Uvod

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

POSTDIPLOMSKI MAGISTARSKI STUDIJ

ODABRANE TEME IZ EDUKACIJSKE PSIHOLOGIJE

( SEMINARSKI RAD )

ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE

NADARENE DJECE

Student: Mevludin Mei Mentor: Doc. dr. Sibela ZvizdiSadraj

Sadraj ...........................................................................................................................2

Uvod ............................................................................................................................. 3

Socio-emocionalne potrebe nadarenih ......................................................................... 4

Endogene potrebe nadarenih......................................................................................... 6

Egzogene potrebe nadarenih ........................................................................................ 7

Kako rijeiti socioemocionalne probleme nadarenih pojedinaca................................7

Ostvarivanje obrazovnih potreba kao kljuni faktor razvoja darovitosti.......................9

Zakljuak......................................................................................................................12

Literatura......................................................................................................................13

Uvod

Razvoj ovjeka nerijetko odstupa od onoga to nazivamo prosjenim. Odstupanje od prosjenog koje je usmjereno u pravcu ubrzanog ili natprosjenog razvoja oznaava se kao darovitost ili nadarenost. Kod nas se visoko natprosjena djeca nazivaju darovitom ili nadarenom, i ti se termini smatraju sinonimima. Terminom talentirano dijete ukazuje se na darovitost ali obino u jednom podruju kao to je npr. talent za motorike aktivnosti, glazbu itd.

Vrlo su raznoliki pristupi istraivanju razvoja darovitosti. Rezultirali su prilino neujednaenom teorijom o tome kako nastaje darovitost, ta je karakterizira i kako se razvija. Tako je i definicija darovitosti evoluirala od koeficijenta inteligencije (IQ), kao jedinog reliabilnog pokazatelje darovitosti, pa do neuobiajeno visokih intelektualnih, akademskih, kreativnih sposobnosti i sposobnosti voenja. Guilford i Torrance pri identificiranju nadarenih uenika, najvie su panje pridavali kreativnosti, dok Renzuli smatra da u tom procesu treba uzeti sljedea tri pokazatelja: natprosjenost opih ili specifinih sposobnosti, izrazitu privrenost zadatku i visok stepen kreativnosti.

U posljednje vrijeme teorijom o darovitosti dominira Gardnerov model viestrukih inteligencija. Gardner kreira model kojim odvojeno tretira lingvistiku, muziku, logiko-matematiku, prostornu, tjelesno-kinestetiku, intrapersonalnu i interpersonalnui inteligenciju. Prema njegovom modelu, veina djece je nadarena bar u nekoj od kolskih oblasti.

Nadarena djeca spadaju u kategoriju djece sa posebnim potrebama. U ovom radu ukazaemo na faktore koji doprinose njihovom izuzetnom razvoju, odnosno na njihove odgojno-obrazovne potrebe koje moraju biti na odgovarajui nain zadovoljene kako bi se optimalno razvijali. Njihove potrebe podijelit emo na socio-emocionalne i na obrazovne, premda se one isprepliu i u praksi se ne mogu razdvajati.. Socio-emocionalne potrebe nadarenih Prilikom edukacije nadarenih esto se zapostavljaju njihove emocionalne i socijalne potrebe. Pored razlike u kognitivnim sposobnostima uenika, oni se razlikuju i sa socijalnog i emocionalnog aspekta. Robert R. Daniels i John L. Petelle tvrde da nadareni esto osjeaju socijalni i emocionalni pritisak u svakodnevnom ivotu zbog njihove socijalne i emocionalne nestabilnosti.

Velik broj djece ija je inteligencija iznad 130 IQ ostvaruje prosjean uspjeh u koli ili ak ispod prosjeka zato to imaju emocionalne i socijalne probleme koji spreavaju punu upotrebu njihovih potencijala.

Mnogi su nadareni uenici izolirani i nemaju adekvatne odnose s okolinom to je esto uzrokovano intelektualnom nejednakou nadarenih i njihovih nenadarenih vrnjaka. Takoer, nadarena djeca esto nemaju samopovjerenja i imaju slabu samoprocjenu, a to utie na njihovu kompetentnost i motivaciju. Stoga kurikulum mora uzeti u obzir sljedeih sedam faktora kako bi se nadareni adekvatno razvijali sa emocionalnog i socijalnog aspekta:

1) Svjesnost, razumijevanje i prihvatanje samog sebe. Za pozitivan razvoj nuno je organizirati specifine aktivnosti za nadarene koje bi doprinijele njihovom veem samorazumijevanju, samoprihvatanju i svjesnosti.

