ODLAGANJE I ZBRINJAVANJE OTPADA

POJMOVI VEZANI ZA UPRAVLJANJE OTPADOMlan 4.Zakona o upravljanju otpadom:

OTPAD-tvari ili predmeti koje vlasnik odlae, namjerava da odlae ili se trai njihovo odlaganje u skaldu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrenoj u provedbenom propisuKOMUNALNI OTPAD-otpad iz domainstva, kao i dr.otpad koji je po svojoj rpirodi ili sastavu slian otpadu iz domainstvaOPASNI OTPAD-svaki otpad koji je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasanNEOPASAN OTPAD- otpad koji nije definiran kao "opasan otpad"INERTNI OTPAD-otpad koji nije podloan znaajnim fizikim, kemijskim ili biolokim promjenama. Intertan otpad se nee rastvarati, spaljivati ili na drugi nain fiziki ili kemijski obraivati, bioloki razgraivati ili nepovoljno utjecati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na nain da uzroi zagaenje okolia ili ugroavanje zdravlja ljudi.UPRAVLJANJE OTPADOM-sistem djelatnosti i radnji vezanih za otpad, ukljuujui prevenciju nastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i njegovih opasnih tvari, tretman otpada, planiranje i nadzor djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada, otvaranje i odravanje ureaja za tretman otpada, monitoring, savjetovanje i izobrazbu u vezi upravljanja otpadom; ODLAGA-bilo koja osoba kojoj se isporuuje otpad ili koje obavlja odlaganje takvog otpadaVLASNIK-je proizvoac otpada i fizika ili pravna osoba koja posjeduje otpadPROIZVOA-je bilo koja osoba ijom djelatnou se proizvodi otpad (izvorni proizvoa), i/ili bilo koja osoba koja obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizikih karakteristika ili sastava otpada

Zakon o zatiti okolia BiH:NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNOLOGIJE- najuinkovitiji i najnapredniji stepen razvitka djelatnosti i njihova naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena odreenih tehnologijaSTANDARD KVALITETA OKOLIA-propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odreenome vremenskom razdoblju u odreenoj sredini ili odreenome dijeluOPASNA SUPSTANCA (MATERIJA)- podrazumijeva supstancu, mjeavinu supstanci ili preparat utvren provedbenim propisom, a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod, nusproizvod, talog ili meuproizvod, ukljuujui i one supstance za koje je osnovano oekivati da bi mogle nastati u sluaju nesreeGRANINE VRIJEDNOSTI EMISIJE" - masa izraena u vidu specifinih parametara, koncentracije i/ili razina emisija,koje nee biti prekoraene tijekom odreenog ili odreenih vremenskih razdobljaKOMPONENTE OKOLIA- tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgraeni (umjetni ) okoli, nastao kao posljedica djelovanja ljudskog faktora i sastavni je dio okolia

VRSTE OTPADAPostoji hijerarhija postupaka sa otpadom, odreena optereenjem otpada na okoli. Pravni okvir za uspostavu sist.upravljanja otpadom predstavlja Zakon o upravljanju otpadom ''Sl.novine FBiH 33/03'' i ''Sl.glasnik RS 53/02''. Prema lanu 5.Zakona o upravljanju otpadom BiH, osnovna naela upravljanja otpadom su: prevencija, mjere opreznosti, odgovornost proizvoaa otpada, zagaiva plaa, blizina, regularnost.Razlikuju se sljed.osnovne vrste otpada: Komunalni Industrijski i tehnoloki otpad Opasni otpad

