ODGOJNO-OBRAZOVNI PROJEKT KATOLIČKE KLASIČNE GIMNAZIJE S

PRAVOM JAVNOSTI U VIROVITICI

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJANACIONALNI URED ZA KATOLIČKE ŠKOLE

I POŽEŠKA BISKUPIJA

2

IZDAJE:POŽEŠKA BISKUPIJA

Ured za katoličke škole iKatolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici

Tekst dokumenta Hrvatske biskupske konferencije za potrebe škole prilagodio tim nastavnika:

Maja Fabijanac, prof.Sunčana Voronjecki, prof.

Vinko Oršulić, prof.Hrvoje Drvenkar, prof.

Mario Franić, prof.Alojzije Groš, prof.

Odgovorna osoba:Mario Voronjecki, dipl. teolog,

ravnatelj škole

Grafička priprema i tisak:GRAFOPROJEKT Virovitica

SADRŽAJ

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

2. POVIJEST ŠKOLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3. ŠKOLA DANAS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

4. IDENTITET ŠKOLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 4.1. Identitet katoličke škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

4.2. Identitet klasične gimnazije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

4.3. Identitet obilježen osobom bl. Ivana Merza – zaštitnika škole . . . 9

5. ODGOJNO-OBRAZOVNA ZAJEDNICA . . . . . . . . . . . . . . 11 5.1. Odgojno ozračje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

5.2. Nastavnik u katoličkoj klasičnoj gimnaziji . . . . . . . . . . . . 12

5.2.1. Odnos nastavnik – učenik . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

5.2.2. Odnos nastavnik – roditelj . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

5.2.3. Trajno usavršavanje nastavnika . . . . . . . . . . . . . . 14

5.2.4. Stručna usavršavanje nastavnika . . . . . . . . . . . . . 14

5.2.5. Duhovna usavršavanje nastavnika . . . . . . . . . . . . . 15

5.2.6. Vjeroučitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

5.2.7. Duhovnik škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

5.3 Nenastavno osoblje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

6. INDIVIDUALAN PRISTUP UČENIKU . . . . . . . . . . . . . . . 18 6.1. Učenik u središtu odgoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

6.2. Dodatni rad s učenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

6.3. Dopunski rad s učenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

6.4. Državna matura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

6.5. Natjecanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

7. OBITELJ I ŠKOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 7.1. Obitelj – prva i trajna odgojna zajednica . . . . . . . . . . . . . 21

7.2. Odnos škola – obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

7.3. Suradnja s roditeljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

7.3.1. Informativni razgovori s roditeljima . . . . . . . . . . . . . 22

7.3.1. Roditeljski sastanci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

7.3.1. Vijeće roditelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

8. NAŠA PEDAGOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 8.1. Odgojni autoritet i pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

8.2. Odgojno – obrazovni sadržaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

3

Kontakt podaci škole:

KATOLIČKA KLASIČNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI U VIROVITICI

Trg Ljudevita Patačića 3, Virovitica

Tel./fax: 033/800-756 (tajništvo)

033/800-648 (računovodstvo)033/554-145 (knjižnica)

E-mail: ured@gimnazija-katolicka-

klasicna-vt.skole.hr

Web: www. kkg-vtc.hr

OIB: 18377801049

8.2.1. Vjerske aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

8.2.2. Kulturne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

8.2.3. Sportsko – rekreativne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . 26

8.2.4. Izleti i ekskurzije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

8.3. Preventivni rad s učenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

8.4. Vrednovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

8.4.1. Izvještaji na polugodištu i na kraju školske godine . . . . . . 29

8.4.1. Ankete o učiteljima i stručnoj službi . . . . . . . . . . . . 29

8.5. Suradnja s drugim (katoličkim) školama . . . . . . . . . . . . . 30

8.5.1. Susreti katoličkih osnovnih i srednjih škola na biskupijskoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

8.5.2. Susreti katoličkih škola na državnoj razini . . . . . . . . . 30

9. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30

Dio nastavnika i djelatnika škole

4

1. UVODKatolička škola je škola za osobu i škola koju čine osobe. Svaka osoba, u svojim

materijalnim i duhovnim potrebama u srcu je Isusova učenja – zato je razvoj oso-be cilj katoličke škole.

U svom poslanju, povjerenom joj od Isusa Krista, Crkva pronalazi razlog za osni-vanje i djelovanje katoličkih škola. To poslanje je dovesti čovjeka do njegova ljud-skog i kršćanskog savršenstva, do njegove zrelosti u vjeri. Upravo na tom poslanju temelji se odgojno-obrazovni projekt kojeg ima i provodi svaka katolička škola, a u kojem se skladno stapaju vjera, kultura i život. Osnovno obilježje tog projekta je sinteza vjere i kulture, znanja i mudrosti, potraga za istinom. Projekt usmjerava prema poruci spasenja, tako da svjetlo vjere obasjava spoznaje o svijetu, životu i čovjeku, koje učenici postupno stječu.

Kongregacija za katolički odgoj izdala je odredbe i smjernice prema kojima po-sebnu pozornost treba posvetiti općim kriterijima koji moraju usklađivati kultural-ne, didaktičke, društvene, građanske i političke odabire. Ti odabiri moraju uvijek biti vjerni Evanđelju koje naviješta Crkva. Temelj odgojno-obrazovnog projekta je sam Isus Krist, misliti i djelovati po Evanđelju, prihvaćajući blaženstva za normu života. U katoličkoj školi evanđeoski principi postaju norme odgoja, odredište sa-mog odgojno-obrazovnog projekta, a on postaje uvjerljiv samo ako ga ostvaruju osobe koje su svjedoci živog susreta s Kristom.

Takav odgojno-obrazovni projekt može se ostvariti samo zajedničkim naporom cijele odgojno-obrazovne zajednice. Zadaća svih koji sudjeluju u odgojno-obra-zovnom procesu u školi je stvoriti prilagođeno okruženje gdje svatko izvršava vla-stite dužnosti, računajući na razumijevanje i odgovornost svih, stvarajući pritom ozračje iskrenog dijaloga.

Osnovno obilježje tog projekta je sinteza vjere i kulture, zna-nja i mudrosti, potraga za isti-nom.

Temelj odgojno-obrazovnog pro jekta je sam Isus Krist, mi-sliti i djelovati po Evanđelju, prihvaćajući blaženstva za normu života.

Svečana podjela svjedodžbi maturantima 2014./2015.

Radovi učenika s kreativne radionice – Uskrs 2015. Današnja zgrada škole je u centru Virovitice

5

Nakon oslobođenja od Os man -lija školstvo u Virovitici je bilo u rukama franjevaca. Crkva je na ovim prostorima odigrala neizbrisivu ulogu u stvaranju hrvatskog kulturnog identiteta i s pravom ga želi izgrađivati i danas.

2. POVIJEST ŠKOLEGodine 1997. papa Ivan Pavao II. utemeljio je u Hrvatskoj dvije nove biskupije:

Varaždinsku i Požešku. Potonja biskupija obuhvatila je dio Slavonije koji je do tada bio dio Zagrebačke nadbiskupije. Prvim požeškim biskupom imenovan je msgr. dr. sc. Antun Škvorčević. O desetoj obljetnici uspostave Požeške biskupije prvi požeški biskup osnovao je dvije klasične gimnazije na teritoriju biskupije: Kato-ličku klasičnu gimnaziju u Požegi i Katoličku klasičnu gimnaziju u Virovitici. Ovim činom Crkva je željela pokazati kako osjeća potrebe vjernika i na području odgoja i obrazovanja, tim više što u postmodernom vremenu čovjek postaje mjerilo svega, a vrijednosti se relativiziraju i time rastaču. Ovo je bilo i vraćanje na izvore jer je u Slavoniji nakon oslobođenja od Osmanlija školstvo i bilo u okviru djelovanja Crkve, bilo je to i ranije. Tako je u Virovitici školstvo bilo u rukama franjevaca. Crkva je na ovim prostorima odigrala neizbrisivu ulogu u stvaranju hrvatskog kulturnog identiteta i s pravom ga želi izgrađivati i danas.

Iako je Škola imala svoje prvo sjedište na današnjoj adresi, nakon upisa prve generacije učenika, morala je napustiti taj prostor i otići u novu zgradu Strukovne škole u Vukovarskoj ulici. Na raspolaganju Školi bile su dvije prostorije, a mogla se je koristiti i dvoranom Tehničke škole. Prvu generaciju činilo je petnaest učenika koji su i danas čvrsto povezani. Unatoč vrlo ograničenom prostoru, biskupija se pobrinula za kvalitetno opremanje Škole.

Iduće školske godine Škola je preselila u zgradu vojnog saniteta u krugu bivše virovitičke vojarne. Osnivač je omogućio preuređenje ove građevine, tako je ovdje s vremenom bilo šest dobro opremljenih učionica, zbornica, tajništvo, ravnateljev ured, računovodstvo i čajna kuhinja. U ovoj školskoj zgradi po prvi put imali smo sva četiri razreda. U njoj je stvaran prvi broj školskog časopisa Lux, održani su prvi Dani otvorenih vrata 2011. u znaku antike, ali i kršćanske kulture, iste godine je bila i prva svečana podjela svjedodžbi maturantima koju je svojim dolaskom uzveličao biskup.

