Broj 16. Godina II. 14. sijeËnja 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN 1330 - 500XPRINTED IN CROATIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Novi koncept vojnog zdravstva- mobilno, uËinkovito i modularno prilagodljivo

Brigadir Renato Mittermayer, naËelnik Sanitetske uprave GSOS-a RH

V ojnik vojske SiCG SadudinAdroviÊ je tijekom straæe unoÊi s 9. na 10. sijeËnja

smrtno ustrijelio svog nad -re enog doËasnika, nared-nika Jadranka KandiÊa.Uboj stvu je svjedoËio jedanneimenovani vojnik, koji jezajedno s Adro viÊem stra -æario u pod ruËju pod go riË-ke vojarne.

Prema priopÊenjima, istraga je utijeku, ali motivi ubojstva joπ sunerazjaπnjeni.

2

WASHINGTON

A meriËki helikopter SH-60 Seahawk se, tijekom akcije dostavenamirnica u podruËja Indonezije pogoena tsunamijem, 9. sijeËn-ja sruπio pri slijetanju na aerodrom Banda Aceh.

»etvorica Ëlanova posade helikoptera i πestorica putnika pretrpjeli su oz -ljede, meutim, svi su u stabilnom stanju prvo prebaËeni na svoj matiËnibrod, nosaË USS Abraham Lincoln, a zatim na amfibijsko plovilo USSBonhomme Richard, gdje im je medicinska ekipa pruæila struËnu pomoÊ.Devetorica su se vratila na nosaË, dok je zadræan tek jedan.UnatoË nesreÊi i istrazi, aerodrom Banda Aceh ostao je otvoren i prekonjega se kontinuirano obavlja dostava hrane i lijekova najugroæenijima.

K raljevina Belgija je 10. sijeËnjanjemaËkoj tvornici Krauss-Maffei Wegmann sluæbeno po -

tvr dila narudæbu 220 transportnih vozi-la tipa Dingo 2. Vrijednost transakcijeje oko 170 milijuna eura, s tim da pos-toji moguÊnost narudæbe joπ 132istovjetna vozila.Prva vozila bit Êe dostavljena potkraj ove, a ostatak u razdoblju do 2011.godine. Vozila se, inaËe, proizvode u tvornici u Münchenu, uz zajedniËkuparticipaciju njemaËkih i belgijskih dobavljaËa.“Ovaj posao potvruje vodeÊu ulogu naπe tvrtke u proizvodnji oklopnihvozila”, sa zadovoljstvom je izjavio jedan od direktora KMW-a Frank Haun.

A meriËka nuklearna pod -mornica USS San Fran -cisco proπloga se tjed-

na nasukala 560 kilometarajuæno od svoje baze na paci-fiËkom otoku Guamu, na putuprema australskoj luci Bris ba -ne. Tom prilikom poginuo jemor nar John Allen Ashley (24), aozlijeena su joπ 23.Nakon nesreÊe podmornica se us -pjela vratiti u bazu, a nuklearnireaktor nije pretrpio nikakve πtete.Sluæbenih izvjeπÊa o uzrocima nes-

reÊe joπ nema, tek anonimni izvorigovore da je podmornica u punojbrzini, na dubini od oko 120metara, udarila u podvodnu plani -nu koja se ne nalazi na kartamaame riËke mornarice.

P rvi NATO-ov vojnik uEuropi, ameriËki ge -ne ral James Jones (li -

jevo), tijekom svog dvodnev-nog posjeta Bugarskoj (10. i11. sijeËnja) najavio je da ÊeameriËkom Kongresu prepo -

ruËiti “Ëetiri ili pet” vojnih baza u Bugarskoj kao potencijalne toËke smje -π tanja ameriËkih trupa u ovom dijelu Europe. OËekuje se da Êe odluka bitidonesena tijekom veljaËe, a baze koje se spominju kao kandidati su NovoSe lo na istoku zemlje, zraËna baza Bezmer na jugoistoku, baza u luciBourgas na Crnom moru, Ignatievo blizu Plovdiva, pomorska baza Atia teaerodrom Sarafovo, takoer u Bourgasu. Prve tri je sam Jones posjetio11. sijeËnja, a preostale je naveo naËelnik bugarskog glavnog stoæera ge -ne ral Nikola Kolev (desno). “Ovdje ne govorimo o uspostavljanju posebnihameriËkih baza. Ovo je partnerstvo u kojem Êemo imati privilegiju bitizakupnici”, æelio je istaknuti Jones.

Ubojstvo doËasnika u vojarni

Maarski naËelnik glavnog stoæera ge ne -ral pukovnik Zoltan Szenes 6. je si jeË -nja sluæ beno podnio zahtjev za vlastitu

ostavku ministru obrane Ferencu Juhaszu. Kaorazlog je naveo “konceptualna neslaganja okoup ravljanja i zapovijedanja maarskim oruæanimsnagama”. Ministar je prihvatio Szenesovu od lu -ku, i inicirao da se generala umirovi do 1. ve lja -Ëe. Prema najavama, Szenes Êe pre u ze ti posao predavaËa na univer zi -tetu za nacionalnu obranu “Zrinyi Mik los”. UnatoË tome πto je podnioostavku, u intervjuu koji je dao lokalnom vojnom glasilu Szenes je istak -nuo da je “reforma maarskih oruæanih snaga na pravom putu”.

Ostavka naËelnika

Velika belgijska kupovina

Preporuke generala Jonesa

14. sijeËnja 2005.

Smrt podmorniËara

Pad spasilaca

SOFIJA

UTAPAO

PODGORICA

SVIJET

BUDIMPE©TA

Pripremio D. VLAHOVIΔ

MÜNCHEN

Oklopljeni kamioni

Izdaci za vojne nabave u SAD-u

Planom vojnog proraËuna SAD-a za 2005. za kupovinunaoruæanja i vojne opreme predvieno je 74,9 milijardeUSD ili 18,61% od ukupnih izdataka.To je smanjenje uodnosu na prethodne dvije godine, ali se veÊ u iduÊemsrednjoroËnom razdoblju predvia porast izdataka zanabavu, iduÊe godine 79 mlrd USD pa sve do 106 mili-jardi USD (izraæeno u cijenama iz 2005.) koliko bi tre-balo izdvajati u 2009.

Preustroj zdravstva je nuæankako bi se zaπtitila zdravstvenastruka i kako bi se zdravstvoprilagodilo novom konceptuHrvatske vojske...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: 4568-041; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Tijekom protekle godine provedene su 94tranzicijske radionice, Ëime je za 14 premaπengodiπnji plan, a ukupno je radionice pohaalo

1100 izdvojenih osoba. Zaposleno je 228 koris-nika Programa, a oko 250 korisnika pokrenulo

je vlastitu poslovnu djelatnost

S t r a n a 4

S t r a n a 2 0

Suvremena ratna iskustva dovela su do togada se pri nabavi taktiËkih kamiona neizostavno

mora misliti i na moguÊnost postavljanjaoklopa na njih

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

brigadir Renato Mitter -mayer, naËelnik Sani tet -ske uprave GSOS-a RH

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Rezultati Programa SPECTRA u 2004. godini

N o vi kon cept Hrvat ske voj ske tre baslij edi ti i voj no zdra vstvo. Onomo ra bi ti mo bil no i spo sob no brzo

i uË in ko vi to od go vo ri ti na iza zo ve si gur -no snog okruæen ja. Sto ga smo o spe ci fiË -no sti ma zdra vstva u Hrvat skoj voj sci,nuæno sti nje go vog preu stro ja, kao i oulo zi voj nog zdra vstva u meuna rod nimope ra cij ama, raz go va ra li s na Ë el ni komSa ni tet ske upra ve GSOS-a RH bri ga di -rom Re na tom Mit ter ma y e rom.

Ka ko oc jen juj ete po loæaj zdra vstva uHrvat skoj voj ci da nas i za π to je preu -stroj zdra vstva nuæan?

Tij ekom pro π lih go di na, za raz li ku odDo mo vin skog ra ta, do πlo je do zan ema -ri van ja ulo ge zdra vstva u vojs ci i nije sepo sve Êi va lo do vol jno pro sto ra nje go-vom ra zvoju. Preu stroj zrdav stva jenuæan ka ko bi se za π ti ti la zdra vstve nastru ka i ka ko bi se ono pri la go di lo no -vom kon ce ptu Hrvat ske voj ske te bi lo umo guÊ no sti re a li zi ra ti sve za daÊe kojeÊe se pred nje ga u bu duÊ nost po stavl ja ti.Nai me, zdra vstvo kao for ma ci ja moæeusko ro bi ti do da no sa vez ni Ë kim sna ga -ma za za daÊe zdra vstvene eva kua cije ispa π a van ja, a moæe bi ti pri do da no i ci -vil nim struk tu ra ma u sluË aju opas no sti

na vla sti tom te ri to riju, za si gur nostgraana, te u bi lo koj em obli ku os igu -ran ja hu ma ni tar ne po mo Êi. Mo gu seoËe ki va ti i za daÊe po mo Êi sus jed nimdræa va ma, u ub laæa van ju posl je di cameu na rod nog te ro riz ma, a moæe bi tiugra eno i u po stroj be AB KO za π ti te.Od lu ke o preu stroju zdra vstva Hrvat skevoj ske te mel je se na ve li kom is ku stvuvlas tit ih zdra vstve nih sna ga tij ekom Do -mo vin skog ra ta, kao i na opseænoj kom -pa ra ci ji zdra vstve nih su sta va mo der nihvoj ski svi je ta, veÊ Ëla ni ca NA TO sna ga.Cilj preu stro ja je cen tra li za ci ja zdrav -stve nog su sta va. Na taj naË in se πte dibroj zdra vstve nih dje lat ni ka, a uspjeπ noi mo du lar no se po kri vaju sve za daÊe za -pov jed ni π ta va.

Mo du lar na pri la godlji vostKad kaæe te da se zdra vstvo mo ra pri la -go di ti no vom kon ce ptu Hrvat ske voj -ske, πto pod tim po dra zu mij eva te?

To znaËi da zdra vstvo mo ra ima ti ope -ra tiv nu spre mnost i spo sob nost ras po -reivan ja, s na gla skom na mo guÊ nostbrzog i uË in ko vi tog ras po reivan ja uzaj ed ni Ë kim ope ra cij ama sa sna ga masa vez ni ka. Zdra vstvo OS RH tre ba ima tikon tro lu i za pov jed ni π tvo, prikupl jan je

RAZGOVOR

4

Novi koncept vojnog zdravstva - mobilno,uËinkovito i modularno prilagodljivoPreu stroj zdrav stva je nuæan ka ko bi se za π ti ti la zdra vstve na stru ka i ka ko bi se zdrav -

stvo pri la go di lo no vom kon ce ptu Hrvat ske voj ske. To znaËi da zdra vstvo mo ra ima ti

ope ra tiv nu spre mnost i spo sob nost ras po reivan ja, s na gla skom na mo guÊ nost brzog i

uË in ko vi tog ras po reivan ja u zaj ed ni Ë kim ope ra cij ama sa sna ga ma sa vez ni ka. Cilj pre -

u stro ja je cen tra li za ci ja zdra vstve nog su sta va, jer se ta ko πte di broj zdra v stvenih dje -

lat ni ka, a uspjeπ no i mo du lar no se po kri vaju sve za daÊe za pov jed ni π ta va

14. sijeËnja 2005.

brigadir Renato Mittermayer

• preventivna i primarna zdravstvena

zaπtita moraju biti konstantno

dostupne

• prijedlog formiranja tri vojno

- zdravstvena srediπta u Zagrebu,

Splitu i Osijeku

• jaka intencija za slanje vlastitog

medicinskog tima u Afganistan

naËelnikSanitetske uprave GSOS-a RH

Sanitetska uprava GS-a

no vim prij ed lo gom

ustro ja predlaæe for mi -

ranje tri voj no-zdrav -

stve na sre di π ta u Za -

grebu, Spli tu i Osij eku,

ko ji Êe omo gu Êi ti sve

pre gle de u OS RH, od

no vaË en ja, si ste mat skih

pre gle da (re do vi tih, iz -

van red nih), pre gle da za

vo za Ëe, pi ro tehni Ë a re,

za dje lat ni ke ko ji od la -

ze u mi sije, do pre gle da

za iz la zak iz OS RH

Leida PARLOV

Snimio Davor KIRIN

in for ma ci ja, iz vian je, mo bil nost, uË in -ko vi tost i mo du lar nu pri la godlji vost.

©to znaËi mo du lar na pri la godlji vostzdra vstva?

VeÊ duæi niz go di na u voj ska ma svi je tane po stoji kru ta pod je la na voj ne for ma -cije u zdra vstvu, veÊ se sve po stroj bemo gu mo du li ra ti iz vi πe seg me na ta, od -no sno sla ga ti u skla du sa zahtje vom ilipro sud bom upo rabe po stroj be. Te meljnimo dul je za dan, pro cij en jen je od nad -leæne stru ke ko ja mo ra u nje go vom for -mi ran ju ob uhva ti ti sve re le vant ne Ëim -be ni ke. Je dan mo dul je npr. lij eË nik,med. tehni Ë ar, med. tehni Ë ar uj ed no vo -zaË, zdra vstve no vo zi lo odreenog ti pa isva pot reb na opre ma. Pro cij eni vπi za -daÊe, mi te mo du le moæe mo do da va ti iliodu zi ma ti su klad no pot re ba ma u bi lokoj oj si tua ci ji. Vaæno je na po me nu ti dasu mo du li 100% funk cio nal ni, 100%izmjen ji vi i 100% mo bil ni. Na rav no dase to na Ë e lo prim jen juje i na vi π im ra zi -na ma zdra vstvene za π ti te, npr. spe cij ali -sti Ë koj, sa mo se on da dru kË ije odreujumo du li (spe cij ali sti Ë ki tim).

©to sve voj no zdra vstvo in te gri ra i ko jisu to spe ci fi Ë ni zahtje vi zdra vstva uOSRH?

Voj no zdra vstvo in te gri ra me di cin sku,sto ma to lo πku, ve te ri nar sku, far ma ceut -sku, bio ke mij sku, psiho lo πku i prehram -be no - tehno lo πku dje lat nost i me di cin -ski dio AB KO.

Spe ci fi Ë ni zahtje vi zdra vstva OS RHsu kon ti nui ra na voj na ob uka dje lat ni kazdra vstva, zbog dob rog poz na van jaspe ci fiË no sti voj nog zvan ja, vi so ko spe -ci jali zi ra na me di ci na ra da (iz ra zit ut je -caj voj nog zvan ja na oπ teÊ en ja or ga niz -ma), te vi so ko spe cij ali zi ra na spe cij ali -sti Ë ka za π ti ta u bor be noj pot po ri, kriz -nim si tua cij ama, hu ma ni tar nim ak tiv -no sti ma (zlatni sat).

Na Ëe mu se te mel ji prij ed log no vogustro ja zdra vstva?

Prij ed log no vog ustro ja zdra vstvaSanitetske uprave GS-a OSRH te mel jise na iskljuË i vom zdra vstve nom os igu -ran ju pre ven tiv ne, pri mar ne i dij elakon zi lij ar no-spe cij ali sti Ë ke za π ti te unu -tar voj nog su sta va, pri tom neiskljuË uj uÊimo guÊ nost os lan jan ja na ci vil ni zdrav -stve ni su stav, kad je voj ni ne do stu pan.Pre ven tiv na i pri mar na zdra vstve na za π -ti ta mo raju bi ti kon stant no do stu pne

svim naπ im sna ga ma, bez ob zi ra na togdje se dje lat nik na la zi.

Tri voj no - zdra vstve na sre di π ta pono vom ustroju

Koje su naj vaænije prom jene (no vo sti)u prij ed lo gu no vog ustro ja zdra vstva?

Sanitetska uprava GS-a no vim prij e -dlo gom ustro ja predlaæe for mi ranje trivoj no-zdra vstve na sre di π ta u Za grebu,Spli tu i Osij eku, ko ji Êe omo gu Êi ti svepre gle de u OS RH, od no vaË en ja, si ste -mat skih pre gle da (re do vi tih, iz van red -nih), pre gle da za vo za Ëe, pi ro tehni Ë a re,za dje lat ni ke ko ji od la ze u mi sije, dopre gle da za iz la zak iz OS RH. U sre di π -tima Êe se ta koer od po stoj eÊih dje la -tni ka for mi ra ti sva zdra vstve na vi je Êa iko mi sije. Unu tar voj no - zdra vstve nogsre di π ta Za greb na la zi se Za vod za zra -ko plov nu me di ci nu, u VZS-u Split Za -vod za po mor sku me di ci nu, a u VZS-uOsij ek Za vod za me di ci nu ra da ko pnenevoj ske. Cij eli prij ed log te mel ji se nabrzi ni pro ved be zdra vstvene za π ti te iuπte de pro ra Ë un skog no va ca ko ji se dajevanjskim in sti tu cij ama. U prij ed log no -vog ustro ja ula ze i lij eË ni ci spe cij ali stiko ji Êe os im svog po li kli ni Ë kog po sla uVZS-u bi ti do dij el je ni u ku mu la tiv nirad ni od nos KBC-u, gdje Êe re do vi toprak ti ci ra ti svoju stru ku. Ta koer, ti li -jeË ni ci su nam i Ëvrsta spo na pre ma ci -vil nim usta no va ma i omo gu Êa vaju nambræi pro tok pa cij ena ta ko ji imaju pot rebeza sloæe nu spe cij ali sti Ë ku za π ti tu. Uskla du s pot re ba ma Hrvat ske voj ske onise mo gu izu zi ma ti i dod jel ji va ti za spe -cij ali sti Ë ke za daÊe u meuna rod nim mi -rov nim mi sij ama ili na na π em te ri to riju.

RAZGOVOR

514. sijeËnja 2005.

Tij ekom pos je ta obi π ao sam

nje ma Ë ku voj nu bol ni cu

smjeπ te nu u kam pu

Wa rehouse.

