ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANAUREĐENJA … · promjena stanjagrađevina, kada to naslijeđena situacija na terenu zahtjeva minimalna širina kolnog pristupa na javnu prometnu

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA ZA PODRUჀJE OBALNOG POJASA UNUTAR GP NASELJA TKONII. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

1ARHEO d.o.o. - Zagreb

Na temelju აlanka 100. stavka 7. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07.) i აlanka 30. Statuta Opၰine Tkon («Slu០beni glasnik zadarske ០upanije» broj 02/06) Opၰinsko vijeၰe Opၰine Tkon na svojoj 33. sjednici odr០anoj dana06. o០ujka 2008. godine donosi

ODLUKU O DONOᘀENJUURBANISTIჀKOG PLANA UREᄀENJA PODRUჀJA OBALNOG POJASA UNUTAR GP NASELJA TKON

I. TEMELJNE ODREDBEჀlanak 1.

Donosi se Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon (u daljnjem tekstu:Plan) koji je izradio poduzeၰe ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje, Zagreb, Ivana ᘀibla 17.

Ⴠlanak 2.

Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod naslovom Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon koji se sastoji od:

A. Opၰi dioB. Obavezni prilozi

I. Obrazlo០enje prostornog plana1. Polaziᘐta2. Ciljevi prostornog ureᄐenja3. Plan prostornog ureᄐenja

II. Izvod iz dokumenata prostornog ureᄐenja ᘐireg podruაjaIII. Popis dokumenata i propisaIV. Zahtjevi i miᘐljenjaV. Izvjeᘐၰa o prethodnoj i javnoj raspravi

VI. Evidencija postupka izrade i donoᘐenje Prostornog planaVII. Sa០etak za javnost

C.Urbanistiაki plan ureᄐenjaI. Tekstualni dio (Odredbe za provoᄐenje Plana)

II. Grafiაki dio (grafiაki prilozi u mjerilu 1:2000)

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog აlanka, ovjeren peაatom odgovorne osobe za provoᄐenje javne rasprave i potpisom predsjednika Opၰinskog poglavarstva Opၰine Tkon.

Ⴠlanak 3.

Urbanistiაki plan ureᄐenja za podruაje Obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon izraᄐen je u skladu s აlankom 218. Odluke o donoᘐenju Prostornog plana ureᄐenja Opၰine Tkon (Slu០beni glasnik Zadarske ០upanije 6/06).



II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

1.UVJETI ZA RAZGRANIჀAVANJE POVRᘀINA

JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1.Uvjeti za odreᄐivanja povrᘐina za javne i druge namjene

Ⴠlanak 4.

Uvjeti za odreᄐivanje koriᘐtenja povrᘐina za javne i druge namjene u Urbanistiაkom planu ureᄐenja su:

− funkcije i obveze naselja kao opၰinskog srediᘐta i ciljevi razvitka naselja− zaᘐtita vrijednih podruაja i krajolika, te zaᘐtita vrijednih kulturnih dobara

(ambijentalna cjelina),− vrednovanje obalnog pojasa i koriᘐtenje prostora uz obalu prvenstveno za oblike

javnog koriᘐtenja− temeljna obilje០ja naselja Tkon i ciljevi razvoja naselja Tkon (unutar zone obuhvata

Plana)− postojeၰi planirani broj stanovnika− planirani razvoj turizma kao pokretaა razvoja mediteranskog naselja− poᘐtivanje principa odr០ivog koriᘐtenja i kriterija zaᘐtite okoliᘐa,− poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana− poveၰanje broja radnih mjesta na podruაju obuhvata i ostalog gravitacijskog

podruაja − racionalno koriᘐtenje infrastrukturnih sustava− osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadr០aje u skladu s

potrebama gospodarskog razvoja.

Povrᘐine javnih i drugih namjena razgraniაene su i oznaაene bojom i planskim znakom u grafiაkom dijelu Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon, Knjiga I, kartografski prikaz broj 1. Koriᘐtenje i namjena povrᘐina u mjerilu 1:2000.

1. Stambena namjena S

2. Gospodarska namjena – poslovna K - prete០ito uslu០na K1

- tr០nica K2

3. Sportska i rekreacijska namjena R - sport i rekreacija R2

- kupaliᘐte R3 - zona prirodne obale R4

4. Javne zelene povrᘐine Z1



3. Povrᘐine infrastrukturnih sustava (bijelo-crna) IS

5. Podruაje morske luke L - luka za javni primet (០upanijski znaაaj) ័P - luka za javni promet (lokalni znaაaj) LP - brodogradiliᘐte 1 - marina 2 - sportska luka 3

- ribarska luka 4 - priveziᘐte L1

6. Javni parking P

2.UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA GOSPODARSKIH I

DRUᘀTVENIH DJELATNOSTIჀlanak 5

Planom je dozvoljeno unutar zone stambene namjene (S) izgradnja stambenih graᄐevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadr០aja (trgovaაki, uslu០ni, ugostiteljski, servisni te prostori predviᄐeni za turistiაku namjenu) koji nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Unutar graᄐevina stambene namjene moguၰe je ureᄐenje prostora druᘐtvenih djelatnosti kao ᘐto su:

− upravne− socijalne− zdravstvene− predᘐkolske i ᘐkolske− za kulturu− vjerske

Unutar zone mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1), dozvoljena je gradnja nestambenih gospodarskih i druᘐtvenih graᄐevina s namjenom iz stavka 1 i 2 ovog აlanka. Uvjeti i naაin gradnje su isti kao za stambene graᄐevine tipa B. Unutar navedene graᄐevine mogu imati maksimalno 50% stambenog dijela.

Kapacitet pojedinaაne smjeᘐtajne graᄐevine (hotel, pansion, prenoၰiᘐte i sl.) iznosi do 80 kreveta.

Unutar zone Gospodarske namjene – poslovna, prete០ito uslu០na – (K1) moguၰa je rekonstrukcija postojeၰeg objekta. Uvjeti i naაin gradnje su isti kao za stambene graᄐevine tipa B

Unutar zone Gospodarske namjene – poslovna, tr០nica – (K2) moguၰa je rekonstrukcija postojeၰe tr០nice. Uvjeti i naაin gradnje su isti kao za stambene graᄐevine tipa B



3.UVJETI I NAჀIN GRADNJE STAMBENIH GRAᄀEVINA

Ⴠlanak 6.

