O D L U K U - kfbih.com · 2019-02-13 · Carinska politika u BiH nije prim-jerena gospodarstvu BiH i ona danas vi{e odgovara uvoznicima, mi{ljenja je potpredsjednik Lasi}, te }e

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na Prvoj konstituiraju}oj Skup{tini tre}egsaziva P/GKFBiH, odrànoj 28. 06. 2006.godine, verificiran je mandat zastupnikaSkup{tine, te izvr{en izbor ~lanova Upravnogi Nadzornog odbora i izabrani predsjednik ipotpredsjednik Komore

Izbori za organe i ~lanove organa P/GKFBiH izvr{enisu uz punu koordinaciju drugih organa P/GKFBiH,nadle`nih organa i tijela V/SKBiH, komora kantona/ù-panija, predstavnika privrednih subjekata, ~lanovaKomore, te Komisije za izbore i imenovanja P/GKFBiH.

Rije~ je o mandatnom periodu od ~etiri godine(2006/2010.). Imenovano je 50 zastupnika u Skup{tinu,11 ~lanova Upravnog i pet ~lanova Nadzornog odbora.

Za predsjednika Skup{tine u pomenutom mandatnomperiodu izabran je dr Aziz Mujezinovi}, iz Zeni~ko-dobo-jskog, a za zamjenika Ivo Gari} iz Srednjobosanskog kan-tona. Za predsjednika, odnosno potpredsjednika Komoreimenovani su Jago Lasi} i Avdo Rapa, dosada{nji vr{iociovih funkcija. Odluke o izboru objavljuju se u GlasnikuP/GKFBiH.

Zastupnici su upoznati i sa ranije usvojenim godi{njimdokumentima P/GKFBiH, Okvirnim planom rada iFinansijskim planom za ovu godinu.

Neke od aktivnosti Komore u narednom periodu }e bitirad na pove}anju izvoza i privatizaciji preostalog dijeladràvnog kapitala, istakao je Avdo Rapa, predsjednikKomore, u sklopu razmatranja godi{njih dokumenata.

- Na{ prijedlog je da se privatizacija vr{i organizo-vano na bazi studija, programa rada, te izmjenompropisa koji bi se trebali donijeti za svaku bran{u pojedi-na~no. Carinske tarife nisu izmijenjene onako kako misugeri{emo ve} nekoliko godina, a radi}emo i na afirma-ciji doma}ih proizvoda - kazao je predsjednik Rapa.

Jago Lasi}, potpredsjednik Komore, se osvrnuo nastanje privrede u FBiH i istakao da po evidencijama slu`biza zapo{ljavanje u Federaciji BiH imamo 351.367 neza-poslenih osoba, zaposlenih negdje oko 386.377 i odtoga u gospodarstvu/privredi ima negdje oko 214.637 ili55,55 odsto, a u neprivredi 171.740 ili 44,45 odsto.Ovakvom stanju umnogome je doprinijelo velikooptere}enje gospodarstva/privrede. Analize pokazuju daje gospodarstvo previ{e optere}eno posebno izdvajanji-ma za javnu potro{nju. Prosjek zemalja u tranzicijiCentralno evropske inicijative, prema GDP-u, je 37,9GDP-a za zadovoljavanje svih javnih potreba, prosjekEvropske unije je 35,7 odsto, u BiH je 55 odsto, u FBiH je35,8 odsto, RS 55,3 odsto. Za obrazovanje, zdravstvo,mirovinsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od neza-poslenosti BiH izdvaja 36,6 odsto, a ukupna javnapotro{nja EU je 35,7 odsto i to zna~i da u tom fiskalnomsistemu treba praviti neke reforme.

Skup{tina P/GKFBiH

Komora }e vi{e u~estvovatiu reformama

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Istakao je razli~ite na~ine opte-re}enja privrede u BiH i kao primjernaveo da su ona po osnovu pla}a uFBiH 68,97 odsto, a RS 52 odsto, tepredloìo budu}u aktivnost Komorena izjedna~avanju ovih uvjeta u obaentiteta.

Jedna od budu}ih aktivnosti ovekomore, istakao je Lasi}, u saradnji saostalim komorama u BiH, treba bitiu~e{}e u kreiranju vanjskotrgovinskepolitike BiH, njenim reformama uskladu sa standardima EU i WTO.Nastoja}e se rije{iti problemi sapanevropskom dijagonalnom kumu-lacijom o porijeklu proizvoda iz BiH.Kod grani~nih prelaza predlaè se odjedan do pet grani~nih prelaza, koji bistalno radili sedam dana u tjednu 24sata i bili opremljeni svim onim {to jepotrebno za grani~ni prelaz.

Komora }e i ubudu}e poticatiunapre|enje najve}ih evropskih stan-darda za proizvodne procese i kvalite-tu proizvoda, donijeti i provoditi vi{e

evropske standarde i homologaciju nabh. trì{tu sa osvrtom na kapitalneizvozne proizvode, formirati razvojnu,odnosno izvoznu banku i sli~no.

Pa`nja }e se posvetiti monopol-skom pona{anju, osobito komu-

nalnog gospodarstva koje u ovimuvjetima te{ko poga|a svaki kilo-metar i komad proizvedene robe,naglasio je Jago Lasi}.

Komora }e se uklju~iti u pripremucentralno-evropskog ugovora o slo-bodnoj trgovini - CEFTA.

Carinska politika u BiH nije prim-jerena gospodarstvu BiH i ona danasvi{e odgovara uvoznicima, mi{ljenjaje potpredsjednik Lasi}, te }e se Ko-mora zalagati i za regulisanje oveoblasti.

Kao rezime svega istakao je da jeKomora zauzela stav da bi uvoz, akose ho}e do}i do izvozno-uvoznogbalansa sljede}ih pet godina, treba-lo ograni~iti negdje na oko tri odstogodi{nje, a da bi izvoz rastao 18,25odsto.

Ovo su sve pitanja na kojima }eKomora preduzimati odre|ene akti-vnosti uz ve} Okvirnim programomrada utvr|ene aktivnosti za ovu god-inu koju je usvojila Skup{tina.

U ime Skup{tine ~estitke je uputioAziz Mujezinovi} kompletnom sas-tavu Upravnog odbora, Nadzornogodbora i predsjedniku i potpredsjed-niku P/GKFBiH. Napomenuo je da jebazni organ Komore Skup{tina koja}e donositi prijedloge i zaklju~ke odinteresa za privredu BiH i FBiH,uvaàvati prijedloge koji dolaze saterena i od ~lanova Skup{tine. I daljeosnova rada treba da budu udru-ènja koja iskazuju interese poje-dinih grana privrede. Skup{tina je takoja treba da donosi kona~neodluke.

S. D@INI]

Na osnovu ~lanova 28. i 35. Statuta Privredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici 28. 06.2006. godine, donijela je

O D L U K UO IZBORU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA

SKUP[TINE P/GKFBiH^lan 1.

Za predsjednika i potpredsjednika Skup{tine Privredne/Gospodarskekomore Federacije BiH za drugi mandatni period 2006. - 2010. godina, uskladu sa ~lanom 27. Statuta P/GKFBiH, biraju se:

- dr Aziz Mujezinovi} i- Ivo Gari}.

^lan 2.Dr Aziz Mujezinovi} obavlja funkciju predsjednika Skup{tine u prvoj i

tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju potpredsjednika u drugoj i~etvrtoj godini mandatnog perioda.

Ivo Gari} obavlja funkciju potpredsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godi-ni mandatnog perioda, a funkciju predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godinimandatnog perioda.

^lan 3.Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika Skup{tine vr{i se

28. juna/lipnja svake godine.^lan 4.

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u GlasnikuP/GKFBiH.

Odluka se dostavlja izabranim kandidatima.

Sarajevo, 28. 06. 2006. PREDSJEDNIK SKUP[TINE

Dr Aziz Mujezinovi}

^lan 1.U Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za

period od 2006. do 2010. godine sljede}im ~lanovima:

1. Unsko-ssanski kanton - Biha}- Pivovara Biha} - ADEM IBRAHIMPA[I], dipl. ekonomista, direktor.

2. @upanija Posavska, Ora{je- Bosanac, Ora{je - TOMISLAV BENKOVI], dipl. in`. ma{instva, tehni~ki direktor.

3. Kanton Tuzla - Sonilux, Tuzla., Terakop d.o.o. Tuzla, Saobra}aj Tuzla i Gips d.d. Tuzla -NUSRET SOFTI], magistar ekonomskih nauka, vlasnik i direktor navedenih firmi.

4. Zeni~ko-ddobojski kanton- Rudnik mrkog uglja, Kakanj - HARIS NEIMARLIJA, dipl. in`. elektrotehnike, direktor.

5. Bosansko-ppodrinjski kanton Gora`de- UNIS GINEX, Gora`de - JUSUF HUBJER, dipl. in`. tehnologije, direktor.

6. Kanton/@upanija Sredi{nja Bosna, Travnik- Sarajevski kiseljak, Kiseljak - JOSIP BILI], dipl. in`. elektrotehnike, izvr{ni direktorza prodaju i finansije.

7. Hercegova~ko-nneretvanska ùpanija/kanton, Mostar- “VITA-VI”, âpljina “Dalmata” Gabela Polje - MIJO LEKO, dipl. ekonomista, direktor firme.

8. Zapadno-hhercegova~ki kanton/ùpanija [iroki Brijeg - Posu{je - Soldo metali, [iroki Brijeg - TOMO SOLDO, dipl. ekonomista, jedan od direktora firme.

9. Kanton Sarajevo- “Elektroprivreda BiH”, Sarajevo - ENVER KRESO, dipl. in`. elektrotehnike, generalni direktor.- “Sarajevo-osiguranje”, Sarajevo - MIDHAT TERZI], dipl. pravnik, direktor.

10. Herceg-bbosanski kanton/ùpanija, Livno- Kapis, Tomislavgrad - ILIJA PERKOVI], dipl. ekonomista, direktor.

^lan 2.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se svim ~lanovima Upravnog odbora P/GKFBiH.Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINESarajevo, 28. 06. 2006. Dr Aziz Mujezinovi}


Na osnovu ~lanova 28. i 30. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, a na osnovu izvje{taja Odbora za glasan-je o rezultatima glasanja, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odrànoj 28. 06. 2006. godine, donijela je

O D L U K Uo izboru i verifikaciji mandata ~lanova Upravnog odbora za mandatni

period od 2006. do 2010. godine

Upravniodbor

Upravni odbor Privredne/Go-spodarske komore Federacije BiH,tre}eg saziva, 20. 07. 2006. godine,odrào je u Mostaru Prvu konstituira-ju}i sjednicu. Za predsjednikaUpravnog odbora izabran je NusretSofti}, a za potpredsjednika MijoLeko sa izmjenjivo{}u funkcijagodi{nje.


GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 46 - 47

Juli/srpanj - avgust/kolovoz 2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska komora

FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Kantonalni sud Sarajevo

UF/1-180/02, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Na osnovu ~lanova 28. i 35. Statuta Privredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odrànoj 28.06. 2006., donijela je

O D L U K U

^lan 1.U Nadzorni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i

Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za period od 2006. do 2010.godine sljede}im ~lanovima:

1. Dèvad Terovi}, “DC - Gora`de”,2. Mato Vrani}, “Agrokom” Odàk,3. Mustafa Sefer, “Borac” Travnik,4. Zdravka Martinovi}, “Bobita” îtluk,5. Josip Bili}, “Bivis” d.o.o. Livno.

^lan 2.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se svim ~lanovi-

ma Nadzornog odbora P/GKFBiH.Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEDr Aziz Mujezinovi}

Sarajevo, 28. 06. 2006.

Na osnovu ~lanova 28. i 37. Statuta Privredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odrànoj28. 06. 2006., donijela je

O D L U K U

^lan 1.

Konstatuje se da su izabrani:

JAGO LASI]za predsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a

za potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.

AVDO RAPAza potpredsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda

i za predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda.

^lan 2.Mandat predsjednika i potpredsjednika Privredne/Gospodarske komore

Federacije BiH verifikuje se ovom odlukom.

^lan 3.Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika vr{i se primopreda-

jom 28. juna/lipnja svake godine.

^lan 4.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se izabranim

kandidatima.Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH.

PREDSJEDNIK SKUP[TINEDr Aziz Mujezinovi}

Sarajevo, 28. 06. 2006.


Predsjednici komora Jago Lasi} iVladimir Vukmirovi} su se osvrnuli naUgovor o slobodnoj trgovini izme|uBiH i Savezne vlade SavezneRepublike Jugoslavije zaklju~en jo{2002. godine. Predmetnim ugov-

orom je regulirano da se od 1. 1.2004. godine u cijelosti ukidajucarine na promet robe izme|uzemalja potpisnica ugovora, kao i dase ne}e uvoditi nove carine ili taksejednakog u~inka kao carine nitiostale izvozne takse fiskalne naravi.Ugovor je obuhvatio sve robe har-moniziranog sustava od 01-24poljoprivredni proizvodi, kao i indus-trijske proizvode od 25-97. Ugovor

je regulirao i podru~je ukidanjatehni~kih prepreka u trgovini,poljoprivrednu politiku i posebnuza{titu u slu~ajevima ozbiljnognaru{avanja trì{ta i sli~no.Dono{enjem Odluke o privremenoj

obustavi primjene ovog sporazumana robu porijeklom iz Crne Gore injenim naknadnim stavljenjem vansnage ugovorne strane imale su zacilj reguliranje poreme}aja nastalih uprimjeni Ugovora o slobodnoj trgovi-ni. Kako je u me|uvremenu CrnaGora postala samostalna i neovisnadràva, pojavila se potreba za revidi-ranjem predmetnog Ugovora o slo-bodnoj trgovini tako da se sa zajed-

ni~kog sastanka upu}uje prijedlognadle`nim organima obje zemlje zaformiranje Mje{ovite komisije koja bibila sa~injena od predstavnika ugov-ornih strana i to BiH i Crne Gore,sukladno odredbama vaè}eg ugov-ora.