Svrha pos je ta bol ni ci bi la je

da vi di mo uv je te u koj ima

naπi pri pad ni ci kon tin gen ta

imaju zdrav stve no zbrin ja -

van je, te da vi di mo mo guÊ -

no sti slan ja na π eg me di cin -

skog ti ma u mi siju. Ne mo -

ram re Êi da su nje ma Ë ki

dje lat ni ci bol ni ce oduπ evl je ni

mo guÊ no π Êu da im naπi

lijeËnici i me di cin ski tehni Ë a -

ri dou u po moÊ

Prigodom posjeta njemaËkoj vojnoj bolnici u kampu Warehouse u Kabulu

RAZGOVOR

614. sijeËnja 2005.

Prij ed lo gom no vog ustro ja pre -dvieno je i for mi ran je za pov jed -ni π tva zdra vstva. Koje bi bi le nje -go ve za daÊe?

Za pov jed ni π tvo zdra vstva mo rausklaiva ti svoje ka pa ci te te, sred -stva i struk tu re, ka ko za pot po ruvla stit ih oruæa nih sna ga, ta ko i sastra nim part ne ri ma, te pri to me sva -ka ko tre ba izbje ga va ti du pli ci ran je.Za pov jed ni π tvo zdra vstva Êe cen tra -li zi ra ti sve sna ge voj nog zdra vstva ina taj Êe se naË in naj ra cio nal nije inaj uË in ko vi tije upravl ja ti ljud skim ima te rij al nim po ten cij ali ma.

Ka ko oc jen juj ete dos ada πn jusu radn ju sa ci vil nim zdra vstve -nim usta no va ma i mo gu li se itu oË e ki va ti ne ke no vi ne?

Ci vil ne zdra vstvene usta no vesu u sam ome po Ë et ku Do mo vin -skog ra ta za pra vo bi le ba za iisho di π te voj nog zdra vstva. Diome di cin skog ka dra tih usta no vafor mi rao je voj ni sa ni tet i sveusta no ve su preπ le na rad u rat -noj she mi zdra vstva. Um reæe -nost ci vil nih me di cin skih cen ta -ra u bi vπ em su sta vu po go do va laje brzoj or ga ni zi ra no sti, te sepre ko Kriz nog stoæe ra zdra vstvaubr zo sve usta no ve stavl jaju uor ga ni zi ra ni su stav. Ka ko smo uje din stve nom in te gri ra nom su -sta vu zdra vstva, a i te melj osi -gu ran ja je zaj ed ni Ë ki pre koHZZO-a, su radn ja sa ci vil nimusta no va ma je dob ra, ali uz os -je Êaj da sla bo par ti ci pi ra mo nji-ho ve po ten cij ale, koje po za kon skojre gu la ti vi moæe mo. Na πa je ten den -ci ja da πto vi πe ovla da mo tim pro -sto rom na obo stra no ra zu mi je van jei su radn ju. Su radn ja sa ci vi li ma jeiz nim no znan stve no vaæna. Sa mona taj naË in naπi Êe lij eË ni ci pra ti tistru ku.

Na ne dav no odræa nom sa stan kudo Ë a sni ka zdra vstvene stru ke re kliste da posl jedn jih ne ko li ko go di napo stoji trend odlje va zdra vstve nogosobl ja iz OS-a. Ka ko to mi sli tesprij eË i ti?

Zdra vstvo OS RH mo ra ima ti kva -li fi ci rane i vi so ko-mo ti vi rane lju deko ji su spo sob ni od go vo ri ti na iza -zo ve si gur no snog okruæen ja ko ji po -

staju sve kom pleks ni ji. At rak tiv nostvoj no - zdra vstvene ka rij ere mo rabi ti os igu ra na ka ko bi se omo gu Êi lonat je can je sa ci vil nim zdra vstvom,te priv la Ë en je no vih, mla dih ka dro -va. Pot reb no je stro go de fi ni ra ti ibo do va ti na pre do van je zdra vstve -nog ka dra kroz OS RH ra di izbje ga -van ja svih ne pra vil no sti, od dod je laËi no va do na pre do van ja na za pov -jed ne i stru kov ne duæno sti. Pu nupo zor nost je pot reb no po sve ti ti i do -Ë a sni Ë kom ka dru, me di cin skimtehni Ë a ri ma te i njih u pot pu no stiukl juË i ti u te meljnu za da Êu, lij eË e -

nje i nje gu pa cij ena ta. Me di cin skitehni Ë a ri Êe u pot pu no sti, pre kosvoje us prav ni ce u do Ë a sni Ë komlan cu, pra ti ti sve po zi tiv ne prom -jene prij ed lo ga no vog ustro ja, ka kou Ëi no vi ma, ta ko i u svom stru kov -nom na pre do van ju.

Pri pre ma me di cin skog ti ma za Af -ga ni stan

Ne dav no ste se vra ti li iz Af ga ni sta -na gdje ste pos je ti li nje ma Ë ku bol -ni cu. Ko ja je bi la svrha pos je ta?

Da, bio sam u pos je tu na π em kon -ti gen tu voj ne po li cije zaj ed no s na -Ëel ni kom GSOS-a RH, rav na tel jemVSA i na Ë el ni kom Upra ve VP-a. Ti -jekom pos je ta obi π ao sam nje ma Ë kuvoj nu bol ni cu smjeπ te nu u kam pu

Wa rehouse. Bol ni ca je go le ma ismjeπ te na je pod πa to ri ma. Ima svupot reb nu opre mu za sa mo stal nofunk ci o ni ran je na te re nu. Po stojeprij emni od je li, svi la bo ra to ri ji, svaopre ma za dij ag no sti ku, ope ra cij skedvo rane, sobe za in ten ziv nu nje gu,itd. Ra zi nu opreml je no sti moæe tenaj bol je os je ti ti kad vi di te da imajuCT ureaj ko ji kod nas imaju sa move li ki cen tri. Svrha pos je ta bol ni cibi la je da vi di mo uv je te u koj imanaπi pri pad ni ci kon tin gen ta imajuzdrav stve no zbrin ja van je, te da vi di -mo mo guÊ no sti slan ja na π eg me di -

cin skog ti ma u mi siju. Ne mo -ram re Êi da su nje ma Ë ki dje lat -ni ci bol ni ce oduπ evl je ni mo guÊ -no π Êu da im naπi lijeËnici i me -di cin ski tehni Ë a ri dou u po -moÊ. Taj tim bi bio ne o vi san ozaj ed ni Ë kom ti mu iz A3 (Ame ri -Ë ko - jad ran ske po vel je).

Ka ko te ku pri pre me oko slan jazaj ed ni Ë kog hrvat sko-ma ke -don sko-al ban skog me di cin skogti ma u Af ga ni stan?

Pri pre me za zaj ed ni Ë ki tim:hrvat sko-ma ke don sko-al ban skiiz A3 in ten zi vi rane su. Ne dav nosmo ima li zaj ed ni Ë ku vjeæbu uMa ke do ni ji ko ja je sluæi la zaupoz na van je eki pa i za us vaj a -nje odreenih stan dar da i zaje -d ni Ë kih pro ce du ra u funk ci o ni -ran ju. Do os mog mjes eca, ka dase pre dvia slan je tog ti ma uAf ga ni stan, pla ni raju se joπ dvase mi na ra, je dan u Al ba ni ji i je -

dan u Ma ke do ni ji te jed na vjeæba uHrvat skoj, i to u πe stom mjes ecu napo li go nu Ga ko vo, gdje bi se de fi ni -tiv no prov je ri la spre mnost ti ma, odpo stavl jan ja me di cin skog πa to ra,vjeæba s ran je ni ci ma i njiho vo he li -ko pter sko iz vlaË en je, sna laæen jezdra vstve nog osobl ja u pri ro di, vjeæ-ba iz upo rabe za π tit nih AB KO sred -sta va, upo ra ba na o ruæan ja za osob -nu za π ti tu i vjeæba za upo ra bu sred -sta va ve ze.

Os im tog zaj ed ni Ë kog ti ma, po stojija ka in ten ci ja za slan je vla sti tog ti -ma, da kle iskljuË i vo na π eg, i to usklo pu hrvat skog kon ti ngen ta. Za telju de po ku π a va mo na Êi rad na mjes -ta u nje ma Ë koj bol ni ci, a smjeπ taj una π em kon ti ngen tu.

MORH

714. sijeËnja 2005.

Ministar RonËeviÊ na konferenciji za novinare u MORH-u

Ka ko bi jav nost do bi la pra vo val jane in for ma cije o okol -no sti ma i po stup ci ma na ba ve 39 voj nih ka mi o na, na kojeje po tro π e no 35 mi lij una ku na, mi ni star ob rane Be ri slavRo nË e viÊ sa svoj im je po moÊ ni ci ma u MORH-u 10. si -jeËn ja odræao ti skov nu kon fe ren ciju.

Tom je pri li kom ka zao ka ko je Glav ni stoæer, kao krov notij elo hrvat skih oruæa nih sna ga, ukl juË en u de fi ni ran jeprio ri te ta i tehni Ë ko-tak ti Ë kih ka rak te ri sti ka sred sta va ko -ja se za OS na bavl jaju, meutim on ne oda bi re do bavl ja -Ëa. Ro nË e viÊ is ti Ëe ka ko je za do vol jan uË in je nim, jer smo,kaæe, “ovim po slom bar don ek le ot klo ni li za os ta tak i ne -do sta tak u smi slu tehni Ëke opreml je no sti hrvat skih oruæa -nih sna ga.” Is tak nuo je ka ko je Ëi tav po stu pak oko na ba veraen u skla du s pro ra Ë u nom, zako nom i u skla du sazako nom o jav noj na ba vi, te od ba cuje sve πpe ku la cije itvrdnje da je pri li kom kupnje krπ en bi lo ko ji pro pis u Re -pu bli ci Hrvat skoj. Do dao je joπ ka ko bi bi lo ka ta stro fal no

ne isko ri sti ti i to ma -lo sred sta va ko ja suna ras po la gan ju.

Po moÊ nik Ivo Ba -ËiÊ izvijes tio je o de -tal jima pri pre me po -sla, a po moÊ nik zafi nan cije Jos ip Bu di mir ob raz loæio je ele men te za ko na opro ved bi dræav nog pro ra Ë u na. Mi ni star je joπ ob jas nio ka -ko je ti me rij eπ e no ne pot reb no tro π en je nov ca na po prav kesta rih ka mi o na, za koje, kaæe, ne ma ni dij elo va, te je to,is ti Ëe, po Ëe tak rjeπ a van ja pot re ba oruæa nih sna ga u dij eluka mi on skog pro gra ma.

Na kraju je mi ni star naj avio otvo rene raz go vo re o toj te -mi s na Ë el ni kom Glav nog stoæe ra, a po tom i s Preds jed ni -kom Re pu bli ke.

J.PE RI CA

Pred od la zak bri ga di ra To mi sla va Pa vi Ë i Êa u mi siju UN -MO GIP u In diju i Pa ki stan, gdje Êe bi ti po stavl jen naduænost zam je ni ka za pov jed ni ka mi sije, na raz go vor ga jepri mi la po moÊ ni ca mi ni stra Je le na GrË iÊ Po liÊ.

Bri ga dir Pa vi Ë iÊ prvi je Ëa snik iz naπ ih oruæa nih sna gapo stavl jen na ta ko vi so ku duænost, Ëi me, πto je is tak nu la iGrË iÊ Po liÊ, na πe oruæane sna ge potvruju kva li te tu naπ ihËa sni ka i dob ru ob uË e nost. Bri ga di ru Pa vi Ë i Êu, ko ji je uIn diju ot pu to vao 5. sij eËn ja, nakon 2001. go di ne u Sij era

Le on eu ovo je dru gi od la zak umi siju u koj oj Êe bo ra vi ti go di nuda na. PomoÊnica GrËiÊ PoliÊ iz ra -zi la je po nos πto nakon pro slav lje -ne 5. obl jet ni ce slan ja naπ ih pri -pad ni ka u mi rov ne mi sije UN-asa da sve mu do daj emo i ova ko vi -so ko po zi ci o ni ra nu ulo gu jed nog na π eg Ëa sni ka.

J.P.

U Do mu za nez bri nu tu dje cu Ca ri ta sa Za gre ba Ë ke nad -bi sku pije, obavl je na je 11. sij eËn ja primo pre daja mi ni bu sa

mar ke Ford (Ga la xy). Rij eË je o do na ci ji u sklo pu

pot po re koju Ca ri ta so vom Do muza nez bri nu tu dje cu pruæa stra -no voj no osobl je ak re di ti ra no uRH, meu koj ima i no si telj sve -Ëa no sti te primo pre daje, Re gio -nal no sre di π te za po moÊ u ve ri -fi ka ci ji i pro ved bi kon tro le na o -ruæan ja (RA CVI AC). U na zoË no -sti ve le po sla ni ka Sa vez ne Re pu -bli ke Nje ma Ë ke u RH, Jür ge naStak sa, te nje ma Ë kog voj nogiza sla ni ka u RH, pu kov ni kaWolf gan ga Schul za, rav na telj

RA CVI A C-a, bri gad ni gen eral Ster gi os Pa po tis uruË io jekljuË e ve mi ni bu sa, do na cije fi nan ci rane sred stvi ma Sa -

vez ne Re pu bli ke Nje ma Ë ke, rav na tel ji ci Ca ri ta sa Za gre ba -Ë ke nad bi sku pije, Je le ni Braj πi. Uz rij eËi zahva le na ve li -ko duπ noj do na ci ji, rav na tel ji ca je is tak nu la vaænost sva kepo mo Êi oni ma koj ima je ona naj pot reb ni ja. Osvrnu vπi sena 35 go di πn ji rad Ca ri ta sa Je le na Braj πa je na po me nu laka ko je u njiho vim do mo vi ma dos ad zbri nu to oko 4500dje ce, πto sva ka ko go vo ri u pri log poærtvov no sti dje lat ni -ka, ali i os jetl ji vo sti za tu pro ble ma ti ku mno gih do na to ra,meu koj ima sa da i RA CVI A C-a. Zahva li vπi na do na ci jiko ja Êe uve li ke ola kπ a ti skrb o naj mlaima, πt iÊ eni ci maDo ma, Braj πa je is tak nu la na du i za bu du Êu su radn ju nadob ro bit naj pot re bi tij ih. Klub voj nih iza sla ni ka u Za grebu(KVIZ), ko ji okupl ja strane voj ne iza sla ni ke ak re di ti rane uRH, nam je ra va tij ekom ove go di ne pruæa ti pot po ru Ca ri -ta so vom do mu za nez bri nu tu dje cu sli Ë nim ak cij ama, kaoπto je npr. dob ro tvor ni bal u ho te lu “Wes tin”, ko ji Êe bi tior ga ni zi ran u travnju, a u svrhu prikupl jan ja sred sta va zapro π i ren je Ca ri ta so va do ma.

A.DE»AK

Postupak nabave bio je sukladan zakonu

snim

io D

. K

IRIN

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io D

. K

OV

A»

Hrvatski Ëasnik zamjenik πefa misije UNMOGIP

Doniran minibus Domu za nezbrinutu djecu

~MORH1

Rezultati Programa SPECTRA u 2004. godini

K valitetan sustav tranzicije i zbrinjavanja - jamstvo kvalitete personalnog upravljanja Tijekom protekle godine provedene su 94 tranzicijske radionice, cirne je za 14 pre­ rnasen godisn]i plan, a ukupno je radionice pohadalo 1100 izdvojenih osoba. Zapo­ sleno je 228 korisnika Programa, a oko 250 korisnika pokrenulo je vlastitu poslovnu djelatnost

Pripremila Josipa PERICA -----------------

T ijekom protekle godine Pro­ gram tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja - SPEC­

TRA postigao je standarde koje je postavila "Bonska internacionalna organizacija za tranziciju", a teziste rada s izdvojenim osobljem i osob­ ljem u procesu tranzicije bilo je na strucnom osposobljava­ nju za drugu karijeru te pomoc pri samozaposlja­ vanju i zaposljavanju. U protekloj godini

ukupno je odaslano 7300 pozivnih pisama izdvojenom osoblju za ukljucenje u Program. Svi personalni djelatnici OS-a i MO-a su educi­ rani, provedene su ukupno 94 tranzicijske radionice, koje je pohadalo 1100 izdvo­ jenih osoba, a polaznici

Programom informacija o obrtu, malom i srednjem poduzetnistvu, a koji se provodi u suradnji s Mini­ starstvom godspodarstva, rada i po­ duzetnistva koristio veliki broj onih koji su se odlucili za samozaposlja­ vanje preko savjetovanja u odsjeci­ ma za tranziciju. Program savjeto-

ah i projekt reintegracije izdvojenog osoblja MORH-a - PRIOM, u koji je ukljuceno 912 korisnika, od kojih je 480 potpisalo i ugovor s Meduna­ rodnom organizacijom za migracije (IOM) o koristenju nekog od oblika potpore. IOM je, naime, omoqucio potporu u obliku profesionalne

opreme, nabave alata, stada ili jata, te strucno osposobljavanje. Zahva­ ljujuci sredstvima Nor­ veske i Nizozemske vla­ de, taj se Projekt, poka­ zavsi se iznimno poticaj­ nim za samozaposlja­ vanje, nastavlja i ovu go­ dinu. Medunarodne aktivno­

sti vezane uz tranziciju obuhvacaju niz bilatelar­ nih i multilatelarnih sa­ stanaka, prezentacija, na kojima je predstavljen

• Kroz tranzicijske rad ion ice pros/o je oko 1100 izdvojenih osoba

su to ocijenili vise nego pozitivno. Osim potpore preko SPECTRA-e,

izdvojene osobe s podrucja po­ godenih ratom dobivaju nove mo­ qucnosti, dodatne oblike pomoci prilikom zaposljavanja ili samoza­ posljavanja, a sve to preko ukljuci­ vanja u Program reintegracije iz­ dvojenog osoblja MORH-a koji se provodi u suradnji s Medunarod­ nom organizacijom za migra­ cije(IOM).