Stambene graᄐevine mogu se graditi unutar zone Stambene namjene (S) i zone mjeᘐovite namjene (M). Unutar zone mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1) graᄐevine mogu imati maksimalno 50% stambenog dijela.

Na jednoj graᄐevinskoj parceli mo០e se graditi samo jedna glavna (stambena ili stambeno poslovna) graᄐevina.

Pored glavne graᄐevine na istoj parceli moguၰe je graditi i pomoၰne graᄐevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max. koeficijent izgraᄐenosti (Kig), iskoristivost (Kis) graᄐevinske parcele.

Ⴠlanak 7.

Svaka pojedina graᄐevinska parcela mora imati osiguran kolni ili pjeᘐaაki pristup na javno prometnu povrᘐinu. Minimalna ᘐirina pristupnog puta je 5, 0 m.

Iznimno u gusto izgraᄐenim dijelovima naselja, prikazanima na kartografskom prikazu 4. NAჀIN KORIᘀTENJA I UVJETI GRADNJE kao Sanacija graᄐevina i dijelova naselja -promjena stanja graᄐevina, kada to naslijeᄐena situacija na terenu zahtjeva minimalna ᘐirina kolnog pristupa na javnu prometnu povrᘐinu mo០e biti i manja, ali ne manja od 3,0 m. Navedene kolno-pjeᘐaაke prometnice prikazane su na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A - PROMET

Ⴠlanak 8.

Regulacijska crta je mjesto prikljuაenja parcele na javnu prometnu povrᘐinu.

Graᄐevinski pravac definira obveznu i najmanju moguၰu udaljenost fronte graᄐevine od regulacijske crte.

Regulacijska crta i Graᄐevinski pravac definirat ၰe se lokacijskom dozvolom odnosno drugim istovjetnim aktom za graᄐenje u skladu s odredbama iz ovog Plana.

Ukoliko se na prednjem proაelju graᄐevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubiᘐta i sl.) graᄐevinski pravac definiran je njom.

Udaljenost graᄐevine od regulacijske crte iznosi min. 5,0 m ukoliko nije Zakonom o javnim cestama ili posebnom odredbom drugaაije utvrᄐeno.

U sluაajevima kada je parcela omeᄐena prometnicom i pristupnim putem (slijepom ulicom) udaljenost graᄐevine od pristupnog puta ili slijepe ulice mo០e biti i 3,0 m ukoliko je ispoᘐtovana udaljenost 5,0 m od prometnice.



Ⴠlanak 9.

U prete០ito izgraᄐenim dijelovima naselja, u sluაajevima kada je graᄐevni pravac uz odreᄐenu formiranu ulicu definiran postojeၰom izgradnjom graᄐevine mogu stajati direktno do javne prometne povrᘐine, ᘐto znaაi da se graᄐevina treba uskladiti s postojeၰim stanjem uvjetima terena, okolnim graᄐevinama i cjelokupnim krajobrazom.

Situacija iz prethodnog stavka u takvim je sluაajevima i obveza iz ambijentalnih razloga ili naslijeᄐene situacije u sluაaju interpolacije.

Kod gradnje postojeၰih graᄐevina dograᄐeni dio zadr០ava postojeၰi graᄐevinski pravac.

Ⴠlanak 10.

Udaljenost samostojeၰe graᄐevine od susjedne meᄐe ne mo០e biti manja od h/2, ali ne manja od 3 m, pri აemu je h visina graᄐevine od najni០e toაke ureᄐenog terena uz graᄐevinu do najviᘐe toაke proაelja graᄐevine. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na boაnoj ili stra០njoj fasadi graᄐevine.

Izuzetak აine veၰ izgraᄐeni objekti, vidljivi na ortofoto snimku koja je prilog ovom Planu, za koje udaljenost od meᄐe mo០e biti i manja u skladu s zateაenim stanjem, pod uvjetom da se zateაeno stanje ne mo០e mijenjati na ᘐtetu susjednog prostora.

Ⴠlanak 11.

Minimalne ᘐirine parcele na mjestu graᄐevinskog pravca treba biti:a) za samostojeၰi naაin gradnje 12 mb) za dvojni naაin gradnje 10 m

Izuzetak აine interpolacije u staroj jezgri, prikazanoj na kartografskom prikazu 4. NAჀIN KORIᘀTENJA I UVJETI GRADNJE kao Sanacija graᄐevina i dijelova naselja - promjena stanja graᄐevina, gdje se dozvoljava veၰe odstupanje u skladu s zateაenim stanjem.

Ⴠlanak 12.

Visina graᄐevine odreᄐena je brojem eta០a i visinom vijenca. Broj eta០a odreᄐuje se na dijelu graᄐevine na kojem je veၰi broj eta០a. Visina vijenca mjeri se na onoj strani graᄐevine gdje je visinska kota ureᄐenog okoliᘐa oko graᄐevine ni០a.

Ⴠlanak 13.Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumijevaju stambene i stambeno poslovne graᄐevine kako je to opisano u აlanku 7. ovih Odredbi. Vrsta stambene zgrade ovisi o broju stanova unutar nje.

Ⴠlanak 14.

Minimalna veliაina stambene graᄐevine je 50 m2.



Ⴠlanak 15.

Dozvoljena veliაina i oblik stambene zgrade na prostoru unutar obuhvata Plana ovisi od:− vrste graᄐevine− veliაine parcela

Planom se dozvoljava izgradnja slijedeၰih vrsta stambenih zgrada: − stambena zgrada tipa A− stambena zgrada tipa B

Ⴠlanak 16.

Stambena zgrada tipa A je sukladno Odredbama ovog Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe tri stana uz slijedeၰe uvjete:

− max. ukupna bruto razvijena povrᘐina (BRP) svih nadzemnih eta០a je 300 m2− max. dozvoljena katnost je: Po+P+1+Pk ili S+P+1+krov

Izuzetak აine interpolacije u staroj jezgri gdje se dozvoljava odstupanje u pogledu visine vijenca iskljuაivo u sluაaju poᘐtivanja zateაenog stanja.

Stambena zgrada tipa A

Tip graᄐevine min. povrᘐina max. koeficijent max. koeficijent graᄐevinske parcele izgraᄐenosti iskoristivosti

Samostojeၰa 400 0,30 0,6graᄐevinaDvojna graᄐevina 300 0,35 0,7

Ⴠlanak 17.

