Odluku o donošenju Prostornog plana ure ine Drnje I. OP E ......- izdvojena podruja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te graevina i ureaja infrastrukture i komunalnih servisa,

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje II. Odredbe za provo�enje

1

Na temelju �lanka 24. Zakona o prostornom ure�enju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04) i �lanka 26. Statuta Op�ine Drnje («Službeni glasnik Koprivni�ko–križeva�ke županije» broj 1/06) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Koprivni�ko-križeva�koj županiji, Službe za prostorno ure�enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove KLASA: 350-01/06-01/05, URBROJ: 2137-03-06-2, od 20. ožujka 2006. godine, Op�insko vije�e Op�ine Drnje na 17. sjednici održanoj 9. svibnja 2006. donijelo je

Odluku o donošenju

Prostornog plana ure�enja Op�ine Drnje

I. OP�E ODREDBE �lanak 1.

(1) Odlukom o donošenju Prostornog plana ure�enja Op�ine Drnje (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje (u daljnjem tekstu: PPUO), koji je izradila tvrtka «Urbia» d.o.o. iz �akovca.

�lanak 2.

(1) PPUO Drnje sastavni je dio ove Odluke i sastoji se od tekstualnog i grafi�kog dijela.

(2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje:

1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i ure�enja 3. Plan prostornog ure�enja

II. Odredbe za provo�enje

(3) Grafi�ki dio sadrži:

Kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Gra�evinska podru�ja /mj 1:5 000/

4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena podru�ja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Naselje Tor�ec i izdvojena podru�ja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena podru�ja uz jezero Šoderica – gra�evinske zone i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena podru�ja – gra�evinske zone i eksploatacijska polja Grafi�ki prilozi – kartogrami /mj 1:50 000/:

1. Teritorijalno – politi�ki ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura

4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav

4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika

4.3. Vodnogospodarski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Ure�enje vodotoka i voda

5. Postupanje s otpadom


2

II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE

1. UVJETI ZA ODRE�IVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRU�JU OP�INE DRNJE

�lanak 3.

(1) Površine Op�ine Drnje se, prema namjeni i na�inu korištenja, razgrani�avaju na temelju vrednovanja prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima.

(2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru odre�uje slijede�e osnovne kategorije prostornih jedinica: − naselja, − izdvojena podru�ja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te gra�evina i ure�aja

infrastrukture i komunalnih servisa, − kultivirane predjele i − prirodne i prirodi bliske predjele.

(3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvr�ivanje namjene i korištenja površina.

�lanak 4.

(1) Razmještaj i veli�ina površina, prema namjeni i na�inu korištenja, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. - “Korištenje i namjena površina ”, u mjerilu 1:25.000.

(2) Namjena pojedine zemljišne �estice je funkcija lokacije, a odre�uje se temeljem namjene podru�ja u kojoj se zemljišna �estica nalazi.

(3) Korištenje predstavlja specifi�nu karakteristiku pojedine zemljišne �estice ili �itavog podru�ja, obzirom na posebna obilježja, mogu�nosti gradnje, ure�enja i obvezu zaštite.

�lanak 5.

(1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji gra�evina i ure�enju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veli�ini i zna�aju pojedinog naselja u sastavu Op�ine.

(2) Naselja se od okolnog prostora razgrani�avaju granicama gra�evinskog podru�ja naselja, unutar kojih se razlikuju izgra�ena podru�ja i površine za razvoj.

(3) Na podru�ju Op�ine Drnje nalaze se slijede�a naselja: − Drnje, koje je ujedno središte op�ine, − Botovo, koje je fizi�ki spojeno s op�inskim središtem, − Tor�ec, ruralno naselje specifi�no po o�uvanosti ruralnih tradicijskih obilježja i − izdvojena gra�evinska podru�ja namijenjena stanovanju:

− grupe stambenih �estica uz državnu cestu D 20 izme�u Drnja i Tor�eca, − grupe stambenih �estica uz željezni�ku postaju Botovo i − bespravno izgra�eno stambeno podru�je, jugoisto�no od Botova, kojeg naseljava

romska populacija, a koje se ovim planom legalizira kao gra�evinsko podru�je iz socijalnih razloga.

�lanak 6.

(1) Izdvojena podru�ja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno gra�evina i ure�aja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena ure�enju zemljišta i/ili gradnji gra�evina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo).

(2) Izdvojena podru�ja gospodarskih djelatnosti na podru�ju Op�ine su: − za iskorištavanje mineralnih sirovina – šljunka i pijeska /oznaka E3/:

− postoje�e eksploatacijsko polje Keter, na jezeru Šoderica, − postoje�e eksploatacijsko polje Mla�, isto�no od Botova, − planirano eksploatacijsko polje Mladje , južno od jezera Šoderica, kao proširenje

postoje�eg eksploatacijskog polja Keter, − planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova, na lokaciji napuštenog

eksploatacijskog polja Auto – put i − planirano eksploatacijsko polje Autoput, jugoisto�no od Botova, kao legalizacija

odobrenog istražnog prostora; − za istraživanje mineralnih sirovina – šljunka i pijeska /linijska crtkana oznaka/:

− podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mladje, južno od jezera Šoderica − podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova


3

− za gospodarsku, pretežito proizvodnu namjenu: − postoje�a gospodarska zona za proizvodnju gra�evnog materijala južno od Tor�eca s

planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postoje�a gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Keter /I1/, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Mla�1 /I1/ − planirana gospodarska zona za razvoj malog poduzetništva, isto�no od Botova /oznaka

I1, I2/ , − za poslovnu namjenu – postoje�a zona uz željezni�ku postaju Botovo /oznaka K/ − za ugostiteljsko – turisti�ku namjenu – planirana zona uz jezero Šoderica /oznaka T2/ i − za poljoprivredne djelatnosti /oznaka PG/:

− postoje�e izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo uz državnu cestu D20 i − podru�je izdvojene stambene �estice na lokaciji Židovaroške luke i okolni kontaktni

prostor kojeg je mogu�e prenamijeniti i urediti kao poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja.

(3) Izdvojeno podru�je društvenih djelatnosti je podru�je lova�kog doma isto�no od Botova na lokaciji Mla� /oznaka R6/.

(4) Izdvojena podru�ja gra�evina i ure�aja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja ure�aja i gra�evina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju ve�e površine izvan naselja i to:

− postoje�e groblje izvan gra�evinskog podru�ja naselja – groblje uz Drnje /oznaka – simbol groblja/,

− postoje�a površina transformatorske stanice Drnje /oznaka IS1/, − postoje�e željezni�ke stanice Drnje i Botovo /oznaka – simbol željezni�ke postaje/, − planirani kolodvor Novo Drnje, s pripadaju�im ure�ajima i gra�evinama, /oznaka – simbol

željezni�kog kolodvora i IS2 – površina za razvoj servisa/, − površina potrebna za formiranje gra�evne �estice ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda, − mogu�a planirana gra�evina – akumulacija HE Novo Virje /linijska oznaka mogu�e površine

za razvoj akumulacije/ − druge površine za formiranje gra�evnih �estica gra�evina prijenosnih infrastrukturnih sustava

državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i sli�no, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba.

(5) Izdvojena podru�ja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, gra�evina i ure�aja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgrani�avaju granicama izdvojenog podru�ja.

(6) Izdvojena podru�ja su prostori namijenjeni ure�enju površina, te uvjetno i gradnji gra�evina, isklju�ivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prate�e djelatnosti, a uvjeti ure�enja površina i gradnje odre�eni su za svako pojedina�no izdvojeno podru�je:

− za izdvojena podru�ja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ove Odluke − za izdvojeno podru�je društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ove Odluke i − za izdvojena podru�ja gra�evina i ure�aja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5.

ove Odluke. (7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih podru�ja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog

podru�ja i uvjeta odre�enih za ure�enje tih podru�ja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima odre�uju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.

�lanak 7.

(1) Kultivirani predjeli su podru�ja izvan naselja, namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje na kontroliranom korištenju resursa tla za djelatnosti poljoprivrede i lovstva, te mogu�ih prate�ih funkcija kao što su stanovanje u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te turizma u selja�kom doma�instvu.

(2) Kultivirane predjele �ini: − poljoprivredno tlo isklju�ivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine –

vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, − �estice trajnih nasada, koja se pod uvjetima odre�enim u poglavlju 3.2.2., �lanku 125. ove

Odluke mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla, − gra�evinske �estice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima

odre�enim u poglavlju 3.2.2., �lancima 126. i 127. ove Odluke mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla,

− �estice za ekstenzivni uzgoj životinja, koje se pod uvjetima odre�enim u poglavlju 3.2.2., �lanku 128. ove Odluke, mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla


4

− �estice lova�kih remiza, koje se pod uvjetima odre�enim u poglavlju 3.2.2., �lanku 129. ove Odluke mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isklju�ivo osnovne namjene, te šumskih površina ukoliko je to dozvoljeno šumskom gospodarskom osnovom,

− dijelovi prostora poljoprivrednog tla isklju�ivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili zna�ajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno ure�ivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

(3) Uvjeti za korištenje i ure�enje površina, te gradnju gra�evina, isklju�ivo u funkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, odre�eni su:

− u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti te mogu�ih prate�ih sadržaja, u poglavlju 3.2.2.,a − u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti, u poglavlju 4.2.2. ove Odluke.

(4) Izuzetno od poljoprivredne namjene kultiviranih predjela, na površinama poljoprivrednog tla mogu se izdvajati površine za prenamjenu obradivog tla i formiranje gra�evnih �estica u svrhu gradnje:

− cestovnih i željezni�kih prometnica, te gra�evina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predvi�enih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih podru�ja, prema uvjetima iz poglavlja 5. ove Odluke.

− u skladu s to�kom 3.4.6. Prostornog plana Županije, benzinskih postaja i kamionskih parkirališta, prema uvjetima iz poglavlja 5. ove Odluke.

(5) Osim zahvata navedenih u stavku 4 ovog �lanka, na podru�jima kultiviranih predjela, nisu dozvoljeni drugi zahvati koji mijenjaju poljoprivrednu namjenu tla ili smanjuju njegovu proizvodnu kvalitetu, u skladu s �ime NIJE DOZVOLJENO:

− formirati gra�evne �estica za gradnju kompleksa solarnih kolektora i vjetrenja�a, gra�evina za proizvodnju drvenog ugljena – tzv. „ugljenica“, ure�enje sto�nih sajmova, izvedbu skladišta gra�evnog materijala, betonara i autootpada (prema to�ki 3.4.6. Prostornog plana Županije),

− vršiti iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, − asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje razli�itog dovezenog materijala po

površini poljoprivrednog tla, − ogra�ivanje površina koje nisu ure�ene kao trajni nasadi, �estice ekstenzivnog uzgoja

životinja, �estice lova�kih remiza ili gra�evne �estice formirane u svrhu navedenu stavcima 2. i 4. ovog �lanka,

− drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene.

�lanak 8.

(1) Prirodni predjeli su podru�ja izvornih ekosustava. (2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene

izvornih ekosustava, ali se one ograni�enjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini.

(3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: − površine gospodarskih šuma /oznaka Š1/, − površine šuma posebne namjene /oznaka Š3/, − vodene površine /oznaka V/:

− rijeke Drave − jezera Šoderica, − vodene površine bara i mrtvica na prostoru sjeveroisto�no od Botova i toka Drave, − vodena površina mogu�e planirane akumulacije za HE Novo Virje,

− potoci i regulirani vodotoci i njihovi inundacijski, odnosno kontaktni prostori /linijska oznaka/. (4) Aktivnosti na podru�jima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograni�avaju se na djelatnost šumarstva,

vodoprivrede, lovstva i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno ure�enje površina uvjeti su odre�eni: − u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.3. ove Odluke, a − u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ove Odluke.

(5) Na podru�ju prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja gra�evina, osim izuzetno gradnje:

− prometnica i gra�evina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, samo ukoliko su predvi�ene ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih podru�ja,

− neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predvi�eno šumskom, gospodarskom osnovom podru�ja,

− neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predvi�eno vodnogospodarskom osnovom podru�ja,


5

− lova�kih �eka i hranilišta, izra�enih od drveta, ukoliko je to predvi�eno lovnogospodarskom osnovom podru�ja.

�lanak 9.

(1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na podru�ju Op�ine, uskla�uju se s osnovnim namjenama prostora, na na�in da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, posebno gra�evinska podru�ja naselja i izdvojena podru�ja, obradive površine, te osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela.

2. UVJETI ZA URE�ENJE PROSTORA

2.1. GRA�EVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU I KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KU ŽUPANIJU

�lanak 10.

(1) Gra�evine od važnosti za Republiku Hrvatsku odre�ene su zakonskim propisima o odre�ivanju gra�evina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog ure�enja Republike Hrvatske, a gra�evine od važnosti za Koprivni�ko-križeva�ku Županiju (u daljnjem tekstu: Županija), Prostornim planom Županije i studijama infrastrukturnih sustava županijske razine, usvojenim od stane Županijske skupštine.

�lanak 11.

(1) Ovim PPUO-om utvr�uju se slijede�i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova širih podru�ja, a nalaze se ili su planirani na prostoru Op�ine Drnje. 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Državu

− održavanje i unapre�enje postoje�e državne ceste D20 – Hodošan (D3) – Prelog – Donja Dubrava – �elekovec – Drnje (D4(1),

− održavanje i unapre�enje postoje�e državne ceste D41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3),

− održavanje postoje�e magistralne željezni�ke pruge MG 1 Botovo – državna granica – Koprivnica – Dugo selo – Zagreb Glavni kolodvor –Karlovac – Rijeka s pripadaju�im gra�evinama i ure�ajima i njeno unapre�enje predvi�enom izgradnjom drugog kolosijeka,

− izgradnja kolodvora Novo Drnje s pripadaju�im gra�evinama i ure�ajima, − izgradnja planiranog dalekovoda DV 2 x 400 kV Drava (Koprivnica) – Krndija, − mogu�a planirana gra�evina – akumulacija HE Novo Virje,

2.1.2. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

− postoje�e županijske i lokalne ceste s pripadaju�im gra�evinama i ure�ajima, koje povezuju naselja dviju ili više jedinica lokalne samouprave (ŽC 2090, ŽC 2091, ŽC 2114 i LC 26017)

− planirani magistralni vodovod s pripadaju�im gra�evinama, − planirani sustavi za odvodnju otpadnih voda i ure�aji za pro�iš�avanje otpadnih voda s

pripadaju�im ispustima u recipijente, te − eksploatacijska polja i istražni prostori mineralnih sirovina – šljunka i pijeska – postoje�a

i planirana. (2) Lokacije i trase postoje�ih i planiranih infrastrukturnih gra�evina od važnosti za Državu i Županiju,

odre�ene su aproksimativno u kartografskim prikazima br.1. „Korištenje i namjena površina“ i br.2. „Infrastrukturni sustavi“, u mjerilu 1:25 000, a to�ne lokacije i trase planiranih gra�evina utvr�uju se idejnim rješenjem u postupku izdavanja uvjeta gradnje.

(3) Granice površina za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina polja odre�ene su precizno na kartografskim prikazima s katastarskom podlogom, u mjerilu 1:5000.

�lanak 12.

(1) Postoje�i koridori državnih, županijskih i lokalnih cesta se zadržavaju. (2) Zaštitni pojas državnih cesta iznosi 25,0 m, županijskih cesta 15,0 m, a lokalnih 10,0 m, mjereno

obostrano od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. (3) Rekonstrukciju postoje�ih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti

na na�in da se izvedbom pješa�kih i biciklisti�kih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, pove�a sigurnost svih sudionika u prometu.


6

(4) Na državnoj cesti D20 potrebno je dugoro�no izvesti prijelaz preko željezni�ke pruge u dvije razine i to kao podvožnjak.

(5) Izgradnja kolodvora Novo Drnje planira se na na�in da se os kolodvora predvidi na cca 1,15 km od postoje�e postaje Drnje.

(6) Unutar pojasa od postoje�ih službenih mjesta Drnje i Botovo rezervira se prostor za izgradnju 3 kolosijeka, radi �ega se ovim PPUO-om osigurava koridor za izgradnju navedenog u širini od minimalno 50,0 m, odnosno 25,0 m na svaku stranu od osi postoje�e pruge.

(7) Odašilja�e mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na na�in da se na istim lokacijama postave ure�aji više raznovrsnih operatera, a može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona, uz potrebno isho�enje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na mogu�e narušavanje vizura na kulturna dobra.

�lanak 13.

(1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvr�eni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postoje�ih gra�evina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih podru�ja i na na�in da se zadovolje:

− ograni�enja korištenja prostora odre�ena prostornim planom šireg podru�ja, − ograni�enja koja uvjetuju postoje�e infrastrukturne gra�evine državne, županijske i lokalne

razine, − tehni�ka ograni�enja uvjetovana konfiguracijom terena, − mjere zaštite prirode, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, odre�ene u poglavlju 6.

ove Odluke, − mjere spre�avanja negativnog utjecaja na okolinu, odre�ene u poglavlju 8. ove Odluke.

2.2. GRA�EVINSKA PODRU�JA NASELJA �lanak 14.

(1) Gra�evinska podru�ja naselja su površine unutar obuhvata granica gra�evinskih podru�ja naselja i izdvojenih gra�evinskih podru�ja naselja.

(2) Granice gra�evinskih podru�ja naselja, detaljno su odre�ene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.3. „Gra�evinska podru�ja“, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5 000.

(3) Granice gra�evinskih podru�ja u pravilu su odre�ene granicama katastarskih �estica, trasama putova, granicama inundacijskih pojaseva vodotoka, te dubinom pojasa izgradnje gra�evnih �estica unutar postoje�e gra�evne strukture, ovisno o karakteristi�noj matrici naselja.

�lanak 15.

(1) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja gra�evnih �estica u naselju može se obavljati samo unutar gra�evinskog podru�ja naselja, odnosno izdvojenog gra�evinskog podru�ja naselja.

(2) Nova gra�evna �estica ne može se formirati unutar inundacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 20,0 m, mjereno od osi vodotoka.

(3) Vodotokom se u smislu prethodnog stavka smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a posebno potok Gliboki i pritoke, koji teku u kontaktnom prostoru naselja.

(4) Vodotokom se u smislu prethodnog stavka ne smatraju: − uli�ni (putni) jarci za odvodnju oborinskih voda javnih prometnica, − otvoreni kanali za odvodnju oborinskih voda naselja, − zacijevljeni kanali koji �ine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-

fekalnih ili oborinskih voda naselja.

�lanak 16.

(1) Uvjeti za ure�enje prostora i gradnju gra�evina unutar gra�evinskih podru�ja naselja, odre�uju se na osnovu lokacije �estice unutar naselja, odre�enu prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.3 „Gra�evinska podru�ja naselja“, i ove Odluke za provo�enje i to u odnosu na:

− pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, − pripadnost podru�ju pojedine matrice naselja (stambene matrice ili druge posebne gra�evne

matrice naselja), − zna�aju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i − mogu� nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

�lanak 17.

(1) Podru�ja ovim PPUO-om predvi�ena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do ure�enja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav na�in.


7

(2) Legalno izgra�ene gra�evine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju ili posebnim uvjetima zaštite krajobraznih, prirodnih ili kulturno-povijesnih vrijednosti, prema poglavlju 6. ove Odluke, dugoro�no se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja se mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je mogu�e gra�evinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne pove�ava površina i volumen, ne pove�ava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti.

(3) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se ure�enim u smislu o�uvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu ure�ivati u druge svrhe i na na�ine koji bi narušili prirodna obilježja prostora.

2.2.1. Uvjeti odre�ivanja namjene gra�evina �lanak 18.

(1) Osnovna gra�evina (ili gra�evina osnovne namjene) je gra�evina �ija je namjena identi�na namjeni gra�evne �estice, a odre�uje se:

− prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se gra�evna �estica nalazi − ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, odre�enih u poglavlju

2.2.2._�lancima 28. – 40. ove Odluke. (2) Prate�om gra�evinom smatra se gra�evina:

− koja se na gra�evnoj �estici gradi uz gra�evinu osnovne namjene, − �ija namjena i površina su odre�ene vrstom dozvoljenih prate�ih djelatnosti, ovisno o

pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se gra�evna �estica nalazi, prema poglavlju 2.2.2._�lancima 28. – 40 ove Odluke.

(3) Pomo�nom gra�evinom smatra se gra�evina koja je kao samostoje�a ili u kompleksu smještena na istoj gra�evnoj �estici kao i gra�evina osnovne namjene i s njom ili s prate�om gra�evinom �ini funkcionalni sklop.

�lanak 19.

(1) Stambenom gra�evinom smatra se gra�evina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena.

(2) Individualna stambena gra�evina je gra�evina s najviše 3 stambene jedinice. (3) Višestambena gra�evina je stambena gra�evina s više od 3 stambene jedinice.

�lanak 20.

(1) Gospodarskom gra�evinom smatra se gra�evina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgova�kih, komunalno–servisnih i ugostiteljsko - turisti�kih, a može biti:

− gospodarska gra�evina za tihe i �iste djelatnosti, − gospodarska gra�evina za bu�ne i/ili potencijalno opasne djelatnosti i − gospodarska gra�evina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje

(2) Gospodarskom gra�evinom za tihe i �iste djelatnosti smatra se gra�evina za obavljanje djelatnosti:

− financija, tehni�kih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), − obrtni�kih usluga (frizerske, kroja�ke, postolarske, fotografske, autoelektri�arske radionice,

autopraonice i sli�no), − trgova�kih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utje�u pove�anje

zaga�enja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije,

− turisti�kih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utje�u na pove�anje razine buke ili zaga�enja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i sli�no),

− kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgova�kih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu,

− obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl), − skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice,

vinarije, uljare i sl.), − mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno, − mini pekare, površine do 150,0 m2 i − gra�evine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utje�u na pove�anje buke i zaga�enja

zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.


8

(3) Gospodarskom gra�evinom za bu�ne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se

gra�evina: − za industrijsku ili obrtni�ku proizvodnju ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje

(klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pi�a, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, elektri�nih i elektroni�kih proizvoda i sli�no.)

− tehni�kih servisa (automehani�arske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kova�nice i sl.)

− gra�evinarstva (armira�ke, tesarske, stolarske i sli�ne radionice), − rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), − trgova�ki i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno

utjecati na pove�anje buke i zaga�enja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnja�e, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.)

− prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, gra�evine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i sl),

− ugostiteljske djelatnosti, uslijed �ijeg obavljanja potencijalno dolazi do pove�anja razine buke (disco klubovi, no�ni barovi i sl.), odnosno

− gra�evine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na pove�anje buke i zaga�enja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za spre�avanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

(4) Gospodarskom gra�evinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje

smatra se gra�evina: − za uzgoj životinja, �ijom izgradnjom se ukupne površine za držanje životinja na �estici

pove�avaju iznad 100,0 m2 i kapacitirana do 30 uvjetnih grla i − za silažu sto�ne hrane površine iznad 100,0 m2.

�lanak 21.

(1) Uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. (2) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijede�ih koeficijenata:

VRSTE STOKE KOEFICIJENTkrava, steona junica 1,00bik 1,50vol 1,20junad 1-2 godine 0,70junad 6-12 mjeseci 0,50telad 0,25krma�a+prasad 0,30tovne svinje do 6 mjeseci 0,25mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13prasad do 2 mjeseca 0,02teški konji 1,20srednje teški konji 1,00laki konji 0,80ždrebad 0,75ovce i ovnovi 0,10janjad 0,05koze 0,05


9

perad prosj. težine do 5,0 kg/kom 0,01perad prosj. težine od 5,1 do 20 kg/kom 0,05male ptice do 0,5 kg/kom 0,005velike ptice (nojevi i sl.) 0,25kuni�i 0,01�in�ile i sl. male životinje 0,005

(3) Za životinje koje nisu sadržane u tabeli iz stavka 2. ovog �lanka, koeficijent se odre�uje kao

kvocijent prosje�ne težine odrasle jedinke izražene kilogramima i broja 500. (4) Veli�ina (kapacitet) gra�evine za uzgoj životinja odre�uje se na temelju dozvoljenog broja životinja

izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa (pravilnika) koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje.

(5) U postupku utvr�ivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi posebne veterinarske uvjete, a kojima se odre�uju specifi�na ograni�enja na broj životinja ovisno o vrsti, mogu�nost držanja razli�itih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenost gra�evina za držanje životinja od stambenih zona.

�lanak 22.

(1) Gra�evinom društvenih djelatnosti smatra se gra�evina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosu�a, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja gra�anskih skupina i sli�nih djelatnosti, a dijele se na:

− gra�evine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti (gra�evine javnog sustava odgoja i obrazovanja, ambulante, gra�evine za obavljanje upravnih funkcija i drugo) i

− gra�evine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao gra�evine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizi�ke osobe (gra�evine za obavljanje djelatnosti predškolskog odgoja, dopunskog odgoja, dopunskog obrazovanja, skrbi za stare i/ili nemo�ne osobe i sl.)

(2) Za gra�evine javnog sektora PPUO-m se osiguravaju površine unutar zona centralnih i društvenih funkcija.

(3) Za gra�evine društvenih djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu PPUO-om se omogu�ava gradnja unutar naselja.

�lanak 23.

(1) Poslovnom gra�evinom smatra se gospodarska gra�evina za tihe i �iste djelatnosti i/ili gra�evina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu.

(2) Stambeno – poslovnom gra�evinom smatra se gra�evina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne gra�evine.

�lanak 24.

(1) Pomo�ne gra�evine koje služe redovnoj upotrebi stambene gra�evine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po gra�evnoj �estici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po gra�evnoj �estici (sve vodene površine ve�e od 4,0 m2 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i sli�ne gra�evine.

(2) Pomo�ne poljoprivredne gra�evine bez izvora zaga�enja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i sli�ne gra�evine, koje se mogu graditi na gra�evnoj �estici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu gra�evinu.

(3) Pomo�ne poljoprivredne gra�evine s izvorom zaga�enja su gra�evina za silažu sto�ne hrane površine do 100,0 m2 i gra�evine za uzgoj životinja u ukupnoj neto površini svih jedinica do 100,0 m2 po �estici, (staje, svinjci, peradarnici, kuni�njaci i sli�ne gra�evine), koje se, neovisno o mogu�nosti gradnje gospodarskih gra�evina za uzgoj životinja prema stavku 4, �lanka 20. ove Odluke, mogu graditi na gra�evnoj �estici unutar stambene zone individualne gradnje, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu gra�evinu.

(4) Pomo�ne gra�evine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih gra�evina su gra�evine koje se na gra�evnoj �estici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske gra�evine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, kolne vage i drugi mjerni ure�aji i drugi ure�aji velikih dimenzija koji služe u postupku obavljanja pojedine djelatnosti, spremnici goriva, vodospreme, ure�aji za pro�iš�avanje voda i sli�no.


10

2.2.2. Smjernice za razgrani�enje površina unutar gra�evinskih podru�ja naselja i mogu�nost gradnje ovisno o funkcionalnoj zoni

�lanak 25.

(1) Površine unutar gra�evinskih podru�ja naselja razgrani�uju se obzirom na: − izgra�enosti, odnosno ure�enost prostora, te − osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja.

(2) Razgrani�enje podru�ja naselja prema izgra�enosti, odre�uje se radi ekonomi�nosti korištenja komunalno ure�enog podru�ja naselja.

(3) Razgrani�enje podru�ja naselja, prema pretežitosti sadržaja, odre�uje se radi grupiranja sli�nih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

�lanak 26.

(1) Izgra�enim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito ure�eni, odnosno pretežito izgra�eni dijelovi gra�evinskog podru�ja naselja, odnosno:

− površine pretežito zaposjednute gra�evnom strukturom, na koje je mogu�e pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog ure�enja zemljišta;

− komunalno ure�ene, a neizgra�ene zone unutar gra�evinskog podru�ja naselja, za koje je na snazi detaljni plan ure�enja (u daljnjem tekstu DPU);

− ure�ene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predvi�a izgradnja gra�evina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojena sportska igrališta i sl.);

− ure�ene površine urbanog zelenila (parkovi, spomen podru�ja, dje�ja igrališta, šetališta, drvoredi i druge);

− komunalno ure�eni, a neizgra�eni, središnji dijelovi postoje�ih stambenih ulica, koje je mogu�e urediti formiranjem gra�evnih �estica, prema uvjetima za interpolacije gra�evnih �estica iz ovog PPUO-a, ukoliko se time ne spre�ava mogu�nost ure�enja ili pristup drugim neizgra�enim dijelovima naselja.

(2) Unutar izgra�enih dijelova naselja, uvjeti za ure�enje prostora, formiranje gra�evnih �estica i gradnju, utvr�uju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važe�ih prostornih planova užih podru�ja, pod uvjetom da su uskla�eni s ovim PPUO-om.

�lanak 27.

(1) Podru�jima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgra�ene i/ili komunalno neure�ene površine unutar granica gra�evinskog podru�ja, na koje se ovim PPUO-om predvi�a širenje naselja u svrhu izgradnje gra�evne strukture ili ure�enja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja i smjernicama iz ovog PPUO-a.

(2) Podru�ja za razvoj naselja mogu se ure�ivati: − formiranjem pojedina�nih gra�evnih �estica uz postoje�u prometnicu, u skladu s uvjetima za

formiranje gra�evnih �estica ovisno o pretežitoj funkcionalnoj zoni ove Odluke, na na�in da se izme�u pojedina�nih �estica ne ostavljaju me�uprostori koje nije mogu�e koristiti u skladu s namjenom zone i uz uvjet poštivanja mjera zaštite iz poglavlja 6. i 8. ove Odluke,

− ili temeljem prostornih planova užih podru�ja (UPU ili DPU) utvr�enim prema poglavlju 9.1 ove Odluke, i izra�enim prema smjernicama za izradu prostornih planova užih podru�ja iz poglavlja 2.2.5. ove Odluke.

�lanak 28.

(1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja na�elno se odre�uje ovim PPUO-om, a preciznije razgrani�enje, koje uklju�uje mogu�nost manjeg pomicanja granica izme�u pojedinih zona, mogu�e je utvrditi planovima ure�enja užih podru�ja.

(2) Podru�ja naselja se prema pretežitosti sadržaja razgrani�uju na: − stambene zone /žuto/ − zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, − zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, − zone urbanog ili tradicijskog zelenila /svijetlo zeleno/, − površine infrastrukturnih sustava /bez boje/ − groblja, ukoliko se nalaze unutar cjeline naselja /oznaka groblja/.

(3) Razgrani�enja zona pretežite namjene su prikazana na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.3


11

�lanak 29.

(1) Obveza izrade prostornih planova užih podru�ja za pojedine dijelove naselja odre�uje se u poglavlju 9.1 ove Odluke, a za Tor�ec dodatno i UPU-om naselja.