U jesen iste 2011. godine Škola se je vratila u zgradu iz koje je i započela svoje djelovanje. Došavši na adresu Trg Ljudevita Patačića 3, Škola se našla ne samo

Strukovna škola Virovitica

Zgrada vojnog saniteta

Školska zgrada – sjeverno pročelje

Školska zgrada – istočno pročelje

6

Poseban naglasak u školi stavlja se na izbor kvalitet-nih, stručnih, kreativnih i po-duzetnih nastavnika koji se u posebnostima katoličke škole pronalaze, ostvaruju, žele na-predovati i razvijati u svojem području.

u središtu grada već i u središtu njegova obrazovanja. Možemo zaključiti našla se tamo gdje joj je po svemu i mjesto. Škola je postala poznata po natjecanjima na različitim razinama. Krajem 2014. godine biskupija je kupila ovaj prostor od Grada Virovitice i danas je njegov vlasnik. Školske godine 2014./2015. nastao je logo Škole prožet kršćanskim simbolima i ugodnim šarenilom te govori o krea-tivnom zajedništvu Škole. Od školske godine 2015./2016. u istoj zgradi djeluje i Katolička osnovna škola u Virovitici čije osnivanje još više doprinosi bogatstvu odgojno-obrazovnog djelovanja Crkve na našim prostorima.

3. ŠKOLA DANASDanas Katoličku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Virovitici možete prepo-

znati kao drugačiju školu, školu s karakterom. U javnosti se očitujemo kao: „Škola kreativnog zajedništva“. S tom mišlju želi se roditeljima i učenicima u prvom su-sretu izreći ono što škola nastoji:• razvijati kreativnost svakog pojedinca, koja proizlazi iz njegove duhovnosti

i pomoći učenicima da ju kroz određene aktivnosti i rad izgrađuju, ponovno otkrivaju i tako ostvaruju osobnu sreću i ispunjenost

• ostvarivati ozračje duhovne povezanosti s osobom Isusa Krista i s osobom pored sebe kroz kreativne školske sadržaje razvijajući osobnu društvenu dimenziju te izgrađujući se za doprinos zajednici

• otkrivati kod učenika njihove individualne kvalitete i sposobnosti te im omogu-ćiti razvoj i napredak poštujući njihov osobni životni izbor i želju za ostvariva-njem

Poseban naglasak u školi stavlja se na izbor kvalitetnih, stručnih, kreativnih i poduzetnih nastavnika koji se u posebnostima katoličke škole pronalaze, ostva-ruju, žele napredovati i razvijati u svojem području. Cjelokupni pristup odgoju i obrazovanju mladih ljudi u školi omogućuje cjelovit razvoj svakog učenika po čemu se ističemo u našoj sredini.

Stepenište škole

Školska knjižnica

Učionica 4 - sat matematike

Interijer škole

7

Katoličke škole istovremeno su mjesta evangelizacije, cjelovi-tog odgoja, inkulturacije i uče-nja o životnom dijalogu izme-đu mladih i različitih religija i društvenih okruženja.

4. IDENTITET ŠKOLE

4.1. IDENTITET KATOLIČKE ŠKOLEIdentitet katoličke škole jednak je identitetu Crkve. Katoličke škole su ustrojene

kao crkveni subjekt i kao takve postaju mjesta autentičnog pastoralnog djelovanja. Katolička škola je privilegirano mjesto kršćanskog odgoja kao dio evanđeoskoga poslanja Crkve. Crkvenost katoličke škole stoga, nije neki vanjski dodatak, nego temelj, izvor i sadržaj katoličkog identiteta kao odgojno-obrazovne ustanove. Sv. Ivan Pavao II. kaže da su katoličke škole istovremeno mjesta evangelizacije, cje-lovitog odgoja, inkulturacije i učenja o životnom dijalogu između mladih i različitih religija i društvenih okruženja.

Zahtjev za eklezijalnim, tj. katoličkim identitetom škole ne pretpostavlja zatvara-nje pred svijetom, pred drugima i drugačijima, nego upravo suprotno, pretpostavlja još veće dijaloško otvaranje prema svijetu, drugima i drugačijima. Katolička škola, kao crkvena škola, pretpostavlja sklad i jedinstvo vjere, kulture i života koji su svoj-stveni Crkvi, koja je poslana svim narodima do konca vremena naviještati Radosnu vijest o Božjem kraljevstvu. Katolička škola može vršiti svoje odgojno-obrazovno poslanje kao odgojno-obrazovna ustanova koja odgaja i izgrađuje sklad i jedinstvo vjere, kulture i života učenika, samo kad je svjesna svoje duboke eklezijalne naravi. To je pretpostavka kršćanske zrelosti i odgovornosti u današnjem svijetu velikih izazova, brzih promjena i duboke krize.

Deklaracija Gravissimum educationis daje odlučni zaokret u povijesti katoličke škole. To je prijelaz iz škole – institucije u školu – zajednicu. Ova zajednička di-

Piši-briši zid – tema: Identitet škole

msgr. dr. Antun Škvorčević (Osnivač škole) s učenicama škole“

8

Ključni elementi katoličke ško-le su ozračje i prostor škole, zatim nastavnici i ostali dje-latnici, obitelj kao prva i trajna odgojna zajednica te učenik koji je u središtu odgojno-obra-zovnog djelovanja.

menzija Crkve i škole nije neka sociološka nego prije svega teološka kategorija jer ona ulazi u viziju Crkve kao Božjeg naroda. Škola obavlja pravu i izuzetnu pastoralnu službu jer obavlja kulturno posredništvo, vjerna Evanđelju i u isto vri-jeme poštujući autonomiju i kompetenciju znanstvenoga istraživanja. Cjelokupna školska zajednica – s raznolikim ulogama, ali istim ciljevima – dobiva svojstva kršćanske zajednice, budući da je ona mjesto prožeto ljubavlju. Stoga su ključni elementi katoličke škole prije svega ozračje, prostor škole, zatim nastavnici i ostali djelatnici, obitelj kao prva i trajna odgojna zajednica te učenik koji je u središtu odgojno-obrazovnog djelovanja. Deklaracija naglašava kako je poseban zadatak Crkve (osnivača) u školskoj zajednici stvoriti ozračje prožeto duhom evanđeoske slobode. Škola pomaže učenicima u izgradnji svoje osobnosti kako bi rasli u duhu novog stvorenja, koje su postali na krštenju.

U temeljima naše škole je pogled na stvarnost koji dolazi iz kršćanskog iskustva. Ono daje smisao i vrijednost svemu što postoji i što se događa.

Svakodnevni kršćanski život i iskustvo prate euharistijska slavlja i svakodnevna molitva. U svakom radu molitvom tražimo Božji blagoslov i pomoć. Stoga svaki radni dan i nastava započinje i završava molitvom. Nastavnici su predvoditelji mo-litve i primjer učenicima te je njihovo svjedočanstvo osobne molitve izrazito važno u molitvenom životu škole.

Kao vrhunac svakodnevne molitve radnog dana, Škola organizira i prigodna euharistijska slavlja. Ona su unutrašnja snaga svakodnevne osobne i zajedničke molitve. Zajedništvo u takvim slavljima prilika je za dublji međusobni susret uče-nika, nastavnika i svih djelatnika škole u zajedništvu s Isusom Kristom. Upravo su susreti ovakvog sadržaja nositelji drugačijeg odgojno-obrazovnog ozračja među svim sudionicima nastavnog procesa.

4.2. IDENTITET KLASIČNE GIMNAZIJEProgram klasične gimnazije podrazumijeva učenje dvaju klasična jezika, latin-

skog i grčkog. Hrvatski je narod već zarana prepoznao neprijepornu vrijednost

Dani otvorenih vrata škole – dramska radionica

Dani otvorenih vrata škole – radionica grčkog jezika

Dani otvorenih vrata škole – zanimljivost

Dani otvorenih vrata škole – radionica grčkog jezika

9

Kristovo svjetlo blista u jedno-me od sinova ove banjalučke biskupije: u Ivanu Merzu (…). Bio je vjernik svjetovnjak uzo-ran i hrabar, čovjek kulture i osjetljiv za bogoslužje, uronjen u nadnaravno, djelatno zauzet u širenju kraljevstva Božjega.“

(Ivan Pavao II.)

ovih dvaju klasičnih jezika pa je tako zauzimajući svoje mjesto u zapadnoeurop-skom kulturnom krugu izabrao latinski kao jezik sporazumijevanja i jezik admini-stracije. O tome svjedoče najstariji primjeri korespondencije i javne isprave. Sta-tus službenog jezika, latinski je u Hrvatskoj uživao sve do 1847. godine.

Klasični su jezici posrednici najvećih dostignuća starih europskih civilizacija, grčke i rimske, a koje se nalaze u korijenima današnje civilizacije, na svim po-dručjima ljudskog djelovanja, bilo da je riječ o znanosti, umjetnosti ili politici. Na tim su jezicima nastala kanonska djela mnogih književnih vrsta, ali i djela koja su prvijenci na mnogim znanstvenim poljima, kao i ona koja su na najbolji mogući način prenijela realnost političkog promišljanja antike. Bez znanja koje daju ova dva jezika danas je teško valjano pojmiti suvremenu znanstvenu terminologiju, književne vrste i političke sustave današnjice. Jednako tako učenjem ovih jezika upoznaje se jezična struktura koja je primjenjiva u gotovo svakom modernom je-ziku, a posebice u jezicima indoeuropske skupine.