Koliki je interes gospodarstava zaure|ivanjem me|udràvnih odnosakoji doprinose lak{em prometu robei usluga izme|u ove dvije zemlje iuspostavi suradnje, pokazuje posjeta

predstavnika deset najve}ih tvrtki izFederacije BiH na sastanku iposlovnim razgovorima sa tvrtkamaiz Crne Gore. Sa strane FBiH sud-jelovale su tvrtke: ElektroprivredaBiH, Energoinvest Sarajevo, Mepas[iroki Brijeg, Koteks Te{anj, Bobitaîtluk, @ica Sarajevo, BosnalijekSarajevo, Mljekara Livno, Logotip[iroki Brijeg i Metalno Zenica.

@. BEVANDA

Gospodarstvenici iz FBiH na sastanku u Crnoj Gori

Urediti me|udràvne odnoseDesetak tvrtki iz Federacije BiH, u organizaciji Gospodarskekomore FBiH i Privredne komore Crne Gore, u~estvovalo je, 18.srpnja, na sastanku i bilateralnim razgovorima u Podgorici

Po{tovani,Povodom va{eg akta upu}enog

ovom ministarstvu (Federalno min-istarstvo zdravstva), a koji se odnosina dono{enje Naredbe o na~inu iuvjetima obavljanja redovite kontrolesvake serije uvezenog lijeka ili lje-kovite supstancije u FBiH, izvje{}ujemvas sljede}e:

Federalno ministarstvo zdravstva

Odgovor Udruènju veleprometnika lijekovimai farmaceutskim proizvodima

U pro{lom broju Glasnika objavljeno je pismo koje je na vi{e adresanadle`nih institucija u BiH uputilo Udruènje veleprometnika lijekovima ifarmaceutskim proizvodima, vezano za Naredbu o na~inu i uvjetimaobavljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite sup-stance u FBiH i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH.

Odgovor na upu}ene proteste i postavljena pitanja dostavilo je samoFederalno ministarstvo zdravstva koje objavljujemo u cijelosti:

7

To~no je da sam vam svojim aktombroj 01-37-1226-1/06, od 15. 03.2006. godine, dostavio prijedlog naput-ka o na~inu i uvjetima obavljanja redovitekontrole svake serije uvezenog lijeka iljekovite supstancije u FBiH, te predvidiomogu}nost rasprave o navedenomnaputku, na jednom od zajedni~kih sas-tanaka. Me|utim, rasprava nije podrazu-mijevala i raspravu o njegovimpredvi|enim pravnim rje{enjima, ve},prvenstveno, o operativnoj primjeni ovogakta u praksi. Dono{enje Naredbe jasnoproizlazi iz odredbe ~lanka 51. stavak 3.Zakona o lijekovima (“Slu`bene novineFBiH”, br. 51/01 i 29/05).

S tim u svezi skre}em pozornost dasam, na sastancima sa Udrugomveleprometnika lijekova u FBiH,Udrugom stranih proizvo|a~a lijekovau BiH, doma}im proizvo|a~ima, kao iMe|ukantonalnom farmaceutskomkomorom, te kantonalnim farmaceut-skim komorama, jasno dao do znanjada }u, s ciljem za{tite zdravlja pacije-nata, poduzeti korjenite mjere u sek-toru farmaceutike od poja~ane farma-ceutsko-inspekcijske kontrole, teposebno kontrole lijekova u FBiH.

S dolaskom na poziciju federalnogministra zdravstva zatekao sam brojnenepravilnosti u oblasti zdravstva, ali i uoblasti farmaceutike, koje su mogleimati posljedice po ìvot i zdravlje ljudi,ali i mogu}nost nastanka materijalne{tete kako za pacijenta tako i za dràvu.

Skrenuo bih vam pozornost da jeZakon o lijekovima stupio na snagu 08.12. 2001. godine. Sukladno ~lanku111. Zakona o lijekovima, pravneosobe koje imaju odobrenje za stavljan-je lijeka u promet bile su u obvezi usug-lasiti ozna~avanje lijeka, kao i naputakaza njihovu uporabu s odredbama ovogzakona i prate}im propisima u roku od{est mjeseci od dana stupanja na snaguovog zakona i prate}ih propisa.

Pravilnik o registraciji lijekova ob-javljen je u “Slu`benim novinamaFBiH”, broj 34/02.

Poja~anim farmaceutsko-inspekci-jskim nadzorom utvr|eno je da se, ipored eksplicitne zakonske obveze, natrì{tu FBiH prometuje lijekovima kojinemaju usugla{eno primarno i sekun-darno pakiranje lijeka, a {to zna~i dau potpunosti odstupaju od uvjetadobre proizvo|a~ke prakse.

Poznato vam je, kao stru~njacimaiz ove oblasti, da u proceduru paki-

ranja lijeka moraju biti uklju~eni svistandardi sigurnosti kao i kod prvogpakiranja, {to zna~i da svako pakiran-je lijeka mora biti identi~no original-nom i odobrenom pakiranju od straneovog ministarstva prilikom izdavanjaodobrenja za stavljanje lijeka upromet u FBiH. To podrazumijeva dase pakiranjem lijekova mogu bavitisamo kompanije koje su za to certifici-rane, {to zna~i da ispunjavaju uvjetedobre proizvo|a~ke prakse.

Improvizacije u ovoj oblasti nisudozvoljene i biti }e strogo sankcionirane.

Sukladno ~lanku 43. Zakona olijekovima, u takvim slu~ajevimaFederalno ministarstvo zdravstva imapravo ukidanja odobrenja za stavljan-je lijeka u promet i prije isteka roka odpet godina na koje je izdato, o ~emuvas posebno upozoravam.

Kao federalni ministar zdravstva jo{nisam po~eo koristiti svoje ovlasti iz~lanka 43. citiranog Zakona. Smatraosam primjerenim da prije toga blièreguliram postupak obavljanjaredovite kontrole svake serije uvezenoglijeka i ljekovite supstancije u FBiH.

Osim toga, ministarstvo ima pravoi odgovornost da protiv svih odgovornihu lancu prometovanja lijekovima (proiz-vo|a~ lijeka, uvoznik, veleprometnik imaloprometnik) poduzme i drugemjere utvr|ene posebnim zakonima, akoje uklju~uju mjere sukladno propisi-ma o obligacijama, odnosno propisi-ma o kaznenom postupku u FBiH.

Izvje{}ujem vas da je navedenanaredba objavljena u “Slu`benim nov-inama FBiH”, broj 29/06, od 14. 06.2006. godine. Stupila je na snagunarednog dana od dana objave, tj.15. 06. 2006. godine.

Primjena ove naredbe obvezna jeza sve veleprometnike i malopromet-nike lijekova u FBiH, doma}e i straneproizvo|a~e lijekova u FBiH, kao iZavod za kontrolu lijekova FBiH.Podrazumijeva se da se u prometulijekovima na veliko, odnosno namalo u FBiH ne smiju na}i lijekovi izuvoza, koje nije iskontrolirao Zavod zakontrolu lijekova FBiH, na na~in pred-vi|en ovom naredbom.

To podrazumijeva da veledrogerijeiz inozemstva i iz BiH, sukladno ~lanku61. stavak 1. Zakona o lijekovima,moraju iskontrolirati svaku uvezenuseriju lijeka suglasno Zakonu, kao iovoj naredbi.

Posebno napominjemo da seveleprometom lijekova u FBiH mogubaviti samo oni pravni subjekti kojiimaju odobrenje za rad izdato odFederalnog ministarstva zdravstva, usmislu ~lanka 69. Zakona o lijekovima.

Svaki drugi velepromet lijekovima uFBiH je direktno kr{enje citiranog Zakona.

S tim u svezi, aktom ovog ministarst-va, broj 01-37-5525/06, od 19. 06.2006. godine, izvije{}ena su sva kan-tonalna ministarstva zdravstva, Zavodza kontrolu lijekova FBiH, veleprometni-ci lijekova u FBiH, te doma}i i straniproizvo|a~i lijekova u FBiH o objavi istupanju na snagu ove naredbe.

Ovim aktom, posebno sam odsvih veleprometnika lijekova zahtije-vao da u roku od sedam dana oddana njegovog primitka izvr{e popissvih zate~enih zaliha lijekova, te nave-dene podatke, u tiskanoj i elektronskojformi, dostave ovom ministarstvu.

U odnosu na drugi dio va{eg akta,izvje{}ujem vas da je obra|iva~ Zakonao lijekovima i medicinskim sredstvimaBiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH, kojeje ovla{teno za upu}ivanje Zakona u re’-dovitu proceduru prema Vije}u ministaraBiH, odnosno Parlamentarnoj skup{tini BiH.

Usvojeni Nacrt zakona o lijekovi-ma i medicinskim sredstvima BiHpredstavlja prioritet na kojem sna`noinsistira Europska unija u okviruotvorenih pregovora glede potpisi-vanja Sporazuma o pridru ivanju BiHEU, kao i OHR-Ured u Sarajevu.

Eventualno odr avanje javne raspra-ve mogu}e je tek po zaklju~ku Parlame-ntarne skup{tine BiH, i to po okon~anjuprve faze usvajanja ovog Zakona.

Vjekoslav Mandi}, ministar * * *

Analiziraju}i oba teksta moè sezaklju~iti da veleprometnici lijekovima ifarmaceutskim proizvodima imaju istiinteres “za{tita ìvota i zdravlja pacije-nata”, gra|ana BiH.

Cilj ~lanova Udruènja jeste da ovopitanje bude regulisano jedinstveno za gra-|ane cijele BiH, da uslovi kontrole svakeserije uvezenog lijeka budu regulisani jedin-stveno za sve veleprometnike lijekovima uBiH. Stoga se i smatralo da sa tekstomZakona o lijekovima i medicinskim sredstvi-ma BiH, koji je upu}en u parlamentarnuproceduru po hitnom postupku, trebaju bitiupoznati svi oni ~iji rad, prava i obavezereguli{e ovaj zakon.

M. IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

8

Björnsson je naglasio da o~ekujekako }e donirana oprema doprinijetiboljem informisanju menadèra,~lanova Komore, kako bi odlu~nijeutjecali na Vladu FBiH, pridono{enju va`nih odluka vezanih zaokolinsko upravljanje. Zalaè se zaformiranje dràvne agencije zaza{titu okoli{a, te je ocije-nio da su aktivnosti UR-OU usmjerene ka tomcilju.

Katica êrkez je akce-ntirala da je FBiH zain-teresirana kako za formi-ranje dràvne agencije zaza{titu okoli{a tako i zadono{enje zakona o za-{titi okoli{a na dràvnomnivou.

Predstavljene su i akti-vnosti Udruènja:

Udruènje za razvojokolinskog upravljanja/-Assoociation for Environ-mental Management De-velopment (UROU/AM-ED) formirano je u febru-aru pro{le godine, uzpodr{ku stru-~nog timaCARDS Projekta 2002, sciljem okupljanja pre-duze}a oko ekoprob-lematike, kako bi se krozzajedni~ki rad omogu}ilo da seaktivnost odvija sa niìm tro{kovimauz ve}u efikasnost. Usvojena suPravila o organizaciji i radu Udru-ènja i druga normativna akta,Okvirni program rada, izabrani pre-dsjednici sekcija i usvojen Operativniprogram rada.

Od tada su organizirani semi-nari, radionice, promocije i sli~no:

* panel diskusija: Politikaokolinskog upravljanja u BiH radnagrupa 2 - Zrak P/GKFBiH, februara2005.;

* seminar: Kompanije za uslugeu oblasti energije/energy services(esco) i mogu}nosti mjerenja energi-jske efikasnosti, aprila 2005.;

* sastanak diskusione grupe oopcijama institucionalnog ja~anjaokolinskog sektora u BiH;

* sastanak diskusione grupe ometodologiji pripreme cost-benefitanaliza u okolinskom sektoru, juna2005.

* zavr{na konferencija CARDSprojekta 2002. “Podr{ka izgradnjikapaciteta u upravljanju okoli{em u

BiH” - uz prezentaciju rezultata, po-stignutih tokom dvije godine trajanjaprojekta.

* organizirana je rasprava oCARDS projektu “Podr{ka terenskiminspekcijama za za{titu okoli{a Eu-rope” i sli~no.

Odbor UROU je pokretao niz ini-cijativa:

* Pokrenuta je inicijativa za potpisKyoto Protocola i upu}ena institucija-ma sistema;

* U skladu sa ~lanovima 99. i100. Zakona o za{titi okoli{a FBiH,koji se odnose na zaklju~ivanjedobrovoljnih sporazuma, inicirao jedono{enje Sporazuma izme|uKomore - UROU i Federalnog min-istarstva okoli{a i turizma, za i uinteresu privrednika, kako bi na pri-hvatljiviji na~in izvr{avali svojezakonske obaveze;

* Razmatrana su protestna pismagrupe gra|ana i zauzimani stavovi o

aktivnostima koje mogu ugrozitiokoli{;

* Razmatrana je i informacijaobjavljena u sredstvima javnoginformisanja o opasnom kancero-genom ulju koje zaga|uje tlo i voduu FBiH.

