73

ODABRANI HADISI ÈASNOG POSLANIKA ISLAMA s.a.v.s. · U procesu skupljanja ovih hadisa muslimanski uèenjaci radili su tako precizno i toliko je pa‘nje bilo posveæeno taènosti

  • Upload
    others

  • View
    32

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

1

ODABRANI HADISI

ÈASNOG POSLANIKA ISLAMA s.a.v.s.

2

Title / Naslov

Priredili

Published by: / Izdavaè

Odabrani hadisi Èasnog Poslanika Islama s.a.v.s.

Bosnian translation

“Selected Sayings of the Holy Prophet S.a.v.w. of Islam”

Fahrija Avdiæ i Wasim Ahmad

© ISLAM INTERNATIONAL PUBLICATION LIMITED

Verlag der Islam, Frankfurt am Main

© Verlag Der Islam

1st Edition July 2009

ISBN: 978-3-932244-44-5

Printed by: / Štampa

PIKOK Sarajevo

MESD@ID BAITUL-ISLAM

Ahmadija muslimanski centar

Tuzlanska 1b, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel./fax: 00387 (33) 612 612

www.alislam.org - www.ahmadija.ba

e-mail: [email protected]

3

Povodom proslavljanja stogodišnjicesvjetski raširene Ahmadija zajednice

Ovo je dar onih ahmadi muslimana koji su, èak i u ovomvremenu proganjani i ubijani samo zbog ljubavi prema Kelimeišehadetu. Oni podnose sve ove muke u duhu Bilala.*

* Bilal (da Allah bude zadovoljan s njim) bio je jedan od drugova(ashaba) Èasnog Poslanika s.a.v.s. Premda je bio podvrgnutnajgorim oblicima muèenja zbog prihvatanja islama, on je biospreman radije umrijeti nego odreæi se svog vjerovanja u Bo‘ijeJedinstvo.

4

5

“Sva hvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova;mir i blagoslov neka su na Njegovog vjerovjesnikaMuhammeda, s.a.v.s., i na cijelo njegovo potomstvo iashabe.”

Islam je uzvišena religija. Temelj njegove velièine je u tomešto je Èasni Kur’an èist od grešaka i što su njegova uèenjapotpuna i savršena, i u èinjenici da je Osnivaè islama, Èasniposlanik Muhammed s.a.v.s., prakticirao ova uèenja u najveæojmjeri. On je tako postao savršeni i ‘ivi primjer onoga što jepoduèavao. Duboka i neraskidiva veza izmeðu njegove prakse iuèenja ostavili su neizbrisiv dojam na njegove drugove. Poslijenjegove smrti, kad je njegova supruga hazreti Ajša bila upitanao ‘ivotu Èasnog poslanika Muhammeda s.a.v.s., njen odgovor jebio:

PREDGOVOR

’Njegov `ivot je bio Kur’an.’

Nije bilo nikakvog proturjeèja izmeðu njegove rijeèi i Bo‘ijeobjave. Njegova objava je bila èista, bez i najmanjeg utjecajanjegovih vlastitih ‘elja. Èasni Kur’an svjedoèi ovo o njemu:

6

’On ne govori po svojoj `elji. To je samo objava koja (mu) seobjavljuje’

Nije èudno onda da je on u Èasnom Kur’anu predstavljen kaoizvrstan uzor za cijelo èovjeèanstvo i za sva vremena kojadolaze. Svemoguæi Allah ka‘e u Èasnom Kur’anu:

’Zaista vam je u Poslaniku lijep primjer...’

Odabir ajeta Èasnog Kur’ana koji se odnose na neke va‘neoblasti èovjekovog interesovanja veæ je bilo objavljeno. Ovdje jepredstavljen kratki izbor hadisa, to jest predanja u pogledu‘ivota, postupaka i izreka Èasnog Poslanika s.a.v.s. Prouèavanjeovih hadisa omoguæava kratko predstavljanje svakodnevnog‘ivota Èasnog Poslanika s.a.v.s. kao i njegovih molitvi, visokihmoralnih standarda i stila (naèina) propovijedanja.

Iako je za neke hadise izneseno da su bila napisani u toku‘ivota Èasnog Poslanika s.a.v.s., veæina ih je bilo zapisano nekih200 godina poslije njegove smrti. Uprkos èinjenici da je veæinahadisa bila skupljena poslije tako dugog perioda, oni se i daljemogu smatrati vrlo pouzdanim u svjetlu slijedeæeg:

Pošto su rijeèi Èasnog Poslanika s.a.v.s. bile veomapoštovane, sve ono što je on rekao bilo je odmah zapamæeno izatim ponovljeno, saopæeno i o tome se meðusobno govorilonebrojeno puta.

Drugi va‘an razlog je što su njegove rijeèi bile tretirane savelikom vjerskom naklonošæu i posveæenošæu. Bilo kakvoumetanje ili èak najmanje odstupanje od njegovih originalnihrijeèi bilo je smatrano grijehom za koji je osoba bila odgovornaBogu. Upozorenje Èasnog Poslanika s.a.v.s. lièno bilo je:

’D`ehennem æe biti boravište osobe koja meni pripisuje onošto ja nisam rekao.’

7

Treæe, kad su ljudi isprièali stvari o njemu ili od njega

prenosili drugima, bio je obièaj za primaoca takve poruke ne

samo da zapamti šta mu je reèeno nego takoðer da zapamti ime

i detalje o osobi koja mu je to prenijela, tako da ako njegova

rijeè bude ispitivana, on je mogao navesti izvor.

Èetvrti va‘an razlog je što su Arapi bili popularni zbog svog

izvrsnog pamæenja. Èak i prije dolaska Èasnog Poslanika s.a.v.s.

nije rijetko bilo naæi meðu njima ljude koji su pamtili 100,000

stihova arapskih pjesnika ili èak više. Uz ovo, bio je popularan

obièaj pamtiti porodièna stabla. Poslije dolaska Èasnog

Poslanika s.a.v.s. duhovni standard njegovih sljedbenika je bio

podignut do vrlo visokog stepena i navika uveæavanja bila je

pogotovo osuðivana. Osim toga, u Èasnom Kur’anu pridaje se

va‘nost ne samo istini nego i provjeri izjava.

Kao rezultat ovih razloga, hadisima Èasnog Poslanika s.a.v.s.

pridavao se poseban znaèaj, nepoznat drugim sistemima zbirki

historijskog materijala.

U procesu skupljanja ovih hadisa muslimanski uèenjaci radili

su tako precizno i toliko je pa‘nje bilo posveæeno taènosti da se

ni jedna zbirka bilo kojih drugih historijskih podataka ne mo‘e

usporediti sa sastavljanjem hadisa Èasnog Poslanika islama

s.a.v.s. Svaka veza u lancu pripovjedaèa odreðenog hadisa

specificirana je u glavnim djelima hadisa. Èak je i prouèavanje

karaktera pripovjedaèa i njihove pouzdanosti postalo posebna

tema istra‘ivanja. Kao rezultat toga, nastala je nova forma

znanja u pogledu analiza hadisa prvi put u ljudskoj historiji.

