INTERDISCIPLINARNI STRUCNI SKUP

OC:UVANJE IDENTITETA MALIH NARODAU EUROPSKOJ UNIJI:

POZICIJA I ULOGA KNJIZNICA

GRADSKA KNJIZNICA MARKA MARULICASPLIT, 15. 12.2014.

ZBORNIK RADOVA

UREDILE:

KATARINA KROLO ZUZUL, MARUSKA NARDELLI.

IVANA SALVADOR. SNJEZANA BUCZKOWSKA

STRU(';NAIZDAHJAG K M M< KNJtGA 8 >

ScInterdisciplinarni strucni skupOcuvonje identiteta malih naroda u Europskoj uniji: pozicija i uloga knjlznlcoGradska knjlzntco Marka Marulica Split, 15. pros inca 2014.Zbornik radova

strucno izdanja GKMMKnjiga 8

SlJo

OrganizatorGradska knjiznica Marka Marulica Split Kr

O(Financijska potporaMinistarstvo kulture Republike Hrvatske Hr

TiOblik radaPozvana i prijavljena izlaganja

NakladnikGradska knjiznlcc Marka Morulico Split

OiAI·

Za nakladnikaDrozen Saskor

N<Kr

UrednlstvoKatarina Krolo ZuzulMaruska NardelliIvana SalvadorSnjezana Buczkowska

Oblikovanje i qroficko pripremaMladen Dikic

PM

TisakOolesnik d.o.o.

Tiskanje dovrsenoProsinac 2015.

Naklada100 primjeraka

ISBN 978-953-7753-49-8

CIP . Katologizocijo u publikacijiSVEUC::ILISNA KNJIL'NICAU SPLITU

UDK 027:316.7>(063)316.7:027

INTERDISCIPLINARNI strucnl skup Ocuvcnjeidentiteto mallh naroda u Europskoj Uniji:pozicijo i ulogo knji!nico (2014 ; Split)

Interdisciplinorni strutni skupOtuIJonje identiteto molih naroda uEuropskoj Uniji: pozicijo i ulogaknji!nico, Gradsko knji!nico MarkoMarulita, Split, 15. 12. 2014. : zbornikrodova / uredile Katorino Krolo Lu!ul ..<et 01.>. - Split: Grodsko knji!nicoMarko Morulito, 2015. - (Strucno izdonjaGKMM ; knj. 8)

Bibliogrofija. oISBN 978-953-7753-49-8

1. Ocuyonje identiteto malih naroda uEuropskoj Uniji: pozicija i ulogoknji!nico 2. Krolo Lu!ul, KatarinoI. Knji!nlce -- Hrvotska - Sociokulturnoulogo II. Kulturni identitet - Knjilnice .- Ulogo

160227016

Sadrzaj:

Uvod 6

Supsidijarnost, policy, OMC? Hrvatska kulturna politika u europskom kontekstu 10Jaka Primorac

Knjiznice - kolekcionari identiteta 19Danko Plevnik

Hrvatske knjiznicne zbirke: cuvorlce europske tiskarske tradicije 24Tinka Katit

Digitalna kultura, kulturni identitet i Europeana 37Aleksandra Uzelac

Narodne knjiznlce u EU - izazovi, transformacije i... hvatanje daha 52Kristian Benit

Program Kreativna Europa (2014. - 2020.) 59Mladen Spehar

Budutnost knjlznlcc u sklopu EU programa 62Frida Biscon

Mjesto knjiznico Krapinsko-zagorske zupanije u ocuvon]u regionalnog 71zagorskog identiteta u kontekstu EUVesna Jelit

Turizam i kulturni identitet: sto mogu knjlznlce> 80Ksenija Tokit

Obrazovanje i stalno strucno usovrsovon]e knjiznlcoro u kontekstu razvoja 92europskoga knjiznicarstvaDijana Machala

Suvremena knjizevnost i Hrvatska na identitarnoj mapi Europe 106Nebojsc Lujanovit

Uloga obveznog primjerka u ocuvonju identiteta malih naroda 116Sonja AvalonMarijana MisetitNevia Raos

o autorima 138

SUPSIDIJARNOST. POLICY, OMC? HRVATSKAKULTURNA POLITIKA U EUROPSKOM KONTEKSTU k

t

P,

IIdr. sc. Joko PrimorocOdjel za kulturu i komunikacijeInstitut za razvoj i medunarodne odnose (lRMO), Zagreb

jaka@irmo.hr

p

z

Sofetok

Clonok ce se koncentrirati no utjecoj europskih integracija no kulturnu politikuRepublike Hrvatske pri cernu ce fokus biti stavljen no tri koncepta vozno za polje P

kulture u europskom kontekstu. Kao prvo, biti ce razmotren princip supSidijarnosti tl

ko]t proizlazi iz clonko 167. Ugovora 0 funkcioniranju Europske unije (UFEU)kojlrn se uspostovtjoju noceto i okvir kulturne politike, a kojima je kultura

primarno u nadleznosti drzovo clonrco. Kao drugo, rczloztt ce se pitanjepolicyja tj. ostalih javnih polilika kOje transverzalno utjecu no polje kultures jedne strane, te pottcqja promatranog kroz EU programe kao odredene p.

