Click here to load reader
Upload
hoangcong
View
229
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ODREĐIVANJE MINERALNOG SASTAVA
U VODI ZA PI ĆE
Inovativna škola za zelenu budućnost
Hrvoje Su čić, , ing.med.lab.diagn.Kopački rit, 1. – 7. listopada 2015.
SADRŽAJ
• Općenito o vodi
• Dominantni anioni i kationi u vodi
• Metode određivanja: Elektrovodljivost vode;
tvrdoća vode; alkalitet vode; spektrofotometrija;
ionska kromatografija.
• Vode u Osječko-baranjskoj županiji
• Zaključak
OPĆENITO O VODI
• Voda je najnetipičnija tekućina u prirodi i jedna od
najneobičnijih tvari u svemiru
• Molekula vode se sastoji od kisika i dva atoma
vodika koji združeničine kut od 105°
• Neobična svojstva vode proizlaze iz njene
molekularne strukture, pa je cijela molekula
polarna
• Zbog svoje molekularne strukture većina tvari se
razlaže u vodi, pa sečesto naziva univerzalnim
otapalom, jer otapa jednako ionske i molekularne
spojeve, koji su polarni ili sadrže polarne grupe
Slika 1. Građa molekule vode
• Prema koncentraciji otopljenih mineralnih tvari u
vodi određuje se i njezina kakvoća i primjena za
piće
• Ona voda koja sadrži oko 500 mg/L mineralnih
otopljenih tvari smatra se vodom pogodnom za
piće, a koja sadrži preko 1000 mg/L nije dobra za
piće
DOMINANTNI ANIONI I KATIONI U VODI
• Otopljeni minerali u vodi nalaze se u stanju iona,
bilo kationa, ili pak aniona
• Dominantni kationi u vodi su:Na+, NH4+, Mg2+,
K+, Ca2+, a anioni su: F-, Cl-, NO2-, NO3
-, SO42-,
PO43-
• Jedinice za iskazivanje omjera iona su mg/L ili
mmoL ekv/L
• Otopljeni ioni Na+, Mg2+, Ca2+ i K+ nalaze se u
skoro svim vodama u prirodi kao spojevi klorida u
obliku NaCl, MgCl2, CaCl2 i KCl koji se naziva
silvin
• F- ion se u prirodi najčešće javlja u obliku spoja
CaF2 – fluorit
• Dušik (N2) u vodi dolazi u oblikuNH4+, NO2
-,
NO3-
• Ioni SO42- dolaze u obliku spojaCaSO4 koji se
javlja u nekoliko oblika
• Ioni PO43- u prirodnim vodama najčešće se nalaze
u obliku ortofosfata, kondenziranih fosfata
(polifosfata) i organski vezanih fosfata
Tablica 1. MDK vrijednosti aniona i kationa
ANIONIMDKmg/L
KATIONIMDKmg/L
Flurid 1,5 Amonij 0,5Klorid 250 Natrij 200Nitrit 0,5 Kalij 12Nitrat 50 MagnezijSulfat 250 Kalcij
Fosfat (P) 300 Ukupna tvrdoća (°D) > 60
METODE ODREĐIVANJA ANIONA I
KATIONA U VODI
• Definira se kao mogućnost otopine elektrolita da u
električnom polju, između dvije elektrode, provodi
struju migracijom iona
• Ovisi o prirodi iona, njihovoj koncentraciji te
viskoznosti i temperaturi otopine
ELEKTROVODLJIVOST VODE
• Elektrovodljivost vode pokazuje ukupnu količinu
iona prisutnih u vodi i ne daje porijeklo odnosno
vrstu iona prisutnih u vodi
Tablica 2. Vrste vode po parametru elektrovodljivosti
Vrsta vode Elektrovodljivost µS/cm
Ultra čista < 0,05
Destilirana < 1,0
Pitka < 1 000
Mineralna 1 000 – 3 000
Boćata > 1 000
Morska > 50 000
• Instrument za mjerenje elektrovodljivosti naziva se
konduktometar
• Standardna jedinica elektrovodljivosti je S/m ili
µS/cm, a temperatura je 25°C
Slika 2. Konduktometar METTLER-TOLEDO S30
TVRDOĆA VODE
• To je mjera za sadržaj kalcijevih i magnezijevih
soli, koji čine tzv. „kamen kotlovac”
• Zato i zovemo prirodnu vodu „tvrdom” vodom, jer
uparavanjem daje tvrdi kamen kotlovac
• Tvrdoća vode se najčešće izražava u mg CaCO3/L,
ali vrlo često i u njemačkim stupnjevima tvrdoće
Tablica 3. Vrste voda po parametru tvrdoće
mg CaCO 3/LNjemačkih
stupnjeva, od VRSTA VODE
<71,4 <4 meka
71,4 –142,8 4 - 8 lagano tvrda
142,8 – 321,4 8 - 18 umjereno tvrda
321,4 – 535,7 18 – 30 tvrda
>535,7 >30 jako tvrda
• Postoji više vrsta tvrdoće vode:
― Ukupna tvrdoća;
― Karbonatna tvrdoća;
― Nekarbonatna tvrdoća;
― Kalcijeva tvrdoća;
― Ostatna tvrdoća;
―Anionska tvrdoća;
― Bazna tvrdoća.