Stambena zgrada tipa B je sukladno Odredbama ovog Plana stambena graᄐevina koja mo០e imati najviᘐe აetiri stana uz slijedeၰe uvjete:

− max. ukupna bruto razvijena povrᘐina (BRP) svih nadzemnih eta០a je 400 m2− max. dozvoljena katnost je: Po+P+2+krov ili S+P+1+Pk− max. visina graᄐevine je 9,0 m

Stambena zgrada tipa B

Tip graᄐevine min. povrᘐina max. koeficijent max. koeficijent graᄐevinske parcele izgraᄐenosti iskoristivosti

Samostojeၰa 600 0,30 0,6Graᄐevina



Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeၰe jezgre naselja Tkon.

Ⴠlanak 18.

U staroj jezgri naselja, prikazanoj na kartografskom prikazu 4. NAჀIN KORIᘀTENJA I UVJETI GRADNJE kao Sanacija graᄐevina i dijelova naselja - promjena stanja graᄐevina, Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojeၰih graᄐevina ili interpolacija novih na neizgraᄐenim graᄐevinskim parcelama.

U sluაajevima rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava gradnja i ako nisu ispunjeni uvjeti minimalne povrᘐine graᄐevinske აestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraᄐenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom poᘐtuje zateაeno stanje i naაin gradnje susjednih graᄐevina u pogledu visine vijenca, izgraᄐenost parcele i udaljenosti graᄐevine od meᄐe, te da se ni u kom sluაaju ne pogorᘐa zateაeno stanje odnosno kvaliteta stanovanja postojeၰih susjednih graᄐevina.

Ⴠlanak 19.

Planom se zabranjuje izgradnja novih graᄐevina koje volumenom bitno odskaაu od mjerila postojeၰih susjednih graᄐevina.

Dozvoljena odstupanja mogu iznositi do 20% poveၰanja volumena novih graᄐevina u odnosu na zateაene susjedne graᄐevine.

Planom se zabranjuje zamjena zateაenih graᄐevina novim koje materijalom i oblikom ne slijede zateაenu graᄐevinu.

3.1.Pomoၰne i gospodarske graᄐevine

Ⴠlanak 20.

Pomoၰnom graᄐevinom sukladno Odredbama ovog Plana smatraju se: gara០a, spremiᘐte, ljetna kuhinja, nadstreᘐnica. Planom se dozvoljava i izgradnja pomoၰnih graᄐevina i sl. uz uvjet da su u funkciji stanovanja glavne graᄐevine.

Pomoၰne graᄐevine mogu biti u sklopu glavne graᄐevine, tako da s njom აine graditeljsku cjelinu ili se mogu kao samostalne graᄐevine graditi na istoj parceli.

Planom se dozvoljava izgradnja pomoၰnih graᄐevina na meᄐi uz uvjet da se na toj strani

izvede puni zid bez ikakvih otvora koji ၰe ujedno biti i meᄐa sa susjedom i da se odvodnja rijeᘐi na vlastitu parcelu.

Dozvoljena visina (visina krovnog vijenca) pomoၰnih graᄐevina je max. 4,0 m.

Kroviᘐte mo០e biti koso (dvostreᘐan ili jednostreᘐan krov) ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu parcelu.



Postotak izgraᄐenosti odnosno koeficijent izgraᄐenosti graᄐevinske parcele აine glavna i sve pomoၰne graᄐevine na jednoj graᄐevinskoj parceli.

3.2.Oblikovanje graᄐevina i ureᄐenje parcela

Ⴠlanak 21.

Graᄐevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadr០avati osobitosti autohtone i tradicionalne primorske arhitekture.

Horizontalni i vertikalni gabariti graᄐevine oblikovanje fasada i kroviᘐta, te koriᘐtenje graᄐevinski materijal, moraju biti usklaᄐeni s okolnim objektima, naაinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.

Graᄐevine koje se izgraᄐuju kao dvojne moraju აiniti arhitektonsku cjelinu.

Ⴠlanak 22.

Krov mo០e biti kosi, na dvije, tri ili აetiri vode ili ravni prohodni ili neprohodni krov. Planom je dozvoljena i kombinacija kosog krova i krovnih terasa.

Za pokrov je dozvoljena upotreba valovitog i utorenog crijepa ili kupe kanalice. Kroviᘐte ne smije imati strehu.

Vijenac krova mo០e biti max. 20-25 cm istaknut od ruba fasade graᄐevine, a na zabatu 10 cm. U sluაaju gradnje dvovodnog krova na kosom terenu obvezno je postavljanje sljemena krova paralelno sa slojnicama terena.

Fasadne povrᘐine trebaju se izvoditi u kamenu ili ០bukati. Dozvoljena je kombinacija kamena i ០buke. Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, veၰ ih je potrebno svijetlo tonirati. Nije dozvoljena izrada fasade u imitaciji kamena ili obljepljivanje fasade ploაama od ᘐkriljaca. ័bukana fasada moraju se odmah bojati nakon ០bukanja i to iskljuაivo u svijetlim tonovima.

Ⴠlanak 23.

Teren oko graᄐevina, potporni zidovi, terase i sliაno moraju se izvesti tako da ne naruᘐavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na ᘐtetu susjedne აestice i graᄐevina.

Promet u mirovanju obvezatno treba rijeᘐiti unutar parcele i to prema kriterijima iz ovih Odredbi.

Ⴠlanak 24.

Prostor izmeᄐu graᄐevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeၰi prvenstveno autohtoni biljni materijal.



Na graᄐevnoj აestici potrebno je maksimalno saაuvati postojeၰe drveၰe.

Prilikom definiranja tlocrta graᄐevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeၰe zelenilo. Ukoliko nije moguၰe izbjeၰi uklanjanje odreᄐenog broja stabala, odgovarajuၰi broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.

Podne povrᘐine dvoriᘐta, terasa i puteljke na აestici poploაati kamenom ili betonskim elementima.

Nad dvoriᘐtima ili terasama dozvoljava se odrina i tradicijsko zelenilo. Na nenatkrivenim balkonima moguၰe je postavljanje platnenih tendi.

Obavezno je ozelenjavanje minimum 20% povrᘐine pojedine graᄐevne აestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).

