sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu, OPATIJA
MISLAV BILJAN I MATKO BUKOVECNovi trendovi turistike ponude i
potranje na primjeru ZagrebaSEMINARSKI RAD
ZABOK, 2014sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu, OPATIJA
Novi trendovi turistike ponude i potranje na primjeru
ZagrebaSEMINARSKI RAD
Naziv kolegija: Razvojna politikaStudent: Mislav Biljan Matko
BukovecMentor: Dr. sc. Christian StipanoviMatini broj: 3982/11z
3788/10zSmjer: Gastronomija i restoraterstvo
Zabok, listopad 2014.
SADRAJ
POPIS ILUSTRACIJEIIUVOD11. to je to turistika ponuda i
potranja?21.1. Turistika ponuda21.1.1 Karakteristike turistike
ponude31.1.2. Komponente turistike ponude31.2. Turistika
potranja41.2.1. Podjele turistike potranje51.2.2. Karakteristike
turistike potranje61.3. Turistika destinacija62. Model koncepcije
razvoja Zagreba u okviru Republike Hrvatske82.1. Koncepcija
razvoja: kvantitativna i kvalitativna analiza sadanjeg stanja82.2.
Strategija razvoja - preduvjeti razvoja turizma Zagreba (prirodni,
drutveni, demografski)112.3. Strategija razvoja turizma grada
Zagreba143. Novi trendovi razvoja potranje i ponude u
Zagrebu16ZAKLJUAK19LITERATURA20
POPIS ILUSTRACIJE
Slika 1 Faktori koji utjeu na turistiku ponudu5Slika 2 Faktori
koji utjeu na turistiku potranju8Slika 3 Poloaj Zagreba u
konkurentskom okruenju tijekom 2006. godine (TOMAS istraivanje,
2009.)20
Grafiki prikaz 1 Struktura noenja prema turistikim regijama u
prvom tromjeseju 2013. godine (Institut za turizam,
2013:6)13Grafiki prikaz 2 Trendovi dolazaka na temelju motivacije
posjetitelja Zagreba od 1998. do 2008. godine prema TOMAS
istraivanju (2009.)21
IUVOD
U ovom seminarskom radu pisat emo o novim trendovima ponude i
potranje na primjeru Zagreba. Ovaj rad obradit emu teorijski i na
primjeru grada Zagreba.Turizam danas ima znaajnu ulogu u razvoju
Republike Hrvatske. On se ne ograniava vie iskljuivo na obalno i
priobalno podruje, nego je njegova uloga zamjetna sve vie i u
kontinentalnome dijelu zemlje. Osim toga, nije vie iskljuivo
vremenski ogranien za ljeto, nego i za ostala godinja doba. Za
ostvarivanje zarade, potrebno je imati dobru koncepciju i
strategiju razvoja u turizmu. Na primjeru grada Zagreba, glavnoga
grada Republike Hrvatske, objasnit emo nove trendove u turistikoj
ponudi i potranji. Pokazat emo da su oni dijelom modela koncepcije
razvoja i to na slubenim dokumentima kao to su primjerice dokumenti
Vlade Republike Hrvatske, Dravnoga zavoda za statistiku i Turistike
zajednice grada Zagreba. Osvrnut emo se na koncepciju, strategije,
sustav razvoja poslovanja, poslovnu politiku i turistiku ponudu i
potranju. Usporedit emo nekadanje tendencije sa suvremenim ponudama
da bismo ukazali na ono to predstavlja novinu u turistikoj ponudi i
potranji Zagreba.
1. to je to turistika ponuda i potranja?
1.1. Turistika ponuda
Turistika ponuda je dio trita koji se pojavljuje kao ponua
proizvoda i usluga, odnosno kao ona koliina proizvoda i usluga koja
se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih
potreba.[footnoteRef:1] [1: Vukoni i avlek, 2001 ]
U turistiku ponudu ukljuujemo sve gospodarske i drutvene
sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan nain
pridonose irenju i razliitosti turistike ponude i time moguem
poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog
boravka domaih ili inozemnih turista.Prema Freyeru, bitne imbenike
koji utjeu na formiranje turistike ponude prikazao je na ovaj
nain:Slika 1 Faktori koji utjeu na turistiku ponudu
Da bi svaka turistika ponuda mogla funkcionirati, mora se
temeljiti na etiri bitne pretostavke: Atraktivnost prostora
Prometna dostupnost Izgraeni prijamni kapaciteti PromocijaSvaka od
ove etiri pretpostavke utjee na konanu odluku turista jer turist
ili kupac putuje u odreenu turistiku destinaciju, samovoljno
selektira ono to on eli postii na tom putovanju, ima svoja neka
oekivanja, elje i potrebe i zato je cilj ovih pretpostavki da
savlada one nedoumice koje se mogu pojaviti kod turista pri odabiru
eljene destinacije.1.1.1 Karakteristike turistike ponude
Turistiku ponudu karakterizira koliina proizvoda i usluga koje e
se staviti na prodaju po odreenim cijenama, dok istovremeno
turistiku potranju karakterizira koliina roba i usluga koja se
kupuje po odreenim cijenama . Ponuda i potranja susreu se na
receptivnom tritu na kojem se konzumira turistiki proizvod. U
turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se
u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim
cijenama (npr. noenje), na potranju u turizmu daleko vie utjeu
faktori na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvog
utjecaja.Valja napomenuti da turistika ponuda djeluje u okviru
odreenih pravila koje je potrebno vrlo dobro poznavati da bi na tim
saznanjima gradili svoj trini istup.Karakteristike turistike
ponude: Dislociranost ponude od potranje Heterogenost ponude
Neelastinost turististike ponude Statinost ponude Sezonski karakter
ponude
1.1.2. Komponente turistike ponude Komponente turistike ponude
su: atrakcije (od prirodnih i antropogenih do umjetnih atrakcija,
ukljuujui i zabavu), ugostiteljstvo (smjetaj, prehrana i druge
pratee usluge), prijevoz (zrani, eljezniki, brodski, autobusni,
