Obrada materijala sa skidanjem strugotine

5/26/2018 Obrada materijala sa skidanjem strugotine

1/29

1

1. UVOD

Obrada materijala sa skidanjem strugotine podrazumijeva takvu obradu materijalagdje se poluproizvodu (predmetnom obratku) odvajaju estice materijala sa alatom,gdje se pojavljuje nusproizvod, tkz. Strugotina, da bi naposlijetku dobili gotov

proizvod.

Slika 1. ema postupka obrade skidanjem strugotine

Obrada sa skidanjem materijla se moe podijeliti na runu i strojnu obrad. U daljnjemtekstu emo nastaviti sa pojanjavanjem strojne/mainske obrade materijala, jer seona danas daleko primjenjenija obrada, ali sva pravila i injenice za strojnu obraduse primjenjuju i za runu obradu materijala sa skidanjem strugotine.

Da bi se izvela obrada, moramo da imamo alat. Alat je u direktnom dodiru sapredmetom obrade. Da bi se izvrila obrada, potrebno je uloiti silu na alat, tj.Potrebno je da alat djeluje odredjenom silom na predmet da bi se zapocela obrada,pa stoga predmet i alat moraju biti privreni za odreeni segment maine, da nedodje do neeljenog pomjeranja.Takodje je u ovoj fazi pojanjenja bitno pomenuti daiako predmet i alat moramo stegnuti za odreeni segment maine da ne dodje doneeljenog pomjeranja, isto tako moramo dozvoliti datim segmentima da se mogukretati, ali po naim uputama, i to se rjeava pomou mainskih sklopova sanavojnim vretenima obino ili hidrualikim sistemima.

Predmet koji vri rezanje strugotine naziva se alat, i da bi se desilo rezanje alat morada ima puno veu vrstou i tvrdou od obratka. Pa se stoga alati izrauju od alatnihelika, visokolegiranih elika, sinter materijala, keramike, itd.Takodje alat i njegovirezni vrhovi moraju da imaju definisanu geometriju otrice da bi mogli rezati predmetobrade. Pomenuta geometrija se razlikuje za iste vrste alata, u zavisnosti od vrstematerijala obradka.

Slika 2. Geometrija alata


2/29

2

Alati koji se koriste pri obradi sa skidanjem strugotine:1. Tokarski nomoe biti lijevi i desni, no za uzdunu i poprenu obradu, nozavanjsku i unutrasnju obradu i noevi za odsjecanje. Sve ove noeve moemopodijeliti noeve sa stalnom otricom i noeve sa izmjenjivom otricom(ploica)

Slika 3. Tokarski no 45i Tokarski no za uzdunu obradu

Slika 4. Tokarski no za odsjecanje i Tokarski no za otvore

2. Glodala imaju veliku podjelu, ali najbitnije j pomenuti glodala sa ravnimzubima,modulna glodala, odvalna glodala,.. Takodje i glodala mogu biti saizmjenjivom ploicom ili stalnom otricom.


3/29

3

Slika 5. Glodala

3. Burgija(Svrdlo)je alat koji se koristi kod maine alatke builice. Svrdla moemopodijeliti na spiralna svrdla, eona svrdla, svrdla sa izmjenivim reznim vrhovima i tkz.Zabuivae oje koristimo kod izrade sredinjih gnijezda.

Slika 6. Svrdla

4. Brusne ploe se koriste kod bruenja, a bruenje je zavrna obrada gdje sepostiu veliki kvaliteti obradjenje povrine kao i tane dimenzije. Alat je tkz. Brusnaploa koja je izradjena od sinter materijala odnosno pijesak sa odredjenomgranulacijom i odredjena vezivna sredstva. Brusne ploce se mogu podijeliti na ravne,eone i profilne.

Slika 7. Brusne ploe


4/29

4

Strugotina pri obradi rezanjem nastaje u 3 faze, i to:1. Prvo nastaju elastine deformacije materijala obradka usljed primjenjene sile2. Zatim nastaju plastine deformacije u obradku gdje djeluje alat3. i konano dolazi do loma plastino deformisanog dijela

U toku obrade se javljaju razliiti tipovi strugotine. Svaki tip strugotine jekarakteristian za odredjene parametre i materijale.Vrste strugotine prema nastankuse dijela na:

1. Prekidna ili diskontinualna strugotina (lomljena, segmentna itd.) nastaje pri obradilivenog gvoa, livene bronze i drugih krtih materijala. Nastaje i pri obradi ilavihmaterijala malim brzinama rezanja i velikim koracima. Proces formiranja prekidnestrugotine prate lomovi materijala nestacionarne prirode izmeu kojih tee procesplastinog deformisanja dijela materijala koji se pretvara u strugotinu.2. Neprekidna ili kontinualna (trakasta) strugotina je najee eljeni oblik strugotinepri obradi veine materijala. Njeno formiranje je posljedica uglavnom plastinog

deformisanja u zoni smicanja, odvajanje materijala se vri kontinualno u vidu trakaodreene debljine. Pri tome je kvalitet obraene povrine veoma dobar. Pri obradi naautomatima ovaj oblik strugotine nije poeljan.3.Neprekidna strugotina u uslovima pojave naslage javlja se u uslovima rezanjapogodnim za stvaranje naslage na reznim elementima alata. Debljina strugotinezavisi od ugla smicanja. Pri manjim vrednostima ugla smicanja viakmaterijala sepretvara u strugotinu vee debljine i obrnuto

Slika 8. Vrste strugotine

1.1 REIMI OBRADE

Poto svaka maina alatka ima svoje odredjene(preciznije definisane) reime obrade,ovdje emosamo naveti neke koji su karakteristini. Tanije parametri koji se koristekod obrade rezanjem:- Broj obrataja (n) definie broj obrtaja alata koji se vrti kod obrade glodanjem,busenjem, brusenjem,.., odnosno broj obrtaja kojim se vrti glavno vratilo mainealatke, kod obrade struganjem stezna glava odnosno alat u steznoj glavi se vrtibrojem obrtaja n- Dimenzije predmeta, ako je cilindrini predmet trebamo da znamo njegove prenike(D,d) i duine (L,l), a ako je geometrijski otri predmet onda treba da znamo njegovesve dimenzije (a,b,h)- Dubine rezanja (), preciznije definisano dubina koju alat zauzme u odnosu nastijenku predmeta- Broj prolaza (i), odreuje koliko e biti potrebno prolaza alata da bi se skinula

ukupna dubina rezanja. Broj prolaza moe biti 1 ako je dubina rezanja mala ipodnoljiva za nae potrebe, ili broj prolaza i>1, ako je dubina rezanja vearazdvojimo je na manje dubine rezanja koje ce zauzimati svaki prolaz alata


5/29

5

- Korak (s), tacnije odredjeno koliko e se alat pomjerati po x ili y osi po 1 obrtajuglavnog vratila, ili predmet koliko ce se pomjerati po x ili y osi po 1 obrtaju glavnogvratila- Brzina rezanja (v) je brzina kojom alat giba kroz neki materijal i ona je jedna odnajvaznijih parametara obrade pogotovo za obradu struganjem. Brzina rezanja v se

racuna prema formuli:

v=Dn/1000 (m/min)

Da ne bi dolo do troenja i kvarenja alata, preoptereenja maine to dovodi dokvara kao i netanih dimenzija predmeta obrade,reimi obrade moraju biti pravilno ivaljano odabrani. Reimi obrade se vade iz tabela, odreuju iz dijagrama ili analitikina osnovu dimenzija predmeta, vrste materijala predmeta kao i alata, snagemaine,...

1.2. KVALITET OBRAENE POVRINE

Povrinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnostina povrini nekog obratka.One su standardizirane. Oblik neravnina se mjeri na nekom presjeku obratka.Promatra se samo odreeni dio koji je definiran referentnom duinommjerenja L . Nijedna povrina nije idealna,i nemogue ju je postii.

Slika 9. Hrapavost povrine

Stoga standardizovane vrijednosti kvaliteta povrine date su u sljedeoj tabeli

Tabela 1. Vrijednosti hrapavosti povezani sa kvalitetom obrade

Svaka obrada se moe podijeliti na grubu, istu i finu. Svaka od navedenih obrada sedefinise promjenom reima obradei promjenom tipa alata, tj. Promjenom dubinerezanja, promjenom broja obrtaja,promjena geometrije i materijala alata...U zavisnosti od toga svaka maina moe postii odreeni dijapazon kvaliteta


6/29

6

obraene povrine. U daljnjem tekstu e se navesti koja maina alatka moe postiiodreene kvalitete obraene povrine.