2) Svjesnost, razumijevanje i prihvatanje drugih. Nadareni esto znaju biti veliki kritiari i netolerantni prema onima koji ne posjeduju slina iskustva i stavove. Potrebno je organizirati aktivnosti koje e pomoi nadarenima da prihvate i cijene one koji se od njih razlikuju.

3) Interpersonalna iskustva. Svakoj individui je nuno komunicirati sa razliitim

osobama, rangirajui ih od lanova porodice i prijatelja do nastavnika i konsultanata. Ova kategorija aktivnosti dijeli se na etiri podruja: iskustvo komunikacije, iskustvo intervjuiranja, iskustvo voenja diskusije i iskustvo smanjenja konflikta.

4) Grupni procesi i iskustva interakcije. Osobe koje imaju dobro razumijevanje dinamike grupnih procesa posjeduju dodatnu sposobnost te efikasan rad s drugima.

5) Kreativnost. Kreativnost je integralna komponenta koncepta nadarenosti. Studentima su potrebne prilike za razumijevanje dinamike kretivnosti kako bi se na njih odraavala kreativnost.

6) Relaksacije i vizuelna imaginacija. ivot postaje sve vie ispunjen stresovima i kompleksnou. Sposobnost odmaranja postaje sve vanija. Tehnike relaksacije mogu biti integrirane u kategoriju kreativnosti.

7) Problemi nadarenosti. Nadareni imaju posebne potrebe zadovoljavanja emocionalnih i socijalnih potreba kroz interakciju s njihovim vrnjacima. Oni imaju potrebe da budu skupa ne samo u razredu, gdje uglavnom zadovoljavaju kognitivne potrebe, ve i u drugim prilikama koje e doprinijeti njihovom emocionalnom i socijalnom razvoju. Zadovoljavanje navedenih potreba mora biti isprogramirano.

Na razvoj navedenih osobina uvelike utie pozitivno okruenje. Zato bi zadatak roditelja i nastavnika bio da porade na osiguranju adekvatnog okruenja pomou kog bi nadareni zadovoljili svoje socijalne i emocionalne potrebe.

Tracy L. Cross dijeli potrebe nadarenih na endogene i egzogene.

Endogene potrebe nadarenihEndogene potrebe proizilaze iz karakteristika individue. One iskljuivo egzistiraju kao funkcije karakteristika nadarenog djeteta.

Istraivanjem endogenih psiholokih i socijalnih karakteristika utvrdilo se da

je razvoj nadarenih vrlo neujednaen, ponekad nazvan terminom asinhroni razvoj. To se da primijetiti na razliitosti stupnjeva razvoja kognitivnih sposobnosti nadarenih i drugih aspekata njihovog razvoja, kao, npr., fizike sposobnosti, socijalni ili emocionalni razvoj. Mnogi teoretiari vjeruju da sam asinhronizirani razvoj uzrokuje posebne potrebe koje treba zadovoljiti, a to, opet, ovisi o samom okruenju nadarenog.

Sljedea psiholoka potreba kod nadarenih proizilazi iz njihove tendencije ka perfekcionizmu. Perfekcionizam nije zadovoljen kad individua ima ideale, a samopercepcija njegovih sposobnosti je daleko ispod tih ideala. Ova karakteristika se, takoer, ocjenjuje kao neopravdano visoko samooekivanje. Zato se brojni problemi vezuju uz tendenciju za perfekcionizmom. Neki od njih su: uzrokovanje stresova, nespremnost uputanja u riskantne uspjehe, odustajanje od zadanih ciljeva...

Sljedea potreba nadarenih je njihova tendencija za samokritinosti. Takva samokritika proizilazi iz njihohovog neuspjeha da obave odgovarajuu aktivnost prema svojim idealima, jer tee za perfekcionizmom i njihova samoprocjena za njih biva razoaravajua te proizvodi visok stepen samokritinosti.

Jo jedna od karakteristika koja moe uzrokovati emocionalne probleme jeste multipotencijalnost nadarenih. Ona govori o njihovim afinitetima i interesiranjima za mnoge oblasti. Vrlo je teko biti viestruko nadaren jer to zahtijeva mnogo vremena i truda. Kada se multipotencijalnost kombinira sa bilo kojom drugom endogenom potrebom ona esto postaje problematina te uzrokuje stres i emocionalne potekoe.