impttcttne kulturne politike Europske unije. Kao trace, raspravit ce se i modelmekog provo EU-akao sto je otvorena metoda koordinacije - OMC (open method of

coordination), kojo je zorntsljeno kao dobrovoljna platforma zemalja clonlco radinjihove bolje uskladenosli u odredenim pitanjima, a kojo je kortsteno i u polju

kulture. U radu ce naglasak biti stavljen no implikacije ovih koncepata no poorucjekulturne bosttne, posebice pisane bcstlne so osvrtom no pozicioniranje kulture RHuEuropskoj uniji.

Klju~ne rije~i: kulturna politika, supstdljcrnost, javne politike, policy, Europskauntjo,

otvorena metoda koordinoclje -OMK(open method of coordination-OMC), Hrvatska.

Q

Uvod j

j

U posljednjih nekoliko godina u javnom diskursu 0 kulturnoj politici u kon-

tekstu Europske unije pojovlo se odredeni bro] pojrnovo koji opetovanimkorlstenjem djelomice pridonose mistifikaciji cjelokupne prlce 0 kulturi unutar in-

tegracijskih procesa. To su nojcesce pitanja vezana uz princip supsidijarnosti,transverzalnost kulturne politike, voznost pottcu procesa, te doprinosa

otvorene metode koordinacije u procesu stvaranja instrumenata kulturne poli-like. Medutim, postavlja se pttonje sto se krlje iza tog euro-diskursa i kakve su

trnpllkoclje navedenih koncepata no kulturu u Republici Hrvatskoj. Upravo bih

ovim tekstom zeljela doprinijeti roscorovonju nekih od ovih pojrnovo ko]i se

koriste u kontekstu dtskusl]o 0 procesima europskih integracija, a

o

1

9UI

2c

10

kulturnupolltlku

tovozno za polje

ipsupsidijarnosti

skeunl]e (UFEU)kojimaje kulturait ce se pitanjeno pol]e kulture

e kco odredeneit ce se i model

(openmethod ofaljoctcntco radi

ortsteno i u polju

patonopodrucje

iranjekultureRHu

OJ polltlci u kon-koji opetovanim

okulturiunutar in-

ipsupsidijarnosti,, te doprinosa

otokulturnepoll-iskurso i kakve su

tsko].Upravo bih

pojmovakoji se

h integracija, a

vezani su uz podrucje kulture, te ukazati koje su posljedice (upotrebe) ovihkoncepata u nosem lokalnom kontekstu. Pri tome bih dijelom zeljeto ukazati i no

to kakve ovi koncepti imoju poveznice so samim podrucjern kulturne bcsttne,

poglavito u kontekstu pisane bosune 0 kojoj je nojvrse rijeti u ovom zborniku. Dak-

Ie, u ovom cu se tekstu koncentriroti no utjecoj europskih integracija no kulturnupolitiku Republike Hrvatske pri cernu ce fokus biti stavljen no tri koncepta vozno

za polje kulture u europskom kontekstu, a to su koncept supsidijarnosti, konceptpotlcq]o, te model mekog provo pod nazivom otvorena metoda koordinacije (OMK).

Princip supsidijarnosti

Premda su od samih pocetoko Europske zojednice, a potom Europske unije kul-turni aspekti uzimani u obzir, kultura se zapravo u uzern fokusu javnih politika

Europske unije pojavila relativno nedavno. Europska komisija je tijekom sedam-

desetih, a potom nesto intenzivnije osamdesetih te devedesetih godina intenzi-virala komunikaciju i aktivnosti u tom podrucju, sto je rezultirolo i s dokumentimaposvecentrno potrebi joccnjo utjecojo i posvecenostl Europske unije premo tom

polju, a posebice otvorenosti premo snczntjoj kulturnoj suroonji.' Kultura je izrav-

no spomenuta tek 1992. godine uvodenjem clonko 128. u Ugovor iz Maastrichta(Ugovor 0 Europskoj uniji) koji je potom postao clonok 151. Ugovora iz Amster-

dama, a soda je clonok 167. Ugovora 0 funkcionironju Europske unlje,? Upravo jenavedenim clonkom odreden fokus interesa Europske unije no tom polju, a kojl se

vectnom tree kulturne rozmjene i suradnje izmedu drzovo ctontco.