rent-a-car), turistiko posrednitvo (turistike agencije,
turoperatori) organizacije turizma (nacionalne, regionalne i
lokalne turistike zajednice, razne udruge u turizmu), trgovina
(usluge trgovine na malo) itd.Pojam turistike ponude nuno je
razmatrati u najirem smislu i ona ukljuuje sve gospodarske i
drutvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan
nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem
poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog
boravka domaih i inozemnih turista.[footnoteRef:2] [2: Pirjevec,
1998]
1.2. Turistika potranja
Turistika potranja je koliina robe i usluga koja se nudi
turistima na odreenom turistikom tritu, u odreeno vrijeme i po
odreenoj cijeni . Turist je zainteresiran i voljan kupiti sve to mu
u tom trenutku izgleda privlano,korisno ili jeftino, to e mu biti
uspomena na dotini boravak, a i na samu satisfakciju njegovih
potreba i elja.Turistika potranja se za potrebe turistike
statistike najee definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u
turistikim kretanjima, ili se eli ukljuiti u turistika kretanja, da
bi koristile razliite turistike usluge u mjestima izvan svoje
uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade.[footnoteRef:3] [3: Cooper
et al., 1998]
Tri kljune injenice koje se veu uz turistiku potranju: na
potranju moe utjecati vie imbenika, a ne samo cijena potranju ne
ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i
one osobe koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu
ukljuiti turistika potranja determinira odnose na turistikom
tritu
Slika 2 Faktori koji utjeu na turistiku potranju
1.2.1. Podjele turistike potranje
Podjela turistike potranje: Idealna potranja ine je svi
stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u
turistika kretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu
ukljuiti u turistika kretanja. Potencijalna potranja predstavlja
sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da
zadovolje svoje turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu
odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u turistika kretanja.
Realna potranja to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili
dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroe za
zadovoljenje turistikih potreba. Efektivna potranja predstavlja
onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike
ponude (receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem
smislu, odreenog pruatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo
u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge.
1.2.2. Karakteristike turistike potranje
Karakteristike turistike potranje: dislociranost heterogenost
elastinost dinaminost sezonalnost
Dislociranost turistike potranje od turistike ponude uvjetuje
koritenje transportnog sustava, koritenje marketinkih aktivnosti,
ali i uvjetuje bitno razliite odnose na relaciji ponuda
potranja
1.3. Turistika destinacija
Kada se govori o turistikoj destinaciji treba rei da ona ima,
kao i sam pojam turizma, prilino kompleksno znaenje, te da kao
pojava zavisi od irokog raspona faktora i da u utjee na pravac
sveopeg razvoja prostora, ali i drutva. Meutim, prije nego to bi se
bilo ta dalje reklo, potrebno je odgovoriti na pitanje: ta je to
turistika destinacija? U tom kontekstu se moe rei da je turistika
destinacija ono mjesto koje svojim prirodnim i antropogenim
resursima privlai veliki broj turista. Isto tako, treba istaknuti
da sam termin destinacija potjee od latinske rijei destinati to
znai odreenje, opredjeljenje, namjena, krajnji cilj, odredite
[footnoteRef:4], to je potpuno u skladu sa definicijom turizma,
koja u prvi plan pored kretanja i potronje istie upravo prostor kao
krajnji cilj, odnosno odredite, na kojem se u skladu sa potrebama i
opredjeljenjem vre razliite aktivnosti. Ipak, ovako kompleksan
pojam zahtijeva i neto sadrajniju i kompletniju definiciju, pa se
tako pod turistikom destinacijom podrazumijeva manje ili vie
zaokruena geografska cjelina koja raspolae atraktivnim, receptivnim
i komunikativnim faktorima, to jest svim onim prirodnim, drutvenim,
antropogenim, kulturno-povijesnim i pretpostavkama za smjetaj,
prehranu, odmor i rekreaciju, kao i zdravlje turista, to ustvari
predstavlja izgraenu i zaokruenu turistiku ponudu [footnoteRef:5].U
tom smislu treba rei da prostor, koji je u poetku razvoja turizma
zadovoljavao osnovne potrebe za odmorom i rekreacijom, danas mora
posjedovati izuzetne specifinosti da bi zainteresirao heterogenu
turistiku potranju, a svi dijelovi ukupne turistike ponude moraju
zadovoljiti visoke kriterije i standarde kvaliteta[footnoteRef:6].
Meutim, upravo postojanje prirodnih i antropogenih atraktivnosti
utjecalo je da pojedine destinacije ponu privlaiti turiste, iz ega
proizilazi da nisu sve atraktivnosti prethodno napravljene da bi
potom privukle turiste, nego da je upravo bilo obrnuto. [4: Klai,
1999, 276] [5: Baki, 2000] [6: teti, 2000]
Dakle, bilo da su postojale prije pojave turizma, u modernom
smislu te rijei, ili ih je ovjek izgradio radi privlaenja turista,
atraktivnosti ili atraktivni faktori se mogu podijeliti na:1.
KOMUNALNO (zooloki vrt, safari park, arheoloki lokaliteti )2.
