije i garizi (ju`ni pot-kovnjak, ri|i {i{mi{, veliki potkovnjak, veliki ve~ernjak, Kolomba-tovi}ev dugou{an, Blazijev potkovnjak, kvarnerska krtica, zec), vo-dena stani{ta (mo~varni {i{mi{, dugonogi {i{mi{, vidra, dabar, vo-denrovka), kamenjari (dinarski voluhar, planinska voluharica, vrtnipuh, divokoza), polustepski travnjaci (tekunica, sljepa{, mi{ humka{,zec) te morska stani{ta (sredozemna medvjedica, dobri dupin, krat-kokljuni obi~ni dupin), mo~vare (patuljasti mi{, mali potkovnjak,vodenrovka, mo~varna rovka) i poplavne livade kr{kih polja (voden-rovka). Dio ugro`enih vrsta ovisi i o rubnim povr{inama obra|enogzemlji{ta (hr~ak, mi{ humka{, sljepa{, tekunica, patuljasti mi{) te ostarim vo}njacima i parkovima (velikouhi {i{mi{, sivi dugou{an, ve-liki {i{mi{, vjeverica).

Globalno ugro`ene vrste

Od sisavaca koji su sada u Crvenoj knjizi, ukupno je 16 vrsta global-no ugro`eno i na slu`benom su IUCN popisu ugro`enih vrsta (kate-gorije CR, EN, VU i DD). To su 8 vrsta {i{mi{a: ju`ni potkovnjak(Rhinolophus euryale; VU), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposide-ros; VU), Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely; VU), {irokouhimra~njak (Barbastella barbastellus; VU), velikouhi {i{mi{ (Myotis bec-hsteinii; VU), dugonogi {i{mi{ (Myotis capaccinii; VU), mo~varni{i{mi{ (Myotis dasycneme; VU) i ri|i {i{mi{ (Myotis emarginatus;VU); tri zvijeri, vidra (Lutra lutra; VU), europska vidrica (Mustelalutreola; EN) i sredozemna medvjedica (Monachus monachus; CR) tetri glodavca – tekunica (Spermophilus citellus; VU), sljepa{ (Nannos-palax leucodon; VU) i vrtni puh (Eliomys quercinus; VU). Me|u vje-rojatno ugro`enima (DD) sivi su dugou{an (Plecotus austriacus) idobri dupin (Tursiops truncatus).

Od tih vrsta ~ak pet se u Hrvatskoj smatraju regionalno izumrlima(Meheljev potkovnjak, sredozemna medvjedica, europska vidrica, te-

Slika 3. Brojnost ugro`enihvrsta sisavaca na razli~itimtipovima stani{ta u Hrvatskoj /Number of threatened mam-mals in different habitats ofCroatia

Page 15: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

15

kunica i sljepa{), mali potkovnjak i ri|i {i{mi{ su kod nas u kategori-ji potencijalno ugro`enih (NT), a vrtni puh u primorskom dijelu nijeuop}e ugro`en, dok je iz kontinentalnoga dijela zapravo nestao kao iiz ve}ega dijela srednje Europe. Ostale vrste, zajedno s onima vjero-jatno ugro`enima, u nas su stvarno ugro`ene, a me|u njima su sivi du-gou{an i dugonogi {i{mi{ u Hrvatskoj ~ak ugro`eniji (EN) nego udrugim dijelovima svog areala.

Od globalno ugro`enih vrsta u Hrvatskoj samo populacije dinarskogvoluhara, dugonogog {i{mi{a, ri|eg {imi{a te, vjerojatno, gorskog du-gou{ana i Kolombatovi}evog dugou{ana imaju zna~ajniji udio uukupnoj populaciji tih vrsta. Zato bi akcije njihove za{tite moraleimati prednost pred za{titom ostalih vrsta iste IUCN kategorije.

Podru~ja vrijedna posebne za{titeSamo je u ~etiri podru~ja u Hrvatskoj danas ve}a koncentracija vrstas Crvenog popisa. To su 1) podgorsko i gorsko podru~je Dinarida (8vrsta), 2) dubrova~ko podru~je (7 vrsta), 3) podru~je oko rijeke Krke(7 vrsta), 4) zapadni dio Medvednice (7 vrsta), 5) isto~na Podravina,Baranja i Podunavlje (6 vrsta) te 6) otoci Cres i Lo{inj s okolnim mo-rem (6 vrsta).

Podru~je oko rijeke Krke (5 ugro`enih + 2 vjerojatno ugro`enevrste). Udomljuje najvi{e ugro`enih sisavaca u Hrvatskoj. To su du-gonogi {i{mi{, dugokrili pr{njak, ju`ni potkovnjak, velikouhi {i{mi{ iBlazijev potkovnjak, kao i vjerojatno ugro`eni vidra i Kolombato-vi}ev dugou{an. Osim vidre, sve ostale vrste su {i{mi{i.

Zapadni dio Medvednice (1 izumrla + 4 ugro`ene + 2 vjerojatnougro`ene vrste). U podru~ju zapadnog dijela planine Medvednice krajZagreba, koji je mali kr{ki »otok« izdvojen od podru~ja dinarskogkr{a, nalazimo tako|er veliku koncentraciju ugro`enih vrsta {i{mi{a.Na`alost, dugonogi je {i{mi{ lokalno ve} nestao, ali su tu jo{ ugro`e-ni ju`ni potkovnjak, dugokrili pr{njak, gorski dugou{an i velikouhi{i{mi{ te vjerojatno ugro`ene vrste {irokouhi mra~njak i mo~varni{i{mi{. Dio tih vrsta zimuje u {pilji Veternici.

Podgorsko i gorsko podru~je Dinarida (4 ugro`ene + 4 vjero-jatno ugro`ene vrste). U podgorju i na planinama gorskog dijela Di-narida, od slovenske granice do granice Bosne i Hercegovine, nije sa-mo najve}a raznolikost sisavaca u Hrvatskoj izra`ena brojem vrsta,

nego tu `ivi i najve}i broj ugro`enih vrsta. To su, uz vidru i dinarskogvoluhara, jo{ i {est vrsta {i{mi{a: {irokouhi mra~njak, gorski du-gou{an, velikouhi {i{mi{, ju`ni potkovnjak, dugonogi {i{mi{ i dugok-rili pr{njak. Ovdje svoje uto~i{te imaju i sve velike zvijeri koje moguopstati u kategoriji neugro`enih samo uz dobro upravljanje.

Dubrova~ko podru~je (2 izumrle + 2 ugro`ene + 3 vjerojatno ug-ro`ene vrste). Krajnji jug Hrvatske ima osebujnu faunu sisavaca, koja je,na`alost, uglavnom jako ugro`ena urbanizacijom obale ili drugim zahva-tima. Me|u njima su dvije lokalno izumrle vrste (vidra i Meheljev pot-

Slika 4. Podru~ja vrijedna posebne za{tite. Brojkama (1.–9.) su ozna-~ene ugro`ene {pilje s porodiljskim kolonijama {i{mi{a s popisa na str.16., a s 10. {pilja Uviraljka. / Areas worthy of special conservaton.With numbers 1–9 are designed threatened caves with nurserycolonies of bats from list on page 26, and with no.10 cave Uviraljka.

Page 16: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

16

kovnjak), a uz dinarskog voluhara tu su i ugro`eni {i{mi{i – ju`ni potkov-njak, dugokrili pr{njak, Kolombatovi}ev dugou{an i Blazijev potkovnjak.

Isto~na Podravina, Baranja i Podunavlje (3 izumrle + 1 ug-ro`ena + 2 vjerojatno ugro`ene vrste). Isto~ni su pandan dubrova~-kom kraju, ali u sjevernoj Hrvatskoj, isto~na Podravina, Baranja i Po-dunavlje (ostatak hrvatskog Srijema). Osebujna je fauna i ovdje veo-ma ugro`ena, ali je tu razlog ugro`enosti danak intenzivnoj poljopriv-redi, koja nije ostavljala dovoljno povr{ina s autohtonom florom ifaunom da bi se sa~uvao prirodni sastav faune. Nestali su lokalno, alii iz Hrvatske vidrica, tekunica i sljepa{, ugro`en je dugokrili pr{njak,a tu su i vjerojatno ugro`eni mo~varni {i{mi{ i vidra.

Otoci Lo{inj i Cres s okolnim morem (1 nestala + 4 ugro`ene+ 1 vjerojatno ugro`ena vrsta). U hrvatskom dijelu akvatorija Jadran-skoga mora sa~uvala se i vjerojatno jedina ve}a populacija dobrogdupina (Kvarneri}), a povremeno se jo{ vi|aju i kratkokljuni obi~nidupini, vrsta koja je jo{ po~etkom stolje}a bila brojna kao i stalnapopulacija morske medvjedice. Bez akcije o~uvanja, u koju bi se mo-rali uklju~iti lokalni stanovnici i svi oni koji ovdje iskori{tavaju more,populacija dupina nema izgleda pre`ivjeti. Podmorje i otoci ovogprostora imaju i druge prirodoslovne vrijednosti, pa dupini trebaju uzmorske kornja~e i bjeloglavog supa biti tzv. flagship species, vrste sim-boli za{tite vrijedne prirode. Na samim otocima `ive {i{mi{i dugokri-li pr{njak i najsjevernija populacija Blazijevog potkovnjaka.

[pilje s velikim porodiljskim kolonijamavrijedne za{tite

Uz potrebu o~uvanja stani{ta, na kojima tra`e i hvataju plijen, va`anaspekt u o~uvanju {i{mi{a je u za{titi njihovih skloni{ta u kojima su~esto koncentrirane gotovo sve jedinke nekih vrsta iz {ireg podru~ja.U Hrvatskoj je dosad poznato vi{e od 15 {pilja sa stoljetnim porodilj-skim kolonijama {i{mi{a, brojnijim od 500 primjeraka. Najve}e poz-nate kolonije u Hrvatskoj imaju preko 20.000 primjeraka {i{mi{a.Ve}ina jama u kojima su kolonije prirodno je za{ti}ena od utjecaja~ovjeka. Samo za neke {pilje je va`na posebna za{tita jer su u njima{i{mi{i izravno ugro`eni uznemirivanjem u doba boravka `enka smladima. Neke od tih {pilja su u turisti~kom podru~ju i `eli ih se ure-diti za posjete, u drugima se vadi {i{mi{ji izmet (guano), u tre}ima seobavljaju arheolo{ka istra`ivanja u za {i{mi{e nepovoljno doba. Za{ti-ta od uznemirivanja nu`na je od po~etka travnja do kraja kolovoza.

^eli~na vrata s horizontalnim {ipkama nisu preporu~ljiva jer nakonnjihova postavljanja neke vrste, poput dugokrilog pr{njaka, napu{ta-ju {pilju. Okomite {ipke na vratima nisu uop}e dobrodo{le jer one-mogu}avaju prolaz gotovo svim vrstama.

Popis ugro`enih {pilja s va`nijim porodiljskim kolonijama:

1. [pilja Tradanj (Skradin). Oko 20 000 {i{mi{a od 5 vrsta, me|u nji-ma kolonija ju`nog potkovnjaka (VU).

2. [pilja Miljacka II (NP Krka). Vi{e od 5000 {i{mi{a od 8 vrsta, me-|u njima najvi{e dugonogih {i{mi{a (EN).

3. ]ulumova pe}ina (Kijevo). Vi{e od 6000 {i{mi{a od 6 vrsta, me|unjima kolonija dugonogog {i{mi{a (EN).

4. Morska {pilja Medova bu`a (Lopar na otoku Rabu). Preko 2900{i{mi{a od 5 vrsta, me|u njima kolonije dugokrilog pr{njaka (EN)i ju`nog potkovnjaka (VU)

5. [pilja [karin Samograd (Konjovrate). Preko 1600 {i{mi{a od 5 vr-sta, me|u njima kolonija dugokrilog pr{njaka (EN).

6. Mate{i}a pe}ina (Slunj). Preko 1200 {i{mi{a od 5 vrsta, me|u njimakolonije ju`nog potkovnjaka (VU), dugonogog {i{mi{a (EN) i du-gokrilog pr{njaka (EN).

7. Vilina {pilja (Ombla, Dubrovnik). Preko 900 {i{mi{a od 5 vrsta,me|u njima dugokrili pr{njak (EN) i ju`ni potkovnjak (VU). Pred-vi|eno je potapanje {pilje radi planirane hidroelektrane (ve}odobreno od nadle`nih dr`avnih slu`bi!), a jedino je skloni{te timvrstama na {irem podru~ju Dubrovnika.

8. [pilja Veternica (Podsused, Zagreb). Preko 500 {i{mi{a od 3 vrste,me|u njima zadnja poznata kolonija dugokrilog pr{njaka (EN) upanonskom dijelu Hrvatske te kolonija ju`nog potkovnjaka (VU).

9. Bari}eva pe}ina (Li~ko Petrovo Selo). Preko 500 {i{mi{a od 8 vrsta,me|u njima dugokrili pr{njak (EN), dugonogi {i{mi{ (EN) i ju`nipotkovnjak (VU). Gubitkom ovih kolonija te vrste bi nestale iz NPPlitvi~ka jezera.

Podru~ja i {pilje va`ne za seobu i zimovanje {i{mi{a vrijedni za{tite

1. Starije obalne {ume uz rijeke u slijevu Drave, Save i Kupe. Ovakavtip {uma va`an je i kao podru~je parenja migratornih vrsta (Nycta-

Page 17: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

17

lus noctula, Pipistrellus nathusii), dok zimovanje tih vrsta zbog ne-dostatnih starijih stabala s dupljama vjerojatno izostaje.

2. Kr{ka podru~ja ]i}arije, Velike Kapele i Velebita. Va`na su za pa-renje i zimovanje migratornih vrsta (Vespertilio murinus, Eptesicusnilssonii) i za zimovanje gorskih i podgorskih vrsta.

3. [pilja Uviraljka (PP Papuk). Zabilje`eno zimovanje 11 vrsta, me|unjima velikouhog {i{mi{a (Myotis bechsteinii; VU) i jedino poznato zi-movali{te mo~varnog {i{mi{a (Myotis dasycneme; DD) u Hrvatskoj.

4. [pilja Veternica (PP Medvednica). Zabilje`eno zimovanje 11 vrsta,me|u njima je od ugro`enih vrsta najve}a kolonija ju`nog potkov-njaka (VU).

POSTUPAK PROCJENE UGRO@ENOSTIPostupak procjenjivanja ugro`enosti za svaku je rezidentnu svojtuproveden na temelju svih poznatih objavljenih podataka o rasprostra-njenosti, strukturi rasprostranjenosti (je li kontinuirano ili rascjepka-no), rasprostranjenosti pogodnih stani{ta i procjena brojnosti te za-bilje`enih promjena brojnosti ili nestanka s pojedinih prije poznatihnalazi{ta. Dio podataka je rezultat neobjavljenih istra`ivanja pojedi-nih autora, a kona~nu procjenu vjerodostojnosti tih podataka izvr{ioje urednik knjige. Pri tome smo se strogo dr`ali najnovijih kriterija ikategorija preporu~enih od krovne svjetske organizacije za za{titu vr-sta, Me|unarodne unije za za{titu prirode, IUCN-a (Red List Cate-gories, Version 3.1., prepared by IUCN Species Survival Commision,IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK, 2001).

Prema IUCN-u, vrste su podijeljene u tri glavne kategorije, u izumr-le vrste (u popisima pojedinih dr`ava naj~e{}e regionalno izumrle,RE), ugro`ene vrste (threatened species: kategorije Critically En-dangered, CR; Endangered, EN i Vulnerable, VU) kojima se pribra-jaju i nedovoljno poznate vjerojatno ugro`ene vrste (Data Deficient,DD), za koje nedostaje podataka na temelju kojih bi se mogla utvr-diti njihova stvarna kategorija ugro`enosti, te u neugro`ene vrste ~i-ja je jedna od kategorija potencijalno ugro`ene vrste odnosnoosjetljive neugro`ene vrste (Near Threatened, NT). Naravno, posto-ji i kategorija onih za koje se zbog razli~itih razloga nije ni poku{alaprocijeniti ugro`enost (Not Evaluated, NE), naj~e{}e zbog premale-nog broja podataka ili, ako se radi o nedavno otkrivenim vrstama, jo{nepoznate rasprostranjenosti.

Izumrle vrsteVrste koje su nestale s teritorija Republike Hrvatske dr`imo regio-nalno izumrlim vrstama (Regionally Extinct, RE). ^esto se zbognedovoljnog istra`iva~kog napora, prijeko potrebnog da bi se utvrdi-lo je li neka vrsta stvarno nestala (nepostojanje sustavnog pra}enjastanja!), uz tu kategoriju stavlja i upitnik (?). Vrsta se dr`i nestalomako bar 10 godina nema podataka da ona u Hrvatskoj stalno `ivi bardio godine i da se tu razmno`ava. Preporuka je IUCN-a da se uz vr-ste koje su upravo pre{le u kategoriju nestalih stavlja i kategorija kri-ti~no ugro`enih dok ne pro|e du`e vremena bez novih podataka o vr-

Page 18: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

18

sti na nekom podru~ju. Pod »da se tu razmno`ava« razumijeva se dase tu bar redovito pari jer ima primjera u nekih migratornih vrsta dase `enke sele na sjever da bi okotile i podigle mlade (npr. {i{mi{ ve-~ernjak), ali mu`jaci u Hrvatskoj stalno `ive i pare se.

U primjeru usko rasprostranjenih endemi~nih vrsta ili njihovihpodvrsta, nestajanje bi zna~ilo i potpuno nestajanje (Extinct, EX), notakve endemi~ne svojte u sisavaca u tako maloj dr`avi kao {to je Hr-vatska nisu jo{ dokazane, iako ima naznaka da bi ih moglo biti.

Skupina ugro`enih vrsta*Tri su kategorije ugro`enih vrsta: najvi{a kategorija su kriti~no ugro-`ene vrste (Critically Endangered, CR) kojima neposredno prijetiizumiranje, srednja kategorija su ugro`ene vrste (Endangered, EN) inajni`a kategorija rizi~ne vrste (Vulnerable, VU). Za sve vrste u ovetri kategorije moraju se poduzeti neke od mjera uklanjanja uzroka ug-ro`enosti ako ne `elimo da ubrzo nestanu iz Hrvatske. Kategorije seutvr|uju prema jednom od tri propisana temeljna kriterija, odnosnonjihovim kombinacijama. Posebnom {ifrom iza kratice kategorije ug-ro`enosti (npr. EN; B2b (iii, v), D1) nazna~uju se razlozi zbog kojihje vrsta svrstana u jednu od tri kategorije ugro`enosti, navedeni u pri-ru~niku IUCN-a, dostupnom preko interneta. Oni su opisno navede-ni i u tekstu, a kasnije }e biti stru~njacima referentna to~ka za poka-zatelje promjena stanja ugro`enosti. Temeljni kriteriji ugro`enosti suveli~ina populacije odraslih reproduktivno sposobnih jedinka, povr-{ina areala (rasprostranjenja), te broj poznatih nalazi{ta u kojima senalaze pojedine izdvojene populacije vrste, odnosno svojte ili skupinepopulacija. Naravno, ti se podaci utvr|uju samo ako postoje podaci otrendu nestajanja (va`na je i brzina procesa ako je poznata!) bilo vrste,bilo nekog osobitog stani{ta ako je vrsta za njega izri~ito vezana. Ugrupi regionalno ugro`enih ne mogu biti u Hrvatskoj rijetke vrste, kaoni one koje upravo {ire svoj areal ili k nama zalaze samo povremeno.

Nedovoljno poznate vjerojatno ugro`ene vrste (Data Deficient,DD) su one za koje stru~njaci dr`e da prema sada{njoj razini znanja

postoji ve}a vjerojatnost da su ugro`ene, ali ne postoje potrebni do-kazi za to, odnosno ne postoje elementi nu`ni da bi se utvrdila kate-gorija ugro`enosti. U tu kategoriju ne svrstavamo sve vrste za kojenema dovoljno podataka za vrednovanje stupnja ugro`enosti, negosamo one za koje postoje indikacije da bi mogle biti ugro`ene. Tak-vih slu~ajeva u fauni Hrvatske, na`alost, ima vi{e nego sigurnih spoz-naja o ugro`enosti jer je razina poznavanja faune ni`a nego u susjed-nim dr`avama zapadne i srednje Europe. Prema vjerojatno ugro`enimvrstama postupa se isto kao prema sigurno ugro`enima, sve dok se is-tra`ivanjima ne doka`e druga~ije.

Neugro`ene vrsteMe|u ovim vrstama dogovorno su utvr|ene dvije kategorije. Nama jeu ovom primjeru zanimljivija ona koju smo nazvali potencijalno ug-ro`ene vrste (Near Threatened, NT). To su one vrste koje po krite-rijima IUCN-a ne zadovoljavaju uvjete ugro`enih vrsta, ali se o~eku-je da bi u bliskoj budu}nosti takve mogle postati zbog razli~itih raz-loga: prijetnji uni{tenja stani{ta, prirodnih fluktuacija brojnosti u slu-~ajevima lokaliziranih populacija, makroklimatskih promjena ilipromjena nastalih unosom invazivnih stranih vrsta, sve ve}eg one-~i{}enja okoli{a. Za dio tih vrsta postoje jasne naznake da nestaju izodre|enih dijelova Hrvatske, ali ne i s ve}ega dijela njezina ozemlja.Neke vrste su se na{le u ovoj kategoriji i zbog ugro`enosti u susjed-nim dr`avama, iako u Hrvatskoj jo{ nema naznaka da bi mogle pos-tati ugro`ene. Za dio potencijalno ugro`enih vrsta nu`no je stalnopratiti njhovu brojnost te uklanjati uzroke ugro`enosti. Tako je, npr.,s vrstama koje su bile u kategorijama ugro`enih vrsta ili su bile regio-nalno izumrle, pa ponovno naseljene.

Najve}i je broj `ivotinja ipak u kategoriji neugro`enih vrsta (LeastConcern, LC) ili, ako bi izravnije preveli smisao engleskog naziva,najmanje zabrinjavaju}ih vrsta. To su one kojima zasad ne prijetiopasnost da bi mogle postati ugro`ene. U toj kategoriji su i rijetke vr-ste, kao i one koje se zbog {irenja areala tek doseljavaju u Hrvatsku,odnosno ako se zbog lutanja ili seobe povremeno nalaze i u Hrvatskojili u Jadranskom moru.

* U »Crvenom popisu ugro`enih biljaka i `ivotinja Hrvatske« (Radovi} 2004) engleska ina~ica Threatened species prevedena je s »vrste kojimaprijeti izumiranje« (opaska urednika)

Page 19: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

19

STRUKTURA TEKSTA O UGRO@ENIMVRSTAMATemeljni dio ove Crvene knjige ~ine autorski tekstovi o pojedinimsvojtama, ve}inom pojedina~nim vrstama, a u manjem broju podvr-stama ili izdvojenim populacijama. Izvorno pisane tekstove pojedinihautora urednik je naknadno poku{ao {to vi{e prilagoditi izdanju »Cr-vena knjiga ugro`enih ptica Hrvatske« (Radovi} i ost. 2004).

U strukturi teksta pridr`avali smo se sljede}eg redoslijeda: 1) hrvatskoi englesko ime svojte, 2) latinsko ime svojte koje uklju~uje ime autora pr-vog znanstvenog opisa i godinu objave, a u slu~aju izdvojenih popula-cija nazna~en je njihov geografski obuhvat. Samo u nedavno takso-nomski revidiranih svojti ozna~eni su poznati sinonimi uz autora i go-dinu publikacije. Slijede 3) autor ili autori teksta, te 4) pripadnost vi{imtaksonomskim skupinama, razredu (Classis) i porodici (Familia).

Nakon toga slijedi kategorija ugro`enosti prema zadnjoj verziji kriteri-ja IUCN-a (IUCN 2004), i to 5) na globalnoj razini i 6) na regional-noj razini, tj. u Republici Hrvatskoj. Ako je svojta stvarno ugro`ena,iza kategorije ugro`enosti navedeni su kriteriji po kojima je pojedinasvojta ili skupina populacija svrstana u tu kategoriju (IUCN 2002).Tome je dodana i 7) procjena proporcije hrvatske populacije unutarukupne globalne populacije (IUCN 2002), {to je jedan od va`nih kri-terija u odre|ivanju prioriteta u akcijskim planovima za o~uvanjesvojte. Ozna~ena je sustavom rimskih brojeva od I do V, s time da jekategorija I neznatni udio u globalnoj populaciji. Pod 8) obra|eni supotanje i razlozi ugro`enosti prema objavljenim podacima ili iskustvuautora teksta.

Slijedi skupina odabranih podataka o 9) rasprostranjenosti vrste u svije-tu i Hrvatskoj, a za one kojima se dr`e ugro`enima samo neki geograf-ski ograni~eni dijelovi vrste, posebno i rasprostranjenost podvrsta iliskupina populacija. U cjelini 10) ekologija sa`eto je sve {to se odnosi nanajbitnije pojedinosti iz ekologije svojte, a bitno je za njezino o~uvanje.To su u prvom redu stani{ta, ali i neki drugi podaci iz ekologije.

Na kraju su pregled 11) postoje}e zakonske za{tite u Republici Hrvat-skoj i me|unarodnim konvencijama te 12) predlo`ene mjere za{tite.Kao dodatak unesene su {ifre stani{ta iz Europske PHYSIS baze po-dataka, {ifre stani{ta iz Habitats Directive ako su stani{ta svojte u njojistaknuta kao prioriteti u za{titi, te redni broj lista IUCN razloga ug-ro`enosti i predlo`enih IUCN mjera za{tite.

SURADNICIPrikupljanje podataka o 40 obra|enih svojti sisavaca obavili su suradni-ci na ovom projektu, slu`e}i se objavljenom literaturom, muzejskimzbirkama Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, Prirodoslov-noga muzeja u Ljubljani, Prirodoslovnog muzeja u Be~u, rezultatimavlastitih neobjavljenih istra`ivanja i informacijama koje su dobili od ko-lega Borisa Kry{tufeka, Maje Zagmajster i Save Breliha iz Ljubljane, Be-rislava Bor~i}a, Borivoja Aleraja, Darka Kova~i}a, Branka Jal`i}a, FranjePerovi}a, Eduarda Klete~kog, Dragana Radovi}a, Vesne Tuti{ i RomanaOzimeca iz Zagreba, Vojka Obersnela iz Rijeke, Ton~ija Ra|e iz Splita,Mirka [etine iz Slavonskog Broda te Jozefa Mikuske iz Osijeka. Osimnjih, za vrijedne podatke su osobito zaslu`ni bili ~lanovi porodice Dra-geVuku{i}a iz Gornje Klade ispod Velebita.

Jedini ili prvi autor 21 priloga bio je Nikola Tvrtkovi}, a slijede gaDra{ko Holcer s 4 priloga (dupini i {i{mi{i), Marijan Grube{i} sa 3priloga (zvijeri) i s jednim prilogom Igor Pavlini} (dugokrili pr{njak),Jasna Antolovi} (sredozemna medvjedica), Emil Flaj{man (vidra),Alojzije Frkovi} (ris), Zdravko Tadi} (Europska vidrica) i MarijanaVukovi} (zec). Kao koautori su sura|ivali uz ostale i Danijela Hami-dovi} (dugonogi {i{mi{) i Marin Grgurev (mali potkovnjak). Sve tekst-ove je poku{ao ujedna~iti, kako sadr`ajno, tako i tekstualno, NikolaTvrtkovi}, urednik ove knjige.

Autori fotografija ustupili su svoje autorsko pravo isklju~ivo za objavuu ovoj Crvenoj knjizi i Crvenom popisu koji je tiskan po~etkom go-dine 2004.

Page 20: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

20

INTRODUCTIONNikola Tvrtkovi}

TERIOFAUNA OF CROATIA

DiversityWith its 90 autochthonous species (of the total of 101) the Republicof Croatia is one of the eight European countries with the greatestnumber of mammal species. At the same time it has relatively fewareas with marked species richness as characteristic of the CentralEurope and regions round the Alps (Mitchell-Jones et al. 1999), be-cause the fauna of mammals on the Croatian territory is not evenlydistributed, but over two major regions, the Pannonian and the Dina-ric, as well as over three completely different areas considering themammals: besides the Pannonian it is the highland, and especially li-toral area of the Dinaric region. Most of the mammals may be foundin the surroundings of the Medvednica Mountain (67 species) and inthe highland area of the Dinaric Alps, from the border with Sloveniato the end of the south Velebit (up to 66 species). The 50 x 50 kmquadrants of both areas are inhabited by approximately 34 per cent ofspecies of the European fauna. Other areas have about ten to twentyspecies less, including the less studied bat fauna, which makes 39 percent of the mammal fauna. Out of a total of 40 known bat species ofthe European fauna 34 (85 per cent) may be found in Croatia as wellas almost all species occurring on the European continent, but distri-bution of most of bat species is poorly known.

In the region of the Pannonian plain with the bordering highland areawe may distinguish the fauna of Baranja, Eastern Slavonia and the Da-nube river basin, and the fauna of the Western Slavonia and the tran-sitional highland area towards the Alps and the Dinaric Alps. EasternSlavonia, Baranja and the Danube river basin are characterized by se-mi-steppe species – the European souslik (Spermophilus citellus), thelesser mole rat (Nannospalax leucodon), the steppe mouse (Mus spi-cilegus) and the common hamster (Cricetus cricetus). Petrov (1992)also mentions the pygmy field mouse (Apodemus uralensis), but thevoucher specimen to prove this has been lost (J. Mikuska, in letter)so this finding cannot be verified. For the pond bat (Myotis dasycne-me) hunting above great rivers this is one of the southernmost habi-tats in Europe. The area provides a permanent habitat for the goldenjackal (Canis aureus), and the complexes of wetlands and wetland fo-rests are the best habitat of the red deer (Cervus elaphus). Near Dravariver affluents was in the last population of European Mink (Mustela

luterola). In Western Slavonia with the Slavonian mountains of Papukand Psunj and the hilly area of Hrvatsko zagorje, @umberak and Ba-nija there are no characteristic species, but, besides a considerablebiodiversity of mammals, relatively numerous populations of wet ha-bitat species may be found here, such as the field vole (Microtus ag-restis), the striped field mouse (Apodemus agrarius) and the stoat(Mustela erminea). In the ancient times it was here that in the lowla-nd flood forests extinct »tur«, the aurochs (Bos /taurus/ primigenius)found its refuge.

The karst region of the Dinaric Alps is characterized by the long-fin-gered bat (Myotis capaccinii) and by the relict populations of theBalkan snow vole (Dinaromys bogdanovi). Species characteristic ofthe highland areas of the Dinaric Alps are rodents – the snow vole(Chionomys nivalis), the forest dormouse (Dryomys nitedula) andthe newly discovered Alpine long-eared bat (Plecotus macrobullaris).In this area, along large forest complexes, all three large predator spe-cies occur – the wolf (Canis lupus), the brown bear (Ursus arctos) andthe lynx (Lynx lynx), and the fat dormouse (Glis glis) may be foundhere in the largest number in Europe, as in the neighbouring Sloveniatoo. In karst fields a great number of the Miller’s water shrew (Neo-mys anomalus) and permanent populations of the water vole (Arvico-la terrestris) may be found.

In the Mediterranean region of the Dinaric Alps, which is the area ofpermanent range for the golden jackal (Canis aureus) and the Balkanlong-eared bat (Plecotus kolombatovici), three main areas may be dis-tinguished: the north-western area covering Istria and probably theisland of Cres, with the highest biodiversity of mammals and still un-determined status of some presently isolated taxa, and Kvarner andDalmatia coast whose characteristic species are the garden dormouse(Eliomys quercinus) and the rock mouse (Apodemus epimelas). At thesouthernmost point of Croatia, further south than the river Neretva,the Dubrovnik area is situated (leaning on the mountains of Herze-govina and the slopes of the Orjen Mountain), where the blind mole(Talpa caeca) lives. This area is still insufficiently explored and there-fore more species typical of the central and eastern part of the Balkanpeninsula are expected to be found.

Until ten years ago the Adriatic Sea was permanently inhabited by theMediterranean monk seal (Monachus monachus), raising its young inspecific sea caves. In addition to two dolphin species as its permanent

Page 21: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

21

inhabitants – the bottle-nosed dolphin (Tursiops truncatus) and theshort-beaked common dolphin (Delphinus delphinus), the Adriatic wasalso visited by diverse other whale species (Cetacea) from the Mediter-ranean Sea, at least seven more species including the largest one – thesperm whale (Physeter catodon) and the fin whale (Balenoptera physalus).

EndemismRegional endemics among the mammal fauna of Croatia are compa-ratively few and mostly connected with the Pleistocene refuges alongthe Adriatic coast. Unfortunately, the studies carried out so far havenot reached the level capable of providing a clear and objective insig-ht into their actual number. The most famous among them is certain-ly the Balkan snow vole (Dinaromys bogdanovi) whose individual iso-lated populations showed during preliminary studies a considerablegenetic diversity (Kry{tufek et al. 1999), whereas among geographi-cally separated populations there are differences even in ectoparasitetaxa (Brelih & Trilar 2000). In Croatia at least four populations ofthis species have been isolated so far and are yet to be studied by met-hods of molecular genetics. In order to identify the genetic isolationlevel of populations living in the Dinaric Alps, the same methods areto be applied to study populations of several other species, at leastthose of the snow vole (Chionomys nivalis), the Alpine pine vole(Microtus multiplex) and the chamois (Rupicapra rupicapra). So, forexample, the population of Rupicapra rupicapra balcanica introducedin the Biokovo massif is considered endangered, or rather it is listedin the Habitats Directive as a taxon to be protected, while its actualtaxonomical status is in fact uncertain. The same applies also to thetaxonomical status of the dormice (Myoxidae), like the littoral popu-lations of the garden dormouse Eliomys quercinus dalmaticus. Besidesthese species it is also necessary to study the genetic isolation of po-pulations of some mammal species in Istria and on the North-Adria-tic islands of Cres and Rab.

There is moreover a completely unexplored group of possible ende-mic taxa from isolated sites of the Pannonian plain, or rather the Pa-puk and Psunj massif. It is very likely that we have already lost one ofPannonian endemic taxa – the lesser mole rat (Nannospalax leucodonsyrmiensis) connected with the Fru{ka gora Mountain and the adjacentareas due to a rapid expansion of land used for intensive agriculturein the second half of the last century.

ThreatLevel of threat

Of a total of 101 mammal species noted for in Croatia (domesticatedspecies excluded), 90 are autochthonous (native) and 11 allochtho-nous (introduced). There are records of 7 introduced species more,but they are in most cases regionally extinct or have an unknown sta-tus because of deficient studies. Of 90 autochthonous species 87 areresident, i.e. living in Croatia throughout the year, and 3 bat speciescome only for wintering or at the migration time. There were 23 spe-cies in total threatened (26%), of which 8 are Regionally Extinct.This list of extinct species does not include the aurochs (Bos primige-nius), which presumably disappeared as far back as the Middle Age.Five species are presently considered not existing in the country’sfauna – five the Mehely’s horseshoe bat (Rhinolophus mehely), theEuropean souslik (Spermophilus citellus), the lesser mole rate (Nan-nospalax leucodon), European Mink (Mustela lutreola) and the Medi-terranean monk seal (Monachus monachus), which turned from Criti-cally Endangered into a Regionally Extinct species relatively recently(ten years ago). In the meantime 3 Regionally Extinct species havebeen re-introduced (the chamois, the lynx, the beaver). Presentlythese re-introduced species do not belong to the group of threatened,but rather to Near Threatened (NT) species, and therefore care shouldbe taken so as to prevent them from disappearing from Croatia’s fau-na for the second time. Of 15 species belonging to the group of threa-tened, 8 are listed as Data Deficient (DD), 3 are Vulnerable (VU) and4 Endangered (EN). There is an isolated population too which is alsoEndangered – that of the common mole (Talpa cf. europea) on the is-land of Cres. There are further 18 species in the group of Near Threa-tened, which together with the chamois, the lynx and the beaver makesa total of 21 (23%), and 49 classified as Lower Risk species (54%). Inother words, 14 per cent of the species are presently threatened, butfor more than a half of them there is inadequate information to makethe assessment of the category of threat.

The category of Endangered species (EN) includes the bottle-noseddolphin (Tursiops truncatus), the last dolphin with a relevant popula-tion in the Adriatic Sea and the best known resident population in theKvarneri} area; the long-fingered bat (Myotis capaccinii) connectedonly with karst waters and caves and with the largest known colony inthe Krka National Park; another migratory cave species – the Schrei-

Page 22: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

22

ber’s long-fingered bat (Miniopterus schreibersi), with particularly en-dangered breeding colonies and well-known large wintering coloniesin Gorski kotar and Dalmatia consisting of several tens of thousandsof individuals, and the grey long-eared bat (Plecotus austriacus), a si-nanthropic species that used to inhabit Istria and the Kvarner part ofthe littoral, including the Pannonian plain and its hills, and that suffersfrom the use of insecticides, especially for coating timber beams in at-tics of the buildings. The last Mediterranean insular population of thecommon mole (Talpa cf. europea) distributed in the north of the isla-nd of Cres is also classified into the same category.