4.UVJETI UREᄀENJA I IZGRADNJE UNUTAR

PODRUჀJA MORSKE OBALEჀlanak 25.

Podruაje morske obale, sukladno Odredbama Pomorskog zakonika obuhvaၰa pojas kopna do kojeg dopiru najveၰi valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji s morem აini funkcionalnu cjelinu.

Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu Odredbi ovog Plana podrazumijeva se postojeၰi ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu s morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slu០i koriᘐtenju mora (luke za javni promet, brodogradiliᘐte, istezaliᘐte, priveziᘐta i sl.) kao i za turistiაko-rekreacijske svrhe koji su u vezi s koriᘐtenjem mora (morske pla០e, sportske aktivnosti vezane uz more, ᘐetnica-lungo mare i sl.).

Minimalna ᘐirina morske obale je 6,0 m. Stvarna ᘐirina podruაja morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao ᘐto su:

− morfologija terena− postojeၰi, zateაeni sadr០aji− planirana namjena zone

Ⴠlanak 26.

Planiranje i ureᄐenje podruაja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:

− oაuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika− planirati cjelovito ureᄐenje i zaᘐtitu na osnovi kriterija oაuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloᘐkih cjelina− osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koriᘐtenju,

osobitog pomorskog dobra− oაuvati prirodne pla០e



Ⴠlanak 27.

Unutar podruაja morske obale Planom su predviᄐene slijedeၰe namjene:− zona luke (L)− zona pla០e (kupaliᘐta - R3)− zona prirodne obale (R4)

Ⴠlanak 28.

Mre០a pristaniᘐta u pomorskom prometu tj. luke otvorene za javni promet razgraniაene su kao:

− morska ០upanijskog znaაaja ័P− morska lokalnog znaაaja LP− priveziᘐte (komunalni vez) L1− brodogradiliᘐte 1− marina 2− sportska luka 3− ribarska luka 4

Ⴠlanak 29.

Planom je utvrᄐen vrᘐni kapacitet morske luke Tkon, u kojoj se odvija javni, komunalni, tranzitni, nautiაki i sportski promet te promet ribarskih i turistiაkih brodova od maksimalno 500 vezova. Navedeni kapacitet iskazan je kumulativno.

Detaljno zoniranje i namjena povrᘐina unutar mjeᘐovite luke otvorene za javni promet djelomiაno se utvrᄐuje ovim Urbanistiაkim planom ureᄐenja za cjelovito podruაje tog dijela morske obale unutar graᄐevinskog podruაja naselja kao ulazni podatak za izradu idejnog projekta.

Kod izrade idejnog projekta, eventualno pomicanje granica izmeᄐu luka pojedinih namjena neၰe se smatrati izmjenom ovog Plana. Izrada idejnih projekata i ishoᄐenje lokacijske dozvole odnosno drugog odgovarajuၰeg akta za gradnju mo០e se izvoditi u viᘐe faza.

Planom dozvoljena izgraᄐenost zone luke je 10 % kopnene povrᘐine zone uz uvjet da visina vijenca prateၰih ugostiteljsko uslu០nih sadr០aja ne prelazi 4.0 m

Na povrᘐini javnih luka ០upanijskog i lokalnog znaაaja mogu se obavljati sljedeၰe vrste luაkih djelatnosti:

− ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila− opskrba brodova− privez i odvez brodova, jahti, ribarskih i sportskih brodica− ukrcaj i iskrcaj roba

Na povrᘐini komunalnog veza sa oznakom priveziᘐte - L1 mogu se obavljati sljedeၰe vrste luაkih djelatnosti: privez, odvez i opskrba manjih ribarskih i sportskih brodica. Planirano je odr០avanje i modernizacija postojeၰih objekata, te gradnja novih objekata luაke podgradnje i nadgradnje u funkciji priveza brodova unutar Planom odreᄐene povrᘐine.



Unutar zone brodogradiliᘐta omoguၰava se servis brodova na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Djelatnosti koje se obavljaju na otvorenom prostoru ne smiju imati negativan utjecaj na okoliᘐ niti na bilo koji naაin ometati stanovanje, koriᘐtenje ostalih sadr០aja luke i pla០a u neposrednoj blizini.

Marina mo០e imati do 200 vezova. Na povrᘐini marine planirana je gradnja novih objekata luაke podgradnje i nadgradnje, kao i ostalih objekata koji su u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnoloᘐkoj svezi s osnovnom djelatnoᘐၰu luke (ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti, opskrba plovila, pru០anje usluga korisnicima luke, tegljenje, servisi luაke mehanizacije, luაko agencijski poslovi, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi kontrole kakvoၰe robe). Na podruაju marine mogu se graditi prizemne graᄐevinevisine do 4m, namijenjene iskljuაivo za luაke i ugostiteljsko - turistiაke aktivnosti. Na povrᘐini marine mogu se obavljati sljedeၰe vrste luაkih djelatnosti:

− privez, odvez i opskrba plovila− ukrcaj i iskrcaj putnika− servisiranje i popravak plovila− pru០anje usluga korisnicima luke nautiაkog turizma− ostale gospodarske djelatnosti koje su sa ovim djelatnostima u neposrednoj

gospodarskoj, prometnoj ili tehnoloᘐkoj svezi

Unutar zone sportske luke predviᄐa se zadr០avanje postojeၰih 100 vezova za potrebe domicilnog stanovniᘐtva te dogradnja do maksimalnog broja od 200 vezova.

5.UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA SPORTSKO

REKREACIJSKE NAMJENEჀlanak 30.

Sportsko-rekreacijska namjena – R2

Na tim povrᘐinama unutar obuhvata ovog Plana mogu se ureᄐivati otvorena igraliᘐta te prateၰi sadr០aji. Moguၰa je gradnja graᄐevina ᘐto upotpunjuju i slu០e osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadr០aji), ukupno do 150 m2 BRP/ha.

Prateၰi sadr០aji se mogu graditi istovremeno ili nakon ureᄐenja otvorenih rekreacijskih igraliᘐta i povrᘐina.

Ⴠlanak 31.

Kupaliᘐta – R3

Urbanistiაkim planom ureᄐenja utvrᄐeni su uvjeti ureᄐenja morske pla០e (R3) unutar obuhvata Plana.