Dakle, rnoze se rect do no nivou Europske unije kulturna politika nije striktnoodredena - ana je no nivou javnih politika Europske unije podrucje no kojem

se prtrnjenjuje princip supsidijarnosti. Princip supsidijarnosti podrazumijeva do sedrzovomo clontcorno ostavlja provo odluclvon]o formuliranja polttiko i donosenjo

odluka 0 financiranju no odredenom polju. Samim time je djelovanje Europske uni-

je no podrucju kulture vrlo oqrontceno: one je dopusteno u smislu kako bi dopun-jovoto kulturnu pollttku drzovo clonlco no odredenim podrucjtrno u kojtmo drzovectonrce nlsu u moqucnostt djelovati u obimu u kojern bi to bilo pozeljno. Neka

od tih podruc]o gdje Europska unija ima svo]e, moze se reci, ncdopunjovojuce

1 Nina Obuljen, .Akttvnostl EZ i EU na podrucju kulture", u: Program Europske unije zo kuituru, ur. Anja Jelovic (Za-greb: Ministorstvo kulture RH, 2007). URL:http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/kkc/Program%20Europske%20unije%20zo%20kulturu.pdf (20. studenog 2014).

2 Prociscenl tekst Ugovora 0 Europskoj uniji i Ugovora 0 funkcioniranju Europske unije. URL:http://www.mvep.hr/custom pages/ static/hrv /files/ pregovori/11122Hi sabonski-prociscena.pdf (20. studenog 2014).

11

djelovanje su no primjer: ocuvon]e europske kulturne bosttne, suradnja izmedu

kulturnih institucija raznih zemalja ili promicanje mobilnosti kulturnih djelat-

ntko/tco. Sto se tree bosttne i to u kontekstu pisane bosttne, moqucnostt djelo-

vanja su vidljive kroz npr. stavak 2, clonko 167. TFEU-a koji glasi: .Djelovonje

Unije usmjereno je premo poticanju suradnje izmedu drzovo cloruco te, premo

potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u sljedeCim podrucjtmo:

poboljsonju poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda;

ocuvonju i zostttt kulturne bcstine od europske voznostt: nekomercijalnoj kulturnoj

razmjeni, umjetruckom i knjizevnom stvorotostvu, ukljuoujucl i stvorotostvo u

audio-vizualnom sektoru."

Upravo se oko principa supsidijarnosti u kulturi, kao i 0 opsegu djelovanja Europ-

ske unije u podrucju kulture vode zustre rasprave vec duzi nlz qoctnc.' Rozllclte

su struje oko toga treba Ii Europska unija imati ja~i upliv no podruc]e kulture,

te ukollko do, koliko bi tog utjeccjo bilo adekvatno. Upravo su i programi poput

Kultura 2000 stvoreni kako bi se joce djelovalo no tom podruc]u, dok je stvaranjem

programa Kreativna Europa (koji je nastao spojonjern bivSeg programa Kultura

2007, te programa MEDIA) barem no deklarativnOj razini naglaSeno joconje zau-

ztrnonjo za poorucje kulture." Neki onouttccrt kulturnih politika srnotroju do se up-

ravo princip supsidijarnosti koristi od strane odredenih drzovo cronrco kao isprika

za nedjelovanje u podrucju kulture, te do se time posredno utje~e no doljnje oslo-

bljivanje kulturne infrastrukture financijski ranjivijih drzovo cronico ko]e nisu same

u moqucnostt u dovoljno] mjeri adekvatno financirati kulturni sektor, sto princip

supsidijarnosti podrozumtjevo." Drugi se pak outort/ce zolozu do se upravo prin-cipom supsidijarnosti odrzovo i podupire kulturna raznolikost (unutar) Europske

unije te do bi snozntje djelovanje instrumenata no EU rozini tome moglo naStetiti.

Dakle, rnoze se reel do se unatrag posljednjih nekoliko godina upravo raspra-

va 0 europskoj kulturnoj politici tj. politi kama odvijala no kompleksnom razmedu

izmedu zagovaranja jcce implementacije clonko 167. TFEU-a i time snaznije

formulacije kulturne politike no europskoj razini s jedne strane, te zagovaranjo

3 Vidi: Clive Barnett, "Culture, policy and subsidiarity in the European Union: From symbolic identity to the govern·mentalisation of culture", Political Geography 20/2001., br. 4, 405-426.;Therese Kaufmann i Gerald Raunig, "Anticipating European Cultural Policies. Position Paper on European CulturalPolicies", URL: http://eipcp.net/policies/aecp/kaufmannraunig/en (23. sijecnja 2015);Ksenija Vidmar·Horvat, "The Predicament of Intercultural Dialogue: Reconsidering the Politics of Culture and Identityin the EU", Cultural Sociology 6/2012., br. 1, 27·44.

4 Za detaljnu analizu predlozenog programa Kreativna Europa vidi: Mercer i sur. The Culture Strand of the CreativeEurope Programme 2014-2020. Note. (European Parliament, 2012).

5 Chris Shore, "In uno plures (?) EU Cultural Policy and the Govemance of Europe", Cultural Analysis 5/2006.,7-26.;Kaufmann i Raunig, nav. dj.

