1

Sadržajna obradastanje i perspektivezanatski postupci

Mirjana Vujić

mvujic@nsk.hr

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

2

Sadržaj

1. Stanje i perspektiva

2. Načela, smjernice i standardi

3. Sadržajna analiza

4. Struktura i sintaksa nskps

5. Primjena nskps : zanatski postupci

3

Stanje i perspektiva nskps

Lekcija 1

4

• Kako su nastajale Predmetne odrednice NSK (nskps)?

• Na koja načela se nskps oslanja?

5

Stanje nskps (1)Do1996. godine građa se označivala slobodno

oblikovanim predmetnim odrednicama

Od početka 1997. godine za označivanje koriste

se normirane predmetne odrednice

2004. prihvaćen je Pravilnik za predmetni kataloga, a 2005. donijete su izmjene i dopune za potrebe obrade u NSK pod naslovom Izrada predmetnog kataloga u NSK (u daljnjem tekstu Pravilnik)

6

Stanje nskps (2)• 2007: Tiskan prvi popis predmetnih odrednica (interno)

• format UNIMARC zamijenjen formatom MARC 21

• promjene programa Crolist, Voyager, Aleph

• 2009. na zahtjev Odsjeka dobiven nskps kôd koji označava Priručnik za izradu predmetnog kataloga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Manual for NSK subject headings) (Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), dostupno na Subject Heading and Term Source Codes.

• 2011: Tiskan drugi popis predmetnih odrednica (interno)

7

Revizija i razvojne mogućnosti sustava

predmetnih odrednica (1)

Ciljevi:

• razvoj i održavanje kontroliranog rječnika predmetnih odrednica na hrvatskom jeziku kompatibilnog s predmetnim sustavima na međunarodnoj razini

• mogućnost hrvatsko- engleskog pretraživanja predmetnih odrednica

• stvaranje veza između kontroliranog nazivlja predmetnog sustava i klasifikacijskog sustava

8

Revizija i razvojne mogućnosti sustava

predmetnih odrednica (2)

Svrha

• uspostavljanje standarda kvalitete knjižničnih usluga

• bibliografska kontrola (na istoj razini općenitosti ili opsega)

• upravljanje bibliografskom/bibliografskim bazama podataka

• dvojezično pretraživanje OPAC-a prema predmetnim odrednicama

9

Revizija i razvojne mogućnosti sustava

predmetnih odrednica (3)

• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u NSK

• ujednačeno korištenje predmetnih odrednica u kooperativnoj obradi (NSK i Sustav visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu - na istoj razini općenitosti ili opsega)

• ujednačena obrada za sve dokumente (nositelje informacija) bez obzira na medij

10

Revizija i razvojne mogućnosti sustava

predmetnih odrednica (4)• korištenje predmetnih odrednica za predmetni

raspored kazala u bibliografijama (na istoj razini općenitosti ili opsega)

• predmetna obrada građe zbirki posebnih vrsta građe u i izvan NSK (sa zasebnim pravilima predmetnog označivanja)

• izrada popisa odrednica (tiskanih i elektroničkih)

• sustavno uređenje predmetnog računalnog kataloga u NSK (na istoj razini općenitosti ili opsega)

12

Radnje koje treba poduzeti (2)

2. Revidirati katalog prema dogovorenoj metodologiji

3. Osigurati da predmetni katalog dopušta pristup korisnika literaturi koju knjižnica posjeduje, bez obzira kojoj struci predmet pripada ili s kojeg aspekta se predmet promatra

4. Osigurati strukturirane predmetne odrednice koje najpreciznije izražavaju sadržaj dokumenta

13

Radnje koje treba poduzeti (3)5. Izrađivati predmetne pregledne zapise za sadržajni

opis prema pravilima sustava predmetnih odrednica ili tezaurusa

6. Obvezati članice kooperativne obrade poštivanju uputa za preuzimanje predmetnih odrednica i obvezno poštivanje formata MARC21, za koherentnost sadržajne obrade

7. Obvezati predmetne stručnjake i redaktore predmetnog sustava i katalogizatore koji preuzimaju zapise u NSK da ujednačeno oblikuju zapise, da prema pravilima poštuju način preuzimanja predmetnih odrednica u bibliografske zapise

14

Radnje koje treba poduzeti (4)

8. Održavati sustav i njegovo korištenje (izgradnja kontroliranog rječnika predmetnih odrednica)

- dosljednom primjenom izabranog naziva utvrđenog opsega značenja

- izdvajanjem sinonima i kvazi-sinonima

- razdvajanjem i označivanjem homonima

- povezivanjem pojmova po nadređenosti ili cjeline sa dijelovima

- okupljanjem pojmova bliskih po značenju (asocijativne relacije).