Ureᄐena morska pla០a je nadzirana i pristupaაna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuაivo i osobama s poteᘐkoၰama u kretanju, veၰim dijelom ureᄐenog i izmijenjenog prirodnog obilje០ja, te infrastrukturno i sadr០ajno (tuᘐevi, kabine i sanitarni ureᄐaji) ureᄐen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaაen i zaᘐtiၰen s morske strane.

Planom se dozvoljava izgradnja i ureᄐenje pla០a uz obavezno poᘐtivanje slijedeၰih uvjeta:− obavezno treba osigurati prohodnost javnog du០obalnog pojasa− urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojas radi oblikovanja javnog prostora za

sunაanje u sluაajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje− predvidjeti postavu tuᘐeva, kabina za presvlaაenje i sanitarnih აvorova sukladno

va០eၰim standardima i Pravilniku za Javne pla០e− planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgraᄐenost

prostora ne bude veၰa od 5% i max. visina objekta 4,0 m− urediti neprekinutu ᘐetnicu (lungo mare) ᘐirine min. 3,0 m− respektirati postojeၰe zelenilo i oblikovano ga ukomponirati u planiranu organizaciju

prostora − osmisliti zaᘐtitno zelenilo na rubovima zona i uz ᘐetnicu− osigurati min. 20% povrᘐine pla០e za zelene povrᘐine

Ⴠlanak 32.

Zona prirodne obale – R4

Urbanistiაkom planom ureᄐenja definirano je oაuvanje prostora u zateაenom prirodnom obliku bez moguၰnosti intervencije u postojeၰu prirodnu osnovu osim ureᄐenje ᘐetnice, trim i biciklistiაke staze te intervencija na sanaciji erozije morske obale.

Uz podruაje morske obale osiguran je neprekidni i kontinuirani koridor za izgradnju i ureᄐenje ᘐetnice – «lungo mare» minimalne ᘐirine koridora od 3,0 m, prikazan na kartografskom prikazu 2.1. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE័A - PROMET

6. UVJETI UREᄀENJA ODNOSNO GRADNJE,

REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE័E S

PRIPADAJUၠIM OBJEKTIMA I POVRᘀINAMAჀlanak 33.

Povrᘐine infrastrukturnih sustava su povrᘐine na kojima se mogu graditi komunalne graᄐevine i ureᄐaji i graᄐevine infrastrukture na posebnim prostorima i graᄐevnim აesticama.



Manje infrastrukturne graᄐevine mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnoloᘐkim potrebama i propisima, na naაin da ne naruᘐavaju prostorne i ekoloᘐke vrijednosti okru០enja.

Ⴠlanak 34.

Urbanistiაkim planom osigurane su povrᘐine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:− prometni sustav;− telekomunikacije i poᘐte,− energetski sustav;− vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graᄐevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvrᘐiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

6.1.Uvjeti gradnje prometne mre០e

Ⴠlanak 35.

Na povrᘐinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureᄐivati graᄐevine, instalacije i ureᄐaji za:

Cestovni promet§ uliაna mre០a,§ parkiraliᘐta i gara០e,§ stajaliᘐte autobusa, §mre០a biciklistiაkih staza i traka;§ pjeᘐaაke zone, putovi i sl.

Ovim Planom predviᄐa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, kolno-pjeᘐaაkih prometnica, pjeᘐaაkih zona, putova i sliაno, tako da se osigura usklaᄐen razvoj javnog pjeᘐaაkog i biciklistiაkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeၰe i formiranje nove mre០e javnih urbanih prostora.

Osnovna uliაna mre០a sastoji se od ០upanijske ceste ័6249, dr០avne ceste D110 i lokalne ceste L63140 te nerazvrstanih cesta (ceste, prilazi, kolno pjeᘐaაke povrᘐine i drugi putevi) koje treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice koje ၰe u kratkom razdoblju doprinijeti o០ivljavanju ovog dijela naselja.

Ⴠlanak 36.

Urbanistiაkim planom ureᄐenja utvrᄐen je zaᘐtitni koridor osnovnih prometnica unutar dijela naselja ᘐirine 8,7m i 10,1m, koji treba rezervirati i oაuvati za izgradnju planirane, te



proᘐirenje i modernizaciju postojeၰe Planom obuhvaၰene cestovne mre០e.Sve prometne povrᘐine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Ⴠlanak 37.

Biciklistiაke staze i trake mogu se graditi i ureᄐivati kao dio pjeᘐaაke staze obilje០en prometnom signalizacijom.

Najmanja ᘐirina biciklistiაke staze ili trake za jedan smjer vo០nje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Uzdu០ni nagib biciklistiაke staze ili trake u pravilu ne mo០e biti veၰi od 6%.

Ⴠlanak 38.

Linije javnog prijevoza autobusima mogu se osigurati na dr០avnoj i ០upanijskoj cesti te po potrebi i na ostalim sabirnim ulicama u skladu s potrebama i moguၰnostima u prostoru.

Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja koriᘐtenjem javnih i djela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrᄐivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajaliᘐta na javnim cestama odreᄐuje se na temelju va០eၰeg Pravilnika o autobusnim stajaliᘐtima.

Ⴠlanak 39.

Za luku Tkon treba na kopnenom dijelu osigurati dovoljan broj parkiraliᘐnih mjesta te urediti prostor za აekanje vozila tj. izvrᘐiti prometnu regulaciju.

Planom se utvrᄐuje slijedeၰi broj potrebnih gara០a/PM (PGM), ovisno o vrsti i namjeni graᄐevina:

Namjena Broj parkiraliᘐnih mjesta PM/gara០a

Stambena 1 gara០a po stanu + 1 PM na svaka dva stana ili 1,5 M po stanu

Proizvodne djelatnosti 1 PM na 2 zaposlena u veၰoj radnoj smjeniZanatske, uslu០ne, servisne i sl. djelatnosti 1 PM na 2 zaposlena u veၰoj radnoj smjeniHoteli 1 PM na dvije osobeApartmani 1 PM za svaku apartmansku jedinicuPansioni, moteli 1 PM po osobiUgostiteljski objekti, restorani i sl. 1 PM na 4 sjedalaTrgovine ! PM na 10 m2 bruto izgraᄐene povrᘐineKina i sl. 1 PM na 5 sjedalaSportske dvorane i igraliᘐta 1 PM na 10 sjedalaVjerske graᄐevine 1 PM na 5 sjedalaᘀkole i djeაje ustanove 2 PM na svaku uაionicu ili grupu djece +



2 PM za iskrcaj djeceAmbulante 1 PM na 4 zaposlene u smjeni +

2 PM po ambulanti za pacijenteOstali prateၰi sadr០aji 1 PM na 3 zaposlena

6.2.Pomorski promet

Ⴠlanak 40.