Pojava kršćanstva je oplemenila grčku i rimsku kulturu, a sinteza antičkog i kr-šćanskog je najbolji primjer uspješne kristijanizacije društva za čime se pokazuje potreba i danas. Kršćanstvo se, kao nova snažna civilizacijska komponenta, poslu-žilo alatom antičkog svijeta u širenju svojih ideja u što se, dakako, ubraja jezik, ali i umjetnost i znanost. Sve knjige Novog zavjeta su napisane na grčkom jeziku. Oba su jezika postala dijelom liturgije. Latinski je tako još i danas službenim jezikom papinske države Vatikan.

4.3. IDENTITET OBILJEŽEN OSOBOM BL. IVANA MERZA - ZAŠTITNIKA ŠKOLE

Prigodom svoga pohoda Banja Luci 2003. godine, sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženim Ivana Merza, istaknutog mladog laika u svjedočenju evanđe-lja. Osobitost njegova života sastoji se u odgoju za rast u ljudskim i kršćanskim vrijednostima, produbljivanju vlastite kršćanske duhovnosti i iskustvu susreta sa živim Bogom. Njegova osobnost posebno je zanimlji-va djelatnicima katoličkih škola koji rade s mladima. Pružajući primjer kršćanske zrelosti te odražavajući misionarski duh, nastavnici bivaju svjedoci Božje mi-losrdne ljubavi te Kristove nazočnosti među mladima.

Njegovim osobnim životom mladi današnjice mogu se poistovjetiti i mnogo naučiti. U njemu mogu pronaći primjer zrelog katoličkog intelektualca i zauzetog vjer-nika laika koji praktično živi sveto bogoslužje i izraža-va zrelu ljubav prema Crkvi, Svetom Ocu i Domovini. Odgojno-obrazovni pristup koji provodi Škola lako se povezuje s identitetom bl. Ivana Merza jer kao i on nastoji promicati cjeloviti odgoj mladog čovjeka.

bl. Ivan Merz – zaštitnik škole

10

LOGO ŠKOLE

Promišljanje o identitetu Škole potaknulo nas je na du-hovnu razigranost i kreativnost iz koje je izrastao logo Škole, grafički izraz našeg identiteta.

Misao vodilja našeg Osni-vača, jednaka je za sve katoličke

škole Požeške biskupije: „Duc in altum – Izvezi na duboko“. Misao

očituje shvaćanje čovjeka kao bića duboke Božje blizine i Božje Ljubavi,

bića koji svoj pravi smisao, ispunjenje i životnu sreću može otkriti tek u suradnji s

Bogom. Upravo taj put cjelovitog razvoja i od-goja Požeška biskupija želi ponuditi mladim ljudima

u Virovitici.Bez nasljedovanja Kristove pedagogije i njegovog pristupa svim lju-

dima izmiče bit katoličkih škola i zbog toga žuti kružni prikaz posvješćuje Isusa Krista, „Sunce naše“, koji je otvoren svakom čovjeku i koji očekuje njegov odgovor poštujući slobodu, različitost i posebnost svakog ljudskog bića.

Žuti kružni element prelazi u plavi koji svojom simbolikom vala (mora) i ribe govori o kršćanskom, katoličkom (otvorenom) identitetu škole. Val kao simbol uzburkanosti svijeta oko nas ima svoj jasni smjer i karakter (riba) koji se očituje u povezanosti sa svojim Izvorom.

Središnji zeleni element simbolizira školu, Katoličku klasičnu gi-mnaziju u Virovitici. Ona je lađa u svijetu koja je svoje jedro otvorila na „Panonskom moru“ zelenih plodnih ravnica. I unatoč uzburkanom svijetu oko sebe, obasjana Suncem, spremna je za izazove cjelovitog odgoja mladih koji u njoj prepoznaju karakter i vrijednosti.

Zaokruženost cjeline i različitost boja otkriva školu „kreativnog za-jedništva“. Zajedništvo povezano s Duhovnim rađa kreativnost u kojoj mladi mogu otkrivati sebe i svoje sposobnosti međusobnim uvažavanjem i tolerancijom te u konačnici izrasti u cjelovite osobe spremne pozitivno izgrađivati društvo i svijet oko nas.

11

Kršćansko odgojno ozračje čine življene vrednote kroz Božju riječ, sakramente, po-našanje te vedra i prijateljska prisutnost praćena ljubaznom raspoloživošću.

5. ODGOJNO-OBRAZOVNA ZAJEDNICAKako bi katolička škola mogla ostvariti svoj identitet i svoje poslanje, potrebna

su dva uvjeta: prostor i osobe. Katolička škola se pod odgovornošću ravnatelja izgrađuje na odnosima povjerenja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog projekta. To je zajednica u kojoj svi sudjeluju u odgoju i obrazovanju svojim daro-vima i sposobnostima na materijalnom, intelektualnom, osjećajnom i duhovnom području. Tako svaki pojedinac u svojoj različitosti doprinosi zajednici na svoj način. Ona je utemeljena na kršćanskom duhu koji ju pokreće iznutra i biva izvor njezina dinamizma. U isto vrijeme takva zajednica postaje potpora svojim najsla-bijim članovima i oslonac u rješavanju poteškoća, a roditeljima glavna pomoć u vršenju njihove odgojiteljske službe.

Ravnatelj, nastavnici, stručni suradnici, duhovnici i svi djelatnici škole koji svojim sudjelovanjem u odgojno-obrazovnoj zajednici preuzimaju odgovornost za cjelovit rast novih naraštaja, nisu tek školski zaposlenici nego vrše važno crkveno poslanje za koje im je potrebno usavršavanje i stručna osposobljenost. Njima u tom posla-nju pomažu roditelji.

5.1. ODGOJNO OZRAČJEOd prvog dana ulaska u katoličku školu, učenik treba steći dojam da se nalazi u

sredini prožetoj evanđeoskim duhom ljubavi i slobode. Katolička škola mora odi-sati živu prisutnost Isusa Učitelja koji je jedini Učitelj i savršeni Čovjek, u kom sve ljudske vrednote nalaze svoju punu vrijednost. Evanđeoski duh treba se očitovati u kršćanskom stilu misli i života koji prožima svaki element odgojnog ozračja. Zato je lik Raspetog (križ) u toj sredini izuzetno važan jer podsjeća na snažnu prisut-nost Isusa Učitelja koji nam je dao najdivniju i najpotpuniju pouku.

U daljnjem stvaranju kršćanskog stila prvi su odgovorni odgojitelji i ostalo oso-blje škole kao osobe i kao zajednica. Kršćansko odgojno ozračje čine življene vrednote kroz Božju riječ, sakramente, ponašanje te vedra i prijateljska prisutnost praćena ljubaznom raspoloživošću. Iz takvog će svakidašnjeg svjedočenja učenici,

Suradnja s Gradskim muzejom Virovitica – radionica „Strip selfie i foto kolažiranje”

Proslava dana sv. Nikole u školi

Piši-briši zid - učenici uređuju dio interijera škole

Nastava njemačkog jezika u opuštenom ozračju

12

Katolički nastavnik je zauzet za cjelovit – intelektualni, spoznajni, duhovni i moralni odgoj učenika.

a i roditelji, shvatiti kakva je posebnost ozračja u kojem se odvija učenikovo odra-stanje. Takvo ozračje postat će škola-kuća te će se učenici osjećati odgovornim za prostor u kojem svakodnevno borave.

U organizaciji katoličke škole kao obiteljskog doma bit će od značajne pomoći svijest da je u njoj prisutna Marija, majka i učiteljica Crkve koja je pratila rast svog Sina u mudrosti i milosti i koja je od početka pratila Crkvu u njezinom poslanju spasenja.

U sklopu škole smještena je i kapela koja pridonosi odgojnim ciljevima Škole jer je to obiteljsko i intimno mjesto susreta s Gospodinom koji nam govori „Evo ja sam s vama u sve dane“. (Mt 28, 20)

5.2. NASTAVNIK U KATOLIČKOJ KLASIČNOJ GIMNAZIJINastavnici su svjesni kako u najvećoj mjeri o njima ovisi koliko će katolička škola

ostvariti svoje planove i inicijative. Zato su pozvani svjedočiti životom i naukom za jednog Učitelja. Služba nastavnika nije samo posao nego je i apostolat koji je u naše vrijeme koristan i potreban, a ujedno predstavlja pravo služenje društvu. Iznad sve-ga učenici u nastavniku prepoznaju autentične ljudske i kršćanske kvalitete.

Nastavnik u katoličkoj školi treba biti jaka i hrabra osoba, jasnog kršćanskog identiteta. Toliko jasnog da se najprije može sam sebi izreći i svjedočiti, kako bi se mogao izreći i svjedočiti drugima. Treba imati jasne kršćanske životne koordinate, jasno svoje mjesto u svijetu, društvu, a ponajprije u školi. Spreman je prihvatiti druge i drugačije od sebe ne odričući se svog identiteta.

Crkveni zakonik i tradicija Crkve očekuje od nastavnika katoličke škole ispravan nauk, tj. poznavanje i prihvaćanje temeljnih sadržaja kršćanske vjere, kako ih čuva i tumači Crkva. Očekuje svjedočanstvo kršćanskog života i pedagošku osposo-bljenost. Traži čestitost života, tj. takvu duhovnost i stil života koji je usuglašen s kršćanskom porukom i naukom Crkve. Traži poznavanje pojmova koji opisuju identitet katoličke škole te raspoloživost i sposobnost da vlastiti odgojno-obrazov-ni pristup učenicima usuglasi s odgojno-obrazovnim projektom škole.