Egzogene potrebe nadarenih

Egzogene potrebe se primarno pojavljuju iz interakcije nadarenih sa njihovim okruenjem. Proizilaze iz karakteristika individua u okviru kulture, normi ili oekivanja okruenja iz kog dolazi nadarena osoba One nisu postojee personalne karakteristike individue per se. Ovdje emo se ograniiti na psiholoke i socijalne potrebe u kolskom okruenju.

Najee egzogene potrebe nadarenih u kolskom okruenju uzrokovane su estim odbacivanjem onih koji vrlo ozbiljno shvataju uenje. Zato nadareni imaju potrebe za osjeanjem da ih prihvataju drugi uenici. Istraivanjem socijalnog iskustva nadarenih, utvreno je da su mnoga djeca stigmatizirana zbog svoje darovitosti te imaju specifine strategije borbe protiv stigmatizacije.Takoer, utvreno je da se nadareni ne osjeaju lagodno kad bivaju navoeni kao pozitivan primjer drugima; osjeaju se zbunjeno kad im se djeca podsmijavaju, neugodno im je kad nastavnik izrazi razoarenje njihovim slabim rezultatom na testu, netanim odgovorom ili bilo kojim drugim propustom pred ostalim u razredu. Sve to se moe negativno odraziti na njihov psihiki i emocionalni razvoj.

Kako rijeiti socio emocionalne probleme nadarenih pojedinaca

Roditelji i nastavnici trebaju poduzimati razliite aktivnosti kako bi na odgovarajui nain rijeili socijalne i emocionalne potekoe darovitih. Nadarenom djetetu treba prije svega pristupati kao mladoj osobi, pa tek onda kao nadarenoj. Nije dobro fokusirati se samo na polje djetetove darovitosti, jer to fokusiranje moe negativno djelovati na samopercepciju i samokoncept darovitog djeteta.

Reakcije roditelja na greke ili uspjehe mogu biti unapreujue, a takoer mogu imati i negativne posljedice. Tako, naprimjer, fiziko kanjavanje djece moe imati samo negativne posljedice a nikako pozitivne ishode, dok primjereni razgovori s djecom i traenje pouka iz greke mogu pozitivno djelovati na djecu kako sa emocionalnog aspekta tako i sa aspekta sticanja iskustva.

Roditelji mogu pomoi svom nadarenom djetetu da razvije darovitost ukoliko

na suptilan nain podstiu dijete da se bavi onim aktivnostima za koje ispoljava interes. Ukoliko roditelji, iz prevelike elje da njihovo dijete postigne to bolje rezultate, preopterete dijete zahtjevima koje ono ne moe izdrati (forsiranje), to dijete e, umjesto da razvija svoju nadarenost, postati umorni heroj i nee imati motivacije da postigne ni ono to je uobiajeno za njegov uzrast. Zbog toga je veoma bitno kako e roditelji organizirati vrijeme i sadraj aktivnosti nadarenom djetetu.

Dvije bitne pretpostavke djetetu pomau da realizira darovitost: sigurnost i sloboda, dane u pravom omjeru, na pravi nain, u pravo vrijeme, s jedne strane, i provokativni, razigrani, ispitujui intelektualni pristup s druge strane.

Etiketiranje, takoer, moe proizvesti osjeanja suprotna slobodi te prouzrokovati veoma tetne posljedice na emocionalnom planu pojedinca. Nadarena djeca se vrlo esto oznaavaju negativnim imenima, kao to su treberi ili bubatori. Ta i slina imena nose negativno znaenje u djeijim shvatanjima te zbog toga neka djeca, bojei se takvih etiketa, jednostavno ne ele ispoljiti svoje sposobnosti. Takoer se moe postaviti pitanje nisu li pozitivne etikete izvor nekih negativnih posljedica po razvoj djeteta. esto se priznaje da je drutvo ambivalentno prema nadarenima: cijeni ih i treba, ali ih i ne razumije, boji ih se i doivljava ih kao teret. Etiketa nadaren moe uticati na promjenu stava nadarenog prema okolini i prema samom sebi. Zbog toga se moe desiti da identificiranje djeteta kao nadarenog ne mora samo po sebi biti neto naroito dobro za dijete, njegovu porodicu i njegove vrnjake. Ukoliko ne postoje odrasle osobe (roditelji, nastavnik ili neko drugi), koje e na odgovarajui nain rijeiti problem etiketiranja nadarenih, ono moe imati negativne posljedice na motivaciju a samim time i na uspjeh uenika.