15

Načela, smjernice i standardi

Lekcija 2

16

Načela nskps

• Jamstvo literarnog predloška

• Jedna i jedinstvena odrednica

• Specifična odrednica

• Dosljednost

• Dinamičnost

• Prekoordinacija i postkoordinacija

17

Jamstvo literarnog predloška

• Predmetne odrednice izrađuju se za korištenje u katalogiziranju i odraz su zbirke/fonda

• Terminologija je selektirana kako bi oblikovala individualne predmetne odrednice a koje su odraz terminologije korištene u suvremenoj literaturi

18

Jedna i jedinstvena odrednica (1)

• Jedna i jedinstvena odrednica se izabire da bi iskazala predmet dokumenta

• Omogućuje pretraživanje građe o traženom sadržaju uvijek na isti način

• Za neusvojene odrednice (sinonime i variantne oblike) izrađuju se uputnice– Korisnika kataloga vode od unesenih neusvojenih

oblika na rječnik usvojenih odrednica

19

Jedna i jedinstvena odrednica (2)

• Izbor između više termina:– naslanja se na standard, suvremenu upotrebu

hrvatskog jezika– prednost se daje terminima opće upotrebe nad

tehničkim terminima ili žargonu, gdje god je to moguće

• Rječnik– izabire se neutralna ili nepristrana terminologija,

posebno koja se odnosi na termine koji mogu biti kontroverzni

20

Jedna i jedinstvena odrednica (3)• Svaka odrednica u nskps mora predstavljati samo

jedan termin • Ako termin može predstavljati više od jednog pojma,

on se kvalificira:

Venera (Planet) Kuna (Novac)

Venera (Rimska božica) Kuna (Životinja)• Ili se izrađuje složena odrednica kako bi se osigurao

kontekst

[odrednica] -- [dodatna oznaka] Ceste $x Rubnici

ne Rubnici (Ceste)

21

Specifična odrednica

Svaki predmet treba predstavljati precizan termin i ne iskazuje ga se širim ili generičkim terminom koji ga obuhvaća

22

Specifična odrednica (primjeri)

Sadržaj o sistemskim knjižničarima označava se odrednicom:

Sistemski knjižničari

ne Knjižničari

Djela o ružama označava se odrednicom :

Ruže

ne Cvijeće

ne Vrtno bilje

23

Specifična odrednica : izuzetakNeki termini mogu biti procijenjeni preuskim i zato nepodesnim za pretraživanje

Primjer: Ribarenje na mamac je usvojena pristupnica.

Ribarenje na crva je neusvojena pristupnica.

Pristupnica Ribarenja na mamac procijenjena je kao dovoljno specifična da može predstavljati i pripadajuće uže pojmove.

24

Dosljednost

• Treba održati dosljednost u obliku i strukturi istovrsnih i srodnih odrednica

• Zato nskps treba očistiti od mnogih, u obliku, proturječnih odrednica– Pojedine odrednice, osim ako već nisu revidirane,

odražavaju način katalogiziranja u vremenu kada su bile kreirane

25

Dosljednost i vjerodostojnost

• Dosljednost u obliku i strukturi odrednica unapređuje vjerodostojnost predmetnog sustava korisnicima kataloga

• Vjerodostojnost se povećava ako se izabrani termini, kao predmetne odrednice, mogu široko koristiti u dohvaćanju teme

• Kada se odrednice mijenjaju ili se izrađuju nove, odrednice u bibliografskim zapisima nužno je izmijeniti

26

Dinamičnost

• Izmjene odrednica rade se kontinuirano kako bi se održala dosljednost nskps

• Korist većih izmjena odrednica mjeri se između učinka na normativnu i bibliografsku bazu podataka i resursa potrebnih da se izmjene mogu izvesti (programske mogućnosti, broj katalogizatora i sl.)

27

Primjeri izmjena

Handikepirani

Osobe s posebnim potrebama

Internet (Računalna mreža)

Internet

Strojno čitljivi rječnici

Elektronički rječnici

Državna medicinska skrb

Javno zdravstvo

28

Prijekoordinirana ili poslijekoordinirana sintaksa (1)

Prijekoordinacija

• Kombinacija predmetnih elemenata (faseta) u složenu predmetnu odrednicu

nskps je prvenstveno prijekoordinirani sustav

Primjer:

Dizajn posuđa - - Finska -- Povijest -- 20. st. -- Izložbe

29

Prijekoordinacija i poslijekoordinacija(2)

• Poslijekoordinacija– Kombinacija predmetnih elemenata, tokom

pretraživanja

Primjer:

Traži:

“Finska” and “dizajn”

30

Smjernice (1)

• ISO standardi• HRN ISO 2788:1997 Dokumentacija – Upute za

uspostavljanje i razvijanje jednojezičnih tezaurusa (ISO 2788:1997).