The category of Vulnerable species (VU) includes two bat species thatuse caves as their shelter – the Mediterranean horseshoe bat (Rhinolop-hus euryale), distributed over the entire littoral area and in the lowlandtransitional area towards the Pannonian plain, and the Blasius’s horse-shoe bat (Rhinolophus blasii) which is not so numerous and is limitedto the Adriatic coast only. Here we may also find a vulnerable forestspecies of the Bechstein’s bat (Myotis bechsteinii) connected with olderforests of highland and montane deciduous forests of the continentalCroatia, found exceptionally on the Adriatic coast.

Of 8 species listed Data Deficient (DD) we may find here the short-nosed common dolphin (Delphinus delphinus) whose population dras-tically decreased in the middle of the 20th century; the otter (Lutra lut-ra), which used to be a hunting game and which is presently a targetof poaching and a victim of river regulation; the relict Balkan snow vo-le (Dinaromys bogdanovi) with isolated populations in refuges locatedin the karst caves and pits; the rare vulnerable barbastelle bat (Barbas-tella barbastellus) inhabiting the preserved lowland, highland andmountain forests; the pond bat (Myotis dasycneme) which lives by theDrava and probably the Sava River and has one of its European sou-thernmost wintering places on the Papuk Mountain; the giant noctule(Nyctalus lasiopterus) in the littoral presumably more numerous in thepast than today; and finally two species identified only recently – theBalkan long-eared bat (Plecotus kolombatovici) inhabiting almost allAdriatic islands, and the Alpine long-eared bat (Plecotus macrobulla-ris) whose distribution and threat are just being studied.

The category of Near Threatened (NT) species includes the Miller’swater shrew (Neomys anomalus), the water shrew (Neomys fodiens),the greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum), the lesserhorseshoe bat (Rhinolophus hipposideros), the Geoffroy’s bat (Myotis

emarginatus), the greater mouse-eared bat (Myotis myotis), the Leis-ler’s bat (Nyctalus leisleri), the red squirrel (Scurius vulgaris), thecommon hamster (Cricetus cricetus), the snow vole (Chionomys niva-lis), the harvest mouse (Micromys minutes), the steppe mouse (Musspicilegus), the forest dormouse (Dryomys nitedula), the garden dor-mouse (Eliomys quercinus), the common dormouse (Muscardinusavellanarius), the wolf (Canis lupus), the brown bear (Ursus arctos)and the brown hare (Lepus europaeus). This category includes also there-introduced species the European beaver (Castor fiber), the lynx(Lynx lynx) and the chamois (Rupicapra rupicapra).

This Red Book deals also with the fat dormouse (Glis glis), which hasbeen found not endangered in Croatia and not belonging to the cate-gory of Near Threatened species (NT), although falling into this ca-tegory according to the IUCN list of endangered species.

Differences in comparison with the former Red List of Mammals in Croatia

The Red List of Mammals was published in Croatia for the first timeten years ago (Draganovi} /ed./, 1994). At that time it contained a to-tal of 41 mammal species classified into five categories of threat. Atotal of 16 species were classified among Extinct (EX) and Endange-red (EN), 8 species into the category of Indefinite status (I), only 3in the category of Vulnerable (VU) species and as much as 14 intothat of Rare (R) species. Despite the fact that the comparison withthe present Red Book lacks objectivity due to different (new) catego-ries of threat and different (more stringent) criteria for determina-tion of categories, we shall nevertheless try to compare them, becau-se each change in the status of individual categories must have a rea-sonable explanation.

The former EX, E and I categories covered a total of 24 species, whi-ch coincides to a certain degree with the number of present RE, CR,EN, VU and DD categories totalling 23 species. However, the struc-ture of species in individual categories is substantially different.

Of 5 Regionally Extinct species identified in 1994 only two remainedin that category – the European souslik and lesser mole rat. In themeantime the European beaver has been reintroduced and the giantnoctule and the parti-coloured bat found again. The Mehely’s horse-shoe bat was classified into the category of presumably Regionally

Page 23: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

23

Extinct species, because not found in the former finding sites anymore, the same as the Mediterranean monk seal of which after 1994no female with the young has been found. Finally, we found data forone more regionally extinct spices, European Mink (Mustella lutreala)

Of the former 11 threatened species only 4 remained in threatenedcategory. Among endangered (EN) species this is only the Schrei-ber’s long-fingered bat, in the category of Vulnerable (VU) the Bla-sius’ horseshoe bat and Bechstein’s bat, and in the category of thoselisted Data Deficient includes the otter. Due to inadequate new infor-mation about the distribution and status of its populations, the otterfell into this category, because it is impossible to assess the categoryof threat. According to new criteria the hedgehog, the lesser mouse-eared bat and the noctule have been completely deleted from the listof threatened species, and the lesser horseshoe bat, the greater mouse-eared bat and the wolf have been classified into the lower category –the category of sensitive, but presently not endangered species, NearThreatened. These species will only remain in this category if care istaken of them constantly, which includes the monitoring of theirnumber and taking permanent protection measures. On the basis ofrecent data two species from the category of species with Indefinitestatus moved to the category of Endangered (EN) and other six spe-cies were found not to be threatened.

From the category of Vulnerable (V) species the brown long-earedbat was deleted, because the recent studies showed its occurrence incontinental forest habitats in a large number, whereas the greater hor-seshoe bat and the Geoffroy’s bat remained in the category of NearThreatened species (NT). The majority of species belonging to thecategory of Rare species (R) – as much as 7 of them – is presently lis-ted among those near threatened (NT). Only the Blasius’s horseshoebat was moved into the category of Vulnerable (VU) species and thebarbastelle bat and the Balkan snow vole were listed Data Deficient(DD), while for the whiskered bat, Natterer’s bat and European free-tailed bat there are no indications of their belonging to threatenedspecies. The single separately evaluated isolated population of theKvarner common mole from the island of Cres was moved from thecategory of Rare to the category of Endangered taxa, mostly becauseit has presumably disappeared from the island of Krk, formerly iden-tified as the second insular finding place (Tvrtkovi} et al. 1985). Theeditor of the first Red Book did not include the resident threatened

dolphin species, which are undergoing an increasingly thorough re-search because of the top-priority given to actions of conserving theirpopulations in the Adriatic Sea (Bearzi et al. 2004);

Such changes in the status of threat that occurred in the period of on-ly ten years are primarily a result of differing criteria and of new stu-dies carried out in the meantime, which improved our knowledge ofthe mammals in Croatia, especially of the Mediterranean monk seal(the Mediterranean Monk Seal Group association), of large predators(\uro Huber and associates), the dolphins (the Blue World associa-tion) and the majority of bats (Nikola Tvrtkovi} and associates).These studies were funded by the Ministry of Science (financial re-sources intended for scientific research projects), management boardsof individual protected areas and international projects or rather do-nations (WWF, KEC, PINMATRA, Life programmes, The RuffordAward, Ford Award, Mol), and only to a minor extent directly by thenational nature protection authorities.

Causes of threat

The analysis of factors that caused the disappearance of RegionallyExtinct (RE) species, which also include those presently re-introdu-ced, shows the excessive hunting (beaver, lynx, chamois) to be thegreatest threat, followed by the poaching (the Mediterranean monkseal, chamois), the activities of intensive agriculture using machinerythat does not leave peripheral zones large enough for conservation offauna (the European souslik, the lesser mole rat) and the managementof caves containing a considerable bat fauna (example the Mehely’shorseshoe bat) for tourist purposes, and finally chanalising of streams(European Mink).

If we include in the analysis all presently threatened (CR, EN, VU,DD) species highlighted in the text below and those Near Threatened(NT), we shall see that the most frequent causes of threat are the useof pesticides in agriculture and forestry (the grey long-eared bat, theSchreiber’s bat, Backstein’s bat, the Mediterranean horseshoe bat, theBarbastelle, the greater noctule, the greater horseshoe bat, the lesserhorseshoe bat, the Geoffroy’s bat, the greater mouse-eared bat, theLeisler’s bat, the steppe mouse, the brown hare, the forest dormouse,the common dormouse), the remedial timber treatment by organochlo-rine insecticides harmful also for all warm-blooded animals (the greylong-eared bat, the Alpine long-eared bat, the Barbastelle, the pond bat,

Page 24: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

24

the greater horseshoe bat, the lesser horseshoe bat, the Geoffroy's bat,the greater mouse-eared bat, the Leisler's bat), the disturbance of cen-turies-old bat colonies in caves caused by visitors, management of caves fortourist purposes and cave fumigation (the Schreibers' bat, the long-fin-gered bat, the Mediterranean horseshoe bat, the Blasius' horseshoe bat,the pond bat, the greater horseshoe bat, the Geoffroy's bat, the greatermouse-eared bat), the reconstruction and construction of buildings andchurches leaving no adequate place for the bat refuge (the grey long-earedbat, the Alpine long-eared bat, the pond bat, the Barbastelle, the lesserhorseshoe bat, the greater horseshoe bat, the Geoffroy's bat, thegreater mouse-eared bat, the Leisler's bat) and the poaching (the bottle-nosed dolphin, the Mediterranean monk seal, the chamois, the Euro-pean beaver, the brown bear, the lynx, the wolf, the otter).

The second group of causes of threat includes the decline in the nat-ural share of forest trees with hollows (the Bechstein's bat, the greaternoctule, the Barbastelle, the Leisler's bat, the forest dormouse), inten-sification of agriculture by using machinery, introduction of monocul-tures (the steppe mouse, the brown hare), excessive hunting and hunt-ing with the aim to exterminate specific species designated as »harmful«(the common hamster, the short-beaked common dolphin), canaliza-tion of watercourses (the long-fingered bat, the water shrew, the Mil-ler's water shrew, the European beaver, the otter), construction ofasphalt roads without crossings for the wildlife (the wolf, the lynx, thebrown bear, the otter, the European beaver), water pollution (the bot-tle-nosed dolphin, the otter, the water shrew, the pond bat, the short-beaked common dolphin), isolation of populations and natural fluctu-ations (the common hamster, the snow vole, the Balkan snow vole,the Balkan long-eared bat, the Kvarner mole).

The least number of species are threatened by land reclamation (thewater shrew, the Miller's water shrew, the harvest mouse), introductionof alien species or populations of the sa-me species, especially on islands(the garden dormouse, the brown hare), removal of lines of trees andhedges (the lesser horseshoe bat), construction of artificial lakes (thelong-fingered bat) and the existence of illegal unsecured waste landfillsin forests (the brown bear).

Endangered habitats

The conservation of individual species depends in most cases on theprotection of their ha-bitats and refuges. Since the threatened mam-

mals are mostly the bats, the majority of spe-cies depend upon con-servation of their refuges in church towers, attics and other sheltersof the buildings (the Barbastelle, the pond bat, the greater mouse-eared bat, the Geoffroy's bat, the greater horseshoe bat, the lesserhorseshoe bat, the Balkan long-eared bat, the Al-pine long-eared bat,the Blasius' horseshoe bat, the grey long-eared bat, the Leisler's bat)and their natural shelters in caves. It is here that bats inhabit openzones of the cave corri-dors (the long-fingered bat, the Schreibers'bat, the Mediterranean horseshoe bat, the Bla-sius' horseshoe bat, theMehely's horseshoe bat, the greater mouse-eared bat, the Geof-froy'sbat) or crevices (the greater noctule, the Balkan long-eared bat, theAlpine long-eared bat, the grey long-eared bat). The success in rein-troduction of the population of the Mediter-ranean monk seal will bedepended on the undisturbed sea caves of a special type (with a beachin the interior) and undisturbed feeding habitats.

Most of the endangered mammals may be found in deciduous, mixedand coniferous foothill and mountain forests (the Barbastelle, theAlpine long-eared bat, the Bechstein's bat, the Leisler's bat, thegreater mouse-eared bat, the lynx, the brown bear, the wolf, the gar-den dormouse, the brown hare, the common dormouse, the forestdormouse, the red squirrel) as well as in warmer and dry highland andlittoral deciduous forests and thickets (the Mediterranean horseshoebat, the Geoffroy's bat, the greater horseshoe bat, the lesser horse-shoe bat, the Blasius' horseshoe bat, the Balkan long-eared bat, theAlpine long-eared bat, the Kvarner mole, the lynx, the garden dor-mouse, the brown hare). They are followed by the lowland floodedforests (the Barbastelle, the greater noctule, the European beaver, thecommon dormouse), the Mediterranean evergreen forests, macchiaand garigues (the Mediterranean horseshoe bat, the Geoffroy's bat,the greater horseshoe bat, the greater noctule, the Balkan long-earedbat, the Blasius' horseshoe bat, the Kvarner mole, the brown hare),aquatic habitats (the pond bat, the long fingered bat, the otter, theEuropean beaver, the water shrew), rocky grounds (the Balkan snowvole, the snow vole, the garden dormouse, the chamois), semi-steppegrasslands (the European souslik, the lesser mole rat, the steppemouse, the brown hare) and marine habitats (the Mediterraneanmonk seal, the bottle-no-sed dolphin, the short-beaked common dol-phin), wetlands (the harvest mouse, the lesser horseshoe bat, thewater shrew, the Miller's water shrew) and flooded meadows of karstfields (the Miller's water shrew). A segment of threatened species de-

Page 25: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

25

pends also on peripheral zones of the cultivated land (the commonhamster, the steppe mouse, the lesser mole rat, the European souslik,the harvest mouse) and on old orchards and parks (the Bechstein's bat,the grey long-eared bat, the greater mouse-eared bat, the red squirrel).

Globally endangered species

Of the mammals listed presently in the Red Data Book a total of 16 spe-cies are globally threatened and included in the IUCN list of threatenedspecies (CR, EN, VU and DD categories). These are 8 bat species: theMediterranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale; VU), the lesser hor-seshoe bat (Rhinolophus hipposideros; VU), the Mehely’s horseshoe bat(Rhinolophus mehely; VU), the barbastelle bat (Barbastella barbastellus;VU); the Bechstein’s bat (Myotis bechsteinii; VU), the long-fingered bat(Myotis capaccinii; VU), the pond bat (Myotis dasycneme; VU) and theGeoffroy’s bat (Myotis emarginatus; VU); three carnivores, the otter(Lutra lutra; VU), the European mink (Mustela luterola; CR) and theMediterranean monk seal (Monachus monachus; CR) and three rodents,the garden dormouse (Eliomys quercinus; VU), the lesser blind molerat (Nannospalax leucodon; VU) and the European souslik (Spermop-hilus citellus; VU). The species listed as Data Deficient (DD) are thegrey long-eared bat (Plecotus austriacus) and the bottle-nosed dolphin(Tursiops truncatus).

Out of these species as much as five are considered Regionally Extin-ct in Croatia (the Mehely’s horseshoe bat, the European mink, theMediterranean monk seal, the European souslik and the lesser molerat), the lesser horseshoe bat and the Geoffroy’s bat belong to the ca-tegory of Near Threatened (NT) species and the garden dormouse isnot threatened at all in the littoral area, but has disappeared from thecontinental area as from the greater part of Central Europe too. Ot-her species, along with those listed Data Deficient, are here actuallythreatened and include the grey long-eared bat and the long-fingeredbat, which are in Croatia even more Endangered (EN) than in otherparts of their area of occurrence.

Of the globally threatened species in Croatia only the populations ofthe Martino’s snow vole, the long-fingered bat, the Geoffroy’s bat and,presumably, the Alpine long-eared bat and the Balkan long-eared bathave a greater share in the total population of these species. For thatreason actions to protect these species should be given priority over theprotection of other species of the same global IUCN category.

Areas worthy of special conservationAt present there are only four areas in Croatia showing a higher con-centration of species from the Red Data List. They include: 1) thefoothill and highland areas of the Dinaric Alps (8 species), 2) theDubrovnik area (7 species), 3) the area around the river Krka (7 spe-cies), 4) the eastern part of the Medvednica Mountain (7 species),followed by 5) The Eastern Podravina, Baranja and the Danube area(5 species), and 5) Islands of Cres and Lo{inj with neighbouring sea(6 species).

The area around the river Krka (5 threatened and 2 DDspecies). Providing home for the majority of threatened mammals ofCroatia, which are the long-fingered bat, the Schreiber’s bat, the Me-diterranean horseshoe bat, the Bechstein’s bat and the Blasius’ hor-seshoe bat, as well as the otter and the Balkan long-eared bat listed asData Deficient. Except for the otter, all other species are bats.

The western part of the Medvednica Mountain (1 dis-appeared, 4 threatened and 2 DD species). In the area of the westernpart of the Medvednica Mountain close to Zagreb, which is a smallkarst »island« separated from the Dinaric karst region, the threatenedbat species may be found in great number. The long-fingered bat has,unfortunately, already disappeared locally. Other species – the Medi-terranean horseshoe bat, the Schreiber’s bat, the Alpine long-earedbat and the Bechstein’s bat are considered threatened and the barbas-telle bat and the pond bat are listed as Data Deficient. A part of the-se bats spends winter in the Veternica cave.

The foothill and montane area of the Dinaric Alps (4 thre-atened and 4 DD species). The foothill area and the montane part ofthe Dinaric Alps stretching from the Slovenian border to the border wi-th Bosnia and Herzegovina are characterized not only by the greatestdiversity of mammals in Croatia evident from the number of species,but also by the greatest number of species living here. Besides the otterand the Martino’s snow vole they include six bat species: the barbastel-le bat, the Alpine long-eared bat, the Bechstein’s bat, the Mediterraneanhorseshoe bat, the long-fingered bat and the Schreiber’s bat. All three inEurope rare carnivorous mammals (wolf, brown bear and lynx) live inthis area too.

The Dubrovnik area (2 disappeared, 2 threatened and 3 DD spe-cies). The southernmost part of Croatia is characterized by a peculiar

Page 26: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

26

fauna of mammals, which is, unfortunately, mostly highly threatenedby urbanization of the coast. Among them there are two locallyextinct species (the otter and the Mehely’s horseshoe bat) and besi-des the Martino’s snow vole we may find here threatened bats – theMediterranean horseshoe bat, the Schreiber’s bat, the Balkan long-ea-red bat and the Blasius’s horseshoe bat.

The Eastern Podravina, Baranja and the Danuber area (2disappeared, 1 threatened 2 DD species). Baranja and the Danube riverbasin (the rest of the former Croatia’s region of Srem) are the easterncounterpart of the Dubrovnik area, but situated in northern Croatia.Here the peculiar fauna of the area is also threatened, but the mainthreat comes from intensive agricultural activities leaving hardly anyspace with autochthonous flora and fauna that would enable preserva-tion of the natural composition. The European Mink, the Europeansouslik and the lesser mole rate have disappeared both locally and fromthe entire Croatia, the Schreiber’s bat is threatened and the pond batand the otter are listed as Data Deficient.

The islands of Lo{inj and Cres with neighbouring sea (1disappeared, 4 threatened and 1 DD species). The only one medium po-pulation of the bottle-nosed dolphin has survived in the Croatian partof Adriatic local waters (Kvarneri} sea) and occasionally the short-beaked common dolphin can also be seen, a species present in a largenumber as far back as the beginning of the last century. This area waslocus typicus from Mediterranean monk seal. Without taking conserva-tion measures, which should involve the local population and all thoseexploiting the sea, the dolphin population is not likely to survive. Thesubmarine areas and the islands of this region have other natural andscientific values too. For that reason, the dolphins should, together wi-th sea turtles and the griffon vulture, be the so-called flagship species,the symbols of conservation-worthy nature. On islands three threate-ned bats, the Schreiber’s bat, the Mediteranean horseshoe bat and Bla-sius’s horseshoe bat are present too.

Conservation-worthy caves with large breeding colonies

Apart from the need to preserve the habitats in which they search forand hunt their prey, another important aspect of bat conservation isthe protection of their shelters, in which often almost all individualsof certain species from a wider area are concentrated. So far morethan 15 caves in Croatia are known to contain centuries-old breeding

colonies of bats exceeding 500 individuals. The largest know coloniesin Croatia have more than 20,000 bat individuals. The majority of pitsinhabited by colonies are naturally protected against the human im-pact. Only some of the caves require special protection, because herethe bats are directly endangered by disturbance of colonies at the timewhen females have their young. Some of these caves are located intourist areas and are likely to be arranged for visitors, in others thebat excrement (guano) is collected and in the third archaeological re-search is carried out at the time inconvenient for bats. The measuresfor the protection against disturbance should be taken from the be-ginning of April till the end of August. Steel doors with horizontallrods are not recommendable, because once they are mounted, somespecies such as the Schreiber’s long-fingered bat, leave the cave. Steeldoors with vertical rods are not recommendable for all bats, too.

The list of endangered caves containing breeding colonies:

1. The Tradanj Cave (Skradin). About 20,000 bats of 5 species, amo-ng them a colony of the Mediterranean horseshoe bat (VU).

2. The Miljacka II Cave (the Krka National Park). More than 5000bats of 8 species, the most numerous among them are the long-fin-gered bat (EN).

3. The Cave ]ulumova (Kijevo). More than 6000 bats of 6 species,among them a colony of the long-fingered bat (EN).

4. The Medova bu`a Marine Cave (near Lopar on the island of Rab).More than 2900 bats of 5 species, among them the colonies of theSchreiber’s bat (EN) and the Mediterranean horseshoe bat (VU).

5. The [karin Samograd Cave (Konjevrate). More than 1600 bats of 5species, among them a colony of the Schreiber’s bat (EN).

6. The Cave Mate{i}a. More than 1200 bats of 5 species, among themthe colonies of the Mediterranean horseshoe bat (VU), the long-fingered bat (EN) and the Schreiber’s bat (EN).

7. The Cave Vilina (Ombla, Dubrovnik). More than 900 bats of 5species, among them the Schreiber’s bat (EN) and the Mediterra-nean horseshoe bat (VU). The cave is scheduled for inundation forthe purpose of the planned hydropower plant, but it is the last re-fuge for this species in the wider area of Dubrovnik.

Page 27: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

27

8. The Cave Veternica (Podsused, Zagreb). More than 500 bats of 3species, among them the last colony of the Schreiber’s bat (EN)known in the Pannonian part of Croatia and a colony of the Medi-terranean horseshoe bat (VU).

9. The Cave Bari}eva (Li~ko Petrovo Selo). More than 500 bats of 8species, among them the Schreiber’s bat (EN), the long-fingeredbat (EN) and the Mediterranean horseshoe bat (VU).

Conservation-worthy areas and caves of importance for batmigration and wintering

1. Older riverine forests belonging to the Drava, Sava and Kupa Rivercatchment areas. This type of forests is also important as a matingarea for migratory species (Nyctalus noctula, Pipistrellus nathusi),but they are presumably not used for wintering due to the shorta-ge of older trees with hollows.

2. The karst areas of the ]i}arija, the Velika Kapela and the VelebitMountain. Important for mating and wintering of migratory spe-cies (Vespertilio murinus, Eptesicus nilssonii), and for wintering ofmontane and foothill species.

3. The Uviraljka Cave (the Papuk Nature Park). The wintering of 11species has been recorded, among them the Bechstein’s bat (Myo-tis bechsteinii; VU) and the only one known wintering area of thepond bat (Myotis dasycneme; DD) in Croatia.

4. The Cave Veternica (the Medvednica Nature Park). The winteringof 11 species has been recorded, among them the largest colony ofthe Mediterranean horseshoe bat (VU) in this part of Croatia.

THREAT ASSESSMENT PROCEDUREThe threat assessment procedure for each resident taxon was carriedout on the basis of all known and published information about thedistribution, the distribution structure (continuous or fragmented),the distribution of adequate habitats and their assessed number, andchanges recorded in the number of specimens or disappearance ofspecific previously known finding sites. A part of information is a re-sult of unpublished research works of individual authors, and the fi-nal evaluation of the information credibility was performed by theeditor of the book. In doing this we strictly followed the most recentcriteria and categories recommended by the umbrella world organiza-tion for conservation of species – the International Union for Con-servation of Nature (IUCN) (Red List Categories, Version 3.1, pre-pared by the IUCN Species Survival Commission, IUCN, Gland,Switzerland and Cambridge, UK, 2001).

According to the IUCN the species are divided into three main cate-gories: the extinct species (in regulations of certain states mostly cal-led regionally extinct, RE), the threatened species (species from theRed Data List categories: Critically Endangered, CR; Endangered,EN and Vulnerable, VU) which include the species listed as Data De-ficient (DD) where there is inadequate information to make the as-sessment of its actual category of threat, and the not threatenedspicies whose one of the categories is the category of Near Threate-ned (NT). There is, of course, a category of species, which for variousreasons has not yet been subjected to threat assessment (Not Evalua-ted, NE), mostly in case of a too small number of data or a recentlydiscovered species of an unknown distribution.

Extinct speciesSpecies that have disappeared from the territory of the Republic ofCroatia are considered Regionally Extinct species (RE). As a result ofinsufficient research efforts which are indispensably necessary toidentify whether a species has actually disappeared (non-existence ofa systematic monitoring), this category is often accompanied by aquestion mark (?). A species is presumed extinct when for at least 10years there has been no record of its permanent presence (residentspecies) or presence during mating time only. Under »mating« it is to

Page 28: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

28

understand that the species mates here regularly, because there aresome examples of females migrating to the north only to have andbear the young (e.g. the noctule bat), but males are resident in Croatiaregulary. The IUCN recommends that species that have just movedinto the category of those Extinct are accompanied by the categoryof Critically Endangered, until a longer period of time passes withoutnew information about the species in an area.

In the example of narrowly distributed species or lower taxa the di-sappearance would mean the complete disappearance (Extinct, EX),but no such cases relating to mammals in such a small country asCroatia have been recorded so far.

Group of threatened species

There are three categories of threatened species: the highest categoryincludes the Critically Endangered species (CR) facing an extremelyhigh risk of extinction, the middle category covers Endangered spe-cies (EN) and the lowest category the Vulnerable species (VU). Allspecies classified under these categories require certain measures forelimination of causes of threat, if we do not want them to disappearfrom Croatia. The categories are determined according to one of thethree basic criteria set, or rather their combinations. A special codethat follows the abbreviation for the category of threat (e.g. EN; B2b(iii,v), D1) indicates the reasons for which the species in question hasbeen classified into one of the three categories of threat, as specifiedin the IUCN manual available in the Internet. They are also presentedin the text in a descriptive manner and used later by experts as a pointof reference for indicators of changes in the state of threat. The basiccriteria are the size of the population of mature individuals capable ofreproduction, the area of occupancy (distribution) and the number ofknown finding sites in which separated populations of the species orthe taxon or a group of populations may be found. These data are, ofcourse, assessed only if there are information about the disappearancetrend (the process speed is also important, if known!) either of a spe-cies or of a special habitat, if the species is particularly connected wi-th it. From the group of threatened species in Croatia must be exclud-ed either rare species or those species which extend their area of occu-pancy, or species come here only occasionally.

The species listed Data Deficient (DD) are those for which experts,according to the present degree of knowledge, believe are likely to bethreatened, but there is inadequate information to prove this, or rath-er there are no elements necessary to assess the category of threat.This category does not cover all species for which the data needed forthe assessment of risk are insufficient, but only those for which the-re are indications that they might be threatened. In Croatia’s faunasuch cases, unfortunately, tend to outnumber the cases when we arecertain about the threat, because the level of our fauna knowledge islower than in the neighbouring countries of Western and Central Eu-rope. The species listed Data Deficient must be treated in the sameway as those certainly threatened, until the studies prove otherwise.

Lower risk speciesAmong lower risk species two categories have been identified byagreement. The one called Near Threatened species (NT) is more in-teresting for protection. It includes species which according to theIUCN criteria do not qualify for threatened species, but are likely tobecome threatened in the near future for various reasons: threats ofhabitat destruction, natural fluctuations in the number in case of lo-cal populations, macroclimatic changes or changes caused by the in-troduction of invasive alien species, and an increasing environmentalpollution. For some of these species there are clear indications oftheir disappearing from certain parts of Croatia, but not from a grea-ter part of the country’s territory. Some species have been classifiedinto this category due to the risk they are facing in the adjacent coun-tries, although there are no indications that they might become threa-tened in Croatia. For some of Near Threatened species from the RedData List it is necessary to monitor their number and eliminate causesof threat. This is the case with, species that were classified as threa-tened, or were regionally extinct and than reintroduced.

However, the largest number of animals falls into the category ofLeast Concern species (LC). These are species which, for the timebeing, are not facing the risk of becoming threatened. This categoryincludes also the rare species and those, which, due to the expansionof their area of occupancy, are spread to Croatia or may be occasio-nally found in Croatia or in the Adriatic Sea as a result of wanderingor migration.

Page 29: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

29

STRUCTURE OF THE TEXT ONTHREATENED TAXAThe basic part of this Red Book consists basically of the manuscriptson individual species and to a lesser extent on subspecies or isolatedpopulations. Subsequently the editor endeavoured to adapt authentictexts prepared by individual authors as far as possible to the editionof the Red Data Book of Birds of Croatia (Radovi} et al. 2004).

We tried to adhere to the following order: 1) Croatian name of thetaxon, 2) English and Latin name of the taxon including the name ofthe author of the first scientific description and the year of publica-tion; in case of isolated populations their geographical area of occu-pancy was indicated. With taxa recently revised taxonomically theauthor, the year of publication and known synonyms are indicated; 3)Author or authors of the manuscript and 4) Affiliation to higher taxono-mic groups, classes (Classis) and families (Familia).

This is followed by the threat category according to the last version ofIUCN criteria (IUCN 2004), or specifically 5) at the global level and6) at the regional level, i.e. in the Republic of Croatia. If a taxon isreally threatened the category of threat is followed by criteria used toclassify each individual taxon or a population group into that specificcategory (IUCN 2002). This includes 7) Proportional assessment ofthe Croatian population within the total global population (IUCN2002), which is one of the important criteria for identification ofpriorities in action plans focused on the taxon conservation. Causes ofthreat are elaborated in detail under 8) in accordance with the datapublished or the author’s experience.

A group of selected data may be found under 9) Extent of occurrenceof the species in the world and in Croatia; for those considered threa-tened only in certain geographically limited areas we indicated sepa-rately the area of occurrence of subspecies or population groups. Un-der item 10) Ecology we summarized everything that relates to themost important details of the taxon ecology and is vital for its con-servation. This includes in the first place habitats, as well as some ot-her ecological data.

Finally we included 11) Current conservation status provided for inthe Republic of Croatia and under international conventions and 12)Proposed protection measures. Additionally we specified habitat codes

from the European PHYSIS database, habitat codes under the Habi-tats Directive where according to this Directive the habitats of the re-levant taxa are given priority in protection, and the ordinal number ofthe lists of IUCN causes of threat and proposed IUCN protectionmeasures.

ASSOCIATESData on 40 mammal taxa studied were collected by project associatesmaking use of the literature published and museum collections of theCroatian Natural History Museum in Zagreb and the Natural Histo-ry Museum in Ljubljana, the Natural History Museum in Vienna, theresults of their own unpublished research works and information kin-dly provided by the colleagues Boris Kry{tufek, Maja Zagmajster andSavo Brelih from Ljubljana, Berislav Bor~i}, Borivoj Aleraj, DarkoKova~i}, Branko Jal`i}, Franjo Perovi}, Dragan Radovi}, Vesna Tuti{,Roman Ozimec and Eduard Klete~ki from Zagreb, Vojko Obersnelfrom Rijeka Ton~i Ra|a from Split, Mirko [etina from SlavonskiBrod and Joszef Mikuska from Osijek. Our special thanks are due tothe members of the family of Drago Vuku{i} from Gornja Klada be-low the Velebit.

The only or the first author of 21 contributions was Nikola Tvrtko-vi} followed by Dra{kon Holcer with 4 (dolphins and bats), MarijanGrube{i} with 3 (carnivores) and a group of authors each with onecontribution – Igor Pavlini} (the Schreiber’s bat), Jasna Antolovi}(the Mediterranean monk seal), Emil Flaj{man (the otter), AlojzijeFrkovi} (the lynx) and Marijana Vukovi} (the brown hare). The co-authors only were Danijela Hamidovi} (the long-fingered bats) andMarin Grgurev (the lesser horseshoe bat), Zdravko Tadi} (EuropeanMink. All the contributions have been harmonized both in terms ofthe contents and the text by the book’s editor Nikola Tvrtkovi}.

The authors of photographs have assigned their copyrights exclusive-ly for publication in this Red Book and the Red List printed early in2004.

Page 30: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

REREGIONALNO IZUMRLE

VRSTE

Page 31: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice
Page 32: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

Meheljev potkovnjakMehely’s Horseshoe Bat, Rhinolophus mehely Matschie, 1901

32

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Rhinolophidae, {i{mi{i potkovnjaci, horseshoe bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: RE?

Udio u globalnoj populaciji: O

Razlozi ugro`enosti: U Francuskoj je na rubu izumiranja. Kaopoznati uzroci ugro`avanja vrste iznose se uznemirivanje i ubi-

janje kolonija u {piljama iz neznanja i dokolice (Rodrigues & Palmei-rim 1999). U Hrvatskoj se vrsta dr`i regionalno izumrlom: jedina {piljagdje je objavljen siguran nalaz ve}e kolonije na zimovanju (Mo~iljska{pilja kod Dubrovnika) bila je ure|ivana za turisti~ku upotrebu i unjoj danas nema kolonija {i{mi{a. IUCN razlozi ugro`enosti: 3.5; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Potrebno je ponajprije potvrditi vrstu kaopripadnika faune Hrvatske. Ako se to doka`e, trebalo bi hitno istra-`iti ekologiju vrste i njezinu rasprostranjenost kako bi se mogle pred-lo`iti mjere za{tite, a koje bi uklju~ivale za{titu zimskog i ljetnogskloni{ta i hranidbenog stani{ta. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3

Rasprostranjenost: Sredozemno podru~je od Portugala do oba-la Kaspijskog mora i zapadnog Irana (Corbet 1978). U Europi

`ivi u ju`nim dijelovima Portugala, [panjolske i Francuske, na Sardi-niji, Siciliji, u Gr~koj, Makedoniji, Bugarskoj, Turskoj i uz crnomor-sku obalu Rumunjske (Mitchell-Jones 1999). Nedavno je na|en i uisto~nom dijelu Srbije (Paunovi} i ost. 1998). Iz Hrvatske postoji ne-koliko nalaza u razdoblju od 1950. do 1960. (\uli} 1953, 1959, 1961),ali bez sa~uvanih dokaznih primjeraka. Ljeti 2001. dvaput je u dvije{pilje Kusa~e kraj @egara promatran u svakoj po jedan potkovnjak ve-li~ine koja odgovara Meheljevom potkovnjaku, a istovremeno je I.Pavlini} ~uo i signale na frekvenciji od 109 kHz na kojoj se ovaj {i{-mi{ glasa, ali glasanje na`alost nije snimljeno pa ga nije bilo mogu}ekasnije analizirati. Poku{aji da se ti primjerci ulove i tako doka`e da

Sl. 2. Podru~je nekada{njih nalaza Meheljevog potkovnjaka / Former distribution of the Mehely's horseshoe bat

Sl. 1. Meheljev potkovnjak / Mehely's horseshoe bat (Rhinolophusmehely). SNIMIO: F. DIETZ

Page 33: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

33

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Sciuridae, vjeverice, squirrels

Globalna kategorija ugro`enosti: VU:A1c

Regionalna kategorija ugro`enosti: RE?

Udio u globalnoj populaciji: 0?

Razlozi ugro`enosti: U doba njezine visoke brojnosti masovnosu je uni{tavali kao {teto~inu, ali to je, o~ito, nije moglo ugro-

ziti. Promjenom na~ina gospodarenja, a to je u prvom redu prestanaksto~arenja na otvorenom i razvoj intenzivne poljoprivrede s mehani-zacijom i pesticidima, smanjuju se tipi~na stani{ta ili vi{e nisu povolj-na za vrstu. IUCN razlozi ugro`enosti: 1.1.5; 1.2.2; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive i Dodatku II. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Utvrditi stanje u nekada{njem arealu i gdjeje bilo mogu}e ponovno naseljavanje tijekom poslijeratnog zapu{ta-nja poljoprivrede na ratom miniranim podru~jima. Eventualno po-novno naseliti vrstu u podru~je koje bi se odredilo kao prirodni rezer-vat uz propisane mjere upravljanja koje uklju~uju tradicionalnu po-ljoprivredu i sto~arenje. IUCN mjere za{tite: 4.4; 5.1

Rasprostranjenost: Vrsta je endemi~na za Europu, a rasprostra-njena je u sljede}im podru~jima: isto~na Njema~ka, ^e{ka,

Austrija, Slova~ka, ju`na Poljska, Ma|arska, Rumunjska, Moldavija,Ukrajina, Jugoslavija, Bugarska, Makedonija i sjeverna Gr~ka. U Hr-vatskoj je jo{ prije 35 godina (oko1970.) ~esta u isto~noj Slavoniji, uokolici Vinkovaca i Vukovara. Poznati lokaliteti tekunice bili su Ilok,Ne{tin, Sot, Tovarnik, Nu{tar i Ivankovo (Trojanovi} 1931; Ru`i}1967, 1969, 1978; Petrov 1992). Djelomi~nim terenskim obilaskomtoga podru~ja godine 1984. nije potvr|eno da jo{ `ivi u Hrvatskoj.Novija opa`anja su onemogu}ena dok se podru~je ne razminira, noveoma je mala vjerojatnost da }e se na}i.