Rast zanimanja za program struc­ nog osposobljavanja Program se prilagodio i onima koji

se odlucuju za drugu karijeru pu­ tem samozaposljavanja, ili se nam­ jeravaju ponovno zaposliti. Tako se

8

vanja i pomoci pri zaposljavanju ko­ ristilo je ukupno njih 400. Znatan porast zainteresiranosti zabiljezio je Program strucnoq osposobljavanja, dok se preko Programa zaposljava­ nja u protekloj godini zaposlilo 228 korisnika. Valja istaknuti da je oko 250 koris­

nika Programa pokrenulo vlastitu poslovnu djelatnost, a najcesci obli­ ci su obrt i poljoprivredno gospo­ darstvo. 0 njihovom uspjehu osob­ no su se imali prilike uvjeriti savjet­ nici koji su provodili terenska savje­ tovanja.

lniciranje poduzetnlckih inkubatora Proteklu godinu obiljezilo je i ini­

ciranje poduzetnickih inkubatora,

Program SPECTRA-e i nase isku­ stva u vojnoj tranziciji. SPECTRA je, istaknimo, predstavljena i pred Paktom stabilnosti a djelatnici Odje­ la za tranziciju clanovi su Radne grupe za tranziciju i prekvalifika­ ciju pri DCAF-u (Democratic con­ trol of armed forces) u kojoj vrlo ak­ tivno sudjeluju. Takoder, inicirano je da se u sklopu izmijenjene misije RACVIAC-a utemelji Srediste za tranziciju i prekvalifikaciju kao sre­ diste za sve zemlje regije. Za kraj, istaknimo jos kako je kvalitetan su­ stav tranzicije i zbrinjavanja vazan kako za izdvojene osobe, tako i za vojni sustav kao jamstvo kvalitetnog personalnog upravljanja i nova­ cenja .•

HRVATSKI 14. sijecnja 2005. VeJNIK

N a Badn jak je u pod noæju na -πeg boæiÊ nog drvca bi lo svevi πe da ro va koje su pri pad ni ci

hrvat skog kon tin gen ta ostavl jali snat pi si ma ime na svoj ih ko le gi ca iko le ga. Ka ko ovaj BoæiÊ nis mo mo -gli pro ve sti sa svoj im obi tel jima, ov -dje smo na π li svoju no vu, pri vre me -nu obi telj koju je Ëi nio naπ hrvat skikon tin gent. Ovo slavl jen je Boæi Êaos tat Êe u naπ im sje Êan jima kaoneπ to po seb no. Po nos πto sud je lu -jemo u ovoj mi rov noj mi si ji nad vla -da vao je tu gu ko ja nas je pods je Êa lada smo da le ko od svoj ih naj mi lij ih.

Badn ja veË er i po noÊ na mi sa ukam pu In vic tia

Badn jak je obil jeæen u skla du snaπ im obi Ë aj ma. Tim za pri pra vuruË ka bio je odreen. U po pod nev -nim je sa ti ma za puc ke ta la va tra una π em grill-ro π til ju i pastr ve, kojesu za ovaj dan bi le po seb no na ru Ëe -ne, usko ro su bi le po sluæene u na -πem li ving ro o mu. Nakon ruË ka ve -Êi na pri pad ni ka se po vu kla u svojeso be, a pred veË er se opet oku pis moprije od la ska na po noÊ ku. Po noÊ nami sa na koj oj smo bi li odræa va la seu ta lij an skom dij elu kam pa In vic tia,ko ji je smjeπ ten pre ko pu ta na π egkam pa Wa rehouse. Pro sto ri ja zaboæiÊ no mis no slavl je bi la je pu nado posl jedn jeg mjes ta. Naπi doma Êi -ni, Ta lij ani bi li su naj broj ni ji, a po -red nas su bi li i Grci, pon eki Ni zo -zemac, Irac, itd. Mis no slavl je po -noÊ ke iz gle da lo je go to vo in den tiË -no na π em, hrvat skom, je di na je raz -li ka bi la ta πto se mi sa sluæi la na ta -lij an skom je zi ku. Os im to ga, bi lo jene o biË no πto je cij ela pro sto ri ja bi lais pun je na ma skir nim voj ni Ë kimodo ra ma, a uz ol tar je na bla go slovsim bo liË no pri nes eno na o ruæan je ivoj na opre ma. Ta lij ani su ima li iz -nim no uv jeæban pje vaË ki crkve ni

zbor, a mi smose s njimasmjen ji va li otp-je va vπi ne ke odhrvat skihboæiÊ nih pje sa -ma. Naπ je zboruv jeæbao sa tnikSi ni πa Ma rolt,ko ji nas je, pje -vaj uÊi s na ma,pra tio na gi ta ri.Ne mo guÊe jebi lo ne os je ti tipo seb ne emo -cije koje su uz zaj ed ni Ë ku pjes mu imo li tvu is pu ni le cij elu pro sto riju.

Nakon po noÊ ke, po nov no smo seoku pi li u svom kam pu. Ni za le su sepjes me, jed na za dru gom. Otvo ri lismo po klone ko ji su Ëe ka li is podboæiÊ ne jel ke, a sva ki je pri pad nikdo bio ba rem po je dan. Pri druæi li sunam se naπi in ter na cio nal ni prij a te -lji, ta ko da je tu bi lo Nij ema ca, Ma -ke do na ca, Dana ca, Ni zoz ema ca,itd. Naj veÊe iz ne naen je je bio naπsim pa ti Ë ni gost iz Ir ske, ko ji je do -nio svoj na cio nal ni in stru ment, paka da je za svi rao na gaj da ma joπ jevi πe “po di gao” dob ro ras po loæen je.BoæiÊ se sla vio do ka sno u noÊ, asu tra dan smo se oku pi li na zaj ed ni -Ë kom ruË ku, kao jed na ve li ka obi -telj, ka ko i pri li Ëi ovom blag da nu.

“ISAF News”Li stam posl jedn je broj eve iz dan ja

“ISAF News”. Na slo vi ko ji prev la -da vaju od no se se na ob no vu Af ga -ni sta na, u Ëi joj po mo Êi sud je luje iISAF kroz PRT ti mo ve (Pro vin ceRe con struc tion Te am). Slij ede na -slo vi o iz gradn ji no vog sport skogcen tra, o odræa noj bi ci kli sti Ë koj utr -ci, po nov nom otva ran ju ka bul skoggolf klu ba, ko ji je uki nut za vrij emeta li ban ske vla sti, o otva ran ju iran -

sko-af ga ni stan skog mo sta, inau gu -ra ci ji no vog au di to rij uma ka bul skogsveu Ë i li π ta, itd. Po red joπ uvi jek ne -za o bi laz nih voj no-si gur no snih te -ma, na ve de ni na slo vi sve vi πe do mi -ni raju. “ISAF News” je ti skan naen gle skom, uz prij evod arap skimpis mom, na lo kal nom je zi ku. »itase od posl jedn je stra ni ce, pre ma po -Ë et ku, gle da no iz na πe per spek ti ve.Na daj mo se da Êe ovaj BoæiÊ do ni -jeti no vi po Ëe tak svi ma oni ma koji-ma je pot re ban, po se bi ce u ovojzeml ji gdje i mi daj emo svoj obolmi ru. Sre toh bri gad nog gen era laWal te ra Spin dle ra, za pov jed ni ka ka -bul ske mul ti na cio nal ne bri ga de(KMNB). ReËe mi da je pri mio ne -ko li ko boæiÊ nih Ëes tit ki od af ga ni -stan skih si gur no snih part ne ra, πtoga oso bi to ves eli i πto je sva ka koob eÊa vaj uÊe. Gen eral kaæe da to vi -di kao do bar znak, kao da ovdje na -rod uvia ka ko je pot reb no æiv je tizaj ed no s dru gi ma, te da bezmeusob nog uvaæa van ja i to le ran -cije ne ma ni mi ra ni bol jeg æi vo takoj emu svi teæi mo. Na daj mo se daovaj BoæiÊ, sa svoj im po ru ka ma mi -ru i po mir bi meu lju di ma, Af ga ni -sta nu do no si bol ja vre me na i sret -nije dane.

9

Ovo slavl jen je Boæi Êa os tat Êe u naπ im sje Êan jima kao neπ to po seb no.

Po nos πto sud je luj emo u ovoj mi rov noj mi si ji nad vla da vao je tu gu ko ja

nas je pods je Êa la da smo da le ko od svoj ih naj mi lij ih...

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

14. sijeËnja 2005.

BoæiÊ u Kabulu

PonoÊna misa s kolegama

»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI

P o onch je udal jen od Jam muadvjes to tin jak ki lo me ta ra ilides etak sa ti za niml ji ve voænje.

Pu tem moæe te mno go to ga nau Ë i tiËi taj uÊi mu dre iz re ke na ploË a ma ika me nim ploË a ma. “Af ter whis kydri ving ris ky”, “Ako vo liπ svoju æe -nu, raz ve di se od brzi ne”, “Sa fe tyfirst spe ed next”, “Bu di njeæan umoj im za voj ima”, “Put do sreÊe stal -no se re kon strui ra”. Naj mu dri ja jeza si gur no “You are not lo oking thero ad”. Ova zadn ja me pods je ti la navo za Ëa ko ji je po ga zio ne ku ba bu.Pi ta ga su dac: “Za π to ste vo zi li 80,ka da ima te znak da je do pu πte no40?”. A Ëes ti ti Fer do mu is kre no od -go va ra: “Pa, ne mo gu ja vo zit’i gle dat’ zna ko ve, druæe su di -ja!”

Pro va li ja s oni ma ko ji ni suËi ta li po ru ke

Dob rim dij elom pu ta bit Êe tedio maj mun skog svi je ta. Tadiv na stvo ren ja fa mi lij ar no Êese Ëeπ a ti, trij ebi ti i su nË a ti nazi di Êi ma uz ces tu, ska ka ti podrve Êu ili sje di ti mrtvo hlad noi fo li ra ti da vas ne gle daju.Do voljno je da se zau sta vi te iizaete iz au ta, eto ih, oprez ni alira doz na li, da prov je re no si te li kak -vu ko ru kruha. Pro la zit Êe te kroz pi -to me breæuljka ste pred je le u koj imaje joπ uvi jek lje to i pri ro da di πe pu -nim plu Êi ma, a cij elim pu tem u da -lji ni, pre ma Su ran ko tu, bij elit Êe sene pre gled ni lan ci go ros ta snih pla -ni na pod snij egom. Vo zit Êe te se ukon voju in dij ske voj ske, bez ob zi rana to πto sluæbe no s njim ni ste kre -nu li, jer je tij ekom da na od Jam muado Po oncha valjda sve na ce sti je -dan ve li ki ne pre gled ni kon voj, i uv -je rit Êe te se od mah da je uza lud bi loko ga pret je ca ti. Uz ces tu, u pro va li -ji, sva ki put je ne ko li ko nestrplji vih

ko ji ni su Ëi ta li po ru ke i ko ji su ne -pla ni ra no za vrπ i li pu to van je baπovdje. Cij elim pu tem pra tit Êe vaszvuk zviædaljki koj ima se ko ri stevidlji vi i ne vidlji vi in dij ski voj ni cika ko bi oba vi jes ti li da pu tem idevoj no vo zi lo. I vid jet Êe te ma su voj -ni ka, sa crnim ma ra ma ma spu πte -nim niz lea, po put pu stinjskihjaha Ëa, okre nu tih pre ma πu mi, uvi -jek s prstom na oba raËu.

Mu ri ja u kuhin jiPo onch je pla nin ski gra diÊ s oko

20 000 sta nov ni ka na in dij skoj stra -ni Ka π mi ra, oko tri ki lo me tra uda-ljen od kon trol ne crte. Ako trË i te ne -

o prez no na o ko lo, a in dij ski straæa rivas mla ko po ku π aju zau sta vi ti, na -trËat Êe te rav no na dvos tru ku æi Ë a -nu ogra du vi so ku oko 2,5 me tra.Bak suz ka kav je sam, tu su mestrpa li sa mog, Ëu Ë im po cij eli dan umra Ë nom ure du i pre no sim ra dio po -ru ke. VeÊ se vi dim na cen tra li kadse vra tim ku Êi. Kad ni su ukl juË e nigen era to ri, na pon grad ske struje jeta ko slab, ka da je uop Êe ima, da æa -rul ja svi jet li kao svi je Êa, a ne maπan se da elek triË na grij ali ca ra di. Sob zi rom na to da je dnev na tem pe -ra tu ra sa da kon cem pro sin ca plustri des et, a noÊ na is pod nu le, kao svista ri lju di ko ji ne nose du ge gaÊe i

osta lu zim sku opre mu od mah samse prehla dio. Kuhar, ko ji se zo veMu ri ja, πe ta po kuhin ji, le de noj po -put hladn ja Ëe, u ne kak voj naj lon -skoj ma skir noj jak ni ci i ja pan ka mana no ga ma. Kad god ga vi dim, ikad nije hlad no, smrznem se odnje ga. Od en gle skog zna re Êi: “Sir,lunch” i “Ne ver mind”. Kad neπ toob ja πn ja va go vo ri hin du, sa mo glas -nije. Ta ko da kad raz go va ra mo,oboj ica se uglav nom de re mo. A πu -lja se kao In dij anac. Sje dim za ra -Ëu na lom, ra dim neπ to, kad od jed -nom iza uha ur lik: “Si i ir! Luu -unch!”. Da ti se æi le sle de! Zo vemga ne ki dan, Muu u ri i ij aaa, ma lo je

na gluh, pa mo ram glas nije. Ai ja, kad god ga ta ko zo vem,po Ë nem trË a ti na dru gu stra -nu. To je valjda nor mal no.Ima li joπ it ko u naπ im kra -jevi ma tko vi Ëe “mu ri ja”, a dane po Ë ne bjeæa ti. Stiæe Mu ri -ja, daj em mu ko mad svin je ti -ne da na pra vi ruË ak, a on iz -bel jio vo dene za Ëuene oËi umene, kao moj ©tef iz Za gor janakon dva des etos mog ge mi π -ta. Vrti gla vom, za tva ra nos.On da to pra vi?! Fuj! Ma πe

ru ka ma, kao da le ti. Opet ko koπ,znaËi. Stiæu i Ta ran Lal i Aj en dra.Oni ne je du ni pi le ti nu. Dob ro je dasu oni vo zaËi, a ne kuha ri. Pa, ho Êuli ja to no vo go di πn je blag dane sriæom pro sla vi ti, lju di mo ji?

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

1014. sijeËnja 2005.

Blagdani u Poonchu

Iz Indije Davor »ULJAK

Po onch je pla nin ski gra diÊ s oko 20 000 sta nov ni ka na in dij skoj stra ni Ka π mi ra, oko

tri ki lo me tra udal jen od kon trol ne crte. Bak suz ka kav je sam, tu su me strpa li sa mog,

Ëu Ë im po cij eli dan u mra Ë nom ure du i pre no sim ra dio po ru ke. VeÊ se vi dim na cen -

tra li kad se vra tim ku Êi...

Neplanirani zavrπetak putovanja

Majmuni - uobiËajena slika uz cestu

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

11

O d la zak iz za gre ba Ë ke zra Ë nelu ke Ple so bio je proæet Ëu -dnim os je Êaj ima. Tu ga zbog

na pu πtan ja naj mi lij ih, ali i ne ko po -taj no za do voljstvo zbog pruæenepri li ke da od go vo ri mo no vim iza zo -vi ma i bu de mo jed ni od onih ko ji Êemeu mno gim voj ska ma svi je tapred stavl ja ti Hrvat sku. VeÊ kod sli -jetan ja zra ko plo va u zra -Ë nu lu ku Cas ab lan ca,da lo se nas lu ti ti ka kosmo sve ono poz na toosta vi li za na ma. Na iz -gled Ëud ni lju di, je zikko ji poz naj emo sa mo ste le vi zije, Ëud ni obi Ë a -ji.... To je vje roj at no onoπto se na zi va ku ltu ro lo -πkim πo kom.

Od la zak na te amsi te o ve

Pu to van je iz Cas ab lan -ce na sta vi li smo za La a y -oune gdje se na la zi za -pov jed ni π tvo mi sije. U zra Ë noj lu cido Ë e ka li su nas na πe ko le ge kojesmo do πli za mij eni ti. Go ran i »obobi li su vrlo za do voljni ka da su nasugle da li u hrvat skim odo ra ma s tro -boj ni com na ra me ni ma. Nakonsrda Ë nih poz dra va upu ti li smo se uho tel i zadræa li se u raz go vo ru iprikupl jan ju no vih, na ma, vaænihin for ma ci ja. Idu Êi dan ot po Ë eli smos ulaz nim pro ce som, a Go ran i»obo s iz laz nim. Ulaz ni pro ces ust-va ri je krat ko bri fi ran je o svim seg -men ti ma ra da i duæno sti ma voj nihpro ma traËa koje nas oË e kuju. Sa -stav ni dio bi lo je i po la gan je vo za Ë -kog is pi ta. Po la ga lo se na uli ca makoje baπ i ne maju pra vi la, a pjeπ a Ë -ki prij ela zi i osta la sig na li za ci ja vi πeje na uli ca ma ra di vi zual nog doæivl -jaja ne go svrsishod no sti. Na rav no,oboj ica smo bi li uspjeπ ni i usko ro

smo do bi li svoje vo za Ë ke do zvo -le.Nakon svih bri fi ran ja i pa pi ro lo -gije, pri mio nas je maar ski ge ne ralGy or gy Sza raz, za pov jed nik voj nogdij ela mi sije. U krat kom raz go vo ru,is tak nuo je ka ko je iz ra zi to za do vol -jan ra dom svih dos ada πn jih hr vat -skih pro ma traËa te nam je po æe liosre Êu i uspjeh u ra du. Zadn ju veË er

u La a y oun eu prije od la ska na te amsi teo ve (TS) (Ro bert je do bio ras po -red u Sje ver ni sek tor na TSMahbas, a ja u Juæni na TS Mij ek),pro ve li smo opskrbljuj uÊi se pos -ljedn jim si tni ca ma.