Komunalni otpad- otpad iz domainstva nastao u stambenim objektima, ustanovama, lokalima, prodavnicama, na javnim povrinama i u ind.pogonima koji je slian otpadu u ranije navedenim sluajevima. Deponije moraju imati kvalitetne i tehnoloki definisane postupke za zbrinjavanje otpada, kako bi se smanjio negativan uticaj na okolinu.. ti postupci se mogu podijeliti u 5 faza:I FAZA: odabir lokacijeII FAZA: projektovanje odlagalitaIII FAZA: gradnja odlagalitaIV FAZA: upotreba odlagalitaV FAZA: zatvaranje odlagalitaU fazi projektovanja, fazi gradnje i upotrebe treba rijeiti pitanja koja se odnose na: bazno tlo, temeljni zatitni sloj, tijelo odlagalita, zavrni pokrov i sist.za otplinjavanje.Ind.otpad- otpad koji je nastao u proizvodnim procesima u ind. i privredi, a koji se razlikuju od komunalnog otpada po sastavu i svojstvima. U FBiH ind.godinje proizvede oko 2.4miliona tona otpada od ega opasni otpad ini oko 0.5% mase. Samo oko 10% nastalog ind.otpada adekvatno se zbrinjava, dok se ostatak neadekvatno odlae na nezatieno tlo u ili izvan kruga ind.postrojenja, neadekvatno spaljivanje ili prosipanje u vodotokove. Najznaajniji proizvoai ind.otpada su bazne hem.ind.,ind.koe, metalna i metalo-preraivaka ind., rudnici, termo- i hidroelektrane. Procjena je da je oko 170 hektara povrine nezatienog zemljita na podruiju FBiH prekriveno neadekvatno odloenim ind.otpadom, prije svega ljakom i pepelom iz velikih kotlova.Razlikuju se tzv.laka i teka ind. Laka ind.: tekstil, boje i lakovi, karton, papir, lijekovi, plastika, bijela tehnika, prerada hrane, drveta, pivarska ind., proizvodnja graevinskih materijala, poizv.kompjutera, klaonice. Otpad iz ove ind.bio: tkanina, staklo, papir, karton, plastika, boje i lakovi*, ulja i mulj zagaen gorivom*, rastvarai, otpaci hrane, krv, kosti, metal, kiseline i baze*, azbest*, akumulatori* itd.Termin teka ind.podrazumijeva vaenje minerala, preraivaku ind., a ukljuuje hem.ind., rudnike, kamenolome, cementare, fabrike soli i sode, obrada vode za pie.

OPASAN OTPADPrema lanu 4.Zakona o upravljaju otpadom BiH, opasan otpad je svaki otpad koji je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli. Opasan otpad je svaki otpad koji ima jednu ili vie sljed.karakteristika:-plamite 55C-sadri jednu ili vie supstanci iz prve grupe ptrova u ukupnoj koncentraciji 0.1%-sadri jednu ili vie supstanci iz 2.grupe otrova u ukupnoj koncentraciji 3%- sadri jednu ili vie supstanci iz 3.grupe otrova u ukupnoj koncentraciji 25%- sadri jednu ili vie korozovnih supstanci u odreenoj koncentraciji- sadri jednu ili vie nadraujuih supstanci u odreenoj koncentraciji- sadri jednu od kancerogenih supstanci u odreenoj koncentraciji- sadri jednu supstancu toksinu za reprodukciju u odreenoj koncentraciji- sadri jednu mutagenu supstancu u odreenoj koncentracijiPostoje sljed.vrste opasnog otpada: OPASNI KUNI OTPAD, ELEKTRONSKI I ELEKTRINI OPASNI OTPAD, OPASNI MEDICINSKI OTPAD, RADIOAKTIVNI OTPAD KOJI UJEDNO PREDSTAVLJA I NAJOPASNIJU VRSTU OTPADA

OPASNI KUNI OTPAD je dio kunog otpada koji je teko zbrinuti i koji predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i okolinu zbog svoje hem.i bioloke prirode (eng. HHW- Household Hazardious Waste)Postoje 4.gl.kategorije opasnog kunog otpada:1. Boje, premazi, otapala i sl.proizvodi2. Vrtne hemikalije i proizvodi za njegu kunih ljubimaca3. Proizvodi iz motornih vozila4. Hemikalije i mat.koje se koriste u domainstvu (sredstva za ienje, izbjeljivanje, omekivai vode, baterije itd.)Opasni elementi koji se javljaju: arsen, olovo, kadmij, iva, cink, krom, bakar, nikl,, PCB (polihloridnibifenili) i dr.