Ekologija: Vrsta je jo{ sredinom XX. stolje}a bila posebnobrojna (do 48 jedinka/hektaru) u polustepskim stani{tima na

praporu (les): na utrinama i suhim pa{njacima, prirodnim travnjacimas niskom travom i dobro dreniranim tlom, uz {iroke seoske putove i

je ova vrsta ~lan faune Hrvatske nisu bili uspje{ni, pa postoji mogu}-nost da se radilo o glasanju malog potkovnjaka uz istovremeno pro-matranje jedinka velikog potkovnjaka. Bez pregleda ulovljenih jedin-ka ili analize glasanja, spomenuta opa`anja ostaju samo pretpostavke.Zato zasad smatramo tu vrstu regionalno izumrlom.

Ekologija: Meheljev {i{mi{ je tipi~na mediteranska vrsta, no ka-ko je svugdje rijedak, o njegovoj ekologiji se zna veoma malo.

Ako se bar dio podataka o nalazima iz Hrvatske odnosi na tu vrstu,onda su bile poznate samo hiberniraju}e jedinke u {piljama. Za ovuvrstu poznate su migracije i do 90 km od mjesta prstenovanja (Rod-rigues & Palmeirim 1999).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 65.22;?

Habitats Directive stani{ta: 8310

TekunicaEuropean Souslik, Spermophilus citellus(Linnaeus, 1766)

Page 34: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

34

na nasipima (Ru`i} 1979). Na takvim mjestima tekunica je `ivjela upravim malim podzemnim naseljima i hranila se lukovicama, zelenimdijelovima i sjemenkama razli~itih divljih biljaka, ali i `itarica, kuku-ruza i {e}erne repe (Ru`i}-Petrov 1950; Ru`i} 1978). Predatori su jojbili orao krsta{, stepski sokol, lunje, eje, {kanjac, stepski tvor, lisica igu`evi. Sedamdesetih godina zabilje`eni su poku{aji {irenja tekunicena nova stani{ta – livade s gu{}im grmljem i drve}em, vo}njake i vi-nograde (Ru`i} 1979), ali o~ito nedovoljno uspje{ni.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 3.9; 5.6;

Habitats Directive stani{ta: 6240

Sl. 3. Tekunica / European souslik (Spermophilus citellus). SNIMIO: T. STEGMAN

Sl. 4. Podru~je nekada{njih nalaza tekunice / Former distribution of theEuropean souslik

Page 35: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

35

Sljepa{Lesser Mole Rat, Nannospalax leucodon (Nordmann, 1840)

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: VU:D2

Regionalna kategorija ugro`enosti: RE?

Udio u globalnoj populaciji: 0?

Uzroci ugro`enosti: Sljepa{a je ugrozio nestanak prirodnih sta-ni{ta zbog promjena u na~inu gospodarenja, a osobito uvo|e-

njem monokultura. Istrjebljenju je pomoglo i tamanjenje vrste kao{teto~ine zbog {teta koje je uzrokovao na kulturama krumpira, mrkvei drugoga povr}a.

IUCN razlozi ugro`enosti: 1.1.1.3; 1.2.2; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH.

Predlo`ene mjere za{tite: Prioritet je poku{ati prona}i eventualnepreostale populacije i za{tititi ih novouspostavljenim za{ti}enim pod-ru~jem uz posebne mjere upravljanja. IUCN mjere za{tite: 3.2; 4.4

Rasprostranjenost: Jugoisto~na Europa i Mala Azija: od Ukra-jine, Slova~ke, Ma|arske i Bosne i Hercegovine do sjeveroza-

padne Anatolije (Turska). Bio je poznat u nekad hrvatskom Srijemuiz Stare Pazove, Rume, Pa~etina, Radlovca, Sremskih Karlovaca i Mit-rovice, a u katalogu sisavaca Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pos-toji podatak i za Vukovar (leg. E. Kamenar, 14. 7. 1899.). Do osam-desetih godina XX. stolje}a u Hrvatskoj je `ivio u isto~nom dijeluSlavonije, izme|u Vinkovaca i obronaka Fru{ke gore. Nalazi{ta su mubila Andrija{evci, Antin i Nu{tar (Savi} 1967, 1982; Savi} & Soldato-vi} 1979, 1984; Petrov 1992). Djelomi~nim terenskim obilaskom to-ga podru~ja godine 1984. nije potvr|eno da jo{ `ivi u Hrvatskoj. No-vija opa`anja su onemogu}ena dok se podru~je ne razminira, no veo-ma je mala vjerojatnost da se negdje zadr`ao.

Sl. 5. Sljepa{ / Lesser mole rat (Nannospalax leucodon). CRTE` PREUZET IZ

BOBRINSKY ET AL. 1965.Sl. 6. Podru~je nekada{njih nalaza sljepa{a / Former distribution of theLesser mole rat

Page 36: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

36

Europska vidricaEuropean Mink, Mustela lutreola (Linnaeus, 1761)

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Zdravko Tadi}

Porodica: Mustelidae, kune, martens

Globalna kategorija ugro`enosti: EN

Regionalna kategorija ugro`enosti: RE

Udio u globalnoj populaciji: 0

Razlozi nestajanja: Gubitak stani{ta zbog kanaliziranja rijekeDrave i njenih pritoka, te prekomjerni lov radi tra`enog krzna

(nerc). U drugim dijelovima Europe uz gubitak i fragmentaciju pri-rodnih stani{ta, uzrok nestajanja bila je i kompeticija s une{enomAmeri~kom vidricom (Mustela vison). IUCN razlozi ugro`enosti: 1;3.4; 4.2; 5.1; 6.3

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je na Dodacima II. i IV. Ha-bitats Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku I.

CITES-a.

Sl. 7. Europska vidrica / European mink (Mustela lutreola). CRTE` PREMA

SIDOROWI~ (1991)

Ekologija: Nizinske livade i pa{njaci s polustepskom klimom;`ivi u podzemnim hodnicima dugim 60–200 m koji su poveza-

ni podzemnim gnijezdom; od izba~ene zemlje stvara humke sli~ne kr-ti~njacima, ali su oni od sljepa{a ve}i. Hrani se podzemnim stabljika-ma (gomoljima, lukovicama) i zelenim dijelovima biljaka, osobito odkotrljana, pti~jeg mlijeka, iglica, jaglaca, {afrana, ali i krumpirom tedrugim povr}em. Jedinke `ive zasebno u posebnim sustavima hodni-ka, a susre}u se bez me|usobnog neprijateljstva jedino u doba pare-nja, u sije~nju i velja~i. Mu`jaci ozna~avaju svoj teritorij lupanjem gla-vom o strop hodnika.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 34; 82; 85;

Habitats Directive stani{ta: 6240

Page 37: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

37

Predlo`ene mjere za{tite: Zbog promjena prirodnih stani{ta ponovnonaseljavanje u Hrvatskoj je upitno. Jedina mogu}nost postoji kad bise na dovoljno velikom podru~ju osnovalo za{ti}eno podru~je Dravezajedno sa susjednom Ma|arskom, te vratili dijelovi vodotoka u do-nekle prirodno stanje. Godine 1992. inicijativom Europskog odboraza za{titu i razmno`avanje europske vidrice (EMCC) zapo~et je iprogram odr`avanja populacija u zoolo{kim vrtovima. Godine 1996.dio populacije u zarobljeni{tvu brojao je 64 jedinke u 10 zoolo{kih vr-tova. IUCN mjere za{tite: 1.2.2.2; 1.2.2.3; 3.2; 4.1; 4.3

Rasprostranjenost: Endemi~na vrsta Europe s isto~nom grani-com na Uralu i Kavkazu (Maran 1999). Danas oko 20 % preos-

talih populacija `ivi samo u podru~ju od sjeverne [panjolske, Baskije

Sl. 8. Podru~je nekada{njih nalaza europske vidrice / Former distribu-tion of the European mink

do jugozapadne Francuske, u Estoniji, Latviji i Bjelorusiji, sredi{njojRusiji i u Rumunjskoj oko u{}a Dunava. Za Hrvatsku su na|eni po-vijesni podaci jedino u izvje{tajima [umskog ureda vlastelinstva Pran-dau u Donjem Miholjcu (Z. Tadi}, neobjavljeni podaci). Nad{umarAugust Danhelovski zabilje`io je ulov tri primjerka u drugoj polovi-ci IX. stolje}a. Godine 1869. uhva}ena je `enka s ~etiri mlada u Veli-koj bari kod Sv. \ura|a, god. 1874. uhva}ena je u Dravskoj {umi kodDonjeg Miholjca, a god. 1885. ubio je jedan primjerak lovopazitelj upotoku Kloko~evac (pritok Kara{ice) koji se nalazi u Lu`njak {umikod Kapelne.

Ekologija: Ovaj djelomi~no vodeni mesojed sli~ne ekolo{ke ni-{e kao vidra nastavao je potoke, male i ve}e rijeke s gustom

obalnom vegetacijom, te mo~vare i obale jezera.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 21; 22; 24.1; 89

Page 38: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

38

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije, Dodatku I.i II. Bonskekonvencije i Dodatku I.A CITES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: Preduvjet za mogu}e ponovno naseljavanjeje osnivanje mre`e morskih parkova. U me|uvremenu treba dovr{itiinventarizaciju morskih {pilja koje su medvjedicama slu`ile za odmo-ri{te i ~uvanje mladih. Odluci o ponovnom naseljavanju prethodno bibila potrebna izrada multidisciplinarne studije utvr|ivanja mogu}nostiponovnog naseljavanja i isplativosti takva zahvata, jer je vjerojatnostnjegove uspje{nosti u sada{njoj situaciji gotovo bez izgleda. Za os-

Sl. 10. Podru~ja ~e{}ih nalaza sredozemne medvjedice u XX. stolje}u(`uto) i lokacije zadnjih nalaza mladih (naran~asto) / Distribution ofrepeated findings of the Mediterranean monk seal in 20th century (yel-low) and locations of last observed juveniles (orange)

Sredozemna medvjedicaMediterranean Monk Seal, Monachus monachus (Hermann, 1779)

Autori teksta: Jasna Antolovi} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Phocidae, tuljani, seals

Globalna kategorija ugro`enosti: CR:C2a

Regionalna kategorija ugro`enosti: RE / CR: B2b(iv,v); D /

Udio u globalnoj populaciji: O

Razlozi ugro`enosti: Sigurno je najve}i razlog njezinu nestaja-nju krivolov zbog konkurencije ribarima i {tete koju ~ini njiho-

vim mre`ama. Usprkos zakonskoj za{titi, na nekim otocima, kao naVisu, me|u ribarima su donedavno postojali ~ak ilegalni nov~ani fon-dovi za nagrade onomu tko ubije medvjedicu (Joli} 1998). Nestanakiz Jadrana samo je dio trenda u ~itavom Sredozemlju: danas je cijelapopulacija vrste ve} u kriti~noj fazi, pa joj prijeti sudbina karipskemedvjedice (Monachus tropicalis) koja je izumrla sredinom XX. sto-lje}a. IUCN razlozi ugro`enosti: 5.1

Sl. 9. Sredozemna medvjedica / Mediterranean monk seal (Monachusmonachus). FOTO ARHIV DUZPO

Page 39: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

39

vje{}ivanje javnosti o potrebi ponovnog naseljavanja brine se »Grupasredozemna medvjedica«, Kre{imirov trg 15, Zagreb. IUCN mjereza{tite: 3.4; 3.6; 4.4; 5.1?;

Rasprostranjenost: Endemi~na vrsta Mediterana: nekad Azori,Kanarski otoci, Madeira, sjeverni dio afri~ke obale Atlantika,

Sredozemno i Crno more. Primjerak po kojemu je bila znanstvenoopisana 1779. potje~e s obale otoka Cresa. Danas njezina ukupna po-pulacija ne prelazi oko 320–475 jedinka, a najvi{e ih je jo{ u Egejskommoru (Reijnders i ost. 1999). Prije stotinjak godina bila je ra{irena po~itavom Jadranu (Orbini, 1601; Brusina 1889; @upanovi} 1966; Ka-menarovi} i Mikuli} 1964; Gamulin-Brida i ost. 1965; Bruno 1976).Brojnost joj u Jadranu sigurno nije nikad bila velika, procjenjujemo jena najvi{e 30–40 odraslih jedinka. U posljednjih trideset godina bili su~e{}i nalazi na samo dvadesetak lokaliteta: Konavoske stijene, Igrane,Mljet, Lastovo, Kor~ula, Pelje{ac, Palagru`a, Vis, Bi{evo, Sv. Andrija(Svetac), Hvar, [olta, Drvenik, Rogoznica, [ibenik, Biograd, Korna-ti, Silba, Pag, Krk, Pore~, Pula, Brijuni (Jardas & Draganovi} 1987;RAC/SPA & Elliniki Etairia 1995; Antolovi}, rukopis). Ve}inom suto bili pojedina~ni nalazi, na istim lokalitetima uglavnom s razmacimaod vi{e godina. Najdu`a kontinuirana opa`anja bila su na Bi{evu: od1961. do 1971., 1974. i 1975., 1980. i 1981., od 1994. do 1996., te, zad-nje, 1998. godine (Antolovi}, rukopis). Posljednja opa`anja mladihbila su godine 1992. kod Mljeta, te 1993. kod Palagru`e. Zadnjih de-set godina prosje~no se godi{nje opaze odrasli primjerci (ili isti prim-jerak?) na dva do tri lokaliteta u ~itavom Jadranu, pa se smatra damedvjedica nije vi{e rezidentna vrsta u ovom akvatoriju, odnosno davi|eni primjerci pripadaju subpopulaciji iz Albanije i Gr~ke, a ovdjesu u skitnji.

Ekologija: Priobalno more. I dok se npr. na obalama sjeverneAfrike medvjedice odmaraju na `alima (Jefferson i ost. 1993),

kao skloni{ta medvjedice u Jadranu poznate su morske {pilje sa {ljun-kovitim `alima ili kamenim plo~ama u svojoj unutra{njosti. Po borav-ku medvjedice u njima mnoge su dobile i dana{nje toponime, kao npr.{pilja Medvidina na Bi{evu, Medvi|a ropa na Lastovu, {pilja Medvidna Hvaru, Medvi|a bu`a na Rabu. U takvim skloni{tima one se nisusamo skrivale i odmarale nego su i podizale potomstvo. Morska med-vjedica se hrani uglavnom ribama, glavono{cima i rakovima.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 11.12

Habitats Directive stani{ta: 8330

DabarEuropean Beaver, Castor fiber Linnaeus, 1758

Autor teksta: Marijan Grube{i}

Porodica: Castoridae, dabrovi, beavers

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: (RE) NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: Uzrok nestanka dabra u Hrvatskoj uXIX. stolje}u bio je prekomjerni lov. Nakon ponovnog nase-

ljavanja u Hrvatskoj, zakonski je za{ti}en lovostajem tijekom ~itavegodine. Sada{nji razlozi ugro`enosti su stradanje na prometnicama ikrivolov, a u bliskoj budu}nosti to bi mogla biti i kompeticija s une-senim kanadskim dabrom koji bi se mogao pro{iriti iz Austrije.IUCN razlozi ugro`enosti: 3.1; 3.4; 4.2; 8.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je na Dodatku II. i IV. Habi-tats Directive i Dodatku III. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Treba zadr`ati sada{nje mjere za{tite kojeomogu}avaju oporavljanje hrvatske subpopulacije, a koje su do sadaveoma uspje{no provedene. To su u prvom redu dobra obavije{tenost

Sl. 11. Dabar / European beaver (Castor fiber). SNIMIO: M. SCHNEIDER-JAKOBY

Page 40: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

|urje~ju Panonske nizine do pred kraj XIX. stolje}a (Taube 1777;Mojsisovics 1897). Nakon uno{enja dabrova iz Njema~ke, od travnja1996. do o`ujka 1998., kada je ispu{teno na tri odvojena lokaliteta(@utica, Legrad, ^esma) ukupno 85 jedinka, u Hrvatskoj `ivi u Mu-ri, Plitvici, Bednji i uz Dravu do Virovitice, te u Kupi kao i u pritoci-ma Save, Odri, Lonji, ^esmi i Ilovi. Brojno stanje dabrova u Hrvat-skoj procijenjeno je potkraj 2000. na oko 130–150 jedinka uz laganiporast populacije. Godine 2002. zapa`en je i u Kopa~kom ritu i kodSlavonskog Broda.

Ekologija: Jezera, mo~vare, manje rijeke i mrtvaje u {umovitomnizinskom podru~ju, kanali i umjetna jezera obrasla vrbama i

topolama. Brojnost mu se procjenjuje na otprilike 0,2 kolonija/km².Hrani se gran~icama i korom mekanih lista~a, vrbama, topolama i jo-hama, ali mo`e po~initi {tete i u kukuruzi{tu. Nisu isklju~ene kon-fliktne situacije u djelomice urbanim ili poljoprivrednim podru~jimazbog potapanja dijelova terena izgradnjom »dabrovih brana«. U pri-rodnim (pra{umskim) podru~jima takve aktivnosti dabrova pogodo-vale su odr`avanju biolo{ke raznolikosti.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 22; 24.1; 89

Habitats Directive stani{ta: 91E0

40

pu~anstva u podru~ju rasprostranjenosti, suradnja na za{titi s Hrvat-skim vodama, lovcima i ribolovcima. IUCN mjere za{tite: 2.2; 5.4

Rasprostranjenost: Dabar je u pro{losti nastanjivao podru~je ci-jele Europe i Aziju do Kine. Do kraja XIX. st. opstao je kao au-

tohtona vrsta samo na nekoliko udaljenih i odvojenih lokaliteta napodru~ju Europe i u Rusiji. Akcijama ponovnog naseljavanja koje seprovode jo{ od 1922. godine uspje{no se vratio u veliki broj nekada{-njih stani{ta, tako da ga danas u znatnom broju ima u Skandinaviji,pribalti~kim zemljama, u srednjoj i isto~noj Europi. Po~etkom XX.stolje}a ukupna se populacija sastojala od samo 1.200 jedinka, a danasih je u Europi oko 350.000, {to je rezultat za{tite i ponovnog uselja-vanja (Tattersall 1999). U Hrvatskoj je autohtoni dabar `ivio u me-

Sl. 12. Ra{irenje unesene populacije dabra (crveno) uz nekada{njerasprostranjenje (`uto) / Distribution of the introduced Eurasian beaverpopulation (red) with former distribution (yellow)

Page 41: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

RisLynx, Lynx lynx (Linnaeus, 1758)

41

Autori teksta: Alojzije Frkovi} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Felidae, ma~ke, cats

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: (RE) NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: Svojevremeno je bio istrjebljen lovom; da-nas ga najvi{e ugro`ava krivolov, zato {to ga smatraju {teto~i-

nom, stradavanje na prometnicama, ali vjerojatno i homozigotnostune{ene populacije koja je nastala od samo nekoliko jedinka. IUCNrazlozi ugro`enosti: 4.2; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats Di-

rective, Dodatku III. Bernske konvencije i Dodatku II. A CITES-a.

Sl. 13. Ris / Lynx (Lynx lynx). SNIMILA: B. KULI}

Predlo`ene mjere za{tite: Iako ris kao vrsta nije na IUCN popisu ug-ro`enih, europske populacije se sli~no ostalim velikim grabe`ljivcimadr`e ovisnima o mjerama upravljanja (Management Dependent) u po-jedinim dr`avama (Breitenmoser i ost., 2001). Plan upravljanja risomdonesen je 7. prosinca 2004. godine. Njime su procjenjeni po`eljni imogu}i kapacitet prostora, odnosno po`eljna brojnost risa u sada{-njoj situaciji kada glavnog potencijalnog plijena ima oko ~etiri putamanje od mogu}eg kapaciteta stani{ta. Predvi|ene su aktivnosti istra-`ivanja i pra}enja brojnosti, uskla|ivanje lovnogospodarskih osnovana podru~ju gdje ris obitava, odnosno uskla|ivanje komercijalnog in-teresa i za{tite prirode, suzbijanje krivolova, pove}anje populacije par-noprsta{a, predvi|eni su nu`ni zahvati u populaciju risa, smanjivanjefragmentacije njegova stani{ta i zadr`avanje kvalitete stani{ta, gra|e-nje prelaza za velike `ivotinje preko prometnica, podizanje javne svi-jesti i nastavak suradnje svih interesnih skupina u upravljanju popula-cijom risa. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.9; 4.3; 5.3; 5.6

Rasprostranjenost: Ris ili, to~nije, euroazijski ris, ra{iren je odzapadnih Alpa i Norve{ke do Sibira i sredi{njih planina Azije

(Hemmer 1999). Nekada je `ivio u svim {umskim podru~jima konti-nentalne Hrvatske, uklju~iv{i slavonsko i obalno gorje (Taube 1777;Hirtz 1927; Miri} 1981; Huber i ost. 2000). Subfosilni ostaci poznatisu npr. ~ak s u{}a Neretve (Zbirka sisavaca Hrvatskog prirodoslovnogmuzeja, leg. B. Jal`i}), a krajem XIX. stolje}a ris nestaje iz Hrvatske:posljednji ris je u Hrvatskoj stradao 1903. godine u okolici ^abra(Kortinik 1974, prema Frkovi} 2001). Danas se, nakon ponovnog na-seljavanja u Sloveniji, godine 1973., ra{irio du` ~itavoga gorskog pod-ru~ja Gorskog kotara i Like te u gorskom dijelu Dalmacije (Huber iost. 2000). Pojedine jedinke dospjele su ~ak do Biokova i Pelje{ca ([a-bi}, usmeno; Anonymus 1994). Povremeno se doskita i na @umberak(Frkovi} 1993). U panonskom dijelu Hrvatske zabilje`en je ve} i uSpa~vi (Frkovi} 1994; Kry{tufek 1994) ali tu je vjerojatno dospio {i-re}i se iz Srbije. Populacija risa u Hrvatskoj procjenjuje se od 70 do 90jedinka (Frkovi} 2001), odnosno do 130 jedinka (Maji}-Skrbin{ek2005), s laganom tendencijom pada, {to se pripisuje padu brojnostipapkara koji su u Hrvatskoj risu glavni plijen, ali i mogu}em efektukri`anja u srodstvu. Hrvatska populacija risa je sada tijesno povezanas onom u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a uskoro }e imati i kontakts autohtonom populacijom koja se {iri iz isto~nijeg podru~ja Balkana.

Ekologija: Naj~e{}e {umska podru~ja. Posebno je ~est u gor-skom podru~ju, u crnogori~nim i bukovim {umama, ali nastava

Page 42: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

42

uspje{no i primorske {ume i {ibljake hrasta medunca. Glavna hrana ri-su u Hrvatskoj su papkari (srna, jelen, lopatar, muflon), a u jesen ~es-to i sivi puhovi (Rajkovi} i ost. 2000).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41; 42; 44

Habitats Directive stani{ta: 9110; 9410

Sl. 14. Rasprostranjenost risa (crveno) uz povremena nalazi{ta(naran~asto) i pretpostavljenu rasprostranjenost u XIX. stolje}u (`uto) /Distribution of the Lynx (red) with periodical observations (orange) andsupposed distribution from 19th century (yellow)

DivokozaAlpine Chamois, Rupicapra rupicapra Linnaeus, 1758

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Marijan Grube{i}

Porodica: Bovidae, goveda, oxen

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: (RE) NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: U Hrvatskoj je nestala krajem XIX. stolje-}a zbog pretjerana lova. Glavni razlozi ugro`enosti dana{nje

populacije su krivolov i uznemirivanje, iako je glavnina populacija uHrvatskoj u za{ti}enim objektima prirode. Osjetljiva je na razli~itebolesti, primjerice {ugu i upalni konjuktivitis koji izaziva sljepo}u.Ostali razlozi ugro`enosti su malobrojnost i izoliranost ve}ine popu-lacija, pove}anje brojnosti velikih grabe`ljivaca vuka, risa i medvjeda,te krivolov. IUCN razlozi ugro`enosti: 3.1; 3.5; 8.2; 8.5; 9.9; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Podvrsta R. rupicapra rupicapra jena Dodatku V. Habitats Directive i Dodatku III. Bernske kon-

vencije, dok je podvrsta R. rupicapra balcanica na Dodacima II. i IV.Habitats Directive, te Dodatku III. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Pra}enje stanja i rasprostranjenosti te lovos-taja manjih izoliranih populacija kako bi se pove}ala njihova brojnost.Zadr`avanje sada{njeg statusa neugro`ene vrste uvjetovano je izrad-bom plana upravljanja divokozom. Potrebna su i geneti~ka istra`iva-nja zbog razja{njenja taksonomske pripadnosti za sada prihva}enimpodvrstama.

IUCN mjere za{tite: 1.1; 3.1; 3.2; 3.9; 5.4

Rasprostranjenost: Divokoza nastanjuje gorska i planinska pod-ru~ja Europe (Alpe, Karpati, Balkan) i Male Azije, a unesena je

i u Argentinu i Novi Zeland (Pedrotti & Lovari 1999). Areal vrste jeisprekidan i slijedi ve}e planinske lance. Predratna rasprostranjenost istanje populacija u dr`avama biv{e Jugoslavije pregledno je obra|enou radu koji je uredio Shackelton (1997). U Hrvatskoj je nalazimo okoizvora Kupe i na masivu Risnjak/Snje`nik iznad Grobnika (podvrstarupicapra), na Velebitu i Biokovu, a povremeno se vi|a i na @umber-ku i Dinari, rje|e i na Ivan~ici. Na Velebitu postoje bar tri odvojenesubpopulacije, jedna na sjevernom i srednjem Velebitu, druga na ju`-nom, a tre}a na jugoisto~nom Velebitu. Njihov taksonomski status je

Page 43: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

43

nejasan jer su prema nepotpunim podacima una{ane i s podru~ja Al-pa i iz Bosne i Hercegovine (druga podvrsta). Na Biokovo je unese-na s ^vrsnice i Prenja ([abi} 1975) godine 1964./1968.(podvrsta bal-canica), a danas je tu stabilna i ujedno najve}a subpopulacija divoko-ze u Hrvatskoj (oko 800 do 1000 grla). Zabilje`eni su i poku{aji pri-rodnog {irenja ove populacije prema Mosoru i Neretvi. Ukupna da-na{nja brojnost ~itave subpopulacije u Hrvatskoj procjenjuje se na1.000 do 1.500 grla.

Sl. 15. Divokoza / Alpine chamois (Rupicapra rupicapra). SNIMIO: F. [ABI}

Ekologija: U Europi je najbrojnija na kamenjarima planinskogi pretplaninskog pojasa (Pedrotti & Lovari 1999). U Hrvatskoj

stani{ta su joj to~ila, kamenjari i livade u gorskom kr{kom podru~ju,ali se, poglavito zimi, spu{ta i do sli~nih stani{ta, gotovo do morskeobale. Najve}a zabilje`ena brojnost u za{ti}enim podru~jima Europemo`e dosegnuti 0,2 jedinke/ha.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 61.5; 62

Habitats Directive stani{ta: 6170; 8120; 8140; 8210

Sl. 16. Stalnija rasprostranjenost divokoze (crveno) uz podru~ja u kojase {iri (naran~asto) / Distribution of the Alpine chamois (red) with areaof spreading (orange)

Page 44: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

ENUGRO@ENEVRSTE

Page 45: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice
Page 46: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

46

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Talpidae, krtice, moles

Globalna kategorija ugro`enosti: NE

Regionalna kategorija ugro`enosti: EN: B2a,b(iv),c(iii); C2a(ii)

Udio u globalnoj populaciji: V?

Razlozi ugro`enosti: Iako populacija na sjevernom dijelu otokaCresa ne pokazuje uo~ljive znakove pada brojnosti, ugro`ena

je zbog izoliranosti oto~ne populacije i vjerojatne fluktuacije u broj-nosti. Sli~na populacija na otoku Krku nestala je u drugoj poloviciXX. stolje}a (Cubich 1875; \uli} & Gelen~ir 1965; \uli} 1971; Tvr-tkovi} i ost. 1985). Nejasan je jo{ taksonomski odnos kvarnerskesvojte prema nizinskim populacijama u zapadnoj Istri, pa se zasad nemo`e procijeniti globalni status ugro`enosti. Populacija je osobitougro`ena zimi kada mu`jaci izlaze iz podzemnih hodnika tra`e}i `en-ke i u rano prolje}e kad mladi izlaze van poku{avaju}i zauzeti svoj te-ritorij izvan ve} naseljenih sustava hodnika. IUCN razlozi ugro`e-nosti: 9.8; 9.9

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH.

Predlo`ene mjere za{tite: Metodama molekularne genetike (DNAanalize) utvrditi taksonomsku pripadnost i ispitati mogu}u osebujnostpopulacije s otoka Cresa. Potrebno je kartirati rasprostranjenost, is-tra`iti brojnost, uzroke i dinamiku promjena brojnosti i utvrditi spe-cifi~nosti prehrane, prirodne predatore i mogu}e negativne utjecaje~ovjeka na odr`avanje oto~ne populacije. Cresku populaciju trebaza{tititi zakonom na lokalnoj razini. IUCN mjere za{tite: 1.2.1.3; 3.1;3.2; 3.3; 3.5

Rasprostranjenost: Vrsta Talpa europaea ima palearkti~ku ras-prostranjenost, od sjeverne [panjolske i Engleske do rijeka

Oba i Irti{a (Kry{tufek 1999a). U epimediteranskom podru~ju zam-jenjuju je vikarne endemi~ne vrste u`e rasprostranjenosti (iberska – T.occidentalis, apeninska – T. romana i balkanska krtica – T. stankovici,te patuljasta krtica – T. caeca) (Mitchell-Jones i ost., 1999). U Hrvat-skoj dolazi u ~itavom kontinentalnom dijelu, u Istri i kvarnerskomprimorju te u planinskom zale|u Dalmacije (Dinara: Petrov, 1992).Na otoku Cresu `ivi populacija krtica (Tvrtkovi} i ost. 1985) koje po

vanjskim dimenzijama pripadaju vrsti T. europea, ali neke karakteris-tike lubanje dovode u sumnju takvu identifikaciju i ostavljaju mogu}-nost srodnosti s apeninskom krticom. Na U~ki, na ju`nim padinamaVelike Kapele i Velebita danas `ivi sasvim druga~iji dinarski oblik eu-ropske krtice. Tek }e molekularno-geneti~ka istra`ivanja razjasnititaksonomske odnose i utvrditi stupanj mogu}e samostojnosti kvar-nerske krtice. Bez obzira na taksonomski status, creska je populacija,uz T. stankovici na Krfu, jedina oto~na populacija krtica u Meditera-nu i zaslu`uje primjerenu pa`nju u za{titi.

Kvarnerska krticaEuropean Mole (Cres population), Talpa cf. europea Linnaeus, 1758

Sl. 17. Krtica sa Cresa / Cres mole (Talpa cf. europaea). SNIMIO: D. LE{I}

Page 47: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

47

Sivi dugou{anGrey Long-eared Bat, Plecotus austriacus(Fischer, 1829)

Ekologija: Vrsta nastava sva stani{ta s dubljim tlom u kojemumo`e kopati podzemne hodnike; ~esta je i u periodi~no plavlje-

nim livadama i svim vrstama travnjaka, u poljoprivrednom zemlji{tu,u listopadnim {umama (Kry{tufek 1999a). Populacija na otoku Cre-su na|ena je u plitkom skeletnom tlu submediteranskih travnjaka i ulistopadnim {umama, te {umama crnike i nasadima bora. Hrani se vje-rojatno gujavicama, li~inkama i odraslim kukcima koji upadnu u sus-tav podzemnih hodnika kojima stalno »patrolira«; brojnost i dinamikapopulacije na Cresu nepoznata. Nije zabilje`ena kao plijen u prehranikune bjelice Martes foina, jedine zvijeri na otoku (Balti} 2001).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 38?; 41.7; 41.8; 45; 83.3

Habitats Directive stani{ta: 62A0; 9340

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: DD

Regionalna kategorija ugro`enosti: EN

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: U prvim pretragama krovi{ta zgrada ukontinentalnoj Hrvatskoj (@umberak, Podravina) rezultat je

upozoravaju}i: nije na|en niti na nedavno poznatim lokacijama. Iakonemamo puno podataka iz prija{njih razdoblja, o~ita je tendencijasmanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s

Sl. 18. Rasprostranjenost kvarnerske krtice (crveno) i podru~je s kojeg je nestala (`uto) / Distribution of the mole from Cres Island (red) and area of extinct population (yellow)

Sl. 19. Sivi dugou{an / Grey long-eared bat (Plecotus austriacus). SNIMIO: M. ANDERA

Page 48: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

48

primjenom pesticida, kao i sve ~e{}eg premazivanja drvenih dijelovakrovi{ta insekticidima. IUCN razlozi ugro`enosti: 5.1; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Direc-

tive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Potrebno je {to prije zapo~eti kartirati {i{-mi{e na tavanima kako bi se mogle za{tititi preostale kolonije. Za za{-titu vrste vrijedno bi se bilo izboriti za manju uporabu otrovnih sred-stava za impregnaciju drvenih greda i druge drvene gra|e za krovi{ta

te za to da nova krovi{ta ostanu pristupa~na {i{mi{ima, za {to trebapridobiti javnost. IUCN mjere za{tite: 2; 3.2; 3.3; 4.1

Rasprostranjenost: U Europi {iroko rasprostranjena vrsta. UHrvatskoj zabilje`en samo u Gorskom kotaru, na Kordunu, u

Zagrebu i panonskom dijelu u nizinskom i bre`uljkastom podru~juuz lijevu obalu Save i desnu obalu Drave, a iz pro{log stolje}a posto-je podaci za Istru i sjeverniji primorski dio, ju`no do Jablanca (Tvrt-kovi} i ost. 2005).

Ekologija: Nizinska i podgorska podru~ja, ~esto uz naselja. Po-rodiljske kolonije u krovi{tima zgrada i crkvenim tornjevima.

Nala`en je i u nizinskim poplavnim {umama (Spitzenberger, usmenainformacija). Lovi na otvorenom, za razliku od sme|eg dugou{anakoji je tipi~na {umska vrsta i specijaliziran u lovu plijena na li{}u igran~icama. Plijen su mu naj~e{}e leptiri iz skupine sovica (Noctui-dae). Na zimovanju je dosad na|en u {piljama, gdje se naj~e{}e zavla-~i duboko u uske pukotine. U drugim dr`avama ~esto se nalazi zimiu podrumima i rudnicima.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta:

Habitats Directive stani{ta: 8310; 91FO?; 91KO?