Za korist onih èitalaca koji vrlo malo znaju o islamu,

moramo ovdje spomenuti da je napisano mnogo knjiga hadisa,

ali od njih samo šest muslimanski uèenjaci smatraju najva‘-

nijim. Oni su poznati kao Sihah Sittah (Šest autentiènih

knjiga). Veæina hadisa predstavljenih u ovoj zbirci uzeti su iz

ovih šest knjiga. Slijedi kratko predstavljanje ovih knjiga i

uèenjaka koji su ih sastavili:

8

SAHIH BUHARI:

Ova knjiga se smatra najautentiènijom knjigom poslijeÈasnog Kur’ana. Njen sastavljaè je Muhammed Ismail izBukhara, opæepoznat kao imam Buhari (roðen 194, umro 256.po Hid‘ri; ili 816-878 A.D.).

SAHIH MUSLIM:

Na drugom mjestu po va‘nosti smatra se Sahih Muslim.Ovu knjigu sastavio je Muslim bin Al-Had‘d‘ad‘, koji je bio izNešapura u Khorosanu (roðen 202, umro 261. po Hid‘ri; ili824-883 A.D.).

D@AMI AT-TIRMIZI:

Treæa po redu je D‘ami At-Tirmizi. Sastavljaè - imamMuhammed Bin Isa bio je iz Tirmiza (roðen 209, umro 279. poHid‘ri; ili 831-901 A.D.).

SUNAN ABU - DAUD:

Slijedeæa je Sunan Abu - Daud, sastavljena od Sulejmanabin Al-Ašas, poznatog kao Abu - Daud (roðen 202, umro 275.po Hid‘ri; ili 824-897 A.D.).

SUNAN IBNE - MAD@A:

Na petom mjestu va‘nosti smatra se Sunan Ibne - Mad‘a.Ona je bila sastavljena od Muhammeda bin Mad‘e koji je bio izpopularnog grada Kizvina u Iraku (roðen 209, umro 275. poHid‘ri; ili 831-879 A.D.).

SUNAN NISAI:

Šesta knjiga je Nisai. Ona je bila sastavljena od Ahmada binŠuaiba, poznatog kao ’Nisai’, po gradu Nisa u Khorasanu (roðen215, umro 306. po Hid`ri; ili 837-928 A.D.).

MUVATTA IMAM MALIK:

Pored Sihah Sittah (šest autentiènih knjiga), tu je još jednavrlo va‘na zbirka hadisa poznata kao Muatta imam Malik.Sastavljaè Malik bin Anas opæe je poznat kao imam Malik. Ovaknjiga nije ukljuèena meðu Sihah Sittah pošto se, prije svega,

9

smatra da je knjiga prava, i ova objašnjenja hadisa su veæinomnavedena u diskusijama pravnih problema. Vjerodostojnostpripovijedanja navedenog u Muvatta imam Malik mo‘e bitiopravdana èinjenicom da su sva ukljuèena u Sahih Buhari iSahih Muslim. Status imama Malika meðu sastavljaèima hadisaje tako visok da je on poznat kao ’imam Muhaddisin’ (voðasastavljaèa), i svi oni svjedoèe o njegovom uzvišenom polo‘aju.

10

11

1. Namjere i postupci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2. Ljubav Gospodara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3. Èasni Kur’an . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

4. Uzor za Allahovom Vjerovjesniku . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5. Temelji islama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

6. Post . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7. Had‘d` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

8. Zekat (trošenje na Allahovom putu) . . . . . . . . . . . . . . . . .

9. Nareðivanje dobra i zabranjivanje zla . . . . . . . . . . . . . . . .

10. Pozivanje ljudi Allahu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

11. Halal i haram . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

12. Brak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

13. Lijepo ponašanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

14. Islamsko društvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

15. Biti zahvalan ljudima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

16. Lijepo postupanje prema roditeljima . . . . . . . . . . . . . . . .

17. Lijepo postupanje prema susjedima . . . . . . . . . . . . . . . .

18. Ljubaznost prema slabima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

19. Oprost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

20. Ponašanje za jelom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

21. Odjeæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

SADR@AJ

13

19

23

25

27

32

34

36

40

41

43

44

46

50

52

52

54

56

57

58

59

12

22. Èistoæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

23. Ljubomora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

24. Oholost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

25. Opadanje islama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

26. Dolazak Imama Mehdija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

27. Hudba had‘et-ul Vida (Zadnji had‘d`) . . . . . . . . . . . . . .

60

60

62

64

65

69

13

1. Prièao nam je El-Humejdi, a njemu Sufjan, njemu JahjaIbn-Seid El-Ensari kako ga je Muhammed Ibn-Ibrahim Et-Tejmiobavijestio da je èuo Alkamu Ibn-Vekkasa El-Lejsija kako veli daje èuo s minbera od Omera Ibn El-Hattaba r.a. da je kazao:

- Èuo sam kako je Allahov poslanik, s.a.v.s, rekao:

“Djela se mjere prema namjerama, i svakom èovjekupripada ono što je namjeravao. Èija hid`ra bude radi Allahai Njegovog Poslanika, njegova hid`ra æe biti za Allaha i

Namjere i postupci

14

Njegovog Poslanika; a èija hid`ra bude tra`enje dunjalukaili `enidba `enom, njegova je hid`ra za onoga za koga je onèinio hid`ru.’’

(Buhari)

2. Prenosi se od hazreti Abdullaha Ibn-Amra Ibn El-Asa r.a., aon prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s.:

- Musliman jeste onaj od èijeg su jezika i ruku muslimanisigurni, a muhad‘ir je onaj što ostavi ono što je Allahzabranio.

(Buhari)

3. Abdullah ibn Omer prièao je kako je Vjerovjesnik sminbera prouèio ajet: “Nebesa æe biti smotana Njegovom desnomrukom, slava Njemu i uzvišen je On iznad onog što Mu onipridru`uju.”

15

Bo‘iji Poslanik s.a.v.s. je rekao: ”Allah ka‘e: ’Ja sam Silni, Jasam Veliki, Ja sam Vladar, Ja sam Uzvišeni, koji govori o Svojojslavi.”

I ka‘e:- Poslanik je to ponavljao sve dok se minber nije poèeo tresti, pa

smo pomislili da æe pasti s njega.(Ahmed)

4. Od Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Poslanik s.a.v.s.kazao:

- Dvije su rijeèi Milostivom drage, na jeziku lahke, na vagiteške: Subhanallahi ve bi hamdihi, Subhanalla hil azim.

’Slavljen neka je Allah, i hvaljen i Slavljen neka je AllahUzvišeni.’ (Buhari)

16

5. Prenosi se da je hazreti Hammam bin Munebbih r.a. rekaokako mu je kazivao hazreti Ebu- Hurejre r.a., a prenio je odAllahovog Poslanika s.a.v.s. da Uzvišeni Allah ka‘e:

“Moj rob je slagao o Meni, a to njemu nije dolikovalo;opsovao Me je, a on na to nije imao pravo. Njegovoodbijanje Mene kad ka`e da Ja nisam moæan da njega opetstvorim kad Sam ga jednom stvorio. Što se tièe njegovepsovke, to je kad on ka`e kako je Allah uzeo sina - a Ja samNeovisan, nisam rodio, nisam roðen i niko Mi ravan nije.’’