• ISO 5963 Documentation. Methods for examining documents, determining their subject, and selecting indexing terms, 1985.

• HRN ISO 999:1997 Informacija i dokumentacija – Upute za sadržaj, uređenje i uobličavanje kazala (ISO 999:1996).

31

Smjernice (2)

• ISO 860: Terminology work. Harmonization of concepts and terms.

• ISO 5964: 1985 Documentation – Guidelines for the establishment and development of mulitilingual thesauri. First edition.

• ISO 704:2000 Terminology work – Principles and methods

• ISO 860:1996 Terminology work – Harmonization of concepts and terms

32

Pravilnici

• Štrbac, D.; Vujić, M. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2004.

• Vujić, M. Izrada predmetnog kataloga u NSK, 2005.

• Library of Congress Subject Headings (LCSH’s)

• Verona, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. 1. dio Odrednice i redalice - Pretisak. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

33

Međunarodne smjernice• Smjernice za izradbu predmetnih preglednih

kataložnih jedinica i uputnica / [preporučila] Radna skupina za izradbu Smjernica za datoteke predmetnih preglednih kataložnih jedinica …; [s engleskoga prevela, hrvatske primjere odabrala i izradila Jelica Leščić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 1999.

• Smjernice za izradu preglednih kataložnih jedinica i uputnica / preporučila Radna grupa za izradu Međunarodnog sustava preglednih kataložnih jedinica ; [prevela i predgovor napisala Daniela Živković …]. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1990

• Principles underlying subject heading languages (SHL's) / ed. By maria Ines Lopes and Julianne Beal. München : Saur, 1999.

34

Djela iz teorije predmetnog označivanja

• Svenonius, Elaine. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Naklada Benja, 2005.

• Mikačić, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo , 1996

• Chan, Lois Mai. Library of congress Subject Headings. Westport ; London : Libraries Unlimited, 2005.

35

MARC 21 formati• MARC 21 format for bibliographic data / prepared by

Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- .

• MARC 21 format for authority data / prepared by Network Development and MARC Standards Office Library of Congress ; in cooperation with Standards and Support, National Library of Canada, National Bibliographic Service, British Library. Washington, D. C. : Library of Congress, Cataloging Distribution Service ; Ottawa : National Library of Canada, 1999- .

36

Univerzalna decimalna klasifikacija

Univerzalna decimalna klasifikacija / [ izrada kazala Jelica Leščić ; urednica Lidija Jurić Vukadin].- 1. hrvatsko izd. – Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.-2007.Prijevod djela : UDC Master Referene File, version 1998-12.

Dio 1 : Društvene i humanističke znanosti / urednica Lidija Jurić Vukadin

Dio 2 : Prirodne i primijenjene znanosti/urednice Jelica Lešćić i Lidija Jurić Vukadin

37

Sadržajna analiza

Lekcija 3.

38

• Koja su osnovna načela sadržajne analize u bilo kojem predmetnom sustavu?

• Kako odrediti o čemu se radi u nekom dokumentu?

• Zašto je kontrolirani rječnik pomoć pri dostupnosti sadržaju?

39

Definicije

• Sadržajna analiza jeskup metoda za sadržajno opisivanje cijelog dokumenta ili pojedinih dijelova -pojmovnu analizu dokumenta: o čemu se radi? Što je oblik/žanr/format?- prevođenje provedene analize u predmetni sustav

• Predmetna odrednica je termin ili fraza koja se koristi u popisu predmetnih odrednica, a predstavlja neki pojam, događaj ili ime

40

Analiza: koraci

• Provjeriti cijelo djelo kako bi se utvrdio sadržaj u cjelini

• Promišljati o pojmovima kojima se mogu sažeti glavni sadržaji djela

41

Utvrđivanje sadržaja

• Naslov• Sadržaj• Uvod ili pogovor• Autorove namjere ili

uvodna riječ

• Sažetak• Indeks• Ilustracije, dijagrami

Istraživanje dokumenta koji se neposredno katalogizira kako bi se identificirao sadržaj:

42

Vrste pojmova koje treba identificirati

• Pojmovi• Imena:

– Osobna– Korporativnih tijela– Geografska

• Vremenski periodi• Naslov djela• Oblik djela

43

Predmeti vs. oblici/žanrovi• Predmet: o čemu je riječ u dokumentu

• Oblik: što je dokument,

– Fizička osobina (video, mapa, mala knjiga)– Vrsta podatka koji sadrži dokument (statistika)– Grupiranje informacija (dnevnici, popisi)

44

Važni faktori (1) objektivnost

Katalogizatori moraju dati točnu i nepristranu informaciju o sadržaju dokumenta

• Ocijeniti sadržaj objektivno• Razmotriti autorove namjere i gledišta• Izbjeći osobnu procjenu sadržaja• Posvetiti jednaku pažnju svakom djelu, uključujući:

– Sadržaje koji se mogu činiti neozbiljnim– Djela s čijim se sadržajem ne slažu

4512

Važni faktori(2) prosudba katalogizatora

• Prosudba se može donijeti samo na osnovi- informiranosti i znanja o sadržaju

- općeg obrazovanja

• Dosljednost

- u određivanju “O čemu se radi?” postizanje velikog stupnja dosljednosti u dodjeljivanju predmetnih odrednica

46

Prevođenje ključnih riječi i pojmova u predmetne odrednice

Kontrolirani rječnici– Tezaurusi (primjeri)

• Art & Architecture Thesaurus (AAT)• Medical Subject Headings (MeSH)

– Popisi predmetnih odrednica (primjeri)• Library of Congress Subject Headings (LCSH)• Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: predmetni

sustav (nskps)

47

Zašto koristiti kontrolirani rječnik?

Kontrolirani rječnici:

• identificiraju način izražavanja sadržaja

• omogućuju veći broj predmetnih pristupnica (npr., opće uputnice)

• identificiraju odnose između termina kao šire, uže ili srodne

48

Funkcija ključnih riječiPrednosti• omogućuju dohvat riječi/termina korištenih u

bibliografskom zapisu

Nedostaci• ne mogu nadoknaditi kompleksnost nekog jezika i

izričaja• ne mogu nadoknaditi kontekst

AliPretraživanje po ključnim riječima poboljšava dodjeljivanje termina u kontrolirani rječnik!

49

SažetakPredmetna analiza koristi da bi se otkrio i sažeo sadržaj nekog dokumenta. Proces se odvija kroz dva koraka:– utvrđivanje predmeta– prevođenje predmeta u kontrolirani rječnik

Važno: - objektivnost katalogizatora, - katalogizatorova znanja i - dosljedno utvrđivanje sadržaja

50

Struktura i sintaksa nskps

Lekcija 4

51

Struktura i sintaksa• Koje su osnovne karakteristike strukture i

sintakse nskps?• Koje su različite vrste glavnih odrednica?• Što su dodatne oznake? Koju funkciju one

imaju?• Koje su različite vrste uputnica? Koju

funkciju one imaju?

52

Odrednice

Tri opće kategorije odrednica:– Opći pojam– Oblik/žanr– Imena

53

Oznake općeg pojma (1)Oznake općeg pojma izražavaju određen,utvrđen pojam. Mogu biti:• stvari

Lutke

• pojmovi Duhovni život

• filozofski pojmovi Determinizam (Filozofija)

54

Oznake općeg pojma (2)• znanstvene discipline

Nuklearna fizika

• aktivnosti i procesiSportsko padobranstvo

• organizmiGušteriEscherichia coli

• neke vrste događajaHrvatsko proljeće (1971)

55

Oznake općeg pojma (3)• klase osoba

Zubari

• etničke zajedniceKurdi

• imena pojedine životinjeJumbo (Slon)

• izmišljeni likovi, mjesta i organizacijeHolmes, Sherlock (Književni lik)Shangri-La (Legendarno mjesto)

Monsters (Izmišljena organizacija)

56

Oznake za imenaAko je sadržaj dokumenta, koji se neposredno katalogizira, o nekoj osobi ili mjestu ili korporativnom entitetu, tada je korištenje imena kao predmetne odrednice dopušteno

Pravila oblikovanja ovih odrednica ovise o vrsti imena

57

Osobna imena• Ime osobe biti će predmetna odrednica ako je sadržaj

djela posvećen toj osobi : Brontë, Charlotte

• Osobna imena oblikuju se prema pravilima pippak-a i praksi NSK

• Obiteljska imena (Jelačić, obitelj) i kraljevskih kuća i dinastija (Habsburgovci, dinastija) kodiraju se kao osobna imena, ali se oblikuju u skladu s pravilima sadržajne katalogizacije