ELEKTROSNKI I ELEKTRINI OTPAD (EEO)U EEO spadaju svi elektrini i elektrosnki dijelovi kojima je vidjek proao. Oni sadre: asren, kadmij, olovo, ivu, plastiku. U Zakonima EU EEO se oznaava skraenicom WEEE- Waste Electrical Electronic Equipment.EEO moe se svrstati u 10 gl.grupa ureaja:1. Veliki kuanski aparati (hladnjaci, el.poreti, maine za pranje vea i sua)2. Mali kuanski aparati (zidni i runi satovi, ureaji za ivenje, pletenje, el.noevi, usisiva)3. Oprema informatike tehnike i oprema za telekomunikacije4. Oprema iroke potronje (TV, vidoe kamere, audio pojaala, muziki instrumenti)5. Rasvjetna oprema (svjetiljke, osim sijalica za arnom niti)6. Elektrini i elektronski aparati (builice, brusilice, testere, maine za bruenje)7. Igrake, oprema za razonodu i sportska oprema8. Medicinski ureaji9. Instrumenti za nadzor i upravljanje10. Samoposluni aparatiElektini i elektronski ureaji sadre nekoliko stotina razliitih materija. Neki su od njih nakon upotrebnog vijeka ureaja ponovo iskoristivi. Takoer sadre i tvari koje mogu biti vrlo tetne ako se sa ovom vrstom otpada postupa nepravilno. Iz tog razloga, EEO sakuplja se odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjava na ekoloki prihvatliv nain.

KATEGORIJA OTPADASTEPEN RECIKLAE I PONOVNE UPOTREBE % PROSJENE MASE UREAJA

PROCENT OBNOVE

Veliki kuanski aparati 75 80%

Mali kuanski aparati (oprema za osvjetljenje, el.alat, igrake, sportka oprema) 50 70 %

IT ureaji i telekomunikacioni ureaji, ureaji za relaksaciju 65 75%

Lampe na gas 80

Primjeri primjene:1. OLOVO- lemi spojevi,CRT monitori (CRT-Cathode Ray Tube)2. KOSITAR- lemni spojevi3. BAKAR- bakarne ice i vodii na ploama4. ALUMINIJ- gotovo svi elektroniki ureaji ga imaju5. ELJEZO- metalna kuita6. SILICIJ i STAKLO- integralni krugovi elektrini, matine ploe7. NIKL i KADMIJ8. LITIJ- litij-jonske punjive baterije9. CINK- na oplati elinih dijelova10. ZLATO- oplata konektora11. AMERICIJ- dimni alarmi i radioaktivni izvori12. IVA- u fluorescentnim cijevima, ivinim termometrima13. UGLJIK- elik, platika, otpornici, svoenje naponskog nivoaStatistikom obradom podataka, dobiveno je da svaki stanovnik EU odbaci oko 14kg EEO, to je za oko 5 miliona tona godinje na nivou EU. Vropski parlament donio je Direktivu broj 2002/96/EC, a cilj Direktive jeste da promovie reciklau, ponovno koritenje i druge forme vraanja EEO u novu upotrebu. Ovom Direktivom se zahtijeva: nain skupljanja i tretman EEO, utvrdi alternativan tretman za velike koliine reciklabilnog materijala, edukuje radno osoblje za postupanje sa otpadom i da se sve uskladi na ekonomskom interesu.

ZDRAVSTVENI RIZICIPo evropskim Propisima 1l vode smije sadravati maksimalno 0.0001mg tekog metala i zbog toga lanice EU izbacuju olovo iz veine proizvoda.