UNUTRANJE (dvorci, palae)3. PRIRODNE (reljef, klima,
hidrografija)4. ANTROPOGENE (kulturno-povijesni spomenici, muzeji,
galerije)5. PRIMARNE ATRAKTIVNOSTI6. SEKUNDARNE ATRAKTIVNOSTI
Navedene atraktivnosti zavisno od svojih oblika i znaaja mogu imati
iru ili uu zonu, odnosno djelovati na irem ili uem podruju, pa se u
tom smislu mogu podijeliti na primarne i sekundarne. U zavisnosti
od toga da li atraktivnost koja ini okosnicu jedne destinacije ima
primarni ili sekundarni znaaj, moe se govoriti o primarnoj ili
sekundarnoj destinaciji. Primarne destinacije su zahvaljujui svojim
atraktivnostima sposobne da privuku veliki broj turista. To ustvari
znai da ove destinacije svojom atraktivnim, receptivnim i prometnim
faktorima zadovoljavaju osnovne kulturno-rekreativne potrebe
gostiju, to znai da pri turistikom kretanju predstavljaju
samostalan turistiki motiv. Za razliku od njih sekundarne
destinacije posjeduju, najee jednu od itavog korpusa atraktivnosti,
koje mogu privui turiste samo na krai boravak. One se obino nalaze
izmeu primarnih destinacija, pa se vrlo esto radi o mjestima na
tranzitnim putevima[footnoteRef:7] . [7: teti, 2000]
2. Model koncepcije razvoja Zagreba u okviru Republike
Hrvatske
Teorijski gledano, kada govorimo o modelu koncepcije razvoja,
govorimo o kvalitativnome odgovoru poduzea na trine izazove (prema
Stipanovi, 2006.). Jednostavnim laikim jezikom objanjeno, radi se o
tome koliko dobro odreeno poduzee reagira na promjene i zahtjeve
trita. O nainu na koji ono reagira na promjene, ovisi koliko e se
dobro poduzee razvijati. Isto se dogaa sa svim turistikim
poduzeima, pa i sa turizmom u cjelini. Model koncepcije razvoja u
sebi sadri koncepciju razvoja, strategiju razvoja, sustav razvoja
poslovanja i poslovnu politiku, o emu emo neto detaljnije govoriti
na primjerima pisanih dokumenata i ukljuivanja svih dionika na
primjeru grada Zagreba u okviru pisanih slubenih dokumenata koji se
odnose na razvoj turizma u Republici Hrvatskoj.Grad Zagreb kao
urbana sredina u samome srcu kontinentalnoga dijela Republike
Hrvatske predstavlja milijunski glavni grad nae drave. Budui da je
geografskim poloajem izdvojen od obalnoga podruja drave, koje je
tijekom prologa stoljea bilo vrlo atraktivno turistima, postavlja
se pitanje to on moe ponuditi turistima, kako i u kojem smjeru se
treba razvijati da bi privukao turiste i odgovorio na njihove elje
i zanimanja. Da bismo to utvrdili, promotrit emo sljedee slubene
dokumente na razini drave: Strategiju razvoja turizma Republike
Hrvatske do 2020. godine- nacrt prijedloga (2013.), Ljudski
potencijali u turizmu (Strukturni fondovi i provedba razvoja
strategije razvoja turizma (2013.), Glavni plan i strategija
razvoja turizma Republike Hrvatske (2012.), te na razini grada:
Zagrebplan: Razvojna strategija Grada Zagreba: ciljevi i prioriteti
razvoja do 2020. (2012.) i Procjenu turistike potronje u gradu
Zagrebu u 2009. godini (2010.). U sljedeim potpoglavljima
pojanjavamo pojmove koncepcije, strategije, sustava razvoja
poslovanja i poslovne politike grada Zagreba.2.1. Koncepcija
razvoja: kvantitativna i kvalitativna analiza sadanjeg stanja
to je to koncepcija razvoja? Prema Stipanovi (2006.), radi se o
skupu pravila i principa o kojima ovisi koja e se strategija
odabrati, za koji e se sustav odluiti, te koja e se poslovna
politika primijeniti da bi se ostvario odreeni cilj u podruju
turizma. Radi se o pisanome dokumentu koji mora sadravati odreene
ciljeve, naine na koje e se ti ciljevi ostvariti, sredstva i
mogunosti ostvarivanja. Ukratko, to je pomno nainjen plan koji
proizlazi iz kvantitativne i kvalitativne analize trenutnoga stanja
u turizmu. Prvo emo opisati dokumente koji analiziraju prolo i
sadanje stanje u turizmu grada Zagreba. Potom emo opisati slubene
dokumente koji na razini cijele drave i grada. Kakvo je sadanje
stanje u turistikim podrujima Republike Hrvatske? Govorimo o proloj
i prvome tromjeseju 2013. godine. Opirnu kvantitativnu i
kvalitativnu situaciju hrvatskoga turizma objavio je 2013. godine
Institut za turizam u brouri Hrvatski turizam u brojkama. Analiza
podataka turistikoga prometa u 2012. godini u turistikim podrujima
Hrvatske pokazuje znatan porast turistike potranje u svakom od
turistikih podruja. Zanimljivo je da je Zagreb, osim Dubrovakoga
podruja, imao natprosjenu stopu rasta u prvom tromjeseju i to od
14%. Za Zagreb je osobito uspjean bio oujak kada je ostvareno oko
94 000 noenja, to je 18% vie nego u oujku prole godine. U ukupnim
noenjima prvog tromjeseja Zagreb ima udio od 18%, to je vidljivo iz
slikovnoga prikaza na karti Hrvatske: Grafiki prikaz 1 Struktura
noenja prema turistikim regijama u prvom tromjeseju 2013. godine
(Institut za turizam, 2013:6)
Vanost turizma u privredi Republike Hrvatske je u injenici da je
neto prihod od putovanja u etvrtom tromjeseju 2012. godine bio 396
milijuna eura. Na strani rashoda zabiljeen je porast od 4,5% kojemu
su doprinijeli trokovi hrvatskih graana na putovanjima u inozemstvu
iz osobnih razloga. Kvantitativne i kvalitativne podatke o
trendovima turizma u Zagrebu prikupljaju se sustavno od 1987.
godine u seriji TOMAS istraivanja koje provodi Institut za turizam.