12

princip

Postavl

obzlro

kulture.instru

ske uni

askom

isticon]

Ono stdjelovo

iniCijati

za jcce

Ujedno

ni, gdj€

suprot

razlikuj

gdje je

Medutil

vaznos

Ugovor

pitanje

Policy

Kada rc

zom ja1

tako i spojorn

komple

nema €

div no

6 Barnett,

7 Medu ~CultureAcje WeAre2014.-2020sijecnjo 2C

ine,surodnja izmeduosti kulturnih djelat-

e,mogucnostidjelo-

Ojiglosi: "Djelovanjevoctcnico te, premaIjedeCimpodrucjimo:

ti europskih naroda;

omercijalnojkulturnoj

juCii stvorotcstvo u

guojelovonlo Europ-

nizqodtno.' Rozttcltenopoorucje kulture,

sui progromi poput

~ju,dokje stvaranjemSegprograma KulturagloSenojoconje zou-

ikosmotrajuda se up-voclonlcckao lsprlkoutjecena daljnje oslo-

lontcokoje nisu samernisektor,sto princip

iu do se upravo prtn-

ost(unutar) Europskei tomemoglo ncstetttt.

odinoupravo rospra-

ompleksnomrazmeduEU-oi time snoznlje

trone,te zagovaranja

mbolicidentity to the govern·

Paperon European Cultural

Politicsof Culture and Identity

CultureStrand of the Creative

CulturalAnalysis 5/2006., 7-26.;

principa supsidijarnosti kao zostttntko kulturne raznolikosti s druge strane.

Postavlja se pttonje balansa i jednog i drugog zahtjeva, ko]t je tesko uclnltt s

obzirom da se navedeni zahtjevi zosntvoju na rozucmm principima shvocon]o

kutture" Posljednjih desetak godina primjetno je joccnje zouztmcn]o za prlnctpeinstrumentalizacije i komercijalizacije kulture od strane odredenih dionika Europ-

ske unije zalaganjem za promociju kulturnih i kreativnih industrija. Upravo je s ul-

askom u recesiju ovakav pristup ukazao na svoje slabosti, te na nuznost daljnjegisttconjo voznosti poduptronjo kulture kao javnog dobra.

Ono sto je vrijedno istaknuti jest i to da je paralelno doslo do osnoztvcnjodjelovanja treceq sektora u kulturi na europskoj razini, kojl je stvorlo mnogo

inicijativa, suradnji i zagovarotkih aktivnosti koje su bile usmjerene zauzimanju

za joce financiranje i zastupanje interesa europskog kulturnog sektoro,?

Ujedno je vozno naglasiti razlikovanje pozicija rozucttth dionika na europskoj razi-ni, gdje je istaknuta poztctjo Europskog parlamenta kao zoqovorcco kulture no-suprot preteztto trzi~noj OrijentaCiji Europske komiSije (gdje se stojousto takoder

razlikuju prema opsegu roda odredenih Opcih uprava) i Odbora regija (COR)gdje je kultura promatrana uglavnom lz perspektive doprinosa lokalnoj zajednici.

Medutim, nije samo navedeni clcnok 167. TFEU Ugovora taj kojl ima

vcznost za kulturni sektor; na njega posredno djeluju one odredbeUgovora koje se ne odnose tzrictto na kulturu na sto se nadovezujepitanje transverzalnosti - 0 cernu ce biti rijeti u sljedecem poglavlju.

Policy

Kadarazmatramo pitanja od interesa za javne politike, te kada se bavimo anali-

zomjovnlh poslova, u posljednjih nekoliko dekada se kako u polttolosko] teoriji, pa

tako i stre, jovijo sve veci interes za pottcq analizu. Razlog zbog kojeq ostavljampojorn policy u engleskom nazivu u kurzivu proizlazi lz razloga ne samo njegove

kompleksnosti i slrtne podruc]o kojo zohvoco, nego i zbog toga sto sam izraznemaekvivalenta u hrvatskom jezlku. Na clnjentcu da je sam pojorn tesko prevo-div na hrvatski jezlk ukazao je i Zdrovko Petak, prevoditelj jednog od kljucrilh

6 Barnett, nov, dj.; Shore, nav.dj., 19

7 Medu najznacajnijim inicijativama takvog tipa trebalo bi spomenuti We Are More! kampanju koju je pokrenulaCulture Action Europe - krovna organizocija zo zogovoranje umjetnosti i kulture u Europi. Vise 0 manifestu kompan-je We Are More! koja je bila usmjerena zogovoranju jaceg financironja kulture u europskom budzetu zo rozdoblje2014.-2020.te somoj krovnoj orgonizociji Culture Action Europe. URL: http://www.weoremare.eu/monifesto/ (23.sijecnja 2015).

13

djela iz tog podrucjo knjige Policy Hal K. Colebatcha, ostovivst tako i sam naziv

knjige u izvorniku na engleskom. Klju~ni razlog za tu odluku lezi upravo iz potrebe

kako bi se napravilo josnlje razlikovanje od pojrno politiko kojl dolazi od politics.