1.3. HLAENJE PRI OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE

Kada se javljaju veliki naponi i deformacije pri obradi tvrih i vrih materijala iliusljed nevaljanog reima obrade potrebno je izvriti hlaenje i podmazivanje da ne bidolo do pucanja i troenja alata, kao i do loijeg kvaliteta izrade predmetnogobratka koji usljed zagrijavanja mijenj svoje mehanike osobine. Sredstva zahladjenje su emulzije i ulja koja mogu biti organska i anorganska. Za sluaj primjeneemulzije dobija se vee hlaenje i djelimino podmazivanje, a za sluaj primjene uljakao sredstva za hladjenje dobija se vee podmazivanje izmeu alata i predmetnogobradka i djelimino hlaenje. Danas postoji vie vrsta i tipova emulzija i ulja kojeprimjenjujemo u zavisnosti od vrste obrade, vrste maine alatke, napona pri obradi,...U punoj veoj primjeni su emulzije za hladjenje, koje se u koritu maina alatki sipaju1/10, tj. 1l emulzije i 9l.vode, kada ove 2 tenosti se pomijeaju u smjeu nastajetekuina koja dobro hladi i djelimicno podmazuje alat i predmet a time ne stvarakoroziju po maini alatki kao i predmetu i alatu, emulziija cirkulie izmedju maine ikorita kontinualno kada je ukljuena pumpa koja pumpa emulziju iz korita. Prihlaenju je potrebno pratiti sljedeenapomene da ne bi dolo do neeljenih efekata:

Prije poetka rezanja dovesti sredstvo za hladjenje na mjesto gdje se vri obrada,tanije na arite rezanja gdje se stvaraju naponi i deformacije, da ne bi dolo donaglog hladjenja alata ako bi sredstvo za hladjenje poslije doveli.

Osigurati ravnomjerno dovoenje emulzije, tj. Kontinualno strujanje sredstva da ne bi

dolo do naglih zagrijavanja i hlaenja materijala i alata to bi moglo dovesti dopucanja.

Nainidovoena sredstva za hlaenje razliito utiu na dugotrajnost alata, stanjeobradka, odvoenja strugotine, itd.

Slika 10. Nain dovoenja sredstva za hlaenje


7/29

7

2. OBRADA SA SKIDANJEM STRUGOTINE

2.1. OBRADA STRUGANJEM(TOKARENJEM)

Tokarenje je postupak obrade sa skidanjem strugotine kod kojeg se predmet obreodreenim brojem obrtaja n, a alat napada pravolinijski odreenim korakom s.Maina alatka koja se koristi za ovu obradu je Tokarilica ili Strug, kod kojeg jeglavno kretanje kruno i izvodi ga predmet, a pomono kretanje pravolinijsko i vri gaalat sa odreenim posmakom. Sa tokarilicom se izrauju predmeti rotacionog oblika.

Slika 11. Kretanja kod tokarenja

Alati koji se koriste kod tokarenja su ve prikazani i oni se nazivaju tokarski noevi.Takoe se mogu koristiti i svrdla, kao i glodala kod tokarenja, kako bi izvrili obradubuenja i zabuivanja.

Obrade koje se mogu vriti na tokarilici su sljedee:- Uzduno tokarenje aksijalno kretanje alata sto dovodi do kreiranja okrugle

povrine

- Popreno tokarenje alat se kree okomito na osu rotacije to dovodi dopoprenog skidanja materijala i smanjivanja duine predmetnog obradka- Konusno tokarenjeNosa alata se zakrene za eljeni ugao i zatim se

pomjera aksijalno za zakrenuti ugao nosaa to dovodi do izrade konusa- Profilno tokarenjeKoriste se specijalni alati koji su obino izotreni za

odreeni profil koji elim. Ponekad potrebno izvriti dodatno kretanje alata dabi postigli odredjeni profil. CNC puno lake postie izradu profilne povrine.

- Tokarenje navojaKoriste se alati koji su naotreni sa profilom navoja i kojise krecu odredjenim korakom dok se predmet obrce sto dovodi do izradezavojnice sa profilom, tacnije navoja.

- Kopirno tokarenje- Koristi se mehanizam sa iglom koji prati prostorne

koordinate gotovog predmeta, kako se dimenzije predmeta mijenjaju tako i iglasa mehanizmom se pomjera. Koliko se igla pomjeri u prostoru toliko se i na


8/29

8

alat pomjeri u prostoru, to nas doovodi do proporcionalnog mijenjanjapolozaja alata i mehanizma sa iglom u prostoru

2.1.2. Strug, tokarilica maina alatka

U daljnjem tekstu emo predstaviti samo neke od vrsta tokarilica

Jednostavne tokarilice

Suport slui samo kao drac alata inije predvien automatski posmak (samo runi).Broj okretanja glavnog vretena gdje se nalazi stezna glava odreuje se remenskimprijenosomprebacivanjem remena.