Nastavnik u katoličkoj školi pozvan je ne samo ponuditi nastavne i kulturne sadr-žaje i odgojne aktivnosti nego sve te sadržaje treba izložiti polazeći od kršćanske filozofije odgoja, duhovnosti i kršćanske vizije života i stvarnosti.

Odbojkaški trening nastavnika

Nastavnici škole

Predmetni projekt likovne i glazbene kultu-re „Četiri godišnja doba - Zima”

Likovna skupina s nastavnicom uređuje ulaz u školu

13

Nastavnik u katoličkoj školi pomaže učeniku naučiti da do-brota, ljepota i istina odgova-raju najdubljim stremljenjima njegova srca i u tom odnosu učenik postaje svijesniji samo-ga sebe, doživljavajući se pozi-tivno i otkrivajući svoje talente.

Nastavnici imaju lijepo, ali i odgovorno zvanje pomagati ro-diteljima u njihovom poslanju.

Od samog uključivanja u život i rad katoličke škole nastavnik se nalazi u prostoru čije je središte osoba Isusa Krista. Ona je princip usporedbe, uživljavanja, primjer, ideal. Upravo odnos s Učiteljem Isusom Kristom treba određivati cjelokupno učite-ljevo djelovanje. Prijateljstvo s Isusom koje živi u zajedništvu Crkve i u liturgijskom sakramentalnom životu, određuje tijek rasta i sazrijevanja katoličkog nastavnika, njegov osobni ljudski kao i profesionalni profil. Duhovnost nastavnika u katoličkoj školi, sav njegov rad i djelovanje, pravi je oblik njegova apostolata – živjeti, navi-ještati i svjedočiti Istinu. Katolički nastavnik je zauzet za cjelovit – intelektualni, spoznajni, duhovni i moralni odgoj učenika. Kako bi nastavnik mogao zadovoljiti sve očekivano od njega, škola mu osigurava trajno usavršavanje na svim područ-jima rada.

Škola osobito vodi brigu o zajedništvu nastavnika koje je važno za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnog projekta i njegovih ciljeva. Individualne osobi-tosti svakog nastavnika obogaćuju zajednicu škole na njezinu izgradnju, ali i na međusobnu izgradnju i rast svakog pojedinca.

5.2.1. Odnos nastavnik – učenikRast učenika, na školskom putu moguć je samo uz prisutnost nastavnika. On je znak i oruđe zajedništva razreda i obavljenog posla. Pomaže učeniku na-

učiti da dobrota, ljepota i istina odgovaraju najdubljim stremljenjima njegova srca i u tom odnosu učenik postaje svjesniji samog sebe, doživljavajući se pozitivno i otkrivajući svoje talente. U svom odnosu s odraslim osjeća se odraslije. Zbog toga je u njegovim očima nastavnik autoritet koji ga, uz roditelje, uči odrastati i biti najbolja verzija sebe. Poštuje se, reflektirajući poštenje koje prima od nastavnika, a to mu pomaže naučiti prihvatiti kritiku.

Odbojkaški susret učenika i nastavnika povodom Dana škole

14

Od izuzetne je važnosti i aktivno sudjelovanje nastavnika u liturgijskom i sakra-mentalnom životu škole gdje će svojim primjerom pokazati učenicima važnost sakramentalnog života za vjernike. Učenik će iz konkretnog primjera uvidjeti da se u tom nalazi izvor i hrana za kršćanski život.

5.2.2. Odnos nastavnik – roditelji Nastavnici imaju lijepo, ali i odgovorno zvanje pomagati roditeljima u njihovom

poslanju. Ovo zvanje zahtjeva posebne kvalitete duha i srca, brižnu pripravu i trajnu spremnost na obnovu i prilagođavanje.

Roditelji su pozvani sudjelovati u životu škole ne samo zbog izravne odgojne odgovornosti koju imaju, nego i zbog izvršavanja zajedničke odgovornosti u odgo-ju. Svakodnevni problemi mogu se rješavati brže i učinkovitije ako roditelji budu zaista uključeni. Roditelji koji povjeravaju svoju djecu u katoličke škole partneri su s kojima se sklapa odgojni ugovor. Važni su zbog odgovornosti koja se tiče njih i upravo poznavajući svoju ulogu, neće dovoditi u pitanje odgojno djelovanje nastavnika. Svi sudionici (roditelji i nastavnici) odgojno-obrazovnog procesa do-prinijet će rastu i razvoju učenika. Zajedno i u suradnji.

5.2.3. Trajno usavršavanje nastavnikaSvaki nastavnik i djelatnik katoličke škole svjestan je onoga što se očekuje od

njega, brine za svoj daljnji rast u znanju i mudrosti znajući da o njemu u najvećoj mjeri ovisi koliko će katolička škola ostvariti svoje planove i inicijative. Zato je važ-no daljnje usavršavanje u znanju, pedagogiji i duhovnosti.

Kao oni koji su neposredno odgovorni za ostvarenje odgojnih ciljeva nastavnici:• produbljuju vlastito duhovno i pedagoško usavršavanje u svjetlu Evanđelja• u poučavanju učenika s odgovornošću i u duhu služenja i ljubavi, uključuju vla-

stito kršćansko i ljudsko iskustvo• osuvremenjuju vlastitu izobrazbu kako bi shvatili smisao socijalno-kulturoloških

promjena s kojima se škola neprestano kritički suočava• s osobitostima vlastitog ljudskog iskustva sudjeluju u zajedničkom radu istraži-

vanja novih odgojnih puteva i zajedničkih projekata• daju osobni doprinos i svjedočanstvo u izvanškolskim inicijativama

5.2.4. Stručno usavršavanje nastavnikaNastavnici Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti u Virovitici imaju

stručne kompetencije za svoja područja rada. Uz stručne kompetencije i obra-zovanje koju su stekli na fakultetima, nastavnici polažu ili su položili stručni ispit nakon jednogodišnjeg pripravničkog stažiranja. Na fakultetima su stjecali znanja o obrazovanju, tj. nastavi određenog predmeta kroz metodike i metodičko poučava-nje, ali isto tako i pedagoško-psihološku naobrazbu kako bi mogli razumjeti svako pojedino dijete kao zasebno i cjelovito biće. Tijekom rada usavršavaju se u soci-jalnim vještinama da bi mogli pravedno i kršćanski reagirati u odnosima između učenika, roditelja i same nastave, tj. prenošenja znanja učenicima. To se ostvaruje kroz predmetne aktive i Nastavnička vijeća na školskoj razini, zatim na stručnim županijskim vijećima kao i na usavršavanjima na razini države. Naravno, sve je to prožeto cjeloživotnim individualnim usavršavanjem i osobnim rastom u znanjima i vještinama.

Prigodni susret učenika, roditelja, nastavnika škole

Prigodna riječ msgr. dr. Antuna Škvorče-vića na susretu djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije 2015.

Usavršavanje djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije 2015.

Susret djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije 2014.

Božićna duhovna obnova djelatnika škole

15

5.2.5. Duhovno usavršavanje nastavnikaKatolička duhovnost nastavnika izvire iz njegove krsne stvarnosti i posebne

službe koju je kao nastavnik u katoličkoj školi pozvan vršiti. Njegova duhovnost je nužno povezana s njegovim znanjem i poslanjem. Upravo u vršenju svoje službe u katoličkoj školi nastavnik zrije u svojoj osobnoj duhovnosti. Nastavnik iz vjere crpi nadahnuće za svoje odgojno djelovanje. Za to je potrebna molitva i naročito liturgijski sakramentalni život, kao trajno svjež izvor snage i potpore. Potrebna je spremnost slijediti primjer Blažene Djevice Marije i svetaca sa sviješću da su oni kršćansku pedagogiju živjeli i svjedočili prije nego li je uobličena u sustave.

Duhovno usavršavanje nastavnika u katoličkoj školi zahtjeva ne samo napor voditelja škole, nego i cijele kršćanske zajednice, u prvom redu mjesne Crkve, ali i suradnju i udruživanje katoličkih škola.

Uz redovito pohađanje nedjeljnih misa i prakticiranje sakramentalnog života u župnoj zajednici, i škola brine za duhovno oblikovanje djelatnika. Izvor i vrhunac vjerskog života jest sveta misa, stoga na prvom mjestu jest upravo euharistijsko slavlje:• zaziv Duha Svetoga – svaka školska godina započinje zazivom Duha Svetoga u

zajedništvu s učenicima i ostalim školama pod predsjedanjem požeškog biskupa• obljetnica utemeljenja biskupije – sudjelovanje na svetoj misi u Katedrali prigo-

dom obilježavanja dana uspostave Požeške biskupije 5. srpnja• proslava bl. Ivana Merza, zaštitnika Škole – Dan škole u čijem je središtu sveča-

no euharistijsko slavlje na kojem posebno sudjeluju djelatnici i učenici Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti u Virovitici

• Dan biskupije – obljetnica uspostave biskupije slavi se 27. rujna, odnosno po-sljednje subote u mjesecu rujnu

• Te Deum – školska godina zaključuje se zajedničkom svetom misom zahvalni-com koju predvodi požeški biskupOdgojno-obrazovna zajednica hodočasti:

• hodočašće u Voćin – drugu subotu u mjesecu svibnju, tradicionalno se održava hodočašće djelatnika i učenika svih katoličkih škola Požeške biskupije u bisku-pijsko marijansko svetište u Voćin

• hodočašće u Voćin – biskupijsko hodočašće povodom blagdana Gospe Voćinske, 21. kolovoza

• Susret hrvatske katoličke mladeži – sudjelovanje zajedno s učenicima na nacio-nalnim susretima

• Biskupijski križni put mladih – sudjelovanje na biskupijskom križnom putu u korizmenom vremenuDuhovna usavršavanja djelatnika na poseban se način ostvaruju jednodnevnim

duhovnim obnovama u došašću i korizmi.Uz to, Požeška biskupija redovito organizira znanstvene tribine s teološkim

stručnjacima iz cijele Hrvatske kako bi se pomoglo u oblikovanju jasnog katoličkog identiteta s obzirom na aktualna pitanja današnjeg društva. Na tim tribinama po-sebno mjesto zauzimaju djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije.