* Data je podr{ka organiziranjudodiplomskog i diplomskog studija


Udruènje za razvoj okolinskog upravljanjaP/GKFBiH

Uru~ena donacijaU Sarajevu je, 07. jula, uru~ena informati~ka oprema Udruènjuza razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH, u vrijednosti oko 10hiljada eura, kao donacija EU. Prisustvovali su: KjartanBjörnsson, predstavnik Misije EU, Vesna Grkovi}, ispred dele-gacije Evropske komisije, Katica êrkez, ministrica Federalnog,ministarstva okoli{a i turizma, sa saradnikom Mladenom Rude`

Okolinsko inènjerstvo, pri Ma{i-nskom fakultetu Univerziteta uSarajevu.

* Organizirana je promocija 3. i4. me|unarodnog sajma EKO BIS uSarajevu, u organizaciji P/GKFBiH iPrivredne komore Unsko-sanskogkantona.

* Ura|eni su stru~ni radovi izoblasti okolinskog upravljanja iprezentirani na nau~no-stru~nimskupovima.

Planirali smo edukacije s ciljempodizanja okolinskih znanja i vje{ti-na u privredi i javnosti, prije svega, ozna~aju njihove adekvatne primjene i

ukupne dobrobiti koju donosi takavpristup.

U pripremi je seminar ili konfer-encija Industrija i okolina BiH u pro-cesu pribliàvanja EU.

Pripremljena je dokumentacionaosnova i aplicirano kod Evropskekomisije sa dva projekta:

* “EKOprofil FBiH kompanija”(ECO Profile Of FBiH companies) sciljem podizanja svijesti ciljne grupe -industrija FBiH, o va`nosti okolinskogupravljanja;

* “Pove}anje energetske efikas-nosti prera|iva~ke industrije u BiH”(Increasing of energy efficiency of

manufacturing industry in Bosniaand Herzegovina), s ciljem pove}a-nja svijesti o va`nosti energetskeefikasnosti i konverzije energije zaodrìvi razvoj cjelokupnog dru{tva.

Naàlost, ovi projekti nisu dobilizeleno svjetlo, ali je EU, doniranjemopreme, prepoznala aktivnosti oveasocijacije pri Komori, ~ime }eumnogome doprinijeti razvijanju ija~anju kapaciteta u sektoru okoli{a.

Tako Komora i Udruènje moguintenzivirati svoj rad u ovoj oblasti ipomo}i unapre|enju okolinske poli-tike na dràvnom nivou.

N. [EHI]-MU[I]


Jedan od osnovnih problema niskekonkurentnosti poduze}a drvnoprera|i-va~kog sektora jeste niska konkurent-nost dizajna njihovih proizvoda.

Imaju}i u vidu veliki broj kompanijaunutar ovog sektora, te izuzetne prirodne re-surse i visokokvalitetne sirovine za drvnopre-ra|iva~ku industriju, pokrenut je projekat“Made in BiH” od P/GKFBiH, Akademijelikovnih umjetnosti Odsjek produkt dizajn -industrijsko oblikovanje, uz finansijskupodr{ku USAID CCA klaster prerade drveta.

Ovaj projekat su~eljava proizvodnekompanije i studente dizajna, uz rad

na konkretnom desing brief-u, kojirezultira gotovim proizvodima.

Studenti su dobili visokovrijednupraksu u realnim uvjetima proizvodnje iproizvodnih mogu}nostima kompanije.

Kompanije su dobile pomo} u vidudizajna novih proizvoda, uz maksimal-nu iskori{tenost resursa, materijalnih itehni~kih (kojima svaka kompanijaraspolaè), uz vi{estruke izlo`be,prezentacije i informiranje javnosti ozna~aju i rezultatima projekta, pro-moviraju}i tako i kompaniju u kojoj suboravili studenti.

Jedan od ciljeva jeste da kreativnarje{enja studenata izvuku maksimum izdatog konteksta, a kompaniju uklju~enu uprojekat stavljaju u rang “dizajn svjesnih” ili“dizajn orijentiranih” kompanija i samimtim ~ine vi{estruko konkurentnom na tr i{tu.

êtvrta radionica odràna je utvornici plo~astog namje{taja FIS Vitezod 19. do 21. juna.

FIS Vitez ima najsavremeniju tehnolo-giju proizvodnje plo~astog namje{taja,tako da su studenti svoju kreativnost moglirealizirati na obostranu korist.

[. ALIMANOVI]

Projekat “Made in BiH”

Zavr{ene ~etiri radionice


Standardi koji se trebaju razvitimoraju biti primjenljivi u oba bh.entiteta i trebaju uzeti u obzir ukupnuvrijednost svih funkcija {uma,uklju~uju}i produkciju, okolinsku/bi-olo{ku raznovrsnost i dru{tvenufunkciju.

Projekat implementira SavcorIndufor iz Finske, u suradnji sa fir-mom Ceteor iz BiH.

Izabran je FSC sistem certificiran-ja u BiH. Po{to se na{a zemljapriprema za ulazak u EU, certificiran-je {uma je potrebno prvenstvenodrvnoj industriji kao izvozno orijenti-ranoj grani industrije. Proizvodi kojise izvoze moraju imati FSC znak {tozna~i da je porijeklo drveta iz {umesa kojom se gospodari po principimakoje je predvidio FSC sistem.

FSC PRINCIPI:

Po{tivanje zakona i FSC principa

Gazdovanje {umom mora po-{tivati sve primjenjive zakone dràve

u kojoj djeluje, me|unarodne ugov-ore i sporazume koje je dràva pot-pisala, kao i FSC Principe i Kriterije.

Gazdovanje {umom mora po-{tivati sve dràvne i lokalne zakone iadministrativne zahtjeve.

Sve primjenjive i zakonski odre|-ene takse, najamnine, porezi i drugitro{kovi se moraju pla}ati.

U zemljama potpisnicama, mo-raju se po{tivati sve odredbe oba-vezuju}ih me|unarodnih sporazumakao npr. CITES, ILO, Konvencija, ITTAi Konvencija o biolo{koj raznolikosti.

Organizacije zaduène za gaz-dovanje {umom moraju pokazatidugoro~nu predanost ka slaganju saFSC principima i kriterijima.

Prava i odgovornostivlasni{tva

Dugoro~na prava vlasni{tva ikori{tenja {umskih resursa i {umskogzemlji{ta moraju biti jasno defin-isana, dokumentovana i zakonskiustanovljena.

Mora se predo~iti jasan dokazdugoro~nog prava kori{tenja {um-skog zemlji{ta (npr. vlasni{tvo, obi-~ajna prava, ugovori o zakupu).

Lokalne zajednice koje imajuzakonska i obi~ajna prava vlasni{tvaili kori{tenja moraju zadràti kontrolunad {umarskim aktivnostima donivoa koji je potreban da bi za{titilisvoja prava i resurse, osim ukolikokontrolu slobodnom voljom ne pov-jere drugim institucijama.

Moraju se primjenjivati odgo-varaju}i mehanizmi za rje{avanjesporova oko prava vlasni{tva ikori{tenja. Okolnosti i status ozbiljnihsporova }e biti posebno razmotreniprilikom procjene za certifikaciju.Sporovi zna~ajnih razmjena koji

uklju~uju ve}i broj interesa diskvali-fikuju postupak certificiranja.

Prava autohtonogstanovni{tva

Moraju se prepoznati i po{tivatizakonska i obi~ajna prava auto-htonog stanovni{tva da posjeduju,koriste i upravljaju svojom zemljom,podru~jem i resursima.

Ovaj princip i kriteriji 3.1. - 3.4.nisu primjenjivi, jer ne postoji auto-htono stanovni{tvo na teritoriji BiH usmislu u kojem taj pojam defini{ecertificiranje.

Gazdovanje {umomGazdovanje {umom treba po{ti-

vati sve primjenljive zakone i/ili pro-pise koji se odnose na zdravlje i sig-urnost uposlenih i njihovih porodica.

Aktivnosti gazdovanja {umommoraju dugoro~no odràvati i una-pre|ivati socijalno i ekonomsko bla-gostanje {umarskih radnika i lokalnezajednice.

Zajednicama unutar ili u susjed-stvu sa {umskim podru~jem kojim segazduje potrebno je omogu}itizapo{ljavanje, obuku i druge usluge.

Gazdovanje {umom treba po{ti-vati sve primjenjive zakone i/ili pro-pise koji se odnose na zdravlje i sig-urnost uposlenih i njihovih porodica.

Garantuju se prava radnika dase organiziraju i dobrovoljno prego-varaju sa poslodavcima kako je pre-dvi|eno Konvencijama 87 i 98 Me-|unarodne organizacije rada (ILO).

Rezultati procjene sociolo{koguticaja moraju se uklju~iti u planiran-je i aktivnosti gazdovanja. Potrebnoje vr{iti konsultacije sa pojedincima igrupama (mu{kim i ènskim) na kojeaktivnosti direktno uti~u.

Razvoj dràvnih standarda za odrìvo upravljanje {umamai njihova certifikacija

Odràn tre}i radni sastanakU Sarajevu je, 27. juna, odràna tre}a dràvna radionica pod nazivom “Razvoj dràvnih standar-da za odrìvo upravljanje {umama i certifikacija {uma”, koja je ujedno i komponenta projektaO~uvanje i razvoj {uma koji se implementira u BiH

11

Moraju se primjenjivati odgo-varaju}i mehanizmi u rje{avanjuàlbi i pravedne nadoknade u slu~a-jevima gubitka ili {tete koji se odnosena zakonska ili obi~ajna prava, vlas-ni{tvo, resurse ili sredstva za ìvotlokalnog stanovni{tva. Potrebno jepoduzeti mjere kako bi se izbjeglitakvi gubici i {tete.

Koristi od {umeAktivnosti gazdovanja moraju

podsticati efikasno kori{tenje vi{e-strukih proizvoda i usluga {ume kakobi se osigurala ekonomska odrìvosti spektar ekolo{kih i sociolo{kihkoristi.

Gazdovanje {umom treba teìtika ekonomskoj odrìvosti istovre-meno vode}i ra~una o ekolo{kim,sociolo{kim i operativnim tro{kovimaproizvodnje i osiguravaju}i potrebneinvesticije za o~uvanje ekolo{ke pro-duktivnosti {ume.

Gazdovanje {umom i marketi-n{ke aktivnosti moraju podsticatioptimalno kori{tenje i lokalnu pre-radu raznosvrsnih proizvoda {ume.

Gazdovanje {umom treba mini-mizirati otpad povezan sa sje~om iizradom na licu mjesta i izbjegavati{tetu na drugim {umskim resursima.

Gazdovanje {umom treba teìtika ja~anju i diversifikaciji lokalneekonomije, izbjegavaju}i ovisnost osamo jednom proizvodu {ume.

Aktivnosti gazdovanja moraju seprepoznati, odràti i gdje je mogu}epobolj{ati vrijednost {umskih usluga iresursa kao npr. slivnih podru~ja iribolova.

Iskori{tavanje {umskih proizvodane smije prema{iti trajno odrìv nivo.

Uticaj na okoli{Gazdovanje {umom mora o~u-

vati biolo{ku raznovrsnost i s njompovezane vrijednosti, vodne resurse,tlo i jedinstvene i osjetljive ekosistemei pejzaè, te time odràti ekolo{kefunkcije i cjelovitost {ume.

Potrebno je napraviti procjenuuticaja na okoli{ koja odgovaranivou i intenzitetu gazdovanja i jedin-stvenosti resursa na koji se uti~e, te jena adekvatan na~in uklju~iti u sis-teme gazdovanja. Procjena morauklju~ivati uticaj na pejza`, kao i uti-caj kapaciteta za izradu na licu mjes-ta. Procjena uticaja na okoli{ mora

biti zavr{ena prije po~etka aktivnostikoje uti~u na odre|eno mjesto.

Moraju postojati mjere za{titerijetke i ugroène vrste i njihova sta-ni{ta (npr. podru~ja hranjenja i gnije-`|enja). Potrebno je uspostaviti zoneza o~uvanje i za{ti}ena podru~ja ko-ja odgovaraju nivou i intenzitetu gaz-dovanja i jedinstvenosti resursa nakoji se uti~e. Potrebno je kontrolisatineprikladan lov, ribolov, postavljanjezamki i sakupljanje.

Ekolo{ke funkcije i vrijednostimoraju ostati netaknute, pobolj{aneili ponovo uspostavljene uklju~uju}i:

- obnovu i sukcesiju {ume,- genetsku raznovrsnost, razno-

vrsnost vrsta i ekosistema,- prirodne cikluse koji uti~u na

produktivnost {umskih ekosistema.Reprezentativni uzorci postoje}ih

ekosistema unutar pejzaà se mora-ju za{tititi i obiljeìti na kartama usvom prirodnom stanju, u skladu sanivoom i intenzitetom aktivnosti gaz-dovanja i jedinstveno{}u resursa nakoji se uti~e.

Moraju se pripremiti i primjenji-vati pisane upute za kontrolu erozije,minimiziranje {teta tokom iskori{ta-vanja, izgradnje puteva i svih drugihmehani~kih aktivnosti i za{titu vode-nih resursa.

Sistemi gazdovanja moraju pro-movisati razvoj i primjenu ekolo{ki

prihvatljivih, nehemijskih metoda zaborbu protiv {teto~ina i teìti ka izbje-gavanju kori{tenja hemijskih pestici-da. Zabranjuje se kori{tenje Tipova1A i 1B prema Svjetskoj zdravstvenojorganizaciji i hloriranih ugljikovo-di~nih pesticida, postojanih i otrovnihpesticida, kao i onih ~iji derivati osta-ju biolo{ki aktivni i mogu se aku-mulisati u prehrambenom lancu po-slije njihovog predvi|enog kori{te-nja, kao i svih pesticida koji su za-branjeni me|unarodnim sporazumi-ma. Ukoliko se koriste hemijskasredstva, potrebno je osigurati odgo-varaju}u opremu i obuku kako birizik po zdravlje i okolinu bio mini-malan.