Pomorski promet odvija se putem morskih luka za javni promet koje su definirane odredbama ovog plana.

6.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mre០e i poᘐte

Ⴠlanak 41.

Ovaj UPU predviᄐa proᘐirenje mre០e telekomunikacija do stupnja koji ၰe omoguၰiti dovoljan broj prikljuაaka i maksimalan broj spojnih veza.

Sve mjesne i meᄐumjesne telekomunikacijske veze (mre០ni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojeၰih odnosno planiranih prometnica.

Sve zraაne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mre០u to jest korisniაki i spojni vod te KTV kabelsku mre០u osigurati u koridorima prometnica, prema postojeၰim va០eၰim propisima.

Telekomunikacijska mre០a planira se na svim glavnim pravcima od UPS-a graditi distribucijskom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK) 2x110 (PVC), a na sporednim pravcima mogu se polagati mre០ni kabeli izravno u zemlju.

Unutar obuhvata Plana nije moguၰa postava baznih radijskih stanica na zasebnim stupovima odnosno reᘐetkastim nosaაima , kao ni prihvati na objektima. Zbog konfiguracije terena, bazne radijske stanice potrebno je postaviti izvan obuhvata ovog Plana

Planovi razvoja poᘐtanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih podruაja, te na temelju financijske moguၰnosti ulaze u sustav planova Hrvatske poᘐte. Urbanistiაki plan ureᄐenja ne definira toაan polo០aj postojeၰe jedinice poᘐtanske mre០e, ali omoguၰuje ureᄐenje odnosno izgradnju iste u okviru sadr០aja koji upotpunjuju javni standard naselja.



6.4.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mre០e

Ⴠlanak 42.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polazi od njihovog meᄐusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poᘐtivati va០eၰe propise te se u pogledu ᘐirine pojaseva potrebno pridr០avati njihovih odrednica.

Komunalna infrastruktura gradit ၰe se u Planom osiguranim pojasevima, za svaki vod.

Prije izgradnje ulica, u njihovom planiranom koridoru treba izgraditi nove vodove komunalne infrastrukture, koji nedostaju, u skladu s trasama planiranim u Planu.

Ⴠlanak 43.

UPU-om su osigurane povrᘐine za razvoj graᄐevina, objekata, ureᄐaja slijedeၰih sustava komunalne infrastrukture:

− vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)− energetski sustav (elektroenergetska mre០a)

Detaljno odreᄐivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su odreᄐeni ovim Planom, utvrᄐuje se lokacijskim odobrenjem vodeၰi raაuna o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Gradnja komunalne infrastrukturne mre០e iz ovog აlanka predviᄐena u koridorima javnih prometnih povrᘐina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura mo០e se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih povrᘐina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe odr០avanja ili zamjene.

Prikljuაenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrᘐi se u skladu s uvjetima distributera iste.

VodoopskrbaჀlanak 44.

Cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti 1,0 m od iviაnjaka (na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda), sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m raაunajuၰi od tjemena cijevi do razine prometnice. Sustav se opskrbljuje odgovarajuၰom opremom (ventili) koja se nalazi u ᘐahtovima kao i hidrantima u skladu sa protupo០arnim uvjetima. Takoᄐer detaljnijim hidrauliაkim proraაunom dozvoljena su odstupanja usvojenih presjeka cijevi pojedinih dionica.

Vodoopskrbne cijevi pola០u se na koti viᘐoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi graᄐenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, va០eၰim normama i uvjetima nadle០ne slu០be koja upravlja vodovodom.



Nova lokalna vodovodna mre០a zbog uvjeta protupo០arne zaᘐtite mora imati minimalni profil od NO 110 mm.

Radi ostvarivanja protupo០arne sigurnosti unutar zone UPU-a u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mre០a protupo០arnih hidranata prema va០eၰem Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara.

Za svaku daljnju izgradnju koja bi rezultirala novim potroᘐaაima potrebno je ishoditi suglasnost nadle០nog komunalnog poduzeၰa koje gospodari vodozahvatom „Kakma“. Daljnoj izgradnji se mo០e pristupiti tek po osiguranju dostatne koliაine vode u vodoopskrbnom sustavu.

OdvodnjaჀlanak 45.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omoguၰava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konaაnog rjeᘐenja a ujedno i tehnoloᘐka cjelina u skladu s postojeၰim zakonom.

Koridori komunalne infrastrukture planirani su uglavnom unutar koridora kolnih i kolno –pjeᘐaაkih prometnica. Predviᄐeni su zatvoreni kanali, uglavnom okruglog presjeka, koji du០ trase imaju odgovarajuၰe ᘐahte – okna s pokrovnom ploაom na koju se ugraᄐuje poklopac, vidljiv na prometnoj povrᘐini, s istom kotom nivelete kao prometnica.

Kanali otpadnih i oborinskih voda pola០u se na koti ni០oj od kote cjevovoda vodoopskrbe. Brzine, odnosno padovi kanala, kao i svi drugi elementi graᄐenja kanalizacije moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, va០eၰim normama i uvjetima nadle០ne slu០be koja upravlja kanalizacijskim sustavom.

Ⴠlanak 46.

Nije dozvoljeno projektiranje i graᄐenje kolektora i ostalih graᄐevina u sustavu ukupne kanalizacijske mre០e kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore graᄐevina unutar drugih graᄐevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim graᄐevinama, radi sprjeაavanja eventualnih naknadnih izmjeᘐtanja uvjetovanih gradnjom tih graᄐevina.

Ⴠlanak 47.

Na podruაjima gdje nema izgraᄐenih kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena suvremenih ureᄐaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s viᘐe od 10 ES.