5.2.6. VjeroučiteljNastavnik vjeronauka (vjeroučitelj) ključna je osoba i bitna sastavnica za posti-

zanje ciljeva katoličke škole. Učinkovitost vjerske poduke uvelike ovisi o osobnom svjedočanstvu vjeroučitelja. To svjedočanstvo daje sadržaju poduke životnu aktu-alnost. Zbog toga je osoba vjeroučitelja u katoličkoj školi bogata mnogim darovima, naravnim i nadnaravnim te spremna svjedočiti te darove. Vjeroučitelj vodi stalnu

Prigodna riječ vlč. Ivice Žuljevića, Predstojnika Ureda za katoličke škole Požeške biskupije na susretu djelatnika katoličkih škola 2015.

Škola u prirodi “Đulovac 2015.“ – sat biologije

Proslava dana sv. Nikole – pedagoginja Maja i sv. Nikola

Nastavnici škole na hodočašću u Voćinu

Učenici škole nakon sata vjeronauka

16

Duhovnik škole u suradnji s ravnateljem škole oblikuje sa-držaje i prostor za duhovnu izgradnju učenika, roditelja i djelatnika škole.

brigu o svojem stručnom usavršavanju na profesionalnoj, pedagoškoj i duhovnoj razini što ga osposobljava za trajnu otvorenost dijalogu s učenicima kojima je poslan.

Učitelj vjere, kao Krist, mora biti učitelj pravog značenja čovječnosti. To uključu-je osjećaje, obazrivost, razumijevanje, duhovnu mirnoću, razumno prosuđivanje, strpljenje u slušanju drugih i razboritost u načinu odgovaranja i dostupnost za osobne susrete i razgovore s učenicima.

Vjeroučitelj škole osim kroz nastavu vjeronauka katolički identitet promiče:• sudjelovanjem na Vjeronaučnoj olimpijadi• prigodnim uređenjem interijera i panoa škole• organizacijom kreativnih radionica prigodom Otvorenih vrata škole• sadržajno (vjerskim) dopunjavanjem internetske stranice škole• organiziranjem humanitarnih akcija u školi

5.2.7. Duhovnik školeKatolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici ima duhovnika, sve-

ćenika koji je član odgojno-obrazovne zajednice. Njegova je zadaća u dogovoru s ravnateljem stvarati sadržaje i prostor za duhovnu izgradnju učenika, roditelja i djelatnika škole.

Osobito važna je dostupnost duhovnika škole učenicima tijekom svakodnevnog rada i susreta u školi. Za vrijeme odmora, posebno za vrijeme velikog odmora du-hovnik škole je dostupan učenicima za duhovne razgovore i sakrament pomirenja. U slučaju posebnih potreba i osobnog dogovora, učenici mogu dogovoriti susret s duhovnikom škole i izvan nastave.

Duhovnik škole organizira i predvodi duhovne obnove za učenike i djelatnike škole u došašću i korizmi, predvodi i potiče učenike za sudjelovanje na duhovnim događajima na razini biskupije i župe na čijem području se škola nalazi.

Osim učenicima, duhovnik je na raspolaganju i svim djelatnicima škole kojima pomaže u osobnom duhovnom rastu i izgradnji na dobrobit cjelokupne odgoj-no-obrazovne zajednice škole.

5.3. NENASTAVNO OSOBLJEOsim nastavnika i stručnih suradnika u školi djeluje administrativno i pomoć-

no-tehničko osoblje koje nije u izravnom odgojno-obrazovnom procesu učenika, ali kao dio odgojno-obrazovne zajednice zauzima važnu ulogu. Kao i nastavnici i oni su pozvani trajno se usavršavati u vjerskom i odgojnom djelovanju u školi te radosno svjedočiti svoje vjersko poslanje na radnom mjestu.

Vjeroučitelj i duhovnik škole – vlč. Ivan Certić

Administrativno i pomoćno-tehničko osoblje škole

17

msgr. dr. Antun Škvorčević - misa zaziva Duha Svetoga na početku školske godine

18

Katolička škola odgaja uče-nike da skladno razviju svoje tjelesne, ćudoredne i umne darove i steknu što savršeniji osjećaj odgovornosti i isprav-nu uporabu slabode.

6. INDIVIDUALAN PRISTUP UČENIKU

6.1. UČENIK U SREDIŠTU ODGOJAKatolička škola odgaja svoje učenike za uspješno promicanje dobra zemaljske

zajednice, a u isto vrijeme pripravlja ih za službu širenja Božjeg kraljevstva da živeći uzornim apostolskim životom postanu spasonosni kvasac ljudskog društva.

Pravi odgoj teži cjelovitom oblikovanju osobe i usmjeren je prema njezinoj konač-noj svrsi i istodobno prema zajedničkom dobru društva. Zato učenike odgajamo da skladno razviju svoje tjelesne, ćudoredne i umne darove i steknu što savršeniji osjećaj odgovornosti i ispravnu uporabu slobode. Na taj način će se osposobiti za djelatno sudjelovanje u društvenom životu. Ugled i vjerodostojnost odgoja stje-če se dosljednošću vlastitog života, osobnim zauzimanjem i pravim izražavanjem ljubavi. Odgojitelj je svjedok istine i dobra. Veliki odgojni ideali će imati neznatan utjecaj ako ne budu utjelovljeni u nastavnoj praksi svakodnevnog života. Između ostalog, odgojna metoda postiže uspjeh samo ako je primjerena osobi s kojom se radi. To znači da nastavnik pazi na karakter, godine, način društvene interakci-je, način suočavanja s događanjima i problemima, kognitivne sposobnosti i način učenja svakog učenika te na obiteljsku situaciju. Pažnja usmjerena na te vidove određuje didaktičke i odgojne izbore koji odgovaraju intelektualnom, kognitivnom i društveno-osjećajnom razvoju karakterističnom za određenu dob naših učenika.

6.2. DODATNI RAD S UČENICIMAU našoj Školi uzimaju se u obzir različite i individualne odgojno-obrazovne po-

trebe kod učenika. Postoje učenici koji su „jaki“ u određenim predmetima, puno brže i lakše svladavaju nastavne sadržaje od svojih vršnjaka. Za njih se organizira dodatna nastava. U okviru iste, učenici produbljuju i proširuju sadržaje koje uče u redovitoj nastavi. Dodatna nastava omogućuje veći udio samostalnog rada i veću izbornost u sadržajima. Učenici međusobno više komuniciraju jer rade u malim skupinama s obzirom da dodatna nastava nema obilježja masovnosti. Tako je ona

Dodjela nagrada najboljim učenicima naše škole u Virovitičko-podravskoj županiji 2015.

Sudionici projekta „Povijest virovitičkog školstva”

Zaklada Ana Rukavina – snimanje radioemi-sije „Dio mene dio tebe“ za Smotru Lidrano

Božić s klasičarima 2015. – veliko finale

Božić s klasičarima 2015. – sudionici projekta s nastavnicom

19

Dopunska nastava odvija se iz svih predmeta ovisno o potrebama učenika. Ovaj vid nastave je u volonterskoj do-meni rada nastavnika.

prilika da učenici sličnih odgojno-obrazovnih sposobnosti, ali i afiniteta međusob-no razmjenjuju informacije o školskim sadržajima i životu svoje svakodnevice.

Njegovanje i razvoj intelektualnog područja, ali i sustava vrijednosti u okviru dodatne nastave ima cilj oblikovanja cjelovite osobnosti učenika. Važno je da u podlozi obrazovanja učenici razviju osjećaj za odgovornost, solidarnost i identitet. Pred učenike se stavljaju zadaci koji su zahtjevniji, koji su motivirajući jer učenici trebaju uložiti napor da bi ih svladali, odnosno moraju pokazati svoje vještine. Dodatna nastava u našoj školi održava se iz Hrvatskog jezika, Matematike, stranih jezika, TZK-a, Povijesti, Geografije, ali i drugih predmeta ukoliko učenici iskažu interes. Svaki zainteresirani učenik može pristupiti dodatnoj nastavi.

6.3. DOPUNSKI RAD S UČENICIMAU Školi posebnu brigu vodimo o učenicima koji teže uče, odnosno teže ovlada-

vaju nastavnim sadržajima pojedinih predmeta. Za njih se organizira dopunska nastava. Zanimljivo da joj ponekad pristupaju i učenici koji imaju solidno znanje, ali ga žele utvrditi. Dopunska nastava odvija se iz svih predmeta ovisno o potrebama učenika. Ovaj vid nastave je u volonterskoj domeni rada nastavnika.