58

Imena korporativnih tijela/sastanaka • Općenito, korporativna tijela su organizacije ili grupe

osoba koje se mogu identificirati određenim imenomBeatles (Glazbena groupa)

INA Naftaplin (Zagreb)

• Dokumenti o kongresima i organiziranim događajima imaju za predmetnu odrednici ime konferencije ili događaja

Salon de Diderot (1765 ; Paris) Kongres bosanskomuslimanskih intelektualaca

(1992 ; Sarajevo)

• Imena korporativnih tijela/sastanaka oblikuju se prema pravilima pippak-a

59

Geografska imena• Geografska imena koriste se u oblikovanju

korporativnih tijela kao jurisdikcije/upravna tijela

Njemačka. Veleposlanstvo (Zagreb)

Nacionalni park Plitvička jezera

• i kao imenovane geografske jedinice Brazil

Moskva

60

NasloviSadržajima djela o nekim drugim djelimadodjeljuju se predmetne odrednice oblikovanakao:• odrednica ime/naslov

Mitchell, Margaret. Prohujalo s vihorom

• odrednica jedinstveni naslovBiblia

Koncert (film)

61

Sintaksa predmetne oznake

Predmetne oznake NSK mogu biti oblikovane

u prirodnom redoslijedu riječi, kao

invertirane ili s kvalifikatorom.

• Prirodni redoslijed riječiPješački mostovi

ne

Mostovi, pješački

62

Odrednica kao imenica• Predstavlja jedan predmet ili pojam

CD-ROM Srce

Jedrilice Ljubav

• Pridjevska imenicaSlijepo

Siromašno

63

Množina vs. jednina• Odrednice koje predstavljaju predmete ili klase osoba

uvijek su u množiniOlovke

MatematičariMatematičarke

• Biološke vrste su predstavljene jedninom, a viša razina (rodovi) je predstavljena množinom

Bjeloglavi sup Supvi

Bosanski ljiljan Ljiljani

64

Odrednice s više riječi: jednostavni pojam

• Koriste se kada je jednom riječju (imenicom) ne može iskazati predmet ili pojam

Biološka raznolikostZaštita okoliša

• Može biti fraza s prijedlogom

Engleski jezik za knjižničare

65

Odrednice s više pojmova

• Odnosi između pojmova

Crkva i država

Književnost i ideologija

• Pojmovi koji se sadržajno pojavljuju u nekom recipročnom odnosu

Knjige i čitanje

Majka i dijete

Politika i umjetnost

66

Klase osoba i zanimanja

Prijedlozi “u” i ”na”

Žene u umjetnost

Afroamerikanci na filmu

67

Odrednica, inverzija (1)• U slučajevima kada se želi postići pretraživanje prema

imenici koja nosi “veću” informativnu vrijednost:

Kriminalistički roman, engleski

Osiguranje, osnovno

(ne koristi se u nskps, ali je obavezna kao neusvojeni oblik pristupnice)

• Praksa nskps: veći broj odrednica iskazuje se prirodnim redoslijedom riječi

• Oblik oznake u inverziji zadržan je samo za neke kategorije odrednica

68

Odrednica, inverzija (2)

• Za geografske jedinice, kada im se označava strana svijeta

Europa, istočnaFrancuska, sjeverna

69

Odrednica, inverzija (3)

• Izmišljeni likovi

Bond, James (Filmski lik)

Bunyan, Paul (Legendarni lik)

• Kraljevske kuće, dinastije i obitelji

Habsburg, dinastija

Windsor, dinastija

Kulmer, obitelj

70

Odrednice s kvalifikatorom• Kvalifikator u zagradi: znanost ili znanstvena disciplina

Gubitak (Ekonomija)Gubitak (Psihologija)

• Kvalifikator u zagradi: predmetTanjuri (Inženjerstvo)Tanjuri (Stolno posuđe)

• Pridjevski kvalifikator:Kemijska skladištaNuklearna fizija

71

Dodatne oznake u nskps• Sužavaju opsega sadržaja odrednice• Označavaju specifično gledište/aspekt

Primjer

dokumentu koji raspravlja o ujedinjenju Italije nije dovoljna samo odrednica

Italija

već je odrednicu potrebno dodatno sadržajno suziti

Italija -- Povijest -- 19. st.