Slika 12. Jednostavna tokarilicaOve tokarilice se primjenjuju u maloserijskoj proizvodnji jednostavnih predmeta sajednostavnim povrsinama i malim zahtjevimaUniverzalne tokarilice

Imaju elaktromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon jespojen na glavno radno vreteno na kojem se nalazi centrirajuca stezna glava(tkz.amerikaner) koji se moe obrtati u 2 razliita smijera pomou kvaila maine. Izdva posmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino (glatko)vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne

(rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenognavoja. Posmino vreteno se u suportu spaja preko padnog pua mehanizma kojiomogucava uzduni i/ili poprecniposmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi dracnoa u koji se steutokarski noevi.Suport klizi po vodilicama koje se nalaze nakrevetu tokarilice. Na vodilice se moe montiratii lineta kojom se centriraju dua itanja vratila kao bi se izbjegao mogui progib i velike vibracije tijekom tokarenja.Konjina kraju tokarilice slui za centriranje duljih predmeta zbogto tocnije obrade. Na njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskogobodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenja, urezivanja iodrezivanja, profilnog i krivuljnog tokarenja) mogu se izvoditi operacije buenja,uputanja,razvrtanja, rezanja unutranjih ivanjskih navoja, glodanja, izradaekscentarskih osovina i vratila. Univerzalne tokarilice imaju iroku primjenu zbog togato imaju mnogo izmjenjivih segmenata, koji se za kratko vrijeme zamjeni da bi vrili


9/29

9

odredjenu obradu, tj. Izmjenjivanje razliitih steznih glava, izmjenjivanje nosaa alata,postavljanje specijalnih elemenata kao to su linete, tokarska srca, pomoni nosai.

Slika 13. Univerzalni strug

Univerzalni strugovi su maine koje su namijenjene za pojedinanu i maloserijskuproizvodnju, ali sa mogunou brze promjene reima obrade i ima veliki dijapazonproizvoda.

Kopirne tokarilice

Kopirne tokarilice obrauju samo pomoukopirnog ureaja. Na tokarilici se nalazimodelablona po kojoj klizi igla. Igla je povezana s alatom koji kopira poloaj igle.Alat jejednostavni tokarski nomasivnih dimenzija. Nalazi se u dracu alata koji jena suportu. Suport je smjeten pod uglom u odnosu na osu rotacije, kako bi se mogli

kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su:- mehanicki- elektricni- hidraulicki- kombinirani (npr elektrohidraulicki)

Kod kopirne tokarilice je mogue da se na suportu nalazi vie nosaa alata imeostvarujmo bru izradu predmeta ali sa povecanim optereenjima.

Kopirne tokarilice su namijenjene za serijsku i djelimicno masovnu proizvodnju.na univerzalne tokarilice se moe montirati tkz. Kopir uredjaj to od univerzalne

tokarilice stvara kopirnu tokarilicu.


10/29

10

Slika 14. Kopirni strug

Revolver tokarilica

Revolverske tokarilice slueu serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka ujednom zahvatu tj. U jdnom stezanju obratka. Naziv su dobile po karakteristinomnosau alatarevolver glavi. Revolverska glava moe prihvatiti vei broja alata, kojiu jednom zahvatu izvre sve potrebne operacijeobrade. Pri tome se pojedini reznialati ili slogovi alata ukljuuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve viezamjenjuju CNC strugovima. Revolver glava moe da ima 4-12 nosaa koji seobrtanjem revolver glave dovode u poloaj za obradu, tako da se olakava i ubrzava

proces obrade. Koriste se u serijskoj proizvodnji

Slika 15. Revolver strug


11/29

11

CNC Tokarilice

CNC (Computer Numerical Control)brojano upravljani alatni strojevi danas su svevie uupotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dvasuporta sa revolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom te se tokarilice

pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem moguce je proizvoditikomplicirane predmete. Takoer je moguce CAD-CAM tehnologijom programskienaredbe iz 3D crtea.

Slika 16. CNC Strug

Proizvodi kod struganja:

Tokarilica ili strug je maina alatka koja obrauje predmete rotacionog oblika, stogatokarilica nam izradjuje sljedee elemente: Osovine, vratila, vijke, cilindre, klipove,razne elemente rotacionog oblika

SLIKA 17


12/29

12

2.2. OBRADA GLODANJEM

Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obrade materijala skidanjem cestice.Tim postupkom moemo obraditi ravne plohe, prizmaticne ljebove i utore,zupcanike, navoje te uzduno i prostorno profilirane povrine.Glodanje je postupak obrade skidanjem cestice kod kojeg alat obavlja glavnogibanje. Posmicno gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata iobavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima sa vie jednakih otrica ili sasastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato jeglodanje sloenija operacija od tokarenjaili buenja zbog veceg broja otrica alata izbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade.Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvatajako se mijenja opterecenje zuba.

Slika 18. Glodalo u zahvatu

Prema kombinaciji glavnog i posmicnog gibanja glodanje se dijelina: OBODNO GLODANJE koje moe biti:

1. Plono (pravocrtno)Kod obodnog plonog glodanja skidanje cestica obavlja se obodom glodalakoje izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan.Plono glodanje se dijeli na:

Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje)Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjeraposmaka. Strugotina se stvara od malog prema vecem presjeku.Silekoje nastaju prilikom glodanja su prema gore i ele izbiti obradak izkripca.