6. Hazreti D‘abir r.a. kazao je kako je èuo da AllahovPoslanik s.a.v.s. ka‘e:

“Najbolji zikr je La ilahe illallah (Nema drugog boga osimAllaha.), a najbolja je dova Elhamdulillah (Hvala Allahu.)’’.

7. Hazreti Ebu-Musa El-Eš’ari r.a. prenosi da je Vjerovjesniks.a.v.s. rekao:

(Tirmizi)

(Ahmed)

- Primjer onog ko spominje svoga Gospodara i onog ko Ga nespominje je kao primjer ‘ivog i mrtvog èovjeka.

17

Hadis prenosi iz Muslim (zbirke hadisa) da je Vjerovjesniks.a.v.s. rekao:

“Kuæa u kojoj se Allah spominje i kuæa u kojoj se Allah nespominje jesu kao `iv i mrtav.’’

8. Hazreti Ebu-Musa r.a. ka‘e:

- Bili smo s Vjerovjesnikom s.a.v.s. na jednom putovanju. Ljudisu poèeli uzvikivati tekbir: Allahu ekber (Allah je najveæi), aVjerovjesnik reèe:

“Ljudi! Obuzdajte se, ne dozivate ni gluhog niti nekog koganema; vi dozivate Onog što sve èuje i koji je blizu, i On je svama.’’

(Buhari i Muslim)

(Muslim)

18

9. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s.sljedeæe:

“Neki uzvišeni Allahovi meleki koji se kreæu tra`e mjesta gdjese èini zikr i kad naðu skup gdje se èini zikr, sjede s tim ljudima.Jedan drugog pokrivaju krilima sve dok na taj naèin ne ispuneprostor izmeðu Zemlje i dunjaluèkog neba. (Ovo je jednametafora koja predstavlja beskrajnu Bo`iju milost. Nemojte jeuzimati u stvarnom obliku. Op. prev.) Kad se ljudi raziðu, melekise uzdignu na nebo, a Svevišnji Allah upita ih, znajuæi najboljegdje su bili:

- Odakle ste došli?- Došli smo od Tvojih robova na Zemlji – ka‘u oni – oni Te

velièaju, slave, ime Ti uznose, hvale Te i tra‘e od Tebe.- A šta Mi to tra‘e? – upita On, a oni na to ka‘u:- Tra‘e Tvoj D‘ennet.- Jesu li vidjeli Moj D‘ennet?- Nisu, Gospodaru.

19

- Kako bi bilo da su vidjeli Moj D‘ennet? – Upita Allah, a oniodgovoriše:

- Tra‘ili bi Tvoju zaštitu.- A od èega bi je tra‘ili?- Od Tvoje Vatre, Gospodaru.- A jesu li vidjeli Moju Vatru?- Nisu, Gospodaru.- Šta bi bilo da su vidjeli Moju Vatru?Oni ka‘u:- Tra‘ili bi da im oprostiš grijehe.A On ka‘e:

- Veæ sam im oprostio, dao sam im šta su tra‘ili, zaštitio samih od onog od èega su tra‘ili zaštitu.

Meleki tada ka‘u:

- Gospodaru, meðu njima ima taj i taj, grješni rob. Prolazioje, pa je sjeo s njima.

- I njemu sam oprostio – kazat æe On, oni su skupina s kojomneæe biti nesretan onaj što s njima sjedi.

Ljubav Gospodara

10. Hazreti Ebu-Derda’ r.a. ka‘e kako je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Jedna od dova Davuda a.s. bila je: “O moj Gospodaru,tra`im od Tebe Tvoju ljubav, i ljubav onog ko Tebe voli i

(Muslim)

20

posao koji æe me na ljubav prema Tebi navraæati. Gospodarumoj, ljubav prema Tebi uèini jaèom od mene i mog `ivota, imoje èeljadi, i od vode hladne.“

(Tirmizi)

11. Hazreti Enes r.a. prenosi od Vjerovjesnika s.a.v.s. da jerekao:

- Kod koga budu tri stvari, pomoæu njih pronaæi æe slastimana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu dra‘i od svegadrugog, da èovjeka voli samo radi Allaha, te da se mrzivratiti nevjerovanju nakon što ga Allah izbavi iz njega, istokao što mrzi da bude baèen u vatru.

(Buhari)

21

12. Od Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je AllahovPoslanik s.a.v.s. rekao:

- Kad bi vjernik znao kolika je Allahova kazna, nijedan se nebi nadao D‘ennetu; a da nevjernik zna kolika je Allahovamilost, nijedan ne bi izgubio nadu u D‘ennet.

(Muslim)

13. Hazreti Vasile ibn El-Eska’ r.a. prenosi od Vjerovjesnikas.a.v.s.:

- Uzvišeni Allah ka‘e: “Ja postupam prema Svojimrobovima prema onom šta oni misle o Meni, neka onimisle šta god hoæe.”

(Buhari, Darimi)

22

14. Prenosi hazreti Ebu-Hurejre r.a. da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Uzvišeni Allah ka‘e: “Ja postupam prema Svom robuonako kako on misli o Meni. Ja sam s njim kad Mespominje. Tako Mi Allaha, On se toliko raduje teubi Svogaroba, više nego iko od vas kad naðe kamilu koju je u pustinjiizgubio. Allah ka‘e: ’Ko se Meni primakne pedalj, Ja senjemu primaknem lakat; ko se Meni pribli‘ava lakat, Ja muse primaknem cijeli hvat. Kad Meni koraèa, Ja njemutrèim.”

(Muslim)

15. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Neki èovjek je èinio grijeh prema sebi, a kad mu sepribli‘ila smrt, ostavio je oporuku svojoj djeci govoreæi:

“Kad umrem, spalite me i u pepeo me pretvorite, pa me bacite uvjetar u more. Tako mi Allaha, ako me moj Gospodar uhvati,kaznit æe me sigurno kao što nikog nije kaznio.’’

23

Allahov Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: “Njegovi sinovi suuradili kako je bilo reèeno, a Allah je naredio zemlji:

- Izbaci ono što si uzela.

Potom je on ustao pa je bio upitan:

- Šta te je navelo da to uèiniš?

On je rekao:

- Strah od Tebe, Gospodaru moj.

Onda mu je On oprostio.’’

(Buhari, Ibn-Mad‘d‘e)

16. Od hazreti Osmana Ibn-Affana r.a. prenosi se da jeAllahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Najbolji meðu vama jeste onaj ko nauèi Kur’an, a potomdruge pouèava njemu.

(Buhari)

Èasni Kur’an

24

17. Hazreti Ibn-Abbas r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Onaj koji ne zapamti ni jedan dio Kur’ana je kao porušenakuæa.

(Tirmizi)

18. Hazreti Zejd Ibn-Erkam r.a. prenosi:

- Allahov Poslanik s.a.v.s. jedan dan je ustao da odr‘i vaz.Zahvalio se Allahu, potom je vazio i upozoravao. Zatim rekao:

- Ljudi! Ja sam èovjek, uskoro æe stiæi izaslanik od mogaGospodara i ja æu napustiti ovaj svijet. Ostavljam vam dvije velikestvari: prva od njih je Allahova Knjiga, u tome su uputa i svjetlo;uzmite Allahovu Knjigu i èvrsto je se dr‘ite.

Tako nas je potakao prema Allahovoj Knjizi.