Sl. 20. Pretpostavljeno podru~je dana{njeg rasprostranjenja sivogdugou{ana (naran~asto) i podru~ja nalaza s po~etka XX. stolje}a (`uto)/ Probable present distribution of the Grey long-eared bat (orange)and distribution area from the beginning of the 20th century (yellow)

Page 49: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

49

Dugonogi {i{mi{Long-fingered Bat, Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837)

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Danijela Hamidovi}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: EN: B2a, b(iii)

Udio u globalnoj populaciji: II

Razlozi ugro`enosti: Kao visoko specijalizirana vrsta vezana uzkr{ke vodotoke i {pilje posebno je osjetljiva na promjene u

okoli{u; ugro`ena je gubitkom stani{ta (kanaliziranje vodotoka);stvaranjem umjetnih jezera s osciliraju}om razinom vode; promjena-ma sastava pridnenih zajednica u postoje}im stani{tima one~i{}iva-njem voda, uznemirivanjem kolonija s mladima i zimuju}ih kolonijau {piljama; mogu}im turisti~kim ure|ivanjima {pilja koje su poznatekao skloni{te vrste. U Hrvatskoj su populacije uz Medvednicu (\uli}1953), potok kod Senja (Topal 1954), rijeku Jadro (Kolombatovi}1882) i @rnovnicu kod Splita (Kolombatovi} 1885) ve} nestale, a os-jetno se smanjio broj jedinka uz Dubra~inu (Novi Vinodolski), Dob-ru nizvodno od Gojaka, Gacku, Vransko jezero i Cetinu. IUCN raz-lozi ugro`enosti: 1.4; 6.3; 8.3; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Ugraditi za{titu vrste i njezina stani{ta u vo-doprivrednu osnovu; zadr`ati prirodni tok i ekolo{ku ravnote`u baru dijelu kr{kih rijeka. Treba za{tititi {pilje u kojima vrsta ima svojaskloni{ta, a posebno porodiljske kolonije, i stalno pratiti stanje odab-ranih populacija vrste koja je tzv. krovna (umbrella) vrsta u za{titinadzemnih kr{kih voda. Hrvatska je kao ~lanica UNEP/EURO-BATS-a obvezna davati izvje{taje o napretku poznavanja stanja popu-lacija i za{tite ove vrste, a dugonogi {i{mi{ je i na listi vrsta koje suprioritetne za izradbu autekolo{kih studija. Dovr{avaju se istra`ivanjaekologije dugonogog {i{mi{a koje obavlja D. Hamidovi} na koloniji u

Sl. 21. Dugonogi {i{mi{ / Long-fingered bat (Myotis capaccinii). SNIMIO: D. PELI}

Sl. 22. Rasprostranjenost dugonogog {i{mi{a (crveno) i nalazi{ta nestal-ih populacija (`uto) / Distribution of the Long-fingered bat and loca-tions of extinct populations (yellow)

Page 50: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

50

Dugokrili pr{njakSchreibers’ Bat, Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817)

{pilji Miljacka II, zahvaljuju}i potpori britanske zaklade Rufford i Fo-rd fundacije za Hrvatsku. Treba jo{ istra`iti areal i broj populacija, ut-vrditi stanje stani{ta te nastaviti s ekolo{kim istra`ivanjima, a pro{iri-ti ih na analizu prehrane i u~estalosti migracije izme|u kolonija i us-postaviti stalni monitoring. Prema procjenama, ~itava subpopulacija uHrvatskoj ima oko 9000 odraslih jedinka, {to zna~i da je to bar 4 %ukupne populacije vrste. Zato je za{tita u Hrvatskoj zna~ajna za vr-stu, pogotovo s razloga {to su hrvatske populacije mogu}a spona iz-me|u izrazito ugro`enih metapopulacija u zapadnom Mediteranu ibrojnijih isto~nih metapopulacija. IUCN mjere za{tite: 1.1; 4.1; 4.4;3.2; 3.3; 3.4; 3.9

Rasprostranjenost: Podru~je Europe, Afrike i Azije uz Sredo-zemno i Crno more te Irak (Spitzenberger & von Helversen,

2001). Nedavno je prvim rezultatima geneti~kih analiza utvr|eno dasu pojedine populacije izrazito vezane uz okolicu {pilja u kojima sustalne lokalne porodiljske kolonije, a jedna od geneti~ki izoliranih me-tapopulacija je i ona kojoj je sredi{te u dinarskom kr{u, rasprostranje-na od sjeverne Italije do Crne Gore (Cosson i ost. 2002). U Hrvatskojje poznato desetak pojedina~nih populacija: uz Kupu (B. Kry{tufekusmeno), Dobru, Tounj~icu, Koranu i Gacku (\uli} 1959), Unu (Pas-zlavski 1918), Dubra~inu u Vinodolu (\uli} 1959), Krku i ^ikolu(Kova~i} & \uli} 1989) te Cetinu i Neretvu. U Hrvatskoj je najve}apoznata kolonija u {pilji Miljacka II, u Nacionalnom parku Krka(Jal`i} 1996). Nalazi na Pelje{cu (\uli} 1959) i Lastovu (Bolkay 1926)vjerojatno pripadaju primjercima u skitnji. Jedina populacija sjevernood Save, ona podno gore Medvednice (\uli} 1953) izumrla je. Zimskekolonije u Hrvatskoj nisu poznate, dok je npr. u Bugarskoj na|enazimska kolonija sa ~ak 50.000 jedinka (Benda i ost. 2003).

Ekologija: Vrsta je vezana uz toplija kr{ka podru~ja: ljetne poro-diljske kolonije su u {piljama i jamama s temperaturom do 170C

i visokom vlagom. Zimska skloni{ta su mu u hladnijim i vla`nijim {pi-ljama i jamama na temperaturi od 4 do 6°C (\uli} 1994c), obi~no iz-nad ili u blizini podzemnih vodotoka. Hrani se prete`no lete}im kuk-cima ~ije li~inke `ive u vodi, ali i onima koji lete nad vodom. Plijen sumu, prema istra`ivanjima u Francuskoj (Médard & Guibert 1992), ug-lavnom trzalci (Chironomidae) te tulari (Trichoptera), ali i no}ni lep-tiri (Lepidoptera) koje lovi neposredno iznad vodene povr{ine.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 65.22; 22; 24.1

Habitats Directive stani{ta: 3280; 8310

Autori teksta: Igor Pavlini}, Dra{ko Holcer i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: EN: A1ac

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: Vrsta je vrlo osjetljiva na uznemirivanje,ali i na postavljanje `eljeznih re{etaka na vrata u {piljama (Hut-

son i ost. 2001). Zato joj je u Hrvatskoj glavni razlog ugro`enosti gu-bitak skloni{ta u {piljama, ali vjerojatno i upotreba pesticida, kao usjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamije}en uo~ljivi pad broj-nosti (Rodrigues 1999). Godine 2002. zabilje`en je veliki pomor je-dinka ove vrste u zapadnoj Europi. Od osam ve} otprije poznatih ljet-nih kolonija u Hrvatskoj, koje su imale svaka preko 500 primjeraka

Sl. 23. Dugokrili pr{njak / Schreibers' bat (Miniopterus schreibersi). SNIMIO: D. PELI}

Page 51: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

51

ove vrste, dugokrili pr{njak nestao je iz njih pet, a u tri mu je brojnostjako opala. Od dosad ukupno zabilje`enoga najve}eg broja jedinka uporodiljskim kolonijama u pojedinim speleolo{kim objektima nesta-lo je oko 50 % poznate ljetne populacije, {to bi zna~ilo sada{nju ka-tegoriju ugro`enosti, iako moramo biti oprezni sa zaklju~cima jer jo{nije po~eo monitoring na dovoljnom broju kolonija (Tvrtkovi} i ost.2001b). IUCN razlozi ugro`enosti: 1; 5.1; 10; 11

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Za{tita {pilja koje su va`nija zimovali{ta, od-nosno onemogu}ivanje uznemirivanja lokacija gdje su va`nije poro-

diljske kolonije. Pri tome sprje~avanje ulaza u {pilje treba posti}i dru-gim sredstvima, a ne postavljanjem bilo kakvih re{etaka na ulazimagdje je vrsta zabilje`ena. Kao ~lanica EUROBATS-a, Hrvatska jedu`na izvje{}ivati o napretku poznavanja stanja populacija i o za{titiove vrste, a dugokrili pr{njak je i na popisu dogovorenih prioriteta uizradbi autekolo{kih studija. Za njega je osobito va`no utvrditi dina-miku i putove migracija, osobito onih prekograni~nih, a to se mo`eposti}i samo organiziranjem me|unarodne suradnje. Treba zapo~etimonitoring poznatih kolonija. IUCN mjere za{tite: 3.3; 3.9; 4.4

Rasprostranjenost: Dugokrili pr{njak je vrsta s veoma {irokimarealom. Nastava sredozemno podru~je i dio srednje Europe,

Aziju, Afriku, Australiju i Solomonsko oto~je (Rodrigues 1999). Vje-rojatno `ivi u ~itavoj Hrvatskoj, od Slavonije (Banovo brdo u Baranji)do Dalmacije, a zabilje`en je i na udaljenim otocima, Lastovu (\uli}1994) i Visu (Tvrtkovi} i ost. rukopis). Vrsta je izrazita selica, zabi-lje`ene su migracije od preko 1300 km (Hutson i ost. 2001). Za sje-verne populacije u Hrvatskoj utvr|eno je prstenovanjem da su zajed-ni~ke s populacijama iz Slovenije, Austrije, Ma|arske, ^e{ke i Slova~-ke. Jo{ nije potvr|eno da ra|a mlade u na{im {piljama. Tek nedavnona|ena je prva zimska kolonija u Hrvatskoj (Jal`i} 1999). To je Vi{-ti~ina jama kod Opuzena, gdje prema procjeni D. Kova~i}a zimuje iz-me|u 10.000 i 18.000 jedinka. Novija procjena I. Pavlini}a (sije~anj2002.) brojku dr`i i ve}om – vi{e od 20.000 jedinka, jer je ve}a kolo-nija zapremala povr{inu od preko 3,5 x 3,5 m na stropu {pilje, a ma-nja 0,5 x 0,5 m. Hutson i ost. (2001) procjenjuju da na svaki ~etvornimetar stane do 2.000 jedinka. Zimi 2003. na|ena je jo{ jedna velikazimska kolonija u Gorskom kotaru kraj Vrbovskog, s oko 30.000 je-dinka (procjena I. Pavlini} i N. Tvrtkovi}), te zimska kolonija s oko10.000 jedinka u jednoj jami na Biokovu (procjena R. Ozimec). Usvakom slu~aju, one pripadaju najve}im poznatim zimskim kolonija-ma u Europi.

Ekologija: Poglavito {piljska vrsta, ali je na|ena i u rudnicimate napu{tenim podrumima. ^esto mijenja skloni{ta, i ljeti i zi-

mi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadr`avaju i na tavanima ku-}a i krovi{tima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad {uma i polja. Poje-dine su jedinke vezane uz lokaciju gdje su ro|ene (Rodrigues 1999).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 65.22; 65.32; 86

Habitats Directive stani{ta: 8310Sl. 24. Potencijalno rasprostranjenje dugokrilog pr{njaka (naran~asto) /Potential distribution of the Schreibers' bat (orange)

Page 52: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

52

Dobri dupinBottlenose Dolphin, Tursiops truncatus (Montagu, 1821)

Autor teksta: Dra{ko Holcer

Porodica: Delphinidae, dupini, dolphins

Globalna kategorija ugro`enosti: DD

Kategorija ugro`enosti u Sredozemlju: VU:C2a(i)

Regionalna kategorija ugro`enosti: EN: A2, C2a(i)

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: S obzirom na malu povr{inu i zatvorenostJadranskoga mora, te velik pritisak stanovni{tva, osobito turista

ljeti, dobri dupini u Jadranu suo~eni su s vi{e uzroka ugro`enosti. One-~i{}enje mora, koje dolazi ponajvi{e s kopna u obliku razli~itih kseno-biotika (DDT i sli~ni spojevi, skupina endrin-dieldrina, PCB i te{ki me-tali), procesom biomagnifikacije i bioakumulacije gomila se u velikimkoli~inama u tkivima dupina jer se oni nalaze na kraju hranidbenih la-naca i `ive razmjerno dugo (Marsili & Focardi 1997). Taj utjecaj imadugoro~an u~inak na populaciju, smanjuje reproduktivnu sposobnostjedinka, pove}ava smrtnost mladunaca, smanjenje imuniteta, pogodujepojavi bolesti, parazitskih infekcija i patolo{kih promjena na organima.Prekomjerni izlov morskih organizama koji dobrom dupinu slu`e zahranu tako|er mu ugro`ava opstanak u Jadranu. Istra`ivanje koje seprovodi u podru~ju lo{injskog arhipelaga pokazuje da dobri dupini utom podru~ju provode ~ak oko 80% vremena u aktivnostima koje suvezane uz lov i tra`enje hrane (Bearzi i ost.). Uznemirivanje u kriti~nimstani{tima, poglavito plovilima, fizi~ki onemogu}avaju dupine u kreta-nju te boravku u za njih najpovoljnijim podru~jima. One~i{}enje bu-kom koju proizvode motori plovila onemogu}ava im komunikaciju isnala`enje, a naro~ito tijekom ljetnih mjeseci. Degradacija i fragmenta-cija stani{ta (povezana s ko~arenjem, izgradnjom u priobalju i sl.),slu~ajni ulov u mre`e i namjerno ubijanje, te otpad (prvenstveno pluta-ju}a plastika, ostaci mre`a i sl.) kojega dupini povremeno progutaju ilise u njih zapetljavaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugro`enos-ti. Svi navedeni uzroci zajedno dovode do stvaranja malih izoliranih po-pulacija koje bez za{tite ne mogu dugoro~no opstati. IUCN razlozi ug-ro`enosti: 1.3.2; 2.4.; 4.1; 5.2; 6.3; 6.3; 8.3; 9.2; 9.5

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije, SPA protokolu Barcelon-ske konvencije, Dodatku II Bonnske konvencije (CMS), te DodatkuII.A CITES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: S obzirom na neistra`enost i nedostatakprovjerenih podataka o ukupnoj brojnosti i trendu populacije u Jad-ranu, potrebno je hitno izraditi cjelovitu studiju brojnosti i raspros-tranjenosti dobrih dupina u Jadrana te identificirati mjesta ve}e broj-nosti i podru~ja razmno`avanja i hranjenja (kriti~na stani{ta). Krozdirektne mjere za{tite potrebno je dio takvih podru~ja za{tititi u cije-losti (kao zoolo{ke rezervate), a u dijelu uvesti mjere upravljanja kaonpr. ograni~enje plovidbe i/ili ribarenja. Podru~je Kvarneri}a koje na-seljava jedina poznata rezidentna zajednica dobrih dupina u Hrvat-skoj potrebno je ~im prije za{titi kao posebni zoolo{ki rezervat, {to jeu skladu i s preuzetim me|unarodnim obvezama (ACCOBAMS).Potrebno je provesti i druga istra`ivanja {to uklju~uje: geneti~ka is-tra`ivanja s obzirom na mogu}u izoliranost pojedinih dijelova popu-

lacije, toksikolo{ka istra`ivanja, istra`ivanje utjecaja buke te istra`iva-nja prehrane i direktnih interakcija dupina i ribarstva. Potrebno je os-

Sl. 25. Dobri dupin / Bottlenose dolphin (Tursiops truncatus). SNIMILA: C.M. FORTUNA

Page 53: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

53

novati i kvalitetnu mre`u pra}enja nasukavanja koja }e dati podatke omortalitetu te uzrocima mortaliteta dupina u Jadranu. Kao indirektnemjere za{tite potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan uprav-ljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana u suradnji s nadle`nim in-stitucijama, kvalitetne sustave odvodnje te pro~i{}avanja otpadnih vo-da, sprije~iti pove}anje koli~ine otpadnih i toksi~nih tvari koje ulazeu more, sprije~iti daljnju fragmentaciju stani{ta te provoditi kampanjeinformiranja i edukacije javnosti, a posebice turista tijekom ljeta opravilima pona{anja u blizini dupina. S obzirom na nedostatak potpu-nih informacija o stanju populacije te velik utjecaj ljudskih djelatnos-ti, u za{titi ove vrste u Jadranu potrebno je primijeniti pravilo opreza

te za{titi dati posebnu pa`nju. Za u~inkovitu za{titu potrebno je izra-diti cjeloviti Plan za{tite dupina u Hrvatskoj koji }e uklju~ivati svemjere potrebne za upravljanje, uklju~ivanje javnosti, edukaciju, istra-`ivanje i za{titu dupina.

IUCN mjere za{tite: 1.1; 1.2.2; 1.3; 2.2; 2.3; 3.2; 3.3; 3.4; 3.5; 3.8: 3.9;4.1; 4.2; 4.4

Rasprostranjenost: Dobri dupini su kozmopoliti. Mo`emo ihprona}i u vodama gotovo svih mora, tropskog, suptropskog i

umjerenog pojasa, a ne `ive samo u hladnim, polarnim podru~jima(Wells & Scott 2002). I dok je na temelju kompleksnih istra`ivanja(Rice 1998) iz ove vrste nedavno izdvojen indopacifi~ki dobri dupin,dobri dupin je {iroko rasprostranjen u Mediteranu (Notobartolo diSciara 2002). S obzirom na ekologiju i morfologiju razlikuju se prio-balna i pu~inska forma ove vrste. Ve}i oblik naseljava pu~inu otvore-nih oceana, dok sitniji priobalni oblik naseljava podru~ja iznad konti-nentalne podine i jedini `ivi u Sredozemnom moru. On pokazuje ve-zanost (rezidentnost) podru~ju u kojem prebiva tvore}i zajednicerazli~ite veli~ine. Jedina za sada poznata rezidentna zajednica dobrihdupina u Jadranskom moru obitava u podru~ju Kvarneri}a te je pred-met ve} vi{egodi{njeg znanstvenog istra`ivanja (Bearzi i ost. 1997,1999, Holcer i Fortuna 2000). Brojnost ove populacije u podru~ju odoko 1000 km2 procijenjena je na oko 120 jedinka (Fortuna i ost. 2000,Wiemann i ost. 2003).

Ekologija: Stani{ta u kojima `ive dobri dupini su raznolika.Mediteranska populacija je gotovo isklju~ivo vezana za priobal-

ne vode (Notobartolo di Sciarra i ost. 1993) {to je stavlja u ve}i riziks obzirom na interakciju s ljudima, te sve ve}u fragmentaciju pogod-nih stani{ta. Dobri dupini su vrlo prilagodljivi i oportunisti u izboruhrane. Plijen su im uglavnom pridnene ribe, manje pelagi~ke vrste pla-ve ribe, te u manjoj mjeri glavono{ci i rakovi (Orsi Relini i ost. 1994,Salomon i ost. 1997, Miokovi} i ost. 1998).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 11.2

Sl. 26. Potencijalno rasprostranjenje dobrog dupina (naran~asto) /Potential distribution of the Bottlenose dolphin (orange)

Page 54: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

VURIZI^NEVRSTE

Page 55: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice
Page 56: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

56

Blazijev potkovnjakBlasius’ Horseshoe Bat, Rhinolophus blasii Peters, 1866

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Rhinolophidae, {i{mi{i potkovnjaci, horseshoe bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: VU: B2b(iv)

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: Mogu}i su razlozi ugro`enosti gubitakstani{ta u {piljama zbog uznemirivanja turisti~kim posjetima i

obnova odnosno izgradnja zgrada na na~in koji prije~i boravak kolo-nija na tavanima, fumigacija {pilja organoklornim pesticidima za voj-ne potrebe. O brojnosti populacije ove rijetke vrste u Hrvatskoj jo{nemamo sigurnih podataka, ali vrsta nije vi{e opa`ana na nekim nala-zi{tima poznatim iz sredine pro{log stolje}a i moglo bi se dogoditi daprije|e i u vi{u kategoriju ugro`enosti. IUCN razlozi ugro`enosti: 1;5.1; 9.5

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je prema Zakonu o za{titi pri-rode za{ti}ena Pravilnikom NN 31/95, a Pravilnikom NN

84/96 predvi|enan je od{teta od 4.000,00 kn po ubijenom primjerku.

Vrsta je na Dodacima II. i IV. Habitats Directive, Dodatku II. Ber-nske konvencije i Dodatku II. Bonske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Prije predlaganja bilo kakvih mjeraza{tite moraju se kartirati skloni{ta u {piljama i na tavanima

zgrada, te utvrditi rasprostranjenost i brojnost. IUCN mjere za{tite:3.2

Rasprostranjenost: Sredozemno podru~je Europe do Kavkaza, Afrikaju`no do Transvaala, Azija do Kopet–Daga i Pakistana (Kry{tufek1999b). U Hrvatskoj je rasprostranjen samo u mediteranskom pod-ru~ju, od Cresa i Krka do Dubrovnika. Stari nalazi za Istru (Blasius

Sl. 27. Blazijev potkovnjak / Blasius' horseshoe bat (Rhinolophus blasii).SNIMIO: I. PAVLINI}

Sl. 28. Podru~je s dokumentiranim nalazima Blazijevog potkovnjaka(crveno) s podru~jem potencijalnog rasprostranjenja (naran~asto) /Documented distribution of the Blasius' horseshoe bat (red) withpotential range (orange)

Page 57: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

57

Ju`ni potkovnjakMediterranean Horseshoe Bat, Rhinolophus euryaleBlasius, 1853

1857) i Zagorsku pe} kod Novog Vinodolskog (Langhoffer 1912) ni-su naknadno ponovljeni, ali nije bilo ni sustavnih istra`ivanja kojimabi se moglo utvrditi sada{nje stanje rasprostranjenosti. Novijih poda-taka o rasprostranjenosti veoma je malo, a uglavnom su poznata mjes-ta zimskog boravka (\uli} 1961). Po brojnosti zabilje`enih subpopu-lacija ~ini se da je ova vrsta rijetka, rje|a od po veli~ini sli~nog R. eu-ryale, s kojim ga ~esto zamjenjuju (Paunovi} & Stamenkovi} 1998).

Ekologija: Topli i suhi vegetacijom obrasli obronci (Kry{tufek& \uli} 2001), garizi i {ibljaci u submediteranskom pojasu.

Ljetne kolonije Blazijeva potkovnjaka su u osobito toplim {piljama iliu potkrovljima zgrada (Kry{tufek & \uli} 2001). Zimuje u {piljamas relativno visokom temperaturom, pa je i zimi ~esto aktivan. U Hr-vatskoj su, osim jedne ljetne kolonije (D. Hamidovi}, usmeno), za sa-da poznate uglavnom samo manje zimske kolonije iz {pilja (\uli}1961). ^ini se da je vrlo usko specijaliziran u prehrani: u Africi je za-bilje`eno da lovi gotovo jedino no}ne leptire, no na jelovniku mu sena|u i termiti (Whitaker & Black 1976).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 32.B; 32.7; 65.22; 86

Habitats Directive stani{ta: 5130; 5210; 8310

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Rhinolophidae, {i{mi{i potkovnjaci, horseshoe bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: VU: B2b(iv)

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: U Europi (npr. u Francuskoj i Slova~koj)bio je zabilje`en jak pad brojnosti izme|u 1940. i 1980., a razlozi

su bili uznemirivanje prstenovanjem, {piljarenjem i intenzivna upotrebaorganoklornih pesticida (Ibáñez 1999). Rasprostranjenost i brojnostju`nog potkovnjaka u Hrvatskoj osjetno je manja od npr. velikog pot-kovnjaka, pa je i ugro`enost razmjerno ve}a. O pretpostavljenom padubroja kolonija i brojnosti vrste u Hrvatskoj indikacija su brojni nalazi

Sl. 29. Ju`ni potkovnjak / Mediterranean horseshoe bat (Rhinolophuseuryale). SNIMIO: I. PAVLINI}

Page 58: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

58

subfosilnih ostataka u {piljama na obali i otocima, a u kojima vi{e nisupotvr|ene niti ljetne niti zimske kolonije (Tvrtkovi} i ost. neobjavlje-no). IUCN razlozi ugro`enosti: 5.1; 9.5; 9.9; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske kon-vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Nastaviti kartiranje ljetnih i zimskih sklo-ni{ta, za{tititi va`nije ljetne i zimske kolonije. Obveza prema EURO-BATS-u su autekolo{ka istra`ivanja odabrane kolonije, ali i pra}enjebrojnosti. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3; 3.9; 4.4.1

Rasprostranjenost: Ju`ni potkovnjak ima sredozemnu raspros-tranjenost: od [panjolske, Maroka i Tunisa do Turkmenije i

Irana; najsjevernije su mu europske kolonije u Slova~koj (Ibáñez1999). U Hrvatskoj je rasprostranjen uz jadransku obalu, u Lici, naKordunu i na ju`nim padinama Medvednice (\uli} 1994a), a na|en jei na ve}im otocima, Cresu, Krku, Rabu, Hvaru i Bra~u (Tvrtkovi} iost., neobjavljeno).

Ekologija: Livade s grmljem, grmolika vegetacija {ibljaka, garigai {uma s niskom pokrovno{}u drve}a. Plijen su mu no}ni leptiri

i drugi kukci. Kolonije su mu u {piljama, ljeti ~esto tvori zajedni~kekolonije s velikim potkovnjakom, ri|im {i{mi{em i dugokrilim pr{nja-kom (Ibáñez 1999). U Hrvatskoj su zabilje`ene i dvije ljetne kolonijeve}e od 800 jedinki (Tvrtkovi} i ost. 2001). Rijetki su nalazi u zgrada-ma. Zimske kolonije su poznate u hladnijim jamama i {piljama, samos-talne ili s velikim potkovnjakom, ali dosad u Hrvatskoj nije na|en uve}em broju, kao npr. u Slova~koj gdje je zabilje`ena zimuju}a kolo-nija od preko 1000 jedinki (Uhrin 1992). U primorju je, prema zapa-`anjima autora, ~esto aktivan i zimi.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 32.9; 32.B; 32.7; 65.22;66.32

Habitats Directive stani{ta: 5210; 9160; 8310; 91L0

Sl. 30. Rasprostranjenost sredozemnog potkovnjaka (crveno) /Distribution of the Mediterranean horseshoe bat (red)

Page 59: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

59

Velikouhi {i{mi{Bechstein’s Bat, Myotis bechsteinii(Kuhl, 1817)

Autori teksta: Dra{ko Holcer, Igor Pavlini} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c; B2b(iii)

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi ugro`enosti: Prekomjerna sje~a starijih stabala s duplja-ma i prerana sje~a starijih sastojina te upotreba pesticida u {u-

marstvu. IUCN razlozi ugro`enosti: 1.3.3; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: O~uvanje {uma za{titom prirodnih starijih{umskih sastojina i ostavljanje pojedina~nih zdravih starijih stabala sdupljama; smanjivanje upotrebe pesticida u {umarstvu i ugradnja mje-ra za{tite biolo{ke raznolikosti u {umarsku praksu. Nu`na su istra`i-vanja rasprostranjenosti i ekologije, kako u kontinentalnom dijelu, ta-ko i u primorju. IUCN mjere za{tite: 1.1.1; 3.2; 3.3; 4.1

Rasprostranjenost: Areal mu je od zapadne Europe (Portugal,Engleska) do Kavkaza i Irana (Schlapp 1999). U Hrvatskoj su

zabilje`eni pojedina~ni nalazi u nizinskom dijelu Hrvatske, Istri i Dal-

maciji (vlastiti podaci, Kova~i} & \uli} 1989), a ve}i je broj nalaza sazapadnog ruba Panonske nizine: Ivan~ica, brda kraj Vara`dina, Med-vednica i Papuk, te u Lici (Pavlini} i ost., u pripremi). U posljednje vri-jeme na|en je i u listopadnom podru~ju sredozemnog podru~ja.

Ekologija: [umska vrsta, dolazi samo u prirodnim ve}inom lis-topadnim {umama sa starijim stablima, te u starim vo}njacima

i parkovima. U srednjoj Europi mu je najve}a zabilje`ena gusto}a po-pulacija do 10 primjeraka/km² u starim bukovo-hrastovim {umama(starijim od 150 godina), a ~esto je veoma brojan u starim parkovimai vo}njacima. Lovi na ~istinama i rubovima {uma, ~esto sakuplja pli-jen koji ~ine uglavnom no}ni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni ~lan-kono{ci s gran~ica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadr`ava u dupljamadrve}a, a zimuje u razli~itim podzemnim prirodnim ili umjetnim sta-ni{tima, vjerojatno najvi{e u pukotinama (Meschede & Heller 2000).U Hrvatskoj je dosad na|en samo u podru~ju brdskih i podgorskihkontinentalnih listopadnih {uma i listopadnih {uma u primorju.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41.1; 83.1; 85; 86

Habitats Directive stani{ta: 8310; 9160; 91K0; 91L0

Sl. 31. Velikouhi {i{mi{ /Bechstein's bat (Myotis bechsteinii). Snimio: I. Pavlini}

Sl. 32. Podru~je s dokumentiranim nalazima velikouhog {i{mi{a(crveno) i podru~je potencijalnog rasprostranjenja (naran~asto) /Documented distribution of the Bechstein's bat (red) and potential

Page 60: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

DDNEDOVOLJNO POZNATEVJEROJATNO

UGRO@ENEVRSTE

Page 61: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice
Page 62: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

62

[irokouhi mra~njakBarbastelle, Barbastella barbastellus (Schreber, 1774)

Autori teksta: Dra{ko Holcer i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Veoma osjetljiva vrsta na uzne-mirivanje, smanjenje brojnosti plijena i gubitak skloni{ta, u pr-

vom redu starog drve}a s pukotinama u kori i dupljama, ali i prosto-ra na tavanima. Zbog malobrojnosti dosada{njih nalaza u Hrvatskoj,jo{ nije mogu}e utvrditi stupanj regionalne ugro`enosti. IUCN raz-lozi ugro`enosti: 1.3.3; 1.4; 8.3; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Ugradnja mjera za{tite biolo{ke raznolikos-ti u {umarsku praksu: o~uvanje {uma tako da se za{titi drve}e s dup-ljama ili produ`i vrijeme po{tede od sje~e te za{tite sva mikrostani{tava`na za vrstu. Postavljanje skloni{ta za kolonije, smanjenje upotrebepesticida u {umarskoj praksi. IUCN mjere za{tite: 1.1.1; 4.1

Rasprostranjenost: Od Kanarskih otoka, Maroka, Portugala iIrske do Kavkaza; zapadnomediteranski otoci: Baleari, Korzika

i Sardinija (Urbanczyk 1999). U Hrvatskoj vjerojatno naseljava svabrdska i gorska podru~ja kontinentalne Hrvatske (\uli} 1994b), amogu}e i nizinska, no dosada{nji nalazi su malobrojni; nije bilo sus-tavnih istra`ivanja. Dosada{nji nalazi su samo iz gorskih podru~ja

Sl. 34. Podru~je s dokumentiranim nalazima {irokouhog mra~njaka(crveno) i podru~je potencijalnog rasprostranjenja (naran~asto) /Documented distribution of the Barbastelle (red) and potential range(orange)

Sl. 33. [irokouhi mra~njak / Barbastelle (Barbastella barbastellus). SNIMIO: I. PAVLINI}

Page 63: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

63

Kolombatovi}ev dugou{anBalkan Long-eared Bat, Plecotus kolombatovici \uli}, 1980Gorskog kotara, Like i Medvednice, a za nizinsko podru~je poznat je

osim u Turopolju samo stari nalaz iz Vinkovaca koji nije provjeren.

Ekologija: [irokouhi mra~njak je rijetka Europska {umska vr-sta, a najbrojniji je u poplavnim i vla`nim {umama srednje Eu-

rope (Meschede & Heller 2000). Porodiljske kolonije ima u nizin-skom i podgorskom pojasu, ali i u gorskom pojasu, a pojedina~ni na-lazi su poznati i iz pretplaninskog pojasa. Specijaliziran je za lov nasitne no}ne leptire iz skupina Pyralidae i Arctidae te sitne dvokrilce.Lovi ih u kro{njama i du` {umskih rubova, ali i iznad vode. Stanuje is-pod kore i u dupljama drve}a, a kolonije `enki s mladima ~esto su i ugriljama na tavanima. Zimuje u podzemnim pukotinama i {upljinama,~esto uz ulaze u {pilje na temperaturi od –3 do +5°C, ali i u {piljama.Poznate su velike zimske kolonije od vi{e tisu}a jedinka u podrumi-ma i tunelima u Poljskoj i Slova~koj (Schober & Grimmberger 1998).Najve}a brojnost u Hrvatskoj utvr|ena je zasad na podru~ju Plitvi~-kih jezera.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41; 44

Habitats Directive stani{ta: 8310; 91F0?; 91KO; 91RO; 9410

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NE

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: II?

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Prema dosada{njim podacima,Kolombatovi}ev dugou{an veoma je rijetka vrsta u primor-

skom dijelu Hrvatske, dok na otocima ima stalne populacije, ali o nji-hovoj brojnosti jo{ nemamo to~nijih podataka, no ono {to znamoupu}uje na malobrojnost. Ugro`en je svakako zbog ograni~enogareala te relativno malih izoliranih i uglavnom oto~nih populacija.IUCN razlozi ugro`enosti: 9.5; 9.9

Sl. 35. Kolombatovi}ev dugou{an / Balkan long-eared bat (Plecotuskolombatovici). SNIMIO: D. PELI}

Page 64: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

64

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats

Directive. Godine 2003. vrsta je uvr{tena na listu me|unarodnog spo-razuma za{tite {i{mi{a UNEP/EUROBATS, kojeg je Hrvatska pot-pisnik.

Predlo`ene mjere za{tite: Uvr{tavanje u Dodatak II. Habitats Direc-tive. Vrstu treba odmah zakonski za{tititi i nastojati da se {to prijeobave istra`ivanja rasprostranjenosti, ekologije te uzroka i stupnjaugro`enosti radi eventualnih mjera za{tite. Na jedinoj poznatoj poro-diljskoj koloniji u Istri I. Pavlini} je zapo~eo autekolo{ka istra`ivanjaprstenovanjem, analizom ishrane i utvr|ivanjem stani{ta gdje `enkelove svoj plijen. IUCN mjere za{tite: 1.2; 3.2; 3.3; 3.5

Rasprostranjenost: Svojta koju je \uli} (1980) prema primjer-cima s dalmatinskih otoka i primorja (locus typicus: Kor~ula)

ozna~ila kao Plecotus austriacus ssp. kolombatovici, nedavnim je mo-lekularno-geneti~kim analizama nedvojbeno dobila status posebnevrste u kompleksu vrste P. austriacus s kojom je geneti~ki srodna(Mayer & von Helversen 2001). Kolombatovi}ev dugou{an raspros-tranjen je u Istri i na hrvatskim otocima Jadrana (\uli} 1980), a veo-ma su rijetki nalazi na obalnom podru~ju Dalmacije. Poznati su nala-zi i iz zapadne Gr~ke, otoka Rodosa, jugoisto~ne Turske (Spitzenber-ger i ost. 2001; Spitzenberger i ost. 2002) i Krete (Kiefer i vonHelversen 2002). Jo{ je nejasan odnos ove vrste prema geneti~ki srod-nim mediteranskim svojtama du` sjeverne obale Afrike, a srodan je is endemi~nim Pl. teneriffae na Azorima (Juste i ost. 2004, Benda i ost.2004). Na jadranskim otocima jedina je zabilje`ena vrsta ovoga roda,dok u Gr~koj i Turskoj `ivi simpatri~ki sa sivim i gorskim dugou{a-nom (Spitzenberger i ost. 2001; Kiefer i ost. 2002). U Istri je zabilje-`ena ve}a kolonija na istom tavanu crkve zajedno s gorskim dugou{a-nom (Pavlini} & Tvrtkovi} 2004).

Ekologija: Svi su dosada{nji nalazi iz nizinskoga mediteranskogpojasa. Ljetne kolonije nala`ene su u crkvenim tornjevima i na

tavanima (\uli} 1963; \uli} & Tvrtkovi} 1970; Pavlini} neobjavlje-no), a pojedini primjerci lovljeni su mre`ama na ulazima {pilja (Zag-majster, usmeno) gdje vjerojatno zimuje u pukotinama kao i drugevrste ovog roda. Na otoku Visu i Mr~ari pojedini primjerci na|eni sui u napu{tenim vojnim tunelima. Ve}inu primjeraka na otocima ulo-vilo se mre`ama iznad lokava. Na otocima Su{cu i Sv. Andriji (Svetac)promatrani su primjerci koji su lovili kukce uve~er i no}u na visini odpet do {est metara iznad gariga i livada na kamenjaru. Na sli~nom sta-ni{tu (iznad gariga) ulovio ga je u mre`u kraj ^ikole ornitolog Dra-gan Radovi}.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 32.B; 65.32; 86

Habitats Directive stani{ta: 8310; 5130; 5210

Sl. 36. Dokumentirano rasprostranjenje Kolombatovi}evog dugou{ana(crveno) i potencijalno rasprostranjenje (naran~asto) / Documented dis-tribution of the Balkan long-eared bat (red) with potential distribution(orange)

Page 65: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

65

Gorski dugou{anAlpine Long-eared Bat, Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965

Syn.: Plecotus alpinus Kiefer et al., 2002Plecotus microdontus Spitzenberger, 2002

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NE

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: II?

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Nakon sustavne potrage za ko-lonijama `enki u sjevernijem kontinentalnom dijelu areala u

Hrvatskoj (@umberak, Plitvi~ka jezera) ~ini se da ima manju brojnostna nekim prija{njim nalazi{tima, a i ina~e mu je brojnost uglavnomniska. Sli~no sivom dugou{anu, osjetljiv je na otrovna sredstva za im-pregnaciju drvenih greda i druge drvene gra|e za krovi{ta. IUCN raz-lozi ugro`enosti: 5.1; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH. Kao tek nedavno priznata vrsta jo{ nije spo-

menuta niti na jednom dodatku me|unarodnih konvencija i obveznihsmjernica za za{titu. Godine 2003. vrsta je uvr{tena pod imenom P. al-pinus na listu me|unarodnog sporazuma za{tite {i{mi{a UNEP/EU-ROBATS, kojeg je Hrvatska potpisnik.