Kako koze sam prevoditelj: "Politics oznocovo podrucje primjene pollttcke rnoct,

iracionalni manevarski prostor, da se posluztrno poznatom sintagmom Karla Man-

heima, dok policy obujezovo one] dio polttrckoq ztvoto koji srnjero odredenom

konkretnom Cilju i rjesovon]u problema s kojtrno je succeno polttlcko zojedntcc'".

Medutim, bud uti da se unutar policy procesa pojovljuju pttonjo i problemi 0 kojima

ne odlucuju samo vlade, nego on ukljucuje i djelovanje dionika i (njihovih) rjeSenja

iz ostalih podruc]o, tada se moramo pozabaviti i pitanjem transverzalnosti.

Pitanje transverzalnosti

Kako sam vet napomenula u prethodnom poglavlju, problemi kojl se ttcu kulture

nisu samo u domeni kulturne politike, nego se doucu i drugih javnih politika kao

sto su ekonomska, prostorna, medijska, porezna politika itd. Dakle, sve je visepotreban intersektorski prlstup koji povezuje vlse rozucttrn djelatnosti. U tom kon-

tekstu valja spomenuti da se sve vise govori 0 nostojonju konvergencijske kulture.

Kada govorimo 0 konvergencijskoj kulturi prvo moramo spomenuti tehnoloskukonvergenciju pod kojom podrazumijevamo stapanje (tele)komunikacija i in-

formacijskih tehnologija kojo otvara nove mogutnosti za kulturnu interakciju.

Medutim, konvergencija se ne dogada samo na tehnotoskoj razini - ona implici-

ra stapanje viSestrukih medijskih sistema, sto ornoqucuje da kroz njih rczucttt

medijski scdrzojt cirkuliraju i supostoje.? Ove mogutnosti dozvoljavaju brzi protok

simbola preko virtualnih i ftztckth granica kojt za posljedicu (izmedu ostaloga) trnoju

procese hibridizaCije kulturnih oblika i (Iokolnu) kulturnu promjenu. Na ovo] se

noctn rozvtjoju novi oblici interkulturne komunikacije, sto povetava raznolikost u

realnoj, ali i u digitalnoj domeni. Sve ove kulturne promjene nosto]u tako velikom

brzinom da je tesko procijeniti implikacije novonastalih uvjeta (ukljucujucl pitanja

privatnosti i slobode govora) - kako za korisnike, tako i za zakonodavce.

Pitanja vezana uz kulturu nisu vlse samo u domeni vlada nego su takoder pod

utjecajem procesa i aktera lz drugih podruc]o, pa tako u kontekstu kada se govori

o javnim politi kama u kulturnom sektoru, cesto se spornlnje i prenosen]e politika

(policy transfer) kao i policy ucenje, tj. noctnt na kojl vlade prthvoco]u (u cijelosti

8 Zdravko Petak, Pogovor knjizi H. K. Cole batch a Policy (Zagreb: Fakultet poltttckth znanosti Sveucllisto u Zagrebu,2002),127.

9 Henry Jenkins, Convergence Culture. Where Old and New Media Collide (New York: New York University Press,2006).

14

ili dje

vlasni

tivnirr

noknc

neka

kultunnocrn

jene ]turne

defini

konvs

podru

sektoi

EU pi

Kao S'

odred

Kultur

je nm

10 snoiti i 0

ekspli

instnq

to POI(impli

sada

surad

njima

ture (Iza kn

bosttr

ropo

Europ

i sllcn

10 Dolo!

" ~to Slna mrezkomunik

i tako i sam noziv

upravo iz potrebe

dolazi od politics.ne polltlcke moct,

gmom Karla Mon-

mjera odredenom

lltlcko zcjednlco'".

problemi 0 kojimo

(njihovin) rje~enjo

transverzolnosti.

kojl se tlcu kulture

jovnih politiko koo

Dakle, sve je vtseatnosti. U tom kon-

erqencijskekulture.

menuti tehnolo~ku

komunikacija i in-

ulturnu interokciju.

ozini - ona implici-

a kroz njih rozltcttt

oljovoju brzl protok

duostaloga) imoju

mjenu. Na ovoj se

cava raznolikost u

ostoju tako velikom

(ukljutujuCi pitonjo

onodavce.

go su takoder pod

kstukcdo se govori

prsnosenje politika

rlnvoco]u (u cijelosti

ostiSveuclltsto u Zagrebu,

ew YorkUniversity Press,

ili djelomtcno) policy odgovore iz ostalih jurtsdtkcljo." RegulaCija intelektualnog

vlcsntstvo, modeli potpore malog i srednjeg poduzetntstvo u npr. kulturnim i kreo-

tivnim industrijomo, porezna stopa no knjigu i druge kulturne proizvode, ili npr.