6.4. DRŽAVNA MATURAGimnazijsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj završava položenim ispitima dr-

žavne mature. Učenik koji redovito uči sve četiri godine može se s pravom nadati da će uspješno položiti državnu maturu. Ipak, kako je matura poprilično stresan proces i od izuzetne važnosti, Škola za maturante organizira pripreme iz obveznih predmeta na državnoj maturi, a to su Hrvatski jezik, Matematika i strani jezici. Pripreme se održavaju kontinuirano tijekom četvrtog razreda, naravno, besplatne su. Ukoliko učenici iskažu interes, pripreme mogu biti organizirane i iz drugih predmeta.

Kreativna radionica – Uskrs 2015.

Obilježavanje Dana jezika u školi

LuxTV – TV skupina s novom opremom

Piši-briši zid – tema: Valentinovo

Predmetni projekt hrvatskog jezika

20

6.5. NATJECANJAOd početka svog postojanja Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u

Virovitici prisutna je na različitima natjecanjima. Svake godine povećavao se broj natjecatelja, ali i osvajača postolja. Za školu koja ima jedno odjeljenje po razredu rezultati nisu zanemarivi i stoga zaslužuju posebnu pažnju. Naši učenici rado sudjeluju na natjecanjima jer u njima vide priliku samoprocjene svojeg trenutnog znanja kao i uspoređivanja znanja sa svojim vršnjacima. Kroz natjecanja učenici se pripremaju i za državnu maturu, a mogu se ostvariti i dodatni bodovi za upis na željeni studij. Svakako treba spomenuti da odlazak na državno natjecanje uključu-je i nekoliko dana provedenih na moru te sklapanje novih prijateljstava. Gledajući rezultate naših učenika i njihovih mentora, zaključujemo da spoj žrtve učenja i duhovnosti daje snagu za ubiranje izuzetnih plodova.

Dobitnici Oskara znanja s mentorima –Zagreb 2015.

Najučenik škole Leo Fel proglašen najučenikom Virovitičko-podravske županije 2015.

Sudionici županijskih natjecanja i smotre Lidrano šk. god. 2015./2016.

21

U katoličkoj školi nezamjenji-vu ulogu ima obitelj kao prvo i trajno mjesto odgoja učenika.

7. OBITELJ I ŠKOLA7.1. OBITELJ – PRVA I TRAJNA ODGOJNA ZAJEDNICA

U katoličkoj školi nezamjenjivu ulogu ima obitelj kao prvo i trajno mjesto odgoja učenika. Obitelj je prva škola onih društvenih kreposti koje su potrebne svakom društvu. U svakodnevnom obiteljskom životu u kojem su isprepleteni odnosi svih članova, učenik uči osnovne vrijednosti s kojima se može nositi. Dolazeći u školu, on u nju unosi i svoju obitelj i odnose u njoj. Škola se – sa svojim oblicima rada, sadržajem i metodama koje su joj vlastite – uklapa u odgojni hod u perspektivi kontinuiteta i zajedničke odgovornosti za dobrobit učenika. Unatoč očitim razli-čitostima, u odlučnoj želji da si budu od uzajamne pomoći, obitelj i škola stalno preispituju svoje odgojne metode uzimajući u obzir dobrobit učenika u cijelosti njegova bića, bez izostavljanja sastavnog elementa njegove osobnosti.

Važno je naglasiti da Crkva poziva roditelje povjeriti svoju djecu školi u kojoj je osiguran katolički odgoj jer je takva škola glavna pomoć roditeljima u vršenju odgojiteljske dužnosti.

7.2. ODNOS ŠKOLA – OBITELJ Osim odgojne uključenosti roditelja u život škole, ono što školi daje dimenziju

obitelji je upravo ta obitelj iz koje učenik dolazi. Obiteljski duh razvijat će se u susretima koji nemaju izravnu odgojnu dimenziju, ali na odgoju rade „iza kulisa“. Škola će biti ta koja nudi roditeljima prostor i vrijeme za formalne i neformalne susrete, pomaže im u njihovim nastojanjima, nudi duhovno vodstvo i rast u du-hovnosti te stalno doprinosi poznavanju roditelja s novim metodama u odgoju i obrazovanju. Takvo sudjelovanje roditelja u školskom životu događa se prilikom susreta s nastavnicima koji trebaju imati i formativni i informativni karakter, kao i upoznavanje odgojnih, kulturnih i religioznih poduka škole.

Prigodni susreti učenika, roditelja i djelatnika škole

22

7.3. SURADNJA S RODITELJIMA7.3.1. Informativni razgovori s roditeljima

Informativni razgovori s nastavnicima imaju zapaženo mjesto u komunikaciji roditelja i nastavnika. Roditelji dobivaju informacije o radu, napretku i poteško-ćama s kojima se učenici susreću i zajedno s roditeljima se dogovara i pronalazi najbolji način zajedničkog djelovanja kod kuće i u školi. Razgovori su prožeti su-sretljivošću, tolerancijom, kršćanskim razumijevanjem i brigom za boljitak učenika i roditelja.

7.3.2. Roditeljski sastanciRoditeljski sastanci su važna sastavnica života i rada škole. Na roditeljskim sa-

stancima roditelji dobivaju povratne informacije o radu, napredovanju i ponašanju njihove djece u razrednoj zajednici, sudjeluju i iznose svoje mišljenje i prijedloge vezane uz rad učenika i djelovanje nastavnika. Roditelji na roditeljskim sastancima aktivno sudjeluju u predlaganju i izboru putovanja učenika na izlete. Potiče ih se na aktivno sudjelovanje u raznim radionicama i humanitarnim akcijama. Rado ih se uključuje u školske projekte, duhovne obnove i različite susrete kako bi bili ak-tivni sudionici u životu škole.

7.3.3. Vijeće roditeljaVijeće roditelja je tijelo u kojem sudjeluju roditelji učenika škole, a osniva se na

početku školske godine. Roditelji učenika svakog razrednog odjela biraju između sebe svog predstavnika. Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad škole, te daje mišljenje i prijedloge povezane sa školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada škole. Članovi vijeća roditelja uključeni su u organizaciju izleta, ekskurzija, športskih natjecanja i kulturnih manifestacija pove-zanih sa životom i radom škole

Školski projekt „Božić s klasičarima 2015. - posjetitelji

Prigodni susreti učenika, roditelja i djelatnika škole

Prigodni susret s Osnivačem škole

Prigodni susreti učenika, roditelja i djelatnika škole

Svečanost povodom Dana škole - posjetitelji

23

Našim učenicima se predlaže Krist kao model i kriterij života.

Budući da su odgojna pravila u najvećoj mjeri zajednička svim školama, posebnost Škole leži u kršćanskom evanđeoskom duhu koji odgoju za čovječnost u vidu kršćanske antropologije daje smisao.

8. NAŠA PEDAGOGIJANaša pedagogija temelji se na cjelovitom oblikovanju učenika jer su oni buduć-

nost svake zemlje i nada Crkve kako je običavao govoriti sv. Ivan Pavao II. Ona je usmjerena prema svakom pojedinom učeniku, neponovljivom u bogatstvu vlastite osobe. Odgojno-obrazovni modeli naše škole u skladu su s vrijednostima Ustava Republike Hrvatske i nadahnute su kršćanskom pedagogijom, čiji je temelj slika čovjeka stvorenog na sliku Božju, okrenutog nadnaravnom cilju u Kristu, od koga je spašen i pozvan da sudjeluje u Njegovom životu. Našim učenicima se predlaže Krist kao model i kriterij života. Odgoj se sastoji u pomaganju učeniku u otkrivanju plana za koji ga je Bog stvorio te da u potpunosti ostvari taj plan, a time i sve svoje sposobnosti. Potrebno je solidno i uravnoteženo oblikovati osobu u njezinoj cje-lovitosti. Cjelovitoj ljudskoj, duhovnoj, intelektualnoj i socijalnoj pripravi odgovara veća mogućnost zadovoljstva, sreće i uspjeha u životu. Skladan razvoj svih čovje-kovih sposobnosti nazivamo cjelovito (integralno) ljudsko izgrađivanje. Stoga se želimo brinuti o učenicima koji su nam povjereni tako da oni steknu skladan razvoj konstitutivnih elemenata osobe. „Tijelo, intelekt, volja, osjećaji, savjest, pamćenje, znanje, iskustvo, spoznaja i razumijevanje zajedno ulaze u definiciju cjelovitosti osobe te ako težište u odgoju stavimo samo na jedan od ovih elemenata, dobit ćemo hipertrofiju. Na primjer, isključivi naglasak na odgoju intelektualnih sposob-nosti odvest će u intelektualizam koji se lagano može pretvoriti u racionalizam. Svaku odgojno-obrazovnu hipertrofiju treba izbjegavati u korist odgoja cjelovite osobe.“ Ponajprije jamčeći učenicima integraciju u školu, pomažući im da nadiđu vlastite socijalno-ekonomsko-kulturne uvjetovanosti i nelagode uzrokovane razli-čitošću njihovih sposobnosti. Pritom je važno da razum nadahnut svjetlom vjere u apsolutne i nadnaravne vrijednosti bude vođa volje. Cjelovit ljudski razvoj u službi društva i Crkve zalog je i izvor sigurnosti i osobnog zadovoljstva osobe. Školski projekt „Anđeo čuvar“ – učenici 1. i

3. razreda

U odnosu s nastavnikom uče-nik razumije vrijednost pravi-la koja treba poštivati.