Predlo`ene mjere za{tite: Uvr{tavanje vrste u Dodatak II i IV. Habi-tats Directive. U Hrvatskoj je treba odmah zakonski za{tititi i nasto-jati da se {to prije obave istra`ivanja rasprostranjenosti, ekologije teuzroka i stupnja ugro`enosti radi eventualnih mjera za{tite. U sva-kom slu~aju, za za{titu sjevernijih populacija vrste vrijedno bi bilo

Sl. 37. Gorski dugou{an / Alpine long-eared bat (Plecotusmacrobullaris). SNIMIO: I. PAVLINI}

Sl. 38. Dokumentirano rasprostranjenje gorskog dugou{ana (crveno) ipotencijalno rasprostranjenje (naran~asto) / Documented distributionof the Alpine long-eared bat (red) and potential distribution (orange)

Page 66: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

66

Mo~varni {i{mi{Pond Bat, Myotis dasycneme (Boie, 1825)

posti}i uporabu manje otrovnih sredstava za impregnaciju drvenihgreda i druge drvene gra|e za krovi{ta. IUCN mjere za{tite: 1.1.1;3.2; 3.3; 4.1

Rasprostranjenost: Gorski dugou{an ra{iren je u lancu planinauz sjeverni rub Sredozemnog mora: od Pireneja (Garin i ost.

2003), preko ju`nih padina Alpa i Apenina te dinarskog kr{a i Gr~ke(Kiefer i ost. 2002), na istok do Kavkaza (Spitzenberger i ost. 2003) ivisokih planina sjeverozapadnog Irana (Juste i ost. 2004). U Hrvat-skoj je na|en uz isto~ne obronke Medvednice, u Istri, u Gorskom ko-taru, na @umberku, Velebitu i u Lici, na Biokovu.

Ekologija: Kr{ka podru~ja planina, naj~e{}e od 300 do 1600 mn/m, u podru~ju {uma crnoga graba s jesenskom {a{ikom (Ses-

lerio-Ostryetum), primorskih bukovih {uma (Seslerio-Fagetum) te {u-ma smreke, bukve i jele (Abieti-Fagetum) kao i iznad granice {ume.Prema podacima iz Hrvatske, u kontinentalnom dijelu areala `ivi za-jedno sa sme|im dugou{anom, a na ni`im visinama s Kolombatovi}e-vim dugou{anom. Prema veli~ini slu{nog dijela lubanje (bullae tympa-ni), vjerojatno lovi na otvorenom. Postoje zapa`anja da lovi po povr-{ini zidova (Spitzenberger usmeno), a u kr{u i na stijenama. Mogu}aspecijalizacija na odre|enu vrstu ili tip plijena jo{ je nepoznata. Ljet-ne su kolonije bile na|ene u krovi{tima zgrada i crkvenih tornjeva, aiz zimskoga razdoblja postoje nalazi u {piljama (Spitzenberger 2001).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: nepoznata

Habitats Directive stani{ta: 0

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Dra{ko Holcer

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Vrsta je vjerojatno ugro`enasmanjenjem tradicionalnih lokacija ljetnih kolonija obnovom

zgrada i crkava, izgradnjom novih zgrada bez mogu}nosti smje{tajakolonija, trovanjem insekticidima za za{titu drvenih konstrukcija,

Sl. 39. Mo~varni {i{mi{ / Pond bat (Myotis dasycneme). SNIMIO: D. HOLCER

Page 67: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

67

smanjivanjem broja drve}a s dupljama, uznemirivanjem u zimovali{ti-ma, smanjivanjem za nju prikladnih vodenih stani{ta, one~i{}ivanjemvode a time smanjivanjem brojnosti tradicionalnoga plijena. Jedinopoznato zimovali{te u Hrvatskoj ugro`eno je preusmjeravanjem vo-de potoka za potrebe vojske, a koji je prolazio kroz {pilju i omo-gu}avao visoku vla`nost skloni{ta tijekom zime, te radovima pro{ire-nju ceste za vojne potrebe. IUCN razlozi ugro`enosti: 1.3.3; 1.4; 5.1;6.3; 8.3; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Ponajrije valja utvrditi areal rasprostranje-nosti i lokacije ljetnih kolonija. Nastaviti tragati za zimskim koloni-jama. Ponor Uviraljku zakonski za{tititi i omogu}iti protok potokakada {i{mi{i u ponoru zimuju. Hrvatska je obvezna na me|unarodnusuradnju u provo|enju Akcijskog plana za za{titu mo~varnog {i{mi{au Europi (Limpens i ost. 1999). IUCN mjere za{tite: 3.2; 4.4

Rasprostranjenost: Od sjeverne Francuske i Nizozemske do ri-jeke Jenisej u Rusiji (Horá~ek 1999). Prvo poznato nalazi{te u

Hrvatskoj je zimovali{te Uviraljka na Papuku; a to je jedna od najju`-nijih europskih zimskih kolonija ove sjeverne vrste (Tvrtkovi} i ost.2001a). Ljetna nalazi{ta mo~varnog {i{mi{a u Hrvatskoj nizinski supredjeli uz donji dio Drave i Dunav, mo`da i Savu. U susjednoj Ma-|arskoj, gdje su poznate porodiljske kolonije, zadnja je procjena datamo{nja metapopulacija ima oko 10.000 primjeraka (Limpens i ost.1999).

Ekologija: Mo~varni {i{mi{ lovi iznad rijeka s mirnom, sporoteku}om vodom, jezera, kanala {irih od 2,5 m, mo~vara i otvo-

renih povr{ina u mo~varama, lokvi u otvorenom krajoliku, rje|e vla`-nih livada i rubova {uma. Hrani se uglavnom malim dvokrilcima, naj-~e{}e iz skupine Chironomidae, ~esto u fazi njihova izlaska iz kuku-ljice. U prehrani su ~esti i tulari (Trichoptera). Plijen lovi u brzompravocrtnom letu (do 35 km/h) stopalima, repnom letnicom ili krili-ma neposredno iznad vode, ali i na visini od vi{e metara nad vodom.Ljeti no}ne kolonije su na tavanima ku}a i u {upljinama zidova, a bo-rave i do 15 km udaljene od hranidbenih podru~ja. Pare se naj~e{}e udupljama drve}a. @enke tijekom lipnja okote jedno mlado, a do`ivedo 20 godina. Zimuju u {piljama, rudnicima, podrumima i bunkerima,i do 300 km udaljenima od ljetnog boravi{ta (Limpens i ost. 1999).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 22; 24.1; 53; 65.22; 86; 89

Habitats Directive stani{ta: 3270; 8310

Sl. 40. Zimovali{te mo~varnog {i{mi{a (red) i potencijalno rasprostra-njenje (naran~asto) / Wintering area of the Pond bat (red) and potential distribution (orange)

Page 68: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

68

Veliki ve~ernjakGreater Noctule, Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780)

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Gubitak dnevnih skloni{ta –prostranijih duplja u drve}u; smanjenje brojnosti plijena, oso-

bito ptica pjevica u no}nom preletu; upotreba insekticida u {umarstvui poljoprivredi. IUCN razlozi ugro`enosti: 1; 5.1; 8.3

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Di-

rective, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske kon-vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Treba obaviti dodatna istra`ivanja na lokali-tetima dosada{njih opa`anja. Potvrdi li se da jo{ `ivi u Hrvatskoj, sli-jedi utvr|ivanje rasprostranjenosti i postavljanje ku}ica za ve}e {i{mi-{e na vi{e lokaliteta, kako bi se utvrdila ekologije ove vrste u Hrvat-skoj. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3

Rasprostranjenost: Veliki ve~ernjak, jedan od najve}ih paleark-ti~kih {i{mi{a, rasprostranjen je od Portugala do Irana i Uzbe-

Sl. 41. Veliki ve~ernjak / Greater noctule (Nyctalus lasiopterus). SNIMIO: Z. BIHARI

Sl. 42. Podru~je vjerojatnog nalaza velikog ve~ernjaka (naran~asto) imjesta nekada{njih nalaza (`uto) / Area of plausible finding place of Greater noctule (orange) and locations of data from the past (yellow)

Page 69: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

69

Dinarski voluharBalkan Snow Vole, Dinaromys bogdanovi(Martino, 1992)

kistana, a `ivi i u sjevernoj Africi i na Siciliji (Benzal 1999). Nigdje ni-je brojan. U Hrvatskoj su ga bili na{li Kolombatovi} (1886), u doliniNeretve i Jadra, te Wettstein (1928) kod Sv. Mihovila iznad Senja.Donedavno nije bilo novih nalaza. Prije nekoliko godina na|en je raz-mjerno velik broj lubanja ove vrste u polu{pilji Gali~njak na otokuMljetu (Tvrtkovi} & Balti} 1996), no bilo je nejasno je li rije~ o plije-nu velike u{are (Bubo bubo) ili prirodno uginulim jedinkama u pov-remenom skloni{tu vrste. Zimi godine 2001. bat-detektorom se zabi-lje`ilo glasanje iz pukotina na stropu iste polu{pilje na frekvenciji ka-rakteristi~noj za {i{mi{e ve~ernjake (I. Pavlini}), pa, analogijom s na-lazom u sli~nom stani{tu u Libiji (Spitzenberger 1982), pretpostavlja-mo da se radi o stalnom skloni{tu velikoga ve~ernjaka. To bi moglabiti prva potvrda da ova vrsta jo{ i danas `ivi u Hrvatskoj. Zabilje`e-na su jo{ tri opa`anja (T. Ra|a, Z. Tadi}, R. Ozimec) kod kojih pos-toji vjerojatnost da se radilo o velikom ve~ernjaku, ali na`alost bezprikupljenih dokaza.

Ekologija: [umska vrsta. Dolazi u mje{ovitim {umama, boro-vim {umama, ~esto uz rijeke u vrbovim i topolovim {umama za

vrijeme migracija. Porodiljske kolonije su poznate u dupljama starijegdrve}a. Plijen su mu ve}i no}ni leptiri i kornja{i koje lovi u zraku vi-soko iznad kro{nji drve}a ili travnjaka (Benzal 1999), a sezonski sit-ne ptice pjevice u doba proljetne i jesenske migracije za njihovih no}-nih preleta (Ibáñez i ost. 2001).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41; 42; 44; 65.22

Habitats Directive stani{ta: 8310?

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: II

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Kao K-selekcijski tip vrste, uzza voluharice razmjerno nisku plodnost (Kry{tufek i ost.

2001), unutarnji faktori izoliranih reliktnih populacija ~ine ga osjetlji-vim na sve utjecaje koji mogu smanjiti brojnost vrste. IUCN razloziugro`enosti: 9.8; 9.9

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH.

Predlo`ene mjere za{tite: Uvr{tavanje u Dodatke II. i IV. HabitatsDirective, te utvr|ivanje stvarne rasprostranjenosti; istra`ivanje eko-logije; pra}enje trenda promjena brojnosti. Istra`ivanja ove vrste tre-bala bi imati prvenstvo u nacionalnom planu faunisti~kih istra`ivanja

Sl. 43. Dinarski voluhar / Balkan snow vole (Dinaromys bogdanovi). SNIMILA: SCIENCEVISION FILMPRODUCTIONS GMBH

Page 70: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

70

jer dinarski voluhar pripada osobitim reliktnim vrstama, poput hrvat-ske sibireje, i prepoznatljiva je `ivotinja kr{koga podru~ja Dinarida.IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3; 3.9

Rasprostranjenost: Vrsta je balkanski endem: nastava dinarskikr{ od Velebita do Prokletija, s izoliranim isto~nim populacija-

ma do Gali~ice u Makedoniji. Tercijarni je relikt (Petrov & Todoro-vi} 1982), a najbli`e srodnike ima danas u dalekim planinama Azije(Storch usmeno). Rasprostranjenost pojedinih populacija izolirana jena podru~ja ljutog kr{a, odnosno na podru~ja s izra`enim sustavompukotina, jama i {pilja. U Hrvatskoj su poznata nalazi{ta od GornjeKlade, Babrova~e i Zavi`ana kraj Jurjeva (Velebit) i Vrhovina (MalaKapela) do Snije`nice u Konavlima (Petrov 1992; Tvrtkovi}, neobjav-

ljeno). Pojedine skupine populacija imaju karakteristi~nu podvrstu zadinarskog voluhara vezane buhe Ctenophthalmus nifetodes. Tako uHrvatskoj razlikujemo tri takve skupine: prva na sjevernom i sred-njem Velebitu, druga na ju`nom Velebitu, Dinari, Kozjaku i Biokovute tre}a na Snije`nici (Brelih 1986; Brelih & Trilar 2000), {to posred-no upozorava na vjerojatnu du`u geneti~ku izoliranost tih skupinapopulacija. Na otocima nije zabilje`en.

Ekologija: Gnijezda pravi pod blokovima stijena, u pukotinamakr{a (Kry{tufek 1999c), manjim {piljama, snje`nicama i ledeni-

cama. U snje`nicama na Velebitu su na nekoliko mjesta na|ene hrpeodgrizenog bilja koje je voluhar odlo`io na trajni led (Tvrtkovi}2005). Zabilje`en je u nekim jamama i na 70 m dubine (Ra|a, usme-no). Rasprostranjen je bez pravilnosti u svim visinskim pojasovima, analazi{ta su poznata u {irokom spektru stani{ta, od {ume do golog ka-menjara. Naj~e{}i predatori su mu lasica (Mustela nivalis), kuna bjeli-ca (Martes foina) i poskok (Vipera ammodytes).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 61.5; 62.1; 65.1–6

Habitats Directive stani{ta: 8120; 8140; 8210; 8310

Sl. 44. Pretpostavljena rasprostranjenost dinarskog voluhara /Supposed distribution of the Balkan snow vole

Page 71: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

71

Kratkokljuni obi~ni dupinShort-beaked Common Dolphin, Delphinus delphinus Linnaeus, 1758

Autor teksta: Dra{ko Holcer

Porodica: Delphinidae, dupini, dolphins

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Kategorija ugro`enosti u Sredozemlju: EN:A2abc

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Kratkokljuni obi~ni dupin smat-ran je uobi~ajenom vrstom u Jadranu sve do kasnih 1980tih kada

su Notarbartolo di Sciara & Bearzi (1992) ukazali na njegovo gotovopotpuno nestajanje iz sjevernog Jadrana. Pregled povijesnih podataka od17. stolje}a do danas te novija istra`ivanja upu}uju da je sustavno ubija-nje tijekom 19. i krajem prve polovice 20. stolje}a desetkovalo popula-ciju kratkokljunih obi~nih dupina u Jadranu, posebice u njegovom sje-vernom dijelu (Holcer 1994, Bearzi i ost. 2004). Daljnje smanjenje broj-nosti uzrokovano je pogor{anjem i degradacijom okoli{a prije svega podutjecajem ljudske djelatnosti, smanjenjem koli~ine raspolo`ivog plijenate zaga|enjem i uznemiravanjem. Isti uzroci doveli su i do zna~ajnog pa-da njihove brojnosti u cijelom Mediteranu. Na`alost, nedostatak istra-`ivanja i podataka o stanju u ju`nom dijelu Jadrana onemogu}uje proc-jenu brojnosti, a time i ugro`enosti kratkokljunih obi~nih dupina, nopreliminarni podaci upu}uju na ~injenicu da su gotovo u potpunostinestali i iz tog dijela svog podru~ja rasprostranjenosti. Pretpostavljamo

da bi vrsta u Jadranu mogla biti kriti~no ugro`ena (CR A2). IUCN raz-lozi ugro`enosti: 1.3.2; 2.4; 4.1.1.2; 4.1.1.3; 4.1.1.4; 5.2; 6.3.1; 6.3.2;6.3.3; 6.3.8; 6.3.9; 6.3.10; 8.3; 9.2; 9.5; 9.7; 10.1; 10.4

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Directi-

ve, Dodatku II. Bernske konvencije, SPA protokolu Barcelonske kon-vencije, Dodatku II. Bonske konvencije, te Dodatku II CITES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: Prema Akcijskom planu za za{titu kitova(Cetacea) IUCN-a iz 1994.–1998. mediteranska populacija smatra seugro`enom, te jednim od prioriteta u akcijama za{tite. Godine 2003.je Stru~na skupina za kitove IUCN-a predlo`ila razdvajanje medite-ranskih vrsta kitova u Crvenim listama IUCN-a te je prihva}ena novaregionalna kategorija ugoro`enosti za kratkokljunog obi~nog dupina u

Sl. 46. Pretpostavljeno rasprostranjenje kratkokljunog obi~nog dupinau pro{losti / Supposed distribution of the Short-beaked common dolphin in the past

Sl. 45. Kratkokljuni obi~ni dupin / Short-beaked common dolphin(Delphinus delphis). SNIMIO: S. BRUNO

Page 72: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

72

VidraOtter, Lutra lutra (Linnaeus, 1758)

Mediteranu (Vulnerable, VU), s obzirom da vrsti prijeti izumiranje ubrojnim podru~jima u srednjero~nom razdoblju. S obzirom da je vrstave} nestala iz sjevernog Jadrana {to je dokumentirano relevantnimznanstvenim podacima, hitno je potrebno zapo~eti sa izradom Planaza{tite dupina u Jadranu. Izrada Plana mora uklju~iti pregled raspros-tranjenja i stanja populacije kratkokljunih obi~nih dupina te identifi-kaciju za njih potencijalno kriti~no va`nih stani{ta. Tako|er, hitno jepotrebno istra`iti uzroke njihova nestanka, nakon ~ega se mogu pred-lo`iti u~inkovite mjere za{tite (osnivanje za{ti}enih podru~ja, mjereupravljanja i gospodarenja i sl). Mogu}i su i pozitivni u~inci za{titeodre|enih morskih podru~ja s ciljem za{tite drugih vrsta, prvenstvenodobrih dupina te ribljeg fonda i sl. IUCN mjere za{tite: 1.1; 1.2.2; 1.3;2.2; 2.3; 3.2; 3.3; 3.4; 3.5; 3.8; 3.9; 4.1; 4.2; 4.4; 4.5; 5.4

Rasprostranjenost: Kratkokljuni obi~ni dupin {iroko je raspro-stranjen u morima i oceanima tropskog, suptropskog i umjerenog

pojasa (Wells & Scott 2002). Bio je rasprostranjen u cijelom Meditera-nu, gdje mu je brojnost u zna~ajnom opadanju, a brojnija populacijapostoji jo{ jedino u Alboranskom moru (Notarbartolo di Sciara 2002,Bearzi i ost. 2003). Novijih podataka o nalazima kratkokljunih obi~nihdupina u hrvatskom dijelu Jadrana gotovo da i nema (Holcer i ost.2004). U ju`nom Jadranu posljednji nalazi i opa`anja bilje`e se krajem80ih (S.Vilovi}, usmeni podatak). U sjevernom Jadranu poznati su samopovremeni nalazi pojedinih jedinka ili manjih skupina (Bearzi & Notar-bartolo di Sciara 1995), a posljednje opa`anje bilo je 2004. kada je u ak-vatoriju Cresa prona|ena jedna uginula jedinka (D.Holcer, vlastiti po-daci). S obzirom na dobro dokumentirano istra`ivanje dupina koje seprovodi u podru~ju Kvarneri}a od 1987. do danas, mo`e se zaklju~iti daova vrsta vi{e nije stalno prisutna u tom dijelu Jadrana.

Ekologija: Kratkokljuni obi~ni dupini naseljavaju oceane i otvo-rena mora, a zalaze i u priobalne i pli}e vode. Rasprostranjenost

vrste uglavnom pokazuje korelaciju s temperaturom mora izme|u 10 i28 °C (Klinowska 1991). U Mediteranu kratkokljuni obi~ni dupini ~e{-}e su prisutni u priobalnim podru~jima, iako obitavaju i u pelagi~kom iu neriti~kom podru~ju. Hrane se raznolikim plijenom ~iji sastav variraovisno o raspolo`ivosti (Notarbartolo di Sciara i ost. 1993). U Medite-ranu plijen uglavnom uklju~uje manje vrste plave ribe, a i neke vrstepridnenih riba te glavono{ce i rakove (Evans 1994; Orsi Relini & Relini1993).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 11.2

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Emil Flaj{man

Porodica: Mustelidae, kune, martens

Globalna kategorija ugro`enosti: VU:A2cde

Regionalna kategorija ugro`enosti: DD

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi vjerojatne ugro`enosti: Kontaminiranje PCB-om, krivo-lov – jer je dr`e {teto~inom i zbog ilegalne prodaje krzna, one~i{-

}ivanja voda, fragmentacija i gubitak stani{ta kanaliziranjem obala voda,stradavanje na prometnicama. Ilegalna prerada ko`a vidre danas se nenadzire i ne ka`njava. U drugoj polovici XX. stolje}a zabilje`en je osje-tan pad brojnosti vidre u srednjoj Europi. U Hrvatskoj je nestala u ne-kim podru~jima, npr. u vinodolskom kraju, na otoku Krku (Cubich1875), uz obalu ispod Velebita kod Jablanca (Anonymus 1908), u oko-lici Splita, uz Rijeku dubrova~ku (Katalog Dubrova~kog muzeja). Do1965., prema podacima dr`avne statisti~ke slu`be, ubijano je godi{njeoko 100 do 150 vidri. Taj broj se od 1972. vjerojatno smanjio, ali vi{e ne-ma novih podataka jer je ubijanje vidre postalo ka`njivo (Kova~i}

Sl. 47. Vidra / Otter (Lutra lutra). SNIMIO: G. SCHULZ

Page 73: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

73

usmeno). Lokalno je nestala s mnogih nalazi{ta (Flaj{man 1989), ali sena`alost nitko posebno ne zala`e za bolje poznavanje stanja hrvatskepopulacije. IUCN razlozi ugro`enosti: 1; 3.4; 4.2; 5.1; 6.3

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats Di-

rective, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku I. CITES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: Za za{titu vidre treba osigurati bolje po{tiva-nje postoje}ih zakona – djelotvorniju za{titu od krivolova – i onemogu-}iti prodaju i preradbu ko`a. Pri izgradnji prometnica planirati, izgradi-ti i odr`avati prolaze za vidre. Treba zaustaviti daljnje one~i{}ivanje vo-da i kanaliziranje njihovih obala. Moralo bi se organizirati i istra`ivanje

sada{nje rasprostranjenosti i brojnosti, te pra}enje stanja. IUCN mjereza{tite: 1.2.2.2; 1.2.2.3; 3.2; 4.1; 4.3

Rasprostranjenost: Sjeverna Afrika, Palearktik (Europa i Azija) iorijentalno podru~je do Indonezije (Prigioni 1999). Naseljava i

gr~ke otoke Krf, Lesbos, Chios i Euboea. U ~itavoj Hrvatskoj potenci-jalno ra{irena uz odgovaraju}a vodena stani{ta: uz pritoke Drave, Duna-va, Save, Kupe i Une; u Dalmaciji uz Zrmanju, Vransko jezero, Krku iNeretvu s pritocima, a rijetka je u Istri u slijevu Mirne i Ra{e, te u Gor-skom kotaru i Lici.

Ekologija: Rijeke, jezera, mo~vare, uz obale mora kraj vrulja i nau{}ima rijeka; ribnjaci: nalazimo je u svim vodenim sredinama

gdje je visoka produktivnost ribljih populacija i gdje ima mir da mo`epodizati mlade. Osobito je ~esta u nizinama. Iako se prete`no hrani ri-bama, rakovima i vodozemcima, plijen joj mogu biti i sitni sisavci i pti-ce (Kova~i} 1994).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 21; 22; 24.1; 89

Sl. 48. Pretpostavljeno rasprostranjenje vidre (naran~asto) i podru~ja skojih je nestala (`uto) / Supposed distribution of the Otter (orange) andarea of extinct populations (yellow)

Page 74: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

NTPOTENCIJALNOUGRO@ENE

VRSTE

Page 75: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice
Page 76: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

76

tinentalni nizinski i gorski dio (crnomorski i jadranski slijev), sredi{-nju Istru u slijevu Mirne, U~ku te doline Cetine, @rnovnice i Neret-ve u Dalmaciji (Tvrtkovi} i ost. 1980; Petrov 1992).

Ekologija: Nastava mo~vare, travnjake i razli~ite {ume: nizinskemo~varne i poplavne lu`njakove {ume, vla`ne brdske i gorske

{ume (na nepropusnu tlu, npr. {umu jele i rebra~e, Blechno – Abietetum),vla`ne travnjake i {ibljake kr{kih polja gdje je dominantni kukcojed(Kry{tufek & Tvrtkovi} 1988), a ~esta je i uz potoke. U podru~ju gdjenema kompeticije s vodenom rovkom zauzima i vodena stani{ta(Spitzenberger 1999a).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 24.1; 37; 42.1322; 44; 53

Habitats Directive stani{ta: 6410; 6420; 6430; 6440; 91E0; 91F0; 9410.

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Soricidae, rovke, shrews

Globalna kategorija ugro`enosti: NE

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Gubitak mo~varnih i poplav-nih stani{ta isu{ivanjem, uni{tavanje prirodnih stani{ta obalno-

ga podru~ja rijeka i jezera. IUCN razlozi ugro`enosti: 1.

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je prema Zakonu o za{titi pri-rode za{ti}ena Pravilnikom NN 31/95, a Pravilnikom NN

84/96 predvi|ena je od{teta od 1.000,00 kn po ubijenom primjerku.Vrsta je na Dodatku III. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Za{tita ve}ih kompleksa mo~varnih i vla`-nih livada, osobito u kr{kim poljima Like, Gorskog kotara i Dalmaci-je. IUCN mjere za{tite: 1.1.1; 4.4

Rasprostranjenost: Kontinentalna Europa i Turska, u Rusiji dorijeke Dona (Kry{tufek i ost. 2001). U Hrvatskoj nastava kon-

Mo~varna rovkaMiller’s Water Shrew, Neomys anomalus Cabrera, 1907

Sl. 49. Mo~varna rovka / Miller's water shrew (Neomys anomalus). SNIMIO: M. ANDERA

Sl. 50. Rasprostranjenost mo~varne rovke / Distribution of the Miller's water shrew

Page 77: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

77

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Soricidae, rovke, shrews

Globalna kategorija ugro`enosti: NE

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Gubitak stani{ta zbog kana-liziranja potoka i manjih rijeka, isu{ivanje bara, mo~vara i tr{}a-

ka, smanjivanje mogu}nosti prehrane zbog one~i{}ivanja voda kojimse remeti sastav tradicionalnog plijena. Zabilje`ene su visoke prirod-ne promjene brojnosti {to dodatno ugro`ava male populacije. Osobi-to su ugro`ene pojedine izolirane populacije, npr. na Medvednici.IUCN razlozi ugro`enosti: 1; 6.3; 8.3; 9.8

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku III. Bernske kon-

vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Ugradnja za{tite u vodnogospodarsku os-novu uz odr`avanje prirodnih tokova manjih vodotoka, izbjegavanjegradnje nasipa neposredno uz korita rijeka i potoka. IUCN mjereza{tite: 1.1.1; 4.1

Rasprostranjenost: Palearkti~ka vrsta, rasprostranjena od [pa-njolske, Engleske i Skandinavije do poluotoka Sahalina u Aziji

(Spitzenberger 1999a). U Hrvatskoj je zabilje`ena samo u crnomor-skom slijevu: uz Kupu od njezina izvora, na @umberku, u pritocimaSave u Turopolju i na Medvednici te u dijelu zapadne Slavonije doPsunja, uz potoke isto~nog dijela slavonskoga gorja, potok @irovac –pritok Une, te pritoci Drave uzvodno do utoka Mure (Tvrtkovi} iost. 1980; Petrov 1992). Mogu}i stariji nalaz uz Rje~inu (Depoli1899) upitan je jer nije sa~uvan dokazni primjerak.

Ekologija: Nastava potoke i jezera, mo~vare, bare, ali i jarke uvla`nim, a posebno poplavnim {umskim livadama. Uz vodoto-

ke je rasprostranjena od nizina do visoko u planine (Kry{tufek i ost.2001). Vrsta je dobro prilago|ena za ronjenje i hranu tra`i uglavnompod vodom: `ivi u svim vodenim stani{tima gdje nema grabe`ljivih riba.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 22; 24.1; 53; 89

Habitats Directive stani{ta: 3220; 6430

VodenrovkaWater Shrew, Neomys fodiens (Pennant, 1771)

Sl. 51.Vodenrovka /Water shrew(Neomysfodiens).SNIMIO: M. ANDERA Sl. 52. Rasprostranjenost vodenrovke / Distribution of the Water shrew

Page 78: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

78

Autori teksta: Dra{ko Holcer i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Rhinolophidae, {i{mi{i potkovnjaci, horseshoe bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: U Europi je bio zabilje`enosjetan pad brojnosti izme|u 1960. i 1980. godine, vjerojatno

zbog klimatskih promjena, ali i upotrebe insekticida te uznemirivanjakolonija u {piljama i gubitka skloni{ta u potkrovljima (Ransome1999). Stanje populacije u Hrvatskoj jo{ je nepoznato, no nije opa`enzamjetan trend pada brojnosti u poznatim kolonijama. IUCN razlo-zi ugro`enosti: 1.4; 5.1; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: U skladu s Akcijskim planom za za{titu ve-likog potkovnjaka u Europi (Ransome & Hutson 2000), koji su prih-vatile ~lanice Europske zajednice, a postao je za Hrvatsku obveza izEUROBATS-a, treba nastaviti kartiranje ljetnih i zimskih kolonija iutvr|ivanje njihove brojnosti koje je prekinuto godine 2002., te po~e-ti utvr|ivati podru~ja stani{ta pogodnih za prehranu, kao i vrjednova-nje njihova stanja. Istovremeno treba za{tititi ve}e ljetne kolonije ipodru~ja njihove aktivnosti, kao i znatnije zimske kolonije. S obzi-rom na broj poznatih kolonija, veliki potkovnjak bi mogao biti prvavrsta {i{mi{a u Hrvatskoj na kojoj }e se zapo~eti pratiti stanje broj-nosti kolonija u {piljama, jer }e rezultati biti zna~ajni za procjenutrenda promjena stanja populacija. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.4; 3.9;4.4

Rasprostranjenost: Umjereno i mediteransko palearkti~ko pod-ru~je od Engleske do Japana, sjeverozapadna Afrika (Ransome

1999). Na|en je u ~itavoj Hrvatskoj, ali je ~e{}i u mediteranskompodru~ju, uklju~uju}i i ve}inu jadranskih otoka. Sada se brojnost ve-likog potkovnjaka u Hrvatskoj procjenjuje na oko 35.000 jedinka(Tvrtkovi} i ost. 2001), a procjena se temelji na ukupno prebrojenih

3250 jedinka u porodiljskim kolonijama. Poznato je desetak ljetnihkolonija, svaka s prosje~no oko 150 jedinka, i nekoliko zimskih kolo-nija, s prosje~no oko 400 jedinka.

Ekologija: ^est u nizinskom i brdskom pojasu, u podru~jima slistopadnim {umarcima, s pa{njacima (Ransome 1999), ali i ga-

rizima i makijom. Lovi ve}e kornja{e i ve}e no}ne leptire na livadama,

Veliki potkovnjakGreater Horseshoe Bat, Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774)

Sl. 53. Veliki potkovnjak / Greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum). SNIMIO: D. PELI}

Page 79: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

79

grmlju, rubovima {uma i {umskim ~istinama. Ljetne kolonije su muna tavanima i u {piljama. Za zimovanja mijenja lokacije u istoj {pilji, adogodi se da tijekom jedne zime boravi i u razli~itim {piljama. Zabi-lje`ene su migracije izme|u ljetnih i zimskih kolonija udaljene do 180km, prosje~no 20–30 km (Ransome 1999).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 32; 38; 41.2; 41.7; 41.8;65.22; 65.32; 86

Habitats Directive stani{ta: 8310; 9160; 91F0; 91G0; 91H0; 91K0;91L0; 9260; 9340

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi} i Marin Grgurev

Porodica: Rhinolophidae, {i{mi{i potkovnjaci, horseshoe bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Osjetljivost na uznemirivanjekolonija u skloni{tima; obnova zgrada na na~in da mali potkov-

njak gubi svoja tradicionalna skloni{ta; promjene u krajoliku kojimagubi svoje tradicionalne »staze« izme|u skloni{ta i podru~ja u kojimalovi plijen, npr. uklanjanje drvoreda i `ivica. Sredinom XX. stolje}a u

Mali potkovnjakLesser Horseshoe Bat, Rhinolophus hipposideros(Bechstein, 1800)

Sl. 54 Rasprostranjenost velikog potkovnjaka / Distribution of theGreater horseshoe bat

Sl. 55. Mali potkovnjak / Lesser horseshoe bat (Rhinolophus hipposideros). SNIMIO: I. PAVLINI}

Page 80: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

80

Europi je zabilje`en pad brojnosti, osobito uz sjeverni rub areala(Schofield 1999). U Hrvatskoj je razmjerno ~esta vrsta, iako nisupoznate ve}e kolonije. Zasad nema podataka o smanjivanju brojnosti,ali je potencijalno ugro`en onemogu}ivanjem pristupa tavanima i im-pregnacijom drvene gra|e za krovi{ta otrovnim spojevima. IUCNrazlozi ugro`enosti: 1.2; 1.4; 5.1, 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske kon-vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Mali potkovnjak je me|u prioritetnim vrsta-ma EUROBATS-a za izradbu autekolo{kih studija, pa postoji obveza

izvje{}ivanja o napretku poznavanja stanja populacija i za{titi. Potreb-no je {to prije zapo~eti kartirati kolonije na tavanima kako bi se mog-li izboriti za za{titu onih brojnijih. Za za{titu vrste vrijedno bi se bi-lo izboriti da se u budu}e rabe manje otrovna sredstva za impregnaci-ju drvenih greda i druge drvene gra|e za krovi{ta te da nova krovi{taostanu pristupa~na {i{mi{ima, a za to treba pridobiti javnost i vlasni-ke zgrada. IUCN mjere za{tite: 2; 3.2; 3.3; 4.1

Rasprostranjenost: Od Irske, ~itava srednja i ju`na Europa, af-ri~ki dio Sredozemlja, do Sudana i Etiopije, zapadna Azija do

Ka{mira (Schofield 1999). @ivi u ~itavoj Hrvatskoj, u svim toplijimnizinskim i brdskim podru~jima, uklju~iv{i ve}inu ve}ih jadranskihotoka.

Ekologija: Mali potkovnjak plijen lovi u {ibljacima i garizima,uz `ivice, rubove {uma i livada, u trsci i uz vodotoke. Hrani se

komarima (Tipulidae), manjim no}nim leptirima i tvrdokrilcima, ko-marcima (Schofield 1999) koje hvata u zraku, na gran~icama i li{}u,stijenama i tlu. Zimovali{ta su mu u {piljama, rudnicima i podrumima.Pari se od rujna do prolje}a, a `enke okote po jedno mlado krajem lip-nja i po~etkom srpnja. Do`ivi oko 18 godina. U Hrvatskoj su mu ljet-ne kolonije u potkrovljima zgrada i u crkvenim tornjevima. Ve}e zim-ske kolonije, koje su poznate u sjevernijem dijelu Europe, u Hrvat-skoj nisu jo{ na|ene, ali su ~esti nalazi pojedina~nih primjeraka zimiu {piljama. Najve}a zimska kolonija, u jednoj {pilji na @umberku, imaoko 60 jedinka.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 32.B; 53; 65.22; 65.32

Habitats Directive stani{ta: 8310; 9160; 91K0; 91L0; 9260; 9320; 9340;9530

Sl. 56. Rasprostranjenost malog potkovnjaka / Distribution of the Lesser horseshoe bat

Page 81: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

81

Autori teksta: Dra{ko Holcer, Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: VU: A2c

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: II

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Zabilje`en je pad brojnosti unekim dijelovima Europe: pretpostavljeni uzroci su uni{tavanje

i uznemirivanje kolonija (^ervený 1999), ali vjerojatno i ~e{}a upot-reba pesticida. U panonskom dijelu areala ugro`en je i zbog impreg-nacije drvene gra|e za krovove otrovnim tvarima. U Hrvatskoj je pre-ma ostalim vrstama veoma brojan u primorju, ~ak pretpostavljamo daje brojnost na{e subpopulacije zna~ajna u okviru brojnosti ~itave vr-ste. Za sada nema naznaka pada brojnosti, pa ga zato ne smatramo re-gionalno ugro`enim. Vrsta je izrazito osjetljiva na uznemirivanje.IUCN razlozi ugro`enosti: 3.5; 5.1; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske kon-vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Kartiranje ljetnih kolonija i pra}enje stanjabrojnosti te autekolo{ka istra`ivanja koja su na popisu prioriteta ~la-nica EUROBATS-a. IUCN mjere za{tite: 3.2; 33.3; 3.9

Rasprostranjenost: Sredozemno podru~je: ju`na i srednja Eu-ropa od Portugala, zapadna Azija do Kavkaza i Afganistana,

sjeverna Afrika (Topál 2001). Dolazi u ~itavoj Hrvatskoj, osim u vi-

Ri|i {i{mi{Geoffroy’s Bat, Myotis emarginatus (E.Geoffroy, 1806)

Sl. 58. Dokumentirana rasprostranjenost ri|eg {i{mi{a (crveno) uzpotencijalno podru~je rasprostranjenja (naran~asto) / Documented distribution of the Geoffroy's bat (red) with area of potential distribution (orange) Sl. 57. Ri|i {i{mi{ / Geoffroy's bat (Myotis emarginatus). SNIMIO: D. PELI}

Page 82: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

82

{im dijelovima gorja. ^est je i na otocima, Rabu, Dugom otoku, Bra~u,Hvaru, Visu, Kor~uli, Lastovu, Mr~ari, Mljetu, a na nekima ima i ve-like kolonije u {piljama, ~esto tik nad morskom povr{inom (Holcer iost., u rukopisu).