Hemijska sredstva, kontejneri,te~ni i ~vrsti neorganski otpad, uklju-~uju}i gorivo i ulje, uklanjaju se naekolo{ki prihvatljiv na~in na za toodgovaraju}im lokacijama izvan{ume.

Potrebno je dokumentovati, mini-mizirati, nadzirati i strogo kontrolisatikori{tenje biolo{kih mjera borbe uskladu sa dràvnim zakonima i me-|unarodno prihvatljivim protokoli-ma. Zabranjuje se kori{tenje genets-ki modifikovanih organizama.

Pa`ljivo se kontroli{e i aktivnonadzire kori{tenje stranih vrsta kako bise izbjegao neèljeni uticaj na okolinu.

Ne}e se vr{iti konverzija {uma u



plantaè ili ne{umsko zemlji{te, osimu slu~ajevima kada konverzija:

- obuhvata vrlo ograni~en dio{umsko-privredne jedinice,

- ne vr{i se u podru~jima {umavisokoza{titne vrijednosti,

- daje jasne, pouzdane, dodatne,zagarantovane i dugoro~ne koristio~uvanja unutar {umsko-privrednejedinice.

[umsko-privredna osnova(plan gazdovanja)

[umsko-privredna osnova prila-go|ena nivou i intenzitetu aktivnostimora biti napisana, implementiranai aùrirana. Dugoro~ni ciljevi gaz-dovanja i sredstva za njihovo posti-zanje moraju biti jasno nazna~eni.

[umsko-privrednom osnovom iprate}im dokumentima se morajudefinisati:

- ciljevi gazdovanja,- opis {umskih resursa kojima se

gazduje, ekolo{ka ograni~enja, stan-je kori{tenja i vlasni{tva, sociolo{ko-

ekonomski uvjeti i opis susjednogpodru~ja,

- opis {umsko-uzgojnihi/ili drugihsistema gazdovanja koji se bazirajuna ekologiji doti~ne {ume i informa-cije prikupljene inventurama,

- principi za odre|ivanje godi{-njeg obima sje~e i odabir vrsta,

- odredbe za nadzor prirasta i di-namike {uma,

- mjere za{tite okoline baziranena procjenama uticaja na okoli{,

- planovi za identifikaciju i za{titurijetkih vrsta kojima prijeti opasnost iugroènih vrsta,

- karte koje opisuju {umske re-surse, uklju~uju}i za{ti}ena podru~ja,planirane aktivnosti gazdovanja istrukturu vlasni{tva,

- opis i opravdanost primjene od-re|enih tehnika iskori{tavanja i opre-me.

[umsko-privredna osnova seperiodi~no revidira kako bi se u njuuklju~ili rezultati nadzora i novanau~na i tehni~ka saznanja, te kakobi se uskladila sa promjenjivim

ekolo{kim, sociolo{kim i ekonom-skim prilikama.

Potrebno je obezbijediti adekvat-nu obuku i nadzor {umskih radnika ucilju pravilnog provo|enja {umsko-privredne osnove.

Po{tuju}i povjerljivost informaci-ja, organizacija zaduèna za gaz-dovanje {umom daje na uvid javnos-ti saètak osnovnih elemenata {u-msko-privredne osnove, uklju~uju}i ione navedene u Kriteriju 7.1.

Nadzor i procjenaPotrebno je vr{iti i nadzor koji

odgovara nivou i intenzitetu gaz-dovanja radi procjene stanja {ume,prinosa {umskih proizvoda, nad-zornog lanca, aktivnosti gazdovanjai njihovog sociolo{kog i ekolo{koguticaja.

U~estalost i intenzitet nadzoratreba biti odre|en nivoom i intenzite-tom aktivnosti gazdovanja, kao i rel-ativnom kompleksno{}u i osjetlji-vo{}u okoline na koju se uti~e. Pro-cedure nadzora trebaju biti doslje-dne i moraju se ponavljati tokomvremena kako bi se rezultati mogliuporediti i procijeniti promjene.

Gazdovanje {umom treba uklju-~ivati i istraìvanje podataka potreb-nih za nadzor i to minimalno sli-jede}ih indikatora:

- prinosi svih {umskih proizvoda,- veli~ina prirasta, obnove i stan-

ja {ume,- sastav i uo~ene promjene flore i

faune,- ekolo{ki i sociolo{ki uticaji isko-

ri{tavanja i drugih aktivnosti,- tro{kovi, produktivnost i efikas-

nost gazdovanja.Organizacija zaduèna za gaz-

dovanje {umom obezbje|uje potreb-nu dokumentaciju kako bi nadzorn-im organima i tijelima za certificiran-je omogu}ili utvr|ivanje porijeklasvakog {umskog proizvoda u proce-su koji se naziva “nadzorni lanac”.

Rezultati nadzora se morajuuklju~iti u izvr{enje revizije {umsko-privredne osnove.

Po{tuju}i povjerljivost informaci-ja, organizacija zaduèna za gaz-dovanje {umom daje na uvid javnos-ti saètak rezultata indikatora nadzo-ra, uklju~uju}i one navedene uKriteriju 8.2.


Odràvanje visokovrijednihza{ti}enih {uma

Aktivnosti gazdovanja u visoko-vrijednim za{ti}enim {umama mora-ju odràvati ili pobolj{avati karakter-istike koje ih defini{u. Odluke u vezisa visokovrijednim za{ti}enim {uma-ma moraju se uvijek razmatrati sadozom opreza.

Potrebno je napraviti procjenukojom se utvr|uje postizanje atributakarakteristi~nih za {ume visoke za{titnevrijednosti u zavisnosti od nivoa i inten-ziteta aktivnosti gazdovanja.

Savjetodavni dio procesa certifici-ranja stavlja naglasak na utvr|eneatribute karakteristi~ne za {umevisoke za{titne vrijednosti i opcije zanjihovo odràvanje.

[umsko-privredna osnova trebauklju~ivati i provoditi posebne mjerekojima se osigurava odràvanje i/ilipobolj{avanje atributa karakterist-i~nih za {ume visoke za{titne vrijed-nosti rukovode}i se uvijek principomopreza. Te mjere se navode i usaètku {umsko-privredne osnovekoji se daje na uvid javnosti.

Potrebno je vr{iti godi{nji nadzorkako bi se procijenila efektivnostmjera kori{tenih radi o~uvanja ipobolj{anja atributa karakteristi~nihza {ume visoke za{titne vrijednosti.

PlantaèPlantaè treba planirati i njima

upravljati u skladu sa Principima iKriterijima 1 - 9 i Principom 10 i nje-govim kriterijijma. Budu}i da plan-taè mogu dati niz sociolo{kih iekonomskih koristi i mogu doprinijetizadovoljavanju svjetskih potreba zaproizvodima {umarstva, trebaju sekoristiti za dopunu gazdovanja,smanjivanje pritiska i promovisanjeobnavljanja i za{tite prirodnih {uma.

U planskoj dokumentaciji semoraju jasno navesti ciljevi gaz-dovanja plantaàma, uklju~uju}i cil-jeve o~uvanja i obnove prirodnih{uma, te se moraju jasno demonstri-rati u procesu implementacije planagazdovanja.

Projektovanjem i rasporedomplantaà treba se podsticati za{tita,obnova i o~uvanje prirodnih {uma, ane pove}avati pritisak na njih. Prirasporedu plantaà potrebno jeprimjenjivati koridore za divlja~,

zone protoka vode, te mozaik sasto-jina razli~ite starosti i ophodnje, uskladu sa nivoom aktivnosti. Veli~inai raspored pojedinih blokova plan-taà trebaju biti uskla|eni sa izgle-dom {umskih sastojina koje postoje uprirodnom krajoliku.

Treba davati prednost razno-likosti u sastavu plantaà kako bi seunaprijedila ekonomska, ekolo{ka isociolo{ka stabilnost. Takva razno-likost moè uklju~ivati veli~inu i pros-

tornu distribuciju jedinica gazdovan-ja, broj i genetski sastav vrsta,starosne razrede i strukture.

Odabir vrsta se vr{i na bazi nji-hove op{te prikladnosti za pojedinostani{te i pogodnosti u odnosu na cil-jeve gazdovanja. Kako bi se unapri-jedila za{tita biolo{ke raznolikosti,pri podizanju plantaà i obnovidegradiranih eko sistema potrebnoje dati prednost autohtonim, u odno-su na strane vrste. Strane vrste kojese koriste samo ako imaju bolje per-formanse od autohtonih potrebno jepa`ljivo kontrolisati kako bi se otkrioneuobi~ajen mortalitet, bolest, napa-di insekata i nepoèljni ekolo{kiu~inci.

U skladu sa veli~inom plantaè iregionalnim standardima, odre|e-nim procentom ukupnog podru~jagazdovanja, treba gazdovati tako dase na stani{tu ponovo uspostaviprirodni {umski pokriva~.

Potrebno je poduzeti mjere kakobi se o~uvala ili pobolj{ala struktura,plodnost i biolo{ka aktivnost tla.Tehnike i intenzitet iskori{tavanja,konstrukcija i odràvanje cesta iputeva, te odabir vrsta ne smijudovesti do dugoro~ne erozije tla ilinepoèljnih efekata na kvalitet ikoli~inu vode ili zna~ajniju promjenupravaca tokova odvodnih sistema.

Potrebno je poduzimati mjerekako bi se sprije~ili i minimiziralinapadi insekata, bolesti, poàri iuno{enje invazivnih biljnih vrsta.Jedan od osnovnih elemenataplanske dokumentacije jeste i planintegralne za{tite koji se, uglavnom,bazira na prevenciji i biolo{kimmetodama za{tite, a manje nakori{tenju hemijskih pesticida i |ubri-va. Organizacija odgovorna za gaz-dovanje plantaòm treba poduzetisve napore kako bi se odustalo odkori{tenja hemijskih pesticida i |ubri-va, uklju~uju}i i njihovo kori{tenje urasadnicima. Kori{tenje hemikalijaje, tako|er, regulisano Kriterijima6.6. i 6.7.

U skladu sa nivoom i razno-liko{}u aktivnosti, nadzor nad gaz-dovanjem plantaàma uklju~ujeredovne procjene mogu}ih ekolo{kihi sociolo{kih efekata na i oko po-dru~ja djelovanja (npr. prirodnaobnova, efekti na izvore vode i plod-nost tla i uticaji na lokalno blago-stanje i dru{tvenu dobit), kao do-datak elementima koji su navedeni uPrincipima 8,6 i 4. ne smije u ve}ojmjeri koristiti niti jedna vrsta doklokalni eksperimenti i/ili iskustvo nepokaù da ekolo{ki odgovarajuodre|enom stani{tu, te da nisu inva-zivne i nemaju zna~ajniji nepoèljanekolo{ki efekat na druge ekosisteme.Pa`nju treba posvetiti sociolo{kimpitanjima sticanja zemlji{ta za plan-taè, naro~ito za{titi lokalnih pravavlasni{tva, kori{tenja i pristupa.

Plantaè koje su podignute kon-verzijom prirodnih {uma poslijenovembra 1994. godine generalnone mogu biti certificirane. Certifi-ciranje se moè dozvoliti u okolnosti-ma kada se tijelu za certificiranjepodnese dovoljno dokaza da organi-zacija zaduèna za gazdovanje/vlas-nik plantaè nije direktno ili indirekt-no odgovoran za konverziju.

[. ALIMANOVI]


Kako se navodi, sasvim je lakoste}i laàn osje}aj sigurnosti iz mon-etarne stabilnosti i zadovoljavaju}ihpodataka o rastu tokom posljednjihnekoliko godina u BiH, saop}eno jeiz MMF-a.

Sama monetarna stabilnost negarantuje odrìv razvoj i podizanjeìvotnog standarda, te zbog togapostizanje ovih ciljeva zahtijeva te{kepoliti~ke odluke.

Me|unarodna zajednicaU zaklju~cima se navodi da je

“izazovna” èlja da se oslonac jo{neko vrijeme traì u me|unarodnojzajednici.

Me|utim, ni{ta od onoga {to smonaveli u planu politike ne zahtijevaintervenciju Ureda visokog pred-stavnika u BiH (OHR), niti to pred-stavlja ne{to ~ime sami gra|ani BiHne mogu da se pozabave, navodi seu zaklju~cima.

Kako se isti~e, ve}ina sagovorni-ka sa kojima su se susreli predstavni-ci MMF-a u BiH tokom posljednjedvije sedmice spremna je da to u~ini,a MMF je spreman da, po potrebi,pruì pomo}.

Naime, u protekloj godini, odposljednjih konsultacija MMF-a, BiHje ostvarila dobar ekonomski napre-dak u odre|enim podru~jima.

Uz procijenjeni rast od pet do peti po odsto u 2005. i 2006. godini,stvarni rast BDP-a bio je zadovoljava-ju}i.

Uprkos vi{im cijenama nafte i uti-caju poreza na dodanu vrijednost

(PDV), su{tinska inflacija je ostala narelativno niskom nivou, podrànavalutnim odborom (currency board).

Nivo izvoza je visok, a izvjestannapredak postignut je u ograni~a-vanju finansijskog tereta doma}ihpotraìvanja.