(2) Potreba izrade prostornih planova užih podru�ja za izgra�ene dijelove naselja, utvr�uje se u poglavlju 9.1 ove Odluke , samo za izgra�ena podru�ja naselja koja su u neposrednom kontaktu s podru�jem za razvoj naselja za koje se izra�uje prostorni plan ure�enja užeg podru�ja, a �ije ure�enje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgra�enog podru�ja.

�lanak 30.

(1) STAMBENE ZONE su namijenjene ure�enju gra�evnih �estica i izgradnji stambenih gra�evina, te kompatibilnih sadržaja odre�enih prema karakteristi�noj stambenoj matrici.

(2) Karakteristi�ne stambene matrice u postoje�im stambenim zonama definirane su kao: − ruralna stambena matrica otvorene i poluotvorene gradnje individualne gradnje i − ruralna stambena matrica zbijene individualne gradnje,

(3) Karakteristi�ne stambene matrice u postoje�im dijelovima naselja potrebno je zadržati, a istim na�inom gradnje preporu�a se izgra�ivati i kontaktna podru�ja za razvoj naselja.

(4) Kao netipi�nu stambenu gradnju, mogu�e je na podru�ju za razvoj stambene zone uz školu u Drnju, predvidjeti gradnju višestambenih gra�evina, u kojem slu�aju broj etaža i visina vijenca gra�evine mogu biti ve�i od uobi�ajene za podru�je individualne gradnje, a pri �emu se maksimalni broj etaža ograni�ava na Po+P+2K, a visina vijenca na 10,0 m.

(5) Na podru�jima ostalih stambenih podru�ja individualne gradnje (otvorene i poluotvorene gradnje) mogu�e je interpolirati pojedina�nu gra�evnu �esticu za izgradnju višestambene gra�evine, pod uvjetom da su broj etaža i visina vijenca isti kao i kod individualnih stambenih gra�evina na susjednim gra�evnim �esticama.

�lanak 31.

(1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postoje�e) ili oblikovati (planirane) u podru�ja miješanja funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to:

− ure�enjem podcentra naselja, − ure�enjem pojedina�nih gra�evnih �estica za gospodarske ili društvene djelatnosti pri �emu

na �estici nije sadržana stambena namjena ili je stanovanje samo jedna od namjena na �estici,

− ure�enjem pojedina�ne �estice urbanog zelenila i − ure�enjem pojedina�ne �estice za izgradnju gra�evina infrastrukture.

(2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu pove�anja razine buke, zaga�enja zraka, vode i tla.

�lanak 32.

(1) Ure�enje podcentra naselja može se predvidjeti izradom plana užeg podru�ja, za prostore s obvezom izrade planova užih podru�ja, prema poglavlju 9.1 ove Odluke.

(2) Ure�enje pojedina�ne �estice na kojoj se mogu obavljati gospodarske ili društvene djelatnosti, pri �emu �estica uop�e nema stambenu namjenu ili je stanovanje samo jedna od funkcija, mogu�e je unutar stambenih zona svih naselja, a odnos stambene i drugih funkcija na takvoj �estici, kao i odnos pojedina�ne �estice i drugih dijelova stambene zone ovisi o vrsti gospodarske, odnosno društvene djelatnosti i karakteristi�ne stambene matrice i utvr�uje se prema poglavljima 3. i 4. ove Odluke.

(3) Ure�enje pojedina�ne �estice urbanog zelenila javnog režima korištenja podrazumijeva interpolaciju �estice parka, šetnice ili dje�jeg igrališta, unutar stambene zone, pri �emu se na takvoj �estici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno otvoreno igralište za košarku.

(4) Ure�enjem pojedina�ne gra�evne �estice za gra�evine infrastrukture potrebne za komunalno ure�enje naselja podrazumijeva interpolaciju �estice transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje unutar stambene zone, prema uvjetima gradnje infrastrukturnih gra�evina iz poglavlja 5. ove Odluke.

�lanak 33.

(1) Na pojedinoj gra�evnoj �estici, unutar stambene zone može se kao gra�evina osnovne namjene graditi:

− jedna stambena gra�evina,


12

− jedna poslovna gra�evina, osim pojedinih gra�evina tihih i �istih gospodarskih djelatnosti za koje je u poglavlju 3.1.1. ove Odluke odre�eno da se ne mogu graditi kao osnovne na �estici,

− jedna stambeno – poslovna gra�evina, pod istim uvjetima kao i za poslovne gra�evine iz prethodne alineje.

(2) Ukoliko je osnovna gra�evina na �estici izgra�ena, uz nju se, u ukupnoj bruto tlocrtnoj površini do 400,0 m2 po �estici unutar stambene zone, mogu kao prate�e gra�evine graditi:

− uz osnovnu individualnu stambenu gra�evinu ili stambeno – poslovnu gra�evinu s najviše tri (3) stana, jedna poslovna gra�evina,

− uz osnovnu poslovnu gra�evinu, jedna individualna stambena gra�evina ili stambeno – poslovna gra�evina s najviše tri (3) stana,

− uz osnovnu individualnu stambenu ili stambeno-poslovnu gra�evinu s najviše tri (3) stana jedna gospodarska gra�evina bu�nih ili potencijalno opasnih djelatnosti ukoliko je u poglavlju 3.1.2. ove Odluke odre�eno da se mogu graditi kao prate�e na �estici.

− na stambenim podru�jima se ovisno o karakteristi�noj stambenoj matrici i prema uvjetima iz poglavlja 3.1.2. ove Odluke može dodatno graditi jedna ili više gra�evina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, koje se tako�er smatraju prate�im gra�evinama, pri �emu ukupna bruto površina može prelaziti 400,0 m2 po �estici.

(3) Ukoliko je osnovna gra�evina na �estici izgra�ena, na njoj se može graditi više pomo�nih gra�evina, �ija namjena se odre�uje prema namjeni osnovne gra�evine i stambenoj matrici, a mogu biti:

− pomo�ne gra�evine koje služe redovnoj upotrebi stambene gra�evine, − pomo�ne poljoprivredne gra�evine bez izvora zaga�enja i − pomo�ne poljoprivredne gra�evine s izvorom zaga�enja, koje se mogu graditi isklju�ivo

ukoliko je osnovna gra�evina na �estici individualna stambena gra�evina ili stambeno-poslovna gra�evina s najviše tri (3) stana.

(4) Uvjeti za smještaj pomo�nih gra�evina koje služe poljoprivrednoj namjeni odre�uju se prema poglavlju 3.1.2 ove Odluke.

�lanak 34.

(1) ZONE CENTRALNIH I DRUŠTVENIH SADRŽAJA namijenjene su ure�enju gra�evnih �estica i izgradnji gra�evina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti i stanovanja kao prate�e funkcije.

(2) Zone centralnih i društvenih sadržaja su odre�ene u kartografskim prikazima gra�evinskih podru�ja naselja i to:

− kao površine postoje�ih pojedina�nih �estica ili više grupiranih �estica s društvenom funkcijom ili kompatibilnom gospodarskom funkcijom - trgovine ili uslužnih djelatnosti ili

− kao prostori koji su na kartografskim prikazima ovog plana ozna�eni kao podru�ja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja.

(3) Uvjeti ure�enja pojedina�ne �estice u zoni centralnih i društvenih funkcija odre�eni su u poglavlju 4.1. ove Odluke.

(4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: − ure�ivati pojedina�ne �estice urbanog zelenila javnog režima korištenja, pri �emu se na

takvoj �estici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika i − formirati pojedina�ne gra�evne �estice za gradnju gra�evina infrastrukture potrebne za

komunalno ure�enje naselja – transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, prema uvjetima gradnje infrastrukturnih gra�evina iz poglavlja 5. ove Odluke.

�lanak 35.

(1) Na pojedinoj gra�evnoj �estici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao gra�evina osnovne namjene graditi:

− jedna gra�evina ili kompleks gra�evina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uklju�uje dje�ja igrališta, obrazovanja koji uklju�uje školska sportska igrališta i školsku sportsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalisti�ke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja gra�anskih skupina,

− jedna gospodarska gra�evina tihih i �istih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili

− izuzetno, ukoliko se radi o naslije�enoj gradnji na postoje�oj gra�evnoj �estici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene gra�evine,

(2) U sklopu osnovne gra�evine društvenih djelatnosti, osim vjerskih gra�evina i gra�evina predškolskog odgoja, mogu�e je urediti prostore tihih i �istih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti do 30% ukupne bruto površine gra�evine,


13

(3) U sklopu osnovne polovne gra�evine trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti višestambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine gra�evine.

(4) Na pojedinoj �estici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomo�ne gra�evine, osim garaža u gra�evnom kompleksu s gra�evinom osnovne ili prate�e namjene.

�lanak 36.

(1) ZONE SPORTA I REKREACIJE odre�uju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji gra�evina i ure�enju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti standardnih pojedina�nih ili grupnih sportova kojima se ne pove�ava buka i zaga�enje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i sli�no), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete pove�ane zaštite mogu�ih negativnih utjecaja na stanovanje (motoristi�kih disciplina tipa karting i sli�nih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo).

(2) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedina�ne gra�evne �estice za gradnju gra�evina infrastrukture, potrebne za komunalno ure�enje – transformatorske i plinske redukcijske stanice i sli�no, prema uvjetima gradnje infrastrukturnih gra�evina iz poglavlja 5. ove Odluke.

(3) Uvjeti ure�enja pojedina�ne �estice namijenjene sportu i/ili rekreaciji, te gradnje gra�evina na njoj odre�uju se prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

�lanak 37.

(1) Na pojedinoj gra�evnoj �estici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao gra�evina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks gra�evina sporta i/ili rekreacije

(2) U sklopu osnovne gra�evine mogu�e je urediti prostore tihih i �istih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti do 30% ukupne bruto površine gra�evine.

(3) Na pojedino �estici, unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomo�ne gra�evine, osim garaža u gra�evnom kompleksu s gra�evinom osnovne ili prate�e namjene.

�lanak 38.

(1) ZONE URBANOG ILI TRADICIJSKOG ZELENILA odre�uju se kao javne površine za ure�enje parkova, dje�jih igrališta, šetališta, spomen obilježja i sli�nih prostora, nisu namijenjene izgradnji gra�evina, ve� se ure�uju izvedbom parternog oplo�enja, ure�enjem nasada i postavom urbane opreme.

(2) Unutar zona urbanog ili tradicijskog zelenila dozvoljava se: − postava privremenih gra�evina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine

do 200,0 m2, i − postava montažne opreme za sportove kompatibilne ruralnom prostoru, posebno konji�ke

sportove. (3) Osim na prostorima tradicijskog zelenila (gmajne) u Tor�ecu i parka u središtu Drnja, na pojedinoj

�estici, unutar zona urbanog ili tradicijskog zelenila dozvoljava se dodatno: − postava, odnosno gradnja, jednog obilježja - javne i sakralne plastike, − postava igrala za djecu, a − na površinama predvi�enim za dje�ja igrališta dodatno i izvedba jednog košarkaškog

igrališta. (4) Prostori tradicijskog zelenila, ozna�eni su kao prostori kulturno-povijesne ili ambijentalne vrijednosti

u kartografskim prikazima gra�evinskih podru�ja naselja, a posebni uvjeti njihovog korištenja i zaštite odre�eni su u poglavlju 6. ove Odluke.

(5) Novo urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih podru�ja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

�lanak 39.

(1) POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA odre�uju se kao prostor za ure�enje parkirališta za potrebe groblja u Tor�ecu.

(2) Osim parternog ure�enja parkirališta, unutar površine je mogu�e ure�ivati parkovne površine, ali ne i graditi gra�evine visokogradnje.

�lanak 40.

(1) GROBLJE UNUTAR NASELJA odre�uje se kao funkcionalna zona specifi�ne funkcije. (2) Groblje se ure�uje prema poglavlju 5.4 , �lanku 187. ove Odluke.


14

2.2.3. Uvjeti ure�enja prostora i gradnje unutar izgra�enih dijelova gra�evinskog podru�ja naselja, obzirom na karakteristi�ne matrice naselja

�lanak 41.

(1) Karakteristi�ne matrice naselja odre�uju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja.

(2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: − oblik, veli�inu i na�in korištenja gra�evnih �estica, − oblikovne i funkcionalne zna�ajke gra�evne strukture, − odnos privatnog i javnog prostora i − odnos prostora naselja prema okolnom podru�ju.

(3) Karakteristi�ne matrice naselja o�itavaju se kao odraz na�ina života u odre�enom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time �ine povijesno naslje�e, stoga se njihova transformacija ne dozvoljava.

(4) Zadržavanje matrice o�ituje se u na�inu ure�enja gra�evne �estice, na�inu interpolacije novih gra�evnih �estica i gra�evina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postoje�e gra�evne strukture.

(5) U stambenim zonama svih naselja, karakteristi�ne su matrice poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, stoga nije dozvoljeno vršiti transformaciju matrice na na�in da se osnovne gra�evine dogra�uju, odnosno nadogra�uju, u obliku uli�nog niza.

(6) Nove matrice mogu se predvidjeti u podru�jima za razvoj naselja, posebno ukoliko to pogoduje ure�enju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja i unapre�enju kvalitete života u naselju.

(7) Za sve izgra�ene prostore, koji se nalaze unutar podru�ja povijesnih naselja ili dijelova naselja, kao i za pojedina�ne gra�evine unutar naselja koje su ovim planom definirane kao kulturna dobra, potrebno je dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. ove Odluke.

�lanak 42.

(1) Na podru�ju op�ine razlikuju se slijede�e karakteristi�ne matrice: − podru�ja javnih funkcija:

− prostor centralnih i društvenih funkcija uz park u Drnju, − prostor centralnih i društvenih funkcija, nastao transformacijom stambenog podru�ja,

preko puta parka u Drnju, − podru�ja povijesnih jezgri naselja:

− kompleks oko župne crkve u Drnju, − kompleks oko kapele sv. Stjepana u Tor�ecu

− samostoje�e gra�evine javnih funkcija na vlastitim �esticama u Drnju i Tor�ecu: − podru�na škola u Tor�ecu, − stari mlin – muzej u Tor�ecu i − druge pojedina�ne �estice javnih sadržaja u Tor�ecu,

− kompleksi javnih funkcija na vlastitim �esticama: − osnovna škola u Drnju, − planirano podru�je za razvoj poslovno-stambenog kompleksa

− mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgra�eni poklonci ili postavljena raspela,

− sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom ili sanacijom napuštenih eksploatacija šljunka,

− stambene matrice: − tradicijska ruralna matrica s podvrtnicom, koja prevladava u Tor�ecu i rubnim dijelovima

ostalih naselja, izuzev podru�ja Židov varoš u Drnju, − ruralna matrica bez podvrtnice, u središnjim prostorima Drnja i Botova, − zbijena stambena matrica podru�ja Židov varoš u Drnju, − urbana stambena matrica u novim dijelovima Drnja, posebno uz osnovnu školu i − matrica socijalnog naselja - bespravno izgra�enog izdvojenog stambenog podru�ja

Roma, isto�no od Botova. (2) Kao pojedina�na netipi�na gradnja pojavljuje se višestambena gradnja.

�lanak 43.

(1) Prostor javnih funkcija uz park u Drnju, gra�en je kao kompleks od više samostoje�ih ili ugra�enih gra�evina na pojedina�nim �esticama koje �ine gra�evni niz, orijentiran prema parku (park je ujedno trg), a što je potrebno zadržati kao strukturu.


15

(2) U odnosu na postoje�u gra�evnu strukturu unutar ovog prostora, odre�uju se najviša etažnost gra�evina sa P (ili VP)+1, i najviša visina vijenca gra�evina sa 7,00 m.

(3) U pozadini gra�evina orijentiranih na park, locirano je nogometno igralište, te se uz njega može locirati sportska dvorana s visinom vijenca do 10,0 m, pod uvjetom da se interpolira u strukturu bez da naruši osnovnu karakteristiku gra�evnog niza orijentiranog na park.

(4) Ukoliko se unutar podru�ja interpoliraju nove gra�evne �estice minimalna površina interpolirane gra�evne �estice je 600,0 m2, koeficijent izgra�enosti 0,4, a minimalna udaljenost nove samostoje�e osnovne gra�evine na �estici, od susjednih gra�evina osnovne namjene, je 10,0 m.

(5) Na postoje�im gra�evinama mogu�e je vršiti sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju i dogradnju, uz uvjet da se:

− koeficijent izgradivosti zadrži do 0,5; − dogradnja ne vrši u smjeru parka. − ne mijenja visina gra�evine, izuzev mogu�nosti sanacije postoje�e krovne konstrukcije i

ure�enja potkrovlja za korištenje u skladu s namjenom gra�evine, uz uvjet da se otvori na krovu prema parku predvide kao krovni prozori,

(6) Unutar podru�ja nalaze se dvije gra�evine javne namjene, odnosno dijelovi gra�evina sa obilježjima pojedina�nog kulturnog dobra, kontaktni parkovni prostor predložen je za proglašenje spomenikom parkovne arhitekture, a paviljon u parku je evidentiran kao spomen obilježje, radi �ega je za zahvate na navedenim pojedina�nim kulturnim dobrima potrebno dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. ove Odluke.

(7) Ostali uvjeti ure�enja podru�ja utvr�uju se temeljem: − uvjeta ure�enja zona centralnih i društvenih funkcija i zona urbanog i tradicijskog zelenila iz

poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te − obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naselju Drnje, prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

�lanak 44.

(1) Prostor centralnih i društvenih funkcija, preko puta parka u Drnju, nastao transformacijom dijela stambene zone u podru�je uslužnih i trgova�kih djelatnosti, mogu�e je i nadalje transformirati u smislu prenamjene stambenih �estica u poslovne, pretežito trgova�ke i uslužne namjene.

(2) Unutar podru�ja potrebno je poštivati gra�evnu liniju ulice, lociranu na liniji regulacije i tradicionalni na�in gradnje poluotvorene strukture, koja osigurava mogu�nost kolnog prilaza u dubinu pojedina�ne �estice.

(3) Interpolaciju gra�evina mogu�e je na pojedina�nim �esticama vršiti izgradnjom gra�evnog kompleksa.

(4) Visina vijenca gra�evina unutar podru�ja obuhvata odre�uje se sa 4,80 m, bez obzira na udaljenost gra�evina od linije regulacije, a minimalna udaljenost od gra�evina na susjednim gra�evnim �esticama 4,0 m.

(5) Izuzetno se može zadržati postoje�a ve�a visina postoje�ih gra�evina. (6) Ukoliko se unutar podru�ja ovog dijela centra, pojedine �estice koriste za stanovanje, mogu�a je

rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena postoje�ih stambenih gra�evina. (7) Ostali uvjeti ure�enja podru�ja utvr�uju se temeljem:

− uvjeta ure�enja zona centralnih i društvenih funkcija iz poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te − obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naselju Drnje, prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

�lanak 45.

(1) Podru�ja povijesnih jezgri naselja trebaju se, kao dio kulturno-povijesne baštine, o�uvati od transformacije.

(2) Prostor srušene stare škole u Drnju potrebno je predvidjeti za gradnju gra�evine javne namjene. (3) Ure�enje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije

gra�evina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti odre�enih u poglavlju 6.3. ove Odluke.

�lanak 46.

(1) Samostoje�e gra�evine javnih funkcija na vlastitim �esticama u Drnju i Tor�ecu su uglavnom dovršene, a ukoliko nisu potrebno ih je dovršiti zadržavanjem osnovnog koncepta gradnje, kao pojedina�ne gra�evine na �estici.

(2) Etažnost gra�evine odre�uje se u odnosu na postoje�u gradnju s najviše P (ili VP), a visina vijenca gra�evina s najviše 4,80 m.

(3) Izuzetno se može zadržati postoje�a ve�a visina i etažnost postoje�ih gra�evina. (4) Za gra�evine unutar podru�ja povijesnog naselja - ruralne cjeline Tor�ec, kao i za gra�evine koje su

evidentirane kao kulturna dobra potrebno je dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6.3. ove Odluke.


16

(5) Ostali uvjeti ure�enja podru�ja utvr�uju se temeljem: − uvjeta ure�enja zona centralnih i društvenih funkcija iz poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te − obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naselju Drnje,prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

�lanak 47.

(1) Kompleksi javnih funkcija na vlastitim �esticama mogu se dogra�ivati, odnosno izgra�ivati kao skupina gra�evina me�usobno funkcionalno i oblikovno povezanih.

(2) Najviša etažnost gra�evina odre�uje se sa P+1+Pk ili P+2, a najviša visina vijenca gra�evina sa 9,50 m.

(3) Unutar krova nije dozvoljeno ure�ivati više od jedne potkrovne etaže. (4) Gra�evine je mogu�e uvu�i od gra�evinske linije ulice, a u tom slu�aju je prostor ispred gra�evine

potrebno je urediti kao trg, park i parkirališni prostor. (5) Ostali uvjeti ure�enja podru�ja utvr�uju se temeljem:

− uvjeta ure�enja zona centralnih i društvenih funkcija iz poglavlja 2.2.2 ove Odluke, te − obaveze lociranja društvenih djelatnosti u naselju Drnje,prema poglavlju 4.1. ove Odluke.

�lanak 48.

(1) Mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgra�ene kapele- poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu se transformirati izgradnjom novih gra�evina, ve� se trebaju ure�ivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemogu�e, kao oplo�eni pješa�ki trgovi.

(2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: − gradnja nadzemnih gra�evina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih

stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sli�nih gra�evina), − postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspe�e, − postava reklamnih natpisa, te − gradnja prometnih gra�evina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sli�nih

gra�evina. (3) Za zahvate na kapelama-pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina,

odnosno zelenih otoka u naseljima, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 49.

(1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, trebaju se ure�ivati ure�enjem otvorenih sportskih igrališta, a u Drnju dodatno i izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih gra�evina s prate�im sadržajima prema uvjetima ure�enja zona sporta i rekreacije iz poglavlja 2.2.2. ove Odluke, te prema uvjetima ure�enja �estica iz poglavlja 4.1. ove Odluke.

(2) Visina vijenca sportske dvorane u Drnju može najviše iznositi 10,0 m.

�lanak 50.

(1) Gra�evnoj �estici na podru�ju individualne izgradnje - tradicijske ruralne stambene matrice s podvrtnicom odre�eni su pojasevi izgradnje po dubini �estice i to:

− pojas izgradnje osnovnih gra�evina (stambenih, stambeno – poslovnih ili poslovnih) odre�en je sa 25,0 m, od linije regulacije, pojas izgradnje pomo�nih gra�evina koje služe za redovnu upotrebu stambene gra�evine i pomo�nih poljoprivrednih gra�evina bez izvora zaga�enja, odre�en je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih gra�evina u dubinu �estice,

− pojas izgradnje pomo�nih poljoprivrednih gra�evina s izvorom zaga�enja odre�en je s 35,0 m od linije regulacije,

− pojas podvrtnice, odre�en je kao površina iza gra�evnog dijela �estice, odnosno po�inje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu �estice, služi poljoprivrednoj obradi, naj�eš�e kao vrt i vo�njak i ne može se izgra�ivati, osim u slu�ajevima predvi�enim kao dozvoljena transformacija matrice.

(2) Stambene, stambeno–poslovne i poslovne gra�evine se mogu protezati i više u dubinu �estice (i preko pojasa izgradnje osnovnih gra�evina) ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogu�ava gradnju pomo�nih poljoprivrednih gra�evina iza stambenog pojasa, na susjednim gra�evnim �esticama i to:

− stambene gra�evine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih gra�evina i gra�evine ili dijelovi gra�evina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a

− gra�evine ili dijelovi gra�evina namijenjeni tihim i �istim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice.


17

(3) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu gra�evinu je potrebno locirati na gra�evinskoj liniji postoje�e gra�evine koja se ruši, odnosno na gra�evinskoj liniji utvr�enoj prema okolnom podru�ju ruralne matrice,koja se u pravilu poklapa s linijom regulacije ulice, te na ili uz bo�nu me�u �estice uz koju se karakteristi�no locirala gra�evina na okolnim �esticama.

(4) Maksimalna visina vijenca gra�evina osnovne gra�evine odre�ena je visinom vijenca više postoje�e osnovne gra�evine na susjednim gra�evnim �esticama, ali ne može biti viša od 4,80m, uz izuzetak da se može zadržati utvr�ena ve�a visina i etažnost postoje�ih gra�evina.

(5) Pomo�ne gra�evine potrebno je locirati na onoj strani gra�evne �estice na kojoj je izgra�ena i osnovna gra�evina i oblikovati ih na na�in da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m.

(6) Pomo�ne gra�evine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na na�in odre�en stavkom 5. ovog �lanka, graditi kao ugra�ene gra�evine, odnosno gra�evine gra�ene poprijeko gra�evne �estice od lijeve do desne bo�ne me�e, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz gra�evinu i da se gra�evina od stražnje me�e gra�evne �estice udalji najmanje 1,0 m.

(7) Izuzetno od stavka 6 ovog �lanka, garaža površine do 20,0 m2 se, radi prostornih ograni�enja gra�evne �estice, može locirati na suprotnoj strani �estice, uz uvjet da je:

− od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, − od uli�nog pro�elja osnovne gra�evine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu �estice, − od stambene gra�evine na susjednim �esticama udaljena najmanje 4,0 m, − od me�e prema susjednoj gra�evnoj �estici udaljena najmanje za širinu strehe, te − da svojom pozicijom ne spre�ava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg

dijela gra�evne �estice.

�lanak 51.

(1) Transformacija tradicijske ruralne stambene matrice dozvoljava se: − pove�anjem izgra�enosti �estice do najviše 40% površine, − zamjenom ili prenamjenom pomo�nih poljoprivrednih gra�evina gra�enih iza pojasa

stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih gra�evina za obavljanje tihih i �istih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih zna�ajki gra�evne strukture u pojasevima izgradnje pomo�nih gra�evina ,

− zamjenom ili prenamjenom pomo�nih poljoprivrednih gra�evina ili interpolacijom na �estici, najmanje 15,0 m iza stambenih prostora pa do po�etka pojasa podvrtnice, gospodarskih gra�evina za obavljanje bu�nih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtni�ke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, elektri�nih i elektroni�kih proizvoda), djelatnost tehni�kih servisa (automehani�arske, autolimarske i limarske radione), te gra�evinarstva (armira�ke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih zna�ajki gra�evne strukture u pojasevima izgradnje pomo�nih gra�evina ,

− postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice,

− uvo�enjem pojasa izgradnje gra�evina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, gra�enih kao prate�ih uz stambenu ili stambeno-poslovnu gra�evinu, na udaljenosti najmanje 15,0 m od stambenih prostora na vlastitoj i susjednoj �estici.

(2) Prostori izuzeti od mogu�nosti transformacije iz alineje 5. stavka 1. ovog �lanka su: − površine unutar granica gra�evinskog podru�ja svih naselja, ovim PPUO-om predvi�ene za

razvoj stambenih zona naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 i 4.2. „Gra�evinska podru�ja“ i

− površine koje �ine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja.

�lanak 52.

(1) Prostori individualne izgradnje ruralne stambene matrice bez podvrtnice, u svim naseljima, mogu se izgra�ivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki na�in kao prostori povijesne ruralne matrice, osim što se zbog nepostojanja podvrtnice nije mogu�e podvrtnicu koristiti kao dio �estce.

(2) Dodatno je mogu�e, ukoliko je gra�evna linija od regulacijske uvu�ena najmanje 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih gra�evina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže gra�ene u kompleksu s osnovnom gra�evinom (na na�in da izlaze izvan ravnine pro�elja više od 1,0 m), na isti na�in se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati ili zamjenjivati postoje�e gra�evine osnovne namjene.


18

�lanak 53.

(1) Zbijenu stambenu matricu podru�ja Židov varoš u Drnju, karakterizira mala površina �estice i kompleksna gradnja gra�evina, pri �emu je:

− osnovnu gra�evinu – stambene, poslovne ili poslovno-stambene namjene potrebno locirati na gra�evinskoj liniji ulice utvr�enoj prema postoje�oj gra�evnoj strukturi,

− prate�e i pomo�ne gra�evine potrebno locirati u formi gra�evnog kompleksa, najmanje 4,0 m uvu�eno od pro�elja osnovne gra�evine.

(2) Visina gra�evina utvr�uje se prema izgra�enom stambenom fondu, a osnovne i prate�e gra�evine ne mogu biti više od 4,80 m.

(3) Radi malih me�usobnih udaljenosti unutar podru�ja nije mogu�e na �estici ure�ivati prostore za gospodarske, bu�ne i potencijalno opasne djelatnosti.

(4) Dio podru�ja odre�en je kao dio povijesnog naselja – ruralna cjelina Drnje, te je na ovom dijelu potrebno primijeniti mjere zaštite povijesnih cjelina iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 54.

(1) Za sve nove gra�evinske zahvate na prostoru urbane stambene matrice individualne gradnje odre�eni su slijede�i pojasevi izgradnje po dubini �estice:

− pojas izgradnje osnovne gra�evine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), odre�en je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca gra�evina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m,

− pojas izgradnje prate�e gra�evine odre�en je od završetka izgradnje osnovne gra�evine u dubinu �estice do najviše 10,0 m od stražnje me�e gra�evne �estice, a visina vijenca gra�evina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m,

− pojas izgradnje pomo�nih gra�evina koje služe za redovnu upotrebu stambene gra�evine, odre�en je od završetka izgradnje osnovne ili prate�e gra�evine u dubinu �estice.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne gra�evine ili u kompleksu s navedenim gra�evinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih gra�evina .

(3) Transformacija urbane stambene matrice, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene gra�evine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne gra�evine uz postoje�u stambenu, te oblikovanju �estice i gradnji gra�evina koja ne pove�ava:

− dubinu �estice više od 100,0 m od linije regulacije, − veli�inu gra�evne �estice iznad 1200,0 m2, − izgra�enost gra�evne �estice odre�enu s 0,4, − iskoristivost gra�evne �estice odre�enu s 1,0, − maksimalnu visinu vijenca odre�enu s 6,60 m za osnovnu gra�evinu, 4,80 za prate�u

gra�evinu i 3,0 za pomo�ne gra�evine, te − maksimalnu etažnost odre�enu s Po+P+1+Pk, za osnovnu gra�evinu, Po+P+Pk, za prate�u

gra�evinu i s Po+P+Pk za pomo�ne gra�evine. (4) Ukoliko se na postoje�im gra�evnim �esticama interpolira bazen kao gra�evina koja služi redovnoj

upotrebi stambene gra�evine, potrebno ga je locirati iza gra�evine osnovne namjene.

�lanak 55.