13/29

13

Slika 19. Protusmjerno glodanje

Istosmjerno glodanje

Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se

stvara od veceg prema najmanjem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su

prema dole i ele zabiti obradak u kripac.

Slika 20. Istosmjerno glodanje

Kruno glodanje

Kod obodnog krunog glodanja skidanje cestica obavlja seobodom glodala kojeizvodi glavno gibanje, dok je posmakkruni. Ovisno o izgledu alata i smjetajuobratka krunoglodanje moe biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.

Slika 21. Kruno glodanje


14/29

14

eono glodanje

eono glodanje skida estice materijala zubima koji su smjeteni na elu glodala iliglave alata i moe biti:

Simetrino i Nesimetrino

Kod simetricnog glodanja alat obrauje cijelom irinom prolaz alata jednak jepromjeru alata. Nesimetricno glodanje ima trag alata manji od promjera glodala.Prstasta glodala osim za ceono poravnavanje slue zaobradu rubova, utora,depova, profila ...

Slika 22.Alati za eono glodanje

2.2.1. Glodalicamaina alatka

Alatni strojevi za obradu skidanjem strugotine pomou kojih se rezanjem obraujudijelovi preteno ravnog oblika (poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi.Glavno kretanje je uvijek rotaciono dok je posmino kretanje pravolinijskoili krunogoblika i uvijek je okomito ili pod nekim uglom na os rotacije..Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretena na horizontalne ivertikalne, dok su ostale u podskupinama:


15/29

15

Horizontalna glodalica

Nazivaju se konzolne ili jednostavne glodalice. Slue za obradu obodnim glodanjem(istosmjernim ili protusmjernim). Glodalo se upinje u horizontalno vratilo i obavlja

glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja posmino gibanje.

Slika 23. Horizontalna glodalica i prikaz radnog stola sa koordinatnim sistemom

Planska glodalica

Planske glodalice su podgrupa horizontalnih. Ime su dobile jer se na njima najceceglodaju ravne horizontalne plohe. Imaju krutu konstrukciju i visoku produktivnost.Izvedene su tako da se radni stol po vodilicama na kucitu moe kretati samouzduno.

Slika 24. Horizontalna planska glodalica


16/29

16

Univerzalna glodalica

Izvode se slinokao ihorizontalne glodalice, aliza razliku od horizontalnih glodalicaimaju radni stol koji seosim uzdunoi poprecnomoe kretatii oko svojevertikalneosi. To sepostie ugradnjom krunih utora za voenje

.

Slika 25. Univerzalna glodalica

Vertikalna glodalica

Izvode se tako da im osaglodala stoji vertikalnodok je ostali dio strojajednakhorizontalnim.Pogodne su za eonoglodanje, glodanje utora,kanala, rubovautornimglodalima, profilna glodanja sa podionim aparatom

Slika 26. Vertikalna glodalica


17/29

17

CNC Glodalica

Upravlja se programski. Moe imati vieosno upravljanje cime je moguce izraditinajkompliciranije obratke u jednom stezanju.

Slika 27. CNC glodalica

Proizvod kod glodanja:

Glodalica je maina alatka koja izrauje profilne povrine, da li ravne, da li profilne,

pa stoga na glodalicama je mogue izraditi: sve vrste zuba, kuita maina i ureaja,obrada ravnih povrina na osovinama, vratilima..

2.3. OBRADA BUENJEM

Buenje je vrsta obrade sa skidanjem strugotine kojom se specifinim alatomizrauju cilindrine rupe u obratku. Alat obavlja glavno kruno kretanjei pravolinijskoposmino kretanje koje mora biti u smjeru ose rotacije. Buenje je povezano spredradnjom zabuivanja inaknadnim operacijama proirivanja, uputanja, razvrtanjai izbuivanja.

Slika 28. Buenje


18/29

18

Zabuivanje

Zabuivanje je proces oznaavanja sredita rupespecijalnim svrdlimazabuivaima. Svrha zabuivanjaje centriranje rupe kako ne bi spiralno svrdloprilikom buenja rupe napravilo otklon. Alatiza zabuivanje su svrdla za centralni uvrt

ili NC svrdla. Pri zabuivanju je poeljno koristiti vee brojeve obrtaja i manjeposmake da n bi dolo do pucanja alata i da bi gnijezdo bilo fino obraeno zbognaslanjanja iljka.