Do{lo je do produbljivanja finan-sijskog posredovanja, a, istovreme-no, registar kredita doprinije}e ja~a-nju upravljanja bankarskim rizikom.

Kada je rije~ o uticaju PDV-a, uzaklju~cima se podsje}a kako sumaloprodajne cijene u maju bile 8,6odsto vi{e nego u prethodnoj godini.Zbog toga MMF procjenjuje da jePDV odgovoran za tri do tri i po od-sto, a ostalo odraàva inflaciju i uti-caj administrativnog pove}anja cije-na krajem 2005. i u 2006. godini.

Uvoz je dostigao vrhunac udecembru 2005. godine pred uvo-|enje PDV-a i drasti~no je opao ujanuaru.

Ovaj pomak u uvozu, koji pove-}ava spoljni deficit teku}eg ra~una u2005. i smanjuje ga u 2006. godini,procjenjuje se na jedan i po odstoBDP-a.

Uvo|enje PDV-aIzvoz je zna~ajno porastao po~e-

tkom 2006. (33,5 odsto u prva ~etirimjeseca u odnosu na isti period pro-{le godine).

Ovo pove}anje djelimi~no odra-àva ve}u motivaciju za ta~nim pri-javljivanjem izvoza uslijed PDV-a.Me|utim, te{ko je procijeniti precizanuticaj ovog faktora.

U zaklju~cima se isti~e da jeprikupljanje PDV-a i poreza napromet do maja iznosilo 6,4 odstoBDP-a u odnosu na 4,5 odsto BDP-au istom periodu pro{le godine.Me|utim, zaostali porez na promet izdecembra 2005. godine iznosi jedanodsto BDP-a, a neispla}eni povratPDV-a i krediti ~ine dodatnih 0,6odsto BDP-a, a ovo se ne}e ponovitinaredne godine.

Stoga se permanentna dobit odPDV-a procjenjuje na oko jednu ~e-tvrtinu procentualnog poena BDP-a.

Najzna~ajnije dostignu}e jeuspje{no uvo|enje PDV-a, navodi seu zaklju~cima. PDV ima najve}i uticajna ekonomiju i izazvao je razli~itereakcije, {to ne predstavlja iznena|e-nje, ali je jo{ uvijek suvi{e rano da sedefini{u kona~ni zaklju~ci o veli~iniovog uticaja.

Procjena MMF-a je da je PDV,pored ekonomskog uticaja, izme|uostalog, doprinio smanjenju siveekonomije, stvaranju jedinstvenogekonomskog prostora, a preko jedi-nstvenog ra~una, ka izgradnji drà-vnih institucija u BiH.

Predizborni pritisciKada je rije~ o negativnostima, u

zaklju~cima se navodi da pa`njakoja se posve}uje predstoje}im izbo-rima dovodi do paralize politika i, unekim podru~jima, njihovog vra}a-nja unazad, u periodu u kojem slabiuloga OHR-a i gra|ani BiH kona~nopreuzimaju punu odgovornost zaupravljanje svojom zemljom.

Isti~e se i da popu{taju budètskakoordinacija i disciplina.

RS je odstupila od ciljeva za 2006.godinu koji su dogovoreni na Fiskal-nom vije}u BiH u martu pro{le godine.

Nove obaveze po pitanju potro-{nje su stvorene npr. na osnovu pro-pisa FBiH za civilne `rtve rata, kojimogu pove}ati rashode do 90 mil-iona KM.

Op{te pove}anje plata planira sena niìm nivoima vlasti.

Javljaju se zahtjevi za slabljenjePDV-a kroz razna izuze}a i tro{enje

Preliminarni zaklju~ci Misije MMF-a za 2006. godinu

BiH ekonomski napredovalaU BiH se ~esto previ|a napredak koji je ostvaren, a pa`nja seusmjerava samo na preostale probleme politi~ke i ekonomskeprirode, tako da je Misija Me|unarodnog monetarnog fonda(MMF) svjesna ovog rizika i nastoji da ima uravnoteèn pristupu {to je mogu}e ve}oj mjeri, navodi se u Preliminarnimzaklju~cima Misije MMF-a. Ove zaklju~ke je utvrdila MisijaMMF-a, predvo|ena {efom Misije u BiH Dimitriem Demekasom(Dimitri Demekas), nakon redovnih konsultacija koje su oba-vljene u BiH za 2006. godinu

15

“vi{ka prihoda”, mada je najve}i dioovih prihoda privremene prirode.Navodi se i da je do{lo do atrofijenapora usmjerenih ka strukturalnimreformama. Klju~na legislativa, npr.Zakon o obligacijama, kasni. Drà-vni Zakon o platama prepu{ten jerazvoju doga|aja toliko dugo danjegovo usvajanje do kraja ove go-dine nije vjerovatno. U FBiH je do{lodo zastoja u privatizaciji, navodi se uzaklju~cima.

Ukoliko se nastavi ova paraliza,naredne dràvne i entitetske vladesuo~i}e se sa zna~ajnim fiskalnimproblemom u 2007. godini.

Preliminarne procjene MMF-aukazuju na to da, ukoliko se teku}epolitike nastave, konsolidovani bila-ns generalne vlade smanji}e se sasuficita od jednog procenat BDP-a u2005. godini na deficit od jedne~etvrtine procentualna poena ovegodine, i na deficit od oko jedanodsto BDP-a u 2007. godini, dok }edo}i do kumulativnog pada od dvaprocentualna poena BDP-a tokomdvije godine.

Lideri vlada jo{ uvijek imaju vre-mena da preduzmu aktivnosti i usm-jere se na nekoliko klju~nih ciljevaprije izbora.

Potrebno je oduprijeti se predi-zbornim fiskalnim pritiscima.

Ovo zahtijeva ograni~avanje po-tro{nje u okviru budèta za 2006.godinu, naro~ito kada su u pitanjuplate i odbrana, odràvanje discipli-ne u pogledu zaduìvanja niìh nivoavlasti, po{tovanje datuma presjekaprikupljanja doprinosa od entitetskihfondova penzionog osiguranja, teodbacivanje nulte stope i osloba|a-nja od PDV-a.

Istovremeno, potrebno je odràtiintegritet jedinstvenog ra~una.

Prvo, entitetske vlade morajurije{iti spor oko raspodjele prihoda, unajskorijem roku, jer }e, u suprot-nom, do}i do ponovnog poreme}ajaizvr{enja budèta i, {to je va`nije,kredibilitet Uprave za indirektnooporezivanje (UIO) i jedinstvenogra~una, odnosno klju~nih komponen-ti izgradnje dràve, bi}e poljuljani.

Da bi ovo rje{enje bilo odrìvo,entiteti moraju sami do}i do njega.

Drugo, moraju se oduprijeti pri-jedlozima za namjensko tro{enjesredstava sa jedinstvenog ra~una.

Fiskalno vije}ePotrebno je i izvr{iti pripreme za

~vrst budèt za 2007. godinu, {to zahti-jeva po{tovanje usagla{enog budè-tskog kalendara Me|uvladine grupe zakoordinaciju, konsolidovanje inofinan-siranih projekata u budèt, usagla{-avanje o okvirnom budètskom ciljugeneralne vlade, te dono{enje zakonao platama na nivou dràve.

U zaklju~cima se kaè kako pos-toji potreba za uspostavom jakogNacionalnog fiskalnog vije}a (NFV).

Dobar zakon o NFV treba dapo~iva na me|unarodnim iskustvi-ma, a najva`nija lekcija jeste da ni-jedan sistem ne moè da funkcioni{ebez politi~ke volje za saradnjom.

Pored toga, da bi NFV efektivnodjelovao, treba formalizovati tehni-~ku saradnju izme|u ministarstavafinansija, a treba usvojiti i zakon naosnovu kojeg se EPPU uspostavljakao dio dràvne uprave.

Potrebno je i oja~ati supervizijufinansijskog sektora obezbje|ivanjemparlamentarne potvrde rukovodstvaAgencije za bankarstvo FBiH, usagla-{avanja modaliteta objedinjavanjasupervizije banaka, te usvajanja za-kona o lizingu na dràvnom nivou.

Razli~iti pristupiIstraìvanje MMF-a mehanizama

fiskalne koordinacije, koje po~iva naiskustvima Austrije, Australije, Belgi-je, Brazila, Ju`ne Afrike, [vajcarske iEU, pokazuje da postoje razli~iti pris-tupi fiskalnoj koordinaciji, ali sviuklju~uju fiskalna pravila ili nezav-isne fiskalne institucije ili njihov spoj.

Zemlje sa fiksnim kursnim stopa-ma imaju stroà pravila i ja~e institu-

cije nego one sa fleksibilnim kursnimstopama.

Uspje{na koordinacija zahtijevaobjedinjen budètski kalendar, uskladu sa ra~unovodstvenim pravili-ma i redovno fiskalno izvje{tavanjena svim nivoima vlasti.

Djelotvornost i kredibilitet bilo ko-jeg mehanizma koordinacije zaviseod postojanja kazni, kao i mogu}no-sti i volje da se primijene.

Najsna`niji mehanizmi automa-tski odre|uju kazne za one koje kr{edogovorene politike, a od takvihkazni moè se odstupiti samo ve}i-nskim glasanjem.

U svim slu~ajevima, ukupan nivojavne potro{nje i ukupan bilansodre|uju se na nivou dràve, a od-govornost za sprovo|enje kaznipo~iva na dràvnoj vladi. Raspodjelaprihoda, potro{nja i ukupan bilanspredmet su pregovora izme|udràvne i poddràvnih vlada.

Fiskalna pravila i nezavisnefiskalne institucije neophodne su, aline i dovoljne da bi se garantovaledobre fiskalne politike, a politi~kavolja za koordinacijom predstavljacentralni uslov, navodi se, izme|uostalog, u Preliminarnim zaklju~cimaMMF-a.

Poruke Fiskalnom vije}u BiH

Razrije{iti pitanje raspodjeleprihoda

Ako se èli obezbijediti odrìvrazvoj i rast ìvotnog standarda zagra|ane BiH, trebalo bi ubrzati struk-turalne reforme, provoditi ste~ajne


16

postupke, ubrzati privatizaciju iunaprijediti poslovnu klimu, izme|uostalog, i smanjivanjem poreskogoptere}enja na rad, navodi se uporukama Misije Me|unarodnogmonetarnog fonda (MMF) Fiskalnomvije}u BiH.

Misija MMF-a, predvo|ena {e-fom Misije MMF u BiH DimitriemDemekasom (Dimitri Demekas), utvr-dila je prelimirane zaklju~ke nakonredovnih konsultacija koje su obavl-jene u BiH za 2006. godinu, te onjima razgovarala sa ~lanovimaFiskalnog vije}a BiH 27. juna ovegodine, saop}eno je iz MMF-a.

Misija IMF-a smatra da je tokomprotekle godine u BiH ostvaren do-bar ekonomski napredak u odre|e-nim oblastima.

Rast je na zadovoljavaju}em ni-vou, su{tinska inflacija je ostala niskauprkos porastu cijena koji je uslijedionakon uvo|enja poreza na dodanuvrijednost (PDV), izvoz se pove}ava,a PDV je uspje{no uveden.

Me|utim, postoji rizik da politikekoje se provode ove godine dovedudo nepovoljnog preokreta. Budè-tska koordinacija i disciplina slabe, azaustavljene su prijeko potrebne stru-kturalne reforme.

Ako se ovo nastavi, sljede}e vla-de dràve i entiteta }e se suo~iti sazna~ajnim fiskalnim problemima u2007. godini.

Ali, jo{ uvijek ima vremena da~elnici vlada preduzmu akcije prijeizbora, navodi se u porukama MMF-a.

Treba se oduprijeti predizbornimpritiscima u vezi sa rashodima i

odbaciti prijedloge za uvo|enje nultestope i izuze}a od pla}anja PDV-a.

Kako bi odràle integritet jedin-stvenog ra~una, te snaàn fiskalnisistem, entitetske vlade bi, u {tokra}em roku, trebale razrije{iti pitan-je raspodjele prihoda od indirektnihporeza i usaglasiti se o dobromzakonu o Fiskalnom vije}u BiH.

Dràvni zakon o platama trebausvojiti bez daljih odlaganja, a,pored toga, trebalo bi posti}i spo-razum o jedinstvenoj bankarskojsuperviziji kako bi stvorili osnov zadobro nadziran finansijski sistem.

Nove vlade }e se suo~iti sa te{kimpoliti~kim izborom. Budèti za 2007.godinu bi trebali zaustaviti pogo-r{anje u javnim finansijama, koje }ese, s obzirom na teku}e politike,vjerovatno i desiti.

Bi}e potrebno prilagoditi prior-itete u okviru rashoda kako bi u isteuklju~ili isplate po osnovu unutra-{njih potraìvanja i restitucije, kao itro{kove za unapre|enje infrastruk-ture, izgradnje dràvnih institucija ipripremanja ekonomije za ~lanstvo uEU, poruka je MMF-a Fiskalnomvije}u BiH.

(Poslovne novosti)


Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH

Odgo|eno izja{njavanje oporezu na dohodak

Zastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiH odgodio je za 15 danaizja{njavanje o Prijedlogu zakona o porezu na dohodak u FBiH, kako bizastupnicima bile dostavljene projekcije njegovog mogu}eg efekta nastandard gra|ana.

Kona~ni tekst ovog zakona zna~ajno je izmijenjen, jer je Vlada FBiHnovim amandmanima predloìla da za porezne obveznike s mjese~nimprimanjima do 400 KM godi{nja stopa bude pet odsto, za one s priman-jima od 400 do 800 KM deset odsto, a za primanja do 1.200 KM stopaod 15 odsto.