OPASNI MEDICINSKI OTPADPod medicinskim otpadom podrazumijeva se sav otpad nastao kao proizvod pruanja zdravstvene zatite kako ljudi tako i ivotinja, bez obzira na njegov sastav, osobine i porijeklo. Prema WHO medicinski otpad sastoji se od:1. Ljudskih organa i tkiva2. Krvi i drugih tjelesnih tenosti3. Lijekova i dr.farmaceutskih preparata4. Upotrijebljenih igala, skalpela i dr.otrih instrumenara5. Otpad koji potie od medicinske, stomatoloke, farmaceutske i sline prakse, koji moe inficirat osobu koja dodje u kontaktMedicinski otpad moe biti: Kliniki (inertni i opasni) i nekliniki (inertni i opasni)Opasni medicinski otpad, zavisno od svojstava dijeli se na: Infektivni, farmaceutski, patoloki, geotoksini, radioaktivni, hemijski, otpad sa visokim sadrajem tekih metalaOpasni medicinski otpad predstavlja potencijalni rizik po ivotnu sredinu i zdravlje, a najznaajnije opasnosti su: infekcija, povreivanje, torvanje, ozraivanje, te zagaivanje zemljita i podzemnih voda.U ukupno poizvedenoj koliini medicinskog otpada, oko25% je opasni otpad, a ostalo komunalni, uz napomenu da je 80% opasnog medicinskog otpada infektivno.Vrste medicinskog otpada: Infektivni- labaratorijske kulture, materijali i oprema u kontaktu sa zaraenim pacjentima Patoloki- krv i dr.tjelesne tekuine Opti predmeti- igle sklapeli i dr Farmaceutski- lijekovi Hemijski- otapala i labaratorijski reagensi Teki metali- baterije, mjerai pritiska, termometri Posude pod pritiskom- plinske boce, metalni spremnice Radioaktivni otpad- tekuine koje se koriste u radioterapiji, urin, izluevine boleskina lijeenim radionuklidimaPrimjeri infekcija su: gastroenterine, respiratorne, okularme, kone, antraks, meningitis, sepsa, bakteremija, hemoragine groznice, virusni hepatitisi A,B iC.

Metode obrad emedicinsog otpada su:1. INSENERACIJA- proces u kome medicinski otpad sagorijeva proizvodei gasove i nesagorivi ostatak (pepeo)2. Hemijska dezinfekcija- dezinfekcija radnih povrina, opreme...3. Dezinfekcija parom- izlaganje infektivnog otpada visokoj temp.i pritisku4. Jonizirajua gama zraenja5. Nejonizirajue zraenje mikrotalasa6. Nejonizirajue zraenje radiotalasima7. Isputanje tenog otpada u kanalizaciju

RADIOAKTIVNI OTPADPrema definiciji meunarodne Agenicje za atomsku energiju (IAEA- International Atomic Energy Agency) je materijal koji sadri ili je kontaminiran radionuklidima u koncentracijama takvim da je nivo radioaktivnosti i vei od vrijednosti specificiranih od strane kompetentnih tijela, a da pri tome nema upotrebnu vrijednost.Otpad iz ove grupe nastaje tokom itavog ciklusa koritenja:I CIKLUS- sastoji se od dobivanja i prerade uranove rude do krajnjeg proizvodaII CIKLUS-koritenej goriva u nuklearnom reaktoru se tokom jedne godine zamijeni 1/3 goriva, to znai da se ukupna koliina zamijeni za 3 godine (NE Krko ta kol.iznosi 82t)III CIKLUS-zbrinjavanje iskoritenog goriva zapoinje privremenim skladitenjem, a zavrava trajnim odlaganjem otpadaTokom ciklusa koritenja goriva nastaje otpad koji je uzrokovan snanim zraenjem okoline (odjea, obua, predmeti) sve to je bilo u blizini ili u dodiru sa emiterima zraenja. Takav otpad se naziva tehnoloki otpad.Pojam skladitenje podrazumijeba privremeno uvanje RA otpada pri emu je osigurana zatita okoline. Dva su naina privremenog odlaaganja tj.skladtenja visoko radioaktivnog otpada: mokro i suho skladitenjeMokro skladitenje je najraireniji nan skladitenja,a podrazumijeva ''dranje'' iskoritenih elemenata u bazenu sa vodom u krugu NE. Nakon iskoritenja u nuklearnom reaktoru dio gorivih elemenata se za vrijeme remonta elektrane vadi iz jezgra reaktora i odlae u bazen a iskoriteno gorivoSuho skladite iskoritenog goriva predstavlja skladite u kojem je istroeno gorivo smjeteno u inertnom plinu ili vazduhu. Odlaganje je mogue u nosivim kontejnerima tzv. ''nezavisnim skladitima'' ili u bunkerima (podzemne ili nadzemne armirano-betonske zgrade).5 | Page