Osnovni je cilj istraivanja prikupiti pouzdane i aktualne
kvalitativne i kvantitativne podatke o turistikoj potranji grada
Zagreba. Sadraj istraivanja obuhvaa sociodemografske podatke o
gostu, motivaciju za dolazak, obiljeja putovanja i boravka u
Zagrebu, trokove boravka te stavove o ponudi, odnosno stupanj
zadovoljstva ponudom Zagreba. Najnovije je istraivanje, objavljeno
krajem 2013. godine, pokazalo kako u Zagreb, kao sve privlanije
odredite, dolaze gosti prosjene dobi od 42 godine, njih 58 posto
imaju izmeu 26 i 45 godina, a gotovo dvije treine (65 %) ih je
fakultetski obrazovanih i isto toliko ih ima mjesena primanja
kuanstva iznad 2000 eura. Najvanija trita turistikog Zagreba su:
domae (19 %), Njemaka i SAD (po 6 %) i Italija (5 %). Prosjeni
dnevni izdaci hotelskog gosta u Zagrebu iznose 123 eura, od ega se
najvie izdvaja za smjetaj (62% ili 76 eura), hranu i pie u
ugostiteljskim objektima (17% ili 21 euro) i kupnju (11% ili 14
eura), dok je 111 eura prosjena potronja svih gostiju (u hotelima,
hostelima i privatnom smjetaju). Veina gostiju odlazi u kavane i
kafie (79%) te restorane (74%; ne ukljuujui restorane brze
prehrane), a svaki trei i u trgovake centre. Zato turisti dolaze u
Zagreb? Osnovni motiv posjeta Zagrebu su poslovne obveze (47 %), a
slijede nova iskustva i doivljaji, kratki odmor u gradu, zabava i
upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (18 %). Prvi put u
Zagreb dolazi 60 posto inozemnih gostiju, a 49 posto ih je prvi put
u Hrvatskoj. Na koji nain turisti uope neto saznaju o Zagrebu?
Informacije o odreditu 64 posto posjetitelja prikuplja putem
interneta, slijede tiskani turistiki vodii, broure, oglasi i
plakati, prijanji boravak i preporuke rodbine ili prijatelja (11
%). Kako turisti dolaze u Zagreb? Vie od dvije treine gostiju
samostalno organizira putovanje u Zagreb, a zabiljeen je znatan
porast dolazaka zrakoplovom (58 %), dok njih 32 % dolazi
automobilom. to cijene zagrebaki gosti, ime su posebno zadovoljni?
Gosti zagrebakih hotela zadovoljni su svim elementima smjetaja;
najvie ocijenjeni su ljubaznost osoblja u hotelu i kvaliteta
usluga. Zagreb je percipiran kao odredite pogodno za kratki odmor,
slikovit i s dobrom ponudom kulturnih znamenitosti i gastronomije.
Istraivanje pokazuje da gosti nekim stvarima nisu zadovoljni. To je
dobar pokazatelj to treba mijenjati u turistikoj ponudi Zagreba.
Najloije je ocijenjena ponuda suvenira, sadraji za zabavu i ponuda
ulinih dogaanja. Osobna sigurnost, gostoljubivost stanovnika te
ljubaznost osoblja javnih slubi i turistiko-informativnih centara
visoko su ocijenjeni elementi ponude. Elementi gradske
infrastrukture najloije su ocijenjeni skup elemenata turistike
ponude grada; najloije ocijenjeni su razmjetaj i jasnoa putokaza i
parkirne mogunosti. Jedan od najizraenijih trendova u razdoblju
provoenja istraivanja TOMAS Zagreb (od 1998. do 2012. godine) je
onaj koji govori u prilog sve izrazitijem pozicioniranju Zagreba
kao destinacije za kratki, gradski odmor. Posjetitelji tako sve ee
usporeuju Zagreb u svim elementima njegove ponude s drugim uspjenim
destinacijama, to se moe smatrati velikim postignuem turizma u
glavnome gradu Republike Hrvatske. Svi prikupljeni kvantitativni i
kvalitativni podatci vani su za prepoznavanje glavnih trendova u
turizmu. Analiza trendova pomae turistikim zemljama kritiku
procjenu vlastitoga poloaja na turistikom tritu te spoznavanje koje
se promjene na tritu dogaaju kako bi se mogle to bre prilagoditi
tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom. U svjetskim
istraivanjima uoavamo da, iako trend provoenja odmora i rekreacija
na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera jo uvijek dominira na
tritu, ipak su uoljive neke znaajne promjene u nainu provoenja
odmora pa se sve vie trai mogunost bavljenja raznim aktivnostima na
odmoru s kojima se povezuju doivljaji koji se pamte. Dananja
suvremena svjetska istraivanja demografskih podataka, primjer World
Travel Monitor, 2003, pokazuju sve vei porast starije turistike
populacije od 45 i vie godina. Oni ee putuju, nerijetko biraju
destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka, due
ostaju na odmoru, kombiniraju dvije ili vie destinacija na jednom
putovanju, ele sudjelovati u razliitim aktivnostima i troe vie na
putovanju. Ukoliko su nam poznata svjetska i lokalna istraivanja i
podatci, to moemo oekivati u budunosti?