I onda je rekao:

- I ostavljam svoju porodicu; ja vas upozoravam da se bojiteAllaha kad postupate s mojom porodicom, bojte se Allaha kadpostupate s mojom porodicom, sa strahom od Allaha postupajte smojom porodicom.

(Muslim)

25

19. Hazreti Abdullah Ibn-Ebi Evfa r.a. ka‘e da Vjerovjesniks.a.v.s. nije gledao s prezirom i nije odbijao da se dru‘i sahudovicom i siromahom. Ispunjavao je njihove potrebe.

(Darimi)

Uzor za ‘ivot u Allahovom Vjerovjesniku

20. Hazreti Aiša r.a. ka‘e kako Allahov Poslanik s.a.v.s. nikadrukom nikog nije udario, ni ‘enu ni slugu, osim kad se borio naAllahovom putu. Nikad se nije osvetio kad ga je neko vrijeðao,osim kad bi bila vrijeðana neka Allahova zabrana. Tad bi seosvetio radi Allaha.

(Muslim)

26

21. Hazreti Ebu-Seid el-Hudri r.a. ka‘e kako je AllahovPoslanik s.a.v.s. napasao devu, obavljao kuæne poslove,popravljao obuæu i šio odjeæu; muzao je ovcu, jeo je sa slugom imlio je s njim ‘ito kad bi se ovaj umorio. Nije se stidio nositikuæi potrepštine s pijace. Jednako bi se rukovao i sa bogatašemi sa siromahom, prvi je nazivao selam, nije odbijao ništa što muse ponudi, pa makar to bila i suha hurma. Olakšao bi onimakoji su teško radili; bio je blage naravi, plemenit, lijepo seophodio s ljudima, bio je vedrog lica, nasmijan, a nije se glasnosmijao; bio je zabrinut radi straha od Boga, a nije se ljutio; bioje ponizan, ali ne zbog neke slabosti; bio je milosrdan, ali bezrazbacivanja, mehkog srca, milostiv prema svakom muslimanu.Nikad nije jeo do sitosti da podriguje, niti je pru‘ao ruku izpohlepe.

(Miškat)

27

22. Hazreti Ebu-Musa el-Eš’ari r.a. prenosi kako je hazretiAiša r.a. pokazala jedan gornji i jedan donji ogrtaè od grubogmaterijala i rekla:

- Allahov Poslanik s.a.v.s. je umro odjeven u ova dva komadaodjeæe.

(Buhari)

23. Hazreti Ibn-Omer r.a. ka‘e kako je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Temelji islama le‘e na pet stvari: svjedoèanstvu da nemadrugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, naobavljanju namaza, davanju zekata, odlasku na had‘d‘ i posturamazana.

(Buhari)

Temelji islama

28

24. Hazreti Omer Ibn el-Hattab r.a. prenosi:

- Bili smo kod Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad doðe nekièovjek u veoma bijeloj odjeæi i jako crne kose. Na njemu se nijevidio trag putovanja, a niko ga od nas nije poznavao. Došao jedo Poslanika s.a.v.s. i prislonio svoje koljeno uz njegovo iupitao:

- Muhammede, šta je Iman?

On reèe:

- Da vjeruješ u Allaha, u Njegove meleke, u Njegove knjige, uNjegove poslanike, u Sudnji dan i u odreðenje, i u dobro i u loše.

(Tirmizi)

29

25. Prenosi se od hazreti Osmana Ibn-Affana r.a. da jejedanput tra‘io posudu s vodom. Prvo je njome tri puta opraoruke, zatim desnom rukom zahvatio vodu iz posude i ispraousta i nos, potom je tri puta oprao lice i ruke do lakata. Onda jemokrom rukom potrao po glavi, pa je tri puta oprao noge doèlanaka. Onda je rekao kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Ko uzme abdest kao što sam ja sada i potom klanja dva rekatada ne misli ni na šta drugo, bit æe mu oprošteni raniji grijesi.

(Buhari)

26. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Hoæete li da vam ka‘em ono èime Allah briše grijehe i podi‘edered‘e?

- Naravno, Allahov Poslanièe – kazali su. On reèe:

30

- Propisno uzeti abdest èak i nerado, iæi do d‘amije iz daleka inakon obavljanja jednog išèekivati drugi namaz. Ovo su Ribat*,ovo su Ribat (sredstva da budete spremni da èuvate granice.)

(Muslim)

27. Hazreti Aiša r.a. prenosi:

- Allahov Poslanik s.a.v.s. namaz je poèinjao s tekbirom iuèenjem Fatihe. Kad bi bio na ruku’u, ne bi ispravljao glavu nitibi je zabacivao, veæ izmeðu toga. Kad bi podigao glavu s ruku’a,ne bi išao na sed‘du dok se ne bi potpuno ispravio, a kad bidizao glavu sa sed‘de, ne bi ponovo išao na sed‘du dok ne bimirno sjeo. Na svaka dva rekata uèio je jedno Et-Tehijjatu.

*Rijeè ’ribat’ obuhvata širok krug znaèenja. Ona doslovno znaèigeografske granice, a metaforièki se primjenjuje za bilo koju duhovnuvrijednost. U ovom sluèaju ona je primijenjena za instituciju obo`avanjau islamu.

31

Podavio bi ispru‘eno stopalo lijeve noge, a desno ne bipodavijao. Zabranjivao je da se sjedi kao šejtan (sa nepoda-vijena oba stopala) i zabranjivao je da se laktovi polo‘e kao štopsi èine. Namaz je završavao selamom.

(Ahmed)

28. Hazreti Abdullah Ibn-Mes’ud r.a. ka‘e:

- Pitao sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. koja su djelaUzvišenom Allahu najdra‘a, a on mi je rekao:

- Namaz na vrijeme.

Pitao sam: - Koja djela poslije toga?

I on je rekao: - Dobroèinstvo prema roditeljima.

Onda sam pitao:- Koja nakon toga?

On je rekao: - D‘ihad (borba) na Allahovom putu.

(Buhari)

32

29. Hazreti Amr Ibn-Šuajb r.a. prenosi od svog oca, a on oddjeda da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Nareðujte djeci da klanjaju kad napune sedam godina, a kadnapune deset godina udarajte ih zbog namaza i razdvajajte upostelji.

(Ebu-Davud)

30. Hazreti Fatima Zehra r.a. ka‘e:

- Kad bi Allahov Poslanik s.a.v.s. ulazio u d‘amiju, uèio je: “Uime Allaha, selam Allahovom Poslaniku. Bo‘e moj, grijehe mioprosti i otvori mi vrata Svoje milosti.” A kad bi izlazio, govoriobi: “U ime Allaha, selam Allahovom Poslaniku. Bo‘e moj, grijehemi oprosti i otvori mi vrata Svoje dobrote.”

(Ahmed)

Post

33

31. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je Allahov Poslaniks.a.v.s. kazao da je Allah rekao:

- Sav posao èovjekov je za njega, osim posta, on je radi Menei Ja æu biti nagrada za to, i post je štit. Kad neko od vas budepostio, neka ne govori ru‘no i neka ne di‘e glas. Ako se nekosvaða s njim, neka ka‘e: “Ja postim!”. Tako mi Onog u èijoj jeruci Muhammedova duša, zadah iz postaèevih usta dra‘i jeAllahu od mirisa miska. Postaè ima dvije radosti: kad se iftari,radostan je, a kad sretne svog Gospodara, bit æe radostan zbogsvog posta.