Slika 29. Proces zabuivanja ialat zabuiva

Proirivanje

Proirivanjeje proces buenja svrdlom veeg promjera od promjera ve postojeerupe. Proirivanja semoe obaviti vie puta, ali je preporuljivo da promjersvake slijedee vee rupe bude izmeu 50% do 100% vei od prethodne rupe.Pri obradi proirivanjem javljaju se vea naprezanja u alatu i materijalu nego kodobrade prvobitnim buenjem, pa je stoga poeljno koristiti manje brojeve obrtaja imanje posmake.

Slika 30. Proirivanje


19/29

19

Uputanje

Uputanjeje postupak obrade ulaza ili izlaza okrugle rupe Uputai su rezni alati kojise upotrebljavaju za proirivanjeulaza ili izlaza rupe te za postizanje tonijeg oblikapostojeih rupa. Reu kao i svrdla i izrauju se sa dvije, tri ili vie reznih otrica.Uputanje je gruba obrada materijala. Uputaima obraujemo celne plohe ravno ilipod uglom.

Uputai slue za:- proirivanje- uputanje za glave vijka- obradu kosih krajeva rupe- poravnavanje uzdignutih dijelova obratka

Slika 31. Razni oblici uputanja

Razvrtanje

Razvrtanje -je postupak fine (zavrne) obradecilindricne rupe.Tanost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrinekoja se u dobije nakonobrade svrdlom ne zadovoljava u veini sluajeva. Razvrtaisu rezni alati koji seupotrebljavaju za zavrnuobradu rupe i slue za finu obradu vepostojeih rupa, tj.za dotjerivanje glatkoe povrine i postizanje vee tanosti izbuenih rupa.Razvrtaom seskida relativno mali sloj materijala sa relativno malom brzinomobrade. Alat postupno aksijalno ulazi u rupu. Razvrta obrauje samo prednjimkonusnim dijelom, dok cilindricni dio slui kao vodilica i za zaglaivanje rupa.Duina konusnog dijela ovisi o vrsti obraivanog materijala. Vea duljina konusnogdijela daje ljepu i iu obraenu povrinu.Pravilan rad razvrtaaovisi od njegove

konstrukcije, izrade i naina upotrebe ( reimima rada ).U radu se susree punovrsta i veliki broj razvrtala. Dijele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, nainuprimjene, obliku obraivane rupe, nainu privrenja,...

Slika 32. Razvrta


20/29

20

Urezivanje navoja

Urezivanje navoja u rupi je postupak izrade spiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznicaulazi okomito u okruglu rupu definiranim brojem okretaja te odreenim posmakomkoji mora odgovarati koraku navoja. Navoji mogu biti lijevi ili desni. Mogu biti grubi,

srednji ili fini. Utori mogu biti razlicitih profila pa se tako razlikuju metricki,navoji, trapezni navoji, pilasti navoji, Withwortovi navoji,...

Slika 33. Grubaista Fina ureznica

2.3.2. Builica maina alatka

Builice su maine alatke kod kojih glavno kretanje vri alat burgija i ono je kruno, apomono kretanje je pravolinijsko i takoe ga vri alat. Glavno radno vreteno jevertikalno u koje se postavlja alat.

Dijele se na:- stolne builice- stolno stupne builice

- stupne builice- redne builice- revolverske builice- vievretene builice- radijalne builice- horizontalne builice- builice glodalice- koordinatne builice- builiceza duboko buenje- builice za urezivanja navoja


21/29

21

Stolna builica

Radni stol kod stolnih builica nalazi se na podlonoj ploi. Vretenite se moevisinski pomicati. Prijenos snage u vretenitu sa motora na glavno vreteno vri seklinastim remenom. Radno vreteno je uleitano u pinoli kojaomoguuje posminogibanje rucnom polugom.

Slika 34. Stolna builica

Stolno-stubna builica

Razlika stolno stubnih i stolnih builica je u radnom stolu koji se nalazi konzolnosmjeten na stubu builice i koji se moe pomicati i zakretati. Stolne i stolno stubnebuilice moraju biti smjetene napovieno radon mjesto radni stol.

Slika 35. Stolno stubna builica


22/29

22

Stubna builica

Stubne builice se izrauju sa okruglim stubom za manje promjere buenjaili sasanduasto oblikovanim staklom za vee dubine promjere buenja.Podlona ploa

se kod stubnih builica privrcuje natemelje. Za prijenos snage se koristivieosovinskizupasti prijenosnik Radni stol se visinski pomie i mogue gaje, kod builica sa okruglim stubom, zakretati. Bue se dublje rupeveeg promjera.U podnoju jenajcece spremnik ipumpa za rashladnu tekucinu/emulziju. Takoezbog pomenutog stuba i zupastog prijenosa pomono kretanje moe bitiautomatizovano.