Kako ni roditelji ni nastavnici pojedinano ne mogu otkriti kompletnu sliku darovitog djeteta, vrlo je korisno da organiziraju razne oblike saradnje.

Isto tako, veoma je korisno da roditelji i nastavnici nau eksperta koji odgovara specifinoj darovitosti nadarenog djeteta kako bi mu taj ekspert pomogao u usavravanju sposobnosti i bio objekt identifikacije.

Sljedea preporuka u radu s darovitima odnosi se na primjereno obuavanje nastavnika za rad s darovitima i na kontinuirano informiranje. Nastavnici koji su osposobljeni za rad s darovitimom djecom u svim trenucima trebaju im biti na raspolaganju. Vrlo korisno je da ovi nastavnici provode to vie vremena sa darovitim uenicima i da im ukau kako je izuzetnost u akademskim sposobnostima izuzetno prihvatljiva i vrlo cijenjena.

Ostvarivanje obrazovnih potreba kao kljuni faktor razvoja darovitosti

Karakteristike i stilovi uenja darovitih mnogo se razlikuju od drugih uenika. Te karakteristike i stilove nastavnik bi trebao znati kako bi postupao na odgovarajui nain u odreenim situacijama. Kompetentnost u nastavi pri radu sa nadarenim uenicima zauzima veoma vanu ulogu. Bramka Drakovi smatra da nastava pri radu sa nadarenim uenicima treba obuhvatiti sljedee injenice:

1) Nastava mora biti povezana sa sposobnou djeteta.

2) Naroito za visoko darovite, nastava mora biti intelektualno jaka i puna izazova

3) Treba uzeti u obzir nain na koji djeca ue, njihov lini stil, tako to e biti ponuen niz razliitih pristupa u realizaciji nastave.

4) Nastavni materijal mora biti adekvatan.

5) Kompetentnost podrazumijeva da nastavnici i roditelji dre dizgine vrstom ali fleksibilnom rukom. Djeci je potrebno znati gdje su i ta se od njih oekuje da bi dogovorene ciljeve postigla sa veim uspjehom.

Daroviti usvajaju nove sadraje bre od od prosjenih uenika. Nastoje se

prisjetiti ranijeg znanja i iskustva kako bi to dublje shvatili nove sadraje. Takoer, usvajaju mnogo apstraktnije i kompleksnije ideje i koncepte od ostalih uenika. Strastveno se zainteresiraju za odreene oblasti te imaju tekoe prei na druge oblasti dok prethodne ne apsolviraju. Sposobni su u isto vrijeme skoncetrirati se na vie stvari, tako da mogu pratiti aktivnosti u razredu bez direktnog vizuelnog posmatranja. Prilikom prelaska u stariji razred ve su usvojili mnogo znanja predvienog za taj uzrast, to im olakava dublje i ire shvatanje novog sadraja.

Prema Miri udini-Obradovi karakteristike nastavnog procesa koji predstavlja dobru osnovu za razvoj nadarenosti su:

1) Nastavni program je: fleksibilan i omoguuje individualizaciju; zasnovan na viim misaonim procesima (divergentno miljenje i zakljuivanje); kreativan i usmjeren na razvoj kreativnosti; sadrajem i problemima orjentiran na budunost.

2) Nastavni program omoguuje: akceleraciju, grupiranje i obogaivanje prema potrebama uenika; emocionalni razvoj uenika; uenje izvan kolske klupe; rad s mentorima; primjenu svih sredstava i sadraja iz ire i ue drutvene zajednice.

3) Nastavni program dozvoljava: razliite brzine napredovanja; razliite sadraje u okviru istih pedagokih ciljeva; primjenu razliitih stilova uenja za razne uenike.

Mnogi nastavnici iz razliitih razloga nisu spremni uloiti maksimalan napor na razvoju sposobnosti nadarene djece. Neki od tih razloga su: neobuenost za rad sa nadarenim; strah da e roditelji druge djece pomisliti kako nastavnici pridaju panju samo jednom broju djece a drugu zapostavljaju; vjerovanje da pridavanje posebne panje darovitim vodi nepravednoj nejednakosti uslova za uenje i da vodi elitizmu; vjerovanje da daroviti bez potekoa usvajaju standardna znanja te da nema potrebe za brigu o njima ve o slabijima.