– Složene odrednice mogu sadržavati više dodatnih oznaka različitih vrsta (kategorija)

72

Tematske dodatne oznake (1)• Ograničavaju vodeću oznaku nekom specifčnošču

• Mnoge predstavljaju djelovanje, atribuiranost ili gledište/aspekt

• Mogu biti specifične za jedan pojam

Helikopteri – Testiranje letenja

ILI mogu biti primjenjive na veliki broj odrednica

-- Psihološko gledište

-- Statističke metode

73

Tematske dodatne oznake (2) • Katkada predstavljaju dio cjeline iskazane u

vodećoj oznaciOko -- MišićiSportski automobili -- Volani

• Moguće je vodeću oznaku objasniti s više dodatnih tematskih oznaka, ako je potrebno

Voće -- BerbaVoće -- Berba -- Zaštita

• Tematske dodatne oznake kodiraju se $x

74

Geografske dodatne oznake• Ako djelo raspravlja o nekom predmetu

sadržajem vezanom za neku geografsku jedinicu, koristiti se geografska dodatna oznaka

Parkovi -- Zagreb

• Sve vodeće oznake ne mogu biti označene s dodatnom geografskom oznakom

• Geografske dodatne oznake kodiraju se $z

75

Dodatne oznake za vrijeme• Označavaju vremensko razdoblje navedeno u samom

djelu • Uobičajeno su povezane s povijesnom obradom

predmetaSlikarstvo -- Povijest -- 19. st.Rusija -- Društveni uvjeti – 1801.-1917.

• Koriste se uz oznake za: književnost, glazbu i umjetnost

Njemačka književnost -- 18. st.Sonate (Klavir) -- 20. st.

• Dodatne oznake za vrijeme kodiraju se $y

76

Dodatne oznake za oblik• Označavaju što je dokument, a ne o čemu je

dokument• Mnoge dodatne oznake za oblik koriste se uz

sve vrste vodećih i dodatnih oznaka-- Vodič--Bibliografija

• Dodatne oznake za oblik kodiraju se $v i općenito su zadnje dodatne oznake u složenoj predmetnoj odrednici

77

Dodatne oznake za oblik (nastavak)

• Ako je sadržaj djela o nekom specifičnom obliku, s oznakom za oblik se postupa kao s tematskom dodatnom oznakom

Znanost $x Serijske publikacije $v Bibliografijaza bibliografiju o znanosti u serijskim

publikacijama

• Povremeno je potrebno u složenoj odrednici označiti dvije dodatne oznake za oblik

Tehnologija $v Bibliografija $v Serijske publikacije

za bibliografiju koja je tiskana kao serijska publikacija

78

Redoslijed dodatnih oznaka

Pri slaganju složene predmetne odrednice koriste se uspostavljene odrednice i slijede se upute za kombiniranje s dodatnim oznakama

[Mjesto] -- [Predmet][Predmet] -- [Mjesto]

79

[Mjesto] -- [Predmet]• Redoslijed [Mjesto] -- [Predmet] koristi se za neka

gledišta na mjesto: to su povijest, politike, ekonomija, civilizacija

• Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetne odrednice :

[Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] -- [Oblik]

Irska -- Ekonomski uvjeti -- 1949.- - Zbornik

80

[Predmet] --[Mjesto]

Uobičajeni redoslijed u ovoj vrsti složene predmetne odrednice :[Predmet] -- [Mjesto] -- [Predmet] -- [Vrijeme] --[Oblik]

Željezničke pruge -- Kanada -- Povijest $y 19. st. -- Izvori

ILI[Predmet] -- [Predmet] -- [Mjesto] -- [Vrijeme] -- [Oblik]

Časopisi -- Izdavaštvo -- Italija -- Povijest -- 19. st. -- Bibliografija

81

Međunarodne preporuke (1)

• Na konferenciji 1991. raspravljalo se o budućnosti dodatnih oznaka u LCSH sustavu

• Preporuke su uključivale:– Standardni redoslijed – [predmet] -- [mjesto] --[vrijeme] -- [oblik]

gdje ga se moglo primijeniti– Korištenje kodiranog potpolja za identifikaciju

oznake za oblik

82

Međunarodne preporuke (2)

– Osigurati oblik geografske dodatne oznake u normativnom zapisu za geografsku odrednicu

– Pojednostaviti praksu korištenja dodatnih oznaka– Ukinuti dodatne oznake koje iskazuju isti pojam u

različitom obliku – Zamijeniti odrednice u obliku fraze s dodatnim

oznakama gdje god je to moguće i dopušteno

83

Uputnice

– Odnosi ekvivalencije

– Hijerarhijski odnosi

– Asocijativni odnosi

84

Ekvivalencija ili vidi uputnice• Uputa s neusvojenih oblika na usvojene oblike

• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK

Primjer

Krivično pravo

Vidi

Kazneno pravo

85

Vidi uputnice (1)