2.2. Strategija razvoja - preduvjeti razvoja turizma Zagreba
(prirodni, drutveni, demografski)
Promjene u turistikim trendovima u svijetu povezane su uz
demografske i ostale vrijednosti. Istraivanja u svijetu pokazuju da
e promjene u demografskoj strukturi stanovnitva znaajno utjecati i
na vrstu ili oblik turistikih kretanja u narednim desetljeima. Tako
se sada ve uoava trend rasta turistike potranje za prvoklasnim
hotelima na svim turistikim tritima, rast potranje za srednju
kategoriju hotela, porast zanimanja turistike potranje za
paket-aranmanima te booking pojedinanih usluga putem Interneta.
Promjene sustava vrijednosti takoer bitno utjeu na promjene u
karakteru i strukturi turistike potranje. Tako sve vie ljudi
postaje ekoloki svjesno i tei da ekoloku ravnoteu osjeti i u njoj
uiva barem na odmoru. Povean je osjeaj za kvalitetu ivota, pa su
stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu. Poveana je
osjetljivost turistikih potroaa na cijene i kontinuirani zahtjevi
za viom kvalitetom usluge. Uoava se injenica da turistiki potroai
postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu
specifinim oblicima turizma u potrazi za novim doivljajima. Poveana
je potranja za kulturnim dogaanjima kao to su tematske izlobe,
koncerti, kazaline predstave, razliiti sajmovi, ali i takozvanim
kongresnim turizmom. Osnovne karakteristike trendova u turizmu
danas su sigurnost, zdravlje, ekologija, znanje (znanost) i
kultura. Prema svemu navedenome, zanima nas strategija turizma za
nau zemlju, s posebnim zanimanjem za Zagreb.Glavni plan i
strategija razvoja turizma Republike Hrvatske (Hrvatska gospodarska
komora, Zagreb, 2012.) prikazuje novu razvojnu viziju hrvatskoga
turizma koja sadri mehanizme za provedbu i monitoring. Pomou raznih
istraivakih metoda, kao to su SWOT i PEST analiza i razvojni
scenariji, utvreno je trenutno stanje to se tie ponude. Uoene su
vane snage, ali i slabosti hrvatskoga turizma. Neki od ciljeva su i
bre razvijanje turizma na kontinentu, optimizirati sezonu, ouvati
kulturu i okoli. Glavni se plan razvoja odnosi na vrijeme do 2020.
godine. Jedan od planova je i brendiranje, koje izmeu ostaloga
ukljuuje i turizam u Zagrebu, zbog primjerice, autentinosti -
kulturno-povijesno nasljee i tradicija izrazito su prisutni u
svakodnevnom ivotu na brojne naine, posebice u hrani i vinu,
obiajima i slavljima, arhitekturi i ambijentu glavnoga grada kao
jednoga od europskih glavnih gradova. Brendiranje grada Zagreba,
koje u budunosti treba intenzivno nastaviti, temelji se na sljedeim
principima:1) Glavni grad Zagreb je najvei hrvatski grad, politiko,
gospodarsko, kulturno isveuilino sredite zemlje, ali ujedno i
izuzetno sadrajan grad s bogatom koncertnom,kazalinom i muzejskom
ponudom, impresivnom festivalskom scenom (npr.muzika, film,
kazalite, ulini festivali), stalno rastuom gastro ponudom tebrojnim
sadrajima za kupovinu.2) Spoj Srednje Europe i Jadrana geografski i
kulturoloki dijelom Srednje Europe,sa svojom baroknom i secesijskom
arhitekturom, uvrijeenim graanskim pravilimaredu i lijepom ponaanju
te sveprisutnim slastiarnama, Zagreb je ujedno i grad sizraenim
duhom juga oitim u strasti prema ivotu na ulici i u kafiu,
ureivanjemza picu ili obilascima ponajboljih ribarnica i ribljih
restorana u zemlji.3) Povijesni grad Zagreb je zanimljiv sklop
razliitih povijesnih cjelina, a istiu seinzi man srednjovjekovni
Gornji grad s brojnim palaama i crkvama, Donji grad, spoetka 19.