Kako nastavnici vre diferencijaciju za djecu s malim sposobnostima uenja, isto tako trebaju initi diferencijaciju pri radu s darovitim. Prilagoavanje i diferencijacija se moe vriti nastavnim sadrajem, procesima uenja, okruenjem za uenje i vrednovanjem. U protivnom moe se desiti da daroviti uenici iskoriste samo dio svojih potencijala.

Pored doprinosa nastavnika izuzetnom razvoju nadarenih, veoma bitan doprinos moraju uiniti i roditelji . Efikasna porodina okolina mora osigurati zadovoljenje etiri osnovne potrebe nadarenog djeteta: potrebu za ljubavlju i sigurnou, potrebu za novim iskustvom, potrebu za postizanjem uspjeha i potrebu za osjeajem odgovornosti i neovisnosti. Da bi potpomogli razvoju motivacije kod nadarene djece roditelji bi trebali pokazivati:

1) emocionalnu toplinu i samopouzdanje,

2) pozitivne stavove prema uenju, obrazovanju i znanju,

3) visoka oekivanja od sebe i svoje djece

4) interes za uspjeh djeteta (prate razvoj i rezultate, pokazuju potovanje za trud

i uspjeh djeteta, ohrabruju, ispravljaju i nude pomo),

5) primjenjuju demokratske, ali jasne metode discipliniranja.

Zakljuak Mnogi nadareni pojedinci ostaju neidentificirani kao takvi ili su identificirani ali ne doe do odgovarajueg zadovoljenja njihovih potreba, a to prouzrokuje propadanje i neiskoritenost njihovih potencijala.

Uticajem okoline ili djelovanjem samih osobina nadarenih pojedinaca vrlo esto oni poinju gubiti samopovjerenje i stvaraju pogrenu procjenu svojih sposobnosti te negativnu sliku o sebi. Jednako tako forsiranje i etiketiranje nadarenog djeteta moe predstavljati izuzetno veliku opasnost u radu s njima. Forsiranje moe uzrokovati emocionalne probleme koji e smanjiti ambicioznost i motivaciju openito, a etiketiranje, kako negativno tako i pozitivno, moe dovesti do emocionalnih potekoa kod nadarenih te sputavajue djelovati na njihovu motivaciju. Na roditeljima i nastavnicima je velika odgovornost da preventivno djeluju na pojavu ovakvih osjeanja ili da ih, kad se pojave, iskorijene razliitim strategijam.

Pored socio-emocionalnih, nimalo manje vano nije zadovoljavanje i obrazovnih potreba nadarenih. One se uglavnom ogledaju u metodiko-didaktikim pristupima pri radu sa njima. Nastavnici moraju biti osposobljeni za efikasan rad sa nadarenim uenicima. U tom radu se moraju potovati individualne razlike meu djecom. Nastavni sadraji moraju biti njima prilagoeni, izazovni i unapreujui. Ukoliko obrazovni sadraji nisu prilagoeni njihovom priornom znanju i sposobnostima, onda oni iskoritavaju minimum svoga potencijala. U takvim situacijama postaje im dosadno. Oni postaju nemirni na nastavi, to ima veoma nepovoljan uticaj kako za nadarenog pijedinca tako i za cjelokupnu drutvenu zajednicu.

Literatura 1) Bajrovi, Alema: Rad sa nadarenim uenicima u nastavnom procesu, Didaktiki putokazi, br. 38, Zenica, Pedagoki zavod i Pedagoki fakultet u Zenici, 2005. god.,

2) Beirovi, Senad: Socio-emocionalni i obrazovni faktori razvoja darovitosti, Novi muallim, asopis za odgoj i obrazovanje, god. 5., br. 23., Sarajevo, Udruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH, 2005.,

3) udina-Obradovi, Mira: Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Zagreb, kolska knjiga, II izdanje, 1991.

4) Moore, Michele: Meeting the Educational Needs of Young Gifted Readers in the Regular Classroom; 5) www.wikipedia.com Wikipedia, the free encyclopedia: Gifted education 6) Zovko, Gojko: Odgoj izuzetne djece, Zagreb, Hrvatska akademija odgojnih znanosti: Katehetski salezijanski centar, II izdanje, 1996.,

PAGE 12