• Sinonimi i kvazisinonimi

Mito Vidi Korupcija

• Jednina/množina Romani  Vidi   Roman

86

Vidi uputnice (2)

• Variantni oblici

Kvaliteta zraka   Vidi  Zrak -- Kvaliteta

• Alternativni dogovori o obliku odrednice

Psi-- Pasmine   Vidi  Pasmine pasa

• Raniji oblik odrednice

Teološki aspekti   Vidi  Teološko gledište

87

Hijerarhijski odnosi: širi pojam i uži pojam

• Poveznica između usvojenih odrednica

• Mogu iskazivati recipročne odnose

• Omogućuju korisnicima da pristupe bilo kojoj razini i da budu vođeni na sljedeću razinu

• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga u NSK

88

Tri vrste hijerarhijskih odnosa• Rod/vrsta (ili klasa/član klase)

Psi -- Pasmine Pudli

UP Pudli ŠP Psi -- Pasmine• Cjelina/dio

Stopalo Peta

UP Peta ŠP Stopalo• Instancija (generički pojam/imenovani pojam)

Drava Rijeke -- Hrvatska

ŠP Rijeke -- Hrvatska UP Drava

89

Asocijativni ili srodni odnosi• Povezivanje dvije srodne usvojene odrednice • Uvijek se unakrsno upućuju

– oznake koje se preklapaju u značenjuTepisi SP Prostirači

– oznake za znanstvene/stručne discipline i oznake koje su predmet određene discipline

Orintologija SP Ptice– oznake za osobe i područje njihova djelovanja

Liječnici SP Medicina• Objašnjeno u Pravilima izrade predmetnog kataloga

u NSK

90

Primjena nskps:zanatski postupci

Lekcija 5

91

Primjena nskps• Kako započeti predmetnu obradu neke

jedinice građe?

• Koja načela treba imati naumu kada se dodjeljuju odrednice?

• Kako se dodatne oznake primjenjuju?

• Kako se imena koriste kao predmetne odrednice?

92

Zanatski postupci• Do sada smo:

– razumjeli opća načela i strukturu nskps– upoznali potrebne smjernice– informirani o procesu sadržajne analize …

Kako dalje raditi?

93

Koraci u procesu obrade

Da bi smo zapamtili glavne korake u procesu predmetnog katalogiziranja, moramo misliti na sljedeće radnje:

• Istražiti

• Tražiti

• Pitati sebe

• Razmisliti o odgovoru

94

Istraživanje, traženje• Istražiti

– Naslovnu stranicu, pregled sadržaja, uvod, predgovor, pogovor, tekst, bibliografiju, indeks, poglavlja...

• Tražiti– Ključne riječi koje opisuju o čemu je riječ u

dokumentu– Oblik jedinice građe – Autorove namjere, riječ/uvod, gledište

95

Pitanja, razmišljanja

• Pitati sebe– Što je sadržaj dokumenta? – Da li je dokument jednopredmetan ili

višepredmetan? Ako je višepredmetan, da li su sadržaji u međusobnoj vezi?

– Da li je predmet povezan s pojedinim mjestom, vremenom, ili osobom?

• Razmišljanje o odgovoru: “Ovaj dokument je o …”

96

Prevođenje u nskps• Pretraživanje nskps

– pregledati Vidi: i Vidi i: uputnice– koristiti se s hijerarhijskom strukturom širih i užih pojmova– kao pomoć koristiti složene napomene iz kojih se može

utvrditi da li je odrednica dopuštena za upotrebu

• Pretražiti u knjižničnom katalogu sličnu građu i istražiti dodijeljene im predmetne odrednice

• Pretražiti normativnu bazu podataka

97

Načela• Načela dodjele odrednica mogu se naći u

Pravilima za izradu predmetnog kataloga

• Praksa dodjeljivanja predmetnih odrednica dokumentima u NSK opisana je Pravilima

• Knjižnica može izabrati i izmjene svoje prakse radi brojnih stručnih razloga

98

Broj odrednica• Opće pravilo: Označiti jednom ili s više

predmetnih odrednica koje najtočnije sažimlju sadržaj dokumenta i omogućuju pristup najvažnijem predmetu

• NSK praksa: Predmetno se obrađuju sadržaji dokumenta ako su zastupljeni s najmanje 20%

99

Odabir odrednica (1)• Objektivnost

– Ne koriste se odrednice u prenesenom značenju i odrednice koje su proizvod osobnih stavova (npr. predrasuda)

