Skladištenje i odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada

Radioaktivni otpad (RAO) je otpad koji ima veću radioaktivnost nego druge vrste otpada. Granične vrijednosti radi-oaktivnosti iznad kojih se otpad smatra radioaktivnim određuju se propisima.Radioaktivnost otpada i drugih tvari potječe od nestabilnih vrsta atomskih jezgri (tzv. radionuklida), koje se sponta-no mijenjaju (raspadaju) u drugačije jezgre, i pritom emitiraju radioaktivno zračenje. Prirodna radioaktivnost, koja potječe od radionuklida koje nalazimo u prirodnim tvarima (pa tako i u ljudima) je mala, i nema naznaka da je štetna za ljudsko zdravlje.Povećana radioaktivnost RAO potječe od umjetnih radionuklida koji su proizvedeni različitim ljudskim djelatno-stima. Ta se radioaktivnost umanjuje tijekom vremena. No, treba spriječiti utjecaj RAO na ljude i okoliš sve dok je njegova radioaktivnost veća od prirodne.Obrada i pakiranje RAO sprečavaju izravni utjecaj njegove radioaktivnosti na okoliš i ljude u blizini. Međutim, po-trebno je osigurati da do takvog utjecaja neće doći niti nakon duljeg vremena, kada pakiranje možda više neće moći zadržati RAO unutar spremnika. Zbog toga se planiraju odgovarajući postupci skladištenja i odlaganja RAO.Nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) je vrsta koja čini daleko najveću količinu RAO iz svih primjena, i koja se može na siguran način dosta jednostavno skladištiti i odlagati. Za razliku od njega, visokoradioaktivni otpad (VRAO), u koji spada i istrošeno nuklearno gorivo (ING) ako se neće dalje prerađivati, zahtijeva posebno pakiranje u spremnike koji odvode toplinu od radioaktivnog raspada, te odlaganje duboko pod zemljom u posebnim uvjetima.Centar za zbrinjavanje RAO u Republici Hrvatskoj trenutno planira izgraditi sljedeće objekte:

- centralno skladište NSRAO koji je nastao u RH (kratkoročni cilj, 2 godine),- dugoročno skladište NSRAO iz Nuklearne elektrane Krško (srednjeročni cilj, 10 godina),- odlagalište NSRAO (dugoročni cilj).

Različiti tipični oblici pakiranja NSRAO.

Pakiranje NSRAO: Nakon prikupljanja u posude (plava bačva), otpad se (ovi-sno o sadržaju) preša, spaljuje, isušu-je, miješa s aditivima radi kemijske stabilizacije, te pakira u posude u kru-tom i inertnom stanju (crna bačva).

Skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO)

Skladišta NSRAO su čvrste zgrade, obično prizemnice ili djelomično ukopane, na prikladnoj lokaciji, gdje se ne oče-kuju poplave, jači potresi i slično. U njima se otpad čuva nekoliko desetljeća, pa i do stotinjak godina (dugoročno skladištenje), prije konačnog smještanja u odlagalište.Otpad se u skladištu slaže tako da se spremnici mogu nadgledati, vaditi i vraćati natrag. Krajnje jamstvo sigurnosti i izolacije od okoliša je fizički nadzor otpada unutar skladišta.

Pogled na poznati nizozemski skladišni kompleks COVRA i nje-govu okolicu. Dugoročno skladište NSRAO je lijevo dolje.

Unutrašnjost skladišta NSRAO u kompleksu COVRA.

Slovensko skladište NSRAO Brinje (ne sadrži otpad iz Nuklearne elektrane Krško).

Unutrašnjost skladišta Brinje.

Skladište NSRAO u krugu Instituta „Ru-đer Bošković“ (sada zatvoreno).

Unutrašnjost skladišta na Institutu „Ruđer Bošković“. Unutrašnjost skladišta NSRAO u Nuklearnoj elektrani Krško.

U krugu Nuklearne elektrane Krško skladišti se NSRAO koji nastaje u redovitom radu, u omanjoj zgradi koja će uskoro biti popunjena

Odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO)

Odlagalište je konačno odredište otpada, kamo se doprema nakon skladištenja ili izravno od proizvođača. U odlaga-lištu će NSRAO biti izoliran od okoliša barem nekoliko stotina godina, dok mu se radioaktivnost ne umanji na razinu radioaktivnosti prirodnog okoliša.Na lokacijama znatno iznad razine podzemne vode, obično se grade četvrtaste armirano-betonske jedinice za odla-ganje NSRAO (kazete) koje su djelomično ukopane, a nakon punjenja će biti posve prekrivene dodatnim izolacijskim pokrovom i vegetacijom.Poznati primjer je španjolsko odlagalište El Cabril, a hrvatsko bi moglo biti sličnoga tipa, samo desetak puta manje.Sigurnost odlagališta postiže se višestrukom barijerama, a provjerava praćenjem stanja u odlagalištu i u okolišu.

Ulaganje posuda sa NSRAO u betonski spremnik, prije zalijevanja s betonom.

Slaganje betonskih spremnika u kazetu, prije za-lijevanja s betonom.

Nakon punjenja prve kazete u El Cabrilu, zaštitna krovna konstrukcija se premješta na iduću.

Dovršava se punjenje i beto-niranje prvog dvoreda kaze-ta u El Cabrilu prošle godine.

Pogled na odlagalište El Cabril godine 1996. kad je počelo punjenje prvoga dvoreda kazeta.

www.radioaktivniotpad.org