naknoda za javnu posudbu, porezne olokstce no sponzorstva u kulturi samo su

neka od transverzalnih pttonjo, kojo se ne mogu rjesovou samo instrumentima

kulturne politike. Postavlja se pitanje kollko je to rnoquce uclnltl vec soda i no kojl

noctn treba pristupiti stvoranju javnih politika, jer postoje evidentno do prom-

jene koje se odvijaju no podrucju kulture nije moquce regulirati samo kroz kul-

turne politike. Tocntje receno, one sto se postovlja kao pitonje jest kako prostrttt

definiciju kulture s policy strane i kako sukladno tome djelovati. Dakle, u doba

konvergencijske kulture ntje vise moquce Iskljuclvo sektorski pristupiti nijednome

podruc]u, te je zato potrebno otvoriti i stvoriti prostore zo dijalog aktera iz cijelog

sektora.

EU programi kao implicitna kulturna politika EU

Kao sto je bilo napomenuto u prethodnom poglovlju, kulturno politika nije striktno

odredena no nivou Europske unije. Tek se upravo putem programa kao sto su

Kulturo 2000, Kulturo 2007, a potom i kreiranjem programa Kreativna Europa (koji

je nastoo spojonjern btvseq programa Kultura 2007, te programa MEDIA), naglasi-

10snozntje zauzimanje za podrucje kulture. Upravo no toj noctn rnozerno govor-

iti i 0 implicitnoj kulturnoj politici u odredenom podrucju - ana cesto ne postOji

eksplicite u vidu posebnih stroteskth ortjentoct]o, jasnih smjernica te odredenih

instrumenata. Medutim, postoji odreden bro] instrumenata koji se odnose no

to podrucje, te no osnovu kojih mozerno zckljucrtt do to odredena politika ipak

(implicitno) postoji. Dakle, programi poput Kultura 2007. - 2013. i MEDIA 2007, a

sada Kreativna Europa 2014. - 2020. su primjeri takvih EU programa ko]l potlcu

suradnju drzovo clonlco, oll i njihovu suradnju s trecirn zemljama. Medutim, medu

njimo tokoder mozerno ubrojiti i duqoqodtsn]t program Europske prijestolnice kul-

ture (EPK), koo i programe nagrada u kulturi koo sto su Nograda Europske unije

za knjizevnost (European Union Prize for Literature), Nagrada EU-a zo kulturnu

bosnnu/Noqrodo Europa Nostra (European Union Prize for Cultural Heritage/Eu-ropa Nostra Awards), Nagrado Europske unije za suvremenu glazbu, ili Nagrado

Europske unije za pomicanje granica (EBBA - European Border Breakers Awards)

i sltcno." Utjecaj no kulturu lrnoju i neki drugi programi Europske unije koji nisu

10 Dolowitz i Marsh u: Colebatch. nay. dj., 124

11Sto se tice same apsorpcije fondova, broja aplikacija te tipu projekata koji se nude, vise informacija rnoze se ncctno mreznirn stranicama Ministarstva kulture RH, Uprava za medunarodne kulturne odnose, europske poslove i javnukomunikaciju. URL:http://www.min·kulture.hr/defauILaspx?id=9932 (23. veljoce 2015).

15

striktno odredeni premo kulturi, a kojt su u svojim progromskim smjernrcorno imali

ili trnoju ukljucenu kulturu. Tako je npr. u programima CARDS,PHARE,ISPAand IPAbilo mogute nati progrome koji su bili okrenuti rozvoju kulturne bcstine, kulturnog

turizma i sncno." Uprovo se unutar samih tih programa provlcce i odredeneteme vezane uz kulturu (sto ovisi 0 samom pozivu no prijave), po samim time noposredan noctn utje~e no rozvo] odredenog podrucjo u Europi, premda tako npr.

nije eksplicite noqloseno.

Otvorena metoda koordinacije - OMK

Otvorena metoda. koordinacije - OMK je metoda zojedntckoq utvrdivanja cilje-

va drzcvo cionico kojo je za podrucje kulture uvedena 2008. godine no osnovi

Europske agende za kulturu. Ona podrozumijeva metodu zojedntckoq odabiropokazatelja te usporedbi ciljeva ostvarenih u drzovorno clonrccmo i rczrnjent

informacija 0 primijenjenim rjesenjrmo. Samim time, ana predstavlja modelmekog provo EU-a tj. ana je dobrovoljna platforma drzovo clontco radi njihove boljeuskladenosti u odredenim pitanjima. 0 otvorenoj metodi koordinacije govorimo

kao 0 mekom pravu zato sto rezultati metode nisu pravno obvezujuti za ukljucenestrane. Dogovori kreironi ovim procesom su preporucujuct, ali ne i obvezujuti sto

~ini upotrebu ovog pristupa vrlo fragilnom.