Slika 36. Stubna builica

Redne builice

Redne builice sesastoje od jednog vrstog stola na koji je privrceno vie stolnih,stolno stubnih builicaili builica na stalku.Slue za obradu veeg broja rupa raznihdimenzija u istom obratku. Upotrebljavaju se zbog bolje ekonominosti u serijskoj

proizvodnji. Lako se automatiziraju.

Slika 37. Redne builice


23/29

23

Revolver builice

Revolverske builice namjenski susline rednim builicama, ali ihkarakteriziraspecijalna revolverska glava. Njima se obrauje rupa ija obrada zahtjeva razliciteoperacije. Obradak stegnut u steznoj napravi se obrauje u jednom zahvatu.

Slika 38. Revolver builica

Vievretena builica

Slue u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenuobradu vie rupa, odnosnosvih vrsta uvrta, provrta, uputanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu.Razvile su se iz stubnih builica dodavanjem zvona sanizom paralelno ukopcanihradnih vetena.

Slika 39. Vievretena builica


24/29

24

Radijalne builice

Glavno vretenite sabunim vretenompomie se po konzoli. Konzola se moevertikalno pozicionirati te zakretati oko stuba. Ovime se poveava radni prostor ukojem mogu precizno buiti.Radijalne builiceslue za obradubuenja na velikim i

tekim predmetimakoji bi se teko pomicali ispod bunog vretena. Sva kretanjaobavlja alat, dok je obradak privrcen za radni stol natemeljnoj ploci (podnoju).

Slika 40. Radijalna builica

Horizontalna builica

Slue za vrlo tonu obradu buenjem najveih dijelova u jednom zahvatu. Time seomoguuje toan odnos meu osama raznih provrta. Zbog traene tanostihorizontalne builice moraju biti jako krute.Na postolju je radni stol koji moeprihvatiti izrazito velike i teke obratke. Jedan stubnosi vretenite sa glavnimvretenom, dok drugi stub ima prihvatni leaj za prihvat icentriranje bune motke.

Slika 41. Horizontalna builica


25/29

25

2.4. OSTALE METODE

Pored nabrojanih metoda obrade sa skidanjem strugotine koje su najvanije zapoznavanje, potrebno je naglasiti da postoje i drugi tipovi obrade sa skidanjem

strugotine:

Rendisanje

Obrada rendisanjem predstavlja postupak obrade skidanjem strugotine kod koje jeglavno kretanje pravolinijsko. Ovo kretanje moe izvoditi alat (kratkohodnarendisaljka) ili predmet obrade (dugohodna rendisaljka), pri emu je to kretanjeperiodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.Rendisanje jepostupak obrade kojim se dobijaju ravne horizontalne, vertikalne i

kose povrine,razliitiljebovii kanali, voicekod mainaalatki i slinipredmeti.Obrada se izvodi pomou alata za rendisanje postavljenog na horizontalnim ilivertikalnim rendisaljkama.

Ova obrada je slina obradi struganjem. Osnovna razlika se ogleda u tome toje kod struganja glavno kretanje kontinualno, a kod rendisanja je ono periodinosa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.Rendisanjem se takoe izrauju profilni ljebovi i ozubljenja, ali danas veoma rijetko.

Slika 42. Kratkohodna rendisaljka


26/29

26

Provlaenje

Provlaenje je jedan od novijih postupaka u obradi sa skidanjem strugotine. Uspjehovog postupka proizvodnje je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kodobrade dubokih rupa te ravnih i spiralnih utora u njima ovaj postupak je nezamjenjiv.

To je zavrna obrada.Glavno kretanje obavlja alat, dok posminog kretanjanema.Ako se provlaci zavojnica, onda je glavno gibanje kombiniranotranslacija i rotacija,dok posmaka i dalje nema.

Slika 43. ema provlakaice

Bruenje

Bruenjejeproizvodni postupak mainske obrade sa skidanjemestica koji skidapromjenjivpresjek strugotine. Postupak se koristi kao jedan od zavrnih obrada, jernjime postiemoveliku tanost ikvalitetu povrineuskih tolerancija. Fino bruenjepostieklasu hrapavosti od N3 do N5 itolerancije u razredu od IT5 do IT6. Osnovnasvojstva bruenja su velike glavnebrzine rezanja, uz male posmine brzineialat bezgeometrije,oblik alata je razliit i neujednaen. Glavna podjela bruenja jena mainskoi runo bruenje.

