Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti

Mr.sc. Dunja Modrić Blivajs

Odgojno-obrazovni proces

Sustavno organizirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja.

Nastava je vid organiziranog učenja u okviru neke ustanove (škole) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika.

Sastavnice tog sustava su učenik (uči), učitelj (poučava), nastavni sadržaj (gradivo).

Što su ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja? polazište i ishodište svakog odgojno-

obrazovnog procesa, taj proces počinje određenom namjerom, a

završava provjerom koliko je ostvarena, treba biti precizno i realistično definiran, cilj je uopćena formulacija intencije, a

zadaci su razrada i konkretizacija cilja.

Koje su prednosti primjene nastavnih zadataka? Pomažu nastavnicima:

usmjeriti se na svoje stvarne namjereodabrati bitan sadržaj, metode i način

ocjenjivanjamogu se lako prenijeti roditeljima i učenicimaomogućuju prosuđivanje o kvaliteti

poučavanja

Što su opći, a što specifični ciljevi predmeta? promjena paradigme u obrazovnoj praksi

učenik postaje subjekt u nastavi opći ciljevi predmeta- odražavaju ključnu ideju

područja učenja specifični ciljevi- jasne i kratke tvrdnje o

konkretnim učenikovim znanjima, vještinama i kompetencijama

Obrazovna postignuća ↔ Obrazovni ishodi

Što su ishodi učenja i zašto ih koristimo?

Ishodi učenja su promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti o onomu što zna, razumije i što može pokazati nakon učenja.

Koriste se da učenici razumiju što se od njih očekuje; da nastavnici odaberu prikladne sadržaje i metode kojima će ostvariti ishode; da nastavnici odaberu optimalne načine provjere i vrednovanja ishoda.

Stavovi i predodžbe o učenju

Duboko i trajno razumijevanjeNužno znati

Znanje i efikasno djelovanjeVažno znati

Definiranje poželjnih rezultata učenja

Općenito poznavanjeVrijedno znati

Područja ljudskih sposobnosti Intelektualne ili mentalne sposobnosti

Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti

Senzorne ili perceptivne sposobnosti Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh,

dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.)

Praktične ili manualne sposobnosti Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u

onim zvanjima gdje dominira praktični rad

Sposobnosti izražavanja Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje,

matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela.

Tradicionalna klasifikacija prema Poljaku

Obrazovni zadaci Materijalni: znanje i razumijevanje

- Znanje prisjećanja; Znanje prepoznavanja: identificiraju pripadnost sadržaja; Znanje reprodukcije, Operativno znanje: objašnjavaju i primjenjuju znanje; Kreativno znanje: primjenjuju i nadograđuju stečena znanja

Funkcionalni: vještine i sposobnosti- Senzorne ili perceptivne, Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja,

Intelektualne ili mentalne

Odgojni zadaci Stavovi i vrijednosti, interesi, obrasci ponašanja

Stupnjevi znanja

Znanje prisjećanja Najniža kvaliteta znanja; učenici se samo sjećaju nekih sadržaja o

kojima je učio, ali o tome ništa više ne zna Znanje prepoznavanja

Učenici mogu točno prepoznati neke sadržaje, identificirati njihovu pripadnosti, znati na što se odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazložiti

Znanje reprodukcije Učenici poznaju stanovite sadržaje do te mjere da ih mogu

reproducirati, katkad veoma sigurno i točno. No, ne mogu ih primjenjivati u svakodnevnom radu

Operativno znanje Visoka razina znanja; učenici posve sigurno vladaju obrađenim

nastavnim sadržajima, znaju ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u školi i izvan nje

Kreativno ili stvaralačko znanje Najviši stupanj u kvaliteti znanja; čovjek na temelju stečenih znanja

stvara nova materijalna i duhovna dobra

Bloomova taksonomija misaonih procesa Kognitivno

Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti.(sažimanje,povezivanje informacija,uspoređivanje, klasificiranje…)

Psihomotoričko Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni

pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti)

Afektivno Razvoj trajnih vrijednosnih sustava,razvoj obrazaca

ponašanja,timskog rada stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

Revidirana Bloomova taksonomija

Je hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti( dimenzije znanja- činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje) s procesima koji se koriste da bi se naučilo- dimenzije kognitivnih procesa.