Oli ve ro va “Ce sa ri ca” i ini cij aci japij eskom

Do la zak na TS Mij ek nakon tur bu -lent nog le ta An to no vim-24 i MI-8,bio je vi πe ne go ugod no iz ne nae -nje. Srda Ë an do Ë ek ko ji su pri re di lipri pad ni ci TS-a i za pov jed nik bio jeuvod u no vo po glavl je moje ka ri -jere. Slij edio je obi la zak pro sto ri ja ismjeπ taj u jed no kre vet noj so bi. Iz -nen adio sam se ka da sam vi dio daje svi ma os igu ra na so ba s kli mat -skim ureaj em, rad nim sto lom, or -ma rom, ra dij ato rom i na rav no kre -ve tom. Po sta rom obi Ë aju na TS-u

Mij ek se za no vo pri do πlog pro ma -traËa or ga ni zi ra par ty dob ro do πli cepa je ta ko bi lo i za mene. Nakonpoj edi na Ë nog pred stavl jan ja, nazahtjev no vih prij atel ja, tre bao samis pri Ë a ti jed nu πa lu te otpje va ti jed -nu hrvat sku pjes mu. Bi la je to Oli -ve ro va “Ce sa ri ca”. Us lij edi la je po -tom ini cij aci ja s pij eskom, πto ot pri -

li ke znaËi da sam mo rao75 ki lo gra ma pij es ka izkam pa pre ba ci ti ru ka maiz van ogra de. Nakon togsluæbe nog dij ela prij amau eki pu Mij eka (bis eraJuænog sek to ra), s po no -som sam u dnev nom bo -rav ku izvjes io hrvat skuza sta vu jer sam prviHrvat ko ji je ovdje do bioduænost. VeÊ su tra dan,zbog ne do stat ka lju di,Ëe ka la me prva pu -stinjska ophodn ja. Prvida ni pro la ze nev je roj at -no brzo. Te mel ji ta bri fi -

ran ja i no ve za daÊe kra ti li su mivrij eme. Sve to uz re do vi te duæno stivo za Ëa, Ëa sni ka za duæe nog za do -Ëek he li ko pte ra, Ëa sni ka za gen era -to re, sluæbujuÊ eg Ëa sni ka, do ve lo jedo to ga da bi, doi sta umo ran, oti π aona spa van je veÊ u 21,00 sat.

Ve zu s boj ni kom Gla vi nom odræa -vam pre ko In ter ne ta i te le fo na. Ka -ko Ëuj em i on se vrlo brzo i dob rosna π ao. Pro la zi vrij eme pa je sti gla iBadn ja veË er. Ka ko bi se stvo ri laobi teljska at mo sfe ra, eki pa sa TS-aMij ek, pri pre mi la je ro π tilj uz ob -vez no pje van je boæiÊ nih pje sa ma.Ia ko nas je tu veË er sa mo Ëet ve rood nas 12 Ëe ka lo BoæiÊ i osta li suzaj ed no s na ma sud je lo va li u slav -lju. Tor ta koju smo sa mi pri pre mi li,peË en je, po koje pi vo i pjes ma stvo -ri li su obi teljski ugoaj. Uo sta lom,sa da i jes mo jed na ve li ka obi telj.

Smjena naπih promatraËa u misiji

Iz Zapadne Sahare Karlo Pilko

14. sijeËnja 2005.

Po sta rom obi Ë aju na TS-u Mij ek se za no vo pri do πlog pro ma traËa or ga ni zi ra par ty do -

bro do πli ce pa je ta ko bi lo i za mene. Nakon poj edi na Ë nog pred stavl jan ja, na zahtjev

no vih prij atel ja tre bao sam is pri Ë a ti jed nu πa lu te otpje va ti jed nu hrvat sku pjes mu.

Bi la je to Oli ve ro va “Ce sa ri ca”. Nakon to ga us lij edi la je inaicij aci ja s pij eskom

SrdaËan doËek na TS-u Mijek

-1 UN MEDAWE I

Medalje Ujedinjenih naroda dodijeljene pripadnicima oruzanih snaga Republike Hrvatske (II)

Znak priznanja za sudjelovanje u mirovnoj misiji Medalja Ujedinjenih naroda dodjeljuje se kao znak priznanja pripadnicima vojnih i policijskih postrojbi koje su sudjelovale u sklopu mirovne iii prornatracke misije UN-a, pripadnicima medunarodnih vojnih, policijskih i prornatrackih postrojbi, u skladu s kriterijima utvrdenim za odredenu misiju

Sinisa POGACIC

Medalja za pripadnike UNMEE (United Nations

Mission Ethiopia and Eritrea)

Usvajanjem rezo­ lucije Vijeca sigur­ nosti 1320 od 15. rujna 2000. godine osnovana je misija UNMEE, radi nadgledanja prestanka neprijateljstava izmedu etiopske i eritrejske strane, pomoci pri nadgle­ danju pridrzavanja postig­ nutih sporazuma u svezi s primirjem, kao i nadgle­ danja razdvajanja i disloka­ cije njihovih oruzanih sna­ ga. Medalja za mirovnu misiju UNMEE utemeljena je u sijecnju 2000. godine. Minimalni uvjet za dobi­

vanje medalje za mirovnu misiju UNMEE jest deve­ deset dana provedenih u njoj. Vrpca za medalju UN­

MEE siroka je 35 mm, svi­ jetloplave je boje koja sim­ bolizira UN. U sredisnjern dijelu vrpce nalaze se dvije sivo-bijele pruge sirine 5,5 mm svaka, izmedu kojih je smjestena zelena pruga si­ rine 2 mm. Sivo-bijela boja simbolizira religioznu slo­ bodu i prirodnu surovost zemlje (prostora, krajolika). a zelena boja simbolizira nadu i plodnost. Drzave iz kojih SU pripad­

nici vojnih ili policijskih postrojbi sudjelovali u

12

medunarodnoj mi­ rovnoj misiji UN­ MEE-a: Alzir, Au­ strija, Banqlades, Francuska, Gana, Hrvatska, Italija, Jordan, Kanada, Kina, Kenija, Ma­ lezija, Nepal, Ni­ zozemska, Nerves­ ka, Peru, Poljska,

Rumunjska, Spanjolska, Svedska, Svicarska, Tunis, Ukrajina, Tanzanija, Uru­ gvaj i Zambija. Oruzane snage Republike

Hrvatske su od 2001. do 2003. godine sudjelovale u mirovnoj misiji UNMEE-a s pet vojnih promatreca ti­ jekom qodisnje rotacije, a broj je 2004. godine pove­ can na sedam vojnih pro­ matraca.

Medalja za pripadnike MIN URSO (United Nations Mission for the Referendum in Western Sahara - Mission des nations pour le referendum dans le Sahara Occi­ dental)

Mirovna misija MINURSO je ustanovljena u svibnju 1991. godi­ ne. Ona omoquca­ va ljudima iz Za­ padne Sahare da slobodno izaberu izmedu integracije s Marokom ili neovisnosti. Vrpca za medalju MI­

NURSO siroka je 35 mm,

pjescano je smede boje koja simbolizira Saharu, oivi­ cena je uzduz ruba svake strane s jednom svijetlopla­ vom prugom sirine 5 mm, koja simbolizira snage UN-a. Minimalni uvjet za dobi­

vanje medalje za mirovnu misiju MINURSO je deve­ deset dana provedenih u njoj. Drzave ciji pripadnici su

sudjelovali u misiji MI­ NURSO: Argentina, Au­ stralija, Austrija, Bangla­ des, Belgija, Egipat, Salva­ dor, Finska, Francuska, Ga­ na, Grcka, Gvineja, Hondu­ ras, Hrvatska, Indija, Irska, Italija, Kanada, Kina, Keni­ ja, Malezija, Niger, Nigeri­ ja, Norveska, Pakistan, Pe­ ru, Poljska, Portugal, Kore­ ja, Rusija, Svicarska, Tunis, Velika Britanija, SAD, Uru­ gvaj i Venezuela. Oruzane snage Republike

Hrvatske od 2002. godine sudjeluju u mirov­ noj misiji MINUR­ SO s dva vojna prornatraca tijekom godisnje rotacije.

Medalja za pripadnike UN MIL-a (United

Nations Observer Mission in Liberia) Mirovna misija

UNMIL je osnova­ na za prostor Libe-

rije 22. rujna 1993. godine rezolucijom Vijeca sigurno­ sti 866, radi primanja izvjesca i istrazivenja svih izvjesca koja ukazuju na povrede sporazuma o pre­ kidu vatre izmedu zarace­ nih snaga, kao i izvjesci­ vanja Vijeca za povrede i glavnog tajnika UN-a o povredama sporazuma. Medalja za mirovnu mi­

siju UNMIL ustanovljena je u ozujku 1994. godine, a minimalni uvjet za njezino dobivanje je devedeset da­ na provedenih u misiji. Vrpca za medalju UNMIL

siroka je 35 mm, u njenom sredisnjem dijelu nalazi se svijetloplava pruga sirine 11 mm, koja simbolizira UN, a obrubljena je uzduz svake strane bijelim pruga­ ma sirine 6 mm, koje sim­ boliziraju mir. Uz lijevi rub vrpce nalazi se crvena pru - ga sirine 6mm koja simboli­ zira ljudsku zrtvu, krv, krvoprolice, a uzduz des­ nog ruba vrpce nalazi se pruga tamnoplave boje, si­ rine 6 mm, koja simbolizira obalu Atlantskog oceana. Drzave cije SU postrojbe

ili pripadnici sud­ jelovali u mirovnoj misiji UNMIL: Au­ strija, Banqlades, Brazil, Ceska, Egi­ pat, Gvineja Bisau, Hrvatska, Madar­ ska, Indija, Jordan, Kenija, Kina, Kon­ go, Malezija, Ne-

. HRVATSKI 14. sijecnja 2005. V8JNIK

pal, Nizozemska, Pakistan, Poljska, Rusija, Slovacka, Svedska i Urugvaj. Oruzane snage Republike

Hrvatske od 2003. godine sudjeluju u mirovnoj misiji UNMIL-a s po troje stozer­ nih casnika u svojstvu voj­ nih promatraca,

Medalja za pri­ padnike UNFICYP (United Nations

Peacekeeping For­ ce in Cyprus)

Mirovna misija UNFICYP je usta­ novljena u ozujku 1964. godine radi sprjecavanja suko­ ba izmedu turskog i grckog stanovnistva Cipra, te za odrzavanje javne sigurnosti i normalizacije odnosa. Od nemira 1970. godine man­ dat misije ukljucuje i nad­ gledanje primirja i odrza­ vanje tampon zone izmedu Nacionalne garde Cipra (Grci) i Turske, odnosno ci­ parskih Turaka. Vrpca za medalju UNFI­

CYP siroka je 35 mm, u nje­ nom sredisnjem dijelu smjestena je bijela pruga si­ rine 9 mm koja simbolizira mir, obrubljena je tamnopla­ vim prugama sirine 2mm koje simboliziraju Sre­ dozemno more, a uzduz svake strane ruba vrpce smjestena je po jedna svi­ jetloplava pruga sirine 11mm, koje simboliziraju snage UN-a. Minimalni uv­ jet za dobivanje medalje UNFICYP je tri mjeseca provedena u misiji. Drzave cije SU postrojbe

ili pojedinci sudjelovali u mirovnoj misiji UNFICYP: Austrija, Argentina, Brazil, Danska, Finska, Hrvatska, Madarska, Indija, Irska, Kanada, Nizozemska, Slo­ venija, Svedska i Velika Britanija. U navedenoj mi-

HRVATSKI V8JNIK 14. sijecnja 2005.

siji sudjelovali su i civilni policajci iz sljedecih drza­ va: Australije, Austrije, Danske, Novog Zelanda i Svedske. Oruzane snage Republike

Hrvatske od rujna 2004. godine sudjeluju u mirov­ noj misiji UNFICYP s dvo-

jicom hrvatskih casnika u sklopu slovackoq kontin­ genta.

Medalja za pripadnike MINUSTAH (United Nations

Stabilization Mis­ sion in Haiti)

Na temelju rezolucije Vi­ jeca sigurnosti UN 1542 od 30. travnja 2004. godine os­ novana je stabilizacijska misija UN-a na Haitiju s pocet­ kom djelovanja 1. lipnja 2004. godi­ ne. Vrpca za medalju

MINUSTAH siro­ ka je 35 mm, uz­ duf rubova sa sva­ ke strane srnjeste­ na je po jedna za­ gasitoplava pruga sirine 5,5 mm, koja simboli­ zira ocean koji okruzuje otok Hispaniola. Usporedo sa zagasitoplavim prugama prema sredini vrpce smjes­ tene su, uzduz obje strane, po jedna zelena pruga siri­ ne 5,5 mm koje simbolizi­ raju krajolik i ekonomski potencijal Haitija. U sredi­ snjern dijelu vrpce nalaze se dvije bijele pruge sirine 5,5 mm svaka, izmedu ko­ jih je smjestena svijetlopla­ va pruga sirine 2 mm. Bi­ jela boja simbolizira mir i nadu, a svijetloplava na­ zocnost UN-a. Minimalni uvjet za dobivanje medalje MINUSTAH je devedeset dana provedenih u misiji.

Drzave cije SU vojne ili policijske postrojbe (po­ jedinci) sudjelovali u mi­ rovnoj misiji MINUSTAH: Argentina, Benin, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Bra­ zil, Burkina Faso, Cad, Cile, Francuska, Gana, Gu­ atemala, Hrvatska, Jordan, Kamerun, Kanada, Kina, Nepal, Nigerija, Paragvaj, Peru, Portugal, Senegal, Turska, SAD i Urugvaj. Oruzane snage Republike

Hrvatske od lipnja 2004. godine sudjeluju u mirov­ noj misiji MINUSTAH s jednim casnikom.

Medalja za pripadnike UNMISET / UNAMET I UNTAET (United Nations Assistan­

ce Mission in East Timar I United Nations Assistance

Mission in East Timar I United Nations Transitio­ nal Administra­ tion in East Ti­ mar)

Mirovna misija za prostor Istoc­ nog Timora osno­ vana je 29. stude­ nog

1999. godine us­ vajanjem rezolu­ cije Vijeca sigur­ nosti broj 1272. Glavni ciljevi mi­ sije bili su osigu­ rati i odrzati red i mir na podrucju Istocnoq Timora, osnovati efikasnu drzavnu admini­ straciju, sudjelovati u ra­ zvoju civilne i socijalne sluzbe i podrzati formiranje vlade. Medalja za misiju u Istocnorn Timoru je uteme­ ljena 9. listopada 1999. go­ dine. Vrpca za medalju UN­

MISET I UNAMET I UN­ TAET siroka je 35 mm, u

I UN MEDAWE -

sredisnjem dijelu vrpce na­ lazi se pruga sirine 9 mm bijele boje, simbolizirajuci mir i nadu, sto je cilj misije, uzduz rubova vrpce sa sva­ ke strane nalazi se po jed­ na pruga svijetloplave boje, sirine 11 mm, koje pred­ stavljaju nazocnost UN-a, a izmedu sredisnje bijele i rubnih svijetloplavih pruga smjestene su uzduz obiju strana po jedna zuta i gri­ mizna pruga sirine 1,5 mm, koje simboliziraju izlazak i zalazak sunca, kao simboli­ ku Istocnoq Timora. Mini­ malni uvjet za dobivanje medalje UNMISET I UNA­ MET I UNTAET je deve­ deset dana provedenih u misiji. Drzave cije su vojne ili

policijske postrojbe (po­ jedinci) sudjelovali u mi­ rovnoj misiji UNMISET I UNAMET I UNTAET: Ar­ gentina, Australija, Austrija, Banqlades, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Cape Verde, Cile, Danska, Egi­ pat, Fiji, Filipini, Francu­ ska, Gambija, Gana, Hrvat­ ska, Irska, Jordan, Kenija, Kanada, Kina, Koreja, Ma­ lezija, Mozambik, Namibi­

ja, Nepal, Novi Zeland, Niger, Ni­ gerija, Norveska, Pakistan, Peru, Portugal, Rusija, Samoa, Senegal, Singapur, Slovac­ ka, Slovenija, Spanjolske, Sri Lanka, Svedska, Tajland, Turska, Ukrajina, Velika

Britanija, SAD, Urugvaj, Vanuatu, Zambija i Zim­ babve. Oruzane snage Republike

Hrvatske od kolovoza do prosinca 2004. godine sud­ jelovale su u mirovnoj misi­ ji UNMISET s dva vojna lijecnika u sklopu slovac­ kog kontingenta. •

13

~OSRH

Godisnji sastanak prvih docasnika Hrvatske kopnene vojske

Visoka ocjena za dosadasnji rad Docasnickog zbora U 2005. godini docasnicki potporni lanac HKoV-a ce nastaviti sa svojom izgradnjom i potporom kljucnih aktivnosti HKoV-a. Kako je jedna od tezisnih zadaca HKoV-a po­ stlcl interoperabilnost s NATO-om u skladu s partnerskim ciljevima, DLP ce svoje djelovanje u narednoj godini usmjeriti na potporu toj zadaci, Uz to DLP HKoV-a ce imati veliki udio u provedbi selekcijske obuke za prijam kandidata na djelatna vojnic­ ka mjesta, kao i u provedbi aktivnosti vezanih za skolovanje vojnika i docasnika

Zeljko BILIC ------------------

K rajem prosinca odrzan je godi­ snji sastanak prvih docasnika Hrvatske kopnene vojske u Kar­

lovcu. Cilj sastanka je bio prezentirati provedbu zadaca iz godisnjeg plana rada za 2004. godinu, kao i iznijeti plan rada za 2005. godinu. Nazocili su prvi docasnici sva cetiri korpusa, ZIO HKoV-a, kao i pristozernih postrojbi i

to15. POtrbr, 16. trbr, 33. inzbr; 350. VOb, BSD, 70. bVP, 50. bABKO. Sasta­ nak je bio prigoda za uvodno pred­ stavljanje docasnickorn potpornom lancu (DLP) HKoV-a casnickog nam­ jesnika Gorana Turka, koji je odnedav­ no preuzeo duznost prvog docasnika GSOS-a RH. Nakon pregleda i sumiranja rezulta­

ta rada, provedenih planiranih i ne­ planiranih zadaca, prvi docasnik HKoV-a nadnarednik Dominik Ban istaknuo je tezisne provedene aktiv­ nosti, medu kojima su izrada Vodica za izvjescivanje prvih docasnika ti­ jekom sastanaka o obuci/izobrazbi, kao i provedba istovrsne MPV, puna implementacija docasnickih odbora u operativni rad postrojbi kao kljucnoq

14

tijela za predlaganje profesionalne karijere te pohvala i nagrada vojnika i docasnika, sto je zaokruzeno i pro­ vedbom MPV te je pokrenut projekt "Temeljne vojnicke zadace'', koji ce se nastaviti i u 2005. godini. Postiqnuca u 2004. godini jesu te­

melj za planiranje u 2005. u kojoj ce DLP HKoV-a nastaviti sa svojom iz­ gradnjom i potporom kljucnih aktiv­ nosti HKoV-a. Kako je jedna od tezi­ snih zadaca HKoV-a postici interope­ rabilnost s NATO-om u skladu s partnerskim ciljevima, DLP ce svoje djelovanje u narednoj godini usmje­ riti na potporu toj zadaci kroz radio­ nicu - Prilagodna standardna ocjenji­ vanja statusa uvjezbanosti postrojbi OSRH sa standardima NATO-a za dobivanje certifikata o statusu uv­ jezbanosti za sudjelovanje u medunarodnim misijama te preda­ vanja "Osobna oprema pripadnika specijalnih postrojba" i "NATO - po­ vijest i strategija".