Potpredsjednik Vlade FBiH i ministar finansija Dragan Vranki} kazao jeda }e primanja ve}a od 1.200 KM biti oporezovana godi{njom stopom od20 odsto.

“Ovim na~inom bi oko 100.000 radnika bilo oslobo|eno poreza, jerbi se od njihove petodstotne stope na primanja do 400 KM odbijali odgo-varaju}i procenti prema broju djece ili invalidnih osoba u doma}instvu”,rekao je Vranki}.

Dodao je da bi, prema ovom modelu, 70 odsto obveznika pla}alomanji porez nego {to je do sada pla}alo porez na platu, a samo 30 odstoonih s najvi{im primanjima bilo bi vi{e oporezovano nego dosad.

Raniji vladin prijedlog predvi|ao je stopu od deset osto za porezneobveznike ~ija su mjese~na primanja do 300 KM i od 15 odsto zaobveznike s ve}im primanjima.

Dom je ponovo odgodio izja{njavanje o Prijedlogu zakona o najniòjneto-satnici u FBiH, jer je ve}ina zastupnika iznijela niz kritika na ovajzakonski tekst.

Rasprava o ovom zakonu je obavljena, ali je, zbog usvajanja dvasuprotstavljena amandmana, izja{njavanje odgo|eno, kako bi svoj stavmoglo dati i Ekonomsko socijalno vije}e (ESV) FBiH.

Ministar rada i socijalne politike FBiH Radovan Vignjevi} prihvatio jeamandman Zakonodavno-pravne komisije Parlamenta FBiH da najniàneto-satnica za pripravnike iznosi 1,25 KM, radnike koji imaju manje oddvije godine staà 1,50 KM, a za uposlenike s vi{e od dvije godine staà1,75 KM.

I dalje je ostalo nerije{eno pitanje iznosa najniè neto-satnice u FBiH.

17

Utvr|en Nacrt zakona o mikrokreditnimorganizacijama

Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona omikrokreditnim organizacijama i uputila ga u parla-mentarnu proceduru.

Osnovna je novina u odnosu na postoje}i zakonmogu}nost promjene pravnog oblika ili djelatnostiMKO, s ciljem njihove transformacije ka odrìvimizvorima finansiranja. Predvi|eno je da MKO moè,radi ostvarivanja svojih statutarnih ciljeva i djelatnosti,samostalno ili zajedno sa drugim doma}im ili stranimfizi~kim ili pravnim osobama, osnovati privrednodru{tvo ili stjecati vlasni~ke udjele u postoje}im privred-nim dru{tvima.

Novi zakon donosi i pobolj{anja u pravcu primjenenajboljih svjetskih iskustava u upravljanju finansijskiminstitucijama, posebno u pogledu kreditiranja drugihurgentnih potreba klijenata, transparentnosti u poslovi-ma koja se postiè objavom kamatnih stopa, za{titupotro{a~a, alternativne promjene rizika plasmana itd.

Izmjene Zakona o Agenciji za bankarstvoS obzirom na to da je Agencija za bankarstvo FBiH

do sada bila nadzorni i regulatorni organ samo zabanke u Federaciji BiH, potrebno je, u skladu sa prijed-logom iz utvr|enog Nacrta zakona o mikrokreditnimorganizacijama, ovoj agenciji dati ovla{tenja da tajnadzor obavlja i nad MKO, {to je Vlada u~inilautvr|uju}i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agencijiza bankarstvo.

Pored toga, na zahtjev MMF-a izvr{ene su izmjenekoje se odnose na imunitet osoba koje angaùjeAgencija za obavljanje odre|enih vrsta poslova ipropisuje obaveza polaganja stru~nog ispita za kon-trolore Agencije.

Prijedlog zakona o duguFederalna Vlada utvrdila je i Prijedlog zakona o

dugu, zaduìvanju i garancijama u FBiH. Cilj ovoga zakona jeste reguliranje na~ina utvr|iva-

nja duga i garancija Federacije BiH, kantona i op}ina,

na~ina i postupka zaduìvanja, osiguranja sredstava zaotplatu duga, izdavanja garancija, kao i vo|enja evi-dencija o dugu i garancijama.

Federacija, kantoni i op}ine mogu se zaduìti temel-jem vanjskog i unutarnjeg duga, dok se vanbudètskifondovi mogu zaduìvati samo unutar BiH. Kada je FBiHu pitanju, dug moè biti u formi zajma i emisije vrijed-nosnih papira, dok kod kantona, op}ina ivanbudètskih fondova, to moè biti jedino zajam.

Koncept novog zakona o cestamaVlada FBiH se upoznala sa konceptom novog

zakona o cestama FBiH koji priprema federalnoMinistarstvo prometa i komunikacija. Cilj dono{enjanovog zakona jeste nastojanje da se upravljanje cesta-ma, kao i njihovo razvrstavanje i prekategorisanje uredena principima evropske transportne politike.Istovremeno, potrebno je regulirati jedinstveno upravl-janje i planiranje u oblasti cestovne infrastrukture, kao iobjedinjavanje upravljanja magistralnim i regionalnimcestama.

Izmjene Zakona o rudarstvuVlada FBiH prihvatila je Prijedlog zakona o izmjena-

ma Zakona o rudarstvu. Cilj je predloène izmjene stvaranje pretpostavki za

gra|enje u okviru eksploatacionog polja uz pribavljan-je mi{ljenja privrednog dru{tva koje vr{i eksploataciju.Predloèno rje{enje predvi|a mogu}nost davanjasaglasnosti i kada, po mi{ljenju privrednog dru{tva kojevr{i eksploataciju, postoji opasnost od o{te}enja, osimopasnosti po ìvot i zdravlje ljudi.

Izmjene Zakona o elektri~noj energijiVlada FBiH se izjasnila o Prijedlogu zakona o izmje-

nama i dopunama Zakona o elektri~noj energiji.Ocijenjeno je potrebnim da se, umjesto predloènih

parcijalnih rje{enja, izvr{i cjelokupna i sveobuhvatnaanaliza Zakona o elektri~noj energiji i, na osnovu toga,sa~ini prijedlog izmjena i dopuna postoje}eg zakona.

Pripremila:M. IDRIZOVI]


@eljeznice FBiH

Trinaest odsto vi{e putnika@eljeznice Federacije BiH prevezle su u prvom polugo-

di{tu ove godine 158.000 putnika, {to je 13 odsto vi{e upore|enju sa istim periodom lani. Od toga je 150.000putnika prevezeno u unutra{njem saobra}aju, a 8.000 name|unarodnim linijama prema Plo~ama, Budimpe{ti iZagrebu.

U teretnom saobra}aju prevezeno je 3.200.000 tonarobe, {to je na nivou ostvarenja iz pro{le, kako kaù u@eljeznicama FBiH, uspje{ne godine.

U drugom polugodi{tu trebao bi biti pove}an prevoztereta. @eljezni~ari o~ekuju da u avgustu u BiH stignu tzv.britanski vozovi, nabavljeni na lizing. Za èljezni~ki sektorukupno dolazi devet garnitura, od ~ega pet za FBiH i ~etiriza RS. U saobra}aj trebaju biti uklju~eni s novim redomvo`nje, a uz postoje}e me|unarodne linije nagovije{tenaje i mogu}nost otvaranja putni~ke linije prema Beogradu.

ZZaakkoonnii ii pprrooppiissii


U okviru ostvarenog vanjskotr-govinskog prometa BiH u posmatra-nom periodu pokrivenost uvoza izvo-zom iznosi 45,7 odsto.

U prvih {est mjeseci ostvaren jeizvoz u vrijednosti 2,4 milijarde KM,{to je za 37,5 odsto vi{e u odnosu naisti period prethodne godine, dok jevrijednosti uvoza iznosila 4,9 milijardiKM, {to je za 3,1 odsto vi{e u odnosuna isti period lani.

BiH je, u navedenom periodu, urobnom prometu sa inostranstvomostvarila ukupan trgovinski deficit uvrijednosti 2,5 milijardi KM.

Izvoz u junu u odnosu na istimjesec prethodne godine pove}an jeza 40 odsto, dok je uvoz smanjen za1,1 odsto.

Najve}i porast izvoza u prvih {estmjeseci bio je zabiljeèn u januaru,kada je rast izvoza bio ve}i za 42,7odsto od istog mjeseca prethodnegodine.

Gledano po sektorima Standardneme|unarodne trgovinske klasifikacije,u junu najve}e u~e{}e u izvozu ost-vareno je u sektoru “Proizvodi svrstanipo materijalu” sa ukupnom vrijed-no{}u od 145,6 miliona KM, {to iznosi31,5 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu sektoru “Razni gotovi proizvodi” saukupnom vrijedno{}u od 96,3 milionaKM, {to iznosi 20,8 odsto od ukupnogizvoza.

Najve}e u~e{}e u uvozu ostvarenoje u sektoru “Proizvodi svrstani pomaterijalu” sa ukupnom vrijedno{}uod 229 miliona KM, {to iznosi 22,7odsto od ukupnog uvoza.

U sektoru “Ma{ine/Strojevi i trans-portni ure|aji” ostvaren je obim izvozaukupne vrijednosti od 224,9 miliona

KM, {to iznosi 22,2 odsto od ukupnoguvoza.

U periodu januar - juni 2006.godine u okviru sektora “Hrana i ìveìvotinje” najve}e u~e{}e u izvozu ost-vareno je u izvozu povr}a i vo}a, u vri-jednosti 17,8 miliona KM, a u istomperiodu u okviru grupe proizvoda“Mlije~ni proizvodi i jaja” izvezeno jeproizvoda u vrijednosti 14 miliona KM.

U ovom periodu u okviru sektora“Hrana i ìve ìvotinje” najve}e u~e{}e

u uvozu ostvareno je u uvozu proizvo-da iz grupe “@itarice i proizvodi” u vri-jednosti 114,8 miliona KM, dok je nadrugom mjestu uvoz “Povr}e i vo}e” uvrijednosti 108,1 milion KM, te mesa iprera|evina od mesa, u vrijednosti56,6 miliona KM.

Na nivou sektora “Hrana i ìveìvotinje” u prvih {est mjeseci, BiH jeostvarila pokrivenost uvoza izvozom uiznosu od 12,7 odsto, u okviru togapokrivenost uvoza izvozom mesa imesnih prera|evina bila je 8,2 odsto,povr}a i vo}a 16,5 odsto, mlije~nihproizvoda i jaja 25,1 odsto, dok je usektoru “Pi}a i duhan” pokrivenostuvoza izvozom 6,8 odsto.

U sektoru “Hrana i ìve ìvotinje”najve}i rast izvoza u junu u odnosu najuni 2005. ostvaren je kod grupeproizvoda “Ribe i prera|evine” u izno-su od 81,3 odsto, dok je kod uvozanajve}i porast bio zabiljeèn kodgrupe proizvoda “Sto~na hrana, osimìtarica u zrnu” u iznosu od 46,2odsto.

Zna~ajan porast izvoza u istomperiodu bio je registrovan kod grupeproizvoda “Kafa, ~aj, kakao, za~ini” uiznosu od 65,5 odsto, dok je koduvoza zna~ajan porast ostvaren ugrupi proizvoda “Ribe i prera|evine” uiznosu od 18,8 odsto.

Na nivou sektora “Pi}a i duhan”ostvaren je manji rast izvoza u junu, uodnosu na isti mjesec lani u iznosu od7,9 odsto, dok je uvoz zabiljeìoporast od 5,7 odsto.

Posmatrano po podru~jima klasi-fikacije djelatnosti, najve}e u~e{}e uizvozu u junu ostvareno je u podru~ju“Prera|iva~ke industrije” u vrijednosti407,4 miliona KM, {to ~ini 88,4 odstood ukupnog izvoza.

U okviru ovog podru~ja, najve}eu~e{}e u izvozu ostvareno je u odjeljku“Proizvodnja metala” sa ukupnom vri-jedno{}u 122,8 miliona KM, {to iznosi26,5 odsto od ukupnog izvoza.

Zna~ajan obim izvoza ostvaren jeu podru~ju “Proizvodnja drveta” saukupnom vrijedno{}u 37,3 milionaKM, {to iznosi osam odsto od ukupnogizvoza.

Robni promet 1,4 milijarde KMAgencija za statistiku BiH

U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u junu jepokrivenost uvoza izvozom iznosila 45,7 odsto. BiH je u junu ovegodine ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vri-jednosti 1,4 milijarde KM, od ~ega se na izvoz odnosi 460,6 mi-liona KM ili 31,3 odsto, a na uvoz milijarda KM ili 68,7 odsto,podaci su Agencije za statistiku BiH

Prera|iva~ka industrija

Uvoz 896 miliona KM

U junu 2006. godine,najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u podru~ju “Prera-|iva~ka industrija” sa ukupnomvrijedno{}u od 896 miliona KM,{to iznosi 88,9 odsto od ukupnoguvoza.

U okviru ovog podru~ja,najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u odjeljku “Proizvodnjahrane i pi}a” sa ukupnom vrijed-no{}u od 123,1 milion KM, {toiznosi 12,2 odsto od ukupnoguvoza.

Zna~ajan obim uvoza BiH unavedenom periodu ostvarila jeu odjeljku “Proizvodnja koksa,naftnih derivata i nuklearnoggoriva” sa ukupnom vrijedno{}uod 112,1 milion KM, {to iznosi11,1 odsto od ukupnog uvoza.