(Buhari)

34

32. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e da je Vjerovjesnik s.a.v.s.rekao:

- Ko ne napusti la‘ i postupanje po tome, Allahu nije potrebnonjegovo odricanje od jela i piæa.

(Buhari)

33. Hazreti Aiša r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. sjediou i’tikafu zadnjih deset dana ramazana sve dok ga UzvišeniAllah nije uzeo Sebi, a poslije toga su u i’tikafu sjedile njegove‘ene.

(Buhari)

Had‘d`

35

34. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e:

- Allahov Poslanik s.a.v.s. dr‘ao je hutbu, pa je kazao:

- Ljudi, Allah vam je naredio had‘, obavite had‘.

Neki èovjek upita:

- Je li svake godine, Allahov Poslanièe?

On je šutio dok ovaj triput nije ponovio. Onda Poslanik reèe:

- Da sam rekao da, bilo bi obavezno, a ne biste to mogli.

Zatim je rekao:

- Prepustite meni ono što sam izostavio, oni prije vas su biliuništeni zbog mnogo pitanja i zbog neslaganja sa svojimvjerovjesnicima. Kad vam nešto naredim, èinite to koliko mo‘ete;a kad vam nešto zabranim, ostavite to.

(Muslim)

35. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Ko obavi had‘ radi Allaha i ne govori ru‘no i ne griješi, vratitæe se kao na dan kad ga je majka rodila.

(Miškat)

36

36. Hazreti Muaz r.a. ka‘e kako ga je Allahov Poslanik s.a.v.s.poslao kao izaslanika, rekavši:

- Ti ideš narodu sljedbenika Knjige, pozovi ih da posvjedoèe danema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik. Akose pokore, nauèi ih da im je Allah naredio pet namaza svakogdana i noæi. Ako se tome pokore, nauèi ih da im je Allah narediosadaku, koja æe se uzimati od njihovih bogatih i davati njihovimsiromašnim. Ako se tome pokore, onda se ne kloni njihovognajboljeg imetka. Dobro se èuvaj kletve onog kome je uèinjenanepravda, jer izmeðu nje i Allaha nema zastora.

(Buhari)

Zekat (trošenje na Allahovom putu)

37

37. Hazreti Hurejm Ibn-Fatik r.a. prenosi da je AllahovPoslanik s.a.v.s. rekao:

- Ko troši na Allahovom putu, bit æe mu upisano sedam stotinaputa više (sevapa).

(Tirmizi)

38

38. Hazreti Enes r.a. prenosi da je hazreti Ebu-Talha r.a. imao

najviše hurmi meðu Ensarijama u Medini, a najdra‘a mu je od

sveg imetka bila bašèa s bunarom Ha’, koji se nalazio naspram

d‘amije. Allahov Poslanik bi dolazio i pio njegovu dobru vodu.

Onda je objavljen ajet: “Vi nikako neæete postiæi dobrotu dok ne

budete trošili od onog što volite.” Ebu-Talha je došao kod

Allahovog Poslanika s rijeèima:

- Allahov poslanièe, Allah ti je objavio: “Vi nikako neæete

postiæi dobrotu dok ne budete trošili od onog što volite.” Meni je

najdra`a u mom imetku bašèa s bunarom Ha’, on je sadaka

Allahu Uzvišenom. Od Allaha se nadam njegovom dobru i

zalihi. Daj ga, Allahov Poslanièe, gdje ti Allah poka`e.

Poslanik reèe:

- Aferim! To je plodonosan imetak, to je plodonosan imetak.

Èuo sam šta si rekao, ali mislim da ga trebaš dati svojim bli‘njim.

- Uèinit æu tako – reèe Ebu-Talha. Podijelio ga je meðu

svojom rodbinom i amid‘iæima.

(Buhari)

39. Hazreti Addi Ibn-Hatim r.a. prièa da je Allahov Poslanik

rekao:

- Èuvajte se vatre, pa makar udjeljivanjem komadiæa hurme.

(Buhari)

39

40. Hazreti Aiša r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik s.a.v.s.rekao:

- Dare‘ljiv èovjek blizak je Uzvišenom Allahu, blizak jeljudima, blizak je D‘ennetu, a dalek je od Vatre. Škrt èovjekdalek je od Uzvišenog Allaha, dalek je od ljudi, dalek je odD‘enneta, a blizak je Vatri. Dare‘ljiv d‘ahil dra‘i je Allahu odškrtog klanjaèa.

41. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je neki èovjekupitao:

- Allahov Poslanièe, za koju je sadaku najveæa nagrada?Poslanik je rekao:

- Da dijeliš sadaku a da si zdrav, da se bojiš siromaštva a nadašse bogatstvu. I nemoj odgaðati (to znaèi da ne zakasniš da daješ

(Kušejrijja)

40

sadaku) sve dok ti duša ne doðe u grlo; i onda ti ka‘eš: ”Ovopripada tom i tom; i ovo sigurno nekom pripada.”

Nareðivanje dobra i zabranjivanje zla

42. Hazreti Huzejfe r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s.rekao:

- Tako mi Onog u èijoj je ruci moja duša, ili æete nareðivatidobro a odvraæati od zla, ili æe vam Allah poslati kaznu od Sebe.Onda æete Mu èiniti dove, ali one neæe biti primljene.

(Tirmizi)

(Miškat)

41

43. Od hazreti Nu’mana Ibn-Bešira r.a. prenosi se da jeVjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

- Primjer onog ko se dr‘i Allahovih granica i onog koji ihprelazi je kao primjer ljudi koji su bacili kocku da dobiju mjestona laði, pa je neke zapao gornji a neke donji dio. Oni što ih jezapao donji dio, kad bi tra‘ili vodu, prolazili bi pored onih iznad igovorili: ’Kad bismo mogli probušiti rupu u našem dijelu, da nesmetamo ovima iznad nas.’

Ako oni na gornjem dijelu dopuste ovima da urade što su htjeli,svi æe otiæi u propast, a ako ih sprijeèe, svi æe ostati spašeni.

(Buhari)

Pozivanje ljudi Allahu

44. Od hazreti Sehla Ibn-Seida r.a. prenosi se da jeVjerovjesnik s.a.v.s. rekao hazreti Aliji r.a.:

- Tako mi Boga, ako Allah uputi jednog èovjeka preko tebe, to jebolje od najbolje crvene kamile.

(Muslim)

42

45. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Ko bude pozivao na Uputu, imat æe nagradu kao oni što æe ga

slijediti, s tim da njihove nagrade neæe biti umanjene; a ko bude

pozivao u zabludu, imat æe grijeh isti kao i oni što æe ga slijediti, s

tim da njihovi grijesi nimalo neæe biti umanjeni.

(Muslim)

46. Hazreti Enes r.a. ka‘e da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

- Olakšavajte, ne ote‘avajte. Razveseljavajte, ne rastu‘ujte.

(Muslim)

43

Halal i haram

47. Od hazreti Ebu-Sa’lebea el-Hušenija D‘ursuma Ibn-Našira r.a. prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Uzvišeni Allah je naredio neke obaveze, nemojte te obavezezabacivati. Postavio je granice, nemojte ih prelaziti. Zabranio jeodreðene stvari, nemojte te zabrane kršiti. Neke je stvari prešutioiz milosti prema vama, nije ih zaboravio. O tim stvarima nemojteraspravljati.