Ekologija: Nizinska {umska i grmljem obrasla stani{ta, a po-sebno u primorskom kr{kom podru~ju. Ljetne kolonije su mu

u {piljama, ali i na tavanima zgrada. U Hrvatskoj je do sada poznatodevet {pilja s porodiljskim kolonijama, svaka s preko 100 jedinka, a udvjema po procjenama i vi{e od 2000 primjeraka ri|eg {i{mi{a u sva-koj – to je zasad najbrojnija populacija ove vrste u Europi (Tvrtkovi}i ost. 2001). Kolonije su mu ~esto uz velikog potkovnjaka ili ju`nogpotkovnjaka, a vrlo rado borave na ulazima u {pilje i u polu{piljama.Zabilje`ena je i zajedni~ka kolonija bre|ih `enki ri|eg {i{mi{a s `en-kama ju`nog potkovnjaka. Za razliku od drugih vrsta, vrlo rano na-pu{ta {pilje s ve} izraslim mladima, jo{ po~etkom kolovoza. I dalje surijetki zimski nalazi u {piljama (Holcer i ost., u rukopisu). Prema is-tra`ivanjima u drugim dr`avama, u kontinentalnom dijelu areala pli-jen mu se sastoji se uglavnom od pauka (Aranaeidae), a manje od no}-nih leptira i dvokrilaca, a hvata ga na li{}u i gran~icama grmlja i drve-}a (Bauerova 1986).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 32; 41; 44; 45; 65.22; 86

Habitats Directive stani{ta: 5130; 5210; 8310; 91FO; 91GO; 91HO;91M0; 9320; 9340

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Igor Pavlini}

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Trovanje drva u potkrovljimazgrada insekticidima, uznemirivanje porodiljskih kolonija i ko-

lonija na zimovanju. Izme|u 1950. i 1970. zabilje`en je u Europi dras-ti~an pad brojnosti; istu pojavu u to doba zabilje`ila je i \uli} (1994d)u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vrsta je nestala iz dvaju prije poznatihnalazi{ta (Izvor {pilja kod Vrane, Vrlovka kod Kamanja), ali je na|enai na nekim novim lokalitetima, pa je zasad, prema dosada{njim poda-cima, ne mo`emo uvrstiti u ugro`ene vrste. IUCN razlozi ugro`e-nosti: 5.1; 10

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonskekonvencije.

Veliki {i{mi{Greater Mouse-eared Bat, Myotis myotis (Borkhausen, 1797)

Sl. 59. Veliki {i{mi{ / Greater mouse-eared bat (Myotis myotis). SNIMIO: I. PAVLINI}

Page 83: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

83

Predlo`ene mjere za{tite: Inventarizacija kolonija, za{tita drva koje serabi u graditeljstvu s manje otrovnim sredstvima; za{tita velikih poro-diljskih kolonija od uznemiravanja na tavanima i za{tita velikih kolo-nija u {piljama i jamama. IUCN mjere za{tite: 3.2; 4.1; 4.4

Rasprostranjenost: Od Portugala do Ukrajine, Turske, Sirije,Libanona, Izraela. Tako|er u sjevernoj Africi, na Balearima te

na velikim otocima Sredozemlja: Korzika, Sardinija, Sicilija (Stutz,1999). Dolazi u ~itavoj Hrvatskoj, osim na jadranskim otocima. Ujadranskom primorju zabilje`en je na svega nekoliko lokaliteta: Mar-kova jama u Istri, sjeverni Velebit, Kusa~a kraj Zrmanje, ]ulumovape}ina kod Kijeva, Biokovo (Tvrtkovi} i Pavlini}, u pripremi). Zbogmorfolo{ke sli~nosti s o{trouhim {i{mi{em identifikacija je amateri-

ma ~esto problemati~na bez dokaznog materijala i vjerodostojnihvanjskih dimenzija, odnosno osteolo{kih ostataka (Arlettaz i ost. 1991;Arlettaz i ost. 1997).

Ekologija: U ju`nom dijelu areala skloni{ta su mu jedino u {pi-ljama i rudnicima, a u sjevernom dijelu areala je sinantropna vr-

sta: kolonije su mu u crkvenim tornjevima i krovi{tima zgrada (Stutz1999). Lovi na {umskim ~istinama i travnjacima, a plijen su mu naj-~e{}e tvrdokrilci iz skupine tr~aka (Carabidae) (Arlettaz 1996).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 4; 36; 37; 38; 65.22; 81; 86

Habitats Directive stani{ta: 8310; 9110; 91K0; 9410

Sl. 60. Pretpostavljena rasprostranjenost velikog {i{mi{a / Supposed dis-tribution of the Greater mouse-eared bat

Page 84: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

84

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Dra{ko Holcer

Porodica: Vespertilionidae, mi{oliki {i{mi{i, common bats

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Gubitak lokacija u ku}amakoje vrsti slu`e za skloni{ta, smanjivanje broja starih stabala s

dupljama, upotreba pesticida u {umarstvu. IUCN razlozi ugro`enos-ti: 1.3.3; 1.4; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Di-

rective, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. Bonske kon-vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Utvr|ivanje klju~nih populacija i rasprostra-njenosti te stanja stani{ta. Za{tita starijih stabala s dupljama i smanji-vanje upotrebe pesticida ugradnjom mjera za{tite biolo{ke raznoli-kosti u {umarsku praksu. IUCN mjere za{tite: 1.1.1; 3.2; 3.4

Rasprostranjenost: Od Madeire, Irske i Portugala do Indije; usjevernoj Africi i na Korzici (Shiel 1999). U Hrvatskoj je zasad

Mali ve~ernjakLeisler’s Bat, Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817)

Sl. 62. Dokumentirana rasprostranjenost malog ve~ernjaka (crveno) ipotencijalno podru~je rasprostranjenosti (naran~asto) / Documenteddistribution of the Leisler's bat (red) and potential distribution (orange)Sl. 61. Mali ve~ernjak / Leisler's bat (Nyctalus leisleri). SNIMIO: M. ANDERA

Page 85: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

85

poznat samo iz gorskog dijela (@umberak, Risnjak, Mala Kapela, Ve-lebit) te s jadranske obale i otoka Cresa, Mljeta, Bra~a, Lastova (Tvr-tkovi} i ostali, u pripremi). Iako je ovaj {i{mi{ selac, populacija u Hr-vatskoj vjerojatno je rezidentna: odrasli mu`jaci su ovdje stalno ~ita-ve godine, tu i zimuju, zajedno sa `enkama koje se vra}aju sa sjeverai pare se. Nema dokaza da kod nas `enke ra|aju i podi`u mlade, a tose vjerojatno de{ava negdje u isto~noj Europi, mo`da u Bjelorusiji iUkrajini.

Ekologija: Tipi~na {umska vrsta listopadnih i mje{ovitih {uma.Rezidentnu populaciju tvore samo mu`jaci; skloni{ta su im u

dupljama drve}a, ali i u potkrovljima ili raznim {upljinama zgrada; umediteranskom dijelu obale i otoka zajedno zimuju mu`jaci i `enke;nakon parenja `enke u prolje}e migriraju u sjevernije dijelove Euro-pe. Plijen, koji se sastoji od no}nih leptira, komara, dvokrilaca, tularai kornja{a, lovi iznad ~istina i travnjaka. Kao selac prevaljuje velikeudaljenosti izme|u zimovali{ta i ljetnih kolonija – najdu`e poznatoputovanje iznosi 1245 km, a zabilje`eno je izme|u Ukrajine i Turske(Shiel 1999). Zimovanje je zabilje`eno i u zgradama na nekim na{imotocima, primjerice na Cresu.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 34; 35; 36; 37; 38; 4; 86

Habitats Directive stani{ta: 0

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Sciuridae, vjeverice, squirrels

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Zabilje`ene su velike fluk-tuacije brojnosti, ali uzroci su im nepoznati; opasnost je i mo-

gu}e uno{enje kompeticijski ja~ih vrsta, kao ameri~ke S. carolinensis,koja je ve} dio faune susjedne nam Italije (Gurnell & Wauters 1999).IUCN razlozi ugro`enosti: 8.1; 9.8

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku III. Bernske kon-

vencije.

VjevericaRed Squirrel, Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758

Sl. 63. Vjeverica / Red squirrel (Sciurus vulgaris). SNIMIO: @. STIPETI}

Page 86: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

86

Predlo`ene mjere za{tite: Zadr`ati sada{nji status i organizirati po~e-tak monitoringa; pri ve}oj lokalnoj brojnosti od 0,9 jedinka/ha do-pustiti odstrjel jer bi vrsta ina~e mogla postati {tetna. IUCN mjereza{tite: 3.9; 5.6

Rasprostranjenost: Palearkti~ka, od Irske i Portugala, gdje jenedavno unesena, do Sahalina i otoka Hokkaido u Japanu

(Gurnell & Wauters 1999). U Hrvatskoj je rasprostranjena u ~itavomkontinentalnom dijelu i u Istri, a u Dalmaciju se pro{irila vjerojatnoprije tridesetak godina (Petrov 1992). Stanje populacije na Krku(\uli} & Gelen~ir 1965) je upitno, a zabilje`eni primjerak na Bra~upotje~e vjerojatno od poku{aja naseljavanja. Diljem Hrvatske naj~e{-}i su primjerci crne do tamnosme|e boje, jedino su u reliktnim boro-vim {umama (Hellebero-Pinetum) kod Vrhovina crvene boje, sli~nokao u sjevernijem dijelu Europe.

Ekologija: Svi tipovi {uma, ali naro~ito crnogori~ne (jelove,smrekove, borove); parkovi. Glavna hrana su joj sjemenke ~e-

tinja~a i razli~itoga listopadnog drve}a.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 4 (naro~ito 4.2); 85

Habitats Directive stani{ta: 91K0; 91R0; 9410; 9530

Sl. 64. Podru~je rasprostranjenosti vjeverice / Red squirrel distribution

Page 87: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

87

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Kako hr~ku pogoduju melio-racije, na melioriranim podru~jima pove}ava brojnost. Kao

zamjetnog {teto~inu na kulturama stalno ga se poku{ava istrijebiti. Too~ito dosad nije uspjelo, ali bi hr~ak veoma lako mogao dospjeti napopis ugro`enih vrsta u Hrvatskoj. Razlog je {to mu je uz Dravu ju`-

ni rub areala, a promjene brojnosti populacija u pojedinim godinamasu velike. Za Hrvatsku nemamo podataka za procjenu, iako novinski~lanci povremeno izvje{}uju o masovnim pojavama hr~ka kod Vara`-dina. IUCN razlozi ugro`enosti: 5.1; 9.8

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Direc-

tive i Dodatku II. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Prije bilo kakvih poku{aja preventivne za{-tite makar pojedina~nih populacija, treba istra`iti areal vrste i lokaci-je svih kolonija te po~eti pratiti promjene brojnosti. IUCN mjereza{tite: 3.2; 3.9

Rasprostranjenost: I dalje ne postoje egzaktni podaci o raspros-tranjenosti ove vrste u Hrvatskoj. Zabilje`ene su samo izolira-

Hr~akCommon Hamster, Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758)

Sl. 65. Hr~ak / Common hamster (Cricetus cricetus). SNIMIO: M. ANDERA

Sl. 66. Rasprostranjenost hr~ka / Distribution of the Common hamster

Page 88: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

88

ne populacije u Baranji, Podravini i Prekmurju (Ru`i} 1982; Petrov1992). Brojnost mu obi~no dose`e 30 do 40 primjeraka po hektaru,ali svakih 10 do 15 godina mo`e se pove}ati i do 800 primjeraka pohektaru (Niethammer 1982).

Ekologija: Otvorene nizine sa zna~ajkama polustepske klime ini`om razinom podzemnih voda. Dana{nja su mu stani{ta u

Hrvatskoj vezana uz obra|ena polja, uglavnom kukuruzi{ta i kulture`itarica, ali i uz nasade povr}a, krumpiri{ta i djeteli{ta. Kao oportunistu prehrani biljem, veoma se lako prilago|ava promjenama u sadnji po-jedinih kultura. Stanuje u sustavu podzemnih hodnika dugih i preko10 m, koje sam iskopa. Svaki sustav ima najmanje dva izlaza. U jesensabire zimnicu koju sprema u podzemne smo~nice. Po jednom gni-jezdu smo~nice obi~no sadr`e nekoliko kilograma mase gomolja, li{-}a i raznih sjemenka (Ru`i} 1982). U Panonskoj nizini od studenogado po~etka o`ujka miruje (Ru`i} 1976), spavaju}i u kratkim interva-lima. Jedan par hr~aka godi{nje mo`e imati prosje~no oko 30 jedinkapotomstva, pa u povoljnim godinama mo`e do}i do eksplozije popu-lacije. Tada ~ini velike {tete na kulturama. Nakon toga slijede godines veoma niskom brojno{}u. Dana{nji predatori mu mogu biti lisica(Vulpes vulpes), tvor (Putorius putorius) i zerdav (Mustela erminea).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 0

Habitats Directive stani{ta: 0

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Vjerojatno su ugro`ene sa-mo izolirane rubne populacije u ni`im, toplijim i su{im nalazi{-

tima uz jadransku obalu (npr. u Istri) i izdvojena stani{ta u kontinen-talnom dijelu (npr. Klek). IUCN razlozi ugro`enosti: 9.9

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku III. Bernske kon-

vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Utvr|ivanje rasprostranjenosti, osobito izo-liranih populacija u primorju i na rubu Panonske ravnice. Procjenabrojnosti i pra}enje stanja odabranih populacija. IUCN mjere za{tite:3.2; 3.9

Planinska voluharicaSnow Vole, Chionomys nivalis (Martins, 1842)

Sl. 67. Planinska voluharica / Snow vole (Chionomys nivalis). SNIMIO: D. PELI}

Page 89: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

89

Rasprostranjenost: Areal joj je vezan uz planinska podru~ja Eu-rope i Male Azije: od [panjolske preko Alpa, Italije, Karpata,

balkanskih planina, Turske, Sirije, Izraela i Libanona do Kavkaza i Irana.Od otoka nastava jedino Eubëu u Gr~koj. U Hrvatskoj `ivi u Istri –Limski kanal, Istarske toplice, U~ka (Kry{tufek & Kova~i} 1989) – namasivu Risnjak – Snje`nik, na Velikoj i Maloj Kapeli, Velebitu, Li~kojPlje{evici i Dinari (Petrov 1992).

Ekologija: Kamenjari u pretplaninskom, gorskom i podgorskompojasu crnogori~nih i listopadnih {uma, rje|e kamenjar u pri-

morskom pojasu hrasta medunca. Poznate su cikli~ke masovne pojave.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 61.5; 62.1; 62.3; 62.4

Habitats Directive stani{ta: 8120; 8140; 8210

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Fragmentacija i nestanak vla`-nih stani{ta isu{ivanjem i zatrpavanjem. IUCN razlozi ugro`e-

nosti: 1.1

Postoje}a zakonska za{tita:Vrsta nije dosad za{ti}ivana.

Predlo`ene mjere za{tite: Utvr|ivanje rasprostranjenosti i pra}enjetrenda promjena u Istri i na u{}u Neretve. Za{titu treba provoditikroz mjere za{tite stani{ta. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.9

Patuljasti mi{Harvest Mouse, Micromys minutus (Pallas, 1771)

Sl. 68. Rasprostranjenost planinske voluharice / Distribution of theSnow vole

Sl. 69. Patuljasti mi{ / Harvest mouse (Micromys minutus). SNIMIO: N. TVRTKOVI}

Page 90: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

90

Rasprostranjenost: @ivi od Engleske i [panjolske u Europi doJapana u Aziji, brojan i na Orijentu (Assam, Myaumar) (Spit-

zenberger 1999b). U Hrvatskoj ga nalazimo u Istri, kontinentalnojHrvatskoj (Lika, doline Save i Drave) i na vla`nim stani{tima u{}aNeretve (Petrov 1992; Kry{tufek & Kova~i} 1984).

Ekologija: Uglavnom tr{}aci uz obale vodotoka i jezera, mo~-vare, vla`ni rubovi {uma i vla`ne i zarasle {umske ~istine, `ivi-

ce, kukuruzi{ta, ri`ina polja. Ljetna kuglasta gnijezda gradi od trave,pola do jednog metra iznad tla. Hrani se sjemenkama i raznim beskra-lje`njacima. Brojnost mu se na stani{tima u sjevernoj Njema~kojprocjenjuje na 6 do 25 jedinka/ha (Spitzenberger 1999b). U Hrvat-skoj mu to~an areal i brojnost nisu poznati.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 44; 53; 82

Habitats Directive stani{ta: 8420

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Muridae, mi{oliki glodavci, mice and voles

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Iako je prije bio brojan i poz-nat kao {tetnik u poljoprivredi, populacije su mu se veoma sma-

njile zbog intenzivne poljoprivrede i upotrebe pesticida. IUCN raz-lozi ugro`enosti: 1.1.1.3; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH.

Mi{ humka{Steppe Mouse, Mus spicilegus Peteny, 1882

Sl. 70. Rasprostranjenost patuljastog mi{a / Distribution of the Harvestmouse

Sl. 71. Mi{ humka{ / Steppe mouse (Mus spicilegus). SNIMIO: K. UNTERHOLZNER

Page 91: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

91

Predlo`ene mjere za{tite: Utvr|ivanje granica rasprostrenjenosti, pra-}enje promjena brojnosti i mjere odr`avanja populacije u postoje}ojbrojnosti. IUCN mjere za{tite: 3.2, 3.9; 5.6

Rasprostranjenost: Europski endem: od isto~ne strane Ni`ider-skog jezera (Seewinkel) u Austriji, uz Dunav preko Panonske

nizine do njegova u{}a, u Moldaviji i Ukrajini, do Rostova u Rusiji(Macholán 1999); na Balkanskom poluotoku ju`no uz Moravu i izo-lirana populacija od Ulcinja (Crna Gora) preko Albanije do sjevero-zapadne Gr~ke (Petrov, 1992; Mitchell-Jones 1999). U Hrvatskoj suna|eni humci sa sjemenkama uz Dravu nizvodno od Ilminog Dvora(Donji Miholjac), u Baranji, uz Dunav do Iloka (Pan~i} 1984) te uzSavu, od Selne i Oprisavaca (Slavonski Brod) do Babine Grede (Pet-rov 1992; Tvrtkovi}, neobjavljeno).

Ekologija: Prirodni nizinski travnjaci stepskog i polustepskogpodru~ja s kratkim travama, uz `itna polja i na rubovima po-

ljoprivrednih zemlji{ta: osobitost mu je spremanje sjemenka u hum-ke koje pokriva zemljom. Mo`e se na}i od jednog do 20, ali i do 100humaka/ha. U svakom humku `ivi od 5 do 14 jedinka, a za zimu spre-me u prosjeku oko 6 kg sjemenka, uglavnom razli~itih korovnih, ali ikultiviranih biljaka, kao Ambrosia, Amaranthus spp., Chenopodiumspp., Digitaria, Hordeum, Setaria, Sorghum, Tripleurospermum i Triti-cum (Pan~i} 1984; Macholan 1999; Unterholzner i ost. 2000).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 34; 82; 84

Habitats Directive stani{ta: 6240

Sl. 72. Rasprostranjenost mi{a humka{a / Distribution of the Steppemouse

Page 92: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

92

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Myoxidae, puhovi, dormice

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Razmjerno rijetka vrsta, raz-lozi ugro`enosti su upotreba pesticida u {umarstvu i smanjiva-

nje udjela starijih {uma. Mo`da je razlog i kompeticija s ve}im puho-vima (Eliomys quercinus, Glis glis). IUCN razlozi ugro`enosti: 1.3.3;5.1; 8.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Di-

rective i Dodatku III. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Istra`ivanje rasprostranjenosti, ekologije ipra}enje trenda promjena brojnosti. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3; 3.9

Rasprostranjenost: Jedina palearkti~ka vrsta od ~etiriju vrstapuhova koje `ive u Hrvatskoj. U kontinentalnom dijelu `ivi od

[vicarske, Austrije i Italije do Urala, a uz Mediteran od Kalabrije (Ita-lija) preko Izraela do Tien [ana i Sinkianga (Kry{tufek 1999e). U Hr-vatskoj dolazi u bukovim i crnogori~nim {umama kontinentalnog po-jasa, na obalnim planinama i u gorskom dijelu od Risnjaka do ju`nogVelebita (Tvrtkovi} i ost. 1995), ali i u mediteranskim stani{tima Dal-macije ju`nije od Neretve (@aba, Orjen) (Tvrtkovi}, neobjavljeno).Takva rasprostranjenost tuma~i se kompeticijom ve}ega vrtnog puha(Eliomys quercinus) koji je osobito ra{iren u sjevernoj i sredi{njoj

Gorski puhForest Dormouse, Dryomys nitedula (Pallas, 1778)

Sl. 74. Rasprostranjenost gorskog puha / Distribution of the Forest dormouse

Sl. 73. Gorski puh / Forest dormouse (Dryomys nitedula). SNIMIO: D. POMYKALO

Page 93: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

93

Dalmaciji do Neretve. Upitan je izolirani nalaz na Medvednici (Zag-reb) od J. Mikuske (Petrov 1992).

Ekologija: U kontinentalnom dijelu nastava uglavnom crnogo-ri~ne {ume i mije{ane bukovo-jelove {ume starije od 100 godi-

na (Nowakowski & Boratynski 1997), ali i primorske bukove {ume, ame|u sitnim sisavcima ~esto je dominantan u klekovini bora krivulja(Kry{tufek 1985). U mediteranskom dijelu ju`nije od Neretve stani{-te su mu {ume i {ikare duba i zimzelenog hrasta crnike (Kry{tufek1999e). Ljetna gnijezda u bukovo-jelovim {umama ~esto su od maho-vine (Tvrtkovi} i ost. 1996b). U Moldaviji mu brojnost dose`e ~ak23–25 jedinka/ha, a u ostalim je dijelovima Europe vjerojatno punomanja (Kry{tufek 1999e). Predatori su uglavnom razli~ite vrste sova(Athene noctua, Strix aluco, S. uralensis i druge).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31.5; 32.1; 32.7; 32.B; 41; 42

Habitats Directive stani{ta: 4070; 8210; 9410

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Myoxidae, puhovi, dormice

Globalna kategorija ugro`enosti: VU:A1c

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Ugro`ena je osobito konti-nentalna podvrsta E. q. quercinus koja je u fazi nestajanja iz

srednje Europe; razlozi su nam nepoznati. U Hrvatskoj su tako|ernestale populacije u njezinu kontinentalnom dijelu (Tvrtkovi} i ost.1995), dok u primorju nisu zapa`ene promjene brojnosti. Ugro`enesu populacije na nekim otocima, primjerice na Lastovu, vjerojatnozbog visoke divlje populacije {takora Rattus rattus. IUCN razlozi ug-ro`enosti: 8.1; 8.2; 9.9 (samo otoci); 12

Vrtni puhGarden Dormouse, Eliomys quercinus (Linnaeus, 1766)

Sl. 75. Vrtni puh / Garden dormouse (Eliomys quercinus). SNIMIO: D. POMYKALO

Page 94: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

94

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku III. Bernske kon-

vencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Istra`ivanje ekologije i pra}enje trendapromjena brojnosti. IUCN mjere za{tite: 3.3; 3.9

Rasprostranjenost: Endemi~an za Europu; glavni dio areala umediteranskom podru~je oko Sredozemnog mora. U srednjoj

Europi (Karpati) i od balti~kih zemalja do Urala (Filippucci 1999). UHrvatskoj je ~est na kr{kom obalnom podru~ju, od U~ke do Metko-vi}a, ali i na planinama, Velikoj i Maloj Kapeli,Velebitu, Dinari, Mo-soru i Biokovu. Zabilje`en je i na otocima, Krku, Pagu, Hvaru, Kor-

~uli i Lastovu (\uli} 1971; Petrov 1992). Sjeverno od linije Kamenjak(Grobni~ko polje) – Vrhovine postoje samo stariji nalazi, s po~etka isredine XX. stolje}a (Tvrtkovi} i ost. 1995). Naznake geneti~ke iz-dvojenosti populacije uz isto~nu obalu Jadrana (ssp. dalmaticus \uli}& Felten, 1962) dobivene istra`ivanjem alozima (Vujo{evi} i ost.1993) treba tek provjeriti molekularno-geneti~kim istra`ivanjima mi-tohondrijske DNA.

Ekologija: Reliktne {ume bijelog bora, {ume alepskog i crnogbora, {ume hrasta medunca, crnike, primorske bukove {ume,

{ikare i garizi, kamenjar i to~ila. U susjednim dr`avama ~est je i u vo}-njacima. U Europi je zabilje`ena brojnost vrtnog puha, i po 30–50 je-dinka/ha (Filippucci 1999). O biologiji populacija u Hrvatskoj goto-vo se ni{ta ne zna.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 32.7; 41.7; 41.8; 42; 61.5; 62.1;83.1

Habitats Directive stani{ta: 8140; 8210; 8240; 91R0; 91R0; 9260;9340; 9530

Sl. 76. Dana{nja rasprostranjenost vrtnog puha (crveno) uz dokumenti-rane nalaze iz prve polovice XX. stolje}a (`uto) / Present distribution of the Garden dormouse (red) with documented findings from first part of the 20th century (yellow)

Page 95: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

95

Autor teksta: Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Myoxidae, puhovi, dormice

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Glavni razlozi ugro`enosti sufragmentacija stani{ta i klimatske promjene (Morris 1999), te

vjerojatno i upotreba insekticida u {umarstvu. Nejasan je odnos pre-ma ostalim vrstama puhova, posebno sivom puhu, koji bi mu mogaobiti jaki kompetitor. Razlog sada{njem statusu bilo je smanjenje area-la u sjevernim dijelovima srednje Europe. U Hrvatskoj vjerojatnone}e dospjeti u kategoriju ugro`enih vrsta, ali se to sa sigurno{}u nemo`e znati bez prethodnih istra`ivanja brojnosti i rasprostranjenostite monitoringa odabranih populacija. Ugro`ava ga upotreba insekti-cida u {umarstvu. IUCN razlozi ugro`enosti: 1; 8.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodatku IV. Habitats Di-

rective i Dodatku III. Bernske konvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Istra`ivanje rasprostranjenosti i ekologije tepra}enje trenda promjena brojnosti. IUCN mjere za{tite: 3.2; 3.3; 3.9

Rasprostranjenost: Zapadni palearktik: od Engleske do sjever-ne Anatolije (Turska) te Sicilija i Krf (Morris 1999). U Hrvat-

skoj dolazi u Istri i ostalom kontinentalnom dijelu, uklju~iv{i Risnjak,Veliku Kapelu i Velebit (Tvrtkovi} i ost. 1995), a vjerojatno i Dinaru.Nalaze na Svilaji i Mose}u (Krpan 1962) tek treba potvrditi.

Ekologija: Arborealna vrsta europskih listopadnih {uma nase-ljava posebno rubove {uma, sloj grmlja, {ibljake i `ivice; ~est u

Puh ora{arCommon Dormouse, Muscardinus avellanarius (Linnaeus, 1758)

Sl. 77. Puh ora{ar / Common dormouse (Muscardinus avellanarius). SNIMIO: D. PELI}

Sl. 78. Rasprostranjenost puha ora{ara / Distribution of the Commondormouse

Page 96: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

96

klekovini bukve. Ljetna gnijezda su mu od bukova li{}a i trave. U Eu-ropi je prosje~no zabilje`eno do 10 jedinka/ha ora{ara u pogodnimstani{tima. Hrani se gusjenicama leptira, razli~itim kukcima, cvije-}em, plodovima i sjemenkama (Morris 1999). U Hrvatskoj se, osimjednog poku{aja na dva lokaliteta u Gorskom kotaru (Tvrtkovi} i ost.1996b), ekologija puha ora{ara nije istra`ivala.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 31.5; 41; 42; 44; 84

Habitats Directive stani{ta: 9110; 9160; 91F0; 91K0; 9260

Autori teksta: Marijan Grube{i} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Canidae, psi, dogs

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Glavni razlozi potencijalnenugro`enosti su krivolov jer ga dr`e {teto~inom, ilegalno tro-

vanje, stradavanje na prometnicama zbog presijecanja migratornihpravaca, nedostatak prirodnog plijena. Po{to je godine 1995. uvr{tenna listu ugro`enih i slu`beni popis za{ti}enih vrsta u Hrvatskoj, smr-tnost vukova od krivolova pove}ana je za pet do jedanaest puta (Hu-

VukWolf, Canis lupus Linnaeus, 1758

Sl. 79. Vuk / Wolf (Canis lupus). SNIMIO: B. KRSTINI} / APPLAUDO GRUPA

Page 97: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

97

ber i ost. 2000). Za to gotovo nitko nije bio ka`njen. Istovremeno suse od{tetni zahtjevi koje je morala nadoknaditi dr`ava pove}ali do2004. godine na 1,920.000,00 kn godi{nje ([trbenac i ost. 2005). Po-sebno je zabrinjavaju}e ilegalno trovanje, kojim se ugro`avaju i drugeugro`ene i za{ti}ene vrste. Trend porasta hrvatske subpopulacije vu-ka, usprkos evidentno ve}oj smrtnosti, doveo je do skidanja vuka spopisa ugro`enih vrsta, ali }e u ovom statusu vuk ostati samo ako seu budu}nosti o odr`avanju njegove brojnosti, primjerene kapacitetuprostora, bude vodila trajna briga. IUCN razlozi ugro`enosti: 4.1.2.3;4.2; 5.1

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je za{ti}ena prema Zakonu oza{titi prirode RH, a nalazi se i na Dodacima II. i IV. Habitats

Directive, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. CITES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: Ministarstvo kulture je donijelo na temeljuzajedni~kog rada stru~njaka i predstavnika svih zainteresiranih stranau okviru LIFE projekta za{tite i upravljanja vukovima »Plan upravlja-nja vukom u Hrvatskoj« 7. 12. 2004. ([trbenac i ost. 2005). Po temelj-nim okosnicama plana predvi|ene su: uspostava stalnog istra`ivanja ipra}enja kako vukova tako i njihova plijena, o~uvanje cjelovitosti ikakvo}e stani{ta, uskla|ivanje lovnogospodarskih osnova s o~uva-njem vuka, suzbijanje krivolova, poticanje bolje organiziranosti sto-~ara, usmjeravanje gospodarenja stokom da bi se pove}ala uspje{nost~uvanja stada, dovr{avanje evidencije stoke u dr`avi, pobolj{avanjepostoje}eg sustava kompenzacije {tete, rje{avanje problema pasa luta-lica, suzbijanje ilegalnog odlaganja klaoni~kog otpada, vo|enje stalneedukativne i informativane kampanje. Vuku treba uz za{titu i ograni-~iti rast populacije. Zato su predvi|eni po potrebi i zahvati u popula-ciju vuka jer }e plan trebati fleksibilno mijenjati s obzirom na trenut-no stanje vu~je populacije. Plan treba koordinirati sa susjednim dr`a-vama s kojima dijelimo istu vu~ju populaciju. Prva revizija plana pred-vi|ena je za dvije godine. IUCN mjere za{tite: 1.1.2; 4.3; 5.6

Rasprostranjenost: Vuk ima holarkti~ku rasprostranjenost, odPortugala i [panjolske preko Azije do Amerike; ju`na granica

mu ide sjevernim obalama Sredozemnog mora, sjevernom Arabijom iIndijom te podru~jem Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. U Europi suizolirane populacije u Portugalu, [panjolskoj i Francuskoj (Sulkava &Pulliainen 1999). Vuk je ve} dugo istrjebljen u ve}em dijelu zapadneEurope. Na Balkanskom poluotoku danas izolirana metapopulacijarasprostranjena je na oko 50.000 km2, a zajedno s populacijom u Al-

baniji, za koju se ne zna ni pribli`na brojnost, vjerojatno ima preko3.000 jedinka (Peters 1993). U Hrvatskoj stalni mu je areal u gor-skom dijelu (Gorski kotar i Lika), na Kordunu i Banovini, te u sjever-noj i sredi{njoj Dalmaciji (Huber i ost. 2000). Rje|e se pojavljuje na@umberku, a samo iznimno i u Slavoniji. Populacija vuka iz Hrvatsketijesno je povezana s populacijama u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Ekologija: [umska kontinentalna podru~ja s travnjacima, oso-bito gorska, ali i submediteranska brdovita i {umovita podru~-

ja Dalmatinske zagore. Za vuka su u sjevernijem dijelu Europe zabi-lje`ene velike godi{nje migracije, ~ak do 1200 km2 (Peters 1993). UDalmaciji je istra`ivanjima koja su obavljena na tri markirana vuka ut-

Sl. 80. Stalna prisutnost vuka (crveno), uz rasprostranjenost u 19.stolje}u (`uto) / Permanently present of the Wolf (red) with rangefrom the 19th century (yellow)

Page 98: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

98

vr|eno da je u`e podru~je zadr`avanja ~opora preko 150 km2 (Huberi ost. 2000). Djelomi~ne veli~ine prostora dva vu~ja ~opora u Gor-skom kotaru bile su 60 i 140 km2 (Kusak 2005). U Hrvatskoj, nakonvjerojatnog opadanja brojnosti po~etkom devedesetih godina XX.stolje}a, kad se smatralo da je preostalo samo oko 50 jedinka (Frko-vi} & Huber 1995), i brisanja s liste neza{ti}ene divlja~i, vu~ja popu-lacija uza sve dvojbe oko vjerodostojnosti prikupljenih podataka po-kazuje trend pove}anja, tako da je u 2000. godini procijenjena na 100do 150 jedinka (Huber i ost. 2000), odnosno na 190 jedinki 2002. go-dine ([trbenac 2005).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 31; 32; 41; 42; 44

Habitats Directive stani{ta: 9110; 9410

Autori teksta: Marijan Grubi{i} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Ursidae, medvjedi, bears

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: Godi{nje se odobrava izuzi-manje iz populacije do 15 % njezine veli~ine, i to 80 % odstrje-

lom, a 20 % ostalim uzrocima smrtnosti (ilegalni odstrjel, stradavanjena prometnicama i dr.) (De~ak i ost. 2005). U razdoblju od 1990. do1999. od prometa je stradalo ukupno 45 medvjeda. Velika opasnost jeizgradnja mre`e prometnica koja bi mogla onemogu}iti prirodnemigracije i izazvati geneti~ku izolaciju pojedinih manjih populacija. UEuropi je veliki problem i sinantropizacija ove vrste, posebno u pod-ru~jima u kojima su brojni turisti (Jakubiec 1999); to je problem i uHrvatskoj. Ilegalna {umska odlagali{ta otpada pridonose navikamapojedinih `ivotinja da se pribli`avaju ljudskim naseljima, {to je opas-no i za medvjede i za ljude; u takvim je situacijama gotovo jedino {topreostaje – dopustiti odstrjel. IUCN razlozi ugro`enosti: 3.5; 4.2;6.3.9; 10.6;11 (sinantropizacija).

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je na Dodatku II. HabitatsDirective, Dodatku II. Bernske konvencije i Dodatku II. A CI-

TES-a.