st., iji trgovi i zeleni pojas gradskih parkova danas ine sredite
grada,ali i moderan Novi Zagreb preko Save.4) Grad po mjeri ovjeka
u Zagrebu se svuda moe pjeice, siguran je, pun parkova,ukljuujui PP
Medvednica koji gotovo da ulazi u sredite grada, mnotvo je kafiai
kavana za druenje, lako je sresti poznanike.5) Kozmopolitski grad
Zagreb je graanin svijeta. Ovdje se uju i govore razni
svjetskijezici, gledaju najnoviji filmovi, sluaju vodei svjetski
sastavi, prate se moda isvjetska zbivanja.Koje su koristi za
turiste? 1) Racionalne: Dostupnost, posjet jednom od novih glavnih
gradova Europe, sadrajankratki boravak, nova iskustva, poslovne
obaveze2) Emotivne: Otkrivanje, ugoda, prisnost, iznenaenjeIzraen
je sredinji identitet Zagreba: Zagreb je mjesto susreta, armantan,
intiman i vibrantan glavni grad. Spajajui razliite kulturoloke
utjecaje, on je istovremeno dovoljno velik da bude sadrajan i
zanimljiv i dovoljno malen da bude nadasve ugodan, topao i
intiman.Polazei od postojeih obiljeja hrvatske turistike ponude te
od potencijala za njezin daljnji razvoj, odreeno je deset
proizvodnih grupa koji zajedno sainjavaju sustav turistikih
proizvoda Hrvatske. Oni koji su vani za Zagreb su: kulturni
turizam, poslovni turizam i posebni proizvodi, gradski turizam i
turizam batine. Kulturni turizam i promocija Hrvatske putem
kulturne batine sustavno se razvijaju od poetka 21. stoljea nakon
usvajanja Strategije kulturnog turizma, koju je usvojila Vlada RH
2003. godine. Gradski turizam obuhvaa posjete gradovima i
metropolama, usmjeruje se na spomenike i muzeje, ali i na gradska
zabavna dogaanja. Zagreb kao glavni grad RH je primarna destinacija
gradskog turizma u naoj zemlji i to za turiste iz SAD, Njemake,
Italije, Velike Britanije, Francuske i panjolske, ali i Kine i
Rusije. Kada govorimo o turizmu batine, Zagreb se treba tritu
turizma ponuditi u smislu ponude obilaska svjetovnih i sakralnih
kulturno-povijesnih znamenitosti, muzeja i galerija. Za Zagreb bi u
budunosti takoer trebao biti vaan i turizam dogaanja. Suvremeni
trendovi ukazuju da posjetitelji urbanih sredina najvie uivaju u
atmosferi koja se stvara raznim dogaanjima. To mogu biti ulini
festivali, koncertna dogaanja, sajmovi, festivali vezani uz
razliite vrste filmova i slino. Jedna od najnovijih ponuda Zagreba
je Advent u Zagrebu koji se provodi ve treu godinu za redom i tako
poinje ozbiljno konkurirati Beu i Grazu. Zagreb bi trebao razvijati
takozvani gradski turizam. On se razvija su veim gradovima, a
turistika ponuda objedinjava kulturno-zabavne sadraje i razna
dogaanja stvarajui ivahnu gradsku atmosfera te mogunost posjete u
veem dijelu godine. Stoga se ulau napori u poveanje prometne
dostupnosti i promocije Zagreba kao jedne od europskih
metropola.
2.3. Strategija razvoja turizma grada Zagreba
Na temelju brojnih svjetskih i domaih istraivanja utvreno je da
postoji i da e se dalje razvijati velika potranja gostiju iz
europskih i euroazijskih zemalja te Sjeverne Amerike. Potroaki
segment ukazuje na mlade od 18 do 24 godina, mlade parove od 25 do
35 godina, turiste zrele dobi od 50 do 65 godina i turiste tree
dobi koji su stariji od 65 godina. Strategija razvoja stoga predvia
ulaganja u kulturna, zabavna i sportska dogaanja, izlobe, festivale
i suvremenu kulturnu gradsku produkciju. Zagreb moe ponuditi
odreene gradske zone prepoznatljive kao kulturno-zabavne etvrti s
koncentracijom kulturnih i zabavnih sadraja. Primjer je Tkalieva
ulica, u kojoj se osim ugodnih malih restorana i kavana nude i
tematski turistiki obilasci u duhu prolih vremena. Jedan od
zanimljivih projekata bi trebao biti i ulini festival Cest iz d
best. Zagreb moe ponuditi mnogo i u okviru podruja turizma batine.
Brendiranje ukljuuje i povijesne sadraje koji se uklapaju u
suvremene. Jedan od novih primjera je smjena povijesne strae,
Poasne satnije Kravat pukovnije, u starom dijelu Zagreba, pri kojoj
se promovira povijest hrvatske kravate. Glavni grad Hrvatske
odgovara profilu potranje i ponude u okviru takozvanoga turizma
dogaanja. U njemu se predvia njegovanje lokalnih dogaanja,
obrazovanje lokalnih dionika, postojeih nositelja organizacije
manifestacija, kreiranje on-line informacijsko-prodajne platforme
specijalizirane za dogaanja i slino. Ve samim pregledom
internetskih stranica Turistike zajednice grada Zagreba vidljivo je
da su stranice vrlo atraktivne, grafiki pregledne i da pruaju puno
informacija turistima te tako poveavaju mogunost upoznavanja s
turistikom ponudom grada Zagreba. Priklanjanje suvremenim
trendovima vidljivo je iz razliitih poveznica na drutvene mree:
facebook, twiter i slino. Stranice se mogu pregledavati na 15
stranih jezika, izmeu ostaloga na engleskom, njemakom, japanskom,
talijanskomJedna od najnovijih vijesti je reklamiranje Zagreba kao
rodnoga grada jednoga od najboljih sladoleda na svijetu (radi se o
nagraenome proizvodu tvornice Ledo iz Zagreba), to moe biti
zanimljivo obiteljima s djecom.Grad Zagreb moe puno toga ponuditi i
u podruju zimskoga turizma s obzirom na blizinu skijalita na
Sljemenu, podsjetimo se samo na skijaki dogaaj sezone u sijenju,
Snjenu kraljicu, koja se organizira ve deset godina i privlai
zaljubljenike u skijaki sport. Na kraju, Zagreb moe puno toga
ponuditi i na podruju poslovnoga, bolje reeno kongresnoga turizma.