Slika 44. Bruenje
http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnjahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Presjek_(geometrija)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brzinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Geometrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Geometrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Geometrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Alathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brzinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_hrapavosti_povr%C5%A1inehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija_du%C5%BEinskih_mjerahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Presjek_(geometrija)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja


27/29

27

3. ZAKLJUAK

Iz navedenog sadraja moemo zakljuiti da obrada sa skidanjem strugotine je vrstaobrade kod koje alat mijenja oblik i volumen predmetnog obradka. Obrada saskidanjem strugotine ima svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti:- Omoguuje postizavanje tanosti i preciznosti (uske tolerancije), te dobre kvalitete

obraene povrine, esto bez potrebe za naknadnim zavrnim obradama,- Najbolji, pa i esto jedini nain da se oblikuju otri rubovi, ravne povrine, teunutarnji i vanjski profili,- Moe se primjeniti pri obradi gotovo svih materijala,- Jedini nain preoblikovanja toplinski obraenih i krhkih materijala,- Mogue je obraivati i sloenu geometriju,- Mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (od makropoizvoda poput turbina izrakoplova do mikroproizvoda,- Pri odvajanju malo se mijenja struktura materijala obratka (samo tanki sloj),- Pogodna je za automatizaciju,- Ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kod maloserijske i pojedinaneproizvodnje.

Nedostatci:- Stvaranje otpadnog materijala/nus proizvod strugotina,- Za izradu jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori i drugo) potrebno je vieobradnih postupaka i vie raznovrsnih alatnih strojeva,- Neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i komplicirano programiranje,

- Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obratcima zahtijevaju velik prostor,- Na mikroklimu jako utjeu obradni procesi (toplina, buka, rashladne tekuine, ulja),- Visoki udio pomonih i pripremno-zavrnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratkaje esto manje od 2 % ukupnog vremena protoka pozicije).


28/29

28

POPIS SLIKASlika 1. ema postupka obrade skidanjem strugotineSlika 2. Geometrija alataSlika 3. Tokarski no 45 i Tokarski no za uzdunu obradu

Slika 4. Tokarski no za odsjecanje i Tokarski no za otvoreSlika 5. GlodalaSlika 6. SvrdlaSlika 7. Brusne ploeSlika 8. Vrste strugotineSlika 9. Hrapavost povrineSlika 10. Nain dovoenja sredstva za hlaenjeSlika 11. Kretanja kod tokarenjaSlika 12. Jednostavna tokarilicaSlika 13. Univerzalni strugSlika 14. Kopirni strugSlika 15. Revolver strugSlika 16. CNC StrugSlika 17. Proizvod kod tokariliceSlika 18. Glodalo u zahvatuSlika 19. Protusmjerno glodanjeSlika 20. Istosmjerno glodanjeSlika 21. Kruno glodanjeSlika 22. Alati za eono glodanjeSlika 23. Horizontalna glodalica i prikaz radnog stola sa koordinatnim sistemomSlika 24. Horizontalna planska glodalica

Slika 25. Univerzalna glodalicaSlika 26. Vertikalna glodalicaSlika 27. CNC glodalicaSlika 28. BuenjeSlika 29. Proces zabuivanja i alat zabuivaSlika 30. ProirivanjeSlika 31. Razni oblici uputanjaSlika 32. RazvrtaSlika 33. Grubaista Fina ureznicaSlika 34. Stolna builicaSlika 35. Stolno stubna builica

Slika 36. Stubna builicaSlika 37. Redne builiceSlika 38. Revolver builicaSlika 39. Vievretena builicaSlika 40. Radijalna builicaSlika 41. Horizontalna builicaSlika 42. Kratkohodna rendisaljkaSlika 43. ema provlakaiceSlika 44. Bruenje

POPIS TABELA

Tabela 1. Vrijednosti hrapavosti povezani sa kvalitetom obrade


29/29

29

SADRAJ:

1. UVOD .............................................................................................................. 11.1 REIMI OBRADE........................................................................................... 41.2. KVALITET OBRAENE POVRINE ............................................................ 5

1.3. HLAENJE PRI OBRADI SKIDANJEM STRUGOTINE................................ 62. OBRADA SA SKIDANJEM STRUGOTINE....................................................... 72.1. OBRADA STRUGANJEM(TOKARENJEM)................................................... 72.1.2. Strug, tokarilica maina alatka.................................................................... 82.2. OBRADA GLODANJEM................................................................................ 122.2.1. Glodalicamaina alatka.......................................................................... 142.3. OBRADA BUENJEM.................................................................................. 172.3.2. Builica maina alatka............................................................................. 202.4. OSTALE METODE....................................................................................... 253. ZAKLJUAK.................................................................................................... 27POPIS SLIKA....................................................................................................... 28POPIS TABELA .................................................................................................. 28SADRAJ............................................................................................................ 29LITERATURA...................................................................................................... 29

LITERATURA:

1.

Documents

Obrada materijala sa skidanjem strugotine