(1) Radi realizacije socijalno – komunalnog programa ure�enja bespravno izgra�enog izdvojenog stambenog podru�ja – romskog naselja, isto�no od Botova

− veli�ina gra�evnih �estica koje se formiraju za postoje�u stambenu gradnju ne može biti manja od dvostruke tlocrtne površine izgra�ene stambene gra�evine i svih pomo�nih gra�evina, koje s njom �ine cjelinu,

− sve gra�evne �estice, koje se osnivaju za postoje�e i planirane gra�evine stambene namjene, trebaju imati direktan prilaz na javnu prometnu površinu, mogu�nost priklju�enja na mrežu elektroopskrbe i opskrbe pitkom vodom, a planirane dodatno i mogu�nost kolnog pristupa, širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela �estice,

− veli�ina novoplaniranih gra�evnih �estica stambene namjene može biti manja od minimalnih prema poglavlju 2.2.4. ove Odluke, ali ne manja od 10,0 m širine i 200,0 m2 površine,

− koeficijent izgra�enosti svih �estica za stambenu izgradnju može biti najviše 0,5, a − visina vijenca stambenih gra�evina može biti najviše 4,80 m.

�lanak 56.

(1) Na netipi�nim, postoje�im višestambenim gra�evinama, mogu�e je vršiti adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju koja:

− ne pove�ava tlocrtnu površinu prizemlja za više od 10%;


19

− ne pove�ava koeficijent izgradivosti �estice iznad 0,6; − ne mijenja namjenu gra�evine, izuzev tihih i �istih djelatnosti u prizemlju, odnosno

omogu�ava kompletnu prenamjenu gra�evine iz stambene u gra�evinu društvenih djelatnosti uprave, koja ne remeti okolno stanovanje,

− ne mijenja visinu gra�evine, izuzev mogu�nosti sanacije postoje�e krovne konstrukcije izvedbom kosog krovišta, koji se može urediti za korištenje u skladu s namjenom gra�evine i

− ne mijenja pro�elje gra�evine, osim mogu�eg zatvaranja lo�a i balkona unificiranim oblikovanjem za cijelu gra�evinu ili redizajnom �itavog pro�elja s ciljem poboljšanja fizikalnih svojstava gra�evine.

2.2.4. Op�i uvjeti ure�enja gra�evnih �estica i gradnje gra�evina unutar stambenih zona u gra�evinskim podru�jima naselja

�lanak 57.

(1) Op�i uvjeti ure�enja gra�evnih �estica i gradnje gra�evina unutar stambenih zona u gra�evinskim podru�jima naselja iz ovog poglavlja primjenjuju se za sva naselja, uz obvezu provjere posebnih uvjeta korištenja i zaštite bilo pojedina�nih gra�evina bilo dijelova naselja s obzirom na prirodne, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, utvr�ene u poglavlju 6. ove Odluke.

2.2.4.1. FORMIRANJE GRA�EVNE �ESTICE I ODRE�IVANJE GRA�EVNOG PRAVCA

�lanak 58.

(1) Mogu�nost formiranja gra�evnih �estica, interpolacijom nove gra�evne �estice unutar stambenih zona u gra�evinskim podru�jima naselja, odre�ena je slijede�im minimalnim uvjetima:

na�in izgradnje osnovne gra�evine

najmanja širina gra�evne �estice /m/

najmanja dubina gra�evne �estice /m/

najmanja površina gra�evne �estice /m2/

dozvoljeni koeficijent izgra�enosti /kig/

slobodnostoje�e gra�evine prizemne 16,0 30,0 480,0 0,4 jednokatne 18,0 30,0 540,0 0,4 poluotvorene gra�evine prizemne 14,0 30,0 420,0 0,5 jednokatne 14,0 30,0 420,0 0,5 ugra�ene gra�evine prizemne 10,0 30,0 300,0 0,5 jednokatne 10,0 30,0 300,0 0,5

(2) Na gra�evnim �esticama koje se formiraju na na�in da im je površina ve�a od minimalno odre�enih

u prethodnom stavku, koeficijent izgra�enosti �estice može maksimalno iznositi 0,4. (3) Na postoje�im gra�evnim �esticama unutar izgra�enih stambenih zona, �ije dimenzije su manje od

onih u tabeli iz stavka 1. ovog �lanka, a na kojima postoji ili je u katastru evidentirana legalno izgra�ena gra�evina osnovne namjene, mogu�e je vršiti zamjenu postoje�e gra�evine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postoje�ih gra�evina te interpolaciju novih gra�evina, u skladu s namjenom zone i ukoliko su zadovoljeni ostali op�i uvjeti gradnje gra�evina na �estici, mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke i mjere spre�avanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ove Odluke.

(4) Izuzetno od stavka 1. ovog �lanka, �estice unutar dijela izdvojenog gra�evinskog podru�ja naselja Roma isto�no od Botova, mogu biti i manje, a odre�uju se prema karakteristi�noj stambenoj matrici iz poglavlja 2.2.3.

(5) Površina gra�evne �estice gra�evine višestambene namjene, a koja se može formirati na podru�jima za razvoj stambene zone uz školu u Drnju, osim što treba zadovoljiti uvjete iz prvog stavka ovog �lanka, dodatno se utvr�uje se i prema veli�ini gra�evine, na na�in da:

− širina �estice osigurava udaljenost višestambene gra�evine od postoje�ih ili mogu�ih gra�evina na susjednim �esticama od najmanje 10,0 m, te

− se u površinu �estice ura�una površina potrebna za osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta prema poglavlju 5.1.1.2. ove Odluke, a ovisno o broju stanova, te vrsti eventualne prate�e namjene.

(6) Ugra�ene osnovne gra�evine nisu tipi�ne za podru�je op�ine, pa se formiranje �estica za takvu gradnju može primjenjivati samo u izuzetnim slu�ajevima, kod gradnje javnih gra�evina.


20

�lanak 59.

(1) Ukoliko se nova gra�evna �estica formira cijepanjem od postoje�e gra�evne �estice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog �lanka.

(2) U postupku mogu�eg objedinjavanja najviše dviju postoje�ih susjednih gra�evnih �estica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova �estica, a zadržavaju uvjeti vrste i broja gra�evina na pojedina�noj (objedinjenoj) �estici, te uvjeti minimalnih udaljenosti gra�evina prema susjednim gra�evinama, odnosno susjednim gra�evnim �esticama.

(3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postoje�e gra�evine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu gra�evnu �esticu, �estica mora sadržavati zemljište ispod gra�evine, površinu za održavanje gra�evine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj ku�nih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.

�lanak 60.

(1) Linija regulacije je pravac koji razgrani�ava javnu površinu (pristupne ulice ili trga) od gra�evnih �estica.

(2) U starijim dijelovima naselja linija regulacije može odjeljivati gra�evne �estice od javne površine tradicijskog zelenila, koji može biti u sastavu ulice ili na vlastitoj �estici i gdje se pristup od ulice do �estice ostvaruje preko javne površine tradicijskog zelenila.

(3) Unutar stambenog podru�ja - linija regulacije obvezuju�a je za novu gra�evnu �esticu. (4) Uvjeti za formiranje novih ulica što uklju�uje i odre�ivanje linije regulacije novih ulica, i postupci

nove regulacije postoje�ih ulica radi rekonstrukcije prometnice ili pojedina�nog gra�evnog zahvata na gra�evnoj �estici koja radi premale udaljenosti od osi prometnice ugrožava promet, utvr�uju se prema poglavlju 5.1.1.2. ove Odluke.

�lanak 61.

(1) Svaka gra�evna �estica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, a samo u ulicama koje javnu površinu imaju formiranu kao prostor ulice i tradicijskog zelenila, pristup od gra�evne �estice do prometnice može se ostvariti preko �estice tradicijskog zelenila, pristupnim putom širine 2,4 m, kojeg nije potrebno formirati kao zasebnu �esticu.

(2) U slu�aju formiranja prilaza s gra�evne �estice na javnu cestu državnog ili županijskog zna�aja, potrebno je poštivati posebne uvjete priklju�enja nadležne uprave za ceste.

(3) U slu�aju kada se gra�evna �estica nalazi uz križanje ulica razli�itog zna�aja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu poželjno je ostvariti preko ulice nižeg zna�aja, osim u slu�ajevima kad je od dvije planirane ulice izvedena samo jedna, i kada se pristup odre�uje s izvedene ulice.

�lanak 62.

(1) Svaka gra�evna �estica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela �estice.

(2) Kolni prilaz do stražnjeg dijela �estice mogu�e je ostvariti preko površine �estice ili s javne površine.

�lanak 63.

(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta odre�uje se ovisno o namjeni �estice i prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ove Odluke.

�lanak 64.

(1) Gra�evni pravac ozna�ava obvezu gradnje gra�evina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije.

(2) Unutar gra�evinskog podru�ja naselja gra�evni pravac odre�uje se prema širem podru�ju ulice, unutar koje se nalazi gra�evna �estica, a obvezuju�i je za novu gra�evnu �esticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postoje�ih gra�evina.

(3) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uli�nog koridora za mogu�nost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu, ali samo u slu�aju da to nije suprotno odredbama zaštite iz poglavlja 6, ove Odluke.

(4) Na novoplaniranom podru�ju za širenje stambene zone – podru�je Blažovo polje u južnom dijelu naselja Tor�ec, gra�evinska linija se odre�uje na udaljenosti 6,0 m uvu�eno od linije regulacije ulice.

(5) Ukoliko se gra�evine društvenih djelatnosti lociraju na udaljenosti ve�oj od 10,0 m od najbližih susjednih gra�evina osnovne namjene i na pojedina�nim gra�evnim �esticama unutar stambene zone ili unutar zone za razvoj centralnih sadržaja koja grani�i sa stambenom zonom, mogu se locirati uvu�eno u odnosu na gra�evni pravac, a u tom slu�aju prostor ispred gra�evine treba oblikovati kao javni trg ili park.


21

2.2.4.2. ETAŽNOST I VISINA GRA�EVINA

�lanak 65.

(1) Gra�evine u stambenim zonama mogu se graditi kao prizemne ili jednokatne. (2) Odre�ivanje mogu�e etažnosti i visine vijenca gra�evine ovise o karakteristi�noj matrici prema

poglavlju 2.2.3. i me�usobnom odnosu gra�evina na �estici, pri �emu se razlikuju osnovna, prate�e i pomo�ne gra�evine.

(3) Odre�ivanje mogu�e etažnosti i visine vijenca gra�evine u izgra�enim podru�jima stambenih zona ovise dodatno o uvjetima zaštite vizura na gra�evine kulturno povijesnih vrijednosti, što se utvr�uje prema poglavlju 6.3 ove Odluke.

�lanak 66.

(1) Prizemnim gra�evinama smatraju se gra�evine s najviše jednom nadzemnom etažom i potkrovljem, pri �emu visina vijenca gra�evine nije viša od 4,80 m.

(2) Jednokatnim gra�evinama smatraju se gra�evine s dvije nadzemne etaže, pri �emu visina vijenca gra�evine nije viša od 6,60 m, a nadozid iznad gornje kote stropne plo�e kata nije viši od 90,0 cm.

(3) Dvokatnim gra�evinama se smatraju gra�evine s 3 nadzemne etaže, pri �emu visina nadozida tre�e etaže prelazi 90 cm, a visina vijenca nije viša od 10,0 m.

(4) Dvokatne gra�evine mogu se unutar stambenih zona graditi samo izuzetno, ukoliko se radi o interpolaciji višestambene gra�evine, a što je mogu�e jedino na podru�ju za razvoj stanovanja uz školu u Drnju i to temeljem plana ure�enja užeg podru�ja.

�lanak 67.

(1) Visina nadozida mjeri se na u nutarnjoj plohi vanjskog zida gra�evine, od gornje kote plo�e do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bo�no pri�vrš�ena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).

(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pro�elju pojavljuju razli�ite visine vijenca i razli�ite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pro�elja.

(3) Ukoliko se kod složenih krovova gra�evina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pro�elju ili izvedbom krovnih ku�ica (vertikalnih krovnih otvora u razini pro�elja ili iza razine pro�elja), odnosno na na�in da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine širine pro�elja, prostor ispod krovišta smatra se katom.

�lanak 68.

(1) Visina vijenca mjeri se od kote ure�enog terena, kod pro�elja gra�evine orijentiranog prema prilaznoj ulici.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko je razina terena uli�nog pro�elja za više od 1,5 m viša od kote prilaza na pristupnu prometnicu (ako teren pada prema prometnici), visina vijenca osnovne gra�evine odre�uje se na to�ki koja je 5,0 m udaljena u dubinu �estice, od uli�nog pro�elja gra�evine.

(3) Na gra�evinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm.

(4) Pomo�ne gra�evine mogu se graditi isklju�ivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, �ija visina vijenca može biti do 4,80 m.

�lanak 69.

(1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od kona�no ure�enog ravnog terena.

(2) Suterenom se smatra etaža ispod prizemne, ako je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije suterena nije viša od 2,5 m, mjereno od kote utvr�ivanja visine vijenca gra�evine.

(3) Potkrovljem se smatra dio gra�evine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže gra�evine.

(4) Najve�i gabarit potkrovlja gra�evine odre�en je najve�om visinom nadozida od 90,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne gra�evine, mjereno u ravnini pro�elja gra�evine.

(5) Potkrovlje ure�eno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida ve�a od 90,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne gra�evine, smatra se katom.

�lanak 70.

(1) Postoje�i tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slu�ajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postoje�ih gabarita gra�evine.


22

(2) Postoje�i ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika gra�evine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine gra�evina, ovisno o karakteristi�noj matrici naselja.

2.2.4.3. UDALJENOST GRA�EVINA OD ME�A SUSJEDNIH GRA�EVNIH �ESTICA I GRA�EVINA NA SUSJEDNIM GRA�EVNIM �ESTICAMA.

�lanak 71.

(1) Gra�evine koje se grade na slobodnostoje�i na�in, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me�e, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga �lanka ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve�e veli�ine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni

prema unutra, − dijelovi zida od staklene opeke ili sli�nog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na

veli�inu zida, − ventilacijski otvori najve�eg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se

ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu�e ostvariti vizualni kontakt. (3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostoje�e gra�evine od susjedne me�e

može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu �esticu, te da lokacija gra�evine omogu�ava postizanje propisanog razmaka izme�u gra�evina na susjednim gra�evnim �esticama.

�lanak 72.

(1) Gra�evine koje se grade na poluotvoreni na�in jednom svojom stranom se prislanjaju na me�u susjedne gra�evne �estice, odnosno uz susjednu gra�evinu, a udaljenost gra�evine od suprotne me�e gra�evne �estice ne može biti manja od 4,0 m.

�lanak 73.

(1) Gra�evine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na me�e susjednih gra�evnih �estica, odnosno uz susjedne gra�evine.

(2) Gradnja osnovnih gra�evina u nizu nije tipi�na za podru�je op�ine i može se primjenjivati samo u slu�ajevima gradnje unutar zona centralnih i društvenih sadržaja, ukoliko je to u skladu s karakteristi�nom matricom podru�ja.

�lanak 74.

(1) Gra�evine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su me�usobno fizi�ki ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne gra�evne �estice.

�lanak 75.

(1) Me�usobna udaljenost gra�evina gra�enih na slobodnostoje�i ili poluotvoren na�in, na susjednim gra�evnim �esticama, ne može biti manja od:

− 4,0 m za prizemne gra�evine, − 6,0 m za katne gra�evine, − 10,0 m za gra�evine kojima je visina vijenca viša od 7,0 m.

(2) Postoje�a udaljenost izme�u gra�evina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postoje�e gra�evine novom ili dogradnji u produžetku postoje�e gra�evine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., �lanka 244., stavka 2. ove Odluke.

(3) Ako se, kao osnovna gra�evina na �estici unutar stambene matrice individualne gradnje, gradi gospodarska gra�evina bu�ne ili potencijalno opasne djelatnosti, njena udaljenost od najbližeg stambenog prostora treba iznositi najmanje 15,0 m.

2.2.4.4. ME�USOBNI ODNOS GRA�EVINA UNUTAR GRA�EVNE �ESTICE

�lanak 76.

(1) Me�usobni odnos osnovne, prate�e i pomo�nih gra�evina na gra�evnoj �estici odre�uje se na temelju pripadnosti �estice pojedinoj funkcionalnoj zoni, karakteristi�nim matricama u naselju, prema mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti, te namjeni gra�evine.

�lanak 77.

(1) Osnovna gra�evina na �estici unutar stambene matrice individualne gradnje, može se graditi kao prizemna (najviše Po+P+Pk) ili jednokatna (najviše Po+P+1K+Pk).


23

(2) Osnovna gra�evina na �estici unutar višestambene matrice može se graditi kao jednokatna (najviše Po+P+1K+Pk) ili dvokatna (najviše Po+VP+2K).

(3) Osnovnu gra�evinu je potrebno locirati na gra�evnoj liniji, koja se utvr�uje prema izgra�enoj gra�evnoj strukturi okolnog gra�evnog podru�ja ili prema posebnim prometnim uvjetima u slu�aju gradnje uz državnu ili županijsku prometnicu.

�lanak 78.

(1) Prate�a gra�evina može se graditi kao prizemna (najviše Po+P+Pk) (2) Prate�a gra�evina može biti gra�ena kao samostoje�a ili u kompleksu s osnovnom gra�evinom. (3) Ako se kao prate�a gra�evina na �estici locira stambena ili stambeno-poslovna gra�evina potrebno

ju je locirati �im bliže gra�evnoj liniji. (4) Ako se kao prate�a gra�evina na �estici locira gra�evina za obavljanje gospodarskih djelatnosti

potrebno ju je locirati ovisno o mogu�em negativnom utjecaju na stambenu funkciju zone, odnosno prema uvjetima iz poglavlja 3.1.2. ove Odluke.

(5) Ako se kao prate�a gra�evina na �estici locira gra�evina za obavljanje društvenih djelatnosti potrebno ju je locirati prema uvjetima iz poglavlja 4.1. ove Odluke.

�lanak 79.

(1) Pomo�ne gra�evine mogu se graditi isklju�ivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, �ija visina vijenca može biti do 4,80 m.

(2) Nagib krovnih ploha pomo�nih gra�evina može iznositi do najviše 45°, a u zonama povijesnih naselja, prema kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2, minimalni nagib krovnih ploha na pomo�nim gra�evinama ne može biti manji od 30°.

(3) Pomo�ne gra�evine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prate�u gra�evinu, gra�ene kao samostoje�e, kao dvojne na me�i prema susjednoj gra�evnoj �estici, te izuzetno kao ugra�ene, a što ovisi o stambenoj matrici i na�inu gradnje.

(4) Garaže se mogu graditi i unutar korpusa gra�evine osnovne namjene ukoliko je gra�evna linija ulice od linije regulacije uvu�ena za najmanje 5,0 m.

(5) Pomo�ne gra�evine mogu se graditi kao ugra�ene, u stražnjim dijelovima �estica individualnih stambenih zona, ukoliko služe poljoprivrednoj namjeni (štaglji, kolnice, sjenici i sli�no), kroz njih se može ostvariti prolaz širine najmanje 3,0 m i visine najmanje 4,2 m do stražnjeg dijela �estice ili na površinu podvrtnice, i ukoliko je takav na�in gradnje tipi�an za naselje.

(6) Fontane i vrtni paviljoni, visine do 3,0 m mogu se locirati 3,0 m od linije regulacije u dubinu �estice, a individualna tenis igrališta dodatno 12,0 m udaljeno od stambenih gra�evina na susjednim stambenim �esticama.

(7) Pomo�ne poljoprivredne gra�evine sa i bez izvora zaga�enja na �estici se lociraju prema karakteristi�noj matrici i uvjetima iz poglavlja 3.1.2. ove Odluke.

�lanak 80.

(1) Na gra�evnim �esticama višestambene matrice izvan korpusa osnovne gra�evine mogu�e je graditi jedino garaže koje mogu uklju�ivati spremišta za stanare i spremište za skupljanje komunalnog otpada.

(2) Garaže se na �estici višestambene gra�evine mogu se graditi jedino kao kompleksna gradnja unificiranih garažnih jedinica – garažni niz, a mogu biti integrirane u osnovnu gra�evinu ili oblikovane kao samostoje�i kompleks istog arhitektonskog izraza kao i osnovna gra�evina.

(3) Spremište za skupljanje komunalnog otpada, ukoliko nije predvi�eno u korpusu višestambene gra�evine, može se graditi kao natkriveni i ogra�eni prostor, te montažna ili zidana gra�evina u stražnjem dijelu gra�evne �estice, koji treba imati mogu�nost pristupa komunalnog vozila.

2.2.4.5. OBLIKOVANJE GRA�EVINA

�lanak 81.

(1) Oblikovanje gra�evina potrebno je uskladiti prema karakteristi�noj matrici. (2) Na podru�jima za razvoj naselja – podru�je Tor�eca – Blažovo polje i zona uz školu u Drnju,

o�ekuje se suvremeno oblikovanje gra�evina, bez podražavanja tradicijske tipologije gradnje, pri �emu se osnovne gra�evine mogu predvidjeti kao prizemne, prizemne s potkrovljem ili jednokatne sa ili bez potkrovlja i visine vijenca do 6,60 m, a sukladno �lanku 66. ove Odluke, ukoliko se to predvidi DPU-om, uz školu u Drnju i kao dvokatne.

(3) Na podru�jima izgra�enih dijelova stambenih zona, gra�enih stambenom matricom individualne gradnje (otvorene i poluotvorene) mogu�e je interpolirati gra�evnu �esticu za izgradnju pojedina�ne višestambene gra�evine, pod uvjetom da su broj etaža, visina vijenca i oblikovanje gra�evina isti kao i kod osnovnih gra�evina individualne stambene gradnje na susjednim gra�evnim �esticama.


24

�lanak 82.

(1) Na gra�evinama, �ija se gra�evinska linija poklapa s linijom regulacije ulice, nije dozvoljeno izvesti krovne ku�ice (vertikalne krovne prozore) na krovnoj plohi orijentiranoj na ulicu, ve� se dozvoljava postavljanje krovnih prozora isklju�ivo u ravnini krova.

(2) Izuzetno se na takvim gra�evinama dozvoljava izvedba jednog zabata u ravnini uli�nog pro�elja, pod uvjetom da širina zabata nije ve�a od 2/3 širine uli�nog pro�elja.

(3) Ukoliko su krovne plohe gra�evine locirane na liniji regulacije ulice orijentirane prema ulici, najve�i istak krova prema ulici, uklju�uju�i širinu horizontalnog žljeba, može iznositi 45,0 cm.

(4) Ukoliko krovne plohe gra�evina lociranih na liniji regulacije ulice nisu orijentirane prema ulici, najve�i istak krova na zabatu orijentiranom prema ulici može iznositi 20,0 cm.

�lanak 83.

(1) Ako se gra�evine grade na me�i sa susjednom gra�evnom �esticom, treba ih se oblikovati tako: − da se sprije�i širenje požara s jedne gra�evine na drugu, sukladno odredbama iz poglavlja

8.6. ove Odluke, − je nagib krovnih ploha gra�evine orijentiran na pripadaju�u joj �esticu, te − da se odvod krovne vode i snijega s gra�evine riješi na pripadaju�oj joj �estici.

�lanak 84.

(1) Gra�evine u higijenskom i tehni�kom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.

(2) Gra�evine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivoš�u.

�lanak 85.

(1) Posebni uvjeti oblikovanja gra�evina unutar podru�ja povijesnih dijelova naselja utvr�uju se prema poglavlju 6.3. ove Odluke.

2.2.4.6. GRADNJA OGRADA I URE�ENJE OKOLIŠA NA GRA�EVNOJ �ESTICI

�lanak 86.

(1) Na liniji regulacije, sa unutarnje strane gra�evne �estice locira se uli�na ograda. (2) Visina uli�ne ograde može biti najviše do 1,50 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm. (3) Iznimno, uli�ne ograde mogu biti više od 1,50 m i to:

− kada je to nužno radi zaštite gra�evine ili na�ina njezina korištenja, − u slu�aju poštivanja karakteristi�nog tradicijskog elementa uli�nih ograda u izgra�enim

dijelovima naselja i − u slu�aju oblikovanja slike ulice planom ure�enja užeg podru�ja.

(4) Uli�ne ograde se ne trebaju graditi: − ako je to karakteristika postoje�eg dijela ulice ili − se projektnim rješenjem utvrdi da radi javnog korištenja dijelova gra�evne �estice uli�na

ograda nema funkcionalnu opravdanost, odnosno da radi oblikovanja javnog prostora ispred gra�evine u smislu formiranja trga ili parka uli�na ograda nema oblikovnu opravdanost.

(5) Na me�i prema susjednim �esticama najve�a visina ograde može biti do 2,0 m. (6) Ukoliko na dijelu gra�evne �estice slobodno borave životinje, taj dio �estice potrebno je ograditi

ogradom koja onemogu�ava izlaz životinja van �estice.

�lanak 87.

(1) Teren oko gra�evine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente ure�enja okoliša gra�evina treba izvesti na na�in da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogu�i otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih gra�evina.

(2) Najve�a visina potpornog zida ne može biti ve�a od 2,0 m. (3) U slu�aju da je potrebno graditi potporni zid ve�e visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.


25

2.2.5. Smjernice za izradu prostornih planova užih podru�ja u naseljima (UPU i DPU) i smjernice za ure�ivanje pojedinih dijelova naselja bez izrade prostornih planova užih podru�ja

�lanak 88.

(1) Za ovim PPUO-om predložen Urbanisti�ki plan ure�enja naselja Tor�ec smjernice za planiranje potrebno je uskladiti s konzervatorskom studijom koja se treba izraditi za podru�je obuhvata ruralne cjeline Tor�ec.

(2) Osim navedenog, kod planiranja stambenih zona potrebno se pridržavati op�ih smjernica za izradu prostornih planova užih podru�ja za podru�ja za razvoj pretežito stambenih zona iz slijede�eg �lanka.

�lanak 89.

(1) Kod izrade prostornog plana ure�enja užeg podru�ja (UPU ili DPU) za podru�je za razvoj pretežito stambenih zona:

− potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog podru�ja za ure�enje dje�jih igrališta i parkovnih površina, a na pojedina�nim �esticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dje�jeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, te javne ili sakralne plastike i graditi jedno igralište za košarku po �estici,

− potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, − unutar stambene zone mogu se formirati pojedina�ne gra�evne �estice za gradnju gra�evina

infrastrukture potrebne za komunalno ure�enje naselja – transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na na�in da se interpoliraju izme�u drugih gra�evinskih �estica.

(2) Za nove stambene �etvrti individualne izgradnje koje �e se graditi na podru�jima za razvoj potrebno je definirati:

− liniju regulacije koja omogu�ava formiranje javne površine koridora pristupne prometnice i gra�evnih �estica, te vo�enje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice,

− liniju gradnje na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m, a maksimalnoj 10,0 od regulacijske linije, − strukturu gradnje odabirom izme�u poluotvorene ili otvorene, koja �e omogu�iti nesmetani

prolaz vozilom do stražnjeg dijela �estice, − oblik gra�evne �estice na na�in da dubina �estice omogu�i njenu podjelu na prednji

(stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio, − pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih gra�evina, unutar prednjeg

dijela �estice, − pojas izgradnje pomo�nih gra�evina koje služe za redovitu upotrebu stambene gra�evine i

pomo�nih poljoprivrednih gra�evina bez izvora zaga�enja, u stražnjem dijelu �estice, − pojas izgradnje pomo�nih poljoprivrednih gra�evina s izvorom zaga�enja do ukupne tlocrtne

površine odre�ene ovim PPUO-om, − eventualno pojas izgradnje gra�evina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem

na naselje, prema uvjetima ovog plana. (3) Za nove višestambene �etvrti, koje se mogu planirati planom ure�enja užeg podru�ja uz školu u

Drnju potrebno je definirati: − otvorene strukturu gradnje, pri �emu je potrebno za svaku pojedina�nu višestambenu

gra�evinu odrediti pripadaju�u gra�evnu �esticu, − etažnost gradnje s maksimalno mogu�om do Po+P+2, − mogu�nost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene gra�evne �estice

ili na zasebnoj gra�evnoj �estici, te − mogu�nost formiranja javnih površina urbanog zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih

sadržaja u zasebnim gra�evinama ili u dijelu višestambenih gra�evina unutar �etvrti.

�lanak 90.

(1) Prostornim planovima užeg podru�ja (UPU ili DPU) ili u postupcima otvaranja novih stambenih ulica na podru�jima za razvoj stambenih zona, bez izrade detaljnih planova ure�enja, potrebno je za pojedino podru�je pretežito stambene namjene, predvi�eno za razvoj naselja, odrediti karakteristi�nu stambenu matricu, obzirom na:

− tip naselja kojem podru�je za razvoj pripada, − pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te − ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na

okolno stambeno podru�je ili obrnuto i karakteristi�an uzorak naselja kontaktnog izgra�enog podru�ja, na koje se podru�je za razvoj nastavlja.


26

(2) Primjerene karakteristi�ne stambene matrice na podru�jima za razvoj - stambenih zona naselja su: − za sva naselja individualna stambena matrica na kojoj je mogu�e organizirati poljoprivredno

gospodarstvo biljne ili sto�arske proizvodnje i − urbana matrica individualne samostoje�e gradnje, obje otvorenog tipa,

(3) Odluka o primjeni pojedinog karakteristi�nog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih podru�ja pretežito stambene namjene, odre�uje se Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru.

(4) Op�i uvjeti formiranja gra�evnih �estica i gradnje gra�evina u stambenim zonama, koji se odre�uju planovima ure�enja užih podru�ja (DPU), identi�ni su kao i za izgra�ene dijelove gra�evinskih podru�ja naselja i odre�uju se prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4 ove Odluke.

(5) Posebni uvjeti gradnje i oblikovanja gra�evina za prostore unutar podru�ja povijesnih dijelova naselja utvr�uju se prema smjernicama za oblikovanje tradicijske arhitekture iz poglavlja 6.3. ove Odluke.

2.3. IZGRADNJA IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA �lanak 91.

(1) Mogu�nost ure�enja prostora i gradnje gra�evina izvan gra�evinskih podru�ja naselja odre�ena je za:

− izdvojena podru�ja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1.

− uz ograni�enje u vrsti djelatnosti i oblikovanju gra�evina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2.,

− izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3., te

− za gra�evine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. ove Odluke, − a gra�evine za gospodarenje otpadom, prema odredbama iz poglavlja 7. ove Odluke.

(2) Gra�evine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan gra�evinskog podru�ja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na na�in da ne ugrožavaju vrijednosti kultiviranih predjela.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

�lanak 92.

(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na odre�ivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi o�ekivanog negativnog u�inka na naselje, organiziraju izvan granica gra�evinskog podru�ja naselja.