On nudi raspoloive namjenski graene multifunkcionalne kongresne
centre, mogunost prilagoavanja drugih zanimljivih objekata
kongresnoj namjeni i kvalitetne tehnike opreme te kvalitetu
profesionalnih usluga. Osim toga, moe odgovoriti sve veoj potranji
za hotelsko-ugostiteljskim faktorima. Udio poslovnog turizma u
ukupnim meunarodnim putovanjima procjenjuje se na 15%, a Zagreb moe
ponuditi kapacitete za due skupove s vie sudionika, kao i za krae
skupove s manje sudionika jer je vrlo povoljno smjeten u sreditu
drave i prometno dobro povezan i izuzetno pristupan. Uz dva
konferencijska centra srednje veliine (Adris Centar, Rovinj i Hypo
Expo, Zagreb) i nekoliko manjih (npr. Forum, Zagreb), zatim
sajamske (npr. Zagrebaki velesajam) i odreene nenamjenske prostore
(npr. koncertne dvorane, muzeji), kongresna ponuda je koncentrirana
u brojnim hotelskim centrima. Ipak, potranja za pravim kongresnim
centrom je oito prisutna, jer inozemni partneri ukazuju na taj
nedostatak kada ocjenjuju potencijal Hrvatske na meunarodnom
kongresnom tritu openito. Zagreb se predvia kao mjesto izgradnje
jednog veeg multifunkcionalnog kongresno-izlobenog centra (tzv.
smart centar), kapaciteta oko 1000 sjedeih mjesta za plenarna
dogaanja uz inovaciju ponude kroz fleksibilnije mogunosti koritenja
alternativnih objekata. Ono to se istie u planu razvoja do 2020.
godine je i omladinski turizam. Zagreb ve sada ima nekoliko
hostela, a potranja za njima je sve vea.
3. Novi trendovi razvoja potranje i ponude u Zagrebu
Prema Stipanoviu (godina), u 21. stoljeu hotelsko-turistiko
poduzee treba aktivno kreirati budunost u funkciji ostvarenja
konkurentskih prednosti. Cilj je primijeniti nove strateke trendove
u funkciji izvrsnosti, rasta i razvoja. Koji se od ranije navedenih
trendova razvoja turizma u Zagrebu vani dionicima i stvarateljima
politike? Grad Zagreb prepoznaje nove trendove u turistikoj
potranji: promjene u starosnoj slici turista, zemlje iz kojih
turisti dolaze, njihove stavove i primjedbe te savjete za
poboljanjem ponude. Istraivanja pokazuju da sve vie posjetitelja u
Zagreb dolazi zbog turizma, a ne iz poslovnih razloga. Grafiki
prikaz 2 Trendovi dolazaka na temelju motivacije posjetitelja
Zagreba od 1998. do 2008. godine prema TOMAS istraivanju
(2009.)
Statistiki podatci pokazuju veliki razvoj zanimanja za turistike
ponude Zagreba u oujku 2013. godine. Kakva je razvojna politika
grada Zagreba? Provedba razvojne strategije Zagreba zahtijeva
suradnju sredinje dravne i gradske vlasti, ali i suradnju razliitih
tijela uprave, institucija i poduzea na lokalnoj razini i svih
dionika na lokalnoj razini. Dokument ZagrebPlan, Razvojna
strategija Grada Zagreba, ciljevi i prioriteti razvoja do 2020.
predstavlja izvadak iz usvojene Razvojne strategije Grada Zagreba
iz 2012. godine. To su vizije, ciljevi i prioriteti te znaajni
projekti i aktivnosti kojima se oni postepeno ostvaruju. Pri tome
se rauna s mobilizacijom svih potencijala drutva, a posebice
mladih. Osim toga, provedbu planiranoga na podruju turizma
osiguravaju i turistike zajednice, zatim kulturne i javne
institucije. Razvoj turizma kao mjera pojavljuje se unutar
stratekoga cilja vezanoga za konkurentno gospodarstvo. Koji je
trenutni poloaj Zagreba u odnosu na konkurenciju? Slika 3 Poloaj
Zagreba u konkurentskom okruenju tijekom 2006. godine (TOMAS
istraivanje, 2009.)
Tijekom sljedeih sedam godina, do 2020. godine, Zagreb e
nastojati razviti gospodarstvo temeljeno na znanju, inovacijama i
kvaliteti ponude roba i usluga. Svrha razvoja turizma je
pozicioniranje turizma kao potencijala rasta, izvora blagostanja,
urbane regeneracije i rasta kvalitete ivota vlastitih stanovnika.
Cilj je mjere smjetanje Zagreba kao nove srednjeeuropske turistike
destinacije s odreenim identitetom. Kao rezultat bi se smatralo
prepoznavanje Zagreba kao turistike destinacije i poveanje prihoda
od turizma. To bi imalo i razvojni uinak: pozicioniranje Zagreba
kao visoko kvalitetnog turistikog odredita u regiji, kroz ope
unaprjeenje ugostiteljstva, hotelijerstva i slino. Namjera je da
Zagreb poslui kao primjer dobre prakse ostalim kontinentalnim
gradovima i pokreta budueg razvoja turizma u regiji. Pri tome se
planira sljedee: kongresni centar Zagreb, Terme Zagreb u Blatu,
modernizacija Zoolokog vrta, Zagrebaki BioPark na prostoru Savske
Opatovine, Aquarium Zagreb te Zagreb kao grad mladih meunarodni
centar za edukaciju djece iz Jugoistone Europe; te Muzej osjeta u
tunelu Gri. Zagreb bi se trebao razvijati kao sredite
turistiko-rekreativnog turizma, te grada s bogatim i ouvanim
prirodnim vrijednostima. Predvia se i rast prihoda od turizma u
BDP-u grada. Isto tako, razmilja se o razvoju zdravstvenoga turizma
za starije osobe. U promiljanju o onome to suvremeni turisti
zahtijevaju od turistikoga odredita, Zagreb uzima u obzir i
okruenje. To je Zagrebaka upanija i oblinja Krapinsko-zagorska
upanija koje mogu pridonijeti razvoju turizma u Zagrebu. Na koji
nain? Promilja se o odreivanju Zagreba kao promotivnoga sredita za