Predlo`ene mjere za{tite: Kao velikom grabe`ljivcu koji mo`e bitiopasan za ~ovjeka, medvjedu se mora ograni~iti rasprostranjenost ibrojnost. Potpunu brigu o stanju i brojnosti hrvatske subpopulacijemedvjeda kao lovne divlja~i treba organizirati Ministarstvo poljopriv-rede, {umarstva i vodnog gospodarstva u suradnji s Upravom za za{-titu prirode Ministarstva kulture. Pri izgradnji prometnica treba zbogodr`avanja koridora migracija planirati, izgraditi i odr`avati prolaze iprijelaze za velike `ivotinje, a naro~ito tzv. zelene mostove (jedan napoluautocesti Zagreb – Rijeka i pet na autocesti Zagreb – Split) napoznatim »medvje|im prijelazima«. Treba uspostaviti stalni monito-

Mrki medvjed*Brown Bear, Ursus arctos Linnaeus 1758

* U posljednje vrijeme rabi se i naziv sme|i medvjed (op. urednika)

Page 99: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

99

ring kori{tenja takvih prijelaza i uz brze prometnice postavljanje og-rada vi{ih od 2 metra. U parkovima prirode i u podru~ju oko nacio-nalnih parkova treba ograni~iti lov, a u ~itavom podru~ju medvjedatreba sanirati postoje}a divlja odlagali{ta otpada. Detaljna razradaovih i drugih mjera je u »Planu gospodarenja sme|im medvjedom uRepublici Hrvatskoj« (De~ak i ost. 2005). U sklopu plana upravljanjaosnovan je i interventni tim za medvjede koji je opremljen za brzi do-lazak na teren u slu~aju kada su medvjedi u neprilici ili stvaraju prob-leme ljudima. IUCN mjere za{tite: 3.9; 4.1; 4.3; 5.6

Rasprostranjenost: Medvjed je holarkti~ke rasprostranjenosti,ali je mjestimice istrjebljen, kao npr. u ve}em dijelu zapadne i

srednje Europe i dijelu Azije (Jakubiec 1999). Hrvatska populacijakao dio cjelovite metapopulacije Balkanskog poluotoka ima neke za-jedni~ke genetske karakteristike sa populacijom s Apeninskog poluo-toka (Taberlet i ost. 1992). Balkanska metapopulacija, koja zauzimaoko 50.000 km2, naseljava Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu,

Jugoslaviju, Albaniju i Gr~ku, a procijenjena je na oko 3.000 jedinka(Jakubiec 1999). Danas je pro{irena i na Austriju i sjevernu Italiju(Mitchell-Jones 1999). U Hrvatskoj glavnina areala mu je gorskopodru~je ju`no od Karlovca: Risnjak i Snje`nik, Velika Kapela, Vele-bit, Mala Kapela, Plje{evica i Dinara. Potencijalna stani{ta su mu ]i-}arija i U~ka. Tijekom nedavnog rata postao je ~e{}i i u podgorju Ve-lebita. Posljednjih godina zabilje`eni su pojedina~ni nalazi uz zapad-nu obalu Istre (Maul 2000), na otoku Krku (1969, 2001), na Mosoru(1995) i Biokovu ([abi} 1993), a postao je i stalni posjetilac @umber-ka te dolutao ~ak i do Koprivnice.

Ekologija: [umska podru~ja, osobito u gorskom pojasu. Naj-manje podru~je kretanja medvjeda u Hrvatskoj iznosi 140 km2

Sl. 81. Mrki medvjed / Brown bear (Ursus arctos). SNIMIO: \. HUBER

Sl. 82. Rasprostranjenost mrkog medvjeda (crveno) s podru~jimapovremenih nalaza (naran~asto) / Brown bear distribution (red) witharea of periodical findings (orange)

Page 100: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

100

za `enku i do 224 km2 za mu`jaka. Pojedine odrasle jedinke se izbje-gavaju, osim u sezoni parenja (Huber 2000). Omnivor je, jede plodo-ve, korijenje i li{}e, sitne i velike sisavce, strvine i ribe. Mo`e po~initi{tete na kulturama, npr. u kukuruzi{tima, na vo}kama, ali i na stoci,pa u odre|enim okolnostima mo`e postati opasan i za ~ovjeka (Jaku-biec 1993). Procjene brojnosti u Hrvatskoj govorile su o 380 do 620primjeraka ukupno, odnosno 220 do 360 spolno zrelih odraslih med-vjeda (Huber i ost. 2000), {to bi zna~ilo zna~ajan porast (gotovo 50%) prema procjenama otprije deset godina. Zadnje procjene govoreda bi danas moglo u Hrvatskoj biti izme|u 600 i 1000 medvjeda (De-~ak i ost. 2005).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41; 42

Habitats Directive stani{ta: 9110; 91K0, 91RO; 9410

Autori teksta: Marijana Vukovi} i Nikola Tvrtkovi}

Porodica: Leporidae, ze~evi, hares

Globalna kategorija ugro`enosti: LC

Regionalna kategorija ugro`enosti: NT

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne ugro`enosti: U zapadnoj i srednjoj Euro-pi posljednjih je desetlje}a opa`eno opadanje brojnosti. Smatra

se da su uzroci u~estalost upotrebe gnojiva i pesticida u poljoprivre-di, kao i sve ~e{}a upotreba poljoprivredne mehanizacije (Homolka &Zima 1999). Osjetljiv je na razli~ite zoonoze koje su pospje{ile deset-kovanje subpopulacije u Hrvatskoj. Tomu je sigurno pripomogla ipraksa stalnog una{anja stranih populacija. U Hrvatskoj je u posljed-njem desetlje}u XX. stolje}a, prema dr`avnoj statistici ulova, brojno-st opala za ~ak 50 % od uobi~ajene, {to je sigurno u korelaciji s padombrojnosti. Tako je gotovo dospio na popis ugro`enih vrsta. Nestao jes otoka Su{ca i Dugog otoka te s Kornata. IUCN razlozi ugro`enos-ti: 1.1; 5.1; 8.5

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je na Dodatku III. Bernskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Zbog za{tite vrste, a pogotovo autohtonihpopulacija, prijeko je potrebno izraditi plan upravljanja, nu`an da bise zecu zadr`ao postoje}i status lovne divlja~i. Va`an dio tog plana jeistra`ivanje genetike i ekologije zeca u razli~itim klimatima te utvr|i-vanje uzroka ugro`enosti u Hrvatskoj. IUCN mjere za{tite: 1.1; 3.1;3.3; 3.5

Rasprostranjenost: Europski zec ima palearkti~ku rasprostra-njenost: od Pireneja i Engleske do zapadnog Sibira, a ju`no do

Izraela i Irana (Homolka & Zima 1999). Rasprostranjen je u ~itavojHrvatskoj, uklju~uju}i otoke Brijuni, Lo{inj, Cres, Plavnik, Rab, Krk,Pag, Ugljan, Pa{man, ^iovo, [olta, Bra~, Hvar, [~edro, Kor~ula, Vis,Lastovo, Mljet (Vukovi} i ost., neobjavljeno). Na`alost, danas je te{-ko procijeniti ima li negdje jo{ uop}e autohtonih populacija jer je udrugoj polovici XX. stolje}a uvedena praksa una{anja ze~eva iz sred-nje i isto~ne Europe u lovi{ta diljem Hrvatske, a najvi{e u Dalmaciju,pogotovo na jadranske otoke.

ZecBrown Hare, Lepus europaeus Pallas, 1778

Page 101: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

101

Ekologija: Nizinski, brdski i gorski pojas kontinentalnog i me-diteranskog podru~ja. Naseljava {umsko podru~je s ~istinama i

travnjake. Isklju~ivi je biljojed koji pase travu, ali i brsti li{}e, aktivanuglavnom no}u. Prosje~na brojnost u Europi mu varira od 0,2 do 0,7jedinka po hektaru. ^e{}i je u nizinskom dijelu, rje|i u gorama do1.500 m n/m (Homolka & Zima 1999).

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 3.4; 3.5; 3.7; 3.8; 4; 83; 84

Habitats Directive stani{ta: 6170; 6210; 6220; 6230; 62A0; 6510; 6520

Sl. 83. Zec / Brown hare (Lepus europaeus). SNIMIO: @. STIPETI}

Sl. 84. Rasprostranjenost zeca / Distribution of the Brown hare

Page 102: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

LCVRSTE ZA KOJENE POSTOJI OPASNOST

OD IZUMIRANJA

Page 103: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

Syn.: Myoxus glis (Linnaeus, 1766)

Autori teksta: Nikola Tvrtkovi} i Marijana Vukovi}

Porodica: Myoxidae, puhovi, dormice

Globalna kategorija ugro`enosti: NT

Regionalna kategorija ugro`enosti: LC

Udio u globalnoj populaciji: I

Razlozi potencijalne neugro`enosti: Iako se u Europi dr`i da jeu kategoriji blizu ugro`enih vrsta, u Hrvatskoj sivi puh to

stvarno nije. Usprkos intenzivnom lovu, ta je vrsta u Gorskom kota-ru brojna i danas. Osjetljivije su jedino populacije sjeverno od Savezbog smanjenoga broja duplja na drve}u, ali to puhovi vjerojatno na-

Sivi puhEdible Dormouse, Glis glis (Linnaeus, 1766)

Sl. 85. Sivi puh / Edible dormouse (Glis glis). SNIMIO: V. BO`I}

dokna|uju naseljavanjem tavana i razli~itih {upljina u vikendicama. Upodru~ju najve}e brojnosti ponekad po~ini {tetu u {umarstvu glo|u-}i koru sa smreka. U godinama ve}e brojnosti kompeticijom za dup-lje vjerojatno ugro`ava ostale insektivorne `ivotinje koje ih naseljava-ju (sitnije vrste puhova, {i{mi{e, ptice duplja{ice). IUCN razlozi ug-ro`enosti: 1.3.3

Postoje}a zakonska za{tita: Vrsta je na Dodatku III. Bernskekonvencije.

Predlo`ene mjere za{tite: Iako je procijenjeno da vrsta u Hrvatskoj nijeugro`ena, treba zadr`avati zabranu lova u podru~ju gdje je rijedak(sjevernije od Save, otoci Cres i Krk), te potaknuti istra`ivanje eko-logije, osobito istra`ivanja vezana uz dinamiku populacija i migracije.U podru~ju gdje je puh tradicionalna lovna divlja~ treba tradiciju za-

103

Sl. 86. Rasprostranjenost sivog puha / Distribution of the Edible dormouse

Page 104: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

dr`ati uz nadzor lova i vremensko ograni~enje (druga~ije u gorskimpodru~jima, a druga~ije na jadranskim otocima) te uporabu lovnogalata kojim se love samo odrasli primjerci. Za slu~ajeve u~estalih {te-ta od puhova treba dati mogu}nost ograni~avanja rasta lokalnih popu-lacija lovom svim sredstvima. IUCN mjere za{tite: 3.3; 5.3; 5.6

Rasprostranjenost: Zapadni Palearktik: Europa od sjeverne[panjolske, Korzike i Sardinije do sjeverne Male Azije, Kavka-

za i sjeverozapadnog Irana (Kry{tufek 1999d). Rasprostranjen je u ~i-tavoj Hrvatskoj, uklju~iv{i otoke Cres, Hvar, Bra~, Kor~ulu i Mljet(Tvrtkovi} i ost. 1995).

Ekologija: Listopadne i mje{ovite bukovo-jelove {ume, {umecrnike, crnog i alepskog bora, medunca, kitnjaka, hrastove i

kestenove {ume, ali i kamenjar; najve}u brojnost ima na kr{u ~ije pod-zemlje koristi za hibernaciju, ali ponekad i za stanovanje. Brojnost usrednjoj Europi kre}e se od 5/ha do 20–22/ha, a na Risnjaku je god.1995. u bukovo-jelovoj {umi u ku}icama za puhove zabilje`eno 80,7jedinka/ha (Tvrtkovi} i ost. 1996a). ^est je plijen nekih ptica, npr. so-ve jastreba~e (Strix uralensis) (Tuti{, usmeno) i velike u{are (Bubo bu-bo), a vjerojatno i plijen drugim grabe`ljivcima, npr. risu (Lynx lynx)u jesen (Rajkovi} i ost. 2000). U susjednoj Italiji pravi velike {tete nanasadima lje{njaka i u vo}njacima.

PHYSIS Palaearctic Database stani{ta: 41; 42; 45; 62.1; 65.2; 83.1; 83.3

Habitats Directive stani{ta: 8210; 8310; 9110; 91K0; 9340; 9530

104

Page 105: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

ANNEXES

Page 106: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

106

1. Popis sisavaca Hrvatske / List of mammals in Croatia2. Izvori podataka / Data sources3. Kazalo hrvatskih imena / Table of Croatian names4. Kazalo latinskih imena / Table of Latin names5. Kazalo engleskih imena / Table of English names

ANNEX 1.List of mammal species in Croatia(domesticated species excluded)Resident species are marked with numbers.Key: * = alien species introduced or moved in, status uncertain; ** = only occasionally in Croatia; *** = only wintering or migrating,sometimes individuals remain which have not left; **** = only resi-dent males; the females breed the young outside Croatia.

INSECTIVORA

Erinaceidae1. Erinaceus roumanicus

Talpidae2. Talpa caeca3. Talpa europea

Soricidae4. Crocidura leucodon5. Crocidura suaveolens6. Neomys anomalus7. Neomys fodiens8. Sorex alpinus9. Sorex araneus

10. Sorex minutus11. Suncus etruscus

CHIROPTERA

Rhinolophidae1. Rhinolophus blasii2. Rhinolophus euryale3. Rhinolophus ferrumequinum4. Rhinolophus hipposideros5. Rhinolophus mehely

Vespertilionidae6. Barbastella barbastellus7. Eptesicus nilssonii***8. Eptesicus serotinus9. Hypsugo savii

10. Miniopterus schreibersi11. Myotis aurascens12. Myotis bechsteinii13. Myotis blythii oxygnathus14. Myotis brandtii15. Myotis capaccinii16. Myotis daubentonii17. Myotis dasycneme18. Myotis emarginatus19. Myotis myotis20. Myotis mystacinus21. Myotis nattereri22. Nyctalus lasiopterus23. Nyctalus leisleri****24. Nyctalus noctula****25. Pipistrellus kuhlii26. Pipistrellus nathusii***27. Pipistrellus pipistrellus28. Pipistrellus pygmaeus29. Plecotus auritus30. Plecotus austriacus

Annexes

Page 107: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

107

31. Plecotus kolombatovici32. Plecotus macrobullaris33. Vespertilio murinus***

Molossidae34. Tadarida teniotis

CARNIVORACanidae

1. Canis aureus2. Canis lupus

Nyctereutes procyonoides*3. Vulpes vulpes

Felidae4. Felis sylvestris5. Lynx lynx

Herpestidae6. Herpestes javanicus auropuncatus*

Mustelidae7. Lutra lutra8. Martes foina9. Martes martes

10. Meles meles11. Mustela lutreola12. Mustela erminea13. Mustela nivalis14. Mustela putorius

Phocidae15. Monachus monachus

Ursidae16. Ursus arctos

CETACEA

BalenopteridaeBalenoptera physalus**

Delphinidae1. Delphinus delphis

Globicephala melas**Grampus griseus**Pseudoorca crassidens**Stenella coeruleoalba**

2. Tursiops truncatus

ZiphiidaeZiziphus cavirostris**

PhyseteridaePhyseter catodon**

RODENTIA

Sciuridae1. Sciurus vulgaris2. Spermophilus citellus

Castoridae3. Castor fiber

Myoxidae4. Dryomys nitedula5. Eliomys quercinus6. Glis glis7. Muscardinus avellanarius

MuridaeArvicolinae8. Arvicola terrestris9. Chionomys nivalis

10. Clethrionomys glareolus11. Dinaromys bogdanovi12. Microtus agrestis13. Microtus arvalis14. Microtus subterraneus

Page 108: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

108

15. Microtus multiplex16. Ondatra zibethica*

Cricetinae17. Cricetus cricetus

Murinae18. Apodemus agrarius19. Apodemus epimelas20. Apodemus flavicollis21. Apodemus sylvaticus

? Apodemus uralensis22. Micromys minutus23. Mus (musculus) domesticus*24. Mus (musculus) musculus*25. Mus spicilegus26. Rattus norvegicus*27. Rattus rattus*

Spalacinae28. Nannospalax leucodon

ChinchillidaeChinchilla cf. lanigera*

Myocastoridae29. Myocastor coypus*

DUPLICIDENTATA

Lagomorpha1. Lepus europeaus

Lepus timidus*2. Oryctolagus cuniculus*

ARTIODACTYLA

Suidae1. Sus scrofa

CervidaeAlces alces*

2. Axis axis*3. Capreolus capreolus4. Cervus elaphus5. Dama dama*

Odocoileus virginianus*

BovidaeAmmotragus lervia*Bos (taurus) primigeniusBubalus bubalis*

6. Ovis orientalis*7. Rupicapra rupicapra

Page 109: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

LITERATURA

Page 110: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

110

• ARLETTAZ, R. 1996: Feeding behaviour and foraging strategy offree-living mouse-eared bats, Myotis myotis and Myotis blythii. Ani-mal Behav., 51, 1–11.

• ARLETTAZ, R., Ruedi, M. & Hausser, J. 1991: Field morphologicalidentification of Myotis myotis and Myotis blythi (Chiroptera, Ves-pertilionidae): a multivariate approach. Myotis, 29, 7–16.

• ARLETTTAZ, R., Ruedi, M., Ibáñez, C., Palmeirim, J. & Hausser, J.1997: A new perspective on the zoogeography of the sibling mou-se-eaqred bat species Myotis myotis and Myotis blythii: morphologi-cal, genetical and ecological evidence. J. Zool., London, 242, 45–62.

• BALTI}, M. 2001: Prehrana kune bjelice Martes foina (Erxleben,1777) na otoku Cresu. Magistarski rad, Biolo{ki odsjek, Prirodoslov-no-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb, 98pp.+5 pri-loga (neobjavljeno).

• BAUEROVÁ, Z. 1986: Contribution to the trophic bionomics of Myo-tis emarginatus. Folia Zool. 35 (4), 305–310.

• BEARZI, G., HOLCER, D. & G. Notarbartolo di Sciara 2004: Histori-cal dolphin takes, subsequent habitat degradation and the presentstatus of northern Adriatic cetaceans. Aquatic Conservation: Mari-ne and Freshwater Ecosystems, 14, 363–379.

• BEARZI, G. & NOTARBARTOLO DI SCIARA, G. 1995: A comparison ofthe present occurence of Bottlenose dolphins, Tursiops trunctaus,and Common dolphins, Delphinus delphis, in the Kvarneri} (Nor-thern Adriatic Sea). Annales, 7, 61–68.

• BEARZI, G., NOTARBARTOLO DI SCIARA, G. & POLITI, E. 1997: Socialecology of bottlenose dolphins in the Kvarneri}. Mar. Mamm. Sci.13, 650–668

• BEARZI, G., POLITI, E. & NOTARBARTOLO DI SCIARA, G. 1999: Diurnalbehaviour of free-ranging bottlenose dolphins in the Kvarneri}.Mar. Mamm. Sci., 15 (4), 1065–1097.

• BENDA, P., IVANOVA, T., HORA~EK, I., HANAK, V., ^ERVENY, J., GAIS-LER, J., GUEORGIEVA, A., PETROV, B. & VOHRALIK, V. 2003: Bats(Mammalia: Chiroptera) of Eastern Mediterranean. Part 3. Reviewof the distribution in Bulgaria. Acta Soc. Zool. Bohem., 67, 245–357.

• BENDA, P., KIEFER, A., HANÁK, V. & VEITH, M. 2004: Systematic sta-tus of African populations of long-eared bats, genus Plecotus(Mammalia: Chiroptera). Folia Zool., 53, Monograph 1, 47 pp.

• BENZAL, J. 1999: Nyctalus lasiopterus (Schreber, 1780). In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD PoyserLtd et Academic Press, London et San Diego, 132–133.

• BLASIUS, J.H. 1857: Naturgeschichte der Säugetiere Deutschlandsund der angrenzenden Länder von Mitteleuropa. Verlag von Fried-rich Vieweg und Sohn, Braunschweig.

• BOLKAY, S.J. 1926: Additions to the Mammalian fauna of the BalkanPeninsula. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 38,159–179.

• BRELIH, S.1986: Ectoparasitical Entomofauna of the YugoslavMammals. II. Siphonaptera from Dinaromys bogdanovi and Chio-nomys nivalis (Rodentia: Cricetidae). Scopolia, 11, 1–47.

• BRELIH, S. & TRILAR, T. 2000: New Dana on Siphonaptera from Di-naromys bogdanovi (Rodentia: Muridae). Scopolia, 43, 1–22.

• BREITENMOSER, U., BREITENMOSER-WURSTEN, C., OKARMA, H., KAPHE-GYI, T., KAPHEGYI-WALLMANN, U. &. MULLER, U.M., 2001: Actionplan for the conservation of the Eurasian lynx in Europe (Lynxlynx). Nature and environment, 112, Council of Europe Publishing,Strasbourg Cedex, 69 pp.

• BRUNO, S. 1976: Considerazioni sulla Foca monaca Mediterranea,storia, distribuzione e stato di Monachus monachus (Hermann, 1779)nel Mare Adriatico (Mammalia, Pinnipedia, Phocidae). Scrittti inmemoria di Augusto Toschi, 7, Suppl., 90–110.

• BRUSINA, S. 1889: Sisavci Jadranskog mora, Gradja za faunu hrvat-sku uz obzir na ostale sisavce Sredozemnog mora. Rad JAZU, 95,79–177.

• CORBET, G.B. 1978: The mammals of Palearctic region: a taxonomicreview. British Museum (Nat. Hist.), London.

• CUBICH, G. 1875: Documenti sull’ isola di Veglia. Catalogo deglianimali, Vertebrati. Appolonio & Caprin, Trieste, 89–92.

• ^ERVENÝ, J. 1999: Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806). In: Mit-chell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 112–113.

Page 111: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

111

• DE~AK \., FRKOVI}, A., GRUBE{I}, M., HUBER, \., IVI~EK, B., KULI},B., SERTI}, D. & [TAHAN, @. 2005: Plan gospodarenja sme|im med-vjedom u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede, {umar-stva i vodnog gospodarstva, Uprava za lovstvo i Ministarstvo kulture,Uprava za za{titu prirode, Zagreb, 92 pp.

• DEPOLI, G. 1899: I mammiferi del territorio di Fiume. Bull. Nat., 19(1), 1–5.

• DRAGANOVI}, E. /ur./, 1994: Crvena knjiga `ivotinjskih svojti Hr-vatske: sisavci. Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod zaza{titu prirode, Zagreb, 84 pp.

• \ULI}, B. 1953: [i{mi{i pe}ina zagreba~ke okolice. Speleolog, 1,24–28.

• \ULI}, B. 1959: Beitrag zur Kenntnis der geographischen Verbrei-tung der Chiropteren Kroatiens. Glasnik Prir. muz., ser. B, 14, 67–112.

• \ULI}, B. 1961: Contribution à l’étude de la répartition et de l’éco-logie de quelques chauves-souris cavernicoles de Dalmatie. Mam-malia, 25 (3), 287–313.

• \ULI}, B. 1963: Étude écologique des chauves-souris cavernicolesde la Croatie occidentale (Yugoslavie). Mammalia, 28, 385–436.

• \ULI}, B. 1968: Istra`ivanje utjecaja biotopa na rasprostranjenjemalih sisavaca na otoku Lastovu. Ljetopis JAZU, 72, 401–404.

• \ULI}, B. 1971: Important mammals of Dinaric karst and their eco-logical properties. U: Vari}ak, T. (ed.): Simp. za{t. prir. u na{em kr-{u, 3–5 October 1989, JAZU, Odjel prir. nauka, Zagreb, 213–237.

• \ULI}, B. 1980: Morphological characteristics and distribution ofPlecotus auritus and Plecotus austriacus in some regions of Yugosla-via. Proc. Fifth Int. Bat Res. Conf., Lubbock, 1951–161.

• \ULI}, B. 1994a: Rhinolophus euryale Blasius, 1853. U: Draganovi},E. /ur./, 1994: Crvena knjiga `ivotinjskih svojti Hrvatske: sisavci.Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod za za{titu prirode,Zagreb, 6–7.

• \ULI}, B. 1994b: Barbastella barbastellus (Schreber, 1774). U: Dra-ganovi}, E. /ur./, 1994: Crvena knjiga `ivotinjskih svojti Hrvatske:sisavci. Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod za za{tituprirode, Zagreb, 14.

• \ULI}, B. 1994c: Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837): U: Dragano-vi}, E. /ur./, 1994: Crvena knjiga `ivotinjskih svojti Hrvatske: sisav-ci. Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod za za{titu priro-de, Zagreb, 22–23.

• \ULI}, B. 1994d: Myotis myotis (Borkhausen, 1797). U: Dragano-vi}, E. /ur./, 1994: Crvena knjiga `ivotinjskih svojti Hrvatske: sisav-ci. Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod za za{titu priro-de, Zagreb, 28–29.

• \ULI}, B. & GELEN~IR, J. 1965: La repartition des quelques petitsmammiferes sur l’ile de Krk (Adriatique septentrionale) su point devue ecologique (Note preliminare). Rapp. et Proc.-verb.C.I.E.S.M.M, 17 (2), 517–520.

• \ULI}, B. & TVRTKOVI}, N. 1970: The distribution of bats on the is-lands of the Adriatic. Bijdr. Tot de Dierkunde, 40, 17–20.

• EVANS, W.E. (1994) Common dolphin, white-bellied porpoise Del-phinus delphis Linnaeus, 1758. In: Ridgway, S.H. & Harrison, R., (e-ds.) Handbook of Marine Mammals, pp. 191–224.

• FILIPPUCCI, M.G. 1999: Eliomys quercinus (Linnaeus, 1766). In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T &AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 298–299.

• FLAJ{MAN, E. 1989: Povijesni pregled i sada{nje stanje rasprostranje-nosti vidre (Lutra lutra, Carnivora, Mammalia) u Hrvatskoj. Dip-lomski rad, Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagre-bu, Zagreb, 75 pp. (neobjavljeno).

• FORTUNA, C.M., WILSON, B., WIEMANN, A., RIVA, L., GASPARI, S.,MATE{I}, M., OEHEN, S. AND PRIBANI}, S. 2000: How Many Dolphi-ns Are We Studying And Is Our Study Area Big Enough? Euro-pean Research on Cetaceans, 14, 370–373.

• FRKOVI}, A. 1993: Ris iz @umberskega gorja. Lovec, 76 (12), 411.

• FRKOVI}, A. 1994: Lovec, 77 (10), 408–409.

• FRKOVI}, A. 2001: Ris (Lyx lynx L.) u Hrvatskoj – naseljavanje, od-lov i brojnost (1974–2000). [umarski list, 125 (11–12), 625–634.

• FRKOVI}, A. & HUBER, \. 1995: Vuk u Hrvatskoj. U: Adami~, M.(ed.): Volk ne ogro`a – volk je ogro`en. Dru{tvo Ko~evski naravnipark, Ko~evje, 27–33.

Page 112: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

112

• GAMULIN-BRIDA, H., KAMENAROVI}, M. & MIKULI}, Z. 1965: Sur ladistribution du Phoque moine dans l’Adriatique. Rapp.Proc.-verb.R. C.I.S.M.M., 18 (2), 257–260.

• GARIN, I., GARCIA-MUDARRA, J.L., AIHARTZA, J.R. GOITI, U. & JUSTE,J. 2003: Presence of Plecotus macrobullaris (Chiroptera: Vesperti-lionidae) in the Pyrenees. Acta Chiropt., 5 (2), 243–250.

• GURNELL, J. & WAUTERS, L. 1999: Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758.In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T &AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 180–181.

• HEMMER, H. 1999: Lynx lynx (Linnaeus, 1758). In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 360–361.

• HIRTZ, M. 1927: Ris u zemljama slavenskoga juga. Priroda, 17,135–136.

• HOLCER, D. 1994: Prospective of cetology in Croatia. European Re-search on Cetaceans, 8: 120–121.

• HOLCER, D. & FORTUNA, C.M. 2000: Cetaceans in the Croatian partof Adriatic Sea. Co-ordination/training Workshop on the Monitoringof Cetacean Stranding in Mediterranean, United Nations Environ-ment Programme (UNEP), Mediterranean Action Plan (MAP), Re-gional Activity Centre for Specially Protected Areas (RAC/SPA)

• HOLCER D, MACKELWORTH P & FORTUNA CM. (in press): Presentstate of understanding of the cetacean fauna of the Croatian Adria-tic Sea. European Research on Cetaceans, 16.

• HOMOLKA, M. & ZIMA, J. 1999: Lepus europaeus Pallas, 1778. In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 166–167.

• HORÁ~EK, I. 1999: Myotis dasycneme (Boie, 1825). In: Mitchell-Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 108–109.

• HUBER, \., FRKOVI}, A., [TAHAN, @., KUSAK, J. & MAJI}, A. 2000:Stanje in na~rti pri gospodarjenju z velikimi zvermi na Hrva{kem.U: Flaj{man, B. (ed.): ^lovek in velike zveri. Zbornik referatov s sto-kovnega posveta Ekolo{keg foruma Liberalne Demokracije Slovenijein Dru{tva Ko~evski naravni park. Ekolo{ki forum LDS, Ljubljana,123–149.

• HUTSON, A.M., MICKELBURGH, S.P. & RACEY, P.A. (comp.) 2001:Microchiropteran bats: global status survey and conservation ac-tion plan. IUCN/SSC Chiroptera Specialist Group. IUCN, Gland,Switzerland & Cambridge, UK, 258 pp.

• IBÁÑEZ, C. 1999: Rhinolophus euryale Blasius, 1853. In: Mitchell–Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 92–93.

• IBÁÑEZ, C., JUSTE, J., GARCIA-MMUDARRA, J.L. & AGIRRE-MENDI, P.T.2001: Bat predation on nocturnally migrating bird. Proc. of the Na-tional Academy and Sciences, 98, 9700–9702.

• IUCN Species Survival Commision (2001): Red List Categories,Version 3.1., IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.

• JAKUBIEC, Z. 1993: Ursus arctos Linnaeus, 1753 – Braunbär. In: Stub-be, M. & Krapp, F. (eds.): Handbuch der Säugetiere Europas. Band5/I, Carnivora. Aula Verlag, Wiesbaden, 254–300.

• JAKUBIEC, Z. 1999: Ursus arctos Linnaeus, 1758. In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 322–323.

• JAL`I}, B. & LACKOVI}, D.1998: Biospeleolo{ka i speleolo{ka istra-`ivanja {pilja izvori{ta Miljacke. Elaborat za JU Nacionalni parkKrka. Hrvatski prirodoslovni muzej, 19 pp.+ 3 priloga.

• JAL`I}, B. 1999: Zna~ajne jame i {pilje u donjem toku rijeke Neret-ve. Dubrovnik, N.S. 9 (4), 235–240.

• JARDAS, I. & DRAGANOVI}, E. 1987: Rasprostranjenost, brojnost iza{tita populacije sredozemne medvjedice Monachus monachus(Herman, 1779) s posebnim osvrtom na Jadransko more.ANUBiH, Posebna izdanja, knj. 83, Odj. Prir. mat. Nauka, knj. 14,Sarajevo, 79–94.

• JEFFERSON, T.A., LEATHERWOOD, S. & WEBBER, M.A. 1993: FAO spe-cies identification guide. Marine mammals of the world. FAO, Ro-me, 320 pp.

• JOLI}, S. 1998: Dvije medvjedice ubio sam pu{kom mauzerkom. Is-povjesti starih ribara iz Komi`e na otoku Visu. Ve~ernji list,5.IV.1998, p. 24.

• JUSTE, J., IBÁÑEZ, C., MUNOZ, J., TRUJILLO, D., BENDA, P., KARATAS, A.& RUEDI, M. 2004: Mitochondrial phylogeography of the long-ea-

Page 113: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

113

red bats (Plecotus) in the Mediterranean Palearctic and Atlantic Is-lands. Mol. Phyl. Evol. 31, 1114–1126.

• KAMENAROVI}, M. & MIKULI}, Z. 1964: Sredozemna medvjedica –najugro`enija vrsta na{e faune. Priroda, 51 (3), 87–89.

• KLINOWSKA, M. 1991: Dolphins, porpoises and whales of the Wor-ld. IUCN, Switzerland.

• KIEFER, A., MAYER, F., KOSUCH, J., VON HELVERSEN, O. & VEITH, M.2002: Conflicting molecular phylogenies of European long-earedbats (Plecotus) can be explained by cryptic diversity. Mol. Phyloge-net. Evol. 25, 557–566.

• KIEFER, A. & VON HELVERSEN, O. 2002: Plecotus kolombatovici(\uli}, 1980) – Balkanlangohr. In: Krapp, F. (ed.): Handbuch derSäugetiere Europas, Band 4: Fledertiere, Teil II: Chiroptera II, Ves-pertilionidae 2, Molossidae, Nycteridae. AULA-Verlag, Wiebelsheim,1059–1066.

• KOLOMBATOVIC, G. 1882: Mammiferi, anfibi e rettili e pesci rari enuovi per l’Adriatico che furono catturati nelle acque di Spalato.Tippografia di Antonio Zannoni, Spalato, 35 pp.

• KOLOMBATOVI}, J. 1885: Imenik kralje{njaka Dalmacije. I. Mamma-lia. Izvj. C.k. velike real. U Splitu, Za {kolsku godinu 1884/85, Split,7–11.

• KOLOMBATOVI}, J. 1886: 3.e Aggiunte ai Vertebrati. Godi{nje izvje{-}e C. k. velike realke u Splitu, Za {kolsku godinu 1885–86., Split, p.21.

• KORTINIK, M. 1974: [e nekaj o risu. Lovec, 67, 198–199.

• KOVA~I}, D. & \ULI}, B. 1989: Prilog poznavanju {i{mi{a (Chirop-tera, Mammalia) srednje Dalmacije. Biosistematika, 14 (2), 31–40.

• KRPAN, M. 1962: Prilog poznavanju kopnenih kralje`njaka splitskeokolice i bli`e Zagore. Mammalia – Sisavci. Pedago{ka akademija uSplitu, Split, 50 pp.

• KRY{TUFEK, B. 1985: Forest dormouse Dryomys nitedula (Pal-las,1778) – Rodentia, Mammalia – in Yugoslavia. Scopolia, 9, 1–36.

• KRY{TUFEK, B. 1994: Ris in los v Slavoniji. Lovec, 77 (12), 496.

• KRY{TUFEK, B. 1999a: Talpa europea Linnaeus, 1758. In: Mitchell-Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 82–83.

• KRY{TUFEK, B. 1999b: Rhinolophus blasii Peters, 1866. In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD PoyserLtd et Academic Press, London et San Diego, 90–91.

• KRY{TUFEK, B. 1999c: Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922). In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 218–219.

• KRY{TUFEK, B. 1999d: Glis glis (Linnaeus, 1766). In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 294–295.

• KRY{TUFEK, B. 1999e: Dryomys nitedula (Pallas, 1778). In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD PoyserLtd et Academic Press, London et San Diego, 300–301.

• KRY{TUFEK, B. & \ULI}, B. 2001: Rhinolophus blasii Peters, 1866 –Blasius’ Hufeisennase. In: Krapp, F. (ed.): Handbuch der SäugetiereEuropas, Bd. 4: Fledertiere, Teil I.: Chiroptera I, Rhinolophidae, Ves-pertilionidae I. Aula Verlag, Wiebelsheim,

• KRY{TUFEK, B. & KOVA~I}, D. 1984: Distribution, habitat require-ments and morphometric characteristics of Micromys minutus Pal-las, 1771 (Rodentia, Mammalia) in Yugoslavia. Biosistematika, 10(2), 99–112.

• KRY{TUFEK, B. & KOVA~I}, D. 1989: Vertical distribution of theSnow vole Microtus nivalis (Martins, 1842) in Northwestern Yu-goslavia. Z. Säugetierk., 54, 153–156.

• KRY{TUFEK, B. & TVRTKOVI}, N. 1988: Insectivores and Rodents ofthe Centgral Dinaric Karst of Yugoslavia. Scopolia, 15, 1–59.

• KRY{TUFEK, B., DAVISON, A. & GRIFFITHS, H.I. 2001: Evolutionarybiogeography of Neomys water shrews in the Weestern Palearctic.Can. J. Zool,

• KRY{TUFEK, B. KOLARI~, K. & PAUNOVI}, M. 2001: Age determina-tion and age structure in Martino’s vole Dinaromys bogdanovi.

• KUSAK, J. 2005: Biologija i ekologija vuka, Stanje u Hrvatskoj, Tele-metrijska istra`ivanja. U: [trbenac, A. (ur.): Plan upravljanja vu-kom u Hrvatskoj. Dr`avni zavod za za{titu prirode, Zagreb,16–46.

Page 114: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

114

• LANGHOFFER, A. 1912: Fauna hrvatskih pe}ina (spilja) I., Rad JAZU,193, 339–363.

• LIMPENS, H.J.G.A., LINA, P.H.C. & HUTSON, A.M. 1999: Revisedaction plan for the conservation of the pond bat (Myotis dasycne-me) in Europe (Mammalia: chiroptera). Report to the Council of Eu-rope (Convention on the conservation of European wildlife and na-tural habitats), T-PVS (99) 12, Revised, 55 pp.

• MACHOLÁN, M. 1999: Mus spicilegus Petényi, 1882. In: Mitchell-Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 288–289.

• MAJI}-SKRBIN{EK, A. (ur.) 2005: Plan upravljanja risom u Hravtskoj.Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu prirode, Zagreb, 48pp.