(2) Za sve gospodarske djelatnosti, bez obzira gdje se lociraju, potrebno je: − osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2. ove Odluke, − mogu�nost gradnje i oblikovanje gra�evina uskladiti s posebnim uvjetima zaštite prirodnih,

krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6 ove Odluke, te − predvidjeti mjere spre�avanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavljima 5 i 8 ove

Odluke. (3) Ukoliko se na pojedina�nim gra�evnim �esticama, naslije�enih gospodarskih djelatnosti, obavljaju

djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se �estica nalazi, namjene površina izvan naselja ili posebnih uvjeta zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na �estici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgra�ene gra�evine mogu i dalje koristiti za postoje�u namjenu, te ih je mogu�e gra�evinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne pove�ava površina i volumen, ne pove�ava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti.

3.1. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA

�lanak 93.

(1) Unutar gra�evinskih podru�ja naselja gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: − u gra�evinama osnovne namjene, na pojedina�nim gra�evnim �esticama interpoliranim u

pretežito stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici i


27

− kao sekundarna funkcija �estice, u prate�im ili pomo�nim gra�evinama na gra�evnim �esticama u pretežito stambenoj zoni, ovisno o stambenoj matrici.

(2) Na podru�ju op�ine ne predvi�a se ure�enje gospodarskih zona unutar gra�evinskih podru�ja naselja.

3.1.1. Uvjeti lociranja gra�evina gospodarskih djelatnosti na vlastitim gra�evnim �esticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju

�lanak 94.

(1) Pojedina�ne gra�evne �estice, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, mogu se formirati ukoliko zadovoljavaju kriterije za lociranje dodatnih djelatnosti, u odnosu na pretežitost zone u kojoj se nalaze, a što se odre�uje prema poglavlju 2.2.2. ove Odluke

�lanak 95.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI, mogu se graditi na podru�jima stambenih zona - gra�enih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja) svih naselja, kao osnovne gra�evine na vlastitim gra�evnim �esticama (interpolacija gra�evne �estice gospodarskih, tihih i �istih djelatnosti).

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske gra�evine tihih i �istih djelatnosti za obavljanje autoelektri�arskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgova�kih usluga, definirano prema posebnom propisu ne mogu se na gra�evnoj �estici unutar stambene zone graditi kao osnovne, ve� isklju�ivo kao prate�e gra�evine, uz izgra�enu osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu gra�evinu.

(3) Veli�ina i oblik gra�evnih �estica, lociranje gra�evine na �estici, visina gra�evina i oblikovanje se odre�uju:

− poštivanjem karakteristi�ne stambene matrice prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, − prema op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke i − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 96.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI, ne mogu se graditi kao osnovne gra�evine, na gra�evnim �esticama višestambene matrice, odnosno na �esticama planski odre�enim za gradnju višestambenih gra�evina.

�lanak 97.

(1) Po jedna GOSPODARSKA GRA�EVINA TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks gra�evina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna gra�evina na vlastitoj gra�evnoj �estici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja.

(2) U sklopu osnovne gospodarske gra�evine tihih i �istih djelatnosti - trgovine, turizma i/ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine gra�evina na �estici.

(3) Izdvojene �estice za gospodarske gra�evine iz prethodna 2 stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za gra�evine odre�ene u poglavlju 4.1. �lancima 134, odnosno 136. ove Odluke, dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije.

(4) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, maksimalna veli�ina gra�evne �estice unutar pojedine zone nije ograni�ena.

(5) Uvjeti formiranja gra�evne �estice, oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema: − poglavlju 4.1. �lanku 138. ove Odluke, − op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 98.

(1) GRA�EVINE BU�NIH I/ILI POTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kao osnovne gra�evine na vlastitim gra�evnim �esticama (interpolacija gra�evne �estice gospodarskih, bu�nih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) unutar stambenih zona.


28

�lanak 99.

(1) GRA�EVINE DEFINIRANE KAO GRA�EVINE S NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE (za uzgoj životinja i silažu sto�ne hrane) ne mogu se graditi na podru�jima stambenih zona kao osnovne gra�evine.

3.1.2. Uvjeti lociranja gra�evina gospodarskih djelatnosti kao prate�ih ili kao pomo�nih na gra�evnim �esticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju

�lanak 100.

(1) DIJELOVI OSNOVNIH INDIVIDUALNIH STAMBENIH GRA�EVINA na podru�jima stambenih zona naselja (otvorena i poluotvorena gradnja) mogu se adaptirati za obavljanje slijede�ih GOSPODARSKIH, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI, pri �emu se osnovna stambena gra�evina prenamjenjuje u stambeno-poslovnu:

− financija, tehni�kih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), − obrtni�kih usluga (frizerske, kroja�ke, postolarske, fotografske i sli�ne radionice), − trgova�kih i skladišnih prostora za proizvode dnevne opskrbe i osobne potrošnje, te

specijalizirane trgovine proizvoda koji ne utje�u na pove�anje zaga�enja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, niti ne trebaju ve�e manipulativne prostore,

− ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utje�u na pove�anje razine buke ili zaga�enja okoline (kavane, caffe barovi, pansioni i sli�no).

(2) DIJELOVI VIŠESTAMBENIH GRA�EVINA mogu se namijeniti za obavljanje tihih i �istih djelatnosti - financija, tehni�kih i poslovnih usluga (uredi), obrtni�kih usluga (frizerske i kroja�ke radnje), te specijaliziranih trgovina sa priru�nim skladišnim prostorom ukoliko:

− su funkcionalno i gra�evinski cjeloviti, − imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio gra�evine, te − ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine

višestambene gra�evine. (3) Na podru�jima svih naselja, DIJELOVI OSNOVNIH STAMBENIH GRA�EVINA, ne mogu se

projektirati i adaptirati za smještaj pomo�nih prostora koji služe poljoprivrednoj namjeni i to bez obzira da li se radi o pomo�nom poljoprivrednom prostoru sa ili bez izvora zaga�enja.

(4) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema: − karakteristi�noj stambenoj matrici prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, − op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 101.

(1) PRATE�E I POMO�NE GRA�EVINE, ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI, mogu se unutar gra�evinskih podru�ja naselja graditi (interpolacija prate�ih, odnosno pomo�nih gra�evina) ukoliko zadovoljavaju kriterije za broj, vrstu i površinu prate�ih i pomo�nih gra�evina u odnosu na pretežitost zone u kojoj se nalaze, odre�eno prema poglavlju 2.2.2. �lancima 28-40 ove Odluke.

�lanak 102.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI, mogu se graditi na podru�jima stambenih zona - gra�enih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja), kao prate�e gra�evine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu gra�evinu (interpolacija gospodarske gra�evine, tihih i �istih djelatnosti), za sve vrste tihih i �istih djelatnosti definiranih u poglavlju 2.2.1. �lanku 20. ove Odluke.

(2) Gra�evinu treba u pravilu locirati na istoj strani gra�evne �estice na kojoj je locirana i osnovna gra�evina.

(3) Izuzetno je gra�evinu, osim gra�evina iz stavka 4. ovog �lanka, mogu�e locirati i na suprotnu stranu gra�evne �estice, pod uvjetom da je najmanje 4,0 m uvu�ena od uli�nog pro�elja osnovne gra�evine, ispred nje se predvi�a ure�enje potrebnog broja parkirališnih mjesta i osigurani su svi potrebni uvjeti udaljenosti od susjednih me�a i gra�evina na susjednim gra�evnim �esticama.

(4) Prate�e gra�evine za obavljanje djelatnosti pranja automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), mješaone sto�ne hrane i silaže sto�ne hrane obavezno je locirati najmanje 20,0 m iza linije regulacije.

(5) Ukupna bruto tlocrtna površina svih prate�ih gra�evina na �estici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti ve�a od 400,0 m2 po �estici.


29

(6) Najve�a visina vijenca prate�e gra�evine može biti 4,80 m. (7) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema:

− karakteristi�noj stambenoj matrici prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, − op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 103.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kao prate�e, na gra�evnim �esticama višestambenih gra�evina.

�lanak 104.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE, TIHIH I �ISTIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kao prate�e na pojedinoj �estici gra�evine društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, niti na pojedinoj �estici gra�evine sporta i/ili rekreacije, u zoni sporta i rekreacije.

�lanak 105.

(1) DIJELOVI OSNOVNIH GRA�EVINA mogu se urediti ZA UGOSTITELJSKU NAMJENU na pojedinoj �estici:

− gra�evine društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te − gra�evine sporta i/ili rekreacije, u zoni sporta i rekreacije.

(2) Površina prate�eg sadržaja ne može biti ve�a od površine osnovne namjene. (3) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema:

− poglavlju 4.1. �lanku 138. ove Odluke , − op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

�lanak 106.

(1) GOSPODARSKE GRA�EVINE BU�NIH I/ILI POTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI mogu se graditi unutar stambenih zona - gra�enih matricom individualne gradnje svih naselja (otvorena i poluotvorena gradnja), kao prate�e gra�evine uz osnovnu stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu gra�evinu (interpolacija gospodarske gra�evine bu�nih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti), ukoliko su namijenjene slijede�im djelatnostima:

− tehni�kih servisa (automehani�arske i autolimarske radione) i − gra�evinarstva (armira�ke, tesarske, stolarske, strojobravarske, klesarske, limarske radionice

i kova�nice), − jednu mini hladnja�u površine do 100,0 m2, te − jednu mini sušaru.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka bu�ne i potencijalno opasne djelatnosti unutar �estica u pretežito stambenim zonama ne mogu se obavljati:

− zbog velike usitnjenosti �estica i zbijenosti gradnje, unutar podru�ja Židovaroš u Drnju , − ako poslovna djelatnost koja se obavlja u osnovnoj gra�evini na �estici spada u kategoriju

društvenih djelatnosti, odre�enih prema �lanku poglavlju 2.2.2. �lanku 22. ove Odluke, (3) Prate�u gra�evinu za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovog �lanka, odnosno prostore unutar

prate�e gra�evine namijenjene za obavljanje navedenih djelatnosti obavezno je locirati najmanje: − 35,0 m iza linije regulacije, − 15,0 m udaljeno od stambenih prostora na vlastitoj i susjednoj �estici, te − 15,0 m od površine za izgradnju susjednih osnovnih stambenih gra�evina, a koja se utvr�uje

kao prostor dubine 25,0 m od linije regulacije susjedne �estice, udaljen od bo�nih me�a 3,0m.

(4) Gra�evinu treba u pravilu locirati na istoj strani gra�evne �estice na kojoj je locirana i osnovna gra�evina.

(5) Ukupna bruto tlocrtna površina svih prate�ih gra�evina na �estici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti ve�a od 400,0 m2 po �estici.

(6) Najve�a visina vijenca prate�e gra�evine može biti 4,80 m. (7) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema:


�lanak 107.

(1) GRA�EVINE BU�NIH I/ILI POTENCIJALNO OPASNIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ne mogu se graditi kao prate�e gra�evine:


30

− na gra�evnim �esticama višestambenih gra�evina, unutar stambenih zona , − na gra�evnim �esticama unutar zona centralnih i društvenih sadržaja, te − na gra�evnim �esticama unutar zona sporta i rekreacije.

�lanak 108.

(1) GRA�EVINE DEFINIRANE KAO GRA�EVINE S NEGATIVNIM UTJECAJEM NA NASELJE (za komercijalni uzgoj životinja i silažu sto�ne hrane) mogu se na graditi samo na podru�jima stambenih zona - gra�enih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja) kao prate�e gra�evine i to na gra�evnoj �estici na kojoj je kao osnovna gra�evina izgra�ena stambena ili stambeno-poslovna gra�evina, ili se predvi�a izgradnja stambeno-gospodarskog kompleksa obiteljskog gospodarstva.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ako poslovna djelatnost koja se obavlja u osnovnoj gra�evini na �estici spada u kategoriju društvenih djelatnosti, odre�enih prema poglavlju 2.2.2. �lanku 22. ove Odluke, na gra�evnoj �estici se ne mogu se graditi prate�e gra�evine iz stavka 1. ovog �lanka.

(3) Gra�evine za uzgoj životinja trebaju se dimenzionirati na na�in da zadovoljavaju dozvoljeni broj uvjetnih grla po jednoj gra�evnoj �estici, definiran stavkom 4, �lanka 20. ove Odluke.

(4) Površina prate�ih gra�evina definirana kao gra�evine s negativnim utjecajem na naselje može prelaziti dozvoljenih 400,0 m2 bruto površine prate�ih gra�evina na �estici, a mogu se graditi i kao dodatna prate�a djelatnost na �estici, na kojoj ve� postoje prostori (u sklopu osnovne gra�evine ili u prate�oj gra�evini) namijenjeni za tihu i �istu gospodarsku djelatnost.

(5) Prate�u gra�evinu s negativnim utjecajem na naselje treba locirati najmanje: − 45,0 m udaljeno od linije regulacije, − 15,0 m udaljeno od prostora stambene namjene na vlastitoj �estici obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva, i poslovne gra�evine koja je dio funkcionalne cjeline poljoprivrednog gospodarstva (trgovina poljoprivrednim proizvodima i sl.),

− 30,0 m udaljeno od susjednih gra�evina stambene i poslovne namjene, − 50,0 m udaljeno od zona centralnih i društvenih sadržaja i postoje�ih gra�evnih �estica

sakralnih sadržaja (crkava i kapela), te gra�evnih �estica odgoja, obrazovanja, lokalne samouprave i smještajnih zdravstvenih i socijalnih gra�evina,

− 50,0 m udaljeno od groblja i podru�ja za razvoj groblja. (6) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema:


�lanak 109.

(1) POMO�NE POLJOPRIVREDNE GRA�EVINE BEZ ILI SA IZVOROM ZAGA�ENJA mogu se graditi samo uz stambene ili stambeno-poslovne gra�evine na podru�jima stambenih zona - gra�enih matricom individualne gradnje (otvorena i poluotvorena gradnja).

(2) Pomo�ne gra�evine mogu se graditi isklju�ivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, �ija visina vijenca može biti do 4,80 m.

(3) Ukupna površina pomo�nih poljoprivrednih gra�evina bez izvora zaga�enja ograni�ena je jedino koeficijentom izgradivosti �estice.

(4) Ukupna površina pomo�nih poljoprivrednih gra�evina s izvorom zaga�enja na gra�evnoj �estici može biti maksimalno 100,0 m2 i ta površina se ne ura�unava u površinu gra�evine za komercijalni uzgoj životinja, koja se smatra prate�om gra�evinom.

(5) Pomo�ne poljoprivredne gra�evine bez izvora zaga�enja mogu se graditi od završetka osnovne gra�evine u dubinu �estice.

(6) Pomo�ne poljoprivredne gra�evine s izvorom zaga�enja trebaju se na �estici locirati na na�in da budu udaljene:

− od linije regulacije najmanje 30,0 m, a − od osnovne gra�evine na susjednoj �estici najmanje 15,0 m.

(7) Udaljenost gnojišta i kompostišta biljnog otpada treba, uz navedeno u prethodnom stavku, od susjedne me�e iznositi najmanje 5,0 m.

(8) Izuzetno, od prethodnog stavka, udaljenost gnojišta od susjedne me�e može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne gra�evne �estice odre�uju uvjeti ili ve� postoji gnojište, odnosno gra�evina s izvorima zaga�enja.

(9) Udaljenost p�elinjaka, koji se grade kao �vrste gra�evine, od susjedne me�e ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema me�i, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.


31

(10) Udaljenost gra�evina u kojima se odvija sušenje primjenom visoke temperature (mesa, duhana i drugih poljoprivrednih proizvoda), kao i pomo�nih gra�evina za spremanje slame i sijena ili izra�enih od drveta, ne može biti manja od 3,0 m od susjedne me�e.

(11) Oblikovanje gra�evina i ostali uvjeti gradnje, utvr�uju se prema: − karakteristi�noj stambenoj matrici prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, − op�im uvjetima gradnje iz poglavlja 2.2.4. ove Odluke, te − u skladu s mjerama zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ove Odluke.

3.2. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA

�lanak 110.

(1) Izvan granica gra�evinskih podru�ja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice definirane �lancima 6. – 8. ove Odluke odnosno kao:

− izdvojeno podru�je za obavljanje gospodarskih djelatnosti, − pojedina�na �estica za gospodarsku djelatnost koja se formira na površini poljoprivrednog tla

osnovne namjene i − djelatnost koja se izuzetno može obavljati na podru�ju prirodnih i prirodi bliskih predjela.

3.2.1. Izdvojena podru�ja za obavljanje gospodarskih djelatnosti �lanak 111.

(1) Izdvojena podru�ja za obavljanje gospodarskih djelatnosti odre�uju se gra�evinskim podru�jima za gra�evine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog podru�ja.

(2) Namjene, lokacija, te na�elno i površina izdvojenih podru�ja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za podru�je Op�ine, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1 : 25.000, a podru�ja se formiraju za:

− za iskorištavanje mineralnih sirovina – šljunka i pijeska /oznaka E3/: − postoje�e eksploatacijsko polje Keter, na jezeru Šoderica, − postoje�e eksploatacijsko polje Mla�, isto�no od Botova, − planirano eksploatacijsko polje Mladje, južno od jezera Šoderica, kao proširenje

postoje�eg eksploatacijskog polja Keter, − planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova, na lokaciji napuštenog

eksploatacijskog polja Auto – put i − planirano eksploatacijsko polje Autoput, jugoisto�no od Botova, kao legalizacija

odobrenog istražnog prostora; − za istraživanje mineralnih sirovina – šljunka i pijeska /linijska crtkana oznaka/:

− podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mladje, južno od jezera Šoderica − podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova

− za gospodarsku, pretežito proizvodnu namjenu: − postoje�a gospodarska zona za proizvodnju gra�evnog materijala južno od Tor�eca s

planiranim proširenjem /oznaka I1/, − postoje�a gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Keter /I1/, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Mla�1 /I1/, − planirana gospodarska zona za razvoj malog poduzetništva, isto�no od Botova /oznaka

I1, I2/ , − za poslovnu namjenu – postoje�a zona uz željezni�ku postaju Botovo /oznaka K/ − za ugostiteljsko – turisti�ku namjenu – planirana zona uz jezero Šoderica /oznaka T2/ i − za poljoprivredne djelatnosti /oznaka PG/.

− postoje�e izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo uz državnu cestu D20 i − podru�je izdvojene stambene �estice na lokaciji Židovaroške luke i okolni kontaktni

prostor kojeg je mogu�e prenamijeniti i urediti kao poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja /oznaka PG/:.


32

3.2.1.1. EKSPOLATACIJSKA POLJA I ISTRAŽNI PROSTORI ZA ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

�lanak 112.

(1) Djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina, sukladno posebnim propisima, mogu�e je vršiti isklju�ivo unutar podru�ja koja su na kartografskim prikazima brojeva 1, 4.3 i 4.4. ozna�ena kao površine za iskorištavanje mineralnih sirovina i to:

− postoje�e eksploatacijsko polje Keter, na jezeru Šoderica, − postoje�e eksploatacijsko polje Mla�, isto�no od Botova, − planirano eksploatacijsko polje Mladje, južno od jezera Šoderica, kao proširenje postoje�eg

eksploatacijskog polja Keter, − planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova, na lokaciji napuštenog

eksploatacijskog polja Auto – put i − planirano eksploatacijsko polje Autoput, jugoisto�no od Botova, kao legalizacija odobrenog

istražnog prostora; (2) Uvjeti iskorištavanja mineralnih sirovina, te u navedenu svrhu korištenja prostora i izgradnje

gra�evina u okviru ovim planom ozna�enih površina, odre�eni su posebnim propisima kojima se definiraju radnje – istraživanja, koncesioniranja, eksploatacije i sanacije.

(3) Uvjete sanacije eksploatacijskog polja potrebno je utvrditi u postupku utvr�ivanja uvjeta ure�enja eksploatacijskog polja.

�lanak 113.

(1) Unutar podru�ja pojedinog eksploatacijskog polja, definiranog unutar površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, prema kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i zaštita površina“, mogu�e je graditi gra�evine i postavljati ure�aje u svrhu osnovne djelatnosti, kontrole i zaštite prostora.

(2) Unutar površine odre�ene za iskorištavanje mineralnih sirovina mogu�e je dodatno ure�ivati prostore i graditi gra�evine za:

− skladištenje sirovina za proizvodnju betona i betonskih proizvoda, − preradu inertnog gra�evinskog otpada za korištenje kao sekundarnu sirovinu u proizvodnji

betona i betonskih proizvoda, − proizvodnju betona i betonskih proizvoda, − skladištenja i trgovine betonskih proizvoda, − parkiranja gra�evinskih strojeva i transportnih vozila, te − prate�ih djelatnosti uprave.

(3) U svrhu obavljanja navedenih djelatnosti, unutar izdvojenog podru�ja mogu�e je postavljati strojeve i drugu opremu, te graditi proizvodne, skladišne i trgova�ke gra�evine, parkirališne površine, nadstrešnice i garaže za strojeve i vozila, te kao prate�u – gra�evinu uprave tvrtke, prema slijede�im uvjetima:

− oprema i gra�evine od državne prometnice trebaju biti udaljene minimalno 30,0 m; − gra�evine trebaju od me�e izdvojenog podru�ja biti minimalno odmaknute za širinu

vatrogasnog koridora odre�enog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m; − me�usobna udaljenost gra�evina, koje nisu gra�ene u kompleksu, treba biti minimalno

jednaka visini više gra�evine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; − najve�i koeficijent izgra�enosti izdvojenog podru�ja može iznositi 0,10 koja se ra�una na

ukupnu površinu eksploatacijskog polja, − visina vijenca gra�evina može iznositi najviše 8,5 m, a silosi mogu biti i viši, − iznimno visina vijenca gra�evina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva tehnološki proces, radni

uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija gra�evine, − u sklopu upravne zgrade, može se urediti ugostiteljski prostor za internu upotrebu (caffe bar

ili zalogajnica), − nagib krovnih ploha može se kretati od 0° do 45°; − izdvojeno podru�je je poželjno, a proizvodne prostore je obavezno ograditi sigurnosnom,

prozra�nom ži�anom ogradom, − za kompleks je potrebno riješiti na�in zbrinjavanja otpadnih voda – sanitarno-fekalnih,

tehnoloških i oborinskih (uklju�uju�i i oborinske vode s površina parkirališta i servisa vozila), pri �emu je potrebno sve vode koje se upuštaju u javne sustave odvodnje ili direktno u vodotoke ili jezera, pro�istiti sukladno posebnim propisima do kvalitete vode u recipijentu,

− radi �injenice da se eksploatacijska polja nalaze unutar poljoprivrednog prostora, gra�evine koje se grade unutar izdvojenog podru�ja, trebaju se oblikovati na na�in da se na pro�eljima i krovu koriste boje koje se uklapaju u okolinu, odnosno zelene, bež i bijele nijanse, a za pokrove dodatno i crvena.


33

(4) Svi zahvati unutar izdvojenog podru�ja gospodarske namjene trebaju se izvesti na na�in da se: − sprije�e emisije štetnih tvari u zrak i pove�anje buke u smjeru stambenih zona naselja, te − osiguraju mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.

�lanak 114.

(1) Radnje istraživanja mineralnih sirovina, kojima se utvr�uje gospodarska opravdanost eksploatacije, sukladno posebnim propisima, mogu�e je vršiti isklju�ivo unutar podru�ja koja su na kartografskim prikazima brojeva 1, 4.3 i 4.4. ozna�ena kao površine za istraživanje mineralnih sirovina i to:

− podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mladje, južno od jezera Šoderica i − podru�je unutar i uz planirano eksploatacijsko polje Mla� 1, isto�no od Botova.

(2) Površine za istraživanje mineralnih sirovina rezerviraju se kao prostori mogu�eg dugoro�nog širenja ovim PPUO-om planiranih eksploatacijskih polja Mladje i Mla�1, a radi provo�enja istražnih postupaka i drugih posebnim propisima definiranih radnji, potrebnih za dugoro�no planiranje širenja eksploatacijskih polja.

(3) Prenamjena površina za istraživanje mineralnih sirovina u površine eksploatacije mineralnih sirovina, mogu�e je samo ako se prenamjena definira u postupku Izmjene i dopune ovog PPUO-a.

�lanak 115.

(1) Istražne radnje i eksploatacija mineralnih sirovina na podru�ju op�ine, izvan izdvojenih podru�ja koja su u tu svrhu ozna�ena na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i zaštita površina“, NISU MOGU�I.

3.2.1.2. GOSPODARSKE ZONE - PRETEŽITO PROIZVODNE I PRETEŽITO POSLOVNA ZONA

�lanak 116.

(1) Za lociranje prvenstveno proizvodnih djelatnosti, a dodatno i za poslovne – uslužne, trgova�ke i komunalno servisne djelatnosti rezerviraju se izdvojena podru�ja gospodarskih, pretežito proizvodnih djelatnosti i to:

− postoje�a gospodarska zona za proizvodnju gra�evnog materijala južno od Tor�eca s planiranim proširenjem /oznaka I1/,

− postoje�a gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Keter /I1/, − planirana gospodarska zona uz eksploatacijsko polje Mla� 1 /I1/ i − planirana gospodarska zona za malo poduzetništvo, isto�no od Botova /oznake I1, I2/.

(2) Podru�je za proizvodnju gra�evnog materijala južno od Tor�eca (Bilokalnik – Betonska) predvi�a se koristiti kao jedinstveni gospodarski kompleks u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, a u slu�aju potrebe dijelovi podru�ja mogu se izdvajati kao zasebne gra�evinske �estice, pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete za formiranje gra�evnih �estica u gospodarskim zonama iz �lanka 119. ove Odluke.

(3) Gospodarske zone uz eksploatacijska polja Keter i Mla� 1 obuhva�aju prostore na kojima se mogu postavljati ure�aji i oprema i graditi gra�evine u funkciji eksploatacije šljunka, te se unutar ovih zona zona mogu postavljati oprema i graditi gra�evine u funkciji separacije šljunka, proizvodnje betona i betonskih proizvoda, skladištenja i trgovine proizvoda, te kompatibilnih poslovnih djelatnosti, pri �emu se unutar zone mogu formirati pojedina�ne �estice i graditi gra�evine u skladu s �lankom 119. ove Odluke.

(4) Gospodarska zona za razvoj malog poduzetništva namijenjena je za sve vrste gospodarskih djelatnosti definiranih prema �lanku 20 ove Odluke, osim za klanje životinja, preradu životinjskih ostataka, komunalne servise skladištenja i prerade otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, te smještajne turisti�ke sadržaje, a zonu je potrebno ure�ivati temeljem plana ure�enja užeg podru�ja (UPU ili DPU zone), kojim �e se definirati javne pristupne površine, gra�evne �estice ili uvjeti za njihovo formiranje i uvjeti gradnje gra�evina u skladu s �lankom 119. ove Odluke.

�lanak 117.

(1) Izdvojeno podru�je gospodarskih, pretežito poslovnih djelatnosti uz željezni�ki kolodvor u Botovu namijenjeno je za lociranje:

− prvenstveno poslovnih djelatnosti – uslužnih i trgova�kih, − odre�enih komunalno servisnih djelatnosti i to - kamionska parkirališta, te djelatnosti

privremenog skupljanja i obrade neopasnog otpada, koji se može smatrati sekundarnom sirovinom, te


34

− manjih proizvodnih pogona, kod kojih nije potrebno primjenjivati posebne mjere zaštite, da bi se zadovoljile mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.

�lanak 118.

(1) Unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona i pretežito poslovne zone ne mogu se graditi gra�evine stalnog ni povremenog stanovanja, niti gra�evine društvenih djelatnosti, definirane prema �lanku 22. ove Odluke.

(2) Unutar zona mogu se ure�ivati površine zaštitnog zelenila, prostor za javno parkiranje vozila te locirati gra�evine infrastrukture, potrebne za komunalno ure�enje zone.

(3) Na podru�ju zone, obavezno je locirati ure�aje za zbrinjavanje otpadnih voda, te pojedina�ne ili zajedni�ke (za više korisnika) ure�aje za predtretman tehnoloških otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje.

(4) Na podru�ju pojedine zone potrebno je primjenjivati mjere zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.

�lanak 119.

(1) Pojedina�na gra�evna �estica unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona i pretežito poslovne zone treba imati:

− direktan izlaz na javnu prometnu površinu, − najmanju širinu 40,0 m, a dubinu 100,0 m, − za svaku �esticu je potrebno pojedina�no ishoditi posebne uvjete koji se odnose na vrstu

djelatnosti, uvjete priklju�enja na prometnicu i komunalnu infrastrukturu, te − provesti procjenu utjecaja na okoliš za gra�evine za koje je to zakonska obveza.

(2) Izme�u gra�evnih �estica unutar zone nije dozvoljeno ostavljati zemljišne �estice uže od 40,0 m, osima ako planom užeg podru�ja nisu namijenjene za neku od specifi�nih namjena u funkciji zone.

(3) Na pojedinoj gra�evnoj �estici , unutar zone mogu se graditi: − kao gra�evina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih gra�evina ovisno o

osnovnoj funkciji zone, − kao prate�e gra�evine, servisne i infrastrukturne gra�evine u funkciji djelatnosti i − pomo�ne gra�evine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih gra�evina.

(4) Unutar zone gra�evine na gra�evnoj �estici treba locirati na na�in da se poštuju slijede�i minimalni uvjeti:

− pojedina�na gra�evna �estica koja se formira unutar zone treba biti minimalne širine 40,0 m, i minimalne dubine 50,0 m,

− za priklju�enje �estice na kategoriziranu cestu potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležne uprave za ceste,

− na �estici je mogu�e graditi jednu ili više gra�evina u funkciji obavljanja djelatnosti, koje �ine funkcionalnu cjelinu, a mogu se graditi kao samostoje�e gra�evine ili gra�evni kompleks,

− najve�i koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice može iznositi 0,4; − gra�evine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; − gra�evine trebaju od jedne uzdužne me�e gra�evne �estice biti minimalno odmaknute za

širinu vatrogasnog koridora odre�enog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 3,0 m;

− me�usobna udaljenost gra�evina, koje nisu gra�ene u kompleksu, na istoj ili na susjednim gra�evnim �esticama, treba biti minimalno jednaka visini više gra�evine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;

− visina vijenca gra�evina može iznositi najviše 7,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija gra�evine i

− nagib krovnih ploha može se kretati od 0° do 45°; − pokrov gra�evina kosog krova može biti od crijepa, laganih plo�a od umjetnog materijala

(gutanit, lim, limeni panel ili sli�no) isklju�ivo u crvenoj, sme�oj ili zelenoj boji, − ravni krovovi mogu biti pokriveni specijalnom gra�evinskom folijom, limom isklju�ivo u bijeloj,

crvenoj, sme�oj ili zelenoj boji ili tzv. „zelenim krovom“, − najmanje 20% od ukupne površine gra�evne �estice treba biti ozelenjeno autohtonim

raslinjem, a − ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, poplo�ena travnim

elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oboriskih voda i zasa�ena drvoredom u omjeru 1 stablo/ 2 parkirališna mjesta, pri �emu zemljišna površina za pojedina�no stablo ne može biti manja od površine zemljišta jednog parkirališnog mjesta.