8.1. ODGOJNI AUTORITET I PRAVILAVažan vid, a ujedno i najosjetljiviji dio odgoja čini prava ravnoteža između slobo-

de i discipline, što se ponekad čini da ugrožava jedno drugo. Ako se i u najmanjim dnevnim stvarima ne primjenjuju pravilni obrasci ponašanja, karakter učenika se neće moći ispravno oblikovati i teže će biti spreman suočiti se s izazovima koji će doći u budućnosti. Kvalitetan odgoj podrazumijeva učenje korištenjem pravog značenja slobode.

Zbog toga se iz odgoja ne može isključiti autoritativnost koja čini mogućim pro-vođenje autoriteta. To je plod iskustva i kompetentnosti, ali iznad svega zahtjeva prožimanje vlastitog života i osobne uključenosti. Tek tada to postaje izraz prave ljubavi, tada je odgojitelj svjedok prave istine i dobrote.

U odnosu s nastavnikom učenik razumije vrijednost pravila koja treba poštivati. Pravila nisu usmjerena sama na sebe nego su postavljena kako bi na najbolji mo-gući način mogli dijeliti bogatstvo osobnog i zajedničkog života.

Kućni red škole je oblikovan Propisima pravilnika o kućnom redu i Etičkim ko-deksom. Oba ova dokumenta na poseban način usmjeravaju interakciju učenika u izgradnji valjanih odnosa prema osobi jednakoj sebi, prema autoritetu, ali i prema osobi drugačijoj od sebe čime se kod učenika postiže poštivanje i uvažavanje oso-ba jednakih sebi, osoba autoriteta i osoba drugačijih od sebe. Ovi se dokumenti također dotiču dužnosti, obveza i prava učenika usađujući učenicima odgovornost u obnašanju svojih dužnosti, dosljednost u ispunjavanju obveza i mjeru u konzu-miranju prava.

Odgojna pravila, koja se primjenjuju u oblikovanju učenika, se zasnivaju na uva-žavanju osobe učenika kojemu se pristupa kao biću koje se tek ostvaruje i izgra-đuje s ciljem da se kod učenika izgradi svjesnost o sebi u odnosu na samoga sebe, svog bližnjeg, autoritet, dužnosti, obveze i prava. Budući da su odgojna pravila u najvećoj mjeri zajednička svim školama, posebnost Škole leži u kršćanskom evan-đeoskom duhu koji odgoju za čovječnost u vidu kršćanske antropologije daje smi-sao. Druga je posebnost u osobi primjenitelja pravila koja ih primjenjuje u kršćan-skom duhu koji dohvaća upotpunjenje osobe u ljubavi, zajedništvu i poslušnosti.

Bonton škole učenicima usađuje manire lijepog ponašanja u svim društvenim okolnostima: unutar škole, izvan škole i na liturgijskim slavljima. Unutar škole uče-nici usvajaju i razvijaju manire lijepog ponašanja pod nadzorom svojih odgojitelja.

Predmetni projekt TZK – Pješačka tura „Virovitički križni put”

Učenici vs. Nastavnici – Igre bez granica – nastavnice u akciji

Euharistijsko slavlje u katakombama – maturalno hodočašće 2015.

Obilježavanje Europskog dana jezika – učenici s nastavnikom

24

25

Izvan škole postaju oglednim primjerom i širiteljima lijepog ponašanja imajući uvi-jek na umu nužnost lijepog i pristojnog ponašanja u odnosu prema samima sebi, bližnjima, autoritetu ili okolišu. U liturgijskim slavljima učenici usvajaju, razvijaju i žive duh ljubavi, zajedništva i poslušnosti.

8.2. ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRŽAJINaša se pedagogija ostvaruje raznovrsnim odgojno-obrazovnim sadržajima

vjerskih, kulturnih, sportskih aktivnosti te izletima i ekskurzijama.

8.2.1. Vjerske aktivnostiKrižni put mladih Požeške biskupije

Hodočašće srednjoškolaca i mladih u Voćin

„Ususret najljepšem kršćanskom blagdanu“ – program Došašća u školi

Korizma i Kristovo Uskrsnuće u životu mladih – korizmeni i uskrsni program u školi

8.2.2. Kulturne aktivnostiDani kruha i zahvalnosti u našoj školi

Posjet međunarodnom sajmu knjiga „Interliber“

Kulturno obogaćivanje posjetima kazalištima

Putovanje u Bruxelles 2015.

Sudionici Križnog puta mladih Požeške biskupije

Dani kruha i zahvalnosti u školi

26

Maturalno hodočašće u Rim

Nastava u hrvatskim muzejima

„Vukovar i mi – Da se ne zaboravi“

„Tjedan klasične kreative“ – kreativne radionice za učenike škole

Dramska skupina (božićni projekt i suradnja s Kazalištem Virovitica…)

Likovna skupina (suradnja s Gradskim muzejom Virovitica, organizacija krea-tivnih radionica …)

LuxTV – TV skupina (poveznica života škole i kulturne javnosti…)

Susret prijatelja škole (bivših učenika škole)

Hodočašće roditelja Katoličke klasične gimnazije u Virovitici

8.2.3. Sportsko-rekreativne aktivnostiObilježavanje „Hrvatskog olimpijskog dana“

Pješačka tura – Virovitički križni put

Međunarodna ulična utrka grada Virovitice – Doživjeti stotu – 1,2,3,4

Obilježavanje Dana škole – sportski dan

8.2.4. Izleti i ekskurzijeMeđu najdragocjenija iskustva koja se vežu za srednju školu, ali i obrazovanje

općenito, su izleti i ekskurzije. Oni predstavljaju istinsko obogaćivanje nastave jer učenici na terenu, iz prve ruke, dožive ono što uče i u čemu su poučavani. Tako utvrđuju, proširuju i produbljuju svoje znanje. Naravno, ovdje se sve događa u

Posjet dramskom kazalištu „Gavella“ – Zagreb

Interliber - međunarodni sajam knjiga i učila u Zagrebu

Škola u prirodi – sat biologije

Prvi susret prijatelja škole – prva generaci-ja učenika s svojim razrednikom

Nastava u Povijesnom muzeju Zagreb Maturalno hodočašće u Rim – Vatikan

27

„Od srca pozdravljam sve hr-vatske hodočasnike, a na po-seban način prvu generaciju maturanata i nastavnike ka-toličkih gimnazija iz Požege i Virovitice predvođene njiho-vim biskupom msgr. Antunom Škvorćevićem. Dragi prijatelji, sazrijevanje zahtjeva i duhov-ni rast. Hodočašće u Rim neka vam pomogne rasti u vjeri kako biste, ljubeći bližnje, svjedočili kršćansku nadu. Hvaljen Isus i Marija.“

(Papa Benedikt XVI. 8. rujna 2010. godine na općoj audijenciji srijedom prilikom prvog maturalnog hodočašća katoličkih gimnazija Požeške biskupi-je, pozdrav je izrečen na hrvatskome jeziku)

Hodočašće učenika katoličkih škola Požeške biskupije u Voćin

„Adventske čajanke“ – druženje učenika nakon misa zornica

dinamici, pokretu, ali i uz zabavne i opuštajuće sadržaje. Naša škola je prepoznala važnost učeničkih putovanja u oblikovanju identiteta učenika razradivši četvero-godišnji plan izleta i ekskurzija kako bi učenicima dala široku ponudu istih. Na godišnjoj razini planiraju se dva izleta i jedna ekskurzija (višednevni izlet). Kako je hrvatska kultura prvenstveno oblikovana utjecajima iz Srednje i Južne Europe nastojimo i pohoditi te dijelove Europe u školskim ekskurzijama. Ljepote Lijepe naše zahvaćamo pak u pravilu jednodnevnim izletima. Elementi koje nastojimo integrirati u naša putovanja su kršćanska duhovnost te kulturno obogaćivanje kroz upoznavanje nacionalne i europske baštine, ali na način da učenicima nije zamor-no ili monotono pa navedene sadržaje kombiniramo s opuštajućim sadržajima.

Posebno mjesto u našem programu izleta ima maturalno hodočašće u Rim. Maturalno putovanje ima duhovnu dimenziju koja ga razlikuje od običnih matural-nih putovanja, ali s druge strane obiluje sadržajima koje vole maturanti. U Rimu, prijestolnici kršćanstva, gradu spomeniku, učenici na svakom koraku upoznaju elemente kršćanske i europske kulture od antike preko renesanse i baroka do na-ših dana. Poseban doživljaj predstavlja susret sa Svetim Ocem prilikom opće au-dijencije srijedom gdje se doživi zajedništvo s kršćanima diljem svijeta okupljenim oko „Petra naših dana“. Šetnja Koloseumom, „Forum Romanum“ i trgovima Rima, razgled papinskih bazilika, kušanje rimskih delicija te posjet Tirenskom moru sa-stavni su dio našeg hodočašća.