– Uzimaju se u obzir autorove ili nakladnikove namjere

• Postupak obrade– Serijskim publikacijama, i td., dodaju se odrednice

karakteristične za sadržaj u cijelosti– Analitici kao grupi tekstova, dodaju se odrednice

koje iskazuju specifični sadržaj jedinice građe

100

Odabir odrednica (2)• Specifičnosti

– Specifične odrednice dodjeljuju se onoliko koliko je sadržaj dokumenta specifičan

– Dokument se označuje višim pojmom samo u slučajevima kada se specifični pojam ne može ustanoviti kao validni ili kada nije u skladu s Pravilima za izradu predmetnog kataloga

101

Odabir odrednica (3)

• Glavni predmet i sporedni predmet- Ako se u sadržaju dokumenta raspravlja o nekoj

temi općenito, ali i u barem 20% teksta i o specifičnoj temi, odrednice se dodjeljuju i za opću i za specifičnu temu.

Naslov: Revolutions yesterday and todayRevolucije -- PovijestKuba -- Povijest -- Revolucija -- 1959.

102

Pravilo o tri (1)• U dokumentu je moguće da se raspravlja o više

različitih predmeta koji pripadaju istom višem pojmu

• Ako se raspravlja o do tri takva različita predmeta, svakom od njih dodjeljuje se zasebna odrednice

• Sadržaj: Vodič za alpsko skijanje, nordijsko skijanje, skijaške skokove

Alpsko skijanje

Nordijsko skijanje

Skijaški skokovi

ne širi pojam: Skijanje

103

Pravilo o tri (2)• Ako postojeće odrednica obuhvaća dvije do tri

pod-teme o kojima se u dokumentu raspravlja i nema drugih tema, dokumentu se dodaje postojeća nadređena odrednica

Naslov: Single moms, single dads: help and hope for the one-parent family

Samohrani roditelji

ne Samohrane majke i Samohrani očevi

104

Pravilo o tri (3)• Ako se u dokumentu raspravlja o više od tri

teme koje pripadaju zajedničkom širem pojmu, dodjeljuje se odrednica za širi pojam

• Sadržaj: Enciklopedija o plesu (uključuje balet, jazz

ples, ples uz bubnjeve i balove)

Ples ne Balet

Jazz ples

Ples uz bubnjeve

Balovi

105

Pravilo o četiriPravilo o četiri

• U nekim slučajevima može se primijeniti pravilo kojim je dopušteno označiti s 4 odrednice pod-teme koje pripadaju istom širem pojmu

• Primjer: odrednica šireg opsega (Američka književnost – 20. st.). Pod-teme su dijelovi opusa pojedinih književnika.

• Praksa NSK nije dodjeljivanje 4 odrednice za pod-teme (osim u nekim izuzetcima)

106

Više zasebnih odrednica

• U dokumentu se može raspravljati o sadržajima za koje nije moguće izraditi jednu odrednicu

Sadržaj: Privatnost na radnom mjestu

Prava zaposlenika $z Hrvatska

Pravo na privatnost $z Hrvatska

107

Dopunski aspekti (1)

• Mjesto – Geografske oznake i geografske dodatne oznake

(Pravilnik)– Pridjevski kvalifikatori (Pravilnik)

• Vrijeme – Vremenske oznake i dodatne oznake za vrijeme

(Pravilnik)

108

Dopunski aspekti (2)• Imenovani entiteti

– Odrednice iz normativne baze podataka za imena ili normativne baze podataka za predmetne odrednice (Pravilnik)

– Odrednice ovog tipa mogu se koristiti samo ako su u dokumentu sadržajno zastupljene više od 20%

• Oblik– Oznake za oblik iskazuju oblik dokumenta, a ne

njegov sadržaj

109

Redoslijed predmetnih odrednica u bibliografskom zapisu

• Prva odrednica treba– iskazivati glavni predmet – korespondirati s dodijeljenom klasifikacijskom

oznakom

• Druge odrednice mogu se redati u opadajućem redoslijedu prema važnosti

110

Provjera rezultata (1)

Nakon cjelovite analize sadržaja slijede

pitanje:

• Da li dokumentu dodijeljene odrednice pripadaju grupi dokumenata sličnog sadržaja?

• Da li se odrednicama iskazuje glavni sadržaj djela?

• Da li su pogodile specifičnost ili jedinstvenost djela?

111

Provjera rezultata (2)Zamislite da ste korisnik i zapitajte se

• Da li biste tražili sadržaje pod odrednicom/odrednicama koje ste dodijelili?

• Da li biste bili zadovoljni da tražite dokumente pod dodijeljenim odrednicama, a nađete dokument koji se obradili?

112

Hvala na pažnji

113

Zagreb, 9. lipnja 2011.Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

CSSU