lokalne poljoprivredne i umske proizvode. Potrebno je razvijati i
selektivne oblike turizma, posebno s obzirom na potrebe i elje
stanovnika grada i turista. Iz svega je vidljivo da su u plan
razvoja ukljuene i strategije razvoja koje se odnose na naine na
koje e se promjene ostvarivati. Isto tako su predviene i
institucije te svi dionici: od lokalnih dionika i stvaratelja
politike do Vlade Republike Hrvatske. Za daljnji razvoj praenja
suvremenih trendova u turizmu, svi zainteresirani u gradu Zagrebu
trebaju u budunosti nastaviti obavljati procjena ekonomskih uinaka
turizma na gospodarstvo Zagreba, izvoditi benchmarking studije,
provoditi detaljnija istraivanja zadovoljstva, potronje, te
nastaviti provoditi istraivanje imida, prepoznatljivosti Zagreba,
na inozemnim tritima. Operativne strategije ukljuuju: marketing,
razvoj turistike ponude, investicije, razvoj ljudskih potencijala i
upravljanje procesima.ZAKLJUAK
Poetkom 21. stoljea uoavaju se novi trendovi u svjetskome
turizmu koji su zamjetni i na podruju Republike Hrvatske. Upravo
stoga je potrebna pomna analiza trenutnoga stanja, pravilno
planiranje buduega razvoja, postavljanje ciljeva, strategije
razvoja i mjere ostvarivanja. Zagreb se u posljednje vrijeme razvio
u najvee turistiko sredite kontinentalne Hrvatske. Bogato povijesno
nasljee, kulturna batina i geografski poloaj preduvjeti su razvoja
turizma, posebno kongresnoga. Zagreb ima razvijenu kulturnu ponudu,
kulturne manifestacije meunarodnoga i nacionalnoga karaktera,
dvoranske kapacitete za vrhunska kulturna i sportska dogaanja. Ono
to je takoer znaajno je socijalna osjetljivost politike grada
Zagreba. Relativno snaan financijski kapacitet grada, lanstvo u
brojnim i meunarodnim udrugama i mreama europskih gradova, te
struni kapaciteti uprave grada vaan su preduvjet razvoja turizma u
smislu praenja novih trendova.
LITERATURA
orak, S. i Marui, Z. (2009.) TOMAS 2008. Zagreb: Trendovi
obiljeja turistike potranje u Zagrebu 1998. 2008. Zagreb: Institut
za turizam.
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2008-TOMAS-ZAGREB-2008.pdf;
stranica posjeena 4. 1. 2014.)Marui, Z., Ivandi, N., orak, S., Koi,
I., Sever, I. (2010.) Procjena turistike potronje u Gradu Zagrebu u
2009. godini. Zagreb: Institut za turizam.Institut za turizam
(2012.) Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike
Hrvatske. Izvjetaj 9. Marketing koncepcija turistikog razvoja.
Zagreb. Institut za turizam (2013.) Hrvatski turizam u brojkama.
Croatian tourism in numbers. Institut za turizam, 1. Stipanovi, C.
Novi strateki trendovi hotelsko-turistikih poduzea.
(http://fmtu.lumens5plus.com/sites/fmtu.lumens5plus.com/files/25-16747b5869a2ab7785e3a174154bbf3b.pdf;
stranica posjeena 2.1. 2014.) Stipanovi, C. Model koncepcije
razvoja u turizmu
(http://lumens.fthm.hr/edata/2011/16fd5f55-10c2-449c-9c00-ba7efc6b292f.pdf;
stranica posjeena 2. 1. 2014.)Ministarstvo turizma Republike
Hrvatske (2013.) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do
2020. godine. Nacrt prijedloga. (2013.) Zagreb. Narodne novine, 55.
Vrtiprah, V. (2006.): Kulturni resursi kao initelj turistike ponude
u 21. stoljeu, Ekonomska misao i praksa, 2, Fakultet za turizam i
vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 279-296. ZagrebPlan: Razvojna
strategija Grada Zagreba, ciljevi i prioriteti razvoja do 2020.
izvadak iz usvojene Razvojne strategije Grada Zagreba. (2012.)
(http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/zagrebplan-ciljevi i
prioriteti razvoja do 2020.pdf; stranica posjeena 3. 1. 2014.)
Internetske stranice:Dogaanja u Zagrebu
(http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=112&l=h&cat_id=all ;
stranice posjeene 2. 1. 2014.)Ponuda smjetaja u Zagrebu
(http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=284; stranice
posjeene 2. 1. 2014.)Poslovni turizam
(http://www.poslovniturizam.com/destinacije/zagreb/17/posebni-povijesni-prostori/
; stranice posjeene 2. 1. 2014.)Razgledavanje Zagreba
(http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=181 ; stranice posjeene 2. 1.
2014.)Slubene web stranice Kongresnog ureda Turistike zajednice
grada Zagreba (http://www.zagreb-convention.hr/ ; stranice posjeene
2. 1. 2014.)Turistika ponuda Zagreba: slubene web stranice
Turistike zajednice grada Zagreba
(http://www.zagreb-touristinfo.hr/ ; stranice posjeene 2. 1.
2014.)Turizam u Hrvatskoj
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj; stranice
posjeene 2. 1. 2014.)Umjetnike i druge zbirke, donacije gradu
Zagrebu (http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=43241 ; stranice
posjeene 2. 1. 2014.)Veernji list: Turistika sezona u Zagrebu bolja
nego na Jadranu
(http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/turisticka-sezona-u-zagrebu-bolja-nego-na-jadranu-588768stranice
posjeene 2. 1. 2014.)Zagrebaki vremeplov Gornji grad u prolosti
(http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=334; stranice posjeene 2. 1.
2014.)
II2
