NJEMAČKA ZA VRIJEME VELIKE GOSPODARSKE KRIZE I NJEZIN IZLAZAK IZ NJE

Njemačka je u Prvom svjetskom ratu poražena i osakaćena Versajskim sporazumom, ali se nakon rata uz Sjedinjene Države najbrže razvija. 1927. godine je dosegla predratnu razinu u gospodarstvu.Onda je došla kriza koja je Njemačku zahvatila daleko jače nego ostale zemlje jer je puno stranog kapitala u Njemačkoj. Zbog toga dolazi do krize hiperprodukcije. U Njemačkoj je do 1932. godine propalo oko 60 000 poduzeća. Došlo je do gotovo potpune obustave proizvodnje i masovne nezaposlenosti. U onim tvrtkama koje su ostale raditi zbog krize je radnicima skraćeno radno vrijeme i smanjene su plaće.Njemačko stanovništvo je na krize reagiralo komunističkim štrajkovima i pobunama. Komunisti su na izborima počeli dobivati sve više glasova. Njemačka je prva dobila radničku stranku još 1875. godine i imala je najorganiziranije radništvo zbog čega je ponovno zaprijetila socijalistička revolucija. No revoluciju je na neki način spriječio Hitler i njegova nacistička stranka.Hitler je 1935. godine donio Nürnberške zakone prema kojima je počeo sprovoditi svoju nacističku politiku. Prvo je Židovima oduzeo vlasništvo i sva građanska prava, a zabranjeni su i brakovi između Nijemaca i Židova. Isto tako je proglašena zabrana mišljenja koja nisu u skladu s nacističkom ideologijom.Hitler je na čelo njemačke došao kad je nezaposlenost bila najveća. Zato je krenuo u gospodarske reforme i izvlačenje Njemačke iz krize. Njegove reforme bile su tako učinkovite da uskoro u Njemačkoj nije bilo ni jednog nezaposlenog čovjeka.Hitler je počeo kršiti Versajski sporazum. Prestao je plaćati odštetu bivšim silama Antante i započeo je razvoj ratne industrije. Tako su se sredstva iz proračuna za vojnu industriju od 1933. do 1939. povećavala pet puta. Hitler je da ne bi morao odgovarati pred javnošću, odmah 1933. godine izašao iz Lige naroda jer bi bio prozvan za kršenje Versajskog sporazuma. Bez obzira na sve to, i Engleska i Francuska i Sjedinjene Države su šutjele jer im treba jaka Njemačka na granici kapitalizma i komunizma. Njemačka je od 1933. godine pretvorena u veliki vojni logor. Cijelo društvo je izmilitarizirano. Nacistička ideologija se počinje širiti kroz čitavo društvo – od djece preko mladih i odraslih. Osnivane su broje 'Hitlerove organizacije' – Hitlerovi lovci, Hitlerove žene, Hitlerova djeca…Izlazak Njemačke iz krize praćen je rastom kapitala. Zakonom je prisiljeno stvaranje organizacija i kartela kako bi se razvijalo gospodarstvo i zapošljavali ljudi.Njemačka se strašno brzo naoružava jer Hitleru treba oružje da bi stvorio Veliku Njemačku. Kad su skladišta bila prepuna oružja, preostalo je zatvoriti radnu industriju i prestrukturirati je u mirnodopsku industriju što dugo traje i nije sigurno, ili početi trošiti oružje i nastaviti proizvodnju čime se neće morati otpuštati radnici. Takav način izlaska iz krize vodio je Njemačku u rat, a to je i bilo u skladu s Hitlerovom idejom Velike Njemačke.