Posmatrano po podru~jima indus-trijskih djelatnosti u junu ove godine, uodnosu na prosje~nu mjese~nu proi-zvodnju iz pro{le godine, industrijskaproizvodnja u podru~ju “prera|iva~keindustrije” ve}a je za 12,0 odsto, upodru~ju “rudarstva” manja je za 1,3odsto, a u podru~ju “snabdijevanjaelektri~nom energijom, plinom ivodom” manja je za 15,1 odsto.

Posmatrano po glavnim industri-jskim grupacijama industrijskih proi-zvoda, u periodu januar - juni 2006.godine, u odnosu na isti period 2005.godine, proizvodnja biljeì pove}anjeintermedijarnih proizvoda, osimenergije za 15,6 odsto, energije za 8,4odsto, trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 7,1 odsto, kapitalnihproizvoda za 4,8 odsto, dok je zabi-ljeèno smanjenje proizvodnje netra-jnih proizvoda za {iroku potro{nju za1,4 odsto, kao i proizvoda iz grupeneraspore|eno za 9,2 odsto. U FBiHje, prema kadrovskoj evidenciji, umaju ove godine bilo 388.436 zapo-slenih osoba. Broj zaposlenih u 1991.godini na teritoriji koja prema sada-{njem teritorijalnom razgrani~enju pri-pada FBiH iznosio je 631.020, takoda je nivo zaposlenosti u maju 2006.godine dostigao 61,56 odsto nivoa iz1991. godine.

Krajem maja u FBiH na evidencija-ma slu`bi za zapo{ljavanje bilo je350.958 nezaposlenih osoba, {topredstavlja smanjenje za 306 osoba ili0,09 odsto, u odnosu na april.

U~e{}e stru~nih osoba u ukupnombroju registriranih nezaposlenih je221.477 ili 63,11 odsto, a nestru~nih129.481 ili 36,89 odsto.

Krajem maja poslovni subjektiiskazali su potrebe za 1.318 radnika,tako da na jednu prijavu potreba zaradnicima u maju dolazi 266 radnikakoji traì zaposlenje.

Prosje~na mjese~na ispla}ena netoplata pa zaposlenom za maj 2006.godine u FBiH iznosi 599,31 KM.Do{lo je do pove}anja prosje~nemjese~ne ispla}ene neto plate za 0,63odsto.

Od marta do maja prosje~namjese~na ispla}ena neto plata iznosi595,20 KM, {to zna~i da je u odnosuna isti period prethodne godine do{lodo porasta prosje~ne mjese~ne ispla-}ne neto plate za 8,23 odsto.

Najvi{a prosje~na ispla}ena netoplata u maju zabiljeèna je u KantonuSarajevo i iznosi 750,39 KM, zatim uHercegova~ko-neretvanskom kantonu657,64 KM, a najnià prosje~naispla}ena neto plata zabiljeèna je uZeni~ko-dobojskom kantonu i iznosi473,83 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}enabruto plata po zaposlenom u FBiHiznosi 881,34 KM.

Pad industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u Federaciji BiH, u junu ove godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz pro{le godine ve}a je za 3,4 odsto. U odnosu na industrijsku proizvodnju iz istog mjese-ca pro{le godine, manja je za 1,3 odsto, dok je u odnosu na maj ove godine manja za 2,9 odsto,podaci su Federalnog zavoda za statistiku

Zavod za statistiku FBiH

Vrijednost gra|evinskih radova ve}a za 22 odsto

Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u aprilu ove godine u FBiH u odno-su na prosje~nu vrijednost iz pro{le godine manja je za 9,4 odsto, dok je u odno-su na isti mjesec lani ve}a za 22,5 odsto.

Prema posljednjim podacima federalnog Zavoda za statistiku, u tom mjese-cu na objekte visokogradnje odnosi se 55,4 odsto izvr{enih radova, a na objek-te niskogradnje 44,6 odsto.

Na objekte novogradnje odnosi se 64,7 odsto izvr{enih radova, a na rekon-strukcije, popravke i odràvanje postoje}ih gra|evina 35,3 odsto.

Na gradili{tima je u aprilu bilo angaòvano 9.546 radnika, od kojih naobjektima visokogradnje 48,9 odsto.

Manje zasijanih povr{inaPrema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2005. i 2006. godini

ukupno je u Federaciji BiH zasijano 195.656 hektara, {to je manje za 0,6 odstou odnosu na sjetvu u 2004. i 2005. godini.

Posmatrano po grupama usjeva, zabiljeèn je pad zasijanih povr{ina kodìta za 2,5 odsto, industrijskog bilja za 12,2 odsto i povrtnog bilja za 1,9 odsto,dok je porast zabiljeèn kod sto~nog bilja za 3,4 odsto u odnosu na pro{lu god-inu.

Ako posmatramo zasijane povr{ine nekim zna~ajnijim usjevima, zabiljeènje pad zasijanih povr{ina kod p{enice za 7,6 odsto i duhana za 33,5 odsto, dokje porast zabiljeèn kod soje za 16,7 odsto.

Kod krmnog bilja porast je zabiljeèn kod kukuruza-zelena masa za 16,9odsto i kod sto~ne repe za 8,4 odsto u odnosu na 2004. i 2005. godinu.

U pore|enju s istim periodompro{le godine, deficit teku}eg ra~unaplatnog bilansa BiH je prepolovljen(manji je za 203 miliona KM ili za 48odsto), dok je u odnosu na prethodnotromjese~je teku}i deficit pet puta manji.

“Ovakav deficit teku}eg ra~una uprvom kvartalu je vrlo ohrabruju}i inagovje{tava da bi moglo do}i do bitnogsmanjenja deficita teku}eg ra~una uodnosu na prethodne godine, {to je odva`nosti za stabilnost bh. ekonomije.

Trgovinski debalans }e se, vjerovat-no, ne{to pogor{ati u nastavku godine,ali pozitivna kretanja na izvoznoj straninam govore da bi ukupna bilansa tre-bala biti pobolj{ana”, konstatovao jeguverner CBBH Kemal Kozari}.

Ovakvo pobolj{anje platnobilansnihtokova rezultat je znatnog pobolj{anja u

razmjeni robe BiH s ostatkom svijeta.Vanjskotrgovinski robni deficit je iznosio1.089 miliona KM i predstavlja najniìdeficit robne razmjene od 2001.godine, od kada se vr{i kvartalna kom-pilacija statistike platnog bilansa. Upore|enju sa prvim tromjese~jem 2005.godine robni deficit je manji za 310 mil-iona KM, odnosno za 22 odsto.

Na ra~unu usluga u teku}emra~unu BiH zabiljeèn je suficit od 187miliona KM, {to predstavlja pribli`noisti nivo kao u istom periodu prethod-ne godine. Suficitu su najvi{e doprini-jeli prihodi od turizma i prilivi odgra|evinskih radova u inostranstvu ikomunikacijskih usluga.

Za posmatrani period karakter-isti~ni su jo{ i nizak nivo suficita nafinansijskom ra~unu koji je rezultat

smanjenja gotovine i depozita, kojispadaju u stranu pasivu komercijalnihbanaka, i porast deviznih rezervi CBBH.U posmatranom periodu gotovina idepoziti nerezidenta su smanjeni za135 miliona KM, dok su devizne rez-erve CBBH porasle za 242 miliona KM.

U prvom tromjese~ju 2006. godinenovo vanjsko zaduìvanje sektora vladeiznosi 34 miliona KM, a istovremenootplata glavnice zajmova 37 milionaKM, {to govori da je tokom ovog kvar-tala do{lo do ukupnog smanjenja van-jskog duga sektora vlade.

“Za procjenu vanjske pozicije zeml-je je od velike va`nosti imati pouzdanustatistiku platnog bilansa i CBBH ulaènapore u njeno pobolj{anje. Ipak,hendikep predstavlja visok stepen potci-jenjenosti zvani~nog bruto dru{tvenogproizvoda (BDP), {to dovodi do iskrivl-jene slike o visini deficita teku}eg ra~unau me|unarodnim komparacijama.Mnogo je realnije govoriti o na{emdeficitu teku}eg ra~una od oko 15 odstoBDP-a, nego o 22 odsto i vi{e, kako jenedavno spomenuto”, kaè Kozari}.

Centralna banka BiH

Platni bilans BiH za prvo tromjese~je 2006.Deficit teku}eg ra~una u prvom tromjese~ju 2006. godine iznosi 222miliona KM i predstavlja najniì nivo kvartalnog deficita teku}egra~una u posljednje ~etiri godine, pokazuju podaci o platnom bilan-su za prvi kvartal 2006. godine koje objavljuje Centralna banka BiH

Kemal Kozari}, guverner CBBH

Nema visoke stopeinflacije

Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH, u izjavi za“Dnevni avaz”, navodi da ne postoje argumenti u komentari-ma o pojavi visoke stope inflacije u BiH u toku ove godine.Obja{njava da je do pove}anih tro{kova ìvota do{lo iz naj-manje dva razloga:

“Prvi je globalno poskupljenje nafte i drugih energenata,{to utje~e i na mnogo ve}e i ja~e ekonomske dràve od BiH.

Drugi je opravdano, ali istovremeno i neopravdanoposkupljenje proizvoda nakon uvo|enja PDV-a. Upravo u tomsegmentu, prevazilaènju pove}anja ìvotnih tro{kova zagra|ane na rubu egzistencije, mora reagirati dràva sa svojimmehanizmima”, nagla{ava Kozari}.

Za uvo|enje PDV-a kaè da je to uspje{an projekat. [to seti~e stope inflacije, navodi da je neophodna opreznost prijedavanja ocjena, jer ovisi na koji na~in se ona poredi, da limjesec ove sa mjesecom pro{le godine, mjesec za mjesec iliperiod ove sa istim periodom pro{le godine.

“U januaru ove godine imali smo porast inflacije. Ona jena dràvnom nivou, porede}i sa decembrom pro{le godine,iznosila 4,3 odsto. îm se stabiliziralo stanje sa PDV-om, do{lo

je i do stabilizacije tokova, pa je tako inflacija u aprilu bilamanja u odnosu na mart. U martu je iznosila samo 0,1 odstovi{e u odnosu na februar, a u februaru je bila manja nego ujanuaru”, poja{njava Kozari}.

Ako se poredi april ove s aprilom pro{le godine, onda jeinflacija 7,2 odsto.

Kozari} nagla{ava da ne}e do}i do bilo kakvog popu{tanjakada je u pitanju monetarna stabilnost dràve i da je kontrolau ovoj oblasti potpuna.

“Svaka marka je pokrivena, a postoje i zna~ajne slobodnedevizne rezerve, dakle, nema razloga za bilo kakvu bojazan”,kaè Kozari}.


Smanjenje poreza i doprinosaZa mene i kolege u Centralnoj banci BiH glavno je

pitanje kako }e biti utro{eni vi{kovi u budètu nastali nakonuvo|enja PDV-a, kaè Kozari}.

“Najgore bi bilo jednostavno taj novac potro{iti. Svakadruga opcija je bolja i zato treba razmisliti ili da se sman-je porezi i doprinosi, da se novac investira u kapitalne pro-jekte, ili ~ak da otkupimo dio svojih dugova u inostranstvupo povoljnim cijenama. Naravno, tu je uvijek opcija da seon vrati u na{u privredu kako bi se pove}ala njenakonkurentnost”, rekao je Kozari}.


Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH

Raste broj nezaposlenih

Za prvih pet mjeseci ove godine broj neza-poslenih u Bosni i Hercegovini pove}ao se za5.320 osoba ili 1,05 odsto.

Prema zvani~nim podacima Agencije za radi zapo{ljavanje BiH, broj nezaposlenih uFederaciji BiH pove}ao se za 3.480 osoba ilijedan odsto, u Republici Srpskoj za 2.499 osobaili 1,76 odsto, dok se broj nezaposlenih u Br~koDistriktu smanjio za 659 osoba ili 3,61 odsto.

Od kraja maja 2005. do kraja maja 2006.godine broj nezaposlenih u BiH se pove}ao za10.262 osobe ili 2,04 odsto.

U tom periodu, u FBiH broj nezaposlenihpove}ao se za 20.131 osobu ili 6,09 odsto, uRepublici Srpskoj za 8,795 osoba ili 5,72 odsto,a u Br~ko Distriktu taj broj je umanjen za 1.074osobu ili 5,76 odsto.

Krajem aprila u BiH je registrirano 513.359nezaposlenih osoba. U FBiH ih je bilo 350.958,u RS 144.380, a u Br~ko Distriktu 17.571 osoba.

SASE

Pro{logodi{nja dobit 239.194 euraSarajevska berza pro{le godine ostvarila je dobit od 239.194 eura. Pro{logodi{nji promet iznosio je 284 miliona eura.Najve}i promet bio je u martu, 30,52 miliona eura, septembru 50,54 miliona eura i decembru 53,72 miliona eura,

prenosi “Poslovni dnevnik”.Najslabiji promet bio je u ljetnim mjesecima. U odnosu na 2004. godinu promet na Sarajevskoj berzi u protekloj godi-

ni bio je ve}i za ~ak 176 odsto. Od investicijskih fondova najve}i promet imali su Prof plus, BIG i Naprijed, a od preduze}anajve}a preuzimanja odnosila su se na komercijalno bankarstvo.

Tako je promet dionica Tuzlanske banke bio u 2005. pojedina~no najve}i. Iznosio je 32,66 miliona eura, promet sara-jevske UPI Banke 24,58 miliona eura, a Rudnika èljezne rude Vare{ 10,9 miliona eura.

Premda je sredinom po{le godine Sarajevske berza rije{ila probleme s dvojnom upravom i Nadzornim odborom dooporavka trì{ta nije do{lo. U jednoj od anketa provedenoj me|u brokerima u Sarajevu ~ak 38,4 odsto ispitanih postoje}estanje na Sarajevskoj berzi ocijenilo je dugotrajnim krahom jer nema kupaca, a njih 24,6 odsto ne vjeruje u brzi oporavaktrì{ta.