35

3.2.1.3. GOSPODARSKA – UGOSTITELJSKO-TURISTI�KA ZONA

�lanak 120.

(1) Izdvojena ugostiteljsko-turisti�ka zona namijenjena je razvoju smještajnog turizma i rekreacije uz jezero Šoderica.

(2) Sportski i rekreativni sadržaji trebaju se zasnivati na korištenju vodenih površina jezera i to ure�enjem:

− plaže, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna i sportska igrališta i − lu�ice za mala (sportska i druga) plovila, ukupnog kapaciteta do 30 plovila.

(3) Turisti�ki i ugostiteljski sadržaji mogu biti. − turisti�ko naselje i auto – kamp do najviše ukupno 80 smještajnih jedinica i − jedan restoran.

(4) Za turisti�ke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turisti�koj kategorizaciji.

(5) Uvjeti ure�enja otvorenih površina, te gradnje restorana i gra�evina podru�ja temeljem detaljnog plana ure�enja turisti�kog naselja, uz poštivanje:

− op�ih odredbi za formiranje gra�evnih �estica i gradnju gra�evina iz poglavlja 2.2.4., − odredbi za izgradnju infrastrukture iz poglavlja 5., − mjera zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti iz poglavlja 6 i − mjera zaštite okoliša iz poglavlja 8. ove Odluke.

(6) Oblikovanje gra�evina unutar turisti�kog naselja treba uskladiti s tradicijskom arhitekturom podru�ja, odnosno, utvr�uje se prema �lanku 206. ove Odluke.

3.2.1.4. POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

�lanak 121.

(1) Ovim planom utvr�ena izdvojena podru�ja za poljoprivredne djelatnosti – poljoprivredna gospodarstva /oznaka PG/ kojima se odre�uju i granice podru�ja su:

− postoje�e izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo uz državnu cestu D20, �ija granica je utvr�ena na kartografskom prikazu br. 4.1. i

− podru�je izdvojene stambene �estice na lokaciji Židovaroške luke, �ija granica je utvr�ena granicom stambene �estice, a koju je mogu�e prenamijeniti i urediti kao poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja.

�lanak 122.

(1) Postoje�e poljoprivredno gospodarstvo izme�u tor�eca i Drnja /oznaka PG/ odre�uje se kao gra�evinsko podru�je za slijede�e djelatnosti:

− poljoprivredno gospodarstvo biljne proizvodnje, − otkup poljoprivrednih proizvoda, s prate�im skladišnim kapacitetima ili − gospodarske djelatnosti kompostiranja bio-otpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva,

humusa i sli�nih proizvoda. (2) Za �esticu je potrebno osigurati uvjete priklju�enja na komunalnu infrastrukturu. (3) Otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u potok Gliboki. (4) Uvjeti ure�enja �estice i gradnje gra�evina unutar podru�ja poljoprivrednog gospodarstva su

slijede�i: − površina �estice se zadržava u postoje�im gabaritima i kao jedinstvena �estica, − najve�i koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice može iznositi 0,3; − gra�evine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; − gra�evine trebaju od jedne uzdužne me�e gra�evne �estice biti minimalno odmaknute za

širinu vatrogasnog koridora odre�enog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m;


− najmanje 20% od ukupne površine gra�evne �estice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem,

− visina vijenca gra�evina može iznositi najviše 4,80 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 7,0 m;

− nagib krovnih ploha može se kretati od 0° do 45°; − pokrov gra�evina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih plo�a od umjetnog materijala

(gutanit, lim ili sli�no) isklju�ivo u crvenoj, sme�oj ili zelenoj boji;


36

− ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, poplo�ena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oboriskih voda i zasa�ena drvoredom u omjeru 1 stablo/ 2 parkirališna mjesta, pri �emu zemljišna površina za pojedina�no stablo ne može biti manja od površine zemljišta jednog parkirališnog mjesta.

− obzirom da se nalazi unutar podru�ja ekspozicije kulturnog dobra – župne crkve u Drnju, za sve zahvate na postoje�im gra�evinama, kao i za zahvate nove gradnje potrebno je u postupku utvr�ivanja uvjeta gradnje tražiti posebne uvjete nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

�lanak 123.

(1) Poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja može se izgraditi kao zamjenska namjena postoje�e stambene �estice na lokaciji Židovaroške luke, prema oznaci PG na kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“.

(2) Radi izgradnje poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja postoje�a �estica se može proširiti na okolno poljoprivredno tlo, radi �ega se gra�evna �estica treba nanovo formirati.

(3) Uvjeti ure�enja �estice i gradnje gra�evina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva definiraju se prema uvjetima danim za izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj životinja, odnosno utvr�uju se prema �lanku 127. ove Odluke.

3.2.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela �lanak 124.

(1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela op�ine, podijeljene su prema stupnju o�ekivane gospodarske u�inkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na:

− prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske u�inkovitosti i − prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski u�inkovita.

(2) Prostori poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske u�inkovitosti su : − za biljnu proizvodnju - podru�ja vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i ostalih obradivih tla

/oznaka P3/, koja se nalaze izvan kontaktnog prostora potoka Gliboki i izvan zone ekspozicije kulturnog dobra, definirano prema kartografskom prikazu br. 3 i poglavlju 6. ove Odluke,

− za biljnu proizvodnju - podru�ja ostalih obradivih tla /oznaka P3/ unutar prostora osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza, definirano prema kartografskom prikazu br. 3 i poglavlju 6. ove Odluke, a kojima je agrotehni�kim mjerama pove�ana proizvodnost ili su formirana kao �estice trajnih nasada površine iznad 2,0 ha, i

− za sto�arstvo - podru�je namijenjeno za ure�enje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja.

(3) Prostori poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski u�inkovita su : − prostor prirodnog krajolika – šireg podru�ja Drave, definiranog prema kartografskom prikazu

br. 3. ukoliko se koristi za integriranu ratarsku proizvodnju, te ekološku ili biodinami�ku poljoprivredu i

− kontaktni prostor potoka Gliboki u kartografskom prikazu br. 3.definiranog kao podru�je ugroženog okoliša, a koje se preporu�a koristiti kao pašnjak, sjenokošu ili za p�elarstvo.

�lanak 125.

(1) Na svim površinama poljoprivrednog tla visoke gospodarske u�inkovitosti u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje mogu se:

− ure�ivati trajni nasadi, koji se mogu ogra�ivati isklju�ivo prozra�nim, ži�anim ogradama, uz uvjet da je površina �estice trajnog nasada unutar prostora osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza, definirano prema kartografskom prikazu br. 3, najmanje veli�ine 2,0 ha,

− postavljati staklenici i plastenici isklju�ivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, ukoliko su gra�eni kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 m i sljemena do 4,80 m, te

− postavljati isklju�ivo pokretni p�elinjaci za ispašu p�ela. (2) Ograde trajnih nasada, konstrukcije staklenika i plastenika, te pokretni p�elinjaci trebaju se

najmanje 5,0 m odmaknuti od osi puta koji služi za pristup poljoprivrednom zemljištu, odnosno trebaju se postavljati na na�in da se osigura mogu�nost prolaza poljoprivrednim strojevima u širini koridora od najmanje 10,0 m.


37

�lanak 126.

(1) Ukoliko je površina rodnog trajnog nasada vo�njaka ili vinograda ve�a od 2,0 ha (što se utvr�uje prema upisniku poljoprivrednog gospodarstava i uvidom na terenu), površina �estice trajnog nasada može se formirati kao izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne proizvodnje, u svrhu �ega se unutar �estice mogu graditi gospodarske gra�evine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za:

− uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, �vrstih temelja, − spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, − gradnju nepokretnih p�elinjaka, − primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice,

vinarije, uljare i sli�no, osim hladnja�a, te − kompostiranje biljnog organskog materijala.

(2) Ostali uvjeti ure�enja �estice i gradnje su slijede�i: − gra�evna �estica treba biti na površini poljoprivrednog tla prema kartografskom prikazu br. 1

„Korištenje i namjena površina“,i izvan podru�ja ograni�ene ili zabranjene gradnje prema kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina“,

− treba postojati mogu�nost prilaza na gra�evnu �esticu s javne, prometne površine, − na �estici se može ukupno izgraditi do 3.000,0 m2. bruto tlocrtne površine gra�evina.

(3) Gra�evine na �estici trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom podru�ja, odnosno, utvr�uje se prema �lanku 206. ove Odluke.

(4) Ukoliko se �estica formira na prostoru koji obuhva�a podru�je šume ili vodotoka potrebno se pridržavati slijede�ih mjera zaštite:

− ne dozvoljavaju se bilo kakvi zahvati na podru�ju inundacijskog pojasa vodotoka, uklju�uju�i postavu ograda s fiksnim temeljima, a ukoliko inundacijski pojas nije odre�en, unutar pojasa 20,0 m od nožice nasipa reguliranog kanala ili 30,0 m od osi nereguliranog potoka, a

− udaljenost gra�evina unutar �estice izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva od ruba šume treba iznositi najmanje 50,0 m.

(5) Svi zahvati unutar �estice trebaju se izvesti na na�in da se osigura spre�avanje emisije štetnih tvari u zrak, te zaga�enje vode i tla.

�lanak 127.

(1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni ili ekstenzivni uzgoj životinja, može se osnivati isklju�ivo unutar podru�ja namijenjenog za ovu namjenu, prema kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“, te ukoliko se planira uzgoj životinja iznad 15 uvjetnih grla.

(2) Broj životinja u odnosu prema jedinici uvjetnog grla utvr�uje se kao i za prostor gra�evinskih podru�ja naselja, odnosno prema �lanku 21. ove Odluke.

(3) Na podru�ju izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je mogu�e graditi prate�e gra�evine namijenjene za:

− spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, − silažu sto�ne hrane, − gra�evine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan i − trgovinu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, − gra�evine za kompostiranje biljnog organskog materijala, a − uz posebne veterinarske uvjete na pojedinom gospodarstvu mogu�e je organizirati

privremeno skupljanje otpada životinjskog podrijetla. (4) Ostali uvjeti ure�enja �estice i gradnje su slijede�i:

− treba postojati mogu�nost prilaza na gra�evnu �esticu s javne, prometne površine, − veli�ina gra�evne �estice treba najmanje iznositi 5.000,0 m2, − ukupna izgra�enost �estice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja može

maksimalno iznositi 20% površine �estice, − udaljenosti gra�evina za uzgoj životinja od groblja u Drnju treba iznositi najmanje 200,0 m, − na podru�ju �estice, obavezno je locirati ure�aje komunalne infrastrukture za osiguranje

spre�avanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno ure�aje za zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnim propisima,

− obavezan je predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustave javne odvodnje, − a nepro�iš�ene otpadne vode nije dozvoljeno ispuštati u vodotoke – potoke i kanale.

(5) Gra�evine na �estici izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju biti oblikovane na na�in da imaju što manju visinu, da su boje primjerene okolišu u skladu s tradicijskom arhitekturom podru�ja, što se utvr�uje se prema �lanku 206. ove Odluke, osim što se na �estici može dodatno graditi silos, visine do 12,0 m, izra�en od nehr�aju�eg �elika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji �elika.


38

�lanak 128.

(1) Ekstenzivni uzgoj životinja - uzgoj na otvorenoj ispaši u kapacitetu do 30 uvjetnih grla može se organizirati izvan podru�ja ozna�enog na kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“, ukoliko se na površini namijenjenoj ispaši ne predvi�a gradnja gra�evina.

(2) Izuzetno, ukoliko je površina za ekstenzivni uzgoj životinja ve�a od 1,0 ha i nalazi se izvan podru�ja ograni�ene ili zabranjene gradnje, utvr�eno prema kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina“ i poglavlju 6. ove Odluke, unutar �estice može se graditi nadstrešnice i zatvorene gra�evine za sklanjanje životinja uz uvjet da:

− ukupna površina svih gra�evina po �estici nije ve�a od 100,0 m2, − visina vijenca gra�evine ne može biti ve�a od 3,0 m, a − gra�evina treba imati dvostrešno krovište bez otvora u krovu i nagiba krovnih ploha od 33° do

45°, − gra�evina treba biti gra�ena od drveta i pokrivena glinenim crijepom, drvenom šindrom ili

slamom, a − boja pro�elja gra�evina ograni�ava se na bijelu, oker žutu, zagasito ciglastu, zelenu i sme�u.

(3) Ogra�eni otvoreni prostori i gra�evine za držanje životinja ekstenzivnim na�inom mogu se nastavljati na gra�evinsko podru�je naselja, a trebaju:

− od razvrstanih i nerazvrstanih cesta biti udaljeni 20,0 m, a − od groblja biti udaljeni najmanje 200,0 m.

�lanak 129.

(1) Lova�ke remize mogu se ure�ivati na svom poljoprivrednom tlu osnovne namjene /oznake P2 i P3/, u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, te uzgoja, odnosno održavanja populacije divlja�i odre�enog lovno-gospodarskog podru�ja.

(2) Na remizama se mogu postavljati samo montažne gra�evine, od prirodnih materijala (drva, zemlje ili slame), visine do 3,0 m, u isklju�ivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divlja�i.

(3) Remize se mogu protezati i na prostore šuma, ukoliko je to predvi�eno šumskom gospodarskom osnovom podru�ja.

�lanak 130.

(1) Sve �estice koje su unutar kultiviranog krajolika formirane kao gra�evinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u gra�evinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veli�inom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za gra�evinske �estice unutar kultiviranih predjela.

3.2.3. Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela �lanak 131.

(1) Gra�evine koje se u cilju obavljanja gospodarskih djelatnosti grade unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograni�avaju se na djelatnost šumarstva, vodnog gospodarstva i lovstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti.

(2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na podru�jima ovim PPUO-om ozna�enim kao gospodarske šume, a unutar šuma posebne namjene prvenstveno u funkciji šume, u koju svrhu se mogu ure�ivati isklju�ivo neasfaltirani pristupni putovi i privremena skladišta, sukladno šumskoj gospodarskoj osnovi.

(3) Djelatnost vodnoga gospodarstva, a posebno izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti, obra�enih u poglavlju 6.1 i 6.2. ove Odluke.

(4) Za potrebe lovstva se na podru�jima prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu postavljati isklju�ivo lova�ke �eke i hranilišta izvedeni od drveta, ukoliko je to odre�eno lovnogospodarskom osnovom podru�ja.

(5) Lova�ke i ribi�ke domove kao ni druge gra�evine nije dozvoljeno graditi u šumama i unutar inundacijskih odnosno vegetacijskih podru�ja vodotoka, bez obzira da li su predvi�eni šumskom gospodarskom osnovom, vodnogospodarskom osnovom ili lovnogospodarskom osnovom.


39

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

�lanak 132.

(1) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sli�nih funkcija i to uprave, lokalne samouprave i pravosu�a, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanje vjerskih zajednica, javno djelovanje gra�anskih skupina i sli�ne djelatnosti.

(2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naseljima, a djelatnosti sporta i rekreacije se mogu organizirati i izvan granica gra�evinskog podru�ja naselja, u skladu s �lancima 6-8. ove Odluke.

(3) Za sve društvene djelatnosti, bez obzira gdje se lociraju, potrebno je: − osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta u slu�aju gradnje gra�evina i sportskih igrališta,

prema poglavlju 5.1.1.2 ove Odluke, a − mogu�nost gradnje i oblikovanje gra�evina uskladiti s posebnim uvjetima zaštite prirodnih,

krajobraznih i kulturnih vrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke.

4.1. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UNUTAR GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA

�lanak 133.

(1) Unutar gra�evinskih podru�ja naselja, vrsta i zna�aj pojedine društvene djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te zna�aja unutar jedinice lokalne samouprave.

(2) Drnje, prema PPŽ, spada u kategoriju malog razvojnog (ve�eg lokalnog središta). (3) Ostala naselja nemaju razvojnu funkciju.

�lanak 134.

(1) Sustav mreže društvenih djelatnosti hijerarhijski je odre�en Prostornim planom Županije, broj stanovnika središnjeg naselja utvr�en je s 1.500 – 2.000, orijentacijski radijus utjecaja središnjeg naselja utvr�en je s 10,0 km.

(2) Minimalni sadržaji društvenih djelatnosti, koji trebaju biti zastupljeni u Drnju su op�inske službe, osnovna škola, društveni dom, ambulanta, ljekarna, veterinarska ambulanta, poljoprivredna apoteka, župna crkva, groblje, dje�ji vrti�, jaslice, mala dvorana, nogometno igralište , kulturno umjetni�ko društvo, dobrovoljno vatrogasno društvo i sportske udruge.

(3) Minimalni sadržaji društvenih djelatnosti, koji trebaju biti zastupljeni u Tor�ecu su osnovna škola, društveni dom, groblje, dje�ji vrti�, mala dvorana, nogometno igralište , kulturno umjetni�ko društvo i i sportske udruge.

(4) Botovo zbog svoje fizi�ke povezanosti s Drnjem nema posebnih potreba za ure�enjem površina društvenih funkcija, odnosno ostvaruje ih zajedno s Drnjem.

(5) Mreža društvenih djelatnosti na�elno odre�uje potrebnu veli�inu pojedine gra�evine, odnosno pripadaju�u potrebnu veli�inu gra�evne �estice, te ovisno o njima i uvjete lociranja pojedine društvene djelatnosti unutar naselja.

�lanak 135.

(1) Unutar granica gra�evinskog podru�ja naselja, društvene djelatnosti se u pravilu lociraju grupirano u zonama koje se razgrani�uju ovisno o namjeni na:

− zone centralnih i društvenih sadržaja i − zone sporta i rekreacije, koje se formiraju radi specifi�nosti u veli�ini i pretežitosti ure�enja

kao otvorenih površina. (2) Izuzetno od prethodnog stavka društvene djelatnosti, osim sporta i rekreacije se mogu locirati i na

pojedina�nim gra�evnim �esticama unutar pretežito stambene zone. (3) Zone urbanog i tradicijskog zelenila odre�uju se radi zaštite od gradnje. (4) Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1- 4.3. –“Gra�evinska podru�ja“. (5) Sadržaji – gra�evine ili otvorene površine koje se mogu graditi, odnosno ure�ivati unutar pojedine

zone, odre�ene su smjernicama za razgrani�enje zona, u to�ki 2.2.2. ove Odluke.

�lanak 136.

(1) Ukoliko u pojedinim naseljima nedostaju sadržaji iz �lanka 134. ove Odluke, na površinama zona centralnih i društvenih sadržaja i u kontaktnim stambenom podru�ju potrebno je rezervirati površine za formiranje gra�evnih �estica za nedostaju�e sadržaje u slijede�im površinama:

− gra�evnu �esticu za gra�evinu dje�jeg vrti�a i jaslica površine najmanje 3.000,0 m2, a dje�jeg vrti�a bez jaslica površine najmanje 1.000,0 m2,


40

− gra�evnu �esticu za gra�evinu društvenog doma, uz koju je potrebno vezati prostore kulturno-umjetni�kih društava, površine najmanje 2.000,0 m2,

− gra�evnu �esticu za gra�evine ambulante, ljekarne i poljoprivredne apoteke, površine najmanje 500,0 m2

(2) Površine nogometnih igrališta su rezervirane u oba naselja. (3) Gra�evnu �esticu za gra�evinu male sportske dvorane, mogu�e je locirati u Drnju, unutar površine

centralnih sadržaja i sporta i rekreacije u smjeru istok - zapad, s dozvoljenim otklonom od 15°, odnosno mogu�e je predvidjeti dogradnju ili rekonstrukciju postoje�e školske sportske dvorane.

(4) Gra�evina unutar zone sporta i rekreacije u Tor�ecu se ne može dogra�ivati niti nadogra�ivati. (5) Površine za razvoj sportskih školskih igrališta potrebno je rezervirati uz osnovnu školu, u radijusu

od 100,0 m od gra�evine osnovne škole. (6) Gra�evnu �esticu za gra�evinu veterinarske ambulante nije potrebno rezervirati u zonama stavka 1

ovog �lanka, ve� je se preporu�a graditi unutar stambene zone niske izgradnje. (7) Gra�evine op�inskih službi, mjesnih odbora i dobrovoljnih vatrogasnih društava postoje i mogu�e ih

je rekonstruirati, te u slu�aju potrebe rekonstruirati na postoje�im lokacijama. (8) Gra�evine župne crkve ili filijalne kapele postoje u svim naseljima. (9) Površine groblja precizno su ozna�ena u kartografskim prikazima gra�evinskih podru�ja naselja i

zadovoljavaju potrebe.

�lanak 137.

(1) U zonama centralnih i društvenih sadržaja djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o urbanom zna�aju, potrebnoj veli�ini gra�evnih �estica i gabaritima gra�evina koji proizlaze iz funkcije i to:

− djelatnosti uprave i kulture poželjno je locirati u logi�nim središtima naselja, a − djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, te institucije vjerskih zajednica,

mogu se locirati uz mjesne trgove, ili u slu�aju da zahtijevaju ve�u površinu gra�evne �estice, izdvojeno kao kompleksi.

(2) Ukoliko se unutar postoje�ih zona centralnih i društvenih sadržaja formiraju (interpoliraju ili preoblikuju postoje�e) gra�evne �estice za izgradnju prate�ih sadržaja - trgova�ki i ugostiteljski sadržaji i višestambeni sadržaji, obavezno je osiguranje prostora za nedostaju�e društvene djelatnosti prema prethodnom �lanku.

(3) Izuzetno od prethodnog stavka, podru�je za razvoj centralnih sadržaja u Drnju, na križanju D41 i ŽC 2114 rezervira se za izgradnju poslovno – stambenog kompleksa i ne treba sadržavati prostor za funkcije prethodnog �lanka.

�lanak 138.

(1) Posebni uvjeti ure�enja gra�evnih �estica i gradnje za gra�evine osnovne i prate�e namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su slijede�i:

− koeficijent izgra�enosti gra�evnih �estica, može maksimalno iznositi 0,4, − visina i etažnost gra�evina utvr�uje se prema:

− karakteristi�noj matrici naselja, odnosno prema poglavlju 2.2.3. ove Odluke, a − dodatno za povijesne dijelove naselja, podru�ja kulturno povijesnih vrijednosti i

ambijentalne cjeline prema poglavlju 6.3 ove Odluke, − ako je unutar postoje�e zone centralnih i društvenih djelatnosti, ili zone sporta i rekreacije,

odre�en gra�evni pravac, ili se gra�evni pravac odre�uje prostornim planom ure�enja užeg podru�ja, gra�evine, odnosno dijelove gra�evinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu;

− gra�evine trebaju od jedne uzdužne me�e gra�evne �estice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre�enog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m;


− izuzetno, pozicijom dje�jeg vrti�a, jaslica ili osnovne škole na gra�evnoj �estici, u odnosu na okolne postoje�e ili planirane gra�evine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u gra�evini, odnosno susjedne gra�evine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece,

− otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 10,0 m udaljena od me�a gra�evnih �estica u stambenim zonama,

− najmanje 20% od ukupne površine gra�evne �estice treba biti ozelenjeno autohtonim raslinjem,


41

− ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, poplo�ena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasa�ena drvoredom u omjeru 1 stablo/2 parkirališta,

− garaže se mogu oblikovati jedino u gra�evnom kompleksu s gra�evinom osnovne ili prate�e namjene, a

− druge servisne sadržaje, potrebne za funkcioniranje prate�ih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2 �lancima 28. - 40. ove Odluke (gospodarskih djelatnosti u obje zone i stanovanja u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ove Odluke.

�lanak 139.

(1) Na gra�evinskoj �estici društvenog sadržaja – uprave, kulture i zabave, te sporta i rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne gra�evine - kioska do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgova�kih i ugostiteljskih usluga, ukoliko je djelatnost kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim zna�ajem lokacije na koju se postavlja.

(2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterijima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifi�nim slu�ajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije).

(3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najve�e tlocrtne površine do 12 m2 bez mogu�nosti prigradnji, terasa i nadstrešnica.

(4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje gra�evne �estice na kojoj je postavljen, niti susjednih gra�evina i prometa.

(5) Grupa privremeno – montažnih gra�evina – kioska se na površinama društvenih sadržaja može postaviti samo na temelju prostornog plana užeg podru�ja – DPU.

�lanak 140.

(1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobi�ajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih gra�anskih skupina.

(2) Gra�evine društvenih djelatnosti mogu se graditi na podru�jima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao osnovne ili kao prate�e gra�evine, uz poštivanje

− karakteristi�ne stambene matrice stambene zone u kojoj se nalaze, prema poglavlju 2.2.3. i − posebnih uvjeta zaštite kulturno povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6. ove Odluke.

(3) Ukoliko je na �estici u stambenoj zoni gra�evina društvenih djelatnosti izgra�ena kao osnovna gra�evina, uz nju se na istoj �estici ne mogu locirati gra�evine za obavljanje bu�nih i potencijalno opasnih djelatnosti, gra�evine s negativnim utjecajem na naselje, niti pomo�ne gra�evine s izvorom zaga�enja.

(4) Ukoliko se grade kao prate�e gra�evine uz stambenu ili stambeno-poslovnu gra�evinu, ukupna bruto površina svih prate�ih gra�evina na �estici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti ve�a od 400,0 m2 po �estici, a prate�u gra�evinu treba locirati najmanje 4,0 m iza uli�nog pro�elja osnovne gra�evine.

(5) Gra�evine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prate�e, na gra�evnim �esticama višestambenih gra�evina, ali se dijelovi višestambenih gra�evina mogu namijeniti za djelatnost predškolskog odgoja i djelovanja udruga gra�ana ukoliko:

− su funkcionalno i gra�evinski cjeloviti, − imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio gra�evine, − ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 25% ukupne neto korisne površine

višestambene gra�evine, te − se stambenom dijelu gra�evine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene

zone.

4.2. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA

4.2.1. Izdvojena podru�ja za društvene djelatnosti �lanak 141.

(1) Jedino izdvojeno podru�ja društvenih djelatnosti na podru�ju op�ine je �estica za ure�enje prostora lova�kog doma – podru�je isto�no od Botova na lokaciji Mla� /oznaka R6/.

(2) Namjena, lokacija, te površina izdvojenog podru�ja prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1 : 25.000.


42

�lanak 142.

(1) Izdvojeno podru�je odre�uje se prostorom za obavljanje osnovne djelatnosti – razvoja lovstva i organiziranja udruge gra�ana, te u vezi s tim legalizaciju postoje�e gra�evine lova�kog doma i daljnju gradnju gra�evina u funkciji lovstva.

(2) Prate�a djelatnost u gra�evini može biti pružanje ugostiteljskih usluga. (3) Unutar podru�ja dodatno se mogu:

− ure�ivati šetnice od prirodnih materijala – drva, zemlje i sl. − mogu se graditi pješa�ki mostovi, odmorišta i klupe, isklju�ivo od drveta, te − mogu se urediti lova�ke streljane isklju�ivo uklapanjem od materijala koji se ukapa u okoliš, a − sve zahvate niskogradnje (pristupe i parkirališta) treba izvesti u materijalima i na na�in

primjeren okolišu (bez asfaltnih prilaza i staza). (4) Unutar podru�ja zone ne mogu se graditi stambene gra�evine, unositi neautohtone biljne i

životinjske vrste. (5) Gra�evina lova�kog doma treba biti oblikovana, sukladno tradicijskim obilježjima gradnje, prema

�lanku 206. ove Odluke. (6) Podru�je lova�kom doma ure�uje se temeljem projekta izdvojenog podru�ja.

4.2.2. Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela �lanak 143.

(1) Unutar kultiviranih predjela mogu se ure�ivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih sportskih ili kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili zna�ajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklisti�ke, pješa�ke i trim staze, ure�ivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje izra�enih od drveta, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i sli�no.

(2) Kod ure�ivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postoje�e poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobi�ajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.

4.2.3. Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela �lanak 144.

(1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isklju�ivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, ve� se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na o�uvanje ekosustava i u skladu s gospodarskom osnovom prostora.

(2) Rekreativne aktivnosti posebno se mogu obavljati u šumama koje su obzirom na sociološki zna�aj u odnosu na naselja, ovim PPUO-om odre�ene šumama posebne namjene.

(3) U svrhu korištenja navedenih prostora, mogu se postavljati markacijske oznake i izletni�ke to�ke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identi�nog okolišu.

5. UVJETI ZA UTVR�IVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE

�lanak 145.

(1) Koridori ili trase, te lokacije postoje�ih, planiranih i mogu�ih planiranih gra�evina i ure�aja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. “Infrastrukturni sustavi”.

(2) Ovim PPUO-om je predvi�ena izgradnja, odnosno održavanje slijede�ih sustava: − prometnog, koji obuhva�a postoje�e sustave cestovnog, željezni�kog, poštanskog i

telekomunikacijskog prometa, s planiranim razvojem, odnosno rekonstrukcijama, − energetskog, koji obuhva�a postoje�e sustave prijenosa i distribucije elektri�ne energije i

plina, dijelove mogu�eg planiranog sustava proizvodnje elektri�ne energije, − vodnogospodarskog, koji obuhva�a postoje�e sustave za obranu od poplava, planirane

sustave za vodoopskrbu, zbrinjavanje otpadnih voda – odvodnju i pro�iš�avanje.

�lanak 146.

(1) Planirane linijske infrastrukturne površine (koridori ili trase) odre�ene su aproksimativno u prostoru, a to�na trasa odre�uje se u fazi idejnog projektiranja, pojedina�no za svaki zahvat u prostoru.

(2) Površine ovim PPUO-om izdvojene za održavanje, odnosno rekonstrukciju postoje�ih gra�evina u funkciji linijskih infrastrukturnih i novu gradnju su lokacije gra�evinskih �estica:


43

− planiranog cestovnog koridora za odvojak D-41 radi ure�enja cestovnog grani�nog prijelaza Botovo-Gykenyes,

− planiranog koridora za rekonstrukciju magistralne željezni�ke pruge MG 1 - Botovo (državna granica) – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor –Karlovac – Rijeka izgradnjom drugog kolosijeka,

− planiranog koridora za izgradnju željezni�kog kolodvora Novo Drnje, s pripadaju�im ure�ajima i tre�im kolosijekom izme�u postoje�ih službenih mjesta Drnje i Botovo,

− planiranih ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda , − postoje�e transformatorske stanice TS 35/10(20) u Drnju,

(3) Dodatno se u funkciji razvoja linijskih infrastrukturnih sustava na podru�ju op�ine mogu izdvajati površine za izgradnju crpnih stanica sustava odvodnje ili navodnjavanja, izgradnju novih baznih postaja telekomunikacija u pokretnoj mreži i druge površine sli�ne namjene.