Aktivnosti na daljnjoj afirmaciji Docasnickog zbora Uz to DLP HKoV-a ce imati veliki

udio u provedbi selekcijske obuke za prijam kandidata na djelatna vojnicka mjesta, kao i u provedbi aktivnosti vezanih za skolovanje vojnika i doca­ snika. Prvi put na razini grane HKoV-a bit ce proveden Tecaj za ra­ zvoj temeljnih sposobnosti vodenja za vojnike kandidate za stjecanje prvog docasnickoq cina. Uz redovita skolo­ vanja, DLP ce biti anqaziran i u pro­ vedbi Vise dopisne docasnicke izo­ brazbe 3. narastaja, kao i "Iecaja za obuku instruktora" British Military

Advisory Teama. U svrhu podizanja razine spremnosti vojnika rocnika DLP HKoV-a pokrenut ce se i natje­ canje za najspremnijeg vojnika za ra­ zinu HKoV-a, koje se dosad provodi­ lo u ZIO-u i pojedinacno u dijelu po­ strojbi kopnene vojske. Na kraju, sudionicima se obratio i

prvi docasnik GSOS-a RH casnicki namjesnik Turk te izlozio svoju viziju i dao smjernice daljnjeg razvoja Do­ casnickoq zbora, posebice docasnic­ kog lanca potpore u OSRH. Teziste buduceq rada bit ce nasta­

vak zapocetih procesa u DLP-u koji se odnose na stvaranje identiteta i institucije prvih docasnika kroz niz aktivnosti kao sto SU izrada "Vodica za docasnike", "Vodica za vojnike", aktivan doprinos docasnika u krei­ ranju regulative vezane uz planiranje buduceq profesionalnog razvoja i ka­ rijere vojnika i docasnika, na­ gradivanja, standardizacije, jos in­ tenzivnije ukljucivanje docasnika u oblike MVS i doprinos daljnjoj afir­ maciji DLP OSRH. Dosadasnji rad Docasnickoq zbora OSRH visoko je ocijenjen i u HV-u, ali i tijekom broj­ nih susreta s medunarodnim izaslan - stvima te se sa zadovoljstvom maze reci da Docasnicki zbor OSRH pre­ dnjaci svojim ustrojem i radom u od­ nosu na niz tranzicijskih zemalja. Zakljucujuci svoje izlaganje, prvi

docasnik OSRH istaknuo je povje­ renje u kolege docasnike i nadu da ce nastavkom sustavnog i predanog rada izgradivati kvalificirane, spre­ mne i octane docasnike na dobrobit svojih postrojbi, oruzenih snaga i do­ movine Hrvatske. •

BRVATSKI 14. sijecnja 2005. VeJNIK

MPV "Pronalazak opojne droge" U organizaciji III. satnije 7 4.

bojne Vojne policije u vojarni "Zemunik" ti.jekom prosinca provedena je MPV "Pronalazak opojne droge". Vjezba je imala edukativni karakter i organizi­ rana je za zapovjednike nizih ustrojbenih cjelina koji svako­ dnevno rade s rocnicima, a cilj joj je prevencija i suzbijanje uporabe opojnih sredstava u HV-u kao i standardizacija po­ stupaka odgovornih osoba u si­ tuacijama pronalaska opojne droge. Vjezba se izvodila u ne­ koliko koraka, te je uz teorijski pripremni dio prezentiran i pra­ ktican rad djelatnika VP-a na si­ muliranom mjestu pronalaska opojne droge, postupci izvjesci­ vanja o provedbi rada ophodnje koja je pronasla opojnu drogu,

te rad casnika istrazitelja. Kratku ocjenu vjezbe iznio je

natporucnik Milivoj Zrilic, za­ povjednik I. voda III. satnije 74. bojne VP-a koji je ujedno s natporucnikom Zoranom Casi­ jem i osmislio provedbu vjezbe. "Vjezba je u potpunosti uspjela. Uz prakticnu prezentaciju po­ stupaka prilikom pronalaska opojnih sredstava, organizirali smo i prezentaciju uzoraka naj­ zastupljenijih opojnih droga radi Iakseq prepoznavanja. Zakljucno mogu kazati da je vjezba uistinu bila korisna, za­ nimljiva i poucna kako za dje­ latnike Vojne policije tako i za ostale djelatnike ukljucene u rad s rocnim vojnicima", istak­ nuo je natporucnik Zrilic.

~M. KARACIC

SPORT U VOJSCI

T ehnnika disanja i podizanja utega Razlicita su stajalista kako bi trebalo disati za vrijeme vjezba­

nja. Vecina strucnjaka smatra, sto je zasigurno najbolje, da pri podizanju tereta treba izdahnuti, a pri spustaniu tereta treba udahnuti. Jedinstveno je pravilo: NEMOJTE ZADRZAVATI DAH dok izvodite ponavljanja. Nacin disanja je vrlo vafan jer ako pri­ likom vjezbanja nepravilno disete moglo bi doci do negativnih posljedica. Zadrzavanje zraka u vrijeme naprezanja moze dovesti do povecanja intratorakalnog tlaka (tlak u plucima), sto dovodi do smanjenog dovoda krvi u glavu, sto pak izaziva vrtoglavicu. To je tzv. Valsalva fenomen. Prema tome, nemojte zadrfavati zrak za vrijeme vjezbanja! Ako vam je tesko izdisati kad potiskujete, a udisati kad teret spustate, onda jednostavno disite normalno. Nemojte tada ni misliti na disanje. Podizanje utega sa slpkorn, oblcnlh (fiksnih) bucica iii bilo

kakvih drugih utega zahtijeva posebnu tehniku. Ako niste oprezni, moze se do­ goditi da dode do pre­ opterecenja donjeg dijela leda, sto rnoze uzrokovati razllcite ozljede. Uvijek vodite racu­

na da savijete koljena kad s poda podizete utege da leda budu potpuno ravna, kako biste uteg podigli uz pornoc nogu, a ne pornocu leda, a glavu uvi­ jek drzite uspravno i ustvrdite je Ii masa utega koji podlzete manja od mase vaseg tijela.

Novi zapovjednik 16. trbr U vojarni "Bilogora" u Bjelo­

varu, pred cjelokupnim postro­ jem 16. topnidko-raketne briga­ de te mnostvom uzvanika odr­ zana je sveeanost primopredaje duznosti zapovjednika brigade izmedu pukovnika Tomislava Pavicice, koji odlazi u mirovnu misiju, i obnasatelja duznosti novog zapovjedriika, pukovnika Marijana Sokeca. "Kada netko provede gotovo

12 godina u jednoj postrojbi, onda mu ona nije samo jedna postaja u vojnoj karijeri, vec

mnogo vise od toga. Dolaskom u brigadu pocetkom 1993. go­ dine, zajedno sa suradnicima sudjelovao sam u dugom i slozenom putu ustrojavanja po­ strojbe, uz istodobno obucava­ nje djelatnika i rocnika. Za­ hvaljujem se svim suradnicima s kojima sam suradivao i zelim im uspjeh u buducem radu, a pukovniku Marijanu Sokecu da i dalje odrzava visoke standar­ de u provedbi predstojecih za­ daca. N ovoimenovani zapovjednik,

pukovnik Marijan Sokec se zahvalio nad­ redenima koji su mu iskazali cast postavlja­ njem na ovu odgovornu duznost, kazavsi kako je svjestan da je pred njim odgovorna zadaca, te jamci da ce poduzeti sve kako bi 16. trbr bila uvijek spremna za izvr­ senje svih zadaca.

HRVATSKI VeJNIK 14. sijecnja 2005.

Visi fitness treneri Visi fitness trener je vojnik koji je zavrsio cetverotjedni aktivni

teca], visu trenersku na Klnezioloskom fakultetu iii dvotjedni pricuvni tecaj, iii tecaj za vise fitness trenere na vojnoj akademi­ ji SAD-a. Poznati i kao "gospodari", visi fitness treneri su jedno­ stavni _vojnici koji znaju sve aspekte tjelesne spremnosti i kako funkcionira vojnikovo tijelo. Najvaznije je da su visi fitness treneri naucenl izradivati program za pojedinca i postrojbe, i vode se kao posebni zapovjednikovi pornagaci za tu svrhu. Visi fitness trener sposoban je odrediti stupanj borbene sprem­

nosti za svakog pojedinca i postrojbu, rnoze analizirati borbene zadace i prema tome naciniti program postrojbe koja ce provodi­ ti te zadace, poducavati ostale trenere, kako bi sigurno mogli primjenjivati svoja znanja na zivim bicima - vojnicima, mora po­ znavati gradu ljudskog tijela, znati dozirati opterecenja za svakog pojedinca posebno, poznavati tehnike izvodenja odredenih zadaca u teretani i odrediti serije odredene vjezbe kao i nacela treniranja.

Sandra VRANEKOVIC

OJI

15

14. sijeËnja 2005.

FRAN CU SKA ag en ci ja za ob ram -bene na ba ve DGA (De le ga tion Ge -n eral po ur l’Ar ma ment) sklo pi la je stvrtkom Gi at ugo vor o pro iz vodn ji72 sa mo voz na top ni Ë ka su sta va Ca -e sar za opre man je osam bit ni cafran cu ske voj ske.

Ca e sar je ino va tiv no oruæje, no vogi za niml ji vog kon cep ta. Rij eË je omo der noj top-hau bi ci ka li bra155 mm, duæi ne cij evi 52 ka li brako ja za do vol ja va no vi top ni Ë ki stan -dard JBMOU (Jo int Bal li stic Me -mo ran dum of Un der stan ding).Oruæje je po stavl je no na vi so ko mo -bi lni tak ti Ë ki ka mi on po gon ske kon -fi gu ra cije 6x6 s oklopl je nom ka bi -nom za ve Êu za π ti tu po sa de. Nasva ki je ka mi on po stavl jen su stavza upravl jan je paljbom, a no si se iod go va raj uÊa ko li Ëi na strel ji va. Tajkon cept omo gu Êa va smjeπ tan je svihele me na ta na jed no vo zi lo, a re zul -tat je vi so ka ope ra tiv na au to no mi ja,bor be na izdrælji vost te mo guÊ nostbrze re ak cije na prom jen ji ve uv je te

mo der nog boj iπ ta. Moæe se pre vo zi ti

u trans port nomavio nu ka te go rijeC-130 Her cu les.Omo gu Êa va iz nim -nu stra te gij sku itak ti Ë ku po kretl ji -vost. Brzi na re ak -cije u od no su navuË no top ni π tvomu je dra stiË nosman je na. Zau stavl jan je, dje lo van jepo cil ju sal vom od πest proj ek ti la iod la zak s paljbe nog po loæaja iz vo diza 2 mi nu te. Mak si mal ni do met sastrel ji vom opreml je nim gen era to -rom pli na iz no si 40 km, ali mo Êi Êera bi ti i no vo strel ji vo duæeg do me takoje tre nu ta Ë no raz vi jaju raz ni pro -iz vo aËi dil jem svi je ta.

Ugo vor je vrij edan 300 mi lij unaeura i po kri va na ba vu 72 oruæja, lo -gi sti Ë ki pa ket u tra jan ju od pet go -di na, mo der ni za ciju Ca e sa ra ko ji suveÊ i sa sta vu fran cu ske voj ske te

strel ji vo. Upra vo je lo gi sti Ë ki pa ketnaj ve Êa no vost ugo vo ra jer pre maodred ba ma Gi at je duæan os igu ra ti80% ope ra tiv nu spre mnost uz os i -gu ra van je rez er vnih dij elo va iodræa van ja.

Ugo vor je snaæna pot po ra tvrtkiGi at u daljnjoj ko mer cij ali za ci ji Ca -e sa ra na me u na rod nom træi π tu.Fran cu ska je voj ska prva pro bi la ledi na ruË ila ve Êu ko li Ë i nu Ca e sa ra πtoÊe pri do nij eti mar ke ti nπ kim na po ri -ma na glo bal nom træi π tu.

M. PE TRO VIΔ

16

TIJ EKOM pro sin ca pro π le go di nema ar sko mi ni star stvo ob rane pot -pi sa lo je sa Sje din je nim Ame ri Ë kimDræa va ma spo ra zum koj im je do go -vo re na kupnja Ëetr des et Ra ythe o no -vih proj ek ti la zrak - zrak sredn jeg

do me ta AIM120C-5 AM RA AM.Pret po stavl ja se ka ko cij ena te na ba -ve iz no si oko dva des et pet mi lij u naame ri Ë kih do la ra, a njima Ma ar skaka ni opre mi ti svoje no ve vi π e nam -jen ske bor bene avio ne JAS 39 Gri -

pen. Is po ru ka AM RA AM proj ek ti latre ba la bi se oba vi ti tij ekom 2006. i2007. go di ne.

Uz to, tij ekom ove go di ne Ma ar -ska Êe po kre nu ti nat jeË aj koj im ka nina ba vi ti proj ek ti le zrak - zrak krat -kog do me ta. OË e kuje se ka ko Êeglav na ma ar ska di le ma pri tom bi tioda bir iz me u proj ek ti la AIM-9 Si -dewin der i IRIS-T. Za ma ar ske pri -li ke ob je op cije imaju svoje pred no -sti, od no sno mane. Odre e ni kru go -vi sma traju ka ko bi kupnja Si dewin -de ra u odre e nom smi slu bi la ko rakna zad, po se bi ce ako se on us po re disa dos ada πn jom upo ra bom proj ek ti -la R-73E na MiG-ovi ma 29, dok sdru ge strane odre e ni kru go vi sma -traju ka ko bi kupnja IRIS-T proj ek -ti la bi o znat no veÊi pro ra Ë un skiizdatak za Ma ar sku.

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Francuska naruËila Caesar

Maarska nabavlja AMRAAM projektile

Gia

t

17

TIJ EKOM pro sin ca pro π le go di nekon zor cij Air bus Mi li ta ry po sti gaoje no vi vrlo vaæan uspjeh, od no snosklopl jen je prvi „i zvoz ni“ ugo vorza trans port ni avio na A400M. Nai -me, tij ekom pro sin ca Juæno a fri Ë kaRe pu bli ka pot pi sa la je pis mo nam -je re za kupnju prve tra nπe avio na,pret po stav ka je da bi to bi lo iz me uosam i Ëet rna est trans por te ra. No -vo na bavl je ni avio ni tre ba li bi bi ti is -po ruË e ni iz me u 2010. i 2014., anjima JAR ka ni za mij eni ti sredn jetak ti Ë ke trans port ne avione C-130B.

Pret po stavl ja seka ko bi cij ena na -ba ve osam avio naA400M mo gla bi tioko 837 mi lij unaeura, ko ja bi se ot -pla Êi va la kroz raz -dobl je od se dam -na est go di na. No -

vim avio ni ma JAR ka ni oj aË a ti svojemo guÊ no sti za stra teπ kimprij evo zom ljud stva i voj -ne tehni ke, od no sno utom smi slu uz A400Mraz ma tra i na ba vu Air bu -sa A310, ko ji bi bio rab -l jen i kao zra Ë ni tan ker.Uz juæno a fri Ë ke oruæanesna ge ko rist od kupnjeA400M imat Êe i juæno a -fri Ë ka zra ko plov na in du -stri ja po se bi ce tvrtke Ae -ro sud i Den el, od no sno

sa svim je iz gled na njiho va in du strij -ska su radn ja s kon zor cij em Air busMi li ta ry.

Trans port ni avion A400M dos ad jena ruË i lo osam europ skih Ëla ni caNA TO sa ve za, od no sno dos ad je na -ruË e no ukup no 180 avio na Ëi ja biis po ru ka tre ba la za po Ë e ti tij ekom2009. go di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

TVRTKA Oshkosh Truck Cor po ra -tion, je dan od vo de Êih ame ri Ë kihpro iz vo a Ëa spe cij ali zi ra nih ka mi o -na i pod voz ja pred sta vio je dru gugen era ciju ro bo ti zi ra nog ka mi o naTer ra Max. Ka mi on je raz vi jen zana stup na nat jeË aju Ag en cije za na -pred na ob ram be na istraæi van ja(DAR PA) pod na zi vom 2005 DAR PAGrand Chal len ge. Nat jeË aj je ustva ri utr ka ro bo ti zi ra nih vo zi la ko japot pu no au to nom no, bez ikak vogljud skog upravl jan ja ili una prij edde fi ni rane ru te, mo raju prij eÊi odre -e nu raz dal ji nu os lan jaj uÊi se sa mona svoje sen zo re i ra Ë u na la zatraæen je naj bol jeg i naj si gur nij egpu ta. Odræat Êe se po Ë et kom li sto -pa da 2005.