• Nema zdravstveno značenje, ali ima ekonomsko i
tehnološko značenje
ALKALITET VODE
• Predstavlja kvantitativnu sposobnost vodenog
medija da reagira s vodikovim ionima
• Alkalitet čine hidroksidi, karbonati i bikarbonati
alkalijskih i zemnoalkalijskih metala, uglavnom
Na, K, Ca, i Mg
• Suština metode za određivanje alkaliteta je u
postupnoj neutralizaciji alkalnih soli pomoću
kiselina, u prisutnosti indikatora
• Alkalitet se izražava u mg/L CaCO3
• Vrste alkaliteta: djelomični, ukupni i karbonatni
• Važan je u postupku biološkog uklanjanja dušika
iz otpadnih voda
Tablica 4. Reakcije hidroksida, karbonata i hidrogenkarbonata s kiselinom
1. Hidroksid OH - + H+ H20 Titrira se uz fenolftalein
Titrira se uz metiloranž
2. KarbonatCO3
2- + H+ HCO3-
HCO3- + H+ H2CO3
3. Hidrogenkarbonat HCO3- + H+ H2CO3
SPEKTROFOTOMETRIJA
• To je metoda kojom se mjeri koliko neka kemijska
tvar apsorbira ili prenosi svjetlo mjerenjem
intenziteta svjetla dok prolazi kroz uzorak otopine
• Upotrebljava se za kvantitativnu analizu
anorganskih spojeva u vodi, odnosno dominantnih
aniona i kationa u vodi
• Spektrofotometri su uređaji za analizu spektra
elektormagnetskog zračenja
Slika 3. Princip mjerenja apsorpcije na spektrofotometru
Slika 4. Spektrofotometar Merck NOVA 60
IONSKA KROMATOGRAFIJA
• Kromatografija je fizikalno – kemijska metoda
separacije u kojoj se sastojci razdjeljuju između
dviju faza, od kojih je jedna nepokretna, dok je
druga pokretna i kreće se u određenom smjeru
• Sustav za ionsku kromatografiju je predviđen za
kvalitativnu i kvantitativnu analizu iona (aniona i
kation) u uzorcima vode za piće
Slika 5. Shema modernog ionskog kromatografskog sustava s konduktometrijskom detekcijom
VODE U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
Slika 6. Vode u Osječko-baranjskoj županiji
• U OBŽ-u procijenjena je opskrbljenost vodom iz
javnih vodoopskrbnih sustava na oko 94,8 % po
broju stanovnika
• Na tom se području za vodoopskrbu upotrebljava
uglavnom podzemna voda, koju crpi jedan veći i
nekoliko manjih javnih vodoopskrbnih sustava
Tablica 5. Vode crpilišta u OBŽ-u
VODOOPSKRBNI SUSTAV Crpilištedominantni
balance
%vodljivost
µS/cm
ARSENµg/l*P/S
ŽELJEZOµg/l*P/S
MANGANµg/l*P/S
Anionimeqv
kationimeqv
VODOVOD - Osijek Vinogradi 13,03 12,44 2,35 1010 33/158 33/2052 10/104ČVORKOVAC - Dalj Lekić 10,92 11,46 2,43 817 13/26,8 25/945 10/122
BARANJSKI VODOVOD Beli Manastir
Nove Livade 9,92 9,94 0,10 754 0,69 48 16,5
VODOOPSKRBA - Darda Konkološ – Bilje 10,83 10,68 0,67 906 8/27,1 60/2493 15/207
PARK –Donji Miholjac
Donji Miholjac 9,6 9,46 0,75 718 10,5/31,3 25/3290 20/145
KOMBEL Beliš će
Drava 3,91 4,5 7,04 307 1,42 35/213 10/24,8
DVORAC Valpovo
Jarčevac 11,44 12,04 2,59 851 30/91,1 250/2599 80/133
NAŠIČKI VODOVOD Velimirovac 7,68 8,17 3,08 601 2,00 50/1124 23/216
Gornja Motičina 3,71 4,25 6,86 307 0,82 121 9,83Seona 3,82 4,35 6,52 321 0,67 195 13,5
RAD Đurđenovac