Iznimno, za stambene objekte sa manje od 10 ES, u izgraᄐenim dijelovima GP, moguၰe je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda rijeᘐiti izgradnjom vlastitih septiაkih jama, tj. Primjenom suvremenih ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda na naაin:

− da ureᄐaj bude izveden nepropusno za okolni teren− da se locira izvan zaᘐtitnog pojas prometnice



− da od susjedne graᄐevisnke აestice bude udaljen minimalno 2,0 m− da je omoguၰen kolni pristup radi აiᘐၰenja

Otpadne vode iz septiაkih i sabirnih jama, od uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadle០nog komunalnog poduzeၰa na deponij odreᄐen od strane nadle០nih slu០bi.

Ⴠlanak 48.

U sklopu rjeᘐenja odvodnje otpadnih I oborinskih voda unutar Urbanistiაkog plana definirana je izgradnja ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Sve otpadne vode prije upuᘐtanja u bilo koji recipijent moraju biti oაiᘐၰene do nivoa kako je to definirano va០eၰim zakonima.

Kanali oborinske vode crtani su naაelno te je oborinsku vodu moguၰe ispustiti u more preko mastolova na mjestima koji ၰe se definirati projektom.

Ⴠlanak 49.

Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta prikljuაenja.

Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).

Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka u njima na 0,5 bara.

Elektroenergetska mre០a i javna rasvjeta

Ⴠlanak 50.

Na აitavom podruაju obuhvata Plana kako je predviᄐeno programom razvoja elektroenergetske mre០e planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to iskljuაivo kabliranjem. Sve postojeၰe i planirane trafostanice 10-20kV/04 izvodit ၰe se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu podruაja.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, odr០avanja i upravljanja. Pri tom se treba dr០ati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u srediᘐte konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potroᘐaაa na izvodima.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi raაuna o trasi polo០enog podzemnog voda 10/20 kV te respektirati njegov zaᘐtitni koridor.

Ⴠlanak 51.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mre០u javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4x25 mm.



Mjerenje potroᘐnje elektriაne energije vanjske rasvjete biti ၰe u transformatorskoj stanici dok ၰe se mjerenje potroᘐnje elektriაne energije za pojedine korisnike izvesti direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Ⴠlanak 52.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i ᘐtedljivi.

Paljenje rasvjete predviᄐa se automatski putem Luxomata a re០im rada odrediti ၰe nadle០no komunalno poduzeၰe.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviᄐeni su stupovi visine 6 – 9 m a kao izvor svjetlosti predviᄐena je ០arulja VTNa 1x250V.

Svjetiljke bi trebale biti djelomiაno zasjenjenje refraktorima.

Ⴠlanak 53.

Zaᘐtita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rjeᘐava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaᘐtitnim vodiაem, a nul vodiა i zaᘐtitni vodiა trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mre០e javne rasvjete treba osigurati zaᘐtitu od atmosferskog pra០njenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivaა koji se pola០e uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

7.UVJETI UREᄀENJA JAVNIH ZELENIH POVRᘀINA

Ⴠlanak 54.

Urbanistiაkim planom ureᄐenja odreᄐene su neizgraᄐene povrᘐine koje su kategorizirane kao javne zelene povrᘐine (Z1).

To su podruაja unutar i oko cestovnih koridora აije ureᄐenje i odr០avanje spada u obvezu poduzeၰa nadle០nog za tu prometnicu.

Na povrᘐinama ove namjene mogu se planirati dodatne pjeᘐaაke staze, rasvjeta i vodovi komunalne infrastrukture.



Ⴠlanak 55.

Planom se predviᄐa ureᄐenje zelenih povrᘐina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu ureᄐenja prostora i zaᘐtite okoliᘐa.

Pri ureᄐivanju zaᘐtitnih zelenih povrᘐina u koridorima prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa, naroაito u blizini kri០anja (sadnja niskog raslinja).

Urbanistiაkim planom ureᄐenja obavezno je ozelenjavanje minimum 20% povrᘐine pojedine graᄐevne აestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (nasadi visokog zelenila).

8.MJERE ZAᘀTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH

CJELINA I GRAᄀEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ⴠlanak 56.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine, konzervatorski odjel u Zadru, na podruაju Urbanistiაkog plana ureᄐenja za podruაje Glaviაina unutar GP naselja Tkon nema zaᘐtiၰenih prirodnih ni kulturno povijesnih cjelina i graᄐevina.

Ⴠlanak 57.

Odredbe za uspostavu za provoᄐenje mjere zaᘐtite i obnove kulturne baᘐtine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda.Ako se pri izvoᄐenju graᄐevinskih i nekih drugih radova naiᄐe na arheoloᘐko nalaziᘐte ili pojedinaაni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadle០nu ustanovu.Arheoloᘐka iskapanja i istra០ivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadle០no tijelo. Zaᘐtitu arheoloᘐkih lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s naაelima arheoloᘐke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom iI prezentacijom vidljivih ostataka graᄐevina va០nih za povijesni i kulturni identitet.

Ⴠlanak 58.Za zahvate na elementima kulturne baᘐtine (popravak I odr០avanje postojeၰih graᄐevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, ruᘐenja I uklanjanja graᄐevina, ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zaᘐtiၰenih predjela, prenamjene postojeၰih graᄐevina, izvoᄐenje radova na arheoloᘐkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:



− posebne uvjete (u postupku izdavanje lokacijske dozvole)− prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graᄐevinske dozvole)

Nadzor u svim fazama radova provodi nadle០na Uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine –Konzervatorski odjel u Zadru.

Predstavniაko tijelo Opၰine treba donijeti odluku o zaᘐtiti dobra od lokalnog znaაenja –tradicijskoj gradnji – koja je ugro០ena novijom gradnjom, a uz prethodnu suglasnost nadle០ne ustanove utvrditi naაin zaᘐtite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

Ⴠlanak 59.Kod izgradnje i rekonstrukcije objekata na podruაju ovog Plana maksimalno ᘐtititi postojeၰe nasade a napose visoko zelenilo kao ambijentalnu vrijednost.

Ⴠlanak 60.

Postojeၰi vodotoci prikazani nakartografskim prikazima nisu evidetirani kao vodno dobro. Zabranjeno je prekidanje toka vode graᄐevinskim radovima.

9.POSTUPANJE S OTPADOM

Ⴠlanak 61.

Na podruაju obuhvata UPU-a postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama va០eၰih zakona i propisa.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj graᄐevnoj აestici mora biti postavljen na za to odgovarajuၰe dostupno i zaᘐtiၰeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji ၰe se vrᘐiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeၰa nadle០nog za tu djelatnost.