Pen ta gon do 2015. pla ni ra ope ra -tiv no pri mij eni ti ro bo ti zi rane ka mi -one u ope ra cij ama, oslo ba aj uÊi ta -ko voj ni ke od dos ad ne, ali po ten ci -j al no opas ne za daÊe kao πto je do -sta va pot re pπ ti na po stroj ba ma nate re nu. Nai me, da nas se to obavl ja

ka mi on skimkon voj ima ko jisu spo ri i sla boza πt iÊ eni te suide a lan ciljpro tiv ni ku.

Ide ja o kon -voj ima bez vo -za Ëa vojs ci jevrlo priv la Ë na.Ia ko tre nu ta Ë -no do stup natehno lo gi ja ne omo gu Êa va tak ve za -daÊe, na ra zvoju se ra di pu nom pa -rom. Pred stoj eÊi DAR PA GrandChal len ge po ka zat Êe ko li ki je na -pre dak po stig nut na tom pol ju.

Nat je can je Êe se odræa ti u pu stin jiMoj ave na sta zi du goj 175 mil ja(oko 260 km). Vo zit Êe se po ne gos -tol ju bi vom pu stinjskom po druËju avo zi la mo raju do no si ti sa mo stal neod lu ke o smje ru kre tan ja, izbje ga -van ju za pre ka i brzi ni. Ni kak valjud ska in ter ven ci ja u pro cesupravl jan ja nije do pu πte na.

Za Ter ra Max je upo rabl je no pod -voz je ka mi o na MTVR iz vor no raz vi -je nog za pot rebe ame ri Ë kog ma rin -skog kor pu sa. MTVR je vrlo mo de -ran ka mi on opreml jen ne za vis nimov je som, na pred nom elek tro ni Ë komopre mom i su sta vom sre di πn jegnad zo ra tla ka u gu ma ma.

Na tu je os no vu mon ti ra na kom -pleks na opre ma, sen zo ri i ra Ë u na lako ja bi Ter ra maxu tre ba la omo gu Êi tisa mo stal no svla da van je teπ ko -prohod nog te re na.

M. PE TRO VIΔ

TerraMax robotizirani kamion

14. sijeËnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

JAR kupuje A400M

Osh

kosh

U ZRA KO PLOV NU ba zu Ka me -n ec, na sje ve ru Bu gar ske, kraj emstu de no ga i pro sin ca pro π le go di neiz πvi car skog Stan sa pre let je li suprvi bu gar ski Pi la tu si PC-9M. To subi la prva tri od ukup no dvana estavio na koje je Bu gar ska na ruË ila.Ina Ëe, to su naj na pred nije inaË i cePi la tu sa PC-9M, od no sno u njih jeugra en no vi ve li ki vi π e nam jen skipri kaz nik, Spa row Hawk HUD pri -kaz nik, mo di fi ci ra ni tri mer koj im sesi mu li raju let ne od li ke je to va, a pro -ve de na su i odre e na po bol jπ an jana po gon skoj sku pi ni. Pre ma po seb -nom traæen ju bu gar skog zra ko plov -stva u avione je ugra en i na vi ga -cij ski su stav AN/ARN-154(V) TA -CAN. Te tur bo prop avione bu gar skorat no zra ko plov stvo (BVVS) ka ni ra -bi ti za te meljnu, na pred nu te (uodre e noj mje ri) za bor be nu ob ukusvoj ih pi lo ta.

U sklo pu ugo vo ra ko ji je sklopl jenkraj em 2003. Bu gar ska je na ba vi la iavione Pi la tus PC-12, ko ji su u Bu -

gar sku pre let je li tij ekomprve po lo vi ce pro π le go di -ne. Ta ko er, Bu gar ska jeugo vo rom os igu ra la i vrlozna Ë aj nu lo gi sti Ë ku pot po ruu smi slu ob uke le ta Ë kog izra ko po lov no-tehni Ë kogosobl ja (ko ja je pro ve de natij ekom protek le jes eni), pot reb neser vis ne do ku men ta cije i zam jen -skih dij elo va. Pret po stavl ja se ka kocij ena prve is po ruË ene tra nπe avio -na i opre me iz no si oko 33 mi lij unaeura.

Kraj em stu de no ga pro π le go di nebu gar ski mi ni star ob rane Ni ko lajSvi ra nov ob ja vio je ka ko je od luË e -no da se za pot rebe bu gar skog rat -nog zra ko plov stva na ba ve no vi he li -ko pte ri AS-532 AL Cou gar Mk I.Ukup no Êe bi ti na bavl je no dvana esthe li ko pte ra, od to ga Êe osam bi ti ukla siË noj trans port noj kon fi gu ra ci ji,dok Êe Ëe ti ri bi ti opreml je na za za -daÊe bor be nog tra gan ja i spa π a va -n ja (CSAR). Uz Euro co pter na bu -

gar skom nat jeË aju nad me tao se iSi kor sky sa svoj im prij ed lo gomS-70A, ali su odre e ni ele men tiugo vo ra (prije sve ga mi sli se na do -bar offset pro gram) bi li pre sud ni zaoda bir Euro co pte ra. Prvi he li ko pte ritre ba li bi bi ti is po ruË e ni bu gar skomzra ko plov stvu tij ekom 2005., od no s -no svi he li ko pte ri tre ba li bi bi ti ope -ra tiv ni u ro ku od 12 do 15 mjes eciod tre nu tka skla pan ja ugo vo ra. Uztu kupnju Cou ga ra, Bu gar ska ka nimo der ni zi ra ti odre e ni broj he li ko -pte ra Mi-17 pre ma NA TO stan dar -di ma, za πto Êe iz bu gar skog pro ra -Ë u na bi ti iz dvoj eno iz me u 60 i 75mi lij una ame ri Ë kih do la ra.

I. SKEN DE RO VIΔ

U TUR SKOJ se tre nu ta Ë no pro vo -di pro gram gradn je πest bro do va zapro tu min sku bor bu klase A,MHV-54 (ime na svih bro do va po Ë i -n je sa slo vom A). Bro do vi su dul ji ne54,5 me ta ra i is tis ni ne 715 to na, apo sa da se sa stoji od 53 Ëla na.

Prvi brod iz klase, TCG Ala nya,is po ruË en je Tur skoj nakon za vrπ et -ka primo pre daj nih plo vid bi u Nje -ma Ë koj u srpnju pro π le go di ne, dokse pre o sta lih pet gra di u Tur skoj poli cen ci nje ma Ë kih bro do gra di li π taLür s sen Werft i Ab eking & Ras mus -sen A&R pa je dru gi brod, TCGAma s ra, po ri nut u svibnju pro π lego di ne u istan bul skom bro do gra di -li π tu.

Ugo vor vrij edan 625 mi lij unaame ri Ë kih do la ra ta ko er ukl juË ujeis po ru ku tren aænog si mu la to ra zabro do ve za pro tu min sku bor butvrtke Ale nia Mar co ni Sy stem

(AMS). Tur ski mi -no lov ci su spoj bro -do va za pro tu min -sku bor bu nje ma Ë -ke rat ne mor na ri ceti pa SM-343 i ti paMJ-332 te imajumo guÊ nost i mi no -lo va i lo va mi na.Bro do vi su gra e niod ne mag net nogËeli ka i opreml je nis NAU TIS-M bor -be nim su sta vom, teglje nim so na romTha les Ty pe 2093, dva dal jin skiupravl ja na pod vod na plo vi la PAP-104 Mk5 ko ja su na mij en je na zaiden ti fi ka ciju i neu tra li za ciju mi na,te su sta vom za Ëi πÊ en je mi naAN/SLQ-138 ORO PE SA. Po gon je nisu s dva di es el mo to ra MTU 8V 396TE 84K ko ji pre ko dva Voith-Sch-ne i de ro va brod ska vij ka omo gu Êuju

vrπ nu brzi nu od 14 Ëvo ro va. Di na -mi Ë ko po zi ci o ni ran je i man evar bil -nost do dat no os igu ra vaju dva pra m -Ë a na po preË na brod ska vij ka tvrt keSchot tel. Na o ruæan je im se sa stojiod dvi je teπ ke stroj ni ce ka li bra12,7 mm te jed nog pra mË a nog to paka li bra 30 mm ko ji uj ed no sluæi i zapo tapan je plu taj uÊih mi na.

M. BRLIΔ

1814. sijeËnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Gradnja turskih brodova za protuminsku borbu

Bugarska nabavlja Pilatuse i Cougare

19

NJE MA»KA ag en ci ja za ob ram -bene na ba ve (BWB - Bun de samt furWehrtechnik und Beschaf fung) pot -pi sa la je 21. pro sin ca 2004. ugo vors tvrtkom BAE Sy stems Land Sy -stems Hag glunds o is po ru ci 75 vi -so ko prohod nih gus je ni Ë nih vo zi laBv206S vrij edan oko 23 mi lij unafun ti.

Hag glunds Êe u re a li za ci ji po slasu ra i va ti s nje ma Ë kom tvrtkomRhein me tall Lan dsy ste me GmbH.To je veÊ dru ga se ri ja, u prvoj je2002. is po ruË e no 31 vo zi lo istog ti -pa, a proc jen juje se ka ko Êe nje ma -Ë koj vojs ci tre ba ti ukup no 200 vo zi -la tog ti pa pa je otvo re na i mo guÊ -nost no vih ugo vo ra.

Bv206S je oklopnje na inaË i castan dar dnog ne o klopl je nog Bv206,nje ma Ë ka ih voj ska ima 168. No vaoklopl je na inaË i ca bit Êe u sa sta vupla nin ske bri ga de iz Mi tenwal da.Vo zi lo ima no si vost od 1550 kg amoæe vu Êi pri ko li cu od 2500 kg.Predn ji i straænji dio vo zi la po ve za -

ni su hi drau li Ë -kom spoj komko ja omo gu Êa -va dob ru flek si -bil nost i man e -vri bil nost. Vo zi -lo je jed no stav -no za upravl ja -n je pa je ob ukavo za Ëa jed no -stav na i krat ka.Po god no je i zazra Ë ni trans portraz nim zra ko plo vi ma.

Os im nje ma Ë ke Bv206S rabe i©ved ska, ©pan jol ska, Fran cu ska,Ita li ja. Po stoji i ja Ëe oklopl je na ina -Ë i ca oz na ke Bv10, na la zi se u sa sta -vu bri tan skih ma ri na ca.

Ina Ëe tvrtka BAE Sy stems LandSy stems je dio ve li ke bri tan ske ob -ram bene tvrtke BAE Sy stems ko ja jena sta la u ruj nu 2004 spaj an jem tvrt-ki RO De fen ce i Al vis. RO De fen ceje iz sa sta va BAE Sy ste msa dok jeAl vis ne tom kupl jen. Uz Al vis je sti -

gao i πved ski pro iz vo aË oklop nihvo zi la Hag glunds koj eg je Al vis ku -pio prije ne ko li ko go di na.

BAE Sy stems dje luje u 130 dræa vana pet kon tine na ta, za po πl ja va vi πeod 90 000 lju di i ostva ruje go di πn jupro daju od 12 mi lij ar di fun ti. LandSy stems Hag glunds ima sje di π te uπved skom gra du Orn skold svik, za -po πl ja va 1100 lju di i ostva ruje go di -πn ji pro met od oko 2,5 mi lij ar diπved skih kru na.

M. PE TRO VIΔ

TVRTKA Tha les Na val Fran ceob ja vi la je po dat ke o svom no -vom la kom mor na ri Ë kom ra da ruMRR-3D New Gen era tion na mij e -n jen ugradn ji na man je rat ne bro -do ve. No vi ra dar ra di u G frek -vent nom ras po nu i ima tri mo -da ra da. Prvi mod ra da oz na-Ë en kao sam oob ram be ni (self-de fen ce) ra dar ima brzi nu vrt-nje an tene od 30 okre taja u mi -nu ti i ins tru men tal ni do metod 60 km. Dru gi mod na mi -j e n jen je mo tren ju cil je vana ve Êim udal je no sti ma,na ma lim i sredn jim vi si -na ma. Zbog to ga je brzi navrtnje an tene des et okre -taja u mi nu ti, a in stru -men tal ni do met po ve Êan je na140 km. Tre Êi mod ra da na mij e -n jen je ot kri van ju cil je va na vrlove li kim udal je no sti ma. Brzi navrtnje an tene i kod nje ga je des et

okre taja u mi nu ti ali jein stru men tal ni do metpo ve Êan na 180 km. Ka -ko bi se po ve Êa la ot por -

nost na ome tan je MRR-3DNG je do bio “frequ en cy-agi le”tehno lo giju. U uv jet ima dje lo -van ja pri ve li kom stupnju elek -

tro ni Ë kog ome tan ja ra dar moæegen eri ra ti vrlo snaæne ra dar ske

zra ke dvi je vrste. Za ot kri van jecil je va u zra ku ra bi se snaæno du -go zra Ë en je, a za ot kri van je cil je va

na po vrπ i ni mo ra snaæno krat ko.U oba sluË aja do met ot kri van jacil je va je 80 km. Ka ko bi se po -bol jπ a la mo guÊ nost ot kri van jacil je va ko ji le te vrlo ni sko u ne -

po sred noj bli zi ni oba le ili oto kara dar je do bio i Dop ple rov mod ra -

da. Usmje ra van je ra da ra po smje -ru obavl ja se meha ni Ë ki (ro ta -cijom an tene), a po vi si ni elek tro -ni Ë kim usmje ra van jem ra dar ske

zra ke. Zo na mo tren ja po vi si ni je od0 do 60 stupnje va. Tha les po seb nois ti Ëe vrlo ma lu ma su an tene ko jaomo gu Êa va ugradn ju i na vrlo ma lebro do ve.

I prije ob javl ji van ja sluæbe nih po -da ta ka MRR-3D NG je ostva rio pro -daj ni uspjeh. Fran cu ska rat na mor -na ri ca oda bra la ga je za ugradn juna svoje rat ne bro do ve Ba ti mentsde Proj ec tion et de Com mad ment(Mi stral i Ton ner re), a nor veπ ka rat -na mor na ri ca na svoje rat ne bro do -ve klase Skjold.

T. JAN JIΔ

14. sijeËnja 2005.

Thalesov novi mornariËki radar

Bv206S za njemaËku vojsku

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Rhe

inm

etal

l

VOJSKE SVIJETA

Iz nos ko ji SAD iz dvaj aju za na ba -vu no vog na o ruæan ja i voj ne op -re me ne ma prem ca ni bliæeg kon -

ku ren ta u svi je tu. Su pe rior nost ispo sob nost dje lo van ja oruæa nih sna -ga SAD-a dil jem svi je ta re zul tat jeukup nih in ves ti cij skih ula gan ja uoruæane sna ge, od no sno ula gan ja uznan stve no - istraæi vaË ki rad i pro iz -vodn ju. Ilu stra ti van je po da tak o ja -zu iz me u voj nih iz dvaj an ja SAD-ai dru gih naj raz vi je nij ih ze mal ja svi -je ta, Ja pan je 2003. bio dru ga zem-l ja po vi si ni voj nih iz da ta ka, ali je saukup nim pro ra Ë u nom od 46,9 mi li -

j ar de USD Ëi nio sa mo 62% ame ri Ë -kog pro gra ma na ba ve. Ia ko su da -nas vi so ki, voj ni iz da ci za na ba vu suu po slij erat nom raz dobl ju dos eglivrhu nac u do ba Ko rej skog ra ta(1952.g.) - 212 mi lij ar di USD, u do -ba Vi jet nam skog ra ta iz no si li su 117mlrd. USD, a na vrhun cu hlad nogra ta u do ba preds jed ni ka Re a ga na(1984.g.) 146 mlrd. USD.

U pla ni ran ju iz da ta ka za na ba vuad mi ni stra ci ja preds jed ni ka Bushaje ve Êim dij elom na sta vi la za po Ë e tepro gra me pro π le ad mi ni stra cije dokje sa mo ne ko li ko proj eka ta ot ka za -

no. Proj ek cije Ure da za pro ra -Ë un ame ri Ë kog Kon gre sa(CBO) koje se od no se na pla -no ve mo der ni za cije pre dvi ajudu go ro Ëni po rast iz da ta ka zana ba ve ko ji bi od 2010. od2020. tre ba li u pros je ku iz no si ti110 do 135 mlrd. USD (iz raæe -no u stal nim USD iz 2005.).Pre ma istom iz vo ru vrhu nac iz -da ta ka za in ves ti cije koje u ter -

mi no lo gi ji CBO iz raæa vaju iz da tkeza na ba vu, te istraæi van je i ra zvojtre bao bi na stu pi ti 2013. s ukup nimiz no som od 191 mlrd.USD. Me u -tim, ana lit iË a ri proc jen juju da je ci-l je ve mo der ni za cije mo guÊe po sti Êii uz man ja fi nan cij ska ula gan ja, od -no sno da je mo der ni za ciju mo guÊepro ve sti i na dru ge naË i ne.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

14. sijeËnja 2005.20

Planom vojnog proraËuna SAD-a za 2005. za kupovinu naoruæanja i vojne opreme predvieno je 74,9 milijarde

USD ili 18,61% od ukupnih izdataka.To je smanjenje u odnosu na prethodne dvije godine, ali se veÊ u iduÊem

srednjoroËnom razdoblju predvia porast izdataka za nabavu, iduÊe godine 79 mlrd USD pa sve do 106 milijarde

USD (izraæeno u cijenama iz 2005.) koliko bi trebalo izdvajati u 2009.