Za podruc]e kulture rodne skupine djelovale su unutar postavljenih tema kOje suodredene premo Rodnom plonu zo kulturu zo period 2011.- 2014. koji je imao sest

prioritetnih podrucjo, te postjedlcno time i rodnih skupina. Navedena prioritetnapodruc]o su bila sljedeta: kulturna roznolikost, interkulturolni dijalog i dostupnate inkluzivna kulturo, kulturne i kreativne industrije, vjesttne i mobilnost, kulturna

bosttno, ukljucujuct i mobilnost kolekcija, kulturo i vonjskt poslovi; te kulturna statis-

tlko." Od 2008. godine radilo je 14 OMK rodnih grupa, za ~ije su potrebe kreirani

i rozuctu tzvjesto]t za potrebe kulturnog sektora. Tako je za potrebe bosttnskoq

sektora publiciran i tzvjesto] 0 mapiranju progroma i projekoto iz podrucjo kulturne

bosttne, medu kojlrno se mogu nati i zanimljivi projekti vezani uz pisanu bcstlnu."

12 Prema analizi prajekta financiranih ad strane programa CARDS,PHARE,IPAkoje je na europskoj razini proveoInstitut Ericorts u suradnji s organizocijom CSES,takvi projekti su vecinorn bili vezoni uz podruc]e kulturnog turizma,revitalizaciju i izgradnju infrastrukture uz kultumo-bostinske projekte, te informacijske infrastrukture vezone uz kul-turne projekte. URL:http://www.ericarts.org/web/news.php?aid=192(21.veljace 2015).

13 Tijekom pisanja ovog teksta plan za sljedece razdoblje je bio u pregovorima.

14 Izvjesto] iz 2014.godine. Mapping of Cultural Heritage actions in European Union palicies, programmes and oc-tivities. URL:http://ec.europa.eu/culture/library/reports/2014·heritage·mapping_en.pdf (21.veljoce 2015).

16

Umjesto

U ovom ~za rozurrtrnoju ut

koliko je

usrnjeren

prtnclpo :

time, pokpolitike ilfinonctror

istaknuti

za partie

nisu u I

iznoso su

kojo su 0

sufinanei

ctrne onilokalnih p

Takodertijelima i

potreberozini. Pr

politike p

no u odali no kult

europsktnkontinuirc

jske i do

kontekstiCip sups!matrati d

politike i

zapravo

zemalja ipolitiei tq

Hkocljorru

djelovanj

plottorrru,

drugim 01

kimsmjernicama imali

S,PHARE,ISPAand IPA

rnebosnne, kulturnog

provloce i odredenee),po somim time no

ropi,premda taka npr.

I:':kogutvrdivanja cuje-DB. godine no osnovi

zojednlckoq odabiraclorucomo i rozrnjent

no predstovlja model

ontco rodi njihove boljekoordlnocijegovorimobvezujuct zo uklju~ene

,ali ne i obvezujuti sto

tavljenihtema ko]e su- 2014. koji je imao sest. Navedenoprioritetna

alnidijolog i dostupnae i mobilnost, kulturnaslovi;te kulturna stotts-I:':ijesu potrebe kreirani

zopotrebe bostlnskoqataizpodrucjo kulturne

aniuzpisanu bo stlnu."

je no europskoj razini proveo

i uz podrucjs kulturnog turizma,

ke infrostrukture vezane uz kul-

policies, programmes and ae-

n.pdf (21. veljace 2015).

Umjesto zoklju~ko

U ovom poglavlju pokusolo sam pruztt: prikaz nekih ad klju~nih koncepata voznth

zo rozumljevonje rozvo]o kulturnih politika no europskoj razini, a koji posljedtcno

imoju utjecaja no politike (pisane) bosttne. Pokusolo sam u tekstu ukazatikoliko je vozno jasnije definiranje kulturne politike kao i ostalih (javnih) politika

usmjerenihpremo kulturi no nacionalnoj roztnt.sto proizlazi izprethodnoelaboriranog

principa supsidijarnosti, kojlm je kultura stavljena no brigu drzovo clontco. Samimtime, pokusolo sam pokazati no nuznost jasnijeg elobortronjo prioriteta kulturne

politike tzrozenth kroz stvaranje novih instrumenata potpore, ali i kroz pojoconofinonciranje kako no nacionalnoj taka i no lokalnim razinama. Ujedno, vozno je

istoknuti kako je nuzno (doljn]o) potpora (koko financijska taka i organizacijska),

za participaciju no projektima Europske unije, a kOje same kulturne organizacijenisu u mogutnosti u potpunosti iznjedriti zbog kompleksnosti procedura,

lznoso suftnonctronjo i sucno. Ukoliko se zele iskoristiti sredstva Europske unijekojo su otvorena i za hrvatske partnere, tada to takoder treba biti vidljivo i krozsufinonciranje domatih projekata. Sufinonctron]e je obveza projektnih partnera

ctme oni pokazuju svoju predanost projektima, a nedostatak sredstava kod

lokolnih partnera je jedan ad glavnih problema hrvatskih partnera.