(4) Profil mogu�e planirane gra�evine akumulacije hidroelektrane Novo Virje prikazuje se aproksimativno, a do izgradnje podru�je se koristi prema prikazanoj namjeni površina.

�lanak 147.

(1) Podru�ja i gra�evne �estice za smještaj gra�evina i ure�aja komunalne infrastrukture mogu se ure�ivati i koristiti isklju�ivo za izgradnju gra�evina i postavu infrastrukturnih ure�aja u osnovnoj namjeni, a dodatno samo servisnih instalacija, sve u skladu s posebnim propisima.

(2) Pri projektiranju i izvo�enju pojedinih gra�evina i ure�aja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važe�ih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ure�aja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(3) U odre�ivanju trasa regionalnih i magistralnih koridora potrebno se pridržavati na�ela racionalnog gospodarenja s prostorom, odnosno:

− zahvati u prostoru ne smiju se izvoditi na štetu korištenja obradivih površina, posebno vrijednog obradivog tla,

− koridori osigurani za prolaz jedne infrastrukture trebaju se iskoristiti i za vo�enje ostalih potrebnih infrastruktura,

− zahvati u prostoru trebaju maksimalno izbjegavati narušavanje prirodnih i prirodi bliskih predjela, a posebno šumskih prostora, vegetacijskih pojaseva vodotoka i plavnih livada.

5.1. PROMETNI SUSTAV

5.1.1. Cestovni promet

5.1.1.1. Izvan gra�evinskih podru�ja

�lanak 148.

(1) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan gra�evnog podru�ja naselja, odnosno rekonstrukcije postoje�ih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to:

− širina postoje�ih koridora državnih, županijskih i lokalnih cesta se zadržava. − širina koridora mogu�ih novih državnih i županijskih cesta odre�uje se sa minimalno 20,0 m,

lokalnih sa 16,0 m, a ostalih nekategoriziranih cesta sa 10,0 m. (2) Izuzetno, koridori mogu biti i uži, ukoliko je to predvi�eno posebnim propisima. (3) Zaštitni pojas državnih cesta, sukladno posebnim propisima, iznosi 25,0 m, županijskih cesta 15,0

m, a lokalnih 10.0 m, mjereno obostrano od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

�lanak 149.

(1) Radi osiguranja kvalitetnije me�udržavne cestovne veze planira se koridor za izgradnju odvojka D-41 radi ure�enja cestovnog grani�nog prijelaza Botovo-Gykenyes.

(2) U cilju izmicanja tranzitnog prometa od eksploatacije šljunka Keter do izdvojenog proizvodnog podru�ja južno od Tor�eca predvi�a se izgradnja servisne prometnice (nekategorizirana cesta) od D 20 sjeverno od pruge do postoje�eg ceste koja povezuje Botovo i eksploataciju.

(3) Kao neasfaltirani makadamski putovi, predvi�aju se slijede�i kolni prilazi: − pristup mosta preko potoka Gliboki u Drnju, do podru�ja Posomok, na poziciji sjeverno od

potoka Gliboki, − pristup od starog mlina u Tor�ecu do D 20 sjeverno od mosta preko potoka Gliboki i − prilaz od ŽC 2091 uz jezero Šoderica, na poziciji sjeverno od planirane turisti�ke zone.

(4) Prilazi iz prethodnog stavka ne smiju se asfaltirati.


44

�lanak 150.

(1) Izvan granica gra�evinskih podru�ja, isklju�ivo uz državne ili županijske ceste, a izvan šireg kontaktnog podru�ja potoka Gliboki, utvr�eno kao podru�je ugroženog okoliša, prema kartografskom prikazu br. 3., dozvoljava se gradnja servisnih sadržaja:

− benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priru�nim ugostiteljskim i osnovnim trgova�kim sadržajima, ali ne i druge trgova�ke djelatnosti, te

− skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. (2) Najve�a dubina gra�evne �estice za gra�evine iz prethodnog stavka je 60,0 m od bližeg ruba

kolnika prometnice.

�lanak 151.

(1) Centralno parkiralište za kamione za potrebe Op�ine potrebno je locirati u planiranu gospodarsku, pretežito poslovnu zonu isto�no od Botova /oznaka I1,I2/ ili unutar podru�ja poslovne zone /oznaka K/ uz željezni�ku postaju Botovo.

(2) Izuzetno se parkiralište za kamione može urediti i izvan granica gra�evinskih podru�ja, isklju�ivo uz državnu cestu D 41, sjeverno od Botova.

(3) Parkiralište za kamionski promet potrebno je urediti na slijede�i na�in: − gra�evnu �esticu parkirališta potrebno je dimenzionirati za prihvat najmanje teretnih vozila, − dubina �estice, ukoliko se na nju pristupa direktno s državne ceste, u odnosu na državnu

cestu može iznositi najviše 100,0 m, − gra�evnu �esticu je potrebno ograditi zaštitnom ogradom, − na �estici je mogu�e izgraditi gra�evinu za upravu s prate�im sanitarnim �vorom i potrebnim

servisima, − površine parkiranja i servisa vozila potrebno je urediti na na�in da se sprije�i zaga�enje

podzemnih voda i površinskih vodotoka od zaga�enja, ugradnjom separatora pijeska, ulja i masti, odnosno drugih štetnih tvari, prema posebnim propisima i posebnim uvjetima održavatelja voda.

�lanak 152.

(1) Izvan granica gra�evinskih podru�ja nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa. (2) Postava, reklamnih panoa nije dozvoljena niti unutar pojasa ceste izvan gra�evinskih podru�ja. (3) Reklamne panoe površine do najviše 20,0 m2, u što se ura�unava i površina koju zauzima i nosiva

konstrukcija reklamnog panoa, mogu�e je postavljati isklju�ivo unutar slijede�ih izdvojenih podru�ja: − gospodarskih, pretežito proizvodnih zona u Tor�ecu i Botovu /oznaka I1,I2/ i − gospodarske, poslovne zone uz željezni�ki kolodvor Botovo /oznaka K/.

(4) Isklju�ivo za potrebe promidžbe turisti�kih i ugostiteljskih sadržaja unutar turisti�ke zone uz jezero Šoderica /oznaka T2/, reklamne panoe površine do najviše 12,0 m2, u što se ura�unava i površina koju zauzima i nosiva konstrukcija reklamnog panoa, mogu�e je postavljati unutar navedene turisti�ke zone.

(5) Reklamni mogu se postavljati uz ceste na na�in da: − ne smanjuju prometnu vidljivost , − su od osi kolnika udaljeni minimalno 15,0 m, − su od ruba pješa�ke ili biciklisti�ke staze udaljeni minimalno 1,5 m, te − su od crkava, kapela, poklonaca, pilova, raspela, memorijalnih i drugih obilježja od kulturnog

zna�aja udaljeni najmanje 30,0 m.

�lanak 153.

(1) Na podru�ju obradivog tla, mogu se za pristup gra�evinskim �esticama i poljoprivrednim površinama koristiti poljski putovi �ija minimalna širina koridora se utvr�uje s 4,0 m.

(2) Manipulativni pojas poljskog puta, koji odre�uje podru�je zabrane gradnje gra�evina i postave drugih vrsta ure�aja (ograda, klijeti, spremišta, plastenika, staklenika, p�elinjaka, hidranata, stupova zra�ne nn mreže i sli�no) odre�uje se s 10,0 m, a utvr�uje se:

− 5,0 m obostrano, mjereno od osi poljskog puta, odnosno − 7,0 m od osi poljskog puta �ija suprotna strana grani�i s usjekom, pokosom ili drugom

sli�nom zaprekom.

5.1.1.2. U gra�evinskim podru�jima

�lanak 154.

(1) Unutar gra�evinskih podru�ja naselja, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti gra�evne �estice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, ure�uju se kao ulice.


45

(2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i ure�ivati na na�in da se unutar njihovih koridora omogu�i vo�enje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(3) Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

(4) Podru�ja predvi�ena za širenje naselja (neizgra�eni dijelovi gra�evnog podru�ja) trebaju se ure�ivati na na�in da gra�evne �estice nemaju direktan izlaz na državnu, odnosno županijsku cestu, koja prolazi kroz naselje, ve� je izlaz potrebno formirati preko sabirne ulice.

(5) Izuzetno se dozvoljava pojedina�ni direktni priklju�ak �estice na državnu, odnosno županijsku cestu, prema posebnim uvjetima priklju�enja koje izdaje nadležna uprava za ceste.

�lanak 155.

(1) Me�umjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu �ega je na odgovaraju�im mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

(2) Stajališta s nadstrešnicama za putnike se ne smiju locirati na površinama urbanog ili tradicijskog zelenila, ozna�enim na kartografskim prikazima „Gra�evinska podru�ja naselja“ br. 4.1 i 4.2.

(3) Od crkvi, kapela, poklonaca, pilova, raspela, memorijalnih i drugih obilježja od kulturnog ili ambijentalnog zna�aja, stajališta bez nadstrešnice trebaju biti udaljena najmanje 30,0 m, a stajališta s nadstrešnicama najmanje 50,0 m.

�lanak 156.

(1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar gra�evinskog podru�ja može biti minimalno: − 25,0 m za državne ceste, − 16,0 m za lokalne ceste, − 10,0 m, ostale nekategorizirane ceste, − a samo izuzetno, ukoliko se formira koridor za ulicu s jednom voznom trakom 7,0 m.

(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za slijepe stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

(3) Ukoliko se formira nova ulica u stambenoj zoni: − pozicija ulice treba omogu�iti formiranje gra�evnih �estica u pravilu obostrano, a samo u

slu�ajevima da dubina gra�evinskog podru�ja to ne omogu�uje i jednostrano na pristupnu ulicu,

− u slu�aju da se planira ure�enje isklju�ivo stambenih gra�evnih �estica ili �estica na kojima se mogu miješati stambena i poslovna namjena (tihe i �iste djelatnosti i društvene djelatnosti), minimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostati za formiranje novih gra�evnih �estica treba iznositi 40,0 m,

− ako se unutar zone planira miješanje stambene namjene s poljoprivredno-gospodarskim namjenama ili bu�nim ili potencijalno opasnim gospodarskim djelatnostima minimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostati za formiranje novih gra�evnih �estica treba iznositi 80,0 m,

− maksimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostati za formiranje novih gra�evnih �estica treba iznositi 120,0 m.

(4) Ukoliko se formira nova ulica u zoni centralnih i društvenih djelatnosti ili zoni sporta i rekreacije minimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostati za formiranje novih gra�evnih �estica treba iznositi 40,0 m, a dodatno se utvr�uje i prema funkciji do koje se ulicom pristupa.

(5) Ukoliko se formira nova ulica u gospodarskoj zoni minimalna dubina pojasa koji nakon lociranja ulice treba preostati za formiranje novih gra�evnih �estica treba iznositi 40,0 m, a me�usobni razmak paralelnih ulica u zoni treba iznositi najmanje 100,0 m.

�lanak 157.

(1) Postoje�e ulice koje imaju manju širinu koridora od navedenih u stavku 1 prethodnog �lanka, mogu se ure�ivati unutar utvr�enih koridora, ali se ne smiju produživati na isti na�in, a dugoro�no ih je potrebno preregulirati da zadovolje prometne standarde.

(2) Ukoliko se linija regulacije postoje�e ulice u naselju nanovo utvr�uje, radi rekonstrukcije prometnice ili pojedina�nog gra�evnog zahvata na gra�evnoj �estici koja radi premale udaljenosti od osi prometnice ugrožava promet, udaljenost vanjskog ruba uli�ne ograde od osi ceste treba iznositi najmanje:

− kod državne ceste 10,0 m, − kod županijske ceste 8,0 m, − kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, − kod ostalih cesta i putova 3,0 m.


46

(3) Obaveza korekcije linije regulacije iz prethodnog stavka ne odnosi se na zahvate na postoje�im gra�evinama, koje se prema �lanku 244. ove Odluke mogu smatrati neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada, kao ni na kulturna dobra iz poglavlja 6. ove Odluke.

�lanak 158.

(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogu�nost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,2 m, dok se radi posebnih propisa o spre�avanju arhitektonskih barijera preporu�a 1,60 m.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja gra�evina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spre�avaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje voza�a.

(3) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice ili ulice kojoj se širina zadržava radi zaštite povijesnog dijela naselja, može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.

(4) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

�lanak 159.

(1) Glavnim projektom gra�evine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema slijede�im normativima:

namjena gra�evine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 1 zaposlenika 2 UREDSKI PROSTORI 2 100 m2 korisnog prostora 3 TRGOVINA,USLUGE,

UGOSTITELJSTVO

4

100 m2 korisnog prostora 4 VIŠENAMJENSKE DVORANE I

SAKRALNE GRA�EVINE

0,15

1 posjetitelja 5 SPORTSKE GRA�EVINE 0,20 1 gledatelja 6 STAMBENE GRA�EVINE 1 1 stan

(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na gra�evnoj

�estici gra�evine, na drugoj zasebnoj �estici lociranoj u neposrednoj blizini i/ili na javnom parkiralištu u neposrednoj blizini.

(3) Ukoliko se parkiralište locira na zasebnoj �estici, predmetna �estica smatra se dijelom gra�evinske �estice na kojoj se gradi gra�evina i nije je mogu�e kasnije prenamjenjivati u drugu svrhu, ukoliko se prethodno za osnovnu �esticu ne osigura nova odgovaraju�a parkirališna površina.

�lanak 160.

(1) Unutar naselja, uz državnu i županijske kategorizirane ceste obavezno je, a može se izvoditi fazno, ure�enje biciklisti�kih i pješa�kih staza, u pravilu odvojenih od kolnika zelenim pojasom, širine i nagiba staze, prema posebnim propisima.

(2) U Tor�ecu je za sve zahvate na javnim površinama, što uklju�uje ure�enje pješa�kih i biciklisti�kih staza potrebno tražiti posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine.

�lanak 161.

(1) Unutar granica gra�evinskog podru�ja naselja, ne mogu se postavljati reklamni panoi površine iznad 4,0 m2, u što se ura�unava i površina koju zauzima nosiva konstrukcija.

(2) Unutar granica gra�evnog podru�ja, reklamni panoi ukupne površine do 4,0 m2, (u ukupnu površinu se ura�unava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedina�nim gra�evnim �esticama u zonama stanovanja, zonama sporta i rekreacije i zonama centralnih i društvenih sadržaja, osim na gra�evnim �esticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih gra�evina na na�in da:

− ne smanjuju prometnu preglednost prilaza �estici i parkirališnim površinama, − su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m i − su od gra�evina na susjednim �esticama udaljeni najmanje 3,0 m, − su oblikovani sukladno poglavlju 6. ove Odluke ukoliko se nalaze unutar podru�ja obuhvata

povijesnih dijelova naselja, unutar podru�ja od kulturno-povijesnog zna�aja ili ambijentalnog zna�aja za naselje.

(3) Unutar površina zona urbanog i tradicijskog zelenila nije dozvoljeno postavljati reklamne panoe.


47

5.1.2. Željezni�ki promet �lanak 162.

(1) U cilju poboljšanja postoje�e željezni�ke pruge MG1 - Botovo (državna granica) – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor –Karlovac – Rijeka planira se izgradnja drugog kolosijeka, za što se osigurava koridor širine 50,0 m, odnosno 25,0 m obostrano od osi postoje�e pruge.

(2) Prema kartografskom prikazu br. 1 rezervira se prostor za izgradnju željezni�kog kolodvora Novo Drnje, s pripadaju�im ure�ajima i tre�im kolosijekom na relaciji izme�u postoje�ih službenih mjesta Drnje i Botovo.

(3) Postoje�e pruge za poseban promet – prema poslovnoj zoni uz kolodvor Botovo i prema eksploatacijskom polju Keter zadržavaju se za gospodarske namjene.

(4) Iz razloga zaštite okoliša nije mogu�e za poseban promet koristiti kao depo za pranje vagona. (5) Za sve kolodvorske servise potrebno je u postupku izdavanja uvjeta gradnje tražiti posebne uvjete

zaštite prirode i posebne uvjete zaštite voda.

�lanak 163.

(1) Križanje državne ceste D 20 i željezni�ke pruge u Tor�ecu predvi�a se izvesti kao podvožnjak (2) Ostali postoje�i cestovni prelazi preko željezni�ke pruge MG1 predvi�aju se zadržati u istoj razini,

uz pove�anje sigurnosti, sukladno posebnim propisima koji osiguravaju sigurno prometovanje za velike brzine vlakova.

(3) Posebni uvjeti, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga �lanka odre�uju se temeljem posebnih propisa za sigurnosti prometa na pruzi.

5.1.3. Poštanski promet �lanak 164.

(1) Mreža poštanskog prometa za podru�je Op�ine je uspostavljena s jedinicom poštanske mreže u središtu Drnja – br. pošte 48322 i u tom smislu ju je potrebno održavati.

5.1.4. Telekomunikacijski promet i radio veze �lanak 165.

(1) TC/TP (tranzitno-pristupna centrala) nalazi se u Koprivnici, a podru�je op�ine pokriva UPS (udaljeni pretplatni�ki stupanj), odnosno mjesna telekomunikacijska centrala u središtu Drnja, koja je s TC/TP povezana magistralnim svjetlovodnim vodom.

(2) Pretplatni�ku mrežu na podru�ju op�ine �ini pristupna mreža Drnje, koja sva naselja pokriva sustavom podzemnih kabela i nadzemnih samonosivih kabela.

(3) Svim pretplatnicima su dostupne sve standardne usluge fiksne telefonije, a o�ekuje se razvoj sustava i pove�anje usluga.

�lanak 166.

(1) Sve mjesne i me�umjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora.

(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzro�ilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.

(3) Nove eventualne telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim gra�evnim �esticama i na na�in da:

− ne narušavaju matricu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na gra�evnoj liniji ulice ili ako gra�evnu liniju nije mogu�e utvrditi, najmanje 4,0 m uvu�eno od linije regulacije ulice,

− najmanje 50,0 m udaljeno od sakralnih gra�evina i obilježja, te druge javne plastike (skulptura i spomen obilježja), a

− nije ih dozvoljeno postavljati unutar površina ozna�enih kao urbano ili tradicijsko zelenilo.

�lanak 167.

(1) Mobilni telekomunikacijski sustav je u fazi uspostave, a bazne postaje je potrebno grupirati na iste gra�evine – visoke stupove, od kojih je postavljen samo jedan u središtu Drnja

(2) Novi antenski ure�aji i bazne postaje telekomunikacijskih i radijskih sustava ne mogu se postavljati unutar naselja, ukoliko ih nije mogu�e locirati na višim gra�evinama, ali ne na crkve i crkvene tornjeve.


48

(3) Tornjeve s antenskim ure�ajima i baznim postajama može se locirati na poljoprivredno tlo i unutar izdvojenih podru�ja gospodarskih djelatnosti, pod uvjetom da su najmanje 200,0 m udaljeni od groblja.

(4) Radi zaštite vizura na gra�evine od kulturno-povijesnog zna�aja, za postavu tornjeva na koje se predvi�aju postaviti antenski ure�aji i bazne postaje radijskih i telekomunikacijskih sustava, kao i za postavu samih ure�aja na gra�evine, potrebno je u postupku izdavanja uvjeta za gradnju zatražiti suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

5.2. ENERGETSKI SUSTAV

5.2.1. Dijelovi sustava za proizvodnju elektri�ne energije �lanak 168.

(1) Unutar podru�ja op�ine mogu�a je izgradnja dijela akumulacije hidroelektrane Novo Virje. (2) Mogu�nost i uvjeti izgradnje utvr�uju se temeljem posebnih propisa, a radi osiguranja op�inskih

interesa potrebno je na podru�ju op�ine osigurati: − mogu�nost ispusta pro�iš�enih otpadnih voda sustava javne odvodnje naselja Drnje, Botovo i

turisti�ke zone uz jezero Šoderica, kao zamjenu za planirani ispust u Dravu, − održavanje postoje�ih i planiranih cestovnih i željezni�kih veza od Drnja prema Op�iniGola i

Republici Ma�arskoj.

5.2.2. Prijenos i distribucija elektri�ne energije �lanak 169.

(1) Jugozapadnim, rubnim dijelom op�inskog podru�ja predvi�a se izgradnja 2 x 400 kV dalekovoda Krndija – Koprivnica – Ma�arska.

(2) Unutar koridora navedenog dalekovoda nije predvi�ena gradnja drugih gra�evina (3) Visokonaponske prijenosne ure�aje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi, a postoje�e

rekonstruirati na na�in da budu izvedeni podzemno – kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja.

�lanak 170.

(1) Postoje�i sustav prijenosa i distribucije elektri�ne energije na podru�ju op�ine, koji uklju�uje dalekovode 35 kV i niže potrebno je održavati i poboljšavati.

(2) S ciljem poboljšanja sustava planira se postoje�i zra�ni vod napona 35 kV zamijeniti novim podzemnim kabelskim vodom i to u istom koridoru.

�lanak 171.

(1) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na na�in da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva podru�je radijusa 350 m.

(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu gra�evina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim gra�evnim �esticama, na na�in da:

− ne narušavaju matricu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na gra�evnoj liniji ulice ili ako gra�evnu liniju nije mogu�e utvrditi, najmanje 4,0 m uvu�eno od linije regulacije ulice,

− najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih gra�evina i obilježja, te druge javne plastike (skulptura i spomen obilježja), a

− nije ih dozvoljeno postavljati unutar površina ozna�enih kao urbano ili tradicijsko zelenilo. (3) U slu�aju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava, dugoro�no je potrebno na druge lokacije

izmjestiti trafostanice izgra�ene uz gra�evine definirane u poglavlju 6.3 kao nepokretno kulturno dobro.

�lanak 172.

(1) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zra�nu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica.

(2) Obostrano je, unutar uli�nih koridora u naseljima, potrebno voditi niskonaponsku mrežu ukoliko se ona predvi�a kao podzemna, kabelska kanalizacija.

(3) Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže opskrbe elektri�nom energijom, potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu, bilo da se vodi vlastitim nn kablom ili u sklopu kabelskog razvoda nn mreže opskrbe el. energijom.


49

5.2.3. Prijenos i distribucija plina �lanak 173.

(1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na podru�ju Op�ine bazira se na izgra�enom lokalnom plinovodu koji prolazi unutar koridora državnih prometnica.

�lanak 174.

(1) Širenje niskotla�ne mreže opskrbe plinom o�ekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena podru�ja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotla�ne mreže.

(2) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. (3) Gospodarske proizvodne i poslovne zone unutar i izvan naselja mogu se umjesto izvedbom

niskotla�ne mreže opskrbiti plinom na na�in da se u koridoru ulice predvidi srednjetla�na mreža, a da se tlak za pojedina�ne korisnike reducira izvedbom vlastitih redukcijskih stanica na pojedina�nim gra�evnim �esticama.

(4) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju matricu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog i tradicijskog zelenila.

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

5.3.1. Zaštita od voda �lanak 175.

(1) Sustav obrane od voda rijeke Drave na podru�ju op�ine nije uspostavljen, posljedica �ega je neprestano pomicanje korita Drave u smjeru poljoprivrednih površina op�ine.

(2) Izgradnja zaštitnog nasipa za obranu od voda Drave vezana je uz projekt izgradnje akumulacije mogu�e planirane gra�evine – hidroelektrane Novo Virje.

(3) Ukoliko se odustane od izgradnje navedene hidroelektrane, u op�inskom je interesu provedba drugog na�ina zaštite od poplava, rije�ne erozije i zna�ajnih pomicanje rije�nog korita u smjeru Drnja.

�lanak 176.

(1) Sustav obrane od viška oborinske vode na podru�ju op�ine uspostavljen je izgradnjom kanalske mreže na poljoprivrednim površinama i regulacijom dijela vodotoka.

(2) Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje navedeni sustava, uz pridržavanje mjera zaštite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 6. i 8. ove Odluke.

5.3.2. Korištenje voda �lanak 177.

(1) Vodene površine jezera Šoderica i postoje�eg ribnjaka u Tor�ecu usmjeravaju se na turisti�ku i rekreacijsku namjenu.

(2) Za podru�je uz jezero Šoderica obvezna je izrada prostornog plana užeg podru�ja, kojim �e se definirati uvjeti korištenja i zaštite kvalitete vode, a alternativno je mogu�a revizija postoje�eg PP TRC Šoderica, u smislu smanjenja planiranih vodenih površina.

(3) Ure�enje vodenih površina za turisti�ku i rekreacijsku namjenu potrebno je provesti u skladu s posebnim propisima kojima se dokazuje sigurno korištenje jezera i održavanje kakvo�e vode u najmanje II. kategoriji.

�lanak 178.

(1) Potok Gliboki potrebno je održavati kao prirodno meandrirani vodotok, s utjecajem na okolno podru�je i s kvalitetom vode najmanje II., a poželjno I. kategorije.

(2) Predvi�a se korištenje potoka za rekreacijski ribolov.

5.3.3. Vodoopskrbni sustav �lanak 179.

(1) Izgradnja sustava vodoopskrbe predvi�a se na podru�ju svih naselja i izdvojenim podru�jima za gospodarske djelatnosti.

(2) Vodoopskrbni sustav �ine: − u I. fazi magistralni vodovod, koji se planira unutar koridora glavnih ulica u naseljima,


50

− u II. fazi magistralni vodovod uz željezni�ku prugu, te − planirani vodoopskrbni cjevovodi

(3) Magistralne mreže i lokalne mreže mogu se izvoditi u fazama. (4) Vodoopskrba izdvojenih podru�ja kao i izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava koja se mogu

graditi na poljoprivrednom tlu može se riješiti izvedbom vlastitih bunara, prema posebnim propisima i uvjetima „Hrvatskih voda“.

�lanak 180.

(1) Vrsta materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže i naselja treba predvidjeti na na�in da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

(2) Prilikom izgradnje vodovodne mreže potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priklju�nih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.

�lanak 181.

(1) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priklju�enje vatrogasnih ure�aja, na me�usobnim udaljenostima predvi�enim posebnim propisima.

(2) Na površinama zona urbanog i tradicijskog zelenila i u parkovima ure�enim u drugim funkcionalnim zonama unutar gra�evinskog podru�ja naselja, kao i sportsko – rekreacijskim podru�jima izvan naselja, ne mogu se postavljati hidranti, odnosno potrebno je odabrati takve kakvi oblikovno odgovaraju namjeni površina.

5.3.4. Sustav odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda �lanak 182.

(1) Sustavi odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda planiraju se izvesti odvojeno: − za Tor�ec u smjeru sjeveroistoka i s ispustom u potok Gliboki, a − za Drnje, Botovo u smjeru jugoistoka s ispustom u potok Gliboki, a − za izdvojena podru�ja gospodarskih djelatnosti sjeveroisto�no od Botova s ispustom u Dravu.

(2) Sustave za odvodnju otpadnih voda naselja preporu�a se izvesti kao biološke lagune. (3) Alternativno je mogu�e izvesti tehni�ki sustav sanitarno – fekalne odvodnje s izvedbom

odgovaraju�eg mehani�ko – bioloških ure�aja za pro�iš�avanje i ispustom u recipijent. (4) U slu�aju iz stavka 3. ovog �lanka, recipijent za naselje Drnje može biti i Drava. (5) Sustav odvodnje sanitarno – fekalnih voda mogu�e je izvesti, ali nije mogu�e pustiti u funkciju bez

da se izvede i pusti u funkciju pripadaju�i ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda. (6) Nakon izvedbe sustava odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda, sve korisnike uz izgra�eni sustav

obvezno je na njega spojiti, a postoje�e septi�ke taložnice je potrebno staviti izvan funkcije. (7) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pro�istiti do razine odre�ene

posebnim propisima ili ih se može upuštati u nepropusne sabirne jame i zbrinjavati sukladno posebnim propisima – pražnjenjem na odgovaraju�em ure�aju za pro�iš�avanje voda.

(8) Gospodarske gra�evine u naseljima i unutar izdvojenih podru�ja za gospodarske i društvene djelatnosti, a posebno gra�evine za intenzivni uzgoj životinja, trebaju otpadne voda prije ispuštanja u sustav odvodnje, prethodno pro�istiti do stupnja kvalitete vode u mreži odvodnje, odre�eno prema posebnom propisu i uvjetima održavatelja sustava.

�lanak 183.

(1) Do izvedbe cjelovitog sustava zbrinjavanja sanitarno – fekalnih voda: − otpadne sanitarno – fekalne vode potrebno je riješiti skupljanjem u tehni�ki kvalitetne,

nepropusne septi�ke taložnice, koje je potrebno redovito održavati (prazniti), prema posebnim propisima, a

− tehnološke vode potrebno je riješiti skupljanjem u odvojene vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima.

(2) Septi�ke taložnice i sabirne jame trebaju se na gra�evnoj �estici locirati minimalno: − 5,0 m od linije regulacije, − 1,0 m od susjedne me�e, − 3,0 m od susjedne stambene gra�evine, − 1,0 m od vlastite stambene gra�evine i − 15,0 m od vlastitog i susjednih bunara, koji služe za opskrbu vodom za pi�e i u smjeru

suprotnom od te�enja vode prema bunaru.


51

�lanak 184.

(1) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda direktno, niti preko septi�kih taložnica, u vodotoke, bez prethodnog pro�iš�avanja ure�ajem za pro�iš�avanje otpadnih voda, do razine potrebne za ispuštanje u recipijent II. kategorije.

(2) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih niti tehnoloških voda u sustav oborinske odvodnje, ukoliko je predvi�en odvojeno od sanitarno-fekalnog.

�lanak 185.

(1) Oborinske vode unutar gra�evinskih podru�ja potrebno je rješavati skupljanjem u sustav otvorenih ili zatvorenih kanala za odvodnju oborinskih voda.

(2) Oborinske vode je dozvoljeno upuštati u sustav odvodnje sanitarno – fekalnih voda samo ako je predvi�en kao mješoviti.

(3) Oborinske vode s gra�evinskih �estica, ukoliko nemaju primjesa koje bi utjecale na zaga�enje podzemnih voda i tla (ulja, masti, duši�ni i uglji�ni spojevi i sli�no), mogu se ispuštati na tlo unutar gra�evne �estice.

(4) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta, servisa vozila i poljoprivrednih strojeva potrebno je spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda, uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema uvjetima održavatelja sustava.

�lanak 186.

(1) U poglavlju 8. odre�ene su posebne smjernice za ure�enje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu kakvo�e voda – podzemnih voda, površinskih teku�ica i jezera, bara i mrtvica.