Igor KARNJU©Izdaci za vojne nabave u SAD-u

Stryker u inaËici MGS trebao bi ojaËatisnagu postrojbi na terenuG

DLS

Nabava novog preciznogstreljiva vaæna je stavka

Po stoji znat na raz li ka iz me ukla si Ë nih i asi met ri Ë nih su ko bagle de po za din ske si gur no sti.

Kod kla si Ë nih ope ra ci ja sa zna nim iman je-vi πe jas no de fi ni ra nim boj iπ -ni ca ma, po za din ski lo gi sti Ë ki ele -men ti oruæa nih sna ga su re la tiv nosi gur ni od ne prij ateljskog dje lo van ja,ali kad je rij eË o asi met ri Ë nim (tj.Ëes to mi rov nim) ope ra cij ama, os im ube nig nij im sluË aj evi ma, po za di na nesa mo da ne uæi va taj stu panj si gur -no sti veÊ je upra vo naj pri maml ji vi jame ta pob un je ni Ë kih sna ga.

Ve Êi na dos ada πn jih pro gra ma ko jinu de ne ki oblik za π ti te po sa di ka mi -o na i dru gih vo zi la lo gi sti ke ukl ju-Ë uje do da van je veÊ spo me nu tihoklop nih kom ple ta na ka bi ne vo zi la.Isprva su to bi la rjeπ en ja na sta la nate re nu po na Ë e lu “ura di sam” da bise usko ro poj avi li in du strij ski se rij -ski pro iz vo di. Kod oklop nih kom ple -ta ve lik je pro blem πto su ka bi ne nakoje se tre baju po sta vi ti Ëes to s ko -mer cij al nih inaË i ca ka mi o na i ima juza obl jene po vrπ i ne na koje je on da

teæe po sta vi ti rav ne oklo pne ploËe.Sa da se vi πe pa zi da voj ni ka mi o niimaju i voj ne ka bi ne rav nih po vrπi -na te mo gu pri mi ti oklo pne ploËe doIII. stupnja za π ti te pre ma NA TOSTA NAG stan dar du (za π ti ta od me-t ka 7.62 x 54 mm ispal je nog s uda-l je no sti od 30 m). Mo guÊe je po -

stavl jan je oklo pa i veÊ eg stupnja za -π ti te od teπ kih stroj ni ca, ali to znaËibit no po ve Êan je mase sa mog vo zi lasa svim ne do sta ci ma ko ji idu uz to.Kod po stavl jan ja pro tu min ske za π ti -te os nov ni pro blem pro iz la zi iz to ga

πto ve Êi na ka mi o na ima ka bi ne smo to rom is pod od jeljka za posa du.To znaËi da po sa da sje di iz nad pred-n je oso vi ne, to jest upra vo na mjes tugdje se ve Êi na mi na ak ti vi ra. Tre bais tak nu ti da su svi obli ci za π ti te na -mij en je ni sa mo za π ti ti po sa de i rij et -ko te ret nog pro sto ra, sve vi πe od to -ga je znan stve na fan ta sti ka, ako semi sli zadræa ti upo trebl ji vost ka mi o -na kao trans port nog sred stva.

2114. sijeËnja 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Oklopljeni kamioni

Suvremena ratna iskustva dovela su do toga da se pri nabavi taktiËkih kamiona neizostavno mora misliti i na

moguÊnost postavljanja oklopa na njih Vedran SLAVER

VOJNA TEHNIKA

SlovaËki TATRAPAN je naπaoograniËenu primjenu u inaËicama zapov-jednog i ambulantnog vozila

US A

rmy

US A

rmy

Laka kupola CROWSidealna je za samoza-

πtitu kamiona

Vo sper Thor nyc rof tov (VT) pro -j ekt brzog na pad nog 62-me tar -skog bro da Su per Vi ta izab ran

je za grË ku rat nu mor na ri cu, a nje -go va gradn ja pov je re na je re no mi -ra nom grË kom bro do gra di li π tu El fe -sis. Proj ekt na do ku men ta ci ja i ugo -vor o iz gradn ji pot pi san je 31. oæuj -ka 2000. go di ne.

El fe sis je po ugo vo ru od go vo ranza iz gradn ju a VT kao su pot pis nikugo vo ra ima pu nu od go vor nost zakom ple tan proj ekt, in te gra ciju bor -be nih su sta va i ma te rij al no os igu -ran je tehni ke i ure aja pre dvi e nihza ugradn ju.

El fe sis in du stri al En ter pris es SAdo bi lo je ugo vor za is po ru ku tri

brza, na pa da Ë ka raket na bro daklase Su per Vi ta. Bro do vi zna ni kaoRous sen kla sa gra de se u bro do gra -di li π tu El fe sis bli zu Atene. VT jepre ko svoje grË ke po druæni ce VTHel las SA os igu rao svu pot reb nutehni Ë ku po moÊ tij ekom iz gradn jebro do va zaj ed no sa uv jeæba van jempo sa de kao dij ela “pa ke ta” tran sfe -ra tehno lo gije.

VT je os igu rao ser vis i opre mu zagrË ku ob ram be nu in du striju u sklo -pu offset pro gra ma ko ji ukl juË uje ido pun sku opre mu za ina Ëe uspjeπ niproj ekt bro da. Kao do da tak tog off-set pro gra ma je i is po ru ka dva bi vπabri tan ska pro tu min ska bro da ko ji Êeusko ro bi ti priml je na u sluæbu grË ke

rat ne mor na ri ce.Po Ë et ni zahtjev za

iz gradn jom tri bro dadio je veÊ eg me -udræav nog ugo vo rako ji ukl juË uje ta ko eri bri tan sku is po ru kudva pro tu min ska bro -da klase Hunt koje jeRo y al Na vy ot pi sa la.

Brzi na pad ni bro do -

vi ko ji se gra de za grË ku rat nu mor -na ri cu imaju pu ni de pla sman od580 to na. Prvi brod iz se rije HS(Hel le nic Ship) Rous sen (P 67) po -ri nut je u stu de nom 2002. go di ne i snjime su obavl je na is pi ti van ja namo ru prije is po ru ke mor na ri ci tij e -kom ove go di ne. Dru gi brod iz se -rije HS Da nio lis (P 68) po ri nut je umo re u lipnju pro π le go di ne i bit Êeis po ruË en mor na ri ci kon cem ovego di ne. Tre Êi brod iz se rije HS Kri -stal li dis (P 69) po ri nut je u travnjuove go di ne i bit Êe spre man za is po -ru ku grË koj mor na ri ci u stu de nom2005. go di ne.

Tij ekom ruj na pro π le go di ne ugo -vor s Vo sper Thor nyc roft je pro π i renna iz gradn ju joπ dva do dat na bro dais te klase i ka rak te ri sti ka ko ji bi usa stav grË ke mor na ri ce tre ba li uÊi2006. i 2007. go di ne. Uz po moÊ bri -tan skih part ne ra Grci su u bro do -gra di li π tu El fe sis iz gra di li no ve pro -iz vod ne ka pa ci te te, ka ko za taj po -sao ta ko i za bu duÊe proj ek te.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

14. sijeËnja 2005.22

GrËki brod klase Super Vita- brzi, napadaËki, raketni

RATNA MORNARICA

Super Vita je

posljednja derivacija

visokouspjeπne serije

56 metarskih patrolnih

brodova klase Vita koji

su kao brzi, napadaËki,

raketni brodovi

isporuËeni ratnoj

mornarici Katara.

Projekt Super Vite nudi

kupcima visoke

pomoraËke perfor-

manse i izvrsne sen-

zorske moguÊnosti

Igor SPICIJARIΔ

Una toË dob rim is ku stvi ma skrsta ri com Bai nbrid ge, ni susvi bi li oduπ evl je ni na stav kom

gradn je nu kle ar nih krsta ri ca. To mese naj vi πe pro ti vio ta da πn ji ame ri Ë kimi ni star ob rane Ro bert McNa ma rako ji je u nu kle ar nim krsta ri ca ma vi -dio sa mo ne pot reb no ba can je nov cau tre nu tku kad su tro πko vi ra ta uVi jet na mu vrto gla vo ra sli. Una toËsvim nje go vim na stoj an jima dasprij eËi njiho vu gradn ju ame ri Ë ki jeKon gres ipak os tao pri od lu ci da suone nuæne ame ri Ë koj rat noj mor na -ri ci. Ta ko je ame ri Ë ka rat na mor na -ri ca, don ek le mi mo svoje vol je pot -kraj πez des et ih go di na pro π log sto -l je Êa po Ë ela s proj ek ti ran jem no veklase nu kle ar nih krsta ri ca, prve ko -ja je tre ba la do bi ti vi πe od jed nogbro da. Po Ë et na sred stva za Ca li for -niu odob re na su u fis kal noj pro ra -Ë un skoj go di ni 1967., a za SouthCa ro li nu u fis kal noj go di ni 1968. Is -

te je go di ne odob re na gradn ja itreÊe krsta ri ce no od to ga se nak -nad no odu sta lo zbog znat nog po ve -Êan ja tro πko va, ali i u ko rist gradn jeprve krsta ri ce znat no spo sob nijeklase Vir gi nia.

Os nov na za mi sao bi la je na pra vi tive li ke vi π e nam jen ske rat ne bro do veËi ja Êe os nov na nam je na bi ti es kort -na pratn ja ve li kih nu kle ar nih nos a -Ëa zra ko plo va. Zbog to ga su pla ni -

ra li opre mi ti ih pro tuz ra Ë nim ra ket -nim su sta vom Tar tar-D, AS ROC pro -tu pod mor ni Ë kim ra ket nim su sta vomi pro tub rod skim proj ek ti li ma Har po -on. Od sa mog po Ë et ka proj ek ti ran japro na π lo se mjes ta i za po stav l jan jedva au to mat ska to pa ka li bra 127mi li me ta ra, za raz li ku od krsta ri caLong Be ach i Bain brid ge.

Po Ë et na klas ifi ka ci ja za kla suCa li for nia bi le su fre ga te s vo e nimproj ek ti li ma te su do bi le oz na keDLGN-36 (Ca li for nia) i DLGN-37(South Ca ro li na), ali su pod timoz na ka ma bi le re la tiv no krat ko jerim je ame ri Ë ka rat na mor na ri caveÊ 30. lipnja 1975. pro mij eni laklas ifi ka ciju u nu kle ar ne krsta ri ce.Ta ko je Ca li for nia do bi la oz na kuCGN-36, a South Ca ro li na oz na kuCGN-37.

2314. sijeËnja 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Nakon iskustava s djelomiËno uspjelom nuklearnom krstaricom Long Beach i vrlo uspjelom nuklearnom krstari-

com Bainbridge, ameriËko povjerenje u povrπinske ratne brodove koje pokreÊu nuklearni reaktori sve je viπe raslo.

Tako je, pod pritiskom Kongresa, nastala klasa nuklearnih krstarica California

Tomislav JANJIΔ

VOJNA POVIJEST

Nu kle ar ne krsta ri ce klase Ca li for niabi le su na o ruæane ra ket nim pro tuz ra Ë -nim su sta vom Stan dard MR

Nuklearne krstarice klase California

Ka rip ska oto Ë na dræa vi ca Do mi -ni kan ska Re pu bli ka na la zi sena is toË noj stra ni oto ka His pa -

nio le, dok za pad nu stra nu oto ka Ëi -ni dræa va Ha i ti. Sre di nu dva des etogstol je Êa u Do mi ni kan skoj Re pu bli ciobil jeæi la je dik ta tu ra pro a me ri Ë kogdik ta to ra Ra fa e la Trujil la, ko ja jetra jala pu na tri des etl je Êa - od 1930.do 1961. go di ne. Ci vil na vlast uzeml ji ob novl je na je 1962. pob je -dom na preds jed ni Ë kim iz bo ri maum je re nog lje vi Ë ara i li de ra Do mi -ni kan ske re vo lu cio nar ne stran keJua na Boscha. Meutim, Bosche vedru πtvene re for me i pri taj ene sim -pa tije pre ma ku ban skom li de ru Fi -de lu Cas tru ni su se svid je le do mi ni -kan skoj gos po dar skoj eli ti, kojuuglav nom Ëi ne bij el ci, i voj nim kru -go vi ma, a pret je rane sim pa tije pre -ma no vom reæi mu nije gaj io niWashing ton. U ruj nu 1963. voj skazba cuje Boscha s vla sti, uki da ustavi ras pu πta par la ment. Na Ëe lu voj nehun te bio je pu kov nik Eli as Wes siny Wes sin, za pov jed nik elit ne po -stroj be do mi ni kan ske voj ske ko ji jeos igu rao vla da vi nu zeml jom triju ci -vil nih oso ba, tzv. Trij um vi ra ta. Ia kosu Sje din jene Dræa ve od bi le priz na -ti no vu voj nu vla du, po ne ki ma jeWashing ton staj ao iza or ga ni za cijevoj nog uda ra koj im je sprij eË e no daDo mi ni kan ska Re pu bli ka ot kliæe uzagrljaj Sov jet skom Sa ve zu.

Slje deÊe dvi je go di ne vla da vi nevoj ne hun te obil jeæi li su πtraj ko vi ine mi ri u zeml ji, da bi na posl jet ku24. travnja 1965. pri staπe bi vπ egpreds jed ni ka Boscha na Ëe lu s pu -kov ni kom Ca ama nom iz ve le voj ni

udar s nam je rom ruπ en ja Cab ra lo -vog reæi ma. Glav ni grad San to Do -min go pre tvo ren je u po pri π tegraan skog ra ta iz meu sim pa tiz e -ra preds jed ni ka Boscha, poz na tihkao kon sti tu cio na li sta, i do mi ni kan -ske des ni ce ko ja stoji uz vla du voj -ne hun te, tzv. loj ali sta. Dio do mi ni -kan skih oruæa nih sna ga, oso bi torat nog zra ko plov stva i mor na ri cenije ot ka zao po sluπ nost sta rom voj -nom reæi mu te se ukl juË io u bor bupro tiv kon sti tu cio na li sta. Prvog da -na bor bi Bosche vi sim pa tiz eri zau -zi maju uli ce San Do min ga, TV po -staju i na cio nal nu sku pπ ti nu, aglav nim gra dom ha ra le su i plja Ë ka -le sku pi ne na o ruæa nih ti nejdæe ra izpro vin cije zva nih “Los Ti gres”.

Do la zak Ame ri kana caSje din jene Dræa ve boj ale su se da

Êe ta kav ra zvoj do gaaja Do mi ni -kan sku Re pu bli ku pre tvo ri ti u joπjed nu Kubu na la tin sko a me ri Ë komkon tinen tu. Pri pre maj uÊi te ren zain va ziju, Washing ton je optuæiopob un je ni ke da ih pred vo di sku pi naku ban skih pri staπa, ia ko za to nijebi lo do ka za. Pra vdaj uÊi se pot re bomza π ti te ame ri Ë kih graana u Do mi -

24 14. sijeËnja 2005.

Zaboravljene ratne epizode (VII)

AmeriËka invazija Dominikanske Republike 1965.Kratkotrajno razdoblje civilne vladavine predsjednika Boscha u karipskoj dræavici Dominikanskoj Republici pre -

kinuto je 1963. godine desniËarskim vojnim udarom. Nakon dvije godine vladavine vojne hunte Boschove pristaπe

izvele su novi vojni udar koji je zemlju bacio u kaos. U zemlju su poslane ameriËke postrojbe koje staju izmeu

dviju strana i osiguravaju izbornu pobjedu desnici

Ia ko su Sje din jene Dræa ve od bi lepriz na ti no vu voj nu vla du, po ne -ki ma je Washing ton staj ao izaor ga ni za cije voj nog uda ra koj imje sprij eË e no da Do mi ni kan skaRe pu bli ka ot kliæe u zagrljaj Sov -jet skom Sa ve zu. Ame ri Ë ke tru peoku pi ra le su zeml ju, po Ë e le sdo pre mom hu ma ni tar ne po mo Êii eva kua ci jom vi πe od πest ti su -Êa strana ca. Is to dob no su, una -toË tvrdnja ma Was hing to na oneu tral no sti, s te re na sti za le vi -je sti o su radn ji ame ri Ë kih voj ni -ka s loj a li sti ma

Hrvoje BARBERIΔ

DOSSIER

Iza hu ma ni tar ne ak cije krio se stra -teπ ki in te res Sje din je nih Dræa va

Ame ri Ë ki voj ni ci u San Do min gu

ni kan skoj Re pu bli ci,ame ri Ë ki je preds jed nikJohnson 27. travnja1965. ob ja vio po Ëe takope ra cije “Power Pack”.Ope ra ci ja je pre dvialaslan je Ëe ti ri sto ti ne ma ri -na ca ko ji su tre ba li us po -sta vi ti red na oto ku i or -ga ni zi ra ti eva kua cijuame ri Ë kih dræavl ja na teras po reivan je ve li keame ri Ë ke flo te od Ëetr -des etak bro do va ra di pot pune po -mor ske blo ka de oto ka. Pod snaænimame ri Ë kim ut je caj em Or ga ni za ci jaame ri Ë kih dræa va (OAS) do nij ela jeod lu ku o sa stavl jan ju mi rov nih sna -ga s ame ri Ë kog kon tinen ta. Umeuv re me nu su 29. travnja Sje -din jene Dræa ve po sla le 2200 pa dob -rana ca iz 82. zra Ë no de-s ant ne di vi zije za koj imasu slje de Êih da na sti gli idij elo vi 11. zra Ë ne di vi zijete 6. ma rin skog ek spe di -cij skog kor pu sa, ta ko dase prvih da na svibnja uDo mi ni kan skoj Re pu bli cina la zi lo dva des et i tri ti -suÊe ame ri Ë kih voj ni ka.