Graᄐevinski otpad koji ၰe nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat ၰe se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na odreᄐenu deponiju.

10.MJERE SPRJEჀAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA

NA OKOLIᘀ

Ⴠlanak 62.

Na podruაju obuhvata Plana ne predviᄐa se razvoj djelatnosti koje ugro០avaju zdravlje ljudi i ᘐtetno djeluju na okoliᘐ.Mjere sprjeაavanja nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ su:



Ⴠlanak 63.Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete tla

− dugoroაno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr០avati funkcije tla, primjereno staniᘐtu

− redefiniranjem graᄐevinskih podruაja odrediti realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugotrajno neiskoriᘐtene graᄐevinske povrᘐine

− razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeၰe dijelove naselja uz poboljᘐanje stambenog okru០enja, obnovu postojeၰih i dotrajalih zgrada i objekata

− povrᘐine oᘐteၰene erozijom i klizanjem potrebno je ᘐto viᘐe moguၰe zaᘐtititi− obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih podruაja i izradu planova (karta)

ugro០enih podruაja, koje ၰe obuhvatiti i podruაja s geoloᘐkim, hidrogeoloᘐkim i seizmoloᘐkim rizicima.

Ⴠlanak 64.

Zaᘐtita zrakaU cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka odreᄐuju se slijedeၰe mjere i aktivnosti na podruაjuUPU-a:

− osigurati protoაnost prometnica− unaprijediti javni prijevoz− proᘐiriti postojeၰe pjeᘐaაke zone− osigurati dovoljnu koliაinu zelenila unutar graᄐevinskih podruაja− planirati i graditi ᘐetnice, biciklistiაke staze, javne parkove i djeაja igraliᘐta− koristiti tzv. აiste energente− uz prometnice postavljati zaᘐtitno zelenilo

Ⴠlanak 65.

Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete voda− planiranje i gradnja graᄐevina za odvodnju otpadnih voda i ureᄐaja za

proაiᘐၰavanje otpadnih voda;− usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaᘐtitu okoliᘐa;− ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i

talo០nika; − usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije i vodotoka;− usvojen je odgovarajuၰi kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaᘐtitu

okoliᘐa, ljudi i njihove imovine;− zabrana, odnosno ograniაenje ispuᘐtanja opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama;− sanacija divljih deponija, te kontrolirano odlaganje otpada

− poveၰati udio zelenih, vodopropusnih povrᘐina u cilju poboljᘐanja re០ima oborinske odvodnje podruაja.



Ⴠlanak 66.

Zaᘐtita moraPlanom se istiაe potreba intenziviranja gradnje srediᘐnjih ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda u obalnom dijelu Opၰine s dovoljno dugim podmorskim ispustom.

Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na prostoru obuhvata plana sveden iskljuაivo na djelatnosti koje nemaju tehnoloᘐke procese iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksiაnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.

Prilikom izgradnje objekata u zoni morske obale sukladno Zakonu, obavezna je izrada odgovarajuၰe Studije o utjecaju na okoliᘐ koja ukljuაuje i dobivanje odreᄐenih spoznaja o kakvoၰi mora, definiranje mjera njegove zaᘐtite i naაin praၰenja stanja (moritoring).

Planom se uvjetuje kontrolirani razvoj turizma usklaᄐen s prirodnim moguၰnostima, a radi zaᘐtite postojeၰe zadovoljavajuၰe kakvoၰe mora u zonama pla០a i kupaliᘐta.

Ⴠlanak 67.

Zaᘐtita od bukeRadi zaᘐtite od buke potrebno se pridr០avati va០eၰe zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina.

Unutar podruაja obuhvata dozvoljeni nivo buke u zoni stambene namjene je 55 dBa danju i 45 dBa noၰu.Smanjenje buke postiၰi ၰe se upotrebom odgovarajuၰih materijala kod gradnje i rekonstrukcije graᄐevina, njihovim smjeᘐtajem u prostoru te postavljanjem zona zaᘐtitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema jaაim prometnicama.

Ⴠlanak 68.Zaᘐtita od po០araVatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim povrᘐinama აime jeomoguၰen pristup do svake graᄐevne აestice.− Sve vatrogasne pristupe, te povrᘐine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s

odredbama Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)− Planirane cjevovode za koliაine vode potrebne za gaᘐenje po០ara treba izvesti u

skladu s odredbama Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara (NN 08/06).− Izgradnja graᄐevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti

protupo០arne zaᘐtite. U svrhu sprjeაavanja ᘐirenja po០ara na susjednu graᄐevinu, graᄐevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m., ili manje, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevine veliაinu otvora na vanjskom zidu graᄐevine i drugo, da se po០ar neၰe prenijeti na susjedne graᄐevine, ili mora biti odvojena od susjednih graᄐevina protupo០arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluაaju da graᄐevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov graᄐevine 0,5 m. ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1,0 m., ispod pokrova kroviᘐta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na du០ini konzole.



Ⴠlanak 69.

Zaᘐtita od potresaProstor obuhvata plana prema seizmiაkim kartama nalazi se u zoni VII° seizmiაnosti (po MCS). Izgradnja i saniranje graᄐevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

11.MJERE PROVEDBE PLANA

Ⴠlanak 70.

Provedba plana vrᘐit ၰe se neposrednom provedbom ovog plana.

Neposrednom provedbom plana smatra se izdavanje lokacijskih dozvola, odnosno drugih odgovarajuၰih akata za graᄐenje, na temelju lokacijskih uvjeta definiranih u ovom planu.

11.1.Obveza izrade Detaljnih planova ureᄐenja

Ⴠlanak 71.

Ovim Planom nije odreᄐena Obveza izrade Detaljnih planova ureᄐenja

III. ZAVRᘀNE ODREDBEჀlanak 73.

Odluka o donoᘐenju Plana stupiti ၰe na snagu osmog dana nakon objave u „Slu០benom glasniku Zadarske ០upanije“.

Klasa: 021-05/06-01/12Urbroj: 2198/32-09-168Tkon, 06. o០ujka 2009.

OPၠINSKO VIJEၠE OPၠINE TKON

Predsjednik Marko Muᘐၰet

Documents

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANAUREĐENJA … · promjena stanjagrađevina, kada to naslijeđena situacija na terenu zahtjeva minimalna širina kolnog pristupa na javnu prometnu