5.4. GROBLJA �lanak 187.

(1) Groblja se odre�uju kao prostori isklju�ive namjene osiguranja i ure�enja prostora za ukop ljudi. (2) �estica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se

ure�uju izvedbom parternog oplo�enja, ure�enjem nasada i postavom urbane opreme. (3) Gra�evine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isklju�ivoj funkciji namjene

groblja, prvenstveno mrtva�nica sa servisnim prostorima, ispra�ajni trg, te javna i sakralna i plastika. (4) U ukupnoj površini manjoj od mrtva�nice, na groblju se mogu graditi gra�evine kompatibilnih

trgova�kih namjena (cvje�ara, trgovina pogrebnom opremom i sli�no). (5) Sve gra�evine na grobljima trebaju se graditi kao prizemnice, visine vijenca do 4,80 m, osim

zvonika kapela i poklonaca, koji mogu biti ve�e visine. (6) Do izgradnje �vrstih gra�evina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja mogu�a je postava do 2

kioska za cvje�aru i /ili prodaju pogrebne opreme.

�lanak 188.

(1) Za potrebe parkiranja u funkciji groblja: − potrebno je dovršiti kolni prilaz i parking uz groblje u Drnju i − urediti parkiralište preko puta groblja u Tor�ecu.

�lanak 189.

(1) Radi zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti groblja, kao povijesno – memorijalnih cjelina na podru�ju op�ine potrebno je provoditi prema poglavlju 6.3 ove Odluke.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KRAJOBRAZNIH I KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

6.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI �lanak 190.

(1) Preuzeto iz odredbi Prostornog plana Županije, prema Zakonu o zaštiti prirode predlažu se za zaštitu:

− u kategoriji zna�ajni krajobraz – širi kontaktni prostor rijeke Drave i


52

− u kategoriji spomenik prirode – vodene površine jezera Šoderica, posebno u zoni jugozapadnog dijela jezera, s mogu�noš�u zaštite prostora za znanstvena istraživanja u domeni biologije.

(2) Prema prijedlogu iz elaborata – Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje1 prema Zakonu o zaštiti prirode predlaže se za zaštitu u kategoriji spomenik parkovne arhitekture – park u središtu Drnja.

(3) Provedba postupka zaštite provodi se sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Nn br. 162/03).

�lanak 191.

(1) Mjere zaštite pojedinih prostora iz prethodnog �lanka nakon proglašenja zaštite provode se sukladno Zakonu.

(2) Do proglašenja zaštite podru�je šireg kontaktnog prostora rijeke Drave: − podru�je s namjenom obradivog tla može se koristiti kao obradivo tlo pogodno za intenzivnu

obradu, sukladno poglavlju 3.2.2 ove Odluke i mjerama zaštite krajobraznih vrijednosti iz poglavlja 6.2. ove Odluke,

− podru�je s namjenom obradivog tla - devastirano iskopom šljunka (vodene i mo�varne površine sjeveroisto�no do državne ceste D 4(1) mogu se prepustiti prirodnim procesima, a ne smiju se koristiti kao deponije otpada, a

− podru�je ugroženo promjenom toka rijeke Drave potrebno je mjerama zaštite od štetnog djelovanja voda rijeke održavati kao poljoprivredne površine.

(3) Izuzetno od prethodnog, sukladno posebnim propisima mogu�e je planirati izgradnju akumulacijskog jezera hidroelektrane Novo Virje, kao dio sustava za proizvodnju elektri�ne energije, uz obvezu predvi�anja zaštite od poplava za prostor južno od gra�evine.

(4) Do proglašenja zaštite za jezero Šoderica, podru�je jezera potrebno je koristiti u skladu s prostornim planom užeg podru�ja.

(5) Do proglašenja zaštite za park u središtu Drnja potrebno je primjenjivati odredbe koji definiraju postupanje unutar funkcionalnih zona urbanog i tradicijskog zelenila, prema poglavlju 2.2.2. ove Odluke i karakteristi�ne matrice Drnja �iji je park sastavni dio.

�lanak 192.

(1) U cilju o�uvanja ugroženog ekosustava potoka Gliboki: − izvan naselja je potok potrebno ure�ivati na na�in koji omogu�ava meandriranje i razvoj

vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka, − prostor uz potok u naselju potrebno je ure�ivati u skladu s mjerama zaštite krajobraznih

vrijednosti iz poglavlja 6.2. ove Odluke, − unutar naselja se zabranjuje zacjevljivanje potoka, korištenje potoka kao dijela sustava

odvodnje sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, a može se koristiti kao dio sustava oborinske odvodnje isklju�ivo ukoliko se voda prije upuštanja pro�isti od primjesa pijeska, mulja, ulja i masti, odnosno ukoliko se ispust predvidi preko atestiranog separatora koji osigurava kakvo�u vode u vodotoku minimalno II. a poželjno I. kategorije,

− izvan naselja potrebno je ograni�iti daljnje melioracije potoka, − sve hidrotehni�ke zahvate potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i

prirodne vrijednosti vodotoka, a − ispust ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda, predvi�enog za naselje Tor�ec, treba

osiguravati kakvo�u vode u potoku minimalno II, a poželjno I. kategorije. (2) Unutar i izvan naselja, u inundacijskom pojasu potoka Gliboki i ostalih vodotoka na podru�ju op�ine,

a ukoliko inundacijski pojas nije odre�en, unutar pojasa 20,0 m od nožice nasipa reguliranog kanala ili 30,0 m od osi nereguliranog potoka, nije dozvoljena gradnja, niti postava ograda, staklenika ni plastenika.

(3) Izuzetno od prethodnog, unutar naselja je izuzetno mogu�e adaptirati i rekonstruirati: − stari mlin u Tor�ecu i − druge postoje�e gra�evine koje su od osi vodotoka udaljene najmanje 15,0 m.

(4) Izgradnju i rekonstrukciju prometne i komunalne infrastrukture na mjestima gdje se ona križa s vodotokom, potrebno je predvidjeti na na�in da se o�uvaju prirodne vrijednosti vodotoka, a posebno je potrebno ugraditi u konstrukciju mostova ili podzemno ispod korita vodotoka provesti vodove komunalne infrastrukture (vodovod, plinovod, vodovi odvodnje, elektoenergetski i telekomunikacijski vodovi i drugo).

1 Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, ožujak 2005.


53

�lanak 193.

(1) U cilju o�uvanja ugroženih životinjskih vrsta i lovne divlja�i na prostorima poljoprivrednog tla unutar šireg prostora obradivog tla potrebno je �uvati mozai�nu strukturu poljoprivrednog zemljišta.

6.2. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI �lanak 194.

(1) Preuzeto iz odredbi Prostornog plana Županije: − širi prostor rijeke Drave definira se osobito vrijednim predjelom – prirodnim krajobrazom, a − ugroženim podru�jem definira se širi kontaktni prostor potoka Gliboki.

(2) Prema prijedlogu iz elaborata – Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, definira se kulturnim krajolikom – podru�je ekspozicije kompleksa župne crkve s župnim dvorom u Drnju.

(3) Podru�ja iz prethodnih stavaka su nazna�ena na kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite površina“, u mjerilu 1:25 000, a podru�je ekspozicije kompleksa župne crkve u Drnju dodatno i na kartografskom prikazu br. 4.2 „Gra�evinsko podru�je naselja Drnje i Botovo i izdvojena podru�ja u kontaktnom prostoru naselja“

�lanak 195.

(1) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti na podru�ju osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza - šireg prostora rijeke Drave:

− potrebno je preferirati ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, a ne preporu�a se osnivanje trajnih nasada vo�njaka i vinograda,

− potrebno je �uvati mozai�ku strukturu poljoprivrednog zemljišta kojom se osigurava mjestimi�no miješanje visokog raslinja unutar poljoprivrednog tla,

− ogra�ivanje posjeda mogu�e je isklju�ivo ako se zasnivaju trajni nasadi za vo�arstvo i vinogradarstvo koji su formirani kao cjelovite �estice površine ve�e od 2,0 ha,

− nije dozvoljena gradnja gra�evina unutar podru�ja, osim na ogra�enim cjelovitim �esticama postoje�ih trajnih nasada površine ve�e od 2,0 ha, kada se dozvoljava gradnja poljoprivredno–gospodarskih gra�evina za obavljanje osnovne djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, što uklju�uje i postavu zaštitnih mreža i staklenika, odnosno plastenika, kao i gradnju fiksnih, odnosno postavu transportabilnih p�elinjaka, a oblikovanje gra�evina potrebno je uskladiti s tradicijskim obilježjima gradnje, prema �lanku 206. ove Odluke.

(2) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti, unutar šireg kontaktnog podru�ja potoka Gliboki, a izvan gra�evinskog podru�ja naselja:

− nije dozvoljena gradnja, postava ograda, staklenika ni plastenika, kao ni drugih naprava, a − izuzetno se unutar ovog podru�ja dozvoljava privremena postava transportabilnih p�elinjaka,

visine do 3,0 m, koji se trebaju najmanje 30,0 m odmaknuti od osi potoka. (3) Radi zaštite krajobraznih vrijednosti kulturnog krajolika, unutar podru�ja ekspozicije kompleksa

župne crkve s župnim dvorom u Drnju: − unutar gra�evinskog podru�ja južno od Crkvene ulice, visina gradnje gra�evina se

ograni�ava na prizemlje (P) i visoko prizemlje (VP), odnosno visina vijenca do najviše 4,80 m od kote ure�enog terena, koji od kote prilazne ceste ne smije biti viši od 50,0 cm,

− unutar gra�evinskog podru�ja sjeverno od Crkvene ulice, visina gradnje gra�evina se ograni�ava na prizemlje, odnosno visina vijenca do najviše 3,50 m od kote ure�enog terena, koji od kote prilazne ceste ne smije biti viši od 50,0 cm,

− izvan gra�evinskog podru�ja nije dozvoljena nikakva gradnja, kao ni postava ikakvih naprava ili ure�aja, uklju�uju�i i transportabilne p�elinjake.

�lanak 196.

(1) U cilju o�uvanja tradicijskog poljoprivrednog gospodarenja izgradnju poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje treba usmjeravati unutar stambenih zona naselja, a preferiraju se obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno stambeno-gospodarski sklopovi.

�lanak 197.

(1) U cilju o�uvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s prate�im hortikulturnim elementima - ogra�enim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala.

(2) Ukoliko se vrši rekonstrukcija ili zamjena ošte�enih dijelova poklonca ili zamjena ošte�enog raslinja, potrebno je zahvat izvršiti temeljem uvjeta nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.


54

(3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima zna�ajnijih prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

�lanak 198.

(1) U cilju o�uvanja tradicijskog korištenja prostora zajedni�kog korištenja – tratine u središtu Tor�eca, potrebno je održavati tradiciju postave drvenih, tradicijski oblikovanih spremišta kukuruza unutar tratine, u svrhu �ega je potrebno omogu�iti pristup na tratinu s prometnice, odnosno mjestimi�no izvesti spuštene rubnike asfaltiranih prometnica prema tratini.

(2) Tratinu je potrebno održavati košnjom, a na njoj se ne dozvoljavaju nikakvi zahvati, izuzev postave pokretnih naprava za rekreacijske namjene kompatibilne ambijentu naselja – konji�ki sport i sli�no.

(3) Potok koji prolazi središtem tratine potrebno je održavati na na�in da zadrži prirodna obilježja, a posebno karakteristi�nu vodenu vegetaciju.

�lanak 199.

(1) U cilju o�uvanja zona urbanog i tradicijskog zelenila i parkovno ure�enih prostora u drugim funkcionalnim zonama naselja, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove �estica tradicijskog zelenila, parkova i hortikulturno ure�enih površina.

(2) Na površinama iz prethodnog stavka nikako se ne mogu locirati infrastrukturne gra�evine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice, reklamni panoi, kontejneri za skupljanje komunalnog otpada i sli�no.

(3) U glavnim projektima novih ili za rekonstrukciju postoje�ih prometnica, koje prolaze ili tangiraju parkove ili površine tradicijskog zelenila kao i za sve prostore uz sakralna obilježja (parkove ili trgove crkvi, kapela, poklonaca i raspela), potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim sakralnim obilježja, a treba ga izvesti na na�in da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih.

�lanak 200.

(1) Tradicijsko zelenilo – javne zelene površine u središtima naselja (ledine, odnosno mjesne rudine) koje su služile za ispašu peradi i kao prostori okupljanja stanovništva i na kojima je u pravilu izgra�eno sakralno obilježje (kapela ili poklonac) ovim se PPUO-om radi zaštite od gradnje odre�uje zonom urbanog ili tradicijskog zelenila i za ure�enje navedenih prostora primjenjuju se odredbe korištenja prostora i gradnje navedene zone.

(2) Na pojedinoj �estici, unutar tradicijskog zelenila dozvoljava se: − tradicijsko korištenje prostora za ispašu stoke i peradi ili košnju, − korištenje prostora kao javne zelene površine u svrhu �ega se mogu postavljati montažna

igrala za djecu, klupe za sjedenje, kante za sitne otpatke i rasvjetna tijela koja oblikom ne narušavaju prostor,

− zahvati održavanja i drugi zahvati na postoje�oj sakralnoj gra�evini ili obilježju, ovisno o utvr�enom stupnju zaštite,

− korištenje prostora za javne manifestacije privremenog karaktera, kao što su sajmovi, izložbe životinja, koncerti, i druga javna okupljanja, u svrhu �ega je dozvoljena izgradnja privremenih gra�evina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2.

(3) Unutar podru�ja tradicijskog zelenila nije dozvoljeno: − unašati neprimjerene biljne vrste, − prostor transformirati u parkove �ije oblikovanje nema uporišta u povijesnom oblikovanju

navedenih tradicijskih javnih površina, pod �ime se podrazumijeva i sadnja cvjetnih aleja (ma�uhica i sli�nog jednogodišnjeg cvije�a), jer to nije tipi�no oblikovanje za ruralne prostore,

− graditi infrastrukturne gra�evine niti voditi linijsku infrastrukturu, − zabranjeno je postavljati stupove zra�ne niskonaponske mreže i javne rasvjete naselja, te

reklamne panoe unutar podru�ja tradicijsklog zelenila.

�lanak 201.

(1) U cilju rekonstrukcije, odnosno o�uvanja pejsažnih urbanisti�kih akcenata, preporu�a se: − održavanje i obnova drvoreda uz stazu prema groblju Drnje, − formiranje drvoreda uz stazu od starog mlina u Tor�ecu prema D 20, − sadnja visokog raslinja ili održavanje ratarske površine, odnosno sjenokoše na prostoru

sjeverno od starog mlina u Tor�ecu, koji se nalazi unutar povijesnog naselja – ruralne cjeline Tor�ec, a izvan granica gra�evinskog podru�ja Tor�eca.


55

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

6.3.1. Spomeni�ka podru�ja i cjeline

6.3.1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

�lanak 202.

(1) Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti u povijesnim naseljima provodi se u svrhu o�uvanja tradicijske slike naselja, odnosno prepoznatljivosti prostora naselja kao nositelja identiteta, te se radi navedenog odre�uju zone zaštite povijesne cjeline ili dijelova naselja i to:

− ruralna cjelina Tor�ec i − ruralna cjelina dijela naselja Drnje, na lokaciji Židovaroš.

(2) Zone zaštite su precizno prikazane u kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2 „Gra�evinska podru�ja naselja“.

�lanak 203.

(1) Ruralna cjelina Tor�ec preventivno je zašti�ena prema Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03 i 157/03) , do kada �e se izvršiti valorizacija i donijeti kona�no rješenje o zaštiti dijelova ruralne cjeline.

(2) Površina zaštite iznosi cca 62,0 ha, a proteže se kroz gotovo �itavo gra�evinsko podru�je naselja, te dijelom i u kontaktni prostor naselja.

(3) Radi o�uvanja vrijednosti Ruralna cjelina Tor�ec preporu�a se izraditi Urbanisti�ki plan ure�enja naselja Tor�ec, �iji obuhvat je odre�en na kartografskom prikazu br. 4.2. „Gra�evinsko podru�je naselja Tor�ec“, a koji se treba bazirati na detaljnoj konzervatorskoj studiji sa smjernicama za zaštitu vrijednosti povijesne cjeline naselja.

�lanak 204.

(1) Ruralna cjelina dijela naselja Drnje, u površini od cca 0,5 ha sukladno mjerama zaštite iz elaborata Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, predlaže se za provedbu postupka utvr�ivanja kulturnog dobra te temeljem navedenog postupka za upis u registar kulturnih dobara.

�lanak 205.

(1) Mjere zaštite koji se u pojedina�nim zahvatima – sanacije, restauracije, adaptacije, rekonstrukcuije, zamjene gra�evina novima, dogradnje, nadogradnje i interpolacije novih gra�evina trebaju primjenjivati unutar podru�ja ozna�enih kao zone zaštite odnose se na:

− o�uvanje gra�evinske matrice (parcelacije, lociranja gra�evina unutar parcele), − oblikovanja stambenih gra�evina sukladno tradicijskim obilježjima, odnosno prema �lanku

206. ove Odluke − zadržavanja tipi�nih gospodarskih gradnji, kao dijelova stambeno-gospodarskog sklopa, − održavanja tradicijskog ure�enja naselja – javnih površina, te − o�uvanja tradicijske opreme naselja – sakralne i javne plastike s pripadaju�im pejsažnim

ure�enjem. (2) Za sve zahvate navedene u prethodnom stavku, koji se provode unutar ozna�enih zona zaštite, a

radi kontrole primjene mjera zaštite iz prethodnog stavka, potrebno je od nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine u postupku izdavanja uvjeta za zahvate u prostoru tražiti posebne uvjete gradnje.

(3) U posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine odredit �e se potreba obveze isho�enja posebnog odobrenja za izvo�enje gra�evinskih radova za pojedina�ni zahvat unutar zašti�ene zone, kao i nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine nad pojedina�nim zahvatom.

(4) Ukoliko se UPU-a Tor�ec detaljno definiraju konzervatorski uvjeti za zahvate na prostoru naselja, odredbama navedenog plana može se ukinuti obveza isho�enja posebnih uvjeta nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine za pojedina�ne zahvate.

�lanak 206.

(1) Smjernice za oblikovanje gra�evina sukladno tradicijskim obilježjima, a koje je obvezno primjenjivati za zahvate rekonstrukcije, adaptacije i dogradnje postoje�ih gra�evina za koje nije utvr�en povijesni zna�aj i interpolacije novih gra�evina na podru�jima povijesnih dijelova naselja:

− osnovne gra�evine (stambene ili javne namjene) treba locirati na liniju regulacije ulice, odnosno na gra�evnom pravcu tradicijski izgra�ene gra�evne strukture,


56

− visina vijenca osnovne i prate�ih gra�evina na liniji regulacije i unutar prvih 8,0 metara u dubinu �estice, ne može biti ve�a od 4,80 m,

− visina vijenca pomo�nih gra�evina ne može bit ve�a od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, koja mogu imati visinu vijenca do 4,80 m,

− tlocrt stambenih i poslovnih gra�evina treba biti izdužen ili „L“, a nikako kvadrati�an, − tlocrt pomo�nih gra�evina i prate�ih gra�evina poljoprivrednog gospodarstva treba biti

pravokutan, širine najviše do 12,0 m, − gra�evine trebaju biti izvedene od drveta ili zidane, a upotrebu betona u konstrukciji treba

svesti na minimum, − kod oblikovanja stambenih gra�evina poželjno je primjenjivati tradicijske arhitektonske

elemente kao što je drveni trijem na dužem pro�elju gra�evine, − konzolni balkoni se mogu izvesti s drvenom ogradom, odnosno zabranjena je izvedba

betonskih konzolnih balkona i zidanje parapeta na konzolnom balkonu, − konzolni balkoni ne mogu se izvoditi na uli�nom pro�elju gra�evina koje su locirane ne liniji

regulacije, − zabranjuje se upotreba arhitektonskih formi koje nisu tradicijske za stambenu i gospodarsku

arhitekturu, pod �ime se posebno podrazumijevaju kule, tornjevi, gra�evine poligonalnog, kružnog i elipti�nog tlocrta,

− na uli�nom pro�elju dodatno se zabranjuje upotreba i kružnih i polukružnih otvora, te lu�nih, šiljatih i poligonalnih nadvoja,

− fasada treba biti glatko obra�ena i bojana, izrazito grubo žbukana, ili u kombinaciji navedenog, a dodatno se može kombinirati s drvetom, ai kod gospodarskih gra�evina i s crvenom fasadnom opekom,

− boja pro�elja gra�evina ograni�ava se na bijelu, oker žutu, zagasito ciglastu, blijedo ruži�astu, zelenu i sme�u, a izri�ito su zabranjene plava, ljubi�asta, izrazito ruži�asta, naran�asta i limun žuta,

− u zoni vizure ulice, a posebno na liniji regulacije stolarija treba biti drvena, − otvori se u potkrovlju mogu se predvidjeti isklju�ivo kao prozori na zabatnom zidu, a na

stambenim gra�evinama i smještajnim turisti�kim gra�evinama dodatno kao balkonski prozori na zabatnom zidu i krovni prozori u razini krova,

− nagib krovnih ploha u zoni vizure ulice može se kretati od 33° do 45°, − ne smiju se izvoditi krovne ku�ice niti terase u krovu gra�evina , niti lomiti krovište suprotno

tradicijskim na�inima, − krovovi na gra�evinama poljoprivrednog gospodarstva i pomo�nim gra�evinama treba biti

dvostrešan, a ne može imati otvore, osim ako se ne radi o otvorima za ubacivanje poljoprivrednih proizvoda,

− pokrov gra�evina može biti od glinenog crijepa, drvenih plo�a i slame, a samo kod prate�ih gra�evina u funkciji poljoprivrednog gospodarstva i pomo�nih gra�evina i od lima, isklju�ivo u crvenoj, sme�oj ili zelenoj boji, a

− silos može biti obzidan ili izra�en od nehr�aju�eg �elika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji �elika, a potrebno ga je locirati najmanje 20,0 m iza linije regulacije ulice.


57

6.3.1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I NALAZIŠTA

�lanak 207.

(1) Arheološki lokaliteti i nalazišta na podru�ju op�ine prikazani su u slijede�oj tabeli, a njihove lokacije dodatno su ozna�ene, prema rednim brojevima iz tabele, na kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora“ u mjerilu 1:25 000, dok su oni koji se nalaze unutar gra�evinskih podru�ja naselja dodatno ozna�eni i na kartografskim prikazima gra�evinskih podru�ja u mjerilu 1:5000.

IDENTIF. BROJ

SPOMENIK / ELEMENT BAŠTINE LOKALITETSPOMENI�KI

STATUS

1.GORNJI PARAGI, srednjevjekovno naselje - rani srednji vijek

BotovoE

2.CEGE, naselje - rani srednji vijek, cca 9-10 st. Drnje, zapadno od naselja, izme�u

ceste i potoka GlibokiE

3.ŠKOLSKI VRT, slu�ajni nalaz, antika 2. polovina 4. st.

Drnje, u vrtu stare osnovne koleE

4.KAŠTEL DRNJE, utvrda - srednji vijek 16. st. drnje, Židovaroš, južno od potoka

Gliboki u starom meandruE

5.CIRKVIŠ�E, sakralna arhitektura, nekropola - srednji vijek, 14.-16. st.

Tor�ec, s desne strane ceste za �elekovec

PR

6.BLAŽEVO POLE 1-6, arheološka zona ranosrednjevjekovnih selišta sa kontinuitetom naseljenosti, rani i razvijeni srednji vijek, 8. - 13. st.

Tor�ec, južno od naselja, sjeverno do starog meandra potoka Vratnec PR

7.�URKOVO GRMLJE, nekropola grobnih humaka - tumuli - prapovijest

Tor�ec, 2 km zapadno od naselja, u šumi Jasenovac

PR

8.DUŽINE 1, naselje - srednji vijek. 13. - 16. st. Tor�ec, na desnoj obali potoka

Gliboki, zapadno od naseljaE

9.DUŽINE 2, nekropola grobnih hunaka- tumuli, prapovijest- mla�e željezno doba i antika

Tor�ec, zapadno od naselja, na desnoj obali potoka Vratnec

E

10.GRADI�, GRADIŠTE, TURSKI BRIJEG, utvrda, drvena sa palisadama i opkopima - srednji vijek 13.-16. st.

Tor�ec, zapadno od ceste za �elekovec PR

11.KAPELA SV. STJEPANA, ostaci starije kapele i staro groblje, 18. st.

Tor�ec, središte naseljaE

12. LAZ, prapovijesno naselje - bron�ano doba Tor�ec, u šumi Jasenovac E

13.LEDINE, naselje - rani srednji vijek, 9.- 11. st. Tor�ec, 1,0 km sjeveroisto�no od

naseljaPR

14.MAKAROV PERIVOJ, MAKAROV VRT, naselje - kasni srednji vijek

Tor�ec, zapadno od naselja, na lijevoj obali potoka Gliboki

E

15.MALO VRATNO, prapovijesno naselje- prapovijest - mla�e i starije željezno doba i antika- 1. st.pr.Kr.

Tor�ec, zapadno od naselja, uz lijevu obalu potoka Vratnec

PR

16.ME�URI�E, arh.zona naselja sa kontinuitetom - prapovijest, antika i srednji vijek

Tor�ec, 1,0 km zapadno od naseljaE

17.PARAK, PARAG, naselje- srednji vijek Tor�ec, južno od željezni�ke stanice

DrnjeE

18.POD VRATNEC I., naselje- prapovijest - Kultura polja sa žarama, srednji vijek

Tor�ec, zapadno od naselja, južno od potoka Vratnec i isto�no od ceste Koprivnica - �elekovec

E

19.

POD VRATNEC II., nekropola grobnih humaka - tumuli - prapovijest i antika

Tor�ec, zapadno od naselja, južno od potoka Vratnec i isto�no od ceste Koprivnica - �elekovec, u šumi Jasenovec

E

20.PRE�NO POLJE 1-3, srednjevjekovno naselje, keramika - srednji vijek - rani i razvijeni cca 9. - 13. st

Tor�ec, sjeveroisto�no od naseljaE

21.RUDI�EVO, naselje - rani srednji vijek Tor�ec, 1,5 km sjeveroisto�no od

crkve, uz put prema ŠodericiE

22.SELSKO TRNJE, nekropola pod tumulima- prapovijest, rano bron�ano doba, Litzenska kultura

Tor�ec, 2,0 km zapadno od naselja, u šumi Jasenovec E


58

(2) Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara, prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite za

PPUO Drnje, dan je za lokalitete kojima je u tabeli iz prethodnog stavka, spomeni�ki status definiran oznakom PR.

�lanak 208.

(1) Istraživanje, zaštitu i prezentaciju arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedina�nih nalazišta, na podru�ju op�ine, potrebno je provoditi temeljem Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03 i 157/03) i posebnih propisa.

(2) Unutar granica arheoloških zona ne dozvoljavaju se nikakvi gra�evinski zahvati izuzev prezentacije arheoloških nalaza, parternog ure�enja i izvedbe propusta za važniju infrastrukturu, koji se trebaju izvoditi prema posebnim uvjetima i uz neprestani nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

(3) Izvan gra�evinskih podru�ja naselja - arheološki lokaliteti i zone se svi, osim jednog, nalaze na podru�jima na kojima se ovim PPUO-om ne predvi�a nikakva gradnja, a gradnja je mogu�a jedino na prostoru na kojem je evidentirano nalazište srednjevjekovnog naselja – na loklaitetu Parag (identif. br.17 prema tabeli iz prethodnog �lanka).

(4) Unutar granica gra�evinskih podru�ja nalaze se lokaliteti Školski vrt u Drnju i Kapela sv. Stjepana u Tor�ecu (identif. brojevi 3 i 11 prema tabeli iz prethodnog �lanka).

(5) U postupku utvr�ivanja uvjeta za sve zahvate na prostoru navedenih arheoloških nalazišta, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predvi�aju izvoditi u zemlji, na dubini ve�oj od 40,0 cm ispod razine tla.

(6) Na cijelom podru�ju op�ine, se u situacijama slu�ajnih nalaza predmeta za koje se predmnijeva da se mogu smatrati arheološkim nalazom, kod postupaka izvo�enja zahvata na dubini ve�oj od 40,0 cm ispod razine tla, potrebno pridržavati odredbi Zakonom o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara i u skladu s time odmah obustaviti radove i o nalazu obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, odnosno nadležnog arheologa.

6.3.1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNE CJELINE

�lanak 209.

(1) Kao podru�ja povijesno – memorijalnih cjelina na podru�ju op�ine evidentirani su:

IDENTIF. BROJ NAZIV LOKALITETSPOMENI�KI

STATUS1. Groblje Drnje E

2. Groblje Tor�ec E

(2) Radi zaštite povijesno – memorijalnih cjelina: − ne predvi�a se širenje gra�evinskih podru�ja u smjeru groblja, − neizgra�ene površine cca 50,0 m od groblja, unutar gra�evinskih podru�ja naselja potrebno

je urediti kao parkovne i parkirališne površine, − na površinama cca 100,0 m oko groblja izvan naselja nije dozvoljeno graditi gra�evine, niti

držati životinje, − gra�evine za uzgoj životinja, koje se lociraju izvan naselja, a unutar podru�ja predvi�enog za

uzgoj životinja trebaju od groblja u Drnju biti udaljene najmanje 200 m. (3) Potrebno je održavati i obnavljati drvored crnogorice uz pješa�ku stazu prema groblju u Drnju. (4) Bespravno izgra�enu gra�evinu kraj staze prema groblju Drnje nije mogu�e legalizirati.

6.3.2. Pojedina�na nepokretna kulturna dobra �lanak 210.

(1) Pojedina�ni spomenici koji su prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje predloženi za zaštitu prema Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03 i 157/03), odnosno kulturna dobra za koje je u postupku utvr�ivanje svojstva kulturnog dobra, temeljem �ega se vrši i upis u Registar nepokretnih kulturnih dobara, na podru�ju op�ine su:

− kompleks župne crkve Blažene Djevice Marije u Drnju (u kategoriji sakralnih gra�evina- crkvi), zajedno sa župnim dvorom (u kategoriji stambenih gra�evina) i pilom Kalvarija ispred crkve (u kategoriji opreme naselja),

− kapela sv. Stjepana Kralja u Tor�ecu (u kategorii sakralnih gra�evina - kapele i kapele-poklonci),


59

− kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka u Drnju (u kategoriji sakralnih gra�evina - kapele i kapele-poklonci),

− raspelo u Tor�ecu, raskrižje Koprivni�ka ulica i − kapela – poklonac sv. Ivana Nepomuka u Botovu, na raskrižju uz glavnu cestu − zgrada željezni�ke postaje Drnje u Tor�ecu (u kategorjii javnih gra�evina) i − zgrada ugostiteljskog sadržaja u Drnju, Trg kralja Tomislava br. 28 (u kategoriji javnih

gra�evina). (2) Pojedina�ne �estice, odnosno prostori na kojima se nalaze gra�evine i sklopovi navedeni u

prethodnom stavku, ozna�eni su u kartografskim prikazima br. 4.1 i 4.2 „Gra�evinska podru�ja naselja“ kao prostori od kulturno – povijesnih vrijednosti.