Poreznici

Pona{anje po kodeksuKodeks pona{anja zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH

(UIO) prezentiran je u Sarajevu.“Kodeks pona{anja predvi|a jasne i nedvosmislene standarde zasno-

vane na klju~nim na~elima po{tenja, integriteta, profesionalizma i nepris-tranosti”, izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu {ef DelegacijeEvropske komisije (EC) u BiH Majkl Hemfriz (Michael Humphreys).

Naglasio je kako se Kodeksom postavljaju standardi i daju uputstvaosoblju u vezi s njihovim internim aktivnostima, te se u zna~ajnoj mjeriutvr|uje {ta se od njih o~ekuje u njihovom postupanju s klijentima, odnos-no poreznim obveznicima.

Istovremeno, Kodeks daje uputstva o opho|enju prema putnicima kojiprolaze kroz grani~ne kontrole, te prema drugim osobama koje, u bilokojem svojstvu, kao npr. poslovnih ili privatnih subjekata, posluju s UIO.

Hemfriz je dodao da }e Kodeks omogu}iti pobolj{anje rada i borbuprotiv korupcije, a bitno je {to je on “pokazatelj otvorenosti i transparent-nosti u radu UIO”.

“Va`no je da uvo|enjem Kodeksa pona{anja UIO objavljuje standardei uvodi kanale preko kojih ljudi mogu iskazati primjedbe koje }e biti uzeteu obzir”, naglasio je direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemalâu{evi}. Istakao je kako je ovaj dokument utemeljen na modelu KodeksaSvjetske carinske organizacije, a Zakon o upravi BiH i Zakon o UIO ~inenjegovu pravnu osnovu. Pojasnio je kako Kodeks stvara pravnu osnovu dase sankcioni{e nezakonito pona{anje slu`benika Uprave, kako bi sezadràlo povjerenje javnosti.

22

Od 2005. do 2006. godine, Bosnii Hercegovini je preko programaCARDS dodijeljeno 100 miliona eura.Prioriteti pomo}i predstavljaju prioritetenavedene u Evropskom partnerstvu zaBiH, sa jo{ ja~im teì{tem na ja~anjuinstitucija i ekonomskom razvoju.Klju~ne oblasti ostale su: pravosu|e iunutra{nji poslovi (reforma policije,upravljanje granicama, reformapravosu|a), kao i unapre|enje ambi-jenta za investiranje (trgovina, edukaci-ja, okoli{ i infrastruktura).

Prije toga, Evropska komisijaobezbijedila je makrofinansijskupomo} BiH. U 1999. godini EU jeodredila sredstva u iznosu od 60 mil-iona eura (20 miliona kao kredit a40 miliona u vidu granta). Iza ovepomo}i su uslijedili sli~ni iznosi u2002. godini. Ta pomo} odnosi sena postepeno ekonomsko i politi~koispunjavanje uslova naro~ito upogledu reforme oporezivanja u BiH.

Izme|u BiH i EU ne postoji zvani~niugovorni osnov. Predvi|eni Sporazumo stabilizaciji i pridruìvanju }e datipravni oblik odnosima EU i BiH.

Uprkos nedostatku zvani~nihugovornih odnosa, EU je glavnitrgovinski partner BiH (razmjena saEU predstavlja oko 50 odsto ukupnerazmjene BiH). Ve}ina bh. proizvoda

moè u}i u EU oslobo|ena porezazahvaljuju}i posebnom preferencijal-nom tretmanu koji je EU usvojila2000. godine. BiH izvozi najvi{e uItaliju, Njema~ku i Sloveniju. I uvoz uBiH je ve}inom iz ovih zemalja i umanjoj mjeri iz Austrije. BiH izvozi,

uglavnom, metale, drvo i proizvodeod drveta, mineralne proizvode ihemikalije. Iz EU uvozi ma{ine,proizvode mineralnog porijekla,prehrambene artikle i hemikalije.

L. SADIKOVI]


Evropska unija

Informacijsko dru{tvo

Strategijarazvoja

Evropska unija je u Bijeloj knjizi o rastu, konkurentnostii zaposlenosti (COM(93) 700 final, 5. decembra 1993.)jasno nazna~ila izazove informacijskog dru{tva u smislunovih modela organizacije rada i mogu}nosti zapo{ljavan-ja. Na osnovu Bangemannova izvje{taja Komisija je pred-stavila akcijski plan “Put Evrope u informacijsko dru{tvo”(COM(94) 347 final, 19. juli 1994.) u kojem su predloènemjere za stvaranje tehni~kih, pravnih i regulatornih standar-da i okvira za informacijsko dru{tvo.

Budu}i da informacijsku revoluciju pokre}e tehnologija,EU je pa`nju posvetila otvaranju trì{ta i stvaranju dina-

mi~ne regulatorne strukture, brane}i pri tom interesepotro{a~a i postavljaju}i tehni~ke standarde.

Na Lisabonskom samitu 2000. pokrenuta je inicijativaeEvrope u okviru {ire postavljenog cilja stvaranjanajkonkurentnije svjetske privrede zasnovanog na znanjudo 2010. godine. U tom smislu isti~e se va`nost pristupajeftinoj i kvalitetnoj komunikacijskoj infrastrukturi, kao iva`nost osposobljavanja svakog gra|anina za ìvot i rad unovom informacijskom dru{tvu. Naglasak je stavljen narazvoj {irokopojasnog Interneta (ISDN) i tre}e generacijemobilne telefonije (UMTS).

Treba spomenuti programe eGovernment (elektronskavlada), eLearning (elektronsko u~enje) i eHealth (elektronskozdravstvo), kojima se posredstvom novih tehnologija gra|animaèle omogu}iti kvalitetnije, brè i transparentnije javne usluge.

Poseban izazov za informacijsko dru{tvo predstavljaelektronska trgovina, koja uklju~uje obavljanje spektraposlovnih aktivnosti elektronski i sve je ~e{}i na~in poslo-vanja evropskih poslovnih subjekata.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Pomo} EU Bosni i Hercegovini

Centar za pomo} Evropske komisije

Informacije o uslovima izvoza u EUCentar za pomo} Evropske komisije predstavlja prvi kontakt za zaintereso-

vane izvoznike u zemlje Evropske unije, a pruà informacije o tome kako pris-tupiti trì{tu EU, o uvoznim uslovima EU, carinskim tarifama i preferencijalima,carinskoj dokumentaciji, te pravilima o porijeklu robe.

Podaci su dostupni na linku www.export-help.europa.eu, saop}eno je iz EC. EU se zalaè za razvoj odrìve privrede i glavni je finansijer Programa razvoja

Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja se koncentri{e na potrebe zemalja urazvoju i kako se preko globalnog sistema privrede njihove potrebe mogu zadovoljiti.

Otvaranje trì{ta EU za siroma{nije zemlje je znak ovog zalaganja.

NNoovvii tteennddeerrii Obavijest o novim tenderima EU za Bosnu i Hercegovinu zainteresovani

mogu na}i na web stranici P/GKFBIH www.kfbih.com, Evropska unija, EUprogrami i fondovi.

Tenderi se odnose na:* Izgradnju grani~nog prijelaza Vardi{te,* Ja~anje institucija za za{titu okoli{a,* Prekograni~nu saradnju.


Neelie Kroes izjavila:

Evropske bankepruàju lo{e usluge

Evropske banke ne pruàju dobru uslugusvojim klijentima, izjavila je NeelieKroes, povjerenica za konkurencijuEvropske unije. Ona je najavila i akcijuprotiv onih banaka koje izdaju}i kredi-tne i du`ni~ke kartice zara|uju nenor-malno visoke profite

U Bruxellesu je utvr|eno da postoji mno{tvoproblema koji pokazuju da je bankarsko trì{tejo{ zatvoreno, ali Kroes je rekla da ta~ni uzrocinisu jasni.

Banke se uglavnom veù za svoja nacionalnatrì{ta, izvla~e}i korist od svojih vjernih klijenatakoji obi~no imaju ra~un u istoj banci prosje~nooko 10 godina. Klijenti dugo ne mijenjaju banku,dijelom i zbog visoke cijene za promjene.

Evropska komisija vjeruje da bi prevladavanjenacionalnih granica u financijskim uslugamamoglo potaknuti ekonomski rast i pomo}iotvaranju novih radnih mjesta u Evropi.

“Nizak stupanj pokretljivosti klijenata zabrin-java. To zna~i da evropski klijenti ne podvrgava-ju banke pritisku konkurencije, kako bi ih pri-morali da pruàju bolje usluge. To, tako|er,pove}ava rizik da }e neke od banaka ste}ipremo} zahvaljuju}i svojim klijentima”, istaknulaje Neelie Kroes.

Profiti poslovnih banaka se razlikuju od zemljedo zemlje. Banke u Irskoj, [panjolskoj i Finskoj ost-varile su 2004. dobit prije oporezivanja u visini ~ak40 posto njihovog ukupnog prihoda. Banke uAustriji ostvarile su dobit od 11 posto, a uNjema~koj 17 posto svoga godi{njeg prihoda.“Poslovno bankarstvo je sada vrlo unosan posao.Zbog ~ega, onda, svega nekoliko banaka pred-stavlja glavne igra~e na trì{tu izvan svog sjedi{ta?Je li to antitrì{no pona{anje, strukturni problemtrì{ta, nedostatak pravila ili ne{to drugo?Probleme vidimo jasno, ali njihov uzrok jo{ ne”,kazala je Kroes.

Prema izvje{taju Evropske komisije, postojezna~ajne prepreke za ulazak novih banaka usektor, uklju~uju}i pristup sustavima pla}anja ikreditnih baza podataka.

Tro{kovi pridruìvanja klirin{kom sustavu zame|ubankarska pla}anja u drugim dràvama,tako|er, mogu biti restriktivni, navedeno je uizvje{taju.

[panjolsko preduze}e sa sto-godi{njom tradicijom proizvod-nje ortopedskih ortoza za svedijelove tijela traì uvoznika-dis-tributera na podru~ju BiH. Nudise mogu}nost sticanja novihznanja.

Kontakt osoba: Mirjam Sava-rin, telefon: +39/040 421 144,

faks: +39/040 421 144, e-mail:

[email protected]

[email protected]

* * *Farmaceutska kompanija iz

Poljske, specijalizirana za proi-zvodnju lijekova i kozmeti~kihpreparata, traì uvoznika-distrib-utera svojih proizvoda za BiH.

Kontakt osoba: Andrzej Pa-wlak, Foreign Trade Specialist,EMO-FARM Ltd.

Telefon: +48 42 213 87 01, faks: +48 42 213 84 60.

* * *Njema~ka firma DE-STA-CO

Europe GmbH traì kooper-ante/proizvo|a~e u BiH za obra-du metala struganjem i obradulima, radi dugoro~ne saradnje.

Predmet kooperacije:- maksimalna veli~ina svih

dijelova je 300 mm, standardneveli~ine su od 10 mm do 200mm,

- dijelovi za obradu su od ~e-lika, legura ~elika, aluminijuma ilivenog èljeza,

- godi{nja koli~ina svakogproizvoda kre}e se izme|u 1 -10.000, standardna koli~ina je50 do 500 komada godi{nje,

- neki dijelovi se povr{inskikale i/ili bruniraju,

- potrebna oprema/ma{ineza CNC-obradu, glodanje, stru-ganje i ev. bru{enje,

- obrada lima pravljenjemotiska/{tancanjem, obaranjemivica/obrubljivanjem/porublji-vanjem, laserskom sje~om, zava-rivanjem i galvanizacijom.

Isporu~ioci trebaju ispunja-vati slijede}e uslove:

- veli~ina firme preko 10 rad-nika,

- posjedovanje ISO certifika-ta ili sli~ne kontrole (QS-sistemza menad`ment),

- komunikacija na njema~k-om, odnosno engleskom jeziku,

- iskustvo u izvozu (pakovan-je, logistika, transport).

Kontakt:DE-STA-CO Europe GmbHHiroshimastraße 2, 61440

OberurselTelefon: +49 6171 705429,faks: +49 6171 705195Kontakt osoba:Stefan MaurerE-mail: [email protected]

* * *Njema~ka firma DEUTZ AG

traì servis-partnera.Potencijalni partneri trebaju

ispunjavati slijede}e uslove: - vlastiti servis,- poznavanje dizel-motora,- poznavanje njema~kog je-

zika,- mogu}nost uvoza u vlastitoj

reìji,- pristup cjelokupnom trì{tu

BiH,- odgovaraju}i broj upo-

slenih,- raspoloìvost odgovaraju-

}im radnim prostorom.Firma nudi:- ugovor sa odgovaraju}im

trì{tem,- potpunu podr{ku iz Kelna,- {kolovanje uposlenih u Za-

grebu kod tamo{njeg zastupni-ka,

- mogu}nost uvoza aparata ima{ina sa ugra|enim DEUTZ-motorima.

Kontakt:DETZ AGDeutz-Muelheimer-Str.147-149, 51057 Koeln, telefon: +49 221 822 2505, faks: +49 221 822 2506 Kontakt osoba: Reinhard

HaeuslingE-mail: [email protected]

Potra`njazz

Documents

O D L U K U - kfbih.com · 2019-02-13 · Carinska politika u BiH nije prim-jerena gospodarstvu BiH i ona danas vi{e odgovara uvoznicima, mi{ljenja je potpredsjednik Lasi}, te }e