(Darekutni)

44

48. Hazreti Nu’man Ibn-Bešir r.a. ka‘e:

- Èuo sam Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad je rekao:

“Halal je jasno odreðen i haram je jasno odreðen. Izmeðu njihsu sumnjive stvari, koje veliki broj ljudi ne poznaje. Ko se tihsumnjivih stvari saèuva, saèuvat æe svoju vjeru i èast; a ko padne usumnjive stvari, past æe u haram, kao èoban koji èuva stoku ublizini zabranjenog posjeda, pa stoka mo`da uðe u njega. Slušajte!Svaki vladar ima zabranjeni posjed, a Allahov zabranjeni posjedsu Njegove zabrane. Slušajte! U tijelu je jedan organ i ako je tajorgan ispravan, ispravno je cijelo tijelo, a ako se pokvari, pokvaritæe se cijelo tijelo. Taj organ je srce.’’

(Muslim)

Brak

49. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s.rekao:

- Sa ‘enom se mo‘ete o‘eniti zbog èetiri stvari: zbog njenogimetka, zbog njene porodice, zbog njene ljepote i zbog njene vjere.Ali ti dadni prednost vjeri, inaèe si propao.

(Buhari)

45

50. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Vjerovjesniks.a.v.s. kazao:

- Najgori je svadbeni poziv na jelo na koje se pozivaju bogati, ane pozivaju siromašni. A ko se ne odazove na poziv, on jeneposlušan Allahu i Njegovom Poslaniku.

(Muslim)

51. Hazreti Ibn-Omer r.a. ka‘e kako je Vjerovjesnik s.a.v.s.rekao:

- Allahu je najmr‘a dozvoljena stvar razvod (po potrebi jedozvoljeno, ali Bog ovo jako mrzi).

(Ebu-Davud)

52. Hazreti Aiša r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik s.a.v.s.rekao:

46

- Najbolji meðu vama je onaj ko je najbolji prema svojimukuæanima. Ja sam najbolji prema svojim ukuæanima.

(Ebu-Davud)

Lijepo ponašanje

53. Od hazreti D‘abira r.a. se prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Meni æe od vas na Sudnjem danu biti najdra‘i i najbli‘i onajko bude imao najljepši ahlak, a najmr‘i su mi i na Sudnjem danubit æe najdalje od mene brbljivci, hvalisavci i mutefejkihi.

- Allahov Poslanièe, – rekoše ljudi, znali smo za brbljivce ihvalisavce, ali ko su mutefejkihi?

- Oholi – reèe on.(Tirmizi)

47

54. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Ja sam poslan da upotpunim plemeniti ahlak.

55. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s.rekao:

- Ko vjerniku otkloni jednu od dunjaluèkih briga, Allah æeotkloniti jednu od njegovih briga Sudnjeg dana. Ko olakša nekomkome je teško, Allah æe njemu olakšati na dunjaluku i na Ahiretu.Ko prikrije muslimana, Allah æe njega prikriti na dunjaluku i naAhiretu. Allah æe pomagati Svom robu sve dok on poma‘e svom

(As Sunanal-Kubra))

48

bratu, a ko krene putem, tra‘eæi na njemu znanje, Allah æe mu put

u D‘ennet uèiniti lahkim. Nikad se neka grupa ljudi nije sastala u

jednoj od Allahovih kuæa uèeæi Kur’an i prouèavajuæi ga a da im

nije spuštena sigurnost, da ih nije obuhvatila milost, da ih meleki

nisu okru‘ili i da ih Allah nije spomenuo onima bliskim Njemu. A

koga njegovo djelo uspori, neæe ga ubrzati njegovo porijeklo (znaèi

on neæe uæi u D‘ennet zbog svog imena i porodice itd.).

(Muslim)

56. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Uzvišeni æe Allah na Sudnjem danu reæi:

49

“O sine Ademov, bio sam bolestan, a ti Me nisi obišao.’’

“Gospodaru, – reæi æe èovjek – kako æu Te obiæi, Ti si

Gospodar svjetova?!’’

On æe reæi:

“Zar nisi poznavao tog i tog Mog roba, on se razbolio, a ti ga

nisi obišao, iako si znao da æeš Me kod njega naæi ako ga obiðeš.

Sine Ademov, tra‘io sam da Me nahraniš, a ti Me nisi

nahranio.”

“Gospodaru, kako æu Te nahraniti, ti si Gospodar svjetova?!’’

– reæi æe on, a Allah æe kazati:

“Zar se ne sjeæaš kad ti je taj i taj Moj rob tra`io da ga

nahraniš, a ti ga nisi nahranio, iako si znao da æeš to naæi kod

Mene ako ga nahraniš.

Sine Ademov, tra‘io sam da Me napojiš, a ti Me nisi napojio.”

On æe reæi:

“Gospodaru, kako æu Te napojiti, pa Ti si Gospodar

svjetova!?’’

“Tra`io ti je taj i taj Moj rob da ga napojiš, a ti ga nisi napojio;

a da jesi, našao bi to kod Mene’’ – reæi æe Allah.

(Muslim)

57. Vjerovjesnik s.a.v.s. ka‘e:

- Neæete obogatiti ljude svojim imetkom, obogatite ih vedrimlicem i lijepim ponašanjem.

(Risala Kušejrijja)

50

Islamsko društvo

58. Hazreti Enes r.a. ka‘e kako je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

- Niko od vas neæe biti vjernik dok svom bratu ne bude ‘elio što‘eli samom sebi.

(Buhari)

59. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je AllahovPoslanik s.a.v.s. rekao:

- Ebu-Hurejre! Budi suzdr‘ljiv, pa æeš biti najbolji rob meðuljudima, budi zadovoljan, pa æeš biti najzahvalniji meðu ljudima,‘eli ljudima što i sebi ‘eliš, pa æeš biti vjernik, lijepo postupaj skomšijom do tebe, pa æeš biti musliman i umanji glasno smijanje,jer ono usmræuje srce.

(Ibn-Mad‘d‘e)

51

60. Hazreti Ebu-Jusuf Abdullah ibn Selam r.a. ka‘e kako je

èuo Allahovog Poslanika s.a.v.s. kad je rekao:

- Ljudi! Širite selam (mir), hranite ljude, uspostavljajte prisne

veze i klanjajte dok ljudi spavaju, ako tako budete radili, onda

æete s mirom uæi u D‘ennet.

(Tirmizi)

61. Od hazreti Ebu-Mes’uda r.a. prenosi se da je Allahov

Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Kad vas je trojica, neka se dvojica ne sašaptavaju bez treæeg

dok se ne pomiješate s ljudima, jer æe ga to rastu‘iti.

(Muslim)

52

62. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e da je Allahov Poslaniks.a.v.s., kad bi kihao, stavljao ruku ili odjeæu na usta kako bi nataj naèin prigušio zvuk kihanja.

(Tirmizi)

Biti zahvalan ljudima

63. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Ko nije zahvalan ljudima, neæe biti zahvalan ni Allahu.