3,89 4,33 5,39 319 <1,00 156 44/91,5
ĐAKOVAČKI VODOVOD Trslana 6,39 6,82 3,3 346 <1,00 36,3 10,4
Šumarija Gaj 6,74 7,37 4,4 540 <1,00 47,0 32,9
**LV BREZNICA ĐAKOVAČKA
10,77 10,66 0,46 839 <1,00 287 170
**LV ĐURĐANCI 2013. spojeno na vodoopskrbni sustav Đakovo – crpilište Trslana
** LV IVANOVCI -KUŠEVAC
8,84 9,45 3,32 686 <1,00 535 99
** LV ŠIROKO POLJE
11,25 11,09 0,71 879 8,06 1190 239/423
** LV VIŠKOVCI 2013. spojeno na vodoopskrbni sustav Đakovo – crpilište Trslana** LV SEMELJCI 10,01 10,33 1,59 768 12/32,3 799 89/232
LV GRADAC - - - 500 <MDK 200 5LV VALENOVAC 3,74 4,16 5,39 322 <1,00 26 2,25
LV JOSIPOVAC PUNITOVAČKI
- - - 688 <MDK 300 200
LV PALAČA 9,31 9,68 1,94 717 30,2 582 73LV SILAŠ 10,47 10,97 2,32 818 213 1271 29,5
LV PETROVA SLATINA 9,38 9,91 2,74 707 42,8 396 75,5
LV ADA 7,84 8,24 2,46 606 34,3 162 42LV KNEŽEVO - - - 1260 <MDK 30 5
LV NOVI BEZDAN - - - 850 <MDK 2300 171
LV NOVO NEVESINJE - - - 1050 29,5 600 112
Tablica 6. Ukupna tvrdoća podzemnih voda u OBŽ-u
UKUPNA TVRDO ĆA Redni broj VODOVOD
mg CaCO3/L od VRSTA VODE
1. Ada 122 6,8 lagano tvrda
2. Aljmaš 913 51,1 jako tvrda
3. Beli Manastir 334 18,7 tvrda
4. Belišće 146 8,2 umjereno tvrda
5. Bijelo Brdo 391 21,9 tvrda
6. Breznica Đakovačka 439 24,6 tvrda
7. Čepin 251 14,1 umjereno tvrda
8. Čokadinci 349 19,5 tvrda
9. Dalj 395 22,1 tvrda
10. Darda 443 24,8 tvrda
11. Donji Miholjac 439 24,6 tvrda
12. Đakovo 188 10,5 umjereno tvrda
13. Đurđanci 360 20,2 tvrda
14. Đurđenovac 154 8,6 umjereno tvrda
15. Gradac 281 15,7 umjereno tvrda
16. Ivanovci-Kuševac 338 18,9 tvrda
17. Josipovac Punitovački 372 20,8 tvrda
18. Klisa 332 18,6 tvrda
19. Kneževo 592 33,2 jako tvrda
20. Koprivna 173 9,7 umjereno tvrda
21. Našice 292 16,3 umjereno tvrda
22. Novi Bezdan 457 25,6 tvrda
23. Novo Nevesinje 201 11,3 umjereno tvrda
24. Osijek 330 18,5 tvrda
25. Palača 222 12,4 umjereno tvrda
26. Petrova Slatina 292 16,4 umjereno tvrda
27. Popovac 651 36,5 jako tvrda
28. Semeljci 411 23,0 tvrda
29. Silaš 192 10,8 umjereno tvrda
30. Široko Polje 458 25,6 tvrda
31. Šodolovci 181 10,1 umjereno tvrda
32. Valenovac 131 7,3 lagano tvrda
33. Valpovo 426 23,9 tvrda
34. Viškovci 381 21,3 tvrda
35. Vrpolje 303 17,0 umjereno tvrda
36. Zmajevac 487 27,3 tvrda
ZAKLJU ČAK
• Voda koja se nalazi u prirodi nije nikad kemijski
čista, već sadržava veću ili manju količinu
otopljenih supstancija s kojima je došla u doticaj
• Najvažniji pokazatelji mineralnog sastava vode za
piće su ukupna tvrdoća i količina dominantnih
aniona i kationa u vodi
• Podzemne vode se prvenstveno koriste za javnu
vodoopskrbu u OBŽ-u, te se njihova kakvoća
uglavnom ocjenjuje prema pokazateljima
definiranim Pravilnikom o parametrima sukladnosti
i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN
br.125/2013, NN br.141/2013.)
• Prema tom pravilniku možemo zaključiti da se
koncentracija dominantnih aniona i kationa u vodi
za piće u OBŽ-u nalazi u dopuštenim granicama