(3) Zaštitu odnosno prezentaciju gra�evina i sklopova iz stavka 1, ovog �lanka, kao i drugih možebitnih pojedina�nih kulturnih dobara, upisanih u Registar nepokretnih kulturnih dobara, kulturnih dobara zašti�enih rješenjem o preventivnoj zaštiti i pojedina�nih spomenika za koje je pokrenut postupak utvr�ivanja svojstva radi upisa u Registar, treba provoditi u skladu sa važe�im Zakonom o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara.

(4) Sve zahvate, na kulturnim dobrima odre�enim prema prethodnom stavku, treba provoditi prema posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, utvr�enim u postupku utvr�ivanja uvjeta gradnje, a s ciljem konzervacije, restauracije, gra�evinske sanacije, rekonstrukcije ili restitucije izvornog izgleda.

(5) Zahvatima iz prethodnog stavka, ovog �lanka smatraju se gra�evinski zahvati ali i drugi zahvati na gra�evini ili pripadaju�oj joj �estici, kao što je ogra�ivanje, postava kioska, hortikulturni zahvati i drugo.

(6) U posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine odredit �e se potreba obveze isho�enja posebnog odobrenja za izvo�enje gra�evinskih radova za pojedina�ni zahvat na kulturnom dobru, kao i nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine nad pojedina�nim zahvatom.

(7) Vlasnici, odnosno korisnici gra�evina sa spomeni�kim svojstvima, navedenim u ovom �lanku, mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, iz Državnog prora�una zatražiti nov�anu potporu za njihovo održavanje i obnovu u skladu s posebnim uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

�lanak 211.

(1) Evidentirane pojedina�ne gra�evine kulturno - povijesne vrijednosti lokalne razine, na podru�ju op�ine su:

− u kategoriji gra�evina javne namjene − stari dio zgrade društvenog doma u Drnju, Trg kralja Tomislava

− u kategoriji gospodarskih gra�evina − stari mlin (solana) u Drnju, Pemije 36 − stari mlin u Tor�ecu

− u kategoriji stambenih gra�evina − drvena stambena gra�evina u Botovu, Prvomajska 24, − zidana stambena gra�evina u Botovu, Prvomajska 23. − zidana stambena gra�evina u Botovu, Bra�e Mesari�a 2 − zidana stambena gra�evina u Drnju, Bra�e Radi� 29 − zidana stambena gra�evina u Drnju,Lo�ka ulica 5, − zidana stambena gra�evina u Drnju, Lo�ka ulica 9 − zidana stambena gra�evina u Drnju,Lo�ka ulica 31, − zidana stambena gra�evina u Drnju, Pemija 40

− u kategoriji spomen obilježja − paviljon-spomen obilježje palima u II. svj.ratu, u Drnju, u parku u središtu naselja

− u kategoriji oprema naselja - javna i sakralna plastika − raspelo u Drnju, Crkvena ulica, − raspelo u Drnju, Dravska ulica, − raspelo u Drnju, Pemija , − raspelo u Tor�ecu, raskrižje Podravska ulica, − raspelo u Tor�ecu, uz kapelu sv. Stjepana.

(2) Za sve evidentirane pojedina�ne gra�evine iz prethodnog stavka, koje se nalaze unutar zona zaštite povijesnih cjelina naselja, potrebno je primijeniti mjere zaštite prema poglavlju 6.3.1.1. ove Odluke.


60

(3) Evidencijom i vrednovanjem kulturnih dobara navedenih u stavku 1. ovog �lanka, sukladno suvremenim europskim na�elima i standardima zaštite i odredbama �lanka 17. Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara, predlažu se za zaštitu na lokalnoj razini.

(4) U postupku izdavanja uvjeta ure�enja prostora u svrhu ure�enja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na gra�evinama iz stavka 1. ovog �lanka, za zahvate zamjene, dogradnje i nadogradnje obavezno je tražiti stru�no mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, a za zahvate sanacije, rekonstrukcije i adaptacije preporu�a se tražiti stru�no mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

(5) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za o�uvanje, odnosno restauraciju zna�ajnih stilskih elemenata pojedine gra�evine, te njen odnos prema okolini, pri �emu je u postupcima dogradnje i nadogradnje, radi razlikovanja povijesnog dijela gra�evine od novog mogu�e primijeniti postupke arhitektonskog oblikovanja i materijale, koji tu razliku naglašavaju, a zamjenu vršiti isklju�ivo kao �in rekonstrukcije izvornog oblika gra�evine.

(6) Ukoliko se u postupku izdavanja uvjeta ure�enja prostora u svrhu ure�enja okoliša ili izvedbe zahvata rekonstrukcije, adaptacije, restauracije i ure�enja okoliša, na gra�evinama iz stavka 1. ovog �lanka i pripadaju�im gra�evnim �esticama ne traži, odnosno ne postupa po stru�nom mišljenju nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, potrebno je primijeniti slijede�e mjere zaštite:

− zabranjeno je rušenje gra�evina, − gra�evine je potrebno održavati, adaptirati i rekonstruirati na na�in da se sa�uva izvorni oblik

gra�evine, što podrazumijeva: − rekonstrukciju izvorne konstrukcije gra�evine što podrazumijeva popravak ili zamjenu

izvornih konstruktivnih elemenata identi�nima, a što se posebno odnosi na drvene ku�e i kanatne konstrukcije, drvene trijemove, te drvene, kamene ili zidane nadvoje,

− korištenje izvornih materijala, strukture i boje pro�elja, uklju�uju�i i postupak restauracije izvornih fasadnih profilacija,

− primjenu izvornog oblika otvora (tipi�ni su vertikalno izduženi prozori i vrata s unutarnjom podjelom „zlatnog reza“ s ravnim horizontalnim nadvojima),

− primjenu tradicionalnog odnosa veli�ine otvora i veli�ine zida na pro�elju, − stolariju treba izvoditi isklju�ivo od drveta, a oblikovati na na�in da se oblikovno (širina i

me�usobni odnos pre�ki) podudara s originalnim, uz mogu�nost prilagodbe za primjenu izo stakla,

− krovište se može rekonstruirati isklju�ivo u izvornom obliku, pri �emu se pove�anje visine nadozida ili interpoliranje zabata smatra nadogradnjom i ne može se vršiti bez stru�nog mišljenja nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine,

− na krovu uli�nog pro�elja nije dozvoljeno izvoditi krovne otvore (prozore ni krovne terase), a na ostalim krovnim plohama mogu�e je krovne otvore izvoditi isklju�ivo u ravnini krova, kao krovne prozore,

− kao materijal za pokrov krova može se koristiti isklju�ivo glineni crijep, osim na gra�evinama u kategoriji etnoloških, gdje se mogu primijeniti i drvene plo�e ili slama, a

− zabranjeno je mijenjati oblik postoje�im otvorima, odnosno izvoditi lu�ne, polukružne, trokutaste i poligonalne nadvoje, ukoliko oni nisu karakteristi�ni za izvorno oblikovanje gra�evine (lu�ni i polukružni otvori tipi�ni su samo na sakralnim gra�evinama i ulazima velikih raspona na gra�evinama poljoprivrednih gospodarstava, a nisu tipi�ni za tradicijsku ruralnu stambenu arhitekturu, dok su trokutasti i poligonalni nadvoji potpuno suprotni tradiciji gradnje u Hrvatskoj),

− kod oblikovanja okoliša �estice gra�evina, betoniranje i asfaltiranje na �estici dozvoljeno je isklju�ivo prema projektu na koji je izdana suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, a dozvoljena je primjena prirodnih materijala (kamene kocke ili plo�e, drvo i kamena sipina) ili umjetnih materijala (betonski ili glineni oplo�njaci i plo�e) koji se postavljaju na zemljanu ili pješ�anu podlogu,

− korištenje biljnih vrsta visokog raslinja kod ure�enja dvorišta treba se ograni�iti na autohtone i tradicijske, ukoliko nisu alergeni (kesten, lipa, platana, trešnja, dud i sli�no), a potrebno je izbjegavati crnogoricu.

− boje koje se primjenjuju na pokloncima, kapelama, sakralnim kipovima i figurama treba odabrati u skladu s tradicionalnom sakralnom ikonografijom vremena u kojem su nastale.

(7) Op�ina može ustanoviti fond za potporu održavanja i obnove gra�evina navedenih u ovom �lanku, te sufinancirati njihovu obnovu i održavanje, ukoliko se zahvati vrše sukladno stru�nom mišljenju nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.


61

7. POSTUPANJE S OTPADOM

�lanak 212.

(1) Na podru�ju op�ine dijelom je uspostavljen sustav gospodarenja otpadom u smislu skupljanja i odvoza komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na odgovaraju�u komunalnu deponiju izvan podru�ja op�ine.

�lanak 213.

(1) Na podru�ju op�ine, radi vodonosne zone i neracionalnosti se ne predvi�a izgradnja sanitarne deponije komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, ve� se predvi�a odvoz navedenog otpada na odgovaraju�u deponiju županijske ili regionalne razine.

�lanak 214.

(1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na na�in da se osigura nesmetani kolni i pješa�ki promet i na udaljenosti od najmanje 30,0 m od nepokretnih kulturnih dobara, definiranih prema poglavlju 6.3. ove Odluke.

(2) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, mogu�e je urediti zajedni�ko kompostište unutar izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, unutar podru�ja pogodnog za intenzivni uzgoj životinja.

(3) Komunalni otpad biljnog podrijetla, mogu�e je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na na�in da kompostište bude smješteno u zoni gradnje gra�evina s izvorom zaga�enja i najmanje 15,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.

�lanak 215.

(1) Za komunalni otpad biljnog podrijetla, mogu�e je urediti zajedni�ko kompostište unutar izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, unutar podru�ja pogodnog za intenzivni uzgoj životinja.

(2) Komunalni otpad biljnog podrijetla, mogu�e je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na na�in da kompostište bude smješteno u zoni gradnje gra�evina s izvorom zaga�enja i najmanje 15,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.

�lanak 216.

(1) Opasni otpad koji je mogu�e koristiti kao sekundarnu sirovinu, može se skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim uz društvene domove ili trgovine dnevne opskrbe (stare baterije i sli�no).

(2) Opasni otpad industrijskog podrijetla potrebno je skupljati prema posebnim propisima. (3) Opasni otpad od ostataka životinjskih lešina (životinjske kože, perje i sli�no) potrebno je zbrinjavati

prema zakonskim propisima, a privremeno skupljanje mogu�e je urediti unutar izdvojenih poljoprivredno – gospodarskih zona za uzgoj životinja.

�lanak 217.

(1) Za svaku gra�evnu �esticu potrebno je u glavnom projektu odrediti lokaciju privremenog odlaganja i na�in skupljanja komunalnog otpada, a za gospodarske i gra�evine društvenih djelatnosti i tehnološkog otpada (opasnog i inertnog), ako se takav na �estici stvara.

8. MJERE SPRE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

�lanak 218.

(1) Op�ina, u Izvješ�u o stanju okoliša, treba izvršiti inventarizaciju svih zaga�iva�a na podru�ju op�ine, te Programom mjera zaštite okoliša op�ine, propisati mjere za uklanjanje štetnih utjecaja na okoliš.

(2) Ovisno o odabranom sustavu pra�enja stanja okoliša na razini Županije, Op�ina je obvezna uklju�iti se u navedeni sustav, odnosno uspostaviti vlastiti.

8.1. VODE �lanak 219.

(1) Zbog zaštite površinskih i podzemnih voda: − ne dozvoljava se direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke, a


62

− potrebno je pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, te provoditi kontrolu primjene zaštitnih sredstava, posebno kontrolom prisutnosti nitrata u tlu.

(2) Na svim parkirališnim površinama, s brojem parkirališnih mjesta ve�im od 10 po gra�evnoj �estici, te otvorenim servisnim prostorima za vozila i poljoprivredne strojeve, ukoliko se oborinske vode s navedenih površina ne odvode u sustav javne odvodnje, potrebno je kao mjeru zaštite, ugraditi ure�aje za separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima institucije nadležne za zaštitu voda.

�lanak 220.

(1) Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova i bunara za pitku vodu podove u gra�evinama u kojima se drži stoka treba izvesti kao nepropusne s odvodom osoke u gnojišnu jamu.

(2) Dno i stjenke gnojišta, do visine 50,0 cm iznad terena trebaju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

(3) Teku�ina iz gnojišta treba se odvesti u gnojišnu jamu, koji trebaju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za �iš�enje i zra�enje.

(4) Udaljenost gnojišta i gnojišnih jama od stambenih gra�evina ne može biti manja od 15,0 m, a od bunara i drugih gra�evina za �uvanje pitke vode ne može biti manja od 20,0 m.

�lanak 221.

(1) Na jezerima i ribnjacima i potocima, gdje je prisutno korištenje voda u sportske ili rekreativne svrhe, potrebno je kontinuirano kontrolirati kvalitetu vode.

8.2. TLO �lanak 222.

(1) Radi zaštite tla od u�inaka rije�ne erozije, nije dozvoljeno sje�i šume uz rije�no korito, a navedene šume definiraju se zaštitnim šumama.

�lanak 223.

(1) Postoje�a odlagališta komunalnog otpada potrebno je sanirati iskopom i premještanjem materijala, u skladu s važe�im propisima o zaštiti okoliša.

�lanak 224.

(1) Obradivo tlo, potrebno je koristiti u skladu s namjenom, prema odredbama ovog PPUO-a, a ukoliko se ne koristi u navedene svrhe, potrebno ga je pošumiti autohtonim biljnim vrstama.

(2) Podru�ja starih iskopa šljunka predvi�aju se prepustiti prirodi, bez posebnih intervencija.

8.3. ŠUME �lanak 225.

(1) Radi zaštite ugroženih životinjskih vrsta i lovne divlja�i potrebno je u kontaktnim prostorima naselja i na obradivim površinama održavati, odnosno proširivati manje šumske zajednice.

(2) Šumske površine gospodarske su namjene i mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima, uz uvjet da se time na podru�ju Op�ine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.

8.4. ZRAK �lanak 226.

(1) Izgradnja gra�evina za gospodarske djelatnosti kod kojih se u tehnološkom procesu pojavljuje otvoreni plamen, mogu se graditi prema posebnim uvjetima, koje definiraju propisi zaštite od požara i zaštite kvalitete zraka.

�lanak 227.

(1) Zaštitu zraka potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.

�lanak 228.

(1) Uz prometnice ve�eg intenziteta u naselju potrebno je predvidjeti sadnju visokog raslinja, radi smanjenja štetnih utjecaja ispušnih plinova na ukupnu kvalitetu zraka u naselju.


63

8.5. BUKA �lanak 229.

(1) Stambene zone, prostori smještaja društvenih sadržaja - ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstvene i rehabilitacijske ustanove, kao i smještajni turisti�ki sadržaji podru�ja su posebno osjetljiva na buku.

(2) Bu�ne gospodarske djelatnosti potrebno je grupirati unutar gospodarskih zona, s poštivanjem zakonom odre�enih mjera zaštite u odnosu na podru�ja posebno osjetljiva na buku.

(3) Razina buke u prostorima gospodarskih zona, može se kretati do najviše 60 dB(A) danju i 50 dB(A) no�u.

(4) Razina buke unutar stambenih zona i turisti�ke zone trebala bi se kretati do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) no�u, a unutar podru�ja zdravstvenih sadržaja do 50 dB(A) danju i 40 dB(A) no�u.

(5) Ako se gra�evine, koje su izvor buke grade unutar podru�ja koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno je prilikom izdavanja dozvole za rad, utvrditi da li su u korištenju takve gra�evine predvi�ene dodatne mjere zaštite od buke, koje na udaljenosti 5,0 m od gra�evine osiguravaju najviše 55 dB(A) danju i 45 dB(A) no�u.

8.6. UPRAVLJANJE RIZICIMA �lanak 230.

(1) Jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti Plan zaštite i spašavanja za podru�je obuhvata Op�ine, kojim je potrebno propisati sve posebne mjere zaštite.

(2) Planiranje i izgradnju skloništa kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti potrebno je primjenjivati temeljem navedenog Plana.

�lanak 231.

(1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa za gradnju, ovisno o stupnju ugroženosti podru�ja.

�lanak 232.

(1) U svrhu spre�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjednih gra�evina najmanje 4,0 m.

Izuzetno od prethodnog stavka: − udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimaju�i u obzir požarno optere�enje, brzinu

širenja požara, požarne karakteristike materijala gra�evina, veli�nu otvora na vanjskim zidovima gra�evina i drugo, da se požar ne�e prenijeti na susjedne gra�evine ili

− mora biiti odvojena od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu�aju da gra�evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov gra�evine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

(2) Radi omogu�avanja spašavanja osoba iz gra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenom prostoru , gra�evina mora imati vatrogasni prilaz odre�en prema posebnom propisu.

(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

(4) Mjere zaštite od požara utvr�ene posebnim propisima, koje nisu navedene u ovom �lanku, odre�uju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

�lanak 233.

(1) U slu�aju kada se kod gra�evina gospodarske namjene bu�nih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti utvr�uju prostorni elementi za novu izgradnju ili izmjenu postoje�eg tehnološkog procesa u postoje�im gra�evinama, a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili teku�ine ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate �e biti potrebno dokazati primijenjene mjere zaštite okoliša i zaštite od industrijskih nesre�a, u skladu s posebnim propisima.

(2) Gra�evinama iz prethodnog stavka nije mogu�e pove�avati kapacitet, volumen niti mijenjati tehnologiju, ukoliko se nalaze u neodgovaraju�im zonama unutar naselja ili na podru�jima izvan naselja na kojima se takva djelatnost ne može vršiti prema uvjetima iz ovog PPUO-a.


64

8.7. KRAJOBRAZNE, KULTURNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI PODRU�JA OP�INE

�lanak 234.

(1) Mjere zaštite krajobraznih cjelina, prirodnih vrijednosti i kulturno povijesne graditeljske baštine odre�ene su u poglavlju 6. ove Odluke.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA I NA�IN PRIMJENE �lanak 235.

(1) Obavezna je izrada slijede�ih prostornih planova užih podru�ja: − urbanisti�ki plan ure�enja ili detaljni plan ure�enja za prostor gospodarske zone isto�no od

Botova, − urbanisti�ki plan ure�enja ili detaljni plan ure�enja za zonu pretežito proizvodnih djelatnosti

zonu uz jezero Šoderica, − urbanisti�ki plan ure�enja ili detaljni plan ure�enja za turisti�ku zonu uz jezero Šoderica, koji

se može izraditi i kao izmjena i dopuna TRC Šoderica izra�en od Plan d.d. Zagreb, 1991. i − detaljni plan ure�enja prostora za razvoj stambene zone uz školu u Drnju

(2) Preporu�a se izrada slijede�ih prostornih planova užih podru�ja: − detaljni plan ure�enja izdvojenog stambenog podru�ja – naselja Roma isto�no od Drnja i − urbanisti�ki plan ure�enja naselja Tor�ec (UPU naselja)

(3) Kod izrade Urbanisti�kog plana ure�enja naselja Tor�ec, potrebno je u postupak izrade uklju�iti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, radi zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti naselja.

�lanak 236.

(1) Obavezni obuhvat plana ure�enja užeg podru�ja za prostore izdvojenih podru�ja definiran je granicom izdvojenog podru�ja

(2) Obavezni obuhvati planova ure�enja užih podru�ja za dijelove naselja prikazani su na kartografskom prikazu br. 4.1. , a mogu se proširiti na kontaktni prostor naselja, ukoliko se o�ekuje me�usobni utjecaj izgra�enog i neizgra�enog podru�ja.

(3) Za izgra�ene dijelove naselja koji su obuhva�eni obaveznim obuhvatom planova ure�enja užeg podru�ja, uvjeti ure�enja prostora mogu se utvr�ivati i prije izrade navedenih prostornih planova užih podru�ja, temeljem odredbi ovog prostornog plana.

�lanak 237.

(1) Na podru�ju op�ine, u svrhu interpolacije �estica i gradnje gra�evina na izgra�enim dijelovima naselja i podru�jima za razvoj naselja, za koje obveza izrade plana užeg podru�ja nije odre�ena u kartografskim prikazima, nije obavezna izrada prostornih planova ure�enja užih podru�ja naselja.

�lanak 238.

(1) Fazna izrada prostornih planova užih podru�ja propisuje se Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru Op�ine.

�lanak 239.

(1) Temeljem posebnih propisa, obavezna je izrada procjene utjecaja na okoliš za slijede�e zahvate u prostoru:

− izdvojena poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja - kapacitiranih sukladno posebnom propisu, te

− osnivanje eksploatacijskih polja, te − druge gra�evine za koje je to odre�eno posebnim propisom.

�lanak 240.

(1) Obavezna je sanacija svih postoje�ih odlagališta otpada na podru�ju op�ine, sukladno Zakonu o otpadu.


65

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA �lanak 241.

(1) Kao mjeru racionalizacije korištenja prostora naselja, predlaže se stimuliranje gradnje unutar izgra�enih dijelova naselja.

�lanak 242.

(1) Iz socijalnih razloga predlaže se pokretanje Programa ure�enja bespravno izgra�enih naselja Roma, na županijskoj razini, s ciljem utvr�ivanja stanja korisništva (geodetska izmjera i katastarska evidencija) i vlasništva (gruntovna evidencija), utvr�ivanja gra�evnog stanja i definiranja daljnjih mogu�nosti ure�enja prostora - kroz izradu plana ure�enja užeg podru�ja i parcelacije.

(2) Alternativno je program mogu�e koncipirati na na�in da se bespravno izgra�eno naselje sruši, a stanovništvo preseli na napuštene, nekorištene ili druge pogodne stambene �estice u okolnim naseljima.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRA�EVINA �IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

�lanak 243.

(1) Gra�evine koje se nalaze izvan gra�evinski podru�ja naselja, ukoliko su izgra�ene na temelju gra�evinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968., ovim planom se tretiraju kao postoje�a izgradnja.

(2) Ukoliko su gra�evine iz prethodnog stavka, u suprotnosti sa planiranom namjenom odre�enom ovim PPUO-om, mogu se adaptirati, sanirati, ili rekonstruirati samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

�lanak 244.

(1) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za: − stambene, odnosno stambeno-poslovne gra�evine:

1. obnova, sanacija i zamjena ošte�enih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova gra�evine i krovišta u postoje�im gabaritima;

2. priklju�ak na gra�evine i ure�aje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postoje�e gra�evine koje ih nemaju u svom sastavu ili na postoje�oj gra�evnoj �estici, i to u najve�oj površini od 16 m2;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomo�nih prostora, tako da s postoje�im ne prelazi ukupno 150,0 m2 bruto gra�evinske površine svih etaža, s time da se ne pove�a broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postoje�eg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s

nadozidom ako se radi o pove�anju stambenog prostora iz to�ke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postoje�ih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

− gra�evine druge namjene (gospodarske, društvene, komunalne i prometne gra�evine): 1. obnova i sanacija ošte�enih i dotrajalih konstruktivnih dijelova gra�evina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgra�enosti za

gra�evine do 100 m2 bruto izgra�ene površine, odnosno 16m2 + 5% ukupne bruto izgra�ene površine za ve�e gra�evine;

3. prenamjena i funkcionalna preinaka gra�evine vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena nije u suprotnosti sa ovim PPUO-om.

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena ure�aja i instalacija vezanih za promjenu tehni�kih rješenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti;

5. priklju�ak na gra�evine i ure�aje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena gra�evina i ure�aja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno

prometnih površina; 7. sanacija postoje�ih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

(2) Zahvati neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada u cilju zamjene postoje�e stambene ili stambeno-poslovne gra�evine novom ili dogradnje u produžetku postoje�e gra�evine, ako se time ne pove�ava visina vijenca, mogu se izvesti i na postoje�im gra�evinama �ija me�usobna udaljenost je manja od propisane u poglavlju 2.2.4., �lanku 75. ove Odluke , ali uz obvezu poštivanja posebnih uvjeta zaštite od požara i pri �emu se posebno ne ograni�ava površina dogra�enog dijela gra�evine.


66

III. ZAVRŠNE ODREDBE �lanak 245.

(1) Elaborat izvornika Prostornog plana ure�enja Op�ine Drnje izra�uje se u pet (5) primjeraka, a ovjerava ga predsjednik Op�inskog vije�a Op�ine Drnje.

(2) Po primjerak izvornika dostavit �e se: − Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, − Zavodu za prostorno ure�enje Koprivni�ko – križeva�ke županije i − Uredu državne uprave u Koprivni�ko – križeva�koj županiji, Službi za prostorno ure�enje,

zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove. (3) Po dva primjerka izvornika dostavit �e se:

− Op�ini Drnje. (4) Grafi�ki dijelovi PPUO-a izra�eni na magnetnom mediju pohranit �e se u arhivi Op�ine.

�lanak 246.

(1) Za tuma�enje ove Odluke nadležno je Op�insko vije�e Op�ine Drnje.

�lanak 247.

(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanisti�ka inspekcija u skladu s posebnim propisima.

�lanak 248.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke za podru�je Op�ine prestaju važiti Provedbene odredbe Prostornog plana (bivše) op�ine Koprivnica («Službeni glasnik Koprivni�ko – križeva�ke županije broj 8/01) i granice gra�evinskih podru�ja naselja, utvr�ene navedenim planom.

(2) Prostornim planom TRC Šoderica, iz 1991. godine, zbog razlikovanja u namjeni površina, koji ga �ine neuskla�enim s Prostornim planom Županije i ovim Prostornim planom, potrebno je staviti van snage ili uskladiti s ovim Planom , oboje u skladu s posebnim propisom.

(3) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Koprivni�ko-križeva�ke županije».

OP�INSKO VIJE�E OP�INE DRNJE KLASA: 350-01/05-01/01 URBROJ: 2137/04-06-58 Drnje, 9.svibnja 2006.

PREDSJEDNIK OP�INSKOG VIJE�A

Stjepan Antoli�

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje

5

SADRŽAJ ODLUKE O DONOŠENJU PPUO S ODREDBAMA ZA PROVO�ENJE

I. OP�E ODREDBE ................................................................................................................1

II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE............................................................................................2

1. UVJETI ZA ODRE�IVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRU�JU OP�INE DRNJE .............................................................................................................................................2

2. UVJETI ZA URE�ENJE PROSTORA .................................................................................5

2.1. GRA�EVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU I KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KU ŽUPANIJU .....................................................................................................................5

2.2. GRA�EVINSKA PODRU�JA NASELJA ......................................................................6 2.2.1. Uvjeti odre�ivanja namjene gra�evina ......................................................................7 2.2.2. Smjernice za razgrani�enje površina unutar gra�evinskih podru�ja naselja i

mogu�nost gradnje ovisno o funkcionalnoj zoni...............................................................................10 2.2.3. Uvjeti ure�enja prostora i gradnje unutar izgra�enih dijelova gra�evinskog

podru�ja naselja, obzirom na karakteristi�ne matrice naselja ..........................................................14 2.2.4. Op�i uvjeti ure�enja gra�evnih �estica i gradnje gra�evina unutar stambenih

zona u gra�evinskim podru�jima naselja .........................................................................................19 2.2.5. Smjernice za izradu prostornih planova užih podru�ja u naseljima (UPU i

DPU) i smjernice za ure�ivanje pojedinih dijelova naselja bez izrade prostornih planova užih podru�ja ................................................................................................................................25

2.3. IZGRADNJA IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA...................................26

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU........................26

3.1. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA....................................................26

3.1.1. Uvjeti lociranja gra�evina gospodarskih djelatnosti na vlastitim gra�evnim �esticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju................................................27

3.1.2. Uvjeti lociranja gra�evina gospodarskih djelatnosti kao prate�ih ili kao pomo�nih na gra�evnim �esticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju...............................28

3.2. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA........................................................31

3.2.1. Izdvojena podru�ja za obavljanje gospodarskih djelatnosti.....................................31 3.2.2. Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela...............................................36 3.2.3. Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela ..........................38

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU..............................39

4.1. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UNUTAR GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA....................................................39

4.2. UVJETI URE�ENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRA�EVINSKIH PODRU�JA NASELJA........................................................41

4.2.1. Izdvojena podru�ja za društvene djelatnosti ...........................................................41 4.2.2. Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela....................................................42 4.2.3. Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela ...............................42

5. UVJETI ZA UTVR�IVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE ............................................................42

5.1. PROMETNI SUSTAV .................................................................................................43 5.1.1. Cestovni promet......................................................................................................43 5.1.2. Željezni�ki promet ...................................................................................................47 5.1.3. Poštanski promet ....................................................................................................47 5.1.4. Telekomunikacijski promet i radio veze ..................................................................47

5.2. ENERGETSKI SUSTAV .............................................................................................48 5.2.1. Dijelovi sustava za proizvodnju elektri�ne energije .................................................48 5.2.2. Prijenos i distribucija elektri�ne energije .................................................................48 5.2.3. Prijenos i distribucija plina.......................................................................................49

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje

6

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.............................................................................49 5.3.1. Zaštita od voda .......................................................................................................49 5.3.2. Korištenje voda .......................................................................................................49 5.3.3. Vodoopskrbni sustav...............................................................................................49 5.3.4. Sustav odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda .....................................................50

5.4. GROBLJA...................................................................................................................51

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KRAJOBRAZNIH I KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI .........................................................................................................................................51

6.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI...........................................................51 6.2. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ...................................................53 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI ..................................55

6.3.1. Spomeni�ka podru�ja i cjeline.................................................................................55 6.3.2. Pojedina�na nepokretna kulturna dobra .................................................................58

7. POSTUPANJE S OTPADOM.............................................................................................61

8. MJERE SPRE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ.................................61

8.1. VODE .........................................................................................................................61 8.2. TLO ............................................................................................................................62 8.3. ŠUME.........................................................................................................................62 8.4. ZRAK..........................................................................................................................62 8.5. BUKA..........................................................................................................................63 8.6. UPRAVLJANJE RIZICIMA..........................................................................................63 8.7. KRAJOBRAZNE, KULTURNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI PODRU�JA

OP�INE ...................................................................................................................................64

9. MJERE PROVEDBE PLANA.............................................................................................64

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA I NA�IN PRIMJENE ............................64 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA ...........................................65 9.3. REKONSTRUKCIJA GRA�EVINA �IJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI .....................................................................................................................65

III. ZAVRŠNE ODREDBE........................................................................................................66

Documents

Odluku o donošenju Prostornog plana ure ine Drnje I. OP E ......- izdvojena podruja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te graevina i ureaja infrastrukture i komunalnih servisa,