(Tirmizi)

Lijepo postupanje prema roditeljima

53

64. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi kako je neki èovjekdošao kod Allahovog Poslanika s.a.v.s. i upitao:

- Allahov Poslanièe, ko od ljudi ima najviše prava da seprema njemu lijepo ophodim?

- Tvoja majka – odgovorio je Poslanik. On upita:

- Ko onda?

- Tvoja majka.

- Ko onda?

- Tvoja majka.

- A ko onda?

- Tvoj otac – reèe Poslanik.

U jednoj predaji stoji ovako:

- Allahov Poslanièe, ko ima najviše prava da se prema njemulijepo ophodi?

On je odgovorio:

- Tvoja majka, potom tvoja majka, potom tvoja majka, pa tvojotac, pa najbli‘i, pa najbli‘i.

(Buhari)

54

65. Prenosi se od hazreti Ebu-Hurejre r.a. da je Vjerovjesnik

s.a.v.s. rekao:

- Sram bilo, sram bilo, sram bilo onog ko je doèekao da roditelji

ostare kod njega, jedno ili oboje, a nije ušao u D‘ennet.

(Muslim)

Lijepo postupanje prema susjedima

66. Hazreti Ibn-Omer r.a. i hazreti Aiša r.a. ka‘u da je

Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

- D‘ibril me je neprestano savjetovao o postupku prema

komšiji, toliko da sam pomislio da æe ga uèiniti nasljednikom.

(Buhari)

55

67. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne èini štetu komšiji; ko

vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti gosta; ko vjeruje u

Allaha i Sudnji dan, neka govori lijepo ili neka šuti.

(Buhari)

68. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Tako mi Allaha, on nije vjernik! Tako mi Allaha, on nije

vjernik! Tako mi Allaha, on nije vjernik!

- Ko nije vjernik, Allahov Poslanièe? – bio je upitan, pa je

kazao:

- Onaj od èijeg zla nije siguran njegov komšija.

(Buhari)

56

Ljubaznost prema slabima

69. Od hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi se da je Allahov

Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Koliko je prljavih i otrcanih (znaèi onih koji izgledaju

obièni), koje odbijaju s vrata. A kad bi oni kleli Allahu, onda bi

Bog tako uèinio.

(Muslim)

70. Hazreti Ebu-Derda’ r.a. ka‘e da je èuo AllahovogPoslanika s.a.v.s. kako govori:

- Tra‘ite mene u slabima meðu vama, a nafaka i pomoæ dolazivam zahvaljujuæi slabima meðu vama.

(Tirmizi)

57

Oprost

71. Hazreti Muaz Ibn-Enes r.a. prenosi od Allahovog

Poslanika s.a.v.s. sljedeæe:

- Najbolja dobrota je da se vezuješ za onog ko je prekinuo vezu

s tobom, da dadneš onom ko je tebi zabranio i da oprostiš onom

ko ti je opsovao.

(Ahmed)

72. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Sadaka neæe umanjiti imetak, a èovjeku koji drugima oprosti

kad mu bude uèinjena nepravda, Bog podari još veæe poštovanje i

èovjek se ne osramoti ako nekom oprosti.

(Ahmed)

58

Ponašanje za jelom

73. Hazreti Aiša r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s.rekao:

- Kad neko od vas bude jeo, neka spomene Allahovo ime; a akozaboravi spomenuti Allahovo ime na poèetku, neka ka‘e: “U imeAllaha za poèetak i za kraj” (u momentu u kojem se sjetio).

(Tirmizi)

74. Hazreti Ebu-Seid r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik s.a.v.s.,kad je jeo ili pio, govorio:

- Hvala Allahu, koji nas je nahranio, napojio i muslimanimanas uèinio.

(Tirmizi)

59

Odjeæa

75. Hazreti Huzejfe r.a. prenosi:

Vjerovjesnik nam je zabranio svilu i brokat, i piæe iz zlatnih isrebrenih posuda, rekavši:

- Oni su njihovi na dunjaluku, a vaši su na Ahiretu.

(Muslim)

76. Hazreti Ebu-Seid el-Hudri r.a. ka‘e:

- Kad bi Allahov Poslanik s.a.v.s. nosio novu odjeæu, nazivaobi to njenim imenom: turbanom, košuljom ili ogrtaèem, igovorio:

“Bo`e moj, Tebi hvala, Ti si me ovim obukao. Molim te da budedobro i da bude dobro ono za šta je napravljeno, a utjeèem ti se odnjegovog zla i od zla onog za šta je napravljeno.’’

(Tirmizi)

60

Èistoæa

77. Hazreti Ebu-Malik el-Eš’ari r.a. prenosi da je Allahov

Poslanik s.a.v.s. rekao:

- Èistoæa je uvjet vjerovanja.

(Muslim)

78. Od hazreti Aiše r.a. prenosi se da je Vjerovjesnik s.a.v.s.

rekao:

- Misvak je sredstvo za èišæenje usta i postizanje Gospodarevog

zadovoljstva.

(Nesa’i)

Ljubomora

61

79. Hazreti Ibn-Omer r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Nemojte jedni drugima zavidjeti, nemojte jedni druge mamitina prevaru di‘uæi cijenu robi koja se ne ‘eli kupiti, nemojte jedandrugog mrziti, nemojte jedni drugima leða okretati i nemojte jednipreko drugih prodavati, veæ budite Allahovi robovi kao braæa.Musliman je muslimanu brat, neæe mu uèiniti nepravdu, neæe gaomalova‘avati i poni‘avati. Ovdje je bogobojaznost! - i tri puta jepokazao na svoja prsa. Èovjeku je dovoljno zla da omalova‘i svogbrata muslimana. Svakom su muslimanu zabranjeni krv, imetak ièast drugog muslimana.

(Muslim)

80. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s.rekao:

- Dobro se èuvajte zavisti, jer zavist guta dobra djela kao štovatra guta drva – ili je rekao suhu travu.

(Ebu Davud)

62

Oholost

81. Od hazreti Abdullaha Ibn-Mes’uda r.a. prenosi se da jeVjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

- Neæe uæi u D‘ennet onaj u èijem srcu bude trun oholosti.

Onda je neki èovjek rekao:

- Èovjek voli da mu je odjeæa i obuæa lijepa.

On je rekao: “Allah je lijep i voli ljepotu, a kibur je odbijanjeistine i poni`avanje ljudi.’’

(Muslim)

63

82. Hazreti Abdullah r.a. prenosi kako je Allahov Poslanik

s.a.v.s. rekao:

- Dobro èuvajte iskrenost, jer iskrenost vodi dobroèinstvu, a

dobroèinstvo vodi u D‘ennet. Èovjek stalno govori istinu i dr‘i se

istine i onda kod Allaha bude upisan kao iskreni. A dobro se

èuvajte la‘i, jer la‘ vodi u razvrat, a razvrat vodi u Vatru. Onaj ko

stalno la‘e i dr‘i se la‘i onda kod Allaha bude upisan kao

la‘ljivac.

(Muslim)

83. Hazreti Ebu-Bekir r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik s.a.v.s.upitao:

- Hoæete li da vam ka‘em koji su grijesi najveæi?

- Naravno, Allahov Poslanièe – odgovorili smo, a on je kazao:

- Pripisivanje druga Allahu i neposlušnost roditeljima. Bio jenaslonjen pa je sjeo, a onda reèe:

- I neistinit govor!