Tokoder je nuzno i dtnornlcnl]o uloga svih dionika kulturne politike u postojectrn

tijelima i radnim skupinama, kako bi se sto bolje mogle artikulirati raznorodnepotrebe kulturnog sektora kako no lokolno], nacionalnoj, taka i no europskoj

razini. Pri tome sam naglasila i voznost rada raznorodnih dionika kulturnepolitike putem otvorene metode koordinoctje (OMK) u kulturi i njerilh radnih skupi-

no u odabranim prioritetnim podrucjtrno medu kojlrno je dosad fokus bio stavljani no kulturnu bcsttnu. U tom smlslu je takoder vozno i pojccono umrezcvcnje s

europskim krovnim orqontzoctjorno, kao sto je npr. za knjizni~arski sektar voznokontinuirana komunikacija s EBLIDA-om - Europski ured za knjizni~ne, informaci-

jske i dokumentacijske usluge, i dr. Sve ove aktivnosti nije jednostavno provesti u

kontekstu sve manjih izdvojonjo za kulturu no nacionalnoj razini, ctme sam prln-cip supsidijarnosti pokazuje svoje noucje. U takvom je kontekstu zanimljivo pro-motrati debate a tome do Ii bi Europska unl]o trebala imati eksplicitnije kulturne

politike i koliko je postoject odnos premo kulturi u svojoj susnnt pravedan, a koliko

zoprovo posredno nastavlja produbljivati razlike izmedu bogatih i siromaSnijih

zemolja i no kulturnom planu. Upravo iz takvih razloga u raspravama a kulturno]politici treba biti detaljno upoznat kako so principom supsidijarnosti, taka i s imp-

nkoctjomo policyja no nacionalnoj i europskoj razini. Ujedno treba biti i upoznat s

djelovonjem putem otvorene metode koordinacije, ali i putem raznih zoqovorocklhplotformi, sektorskih kornponjo ili jednostavno umrezovonjo s ostalim kulturnim i

drugim organizacijama kako no nacionalnoj taka i no europskoj razini.

17

KNBibJiogrofijo:

1. Barnettt, Clive. "Culture, policy and subsidiarity in the European Union: From symbolic

identity to the governmentalisation of culture". Political Geography 20/2001., br. 4, 405-

426.

dr. s

O~u~geoposim

2. Colebatch, Hal K. Policy. Zagreb: Fakultet polltlcklh znanosti Sveucifist.o u Zagrebu, 2002.

3. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the Eu-

ropean Economic and Social Committee and the Committee of the Region on a Europe-

an Agenda for Culture in a Globalizing World. Brussels: European Commission, 2007. URL:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUri Serv.do?uri=COM:2007:0242:FIN:EN:PDF

(23. sijecnjo 2015).4. Jenkins, Henry. Convergence Culture: where old and new media collide. New York: New

York University Press, 2006.5. Kaufman, Therese i Gerald Raunig. "Anticipating European Cultural Policies. Position Pa-

per on European Cultural Policies". 2002. URL: http://eipcp.net/policies/aecp/kaufmann-

raunig/en (23. stjecnjo 2015).6. Mercer, Colin, Obuljen, Nina, Primorac, Jaka i Aleksandra Uzelac. The Culture Strand of

the Creative Europe Programme 2014 - 2020. Note. European Parliament, 2012.

7. Obuljen, Nina. "Aktivnosti EZ i EU na podrucju kulture". U: Program Europske unije za kul-

turu, ur. Anjo Jelavit. Zagreb: Ministarstvo kulture RH, 2007. URL: http://www.min-kulture.

hr/userdOCsimages/kkc/Program%20EuroPske%20unije%20za%20kulturu.pdf (20. stude-

nog 2014).8. Petak, Zdrovko. Pogovor knjizi H. K. Colebatcha Policy. Zagreb: Fakultet potlttckih zna-

nosti Sveucillsto u Zagrebu, 2002.9. Europska unija. "Pro~iStene tnocice Ugovoro 0 Europskoj uniji i Ugovora 0 funkcioniran-

ju Europske unije", 2010/C83/01. URL: http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/

pregovori/111221-lisabonski-prociscena.pdf (20. studenog 2014).

10.Shore, Chris. In uno plures (?) EU Cultural Policy and the Governance of Europe. Cultural

Analysis 5/2006., 7-26.11.Vidmar-Horvat, Ksenija. "The Predicament of Intercultural Dialogue: Reconsidering the

Politics of Culture and Identity in the EU". Cultural Sociology 6/2012., or. 1,27-44.

poucnocln

nosliJzosttFortis

pripo

prosprove

Nakopoliti

unutcambiprimjPoslij

poziurnje

ovi SE

dolazkao I

jedinjedn

jedeKraljdemoali dr

grad

piton.najve

voriti

takaetten

doba

otonu

18