• MARAN, T. 1999: Mustela lutreola (Linnaeus, 1761). In: Mitchell-Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 332–333.

• MARSILI, L. & FOCARDI, S. 1997: Chlorinated hydrocarbons (HCB,DDTs and PCBs) levels in cetaceans stranded along the italian coa-st: An overview. Environ. Monit. Assess. 129–180.

• MAUL, D. 2000: Uzbu|enje na Buj{tini, Blatni tragovi otkrili nevid-ljivog medvjeda. Ve~ernji list, utorak, 18.IV.2000, 24–41 (duplerica).

• MAYER, F. & VON HELVERSEN, O. 2001: Cryptic diversity in Euro-pean bats. Proc. Royal Soc. Lond. B 268, 1825–1832.

• MÉDARD, P. & GUIBERT, E. 1992: Données préliminares sur l’Écolo-gie du Murin de Cappaccinii, Myotis capaccinii en Languedoc-Roussillon. Actes du 16öme cololoque de la SFEPM, 16–29.

• MESCHEDE, A. & HELLER, K.-G. 2000: Ökologie und Schutz vonFledermäusen in Wäldern unter besonderer Berücksichtigung wan-dernder Arten. Schriftenreihe für Landschaftspflege und Naturschutz,66, Bundesamt für Naturschutz, Bonn-Bad Godesberg, 374 pp.

• MIOKOVI}, D., KOVA~I}, D. & PRIBANI}, S. 1998: Stomach contentanalysis of one bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) from theAdriatic Sea. Nat. Croat., 8 (1) 61–65.

• MIRI}, \. 1981: Balkanske populacije risa (Lynx lynx martinoi Mi-ri}, 1978). SANU, posebna izdanja, knj. 89, Od. Prir.-mat. Nauka,knj. 55, 154 pp. + 15 fotografija

• MITCHELL-JONES, A.J., AMORI, G., BOGDANOWICZ, W., KRY{TUFEK, B.,REIJNDERS, P.J.H., SPITZENBERGER, F., STUBBE, M., THISSEN, J.B.M.,VOHRALÍK, V. & ZIMA, J. 1999: The Atlas of European mammals. T& AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego.

• MOJSISOVICS, A. VON MOJSVÁR 1897: Das Thierleben der Österrec-hisch-ungarischen Tiefebenen. Alfred Hölder, k. und k. Hof. undUniversitäts Buchhändler, Wien, 344 pp.

• MORRIS, P.A. 1999: Muscardinus avellanarius (Linnaeus, 1758). In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 296–297.

• NIETHAMMER, J. 1982: Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758) – Hamster(Feldhamster). In: Niethammer, J. & Krapp, F. (eds.): Handbuch derSäugetiere Europas, Band 2/I, Rodentia II (Cricetidae, Arvicolidae,Zapodidae, Spalacidae, Hystricidae, Capromyidae). AkademischeVerlagsgesellschaft, Wiesbaden, 7–28.

• NOTARBARTOLO DI SCIARA, G. 2002: Cetaceans species occurring inthe Mediterranean and Black Seas. In: Notarbartolo di Sciara, G.(ed.) Cetaceans of the Mediterranean and Black Seas: state ofknowledge and conservation strategies. A report to the ACCOBAMSInterim Secretariat, pp. 6–24. Monaco: ACCOBAMS Secretariat

• NOTARBARTOLO DI SCIARA & G, BEARZI G. 1992: Cetaceans in thenorthern Adriatic Sea: past, present, and future. Rapport Commis-sione Internationale Mer Mediterranee, 33, 303.

• NOTARBARTOLO DI SCIARA, G., VENTURINO, M.C., ZANARDELLI, M.,BEARZI, G., BORSANI, F.J. & CAVALLONI, B. 1993: Cetaceans in thecentral Mediterranean Sea: Distribution and sighting frequencies.Boll. Zool. 131–138.

• ORBINI, M. 1601: Il Regno de Slavi hoggi corrottamente detti Schia-voni. Pesara, 200–201.

• ORSI RELINI, L., CAPPELLO, M. & POGGI, R. 1994: The stomach con-tent of some bottlenose dolphins (Tursiops truncatus) from the Li-gurian Sea. European Research on Cetaceans, 8, 192–195.

• PAN~I}, S.1984: Floristic mound composition of Mus musculus hor-tulanus Nord. and its significance in weed expansion. II. Congr. onweeds, Osijek, 19–21.06.1984., 233–239.

Page 115: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

115

• PASZLAVSKY, J. 1918: Fauna Regni Hungariae. I. Vertebrata. Classis,Mammalia, Regia Socieats Scientiarum Naturalium Hungarica, Bu-dapest. 44 pp.

• PAVLINI}, I. & TVRTKOVI}, N. 2004: Altitudinal distribution of fourPlecotus species (Mammalia, Vespertilionidae) occurring in Croa-tia. Nat. Croat., 13 (4), 395–401.

• PAUNOVI}, M. & STAMENKOVI}, S. 1998: A revision of the distribu-tion and status of Rhinolophus euryale Blasius, 1853 and Rhinolop-hus blasii Peters, 1866 (Rhinolophidae) in Yugoslavia, based on thediscrimination properties of distinctive morphological characters.Myotis, 36, 7–23.

• PAUNOVI}, M., PAUNOVI}, A. & IVOVI}, M. 1998: Mehely’s horses-hoe bat Rhinolophus mehely Matschie, 1901 new to the Yugoslavianbat fauna. Myotis, 36, 115–119.

• PEDROTTI, L.& LOVARI, S. 1999: Rupicapra rupicapra (Linnaeus,1758). In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mamma-ls. T & AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego,406–407.

• PETROV, B. M. 1992: Mammals of Yugoslavia, Insectivores band Ro-dents. Prirodnja~ki muz. u Beogradu, Suppl., 37, 186 pp.

• PETROV, B & TODOROVI}, M. 1982: Dinaromys bogdanovi (V. et E.Martino, 1922) – Bergmaus. In: Niethammer, J. & Krapp, F. (eds.):Handbuch der Säugetiere Europas, 2/I, Nagetiere II, Wiesbaden,193–208.

• PRIGIONI, C. 1999: Lutra lutra (Linaeus, 1758). In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 350–351.

• RAC/SPA (MAP/UNEP) & ELLINIKI ETAIRIA 1995: The Me-diterranean monk seal (Monachus monachus) in Croatia. Evaluationof habitat and eventual presence in the Dalmatian coast of the Ad-riatic Sea. Environmental Research Bureau, Athenes, 15 pp.

• RAJKOVI}, J., ^OP, J., KOZARI}, Z. & HUBER, \. 2000: Analiza preh-rane risa u Hrvatskoj i Sloveniji. Sedmi kongres biologa Hrvatske,Hvar.

• RANSOME, R.D. 1999: Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774).In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T &AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 94–95.

• REIJNDERS, P.J.H., PRIGIONI, C., BRASSEUR, S.M.J.M. & RIES, W.R.1999: Monachus monachus (Hermann, 1779). In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 376–377.

• RANSOME, R.D. & HUTSON, A. M. 2000: Action plan for conserva-tion of the greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumeqinum) inEurope. Report to the Council of Europe (Convention on the conser-vation of European wildlife and natural habitats). T-PVS(2000) 5,Final version, 48 pp.

• RODRIGUES, L. 1999: Miniopterus schreibersi (Kuhl, 1817). In: Mit-chell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 154–155.

• RODRIGUES, L. & PALMEIRIM, J.M. 1999: Rhinolophus mehely Mat-schie, 1901. In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of Europeanmammals. T & AD Poyser Ltd et Academic Press, London et SanDiego, 98 –99.

• RU`I}, A. 1967: Die Verbreitung des Ziesels, Citellus citellus (Lin-ne, 1758) in Jugoslawien. Säugetierk. Mitt., 15 (2), 109–112.

• RU`I}, A. 1969: Neue Daten uber die Verbreitung des Ziesels, Ci-tellus citellus (Linne, 1758) in Jugoslawien. Säugetierk. Mitt., 17 (4),369–370.

• RU`I}, A. 1976: Some peculiarities in the hibernation of the ham-ster (Cricetus cricetus L.) and their importance for the control ofthat pest. Za{tita bilja, 27, 137–138, 397–417.

• RU`I}, A. 1978: Citellus citellus (L., 1766) – Der oder das Europäis-ches Ziesel. In: Niethammer, J. & Krapp, F. (eds.): Handbuch derSäugetiere Europas, I, Nagetiere I., Wiesbaden, 123–144.

• RU`I}, A. 1979: Decreasing number of the Ground Squirrel (Citel-lus citellus L.) populations in Yugoslavia in the period 1947 to 1977.Ekologija, 14 (2), 185–194.

• RU`I}-PETROV, A. 1950: Prilog poznavanju ekologije tekunice Ci-tellus citellus L. Zbornik rad. Inst. Ekol. Biogeogr. SAN, 1, 97–140.

Page 116: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

116

• SALOMON, O., BLANCO, C. & RAGA, J.A. 1997: Diet of the bottleno-se dolphin (Tursiops truncatus) in the Gulf of Valencia (westernMediterranean). European Research on Cetaceans 11, 156

• SAVI}, I.R. 1967: Range and vertical distribution of the genus Spa-lax Güld. in Yugoslavia. Ekologija, 2 (1/2), 151–157.

• SAVI}, I.R. 1982: Microspalax leucodon (Nordmann, 1840) – Wes-tblindmaus. In: Niethammer, J. & Krapp., F. (eds.).) Handbuch derSäugetiere Europas, 2/I, Nagetiere II, Wiesbaden, 539–569.

• SAVI}, I.R. & SOLDATOVI}, B. 1979: Distribution range and evolutionof chromosomal forms in the Spalacidae of the Balkan Peninsulaand bordering regions. J. Biogeogr., 6, 363–374.

• SAVI}, I.R. & SOLDATOVI}, B. 1984: Karyotype evolution and taxo-nomy of the genus Nannospalax Palmer, 1903, Mammalia, in Euro-pe. Posebna izd. SANU, 160, Odel.prir.-mat. Nauka 59, Beograd,104 pp.

• SCHLAPP, G. 1999: Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817). In: Mitchell-Jo-nes, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltdet Academic Press, London et San Diego, 100–101.

• SCHOBER; W. & GRIMMBERGER, E. 1998: Die Fledermäuse Europas,kennen, bestimmen, schützen. Frank-Kosmos Verlags GmbH & Co,Stuttgart.

• SCHOFIELD, H.W. 1999: Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800).In: Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T& AD Poyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 96–97.

• SHACKELTON, D.M. (ed. & compiler) 1997: Wild Sheep and Goatsand their Relatives (6.16. Former Yugoslavia), Status Survey andConservation Action Plan for Caprinae. IUCN/SSC Caprinae Spe-cialist Group, IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK,138–143.

• SHIEL, C. 1999: Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817). In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 134–135.

• SPITZENBERGER, F. 1982: Der Riesenabendsegler (Nyctalus lasiopte-rus) in Afrika nachgewiesen. Z. f. Säugetierkde, 47 (2), 115–116.

• SPITZENBERGER, F. 1999a: Neomys fodiens (Pennant, 1771). In: Mit-chell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 60–61.

• SPITZENBERGER, F. 1999b: Micromys minutus (Pallas, 1771). In: Mit-chell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 264–265.

• SPITZENBERGER, F. 2001: Die Säugetiere Österreich. Grüne Reihe desBundesministerium fur Land- und Forstwirtschaft, Umwelt undWasserwirtschaft, Band 13, Verlag austria medien service GmbH,Graz.

• SPITZENBERGER; F. & Helversen, von N. 2001: Myotis capaccinii (Bo-naparte, 1837) – Langfussfledermaus. In: Krapp, F. (ed.): Handbuchder Säugetiere Europas, Bd. 4: Fledertiere, Teil I.: Chiroptera I, Rhi-nolophidae, Vespertilionidae I. Aula Verlag, Wiebelsheim, 281–302.

• SPITZENBERGER, F., PIALEK, J. & HARING, E., 2001: Systematics of thegenus Plecotus (Mammalia, Vespertilionidae) in Austria based onmorphometric and molecular investigations. Folia Zool., 50,161–172.

• SPITZENBERGER, F., HARING, E. & TVRTKOVI}, N. 2002: Plecotus mic-rodontus (Mammalia, Vespertilionidae), a new bat species fromAustria. Nat. Croat., 11, 1–18.

• SPITZENBERGER, F., STRELKOV, P. & HARING, E. 2003: Morphologyand mitochondrial DNA sequences show that Plecotus alpinus Kie-fer & Veith, 2002 and Plecotus microdontus Spitzenberger, 2002 aresynonyms of Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965. Nat. Croat.,12, 39–53.

• SULKAVA, S. & PULLIAINEN, E. 1999: Canis lupus Linnaeus, 1758. In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 314 –315.

• STUTZ, H-P.B. 1999: Myotis myotis (Borkhausen, 1797). In: Mitche-ll-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD PoyserLtd et Academic Press, London et San Diego, 114–115.

• [ABI}, F. 1975: Divokoze na biokovskom masivu. Lova~ki vjesnik,84 (3), 43–44.

• [ABI}, F. 1993: Veliki sisavci Biokova. Acta Biokovica, 6, 9–10.

Page 117: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

117

• [TRBENAC, A. i sur. 2005: Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj. Dr-`avni zavod za za{titu prirode, Zagreb, 105 pp.+2 dodatka.

• TABERLET, P., DUBOIS-PAGANON, C., ADAMI~, M., BOSCAGLI, G., CA-MARRA, J.J., CAUSSIMONT, G., DANILOV, P., FRANZEN, R., FRKOVI}, A.,HUBER, D., KALABER, L., OSTI, F., PALOMERO, G. & BOUVET, J. 1992:Mitochondrial DNA polymorphism in European brown bear po-pulations. Management and restoration of small and relictue bearspopulations. Int. Conf. Bear Res. and Manage., 9, 108–117.

• TATTERSALL, F. 1999: Castor fiber Linnaeus, 1758. In: Mitchell-Jones,A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & AD Poyser Ltd etAcademic Press, London et San Diego, 200–201.

• TAUBE, F.W. 1777: Historische und geographische Beschreibungdes Königreiches Slavonien und des Herzogtums Syrmien ……...,I. Buch, Leipzig.

• TOPÁL, G. 1954: A Kárpát-medence denevéreinek elterjedési adatai.Ann. Hist.-nat. Mus. Nat. Hung., T.V., 471-483.

• TOPÁL, G. 2001: Myotis emarginatus (Goffroy, 1806) – Wimperfle-dermaus. In: Nethammer, J. & Krapp, F. (eds.): Handbuch der Säu-getiere Europas. Band 4: Fledertiere, Teil I: Chiroptera I, Rhinolop-hidae, Vespertilionidae 1. AULA-Verlag, Wiebelsheim, 369–404.

• TROJANOVI}, S. 1931: Tekunica (Citellus citellus L.). Priroda, 21,53–61.

• TVRTKOVI}, N. 2005: Vertebrate visitors – Birds and Mammals. In:Culver, D.C. & White, W.B. (eds.): Encyclopedia of Caves. ElsevierAcademic Press, Burlington, San Diego, London, 589–591.

• TVRTKOVI} & BALTI}, 1996: The giant noctule (Nyctalus lasiopterusSchreber, 1780), first refunding in Croatia (Mljet island) after 69years. Nat. Croat., 5, 89–93.

• TVRTKOVI}, N., BALTI}, M., VUKOVI}, M. & MARGALETI}, J. 1996a:Ecology of Myoxus glis in Lividraga (Croatia) – a preliminary data.In: Tvrtkovi}, N. & Balti}, M. (eds.): Books of Abstracts, III. Inter-national Conference on Dormice (Mo{}eni~ka Draga 9.–12.October,1966), 45.

• TVRTKOVI}, N., DULI}, B. & GRUBE{I}, M. 1995: Distribution andhabitats of dormice in Croatia. Hystrix, (n.s.) 6 (1–2) (1994),199–207.

• TVRTKOVI}, N., \ULI}, B. & MRAKOV~I}, M.1980: Distribution, spe-cies characters and variability of Southern water-shrew, Neomysanomalus Cabrera, 1907 (Insectivora, Mammalia) in Croatia. Bio-sistematika, 6 (2), 187–201.

• TVRTKOVI}, N., \ULI}, B. & MRAKOV~I}, M.1985: Distribution ofInsectivora and Rodentia on the northeast Adriatic coast (Yugos-lavia). Acta Zool. Fenn., 170, 201–203.

• TVRTKOVI}, N., HOLCER, D. & JAL`I}, B. 2001a: The pond bat Myo-tis dasycneme in Croatia. Nat. Croat., 10 (3), 221–227.

• TVRTKOVI}, N., HOLCER, D., PAVLINI}, I. & HAMIDOVI}, D., 2001b:Utvr|ivanje lokacija pogodnih za pra}enje stanja populacija {i{mi-{a. Studija za Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog planiranja Re-publike Hrvatske. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 17 pp.

• TVRTKOVI}, N., PAVLINI}, I. & HARING, E. 2005: Four species of lo-ng-eared bats (Plecotus Geoffroy, 1818; Mammalia, Vespertilioni-dae) in Croatia: field identification and distribution. Folia Zool., 54(1–2), 75–88.

• TVRTKOVI}, N., VUKOVI}, M., MARGALETI}, J. & BALTI}, M. 1996b:High densities of Muscardinus avellanarius and Dryomys nitedula incertain type of Abieti-Fagetum. In: Tvrtkovi}, N. & Balti}, M. (eds.):Books of Abstracts, III. International Conference on Dormice (Mo{-}eni~ka Draga 9.–12.October, 1966), 46.

• UHRIN, M.1992: Ein Beitrag zur Hibernation der Mitellmeer-Hu-feisennase (Rhinolophus euryale) und der Zwergfledermaus (Pipis-trellus pipistrellus) in Slovensky kras. Lynx, 26, 17–20.

• UNTERHOLZNER, K., WILLENIG, R. & BAUER, K., 2000: Beiträge zurKenntnis der Ährenmaus Mus spicilegus Petényi, 1882. In: Morawe-tz, W. & Winkler, H. (eds.): Biosystematics and ecology Series no. 17,Österreichische Akad.Wiss., Wien, 114 pp.

• URBAÑCZYK, Z. 1999: Barbastella barbastellus (Schreber, 1774). In:Mitchell-Jones, A.J. (ed.): The Atlas of European mammals. T & ADPoyser Ltd et Academic Press, London et San Diego, 146–147.

• VUJO{EVI}, M., FILIPPUCCI, M.G., BLAGOJEVI}, J. & KRY{TUFEK, B.1993: Evolutionary genetics and systematics of the garden dor-mouse, Eliomys Wagner, 1840. 4. – Karyotype and allozime ana-lyses of E. quercinus dalmaticus from Yugoslavia. Boll. Zool., 60,47–51.

Page 118: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

118

• WELLS, R.S. & SCOTT, M.D. 2002: Bootlenose dolphins Tursiopstruncatus and T. aduncus. In: Perrin, W.F., Würsig, B. & Thewissen,J.G.M., (eds.): Encyclopedia of marine mammals. Academic Press,San Diego, 122–128.

• WETTSTEIN, O. 1928: Beiträge zur Wirbeltierfauna der kroatischenGebirge. Ann. Naturhist. Mus. Wien, 42, 1–45.

• WHITAKER, J.O. & BLACK, H. 1976: Food habits of cave bats fromZambia, Africa. Yournal of Mammalogy, 57, 199–204.

• WIEMANN, A., MACKELWORTH, P. C., HOLCER, D. & FORTUNA, C. M.2003: Population size and distribution of bottlenose dolphins (Tur-siops truncatus) around the Lo{inj and Cres archipelago. VIII Croa-tian Biological Congress, Zagreb, 243–244.

• @UPANOVI}, [. 1966: Pojavljivanje, nestajanje i rasprostranjenje sre-dozemne medvjedice (Monachus monachus Hermann) u Jadranu.Pomorski zbornik, 4, 589–602.

Page 119: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

KAZALO / INDEX

Page 120: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

120

Kazalo znanstvenih imena sisavacaIndex of Scientific Mammal Names

AAlpine Chamois · 38Alpine Long-eared Bat · 61

BBalkan long-eared Bat · 59Balkan Snow Vole · 65Barbastella barbastellus · 58Barbastelle · 58Bechstein’s Bat · 55Blasius’ Horseshoe Bat · 52Blazijev potkovnjak · 52Bottlenose Dolphin · 48Brown Bear · 94Brown Hare · 96

CCanis lupus · 92Castor fiber · 35Chionomys nivalis · 84Common Dormouse · 91Common Hamster · 83Cricetus cricetus · 83

DDabar · 35Delphinus delphis · 67Dinaromys bogdanovi · 65Dinarski voluhar · 65

Divokoza · 38Dobri dupin · 48Dryomys nitedula · 88Dugokrili pr{njak · 46Dugonogi {i{mi{ · 45

EEdible Dormouse · 100Eliomys quercinus · 89European Beaver · 35European Mink · 32European Mole

(Cres population) · 42European Souslik · 29Europska vidrica · 32Forest Dormouse · 88

GGarden Dormouse · 89Geoffroy’s Bat · 77Glis glis · 100Gorski dugou{an · 61Gorski puh · 88Greater Horseshoe Bat · 74Greater Mouse-eared Bat · 78Greater Noctule · 64Grey Long-eared Bat · 43

HHarvest Mouse · 85Hr~ak · 83

JJu`ni potkovnjak · 53

KKolombatovi}ev dugou{an · 59Kratkokljuni obi~ni dupin · 67Kvarnerska krtica · 42

LLeisler’s Bat · 80Lepus europaeus · 96Lesser Horseshoe Bat · 75Lesser Mole Rat · 31Long-figered Bat · 45Lutra lutra · 68Lynx · 37Lynx lynx · 37

MMali potkovnjak · 75Mali ve~ernjak · 80Meheljev potkovnjak · 28Mediterranean Horseshoe

Bat · 53Mediterranean Monk Seal · 34Mehely’s Bat · 28Micromys minutus · 85Miniopterus schreibersii · 46Monachus monachus · 34Mus spicilegus · 86

Muscardinus avellanarius · 91Mustela lutreola · 32Miller’s Water Shrew · 72Mi{ humka{ · 86Mo~varna rovka · 72Mo~varni {i{mi{ · 62Mrki medvjed · 94Myotis bechsteinii · 55

→ capaccinii · 45→ dasycneme · 62→ emarginatus · 77→ myotis · 78

NNannospalax leucodon · 31Neomys anomalus · 72

fodiens · 73Nyctalus lasiopterus · 64

leisleri · 80

OOtter · 68

PPatuljasti mi{ · 85Planinska voluharica · 84Plecotus austriacus · 43

→ kolombatovici · 59→ macrobullaris · 61

Pond Bat · 62Puh ora{ar · 91

Page 121: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

121

RRedd Squirrel · 81Rhinolophus blasii · 52

→ euryale · 53→ ferrumequinum · 74→ hipposideros · 75→ mehely · 28

Ri|i {i{mi{ · 77Ris · 37Rupicapra rupicapra · 38

SSciurus vulgaris · 81Schreiber’s Bat · 46Short-beaked Common

Dolphin · 67

Sivi dugou{an · 43Sivi puh · 100Sljepa{ · 31Snow vole · 84Spermophilus citellus · 29Sredozemna medvjedica · 34Steppe Mouse · 86

[[irokouhi mra~njak · 58

TTalpa cf. europaea – Cres

population · 42

Tekunica · 29Tursiops truncatus · 48

UUrsus arctos · 94

VVeliki potkovnjak · 74Veliki {i{mi{ · 78Veliki ve~ernjak · 64Velikouhi {i{mi{ · 55Vidra · 68Vjeverica · 81Vodenrovka · 73

Vrtni puh · 89Vuk · 92

ZZec · 96

WWater Shrew · 73Wolf · 92

Page 122: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

122

Crvenom bojom su ozna~ene vrste s Crvene liste Hrvatske, te kate-gorije stvarno ugro`enih vrsta.

Vi{e sistematske kategorije sisavaca i znanstveno nazivlje slijediono iz knjige »Vrste sisavaca Svijeta« urednika Wilson,D.E. & ReederDA.M.(1993). Iznimke su jedino: novoozna~ene vrste Myotis auras-cens i Pipistrellus pygmaeus (vidi novu listu vrsta od UNEP/EURO-BATS, 2005); Plecotus kolombatovici i P. macrobullaris prema nazivljuprihva}enom u »Priru~niku o sisavcima Europe, [i{mi{i II« urednikaKrapp, E. (2005); kod Herpestes javanicus auropunctatus i Myotisblythii oxygnathus dodane su podvrste jer je jo{ i dalje nerije{en njihovodnos prema vrstama prihva}enim u Willson i Reeder (1993); kodBos primigenius i Ovis ammon slijedilo se mi{ljenje dato od Corbet-a(1978) i prihva}eno od strane Europskog mamolo{kog dru{tva (1999)da se usvaja najstarije dato ime prema opisu divljeg oblika (a ne pripi-tomljenog!), te u slu~aju Ovis ammon ozna~ena je i svojta (musimon)sa Sardinije i Korzike od kuda potje}u une{ene `ivotinje u Hrvatsku;kod Apodemus epimelas nakon potvrde ranga vrste (Michaux i ost.2005); kod Microtus (multiplex) liechtensteini nakon radova Haring iost. (2000) i Jaarola i ost. (2004).

Status vrste u Hrvatskoj: R = rezidentna vrsta; RE = regionalnoizumrla; IN = une{ena ili ra{irena iz susjednih dr`ava gdje je bila une-{ena; M = stalna vrsta u migraciji ili na zimovanju; V = povremenidolazak primjeraka populacija koje `ive izvan Hrvatske odnosno Jad-ranskog mora;

Status ugro`enosti: IUCN = kategorija sa svjetske IUCN-ove crve-ne liste; European = kategorija s Europske crvene liste ili Crvene lis-te Sredozemnog mora; HR = kategorija s Crvene liste Hrvatske;

Status za{tite: HD = Liste priloga Direktivi o stani{tima; Bern =Liste priloga Bernske konvencije; CITES = Liste priloga Konvencijio me|unarodnom prometu ugro`enim divljim vrstama faune i flore;

With red are designated species from Croatian Red Data List, andthreatened categories too.

The higher categories of mammals and the taxonomic nomencla-ture for the The species list follows that in the book »Mammal speciesof the World« edited by Wilson, D.E. & Reeder DA.M.(1993).Exceptions are: new designated species Myotis aurascens and Pipistrel-lus pygmaeus (see new species list of UNEP/EUROBATS, 2005);Plecotus kolombatovi}i and P. macrobullaris which followed nomen-clature in the »Handbuch der Säugetiere Europas, Fledertiere II« edi-ted by Krapp, F. (2005); by Herpestes javanicus auropunctatus andMyotis blythii oxygnathus were designated subspecies because of prob-lematic relationships with taxa of species name listed in Wilson &Reeder (1993); by Bos primigenius and Ovis ammon we have followedthe policy advocated by Corbet (1978) and opinion of Societas Euro-pea Mammalogica (1999) by adopting the earliest valid name basedupon a nondomesticated form, and added in case of Ovis ammontaxon from Sardinia and Corsica (musimon) which was introduced inCroatia; by Apodemus epimelas after confirmation of species status(Michaux et al. 2005); by Microtus (multiplex) liechtensteini after paperof Haring et al. (2000) i Jaarola et al. (2004).

Species status in Croatia: R = resident; RE = regional extinct; IN =introduced or spreading introductions from neighbouring countries;M = migration or wintering; V = vagrants.

Threatened status: IUCN = World IUCN Red Data List categories;European = European or Mediterranean Sea Red Data List catego-ries; HR = Croatian Red Data List categories;

Conservation status: HD = The Annexes of the EU Directive of theConservation of Natural Habitats, and of Wild Fauna and Flora (Ha-bitats Directive); Bern = The Convention on the Conservation ofNatural Habitats and of Wild Fauna and Wild Flora; CITES = TheConvention on International Trade in Endangered Species of WildFauna and Flora.

Popis vrsta sisavaca zabilje`enih u HrvatskojThe species list of mammals noted in the Croatia

Page 123: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

123

Higher systematicsScientific name Status

IUCN categories Hab.Dir.Bern

Con. CITES

Classis Family World Europe HR Annexes Annex

Insectivora Erinaceidae Erinaceus concolor Martin, 1838 R

Talpidae Talpa caeca Savi, 1822 R

Talpa europea Linnaeus, 1758 R

Soricidae Crocidura leucodon (Hermann, 1780) R III

Crocidura suaveolens (Pallas, 1811) R III

Neomys anomalus Cabrera, 1907 R NT III

Neomys fodiens (Pennant, 1771) R NT III

Sorex alpinus Schinz, 1837 R III

Sorex araneus Linnaeus, 1758 R III

Sorex minutus Linnaeus, 1758 R III

Suncus etruscus (Savi, 1822) R IN? III

Chiroptera Rhinolophidae Rhinolophus blasii Peters, 1866 R NT VU II, IV II

Rhinolophus euryale Blasius, 1835 R VU VU II, IV II

Rhinolophus ferrumequinum(Schreber, 1774)

R NT NT II, IV II

Rhinolophus hipposideros(Bechstein, 1800)

R VU NT II, IV II

Rhinolophus mehely Matschie, 1901 R? RE VU RE II, IV II

VespertilionidaeBarbastella barbastellus(Schreber, 1774)

R VU DD II, IV II

Eptesicus nilssonii(Keyslering et Blasius, 1839)

? M IV II

Eptesicus serotinus (Schreber, 1774) R IV II

Hypsugo savii (Bonaparte, 1837) R IV II

Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) R M NT EN II, IV II

Myotis aurascens Kuzyakin, 1835 R

Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) R VU VU II, IV II

Myotis blythii oxygnathus(Monticelli, 1885)

R II, IV II

Myotis brandtii (Eversmann, 1837) R IV II

Page 124: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

124

Higher systematicsScientific name Status

IUCN categories Hab.Dir.Bern

Con. CITES

Classis Family World Europe HR Annexes Annex

Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837) R VU EN II, IV II

Myotis daubentonii (Kuhl, 1817) R IV II

Myotis dasycneme (Boie, 1825) R M VU DD II, IV II

Myotis emarginatus(E. Geoffroy, 1806)

R VU NT II, IV II

Myotis myotis (Borkhausen, 1797) R NT NT II, IV II

Myotis mystacinus (Kuhl, 1817) R IV II

Myotis nattereri (Kuhl, 1817) R IV II

Nyctalus lasiopterus(Schreber, 1780)

? M? NT DD IV II

Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817) R M NT NT IV II

Nyctalus noctula (Schreber, 1774) R M IV II

Pipistrellus kuhlii (Kuhl, 1817) R IV II

Pipistrellus nathusii(Keyslering et Blasius, 1839)

? M IV II

Pipistrellus pipistrellus(Schreber, 1774)

R IV II

Pipistrellus pygmaeus (Leach, 1825) R

Plecotus auritus (Linnaeus, 1758) R IV II

Plecotus austriacus(J. B. Fischer, 1829)

R EN IV II

Plecotus kolombatovici \uli}, 1980 R DD

Plecotus macrobullaris Kuzyakin,1965

R DD

Vespertilio murinus Linnaeus, 1758 ? M IV II

Molossidae Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) R IV II

Carnivora Canidae Canis aureus Linnaeus, 1758 R V

Canis lupus Linnaeus, 1758 R NTII, IV,

VII A

Nyctereutes procyonoides(Gray, 1834)

? IN

Page 125: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

125

Higher systematicsScientific name Status

IUCN categories Hab.Dir.Bern

Con. CITES

Classis Family World Europe HR Annexes Annex

Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758) R

Felidae Felis sylvestris Schreber, 1775 R IV II II, A

Lynx lynx (Linnaeus, 1758) R RE IN NT II, IV III II, A

HerpestidaeHerpestes javanicus auropunctatusHodgson, 1836

R IN

Mustelidae Lutra lutra (Linnaeus, 1758) R VU DD II, IV II A

Martes foina (Erxleben, 1777) R III

Martes martes (Linnaeus, 1758) R V III

Meles meles (Linnaeus, 1758) R III

Mustela erminea Linnaeus, 1758 R III

Mustela lutreola (Linnaeus, 1758) R RE EN RE II, IV II

Mustela nivalis Linnaeus, 1758 R III

Mustela putorius Linnaeus, 1758 R V III

PhocidaeMonachus monachus(Hermann, 1779)

R RE CR RE II, IV II I, A

Ursidae Ursus arctos Linnaeus, 1758 R NT II, IV II II, A

Cetacea BalenopteridaeBalaenoptera physalus(Linnaeus, 1758)

V VU IV II A

Delphinidae Delphinus delphis Linnaeus, 1758 R VU EN DD IV II

Globicephala melas (Traill, 1809) V IV II II, A

Gramphus griseus (G. Cuvier, 1812) V IV II II, A

Pseudorca crassidens (Owen, 1846) V IV II II, A

Stenella coeruleoalba (Meyen, 1833) V IV II II, A

Tursiops truncatus (Montagu, 1821) R DD VU EN II, IV II II, A

Ziphiidae Ziphius cavirostris G. Cuvier, 1823 V IV II II, A

Physeteridae Physeter catodon Linnaeus, 1758 V IV II, III A

Rodentia Sciuridae Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758 R NT NT III

Spermophilus citellus(Linnaeus, 1758)

R RE VU RE II, IV II

Page 126: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

126

Higher systematicsScientific name Status

IUCN categories Hab.Dir.Bern

Con. CITES

Classis Family World Europe HR Annexes Annex

Castoridae Castor fiber Linnaeus, 1758 R RE IN NT NT II, IV III

Myoxidae Dryomys nitedula (Pallas, 1778) R NT NT IV III

Eliomys quercinus (Linnaeus, 1758) R VU NT III

Glis glis (Linnaeus, 1758) R NT III

Muscardinus avellanarius(Linnaeus, 1758)

R NT NT IV III

Muridae Arvicola terrestris (Linnaeus, 1758) R

Chionomys nivalis (Martins, 1842) R NT NT III

Clethrionomys glareolus(Schreber, 1780)

R

Dinaromys bogdanovi(V. et E. Martino, 1922)

R NT DD

Microtus agrestis (Linnaeus, 1758) R

Microtus arvalis (Pallas, 1778) R

Microtus (multiplex) liechtensteini

(Wettstein, 1927)R

Microtus subterraneus(deSélys-Longchamps, 1836)

R

Ondatra zibethicus(Linnaeus, 1758)

R IN

Cricetus cricetus (Linnaeus, 1758) R NT IV II

Apodemus agrarius (Pallas, 1771) R

Apodemus epimelas(Danford et Alston 1877)

R

Apodemus flavicollis(Melchior, 1834)

R

Apodemus sylvaticus(Linnaeus, 1758)

R

Apodemus uralensis (Pallas, 1811) ?

Micromys minutus (Pallas, 1771) R NT NT

Mus (domesticus) domesticusSchwarz et Schwarz, 1943

R

Page 127: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice

127

Higher systematicsScientific name Status

IUCN categories Hab.Dir.Bern

Con. CITES

Classis Family World Europe HR Annexes Annex

Mus (domesticus) musculusLinnaeus, 1758

R

Mus spicilegus Petényi, 1882 R NT NT

Rattus norvegicus(Berkenhout, 1769)

R IN

Rattus rattus (Linnaeus, 1758) R ?

Nannospalax leucodon(Nordmann, 1840)

R RE VU RE

Cinchillidae Chinchilla sp. IN I

Myocastoridae Myocastor coypus (Molina, 1782) R IN

Duplicidentata Lagomorpha Lepus europaeus Pallas, 1778 R NT III

Lepus timidus Linnaeus, 1758 IN? V III

Oryctolagus cuniculus(Linnaeus, 1758)

R IN

Artiodactyla Suidae Sus scrofa Linnaeus, 1758 R

Cervidae Alces alces (Linnaeus, 1758) RE IN III

Axis axis (Erxleben, 1777) R IN

Capreolus capreolus(Linnaeus, 1758)

R III

Cervus elaphus Linnaeus, 1758 R III

Dama dama (Linnaeus, 1758) R IN III

Odocoileus virginianus(Zimmermann, 1780)

RE IN EN** III

Bovidae Ammotragus lervia (Pallas, 1777) RE IN VU** II, B

Bos primigenius Bojanus, 1827 R RE

Bubalus bubalis (Linnaeus, 1758) RE IN EN**

Ovis ammon musimon Pallas,1811 R IN VU** III

Rupicapra rupicapra Linnaeus, 1758 R RE IN NTII*,

IV*, VIII

* only R. rupicapra balcanica** only

Page 128: CRVENA KNJIGA SISAVACA HRVATSKE RED BOOK OF … · podru~je dinarske regije. Sisavaca je najvi{e u okolici planine Medved-nice (67 vrsta) i u gorskom podru~ju Dinarida, od granice