8.3. PREVENTIVNI RAD S UČENICIMADanašnje društvo često nesvjesno promiče iskrivljenu sliku osobnih i obiteljskih

vrijednosti. Mladima se nameću određeni obrasci ponašanja – od veličanja lažnih idola do konzumiranja nezdravih sredstava. Takva ponašanja katkad vode u neže-ljenom smjeru koja rezultiraju nepoštivanjem kućnog reda škole i školskih pravila. U skladu s Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, propisanog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, škola će odgojno djelovati. Kako bi se izbjegli teži prijestupi, oblikujemo i provodimo ciljane preventivne pro-grame s učenicima.

Škola, kroz individualne razgovore i vođena Kristovom pedagogijom, nastoji uče-nicima usaditi ispravne općeljudske i kršćanske vrijednosti prema sebi samima, drugima te njihovoj okolini. Učenicima na raspolaganju stoji stručna služba škole, duhovnik, razrednici, ali i svi nastavnici koji svakom učeniku pristupaju kao jedin-

28

Škola, kroz individualne raz-govore i vođena Kristovom pe-dagogijom, nastoji učenicima usaditi ispravne općeljudske i kršćanske vrijednosti prema sebi samima, drugima te nji-hovoj okolini.

stvenoj osobi sa svojim specifičnim potrebama. Naš odgojni rad obilježava prila-godljivost konkretnim situacijama u kojima se nalazi svaki učenik škole i njegova obitelj te se kroz nasljedovanje Isusa Krista nastoji u toj situaciji odgojno djelovati u interesu svakog pojedinog učenika.

Prateći aktualna događanja u našem društvu, pozivamo vanjske suradnike u Školu (policiju, liječnike, osobe različitih zanimanja i životnih opredjeljenja) koji nam svojom specijaliziranošću pomažu u radu s učenicima s ciljem njihova osob-nog unaprjeđenja i oblikovanja školskog zajedništva.

Stavlja se naglasak na promicanje zdravog načina života čijem primjeru dopri-nose svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa škole. Vjerujemo da je u zdravom tijelu i zdrav duh, što se vidi u promicanju duhovnih i moralnih vrijednosti kod učenika te njihovom obrazovanju, ali i odgoju u duhu Katoličke crkve. Kroz su-radnju s razrednicima, predmetnim nastavnicima i stručnim suradnikom – knjiž-ničarom, često organiziramo projekte i radionice kojima se učenicima omogućuje izražavanje mišljenja i stavova, a što je u školi vidljivo međusobnim uvažavanjem, tolerancijom te povezanošću svih naših djelatnika.

8.4. VRJEDNOVANJEPraćenje odgojnog ciklusa svakako treba završiti s vrjednovanjem. Svaki ozbi-

ljan posao zahtjeva dobru pripremu te razne faze koje se odvijaju unutar određe-nog programa te, na kraju, završava vrjednovanjem. U toj stavci iznose se sve faze odgojno-obrazovnog procesa zajedno s ciljevima koje smo postavili na početku te se promatra i ocjenjuje postignuto kako bi sljedeća faza bila još bolja. U odgoj-no-obrazovnom procesu odgovornost vrjednovanja pripada nastavnicima koji na ovaj način podučavaju učenike kako završiti neki posao. Kao što nastavnik postav-Dodjela nagrada sudionicima županijskih

natjecanja

29

lja ciljeve na početku svog rada tako to treba tražiti i od učenika. Nastavnik ima odrednice po kojima vrjednuje svakog učenika tako i učenik treba dobiti odrednice koje vrjednuje kod nastavnika. Nastavnik pokazuje interes za učenika jer dopušta da on vrjednuje način na koji radi. Ovdje se ne traži suđenje osobi nego vrjedno-vanje njezinog rada, iskustvenog učenja. Zato se za takvo vrjednovanje pripremaju objektivni čimbenici koje će svaki učenik moći vrjednovati.

Naša škola priprema vrjednovanja za učenike i nastavnike međusobno te vrjed-novanje škole od strane roditelja. Svakako je vrjednovanje složeno te ne može biti samo rezultat aritmetičke sredine. Stručni tim škole u svojoj mjerodavnosti vrjednuje proces napredovanja koji svaki učenik ostvari od svog dolaska u školu do kraja školske godine. Vrjednovanja koje rade nastavnici, roditelji dobivaju dva put godišnje (polugodište i kraj godine) zajedno s ocjenama.

8.4.1. Izvještaji na polugodištu i na kraju školske godineKatolička škola ima izrađen svoj sustav praćenja svakog pojedinog učenika kako

bi roditelj dobio izvješće ne samo o znanju koje učenik usvaja, nego i o odgojnoj dimenziji koja je jednako važna kao i znanje. Praćenje učenika i na toj razini omo-gućava cjelovit pristup odgoju jer će i roditelj i razrednik imati cjelovit uvid u sve dimenzije razvoja bitne za praćenje učenika.

8.4.2. Ankete o učiteljima i stručnoj službiKako bi učenici naučili vrjednovati ono što primaju i od koga primaju, dobro je

analizirati rad svih zaduženih u odgojno-obrazovnom procesu. Izrada anketa za vrjednovanje prepuštena je stručnjacima na tom području (primjerice, školskim psiholozima) koji u suradnji s Vijećem odgojno-obrazovne zajednice trebaju obli-kovati odrednice važne za vrjednovanje. Učenike svakako treba uputiti u važnost i značenje jednog takvog pristupa jer nisu samo nastavnici koji ocjenjuju njih nego oni uče i usvajaju kako procjenjivati kvalitetu rada s njima samima. To ih podučava odgovornosti i ozbiljnom pristupu svakom predmetu koji slušaju.

vlč. Ivica Šoh, prvi ravnatelj škole na obilje-žavanju Dana škole

Dekan Virovitičkog dekanata vlč. Pavo Filipović na obilježavanju Dana škole

Uzvanici na svečanom obilježavanju Dana škole

Prvi susret prijatelja škole

Obilježavanje Valentinova u školi

Prigodno obračanje msgr. dr. Antuna Škvorčevića na proslavi Dana škole

30

8.5. SURADNJA S DRUGIM (KATOLIČKIM) ŠKOLAMASuradnja između katoličkih škola na biskupijskom i nacionalnom planu traži do-

bro cijele ljudske zajednice. Jača koordinacija i zajednički rad urodit će i obilnijim plodom. Škole su pozvane podijeliti među sobom razna područja istraživanja, pri-općavajući jedna drugoj svoja otkrića i razvijajući sve inicijative koje mogu dopri-nijeti većoj suradnji.

8.5.1. Susreti katoličkih osnovnih i srednjih škola na biskupijskoj raziniOsnivačima katoličkih škola osobito je važna suradnja i zajedništvo katoličkih

škola na biskupijskoj razini. Upoznavanje, izmjena iskustava, međusobna potpora i poticaj, prostor su obrazovno-odgojnog djelovanja koji mogu dati konkretne plo-dove. Susreti različitih intelektualnih, duhovnih ili rekreativnih sadržaja doprinose jačanju svijesti pripadnosti mjesnoj crkvi koja se brine, prati i pomaže rad jedne katoličke škole na njezinom prostoru.

Djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije osjećaju osobitu brigu svojeg Osni-vača kroz redovite susrete u božićnom vremenu koji su formativnog, ali i du-hovno-zajedničarskog karaktera. Osobit vid brige je Hodočašće učenika srednjih katoličkih škola Požeške biskupije u Voćin – drugu subotu u mjesecu svibnju. Hodočašće doprinosi življenju zajedništva Marijinih štovatelja izgrađujući osobitu duhovnu dimenziju i povezanost.

8.5.2. Susreti katoličkih škola na državnoj razini Brigu o susretima i usavršavanju djelatnika katoličkih škola na državnoj razini

vodi Ured za katoličke škole pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Susreti ove razine imaju osobitu važnost u izgradnji zajedničkog prepoznatljivog identiteta ka-toličkih škola u Republici Hrvatskoj. Zajedništvo življeno na ovoj razini ima osobitu dimenziju svjedočenja i evangelizacije koje unoseći u svoj svakodnevni rad u školi mogu djelovati poticajno i ohrabrujuće.

LITERATURA1. BENEDETTO XVI, Lettera alla diocesi e alla città di Roma sul compito urgente dell’educazione,

Vatican, 21. siječnja 2008., http://w2.vatican.va/content/benedict-xvi/it/letters/2008/documents/hf_ben-xvi_

let_20080121_educazione.html2. CONGREGAZIONE PER L’EDUCAZIONE CATTOLICA, Il laico testimone cattolico della fede nella

scuola, 1982.3. CONGREGAZIONE PER L’EDUCAZIONE CATTOLICA, La scuola cattolica, 1977.4. CONGREGAZIONE PER L’EDUCAZIONE CATTOLICA, La scuola cattolica alle soglie del terzo

millennio, 1997.5. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gravissimum educationis, u: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Za-

greb, 1980.6. HBK, Odredbe o katoličkim osnovnim i srednjim školama, Zagreb, 2013.7. KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja u katoličkoj školi, Kršćanska

sadašnjost, Zagreb, 1989.8. UFFICIO NAZIONALE PER L’EDUCAZIONE, LA SCUOLA E L’UNIVERSITA, Essere insegnanti di

scuola cattolica, Orientamenti operativi, Roma, 2008.9. ZAKONIK KANONSKOG PRAVA: proglašen vlašću pape Ivana Pavla II.: s izvorima, Glas Koncila,

Zagreb, 1996.

Stručno usavršavanje djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije

Susret djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije s Osnivačem škola

Duhovna obnova djelatnika škole

31

Prvi susret prijatelja škole (2015.)