Ame ri Ë ke tru pe oku pi ra -le su zeml ju, po Ë e le s do -pre mom hu ma ni tar ne po -mo Êi i eva kua ci jom vi πeod πest ti su Êa strana ca.Is to dob no su, una toËtvrdnja ma Washing to na o

neu tral no sti, s te re na sti za le vi je stio su radn ji ame ri Ë kih voj ni ka s loj a -li sti ma. Nakon pri sti zan ja prvih pri -pad ni ka mi rov nih sna ga OAS-aame ri Ë ka je voj ska sman ji la brojvoj ni ka, u Do mi ni kan skoj Re pu bli cina je dana est ti su Êa ko li ko se na la zi -lo po Ë et kom srpnja, a pov re menebor be na stavl jene su do 31. ko lo vo -za, ka da je na po kon do go vo re nopri mir je.

Post fes tumU bor ba ma je po gi nu lo oko tri ti -

suÊe graana Do mi ni kan ske Re pu -bli ke te dva des et i Ëe ti ri ame ri Ë kavoj ni ka, a oko 150 Ame ri kana ca jeran je no. Ame ri Ë ka in ter ven ci ja usu ve re noj dræa vi staj ala je pres tiæapreds jed ni ka Johnso na na po druËju

do maÊe i vanjske po li ti ke. Sov jet skiSa vez i Ku ba osu di li su ame ri Ë kian gaæman u Do mi ni kan skoj Re pu -bli ci, a kao naj ve Êi do bit nik do -gaaja vje roj at no je iza π ao Fi delCas tro ko ji je, pre mda nije imao iz -rav ne ve ze sa zbi van jima na sus jed -nom ka rip skom oto ku, do bio znat ne

pro midæbene bo do ve. In va zi ja Do -mi ni kan ske Re pu bli ke pred stavl jalaje svoj evrstan uvod u po Ëe tak ve li -kog onov re me nog ame ri Ë kog rat nogan gaæma na, onog u Vi jet na mu.

Pre kid vat re os igu ra va lo je je dana -est ti su Êa mi rovnja ka OAS-a, a tij e -kom jes eni 1965. na stavl je ni su na -po ri za po sti zan jem mi rov nog spo -ra zu ma, ko ji je na posl jet ku pot pi -san 25. ruj na 1965. Za pov jed ni kasna ga loj ali sta gen era la Wes sin yWes si na ame ri Ë ka je voj ska uklo ni las po li ti Ë ke scene te pri vre me nipreds jed nik Do mi ni kan ske Re pu bli -ke po staje Hec tor Gar cia Go doy, ko -ji je bio prihvatl jiv ob je ma stra na -ma, a u zeml ju se iz eg zi la vra tio ibi vπi preds jed nik Bosch. Bosch jesud je lo vao na preds jed ni Ë kim iz bo -ri ma u svibnju 1966., na koj ima jepob je du nat po lo vi Ënim broj em gla -so va od nio bi vπi Truj il lov Ëov jek, Jo -aquin Ba la guer. Ba la guer je do1978. go di ne æel jez nom ru kom vla -dao Do mi ni kan skom Re pu bli kom.

2514. sijeËnja 2005.

DOSSIER

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

U bor ba ma je po gi nu lo oko triti suÊe graana Do mi ni kan skeRe pu bli ke te dva des et i Ëe ti riame ri Ë ka voj ni ka, a oko 150Ame ri kana ca je ran je no. Ame ri -Ë ka in ter ven ci ja u su ve re nojdræa vi staj ala je pres tiæa pred-s jed ni ka Johnso na na po druËjudo maÊe i vanjske po li ti ke. Sov -jet ski Sa vez i Ku ba osu di li suame ri Ë ki an gaæman u Do mi ni -kan skoj Re pu bli ci, a kao naj ve Êido bit nik do gaaja vje roj at no jeiza π ao Fi del Cas tro ko ji je,pre mda nije imao iz rav ne ve zesa zbi van jima na sus jed nom ka -rip skom oto ku, do bio znat nepro midæbene bo do ve

Gen eral Truj il lo je du go vre me na vla -dao Do mi ni kan skom Re pu bli kom

Ame ri Ë ki voj ni lo gor bli zu ae ro dro ma San Do min go

Do mi ni kan ski loj ali sti

26

Bog Otac i Ivan Krstitelj postupno su narodu objavljivali identitetosobe Isusa Krista. Nakon πto se iz oblaka zaËuo glas “Ovo je Sinmoj, ljubljeni” Ivan nas upoznaje i s ostalim detaljima vaænim zarazumijevanje osobe Isusa Krista. Kao onaj koji treba posvjedo-Ëiti za Isusa, Ivan iznosi i razloge zaπto to Ëini, a oni su trostrukenaravi. U prvom redu Isus je “Janje Boæje”, zatim njegovo jeposlanje da “oduzima grijehe svijeta” i nije vezan relacijama vre-mena (“bijaπe prije mene”). Poput pashalnog janjeta, Ëija je krvspasila Izraelce od smrti, Isus kao janje Boæje doπao je svojomkrvlju spasiti svakoga Ëovjeka, ne samo od fiziËke smrti, veÊ i odsmrti koju u Ëovjeku prouzroËuje grijeh, te je zbog toga janje kojeoduzima grijehe svijeta. Nama, ljudima podloænima grijehu, viπeje nego drago Ëuti da je jedna od osnovnih Isusovih funkcija“oduzimati grijehe svijeta”. Lako savrπenima. Njima to niπta neznaËi. Oni ne moraju otkrivati Isusov identitet. Oni se vjerojatnoi ne optereÊuju time da budu upoznati s Ivanovim predstavlja -njem Isusa. Za njih se pojavio joπ jedan meu tolikima i niπtaviπe od toga. Ali mi, koji smo svjesni svoje podloænosti grijehu,osjeÊamo najveÊu radost.

Æeljko STIPANOVIΔ

15. sijeËnja 1906. Roen Aristotel OnasisGrËki tajkun, Aristotel Sokrat Onasis, roen je 15. si -jeË nja 1906. u Smirni u obitelji imuÊnih trgovaca du -hanom i opijumom. Kada su Turci 1922. zauzeli Smir -nu, obitelj mu ostaje bez svega, a mladi Aris totel od -lazi u Argentinu sa 100 dolara u dæe pu. Ta mo je nas-ta vio obiteljsku tradiciju u tr govini du hanom i brzo sepo novno obogatio. Pred kraj svjet ske gospodarskekrize u ranim 30-im Onasis poËinje kupovati te ret ne

brodove, a ubrzo i naftne tankere. No, tek je u razdoblju nakon II.svjetskog rata, uz rodbinske veze, proπirio svoje tajkunsko carstvona cijeli svijet. U SAD-u je optuæen zbog kupo vine isluæenih ratnihbrodova na nezakonit naËin. Onasis je prvi shvatio da je eko no miË -nije graditi veÊe tankere i sve je bogatstvo i energiju ulo æio u prijevoznafte. Neumorno je kupovao velike tan kere, a osnivao je i svoja bro -do gradiliπta. Obogativπi se na nafti, proπirio je djelatnost i na osta-la podruËja. Uz koncesiju grËke vlade osnovao je i go dinama vodiogrË ku aviokompaniju “Olimpik”. Bio je najvaæniji dio niËar tvrtke kojaje vodila kasina u Monte Carlu. Dugogodiπnjom in timnom vezom sopernom divom Mariom Callas punio je stranice æutog tiska, a ud va -ranje udovici ameriËkog predsjednika Kenne dyja, Jacquelini, kraljatankera prikazalo je kao ga lantnog romanti Ëara koji je spreman sveuËiniti za ljubav æene. Ka da je 1975. Onasis umro njegovo se bogat-stvo procjenjivalo na viπe od pola milijarde dolara.

15. sijeËnja 1970. Republika Biafra prestala postojatiGodine 1960. Nigerija se oslobodila kolonijalnogjarma i postala neovisna dræava. U Nigeriji je musli-manski narod Hausa imao veÊinu te je teroriziraonarod Ibo, meu kojim je rasprostranjeno krπ Êan stvo.Zbog toga su u svibnju 1967. predstavnici juænih i is -toËnih dijelova Nigerije proglasili odcjepljenje i us po -stavu nove republike Biafre, gdje je narod Ibo imaove Êinu. Voa te novoproglaπene dr æave bio je Chuk -

wuemek Ojukwu. Puno snaænija nigerijska vojska napala je Biafru,a u tri godine krvavih sukoba, praÊenih velikom glau, gotovo je mi -lijun ljudi umrlo. Nigerijske trupe su 11. sijeËnja zauzele posljednjeuporiπte ljudi odanih Ojuk wuu, koji je pobjegao u Obalu Bjelokosti.»etiri dana kasnije, 15. sijeËnja 1970., Biafra je prestala postojati iinkorporirana je ponovno u Nigeriju.

SLOVO DUHOVNOSTI

14. sijeËnja 2005.

Nedjelja, 16. sijeËnja

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

Udruga “Vukovarske majke”, Savez udruga obitelji

zatoËenih i nestalih hrvatskih branitelja RH:

“Suzama do istine”, Zagreb, 1999.

Savez udruga obitelji zatoËenih i nestalih hrvatskih

branitelja: “Deset godina nade i boli 1991. - 2001.”,

Zagreb, studeni, 2001.

U nedostatku snaga i moguÊ nostida obuhvati cijelo podruËje RH,ova knjiga obuhvaÊa poznate re zul -tate traæenja, ekshu ma cije i iden -tifikacije ærtava ne prijatelj skih zlo -Ëina na podruËju Vuko var sko-srijemske æupanije. Udruga “Vu ko -var ske majke” us mje rila je svu po -zor nost na to podruËje, koje je od poËetka traæe nja ne -stalih i nasilno odvedenih osoba bilo mjesto tra æenjapo lovice od ukupnog broja ne stalih osoba na ra zininaπe dræave. Na tom su po d ruËju otkrivene i najveÊemasovne grobnice, kao πto su OvËara i Novo groblje uVukovaru.Polaziπte za pisanje ove knjige bila je knjiga “Gdje sunaπi najmiliji?”, gdje su uvrπteni i podaci o nekim oso -ba ma koje su nasilno odvedene s drugih podruËja RH.Ova se knjiga, vaæno je napomenuti, u skladu s nam-jerom udruga za traæenje nestalih iskljuËivo bavi sudbi-nom nestalih osoba koje su bile traæene kao zarobljenei odvedene. Podaci izneseni u knjizi temelje se na do ku -mentaciji Komisije za zatoËene i nestale Vlade RH (da -nas Odjel za zatoËene i nestale pri MOBMS-u), gdje susvrstani i svi dosjei i popisi na kojima su radili Hr vatskicrveni kriæ i druge institucije. BuduÊi da je pro ces eks -humacije i identifikacije bio u tijeku, od lu Ëe no je da seuvrste podaci zakljuËno s 31. oæujkom 1999. godine.

“Deset godina nade i boli” treÊi jedio svojevrsne trilogije koju je iz-dao Savez udruga obitelji za to Ëe -nih i nestalih hrvatskih branitelja,æeleÊi svojim knjigama upozoritisve mjerodavne osobe i potaknutiih da rijeπe veliki humanitarni pro -b lem - traæenje zatoËenih i nesta -lih hrvatskih branitelja i civila. Na-kon prve knjige “Gdje su naπi najmiliji”, izdane 1995. tedruge knjige “Suzama do istine” 1999. godine, ovom seknjigom zaokruæuje trilogija potresnih dogaaja.ÆeleÊi dostojno obiljeæiti desetu godiπnjicu poËetkaDo movinskog rata, Savez udruga obitelji zatoËenih ine stalih hrvatskih branitelja tim je povodom izdao ovuknjigu, sjeÊajuÊi se sa zahvalnoπÊu i odajuÊi poπtova njesvim ærtvama, poginulima, ranjenima i nasilno odve de -nima. Knjiga vodi Ëitatelja kroz desetogodiπnje raz-doblje i pokazuje πto su sve roditelji, udruge i drugiËimbenici radili da bi rasvijetlili pitanje zatoËenih i na -silno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Osnovnibroj Ëani i drugi podaci u knjizi temelje se na bazi po da-taka pri tadaπnjem Uredu Vlade RH za zatoËene i nes -ta le, zakljuËno s 30. rujnom 2001. godine. Deset godi-na nakon poËetka rata u naπoj zemlji joπ se uvijek nijeniπta znalo o 1426 osoba.

Nikolina PETAN

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

14. sijeËnja 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Muzej britan-skih kraljev -skih oru æa -

nih snaga (www.mili tary-museum.org.uk), toËnije, njihovihvojnih vozila, joπ jejedan u nizu vojnihmu zeja Ëiji izloπcibroj ne posjetitelje

os tavljaju bez daha. RijeË je o brojnim eksponatima kojidatiraju od II. svjetskog rata do danas, a osim vozila nasiteu se mogu pronaÊi i fotografije eksponata vojnih odorai naoruæanja. Stranica je grafiËki vrlo jednostavna i u skla -du s tim na lijevoj strani nalaze se opcije koje posjetiteljavode kroz izloæbeni prostor.Uz opis svakog vozila (a ima ih svakakvih, od motocikala iautomobila, do tenkova) nalazi se i fotografija, naæalost,nije ih moguÊe downloadati. Tek pod linkom The MV Clubmoæete pronaÊi podstranicu Picture Gallery s fotografija-ma u srednjoj, ali i dostatnoj rezoluciji.Takoer, pod The MV Club nalazi se i podstranica s linkovi-ma prema drugim srodnim muzejima, πto daje cijelom siteudodatnu kvalitativnu dimenziju.Dakle, stranica je ne samo edukativna i informativna, negoi pravi izvor adrenalina za ljubitelje militarije. Stoga ju sva -kako posjetite.

Ivan BELINEC

1. Najbliæi rod tigru je:A lavB gepardC maËka

2. Najbræa maËka, koja moæe postiÊi brzinu veÊu od 120 km/h je:A gepardB panteraC puma

3. Velika maËka koja obitava u JuænojAmerici je:A pumaB leopardC jaguar

4. NajveÊa europska maËka je:A lavB risC pantera

5. Ligar je æivotinja nastala kriæanjem:A lava i gepardaB jaguara i tigraC lava i tigra

www.military-museum.org.uk

Zahval juj uÊi za kon skim pro pi -si ma od 31. ko lo vo za 1940.Bel gi ja, »eho slo vaË ka, Fran -

cu ska, Ni zoz em ska, Nor veπ ka iPoljska mo gle su me u svoj imizbje gli ca ma u Ve li koj Bri ta ni jino vaË i ti dra go voljce koje su Bri -tan ci i opre ma li i πko lo va li. Naprvi po gled ve Êi na tih no va ka iz -gle da la je vrlo bri tan ski: je di na iz nim ka bi le su vrp cenaπ i vene vi so ko na na dlak ti ca ma ru ka va, na koj ima suna en gle skom je zi ku bi li is pi sa ni na zi vi ze mal ja iz koj ihsu dra go voljci do la zi li. Do ti Ë ne su vrpce u pra vi lu bi lepo lu kruæna obli ka, slij ede Êi luk za vrπ et ka ru ka va pri ra -me ni ma.

Ne ki voj ni kon tin gen ti, oso bi to oni koje su Ëi ni li Fran -cu zi i Pol ja ci, uspje li su Ëak saË u va ti svoje naË i ne oz na -Ë a van ja ran go va i Ëi no va. Bu du Êi da bi uz tak ve oz na kebi lo ne prim je re no no si ti i bri tan ska re gi men tal na obi-l jeæja, na ka pa ma su no si li svoje vla sti te ko kar de i oz na -ke. Ta ko se do go di lo da su dra go vol ja Ë ke po stroj be sva -ke od spo me nu tih ze mal ja no si le jed no ili vi πe vla stit ihvoj nih oz na ka. Prim je ri ce, Bel gij ci okupl je ni u meha ni -zi ra noj bri ga di oklop nih vo zi la, a u sa sta vu bri tan skepo stroj be pod na zi vom Der byshi re Ye o man ry, no si li subri tan ske boj ne odo re i crne be ret ke, ina Ëe oz na ke ten -kov skog kor pu sa, ali do pun jene sreb rnim bel gij skim la -vom. U prvim go di na ma II. svjet skog ra ta bi la je to je di -na be ret ka ko ja se no si la u bri tan skim voj nim po stroj ba -ma, a nje zi na je po vi jest bi la po ma lo ne o biË na, i mno goduæa ne go πto se op Êe ni to vje ro va lo. Nai me, go di ne1917., ne ki su Ëa sni ci kral jev skog ten kov skog kor pu saod luË i li i dal je slij edi ti bri tan sku voj nu tra di ciju ko ja jedik ti ra la da se nakon sva kog ra ta usvo ji no π en je ne pri-j ateljskog po kri va la za gla vu. Igrom sluË aja, do go di lo seda um jes to ne prij ateljskog po kri va la prihva te be ret ku -po kri va lo svoj ih sa vez ni ka Fran cu za. Negdje u bli zi nibri tan skih po stroj bi uko na Ë e na je bi la jed na po stroj bafran cu skih al pskih lo va ca (Chas seurs Al pins) i upra vosu se njiho vim ve li kim be ret ka ma Bri tan ci uve li ke di vi li.Bi lo je ocij en je no da su ma lË i ce pre ve li ke za bri tan skuupo ra bu pa se po Ë eo traæi ti man ji mo del, dok se net konije sjet io ka ko bi val jalo pi sa ti i bri tan skim dje voj aË kimπkola ma da po π al ju prim jer ke be ret ki koje nose njiho veuË e ni ce. Odziv je bio ve li Ë an stven i iz go le mog bro japri stiglih uzo ra ka bi la je izab ra na crna be re ta.

©to se stra nih dra go vol ja ca ti Ëe, iz vor ne na cio nal neodo re koje su Ëa sni ci smje li no si ti iz van sluæbe po stu p -no su nes taj ale, pre mda su se baπ uo Ëi Da na “D” u upo -ra bi poj avi le mno ge na cio nal ne oz na ke.

Ju ri ca MI LE TIΔ

Strani dragovoljci u Britaniji

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

c;2a

;3c;

4b;5

c

www.hrvatski-vojnik.hr