Kognitivne dimenzije- pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija

Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl Taksonomija – klasifikacijski sustav( svladavanje viših razina

podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje. Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

Dimenzije znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.Pamćenje

2.Razumijevanje

3.Primjena

4.Analiza

5.Evaluacija

6.Kreacija

A. Činjenično

znanje

nabrojati

navesti

prepoznati

sažeti

razlikovati

razvrstati

odrediti

analizirati

raščlaniti

poredati

evaluirati

povezati

B. Konceptualno

znanje

opisati

označiti

objasniti

tumačiti

upotrijebiti

pokazati

pojasniti

povezati

ocijeniti

procijeniti

planirati

postaviti

C. Proceduralno

znanje

sastaviti

tabelirati

iznijeti

provjeriti

zaključiti

riješiti

prosuditi

sastaviti

razlikovati

povezati

prosuditi

slagati

razviti

stvoriti

D. Metakognitivno

znanje

primjerena upotreba termina

riješiti

provesti

konstruirati sintezu

provesti

ostvariti

djelovati

primijeniti

ostvariti

aktualizirati

PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada (imenuj, nabroji, definiraj, odaberi… Što je merkantilizam? Nabroji sovjetske satelitske države?)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijala, da se pruži primjer, interpretiraju grafikoni i tablice, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…Zašto je Staljin zapovjedio blokadu Berlina, pojasni kako je gospodarska kriza u Italiji utjecala na pojavu fašizma?)

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, koriste pojmove u novim situacijama, objašnjava ih na primjerima - Revolucija 1848. godine, Hladni rat; Kako bi mogao…primijeniti na…? Poredaj po važnosti…? (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…Usporedi Hitlerovu i Mussolinijevu vladavinu? Kako bi drugačije objasnio?)

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal) (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…)

KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Što bi se dogodilo u Europi da nije bilo revolucije iz 1948. g.?)

Dimenzije kognitivnih procesa

Četiri dimenzije znanja

Činjenično znanje

Temeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom

Poznavanje terminologije (vokabulara, znanstvenih termina, simbola, znakova).

Poznavanje specifičnih detalja i elemenata (događaja, lokacija, izvora, informacija) unutar predmeta.

Konceptualno znanje

Ono obuhvaća: Poznavanje klasifikacija i kategorija Poznavanje principa i generalizacija Poznavanje teorija, modela i struktura

Odnosi među temeljnim elementima unutar neke šire strukture koji im omogućavaju da funkcioniraju kao cjelina

Proceduralno znanje Kako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja

Ono obuhvaća: Poznavanje vještina, tehnika i metoda

specifičnih za predmet. Poznavanje kriterija i klasifikacija, principa i

generalizacija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda.

Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji i kognitivnom procesu uopće, te svjesnosti i znanje o vlastitoj spoznaji i načinima učenja

Ono obuhvaća: Znanje o vlastitim prednostima i manama po

pitanju spoznaja i učenja. Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi

se riješili problemi i kognitivni zadaci. Kontekstualno znanje. Znanje o sebi.

Kako odrediti ishode učenja?

Zadatke (ishode, postignuća) potrebno je odrediti što je moguće preciznije

Zadaci nastave trebaju biti tijesno povezani s nastavnim aktivnostima i ocjenjivanjem

Zadaci se određuju aktivnim glagolima koristeći revidiranu Bloomovu taksonomiju

Kako napisati ishode učenja?

Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti

Nakon učenja: Učenik će moći nešto pokazati Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj

krizi …Učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike

gospodarske krize Učenik će moći procijeniti posljedice krize na društvene i

političke prilike u pojedinim zemljama

HVALA NA PAŽNJI