Toliko je to ponavljao da smo rekli:

- Da je bogd’o šutio.

(Buhari)

64

Opadanje islama

84. Hazreti Abdullah Ibn-Omer r.a. prenosi da je AllahovPoslanik s.a.v.s. rekao:

- Moj æe ummet zadesiti isto ono što je zadesilo sinove Israilove,potpuno isto, kao što je jedna cipela nalik drugoj. Èak i ako meðunjima bude onaj ko majci priðe javno, i u mom ummetu bit æeonaj ko æe to raditi. Sinovi Israilovi podijelili su se u sedamdeset idvije grupe, a moj ummet podijelit æe se u sedamdeset i tri. Svi æe uVatru osim jedne zajednice.

- Koja je to zajednica, Allahov Poslanièe? – upitali smo, a onje rekao:

- Oni koji slijede mene i moje drugove.

(Tirmizi)

65

85. Od hazreti Alije r.a. prenosi se da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Uskoro æe ljudima doæi vrijeme kad æe od islama ostati samoime, a od Kur’ana samo pismo. D‘amije æe biti izgraðivane, ali æebiti prazne što se tièe upute. Njihovi uèenjaci æe biti najgori ljudipod nebeskim svodom, od njih æe polaziti smutnja i njima æe sevraæati.

(Miškat)

Dolazak Imama Mehdija

66

86. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi:

- Sjedili smo kod Vjerovjesnika s.a.v.s. kad mu je objavljenasura D‘umu’a pa, kad je prouèio: “I drugima (je njega poslao)meðu njima koji im se još nisu prikljuèili,” jedan èovjek upita:

- Ko su ti, Allahov Poslanièe?

Vjerovjesnik mu nije odgovorio dok nije pitao dva ili tri puta.Meðu nama je bio Selman Farsi (Perzijac), pa je Vjerovjesnikstavio ruku na njega i rekao:

- Èak kad iman bude kod Pleidas (naudaljenijih zvijezda,potpuno nestajuæi sa Zemlje), bit æe neki ljudi od njegovognaroda (u drugoj verziji je spomenut ’jedan èovjek’ umjesto’neki ljudi’) ko æe ponovo vratiti vjeru Zemlji.

(Buhari, Muslim)

87. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Tako mi Onog u èijoj je ruci moja duša, uskoro æe se meðuvama pojaviti Sin Merjemin da presudi i pravdu uspostavi. On æeslomiti krst, ubit æe svinju i zaustaviti rat. On æe podijeliti toliko

67

imetka (duhovnog) da ga niko neæe primati i jedna sed‘da æe bitibolja od dunjaluka i svega što je na njemu.

Potom je hazreti Ebu-Hurejre r.a. rekao:

- Èitajte ovaj ajet ako ‘elite: I nema nijedne (grupe) meðusljedbenicima Knjige a da neæe vjerovati u njega prije njegovesmrti; a na Sudnjem danu æe on biti svjedok njima.

(Buhari)

88. Vjerovjesnik s.a.v.s. ka‘e:

- Izmeðu mene i Isaa, sina Merjeminog, nema ni vjerovjesnikani poslanika. On æe biti halifa (nasljednik) u mom ummetu nakonmene; on æe sigurno ubiti Ded‘d‘ala, slomit æe krst, ukinut æeporez i zaustavit æe rat. Ko ga sretne, neka mu prenese: “Selam!”

(Taberani)

89. Od hazreti Enesa r.a. se prenosi da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Ko od vas sretne Isaa, sina Merjeminog, neka mu preneseselam od mene.

(Dur Mansoor)

68

90. Hazreti Sevban r.a. ka‘e da je Allahov Poslanik s.a.v.s.rekao:

- Kad ga naðete, dadnite mu zavjet odanosti (bai’at), makarmorali stiæi do njega preko zaleðene planine, jer je on Allahovhalifa Mehdi.

(Ibn-Mad‘d‘e)

91. Hazreti Ebu-Hurejre r.a. ka‘e da je Allahov Poslaniks.a.v.s. rekao:

- Kakvo æe biti vaše stanje kad vam doðe Isa, sin Merjemin, avaš Imam od vas?

U drugom predanju stoji:

- On æe biti vaš Imam od vas.(Buhari)

69

92. Od hazreti Muhammeda Ibn-Alija r.a. prenosi se da jeVjerovjesnik s.a.v.s. rekao:

- Naš Mehdi æe imati dva znaka, koji se nikada nisu prijepojavili (kao znak istinitosti za bilo koga drugog), otkad sustvoreni nebesa i Zemlja: Mjesec æe se pomraèiti u mjesecuramazanu prve noæi (od noæi kad se mjesec pomraèuje, tj. 13.dana ramazana), a Sunce æe se pomraèiti srednjeg dana (od danakad se Sunce pomraèuje, tj. 28. dana ramazana, oba pomraèenjaæe se dogoditi u istom mjesecu ramazanu). To se nikada prije nijedogodilo otkad su stvoreni nebesa i Zemlja.

(Darekutni)

Hudba Had‘et-ul Veda (zadnji had‘d`)

70

93. Hazreti Sulejman Ibn-Amr ibn el-Ahvas r.a. ka‘e da mu jeprièao njegov otac kako je bio prisutan na Zadnjem had‘d‘u sAllahovim Poslanikom, koji se zahvalio Allahu i pitao:

71

- Koji je dan najsvetiji, koji je dan najsvetiji, koji je dannajsvetiji?

- Dan had‘d`a najveæeg, Allahov Poslanièe – kazali su ljudi.

On je nastavio:

- Vaši ‘ivoti, imeci i èast sveti su vam kao što je svet ovaj vašdan, i ovaj grad, i ovaj mjesec. Slušajte! Niko ne èini nepravduosim svojoj duši. Zato neka otac ne èini nepravdu prema svomdjetetu i neka dijete ne èini nepravdu prema svome ocu. Muslimanje brat muslimanu, muslimanu nije dozvoljeno ništa bratovo, osimono što mu sam dozvoli. Sva je kamata iz d‘ahilijjeta oproštena,vama pripadaju glavnice vaših imetaka, tako neæete nepravduuèiniti i neæe biti nepravde prema vama. Osim kamate Abbasa Ibnel-Muttaliba, ona je u cijelosti oproštena. Prva krv iz vremenad‘ahilijjeta koju opraštam je krv Harisa Ibn el-Muttaliba. Bio jedojenèe u Beni-Lejs, a ubio ga je iz plemena Huzejl. Sa ‘enamapostupajte dobro, one su vaše povjerenje. Nemate ništa protiv njihosim ako one uèine oèito bestidno djelo; a ako to uèine, odvojite seod njih u postelji i udarite ih, ali ne jako. A ako vam budupokorne, ne tra‘ite neki naèin protiv njih. Vi, zaista, imate pravona svoje ‘ene, kao što one imaju pravo na vas. Vaše pravo kod njihje da one ne ureðuju svoje kuæe za ljude koje vi ne volite i da im nedozvolite da ulaze u vašu kuæu oni koje vi ne volite. Slušajte!Njihovo pravo kod vas je da s njima lijepo postupate kad je upitanju njihovo oblaèenje i hrana.

(Tirmizi)