NIKODEMOVO EVANELJE 191
Dananji oblik toga Evanelja vjerojatno jenastao poslije VI st. O
odlomku toga spisa u hrvatskoglagoljskoj literaturividi: B. GRABAR,
Glagoljski odlomak Pseudo-Tomina Evanelja, Slovo 1819(Zagreb 1969)
213232; Ed. HERCIGONJA, nav. dj., 336338.7. Arapsko evanelje
djetinjstva Isusova. Jedno od mnogih evanelja djetinjstvakoja su
nastala na temelju Jakobova i Tomina evanelja. Kasnija
kompilacija,u prvom dijelu slijedi Jakobovo, u drugom Tomino,
unosei nove udneelemente.8. Povijest Josipa tesara. Napisano
izvorno na grkom, pri kraju IV st.,u Egiptu. Sauvano samo na
koptskom (cijelo na bohairijskom, djelominona sahidijskom) i na
arapskom jeziku. Iskoritava materijale iz Jakobovai Tomina evanelja
i dodaje svoje. Napisano u ast sv. Josipa, da proiri
tovanje.Izvjeuje o ivotu i smrti sv. Josipa, donosi Isusovu pohvalu
sv. Josipu.I 2 d.: A. de SANTOS OTERO, Los evangelios apcrifos: BAC
148 (Madrid 1956) 358378.9. Nikodemovo evanelje. Sauvano na grkom
izvornom jeziku, te u latinskom,sirskom, armenskom, koptskom i
arapskom prijevodu. Spis je nas.'ao poetkom V st., na temelju
starijeg materijala, s ciljem da se kranskiiskoristi, a donekle i
rehabilitira Poncije Pilat. Ima tri dijela: 1. izvjetajo procesu
protiv Isusa, o raspeu i o sahrani (cc. 111); 2. izvjetaj o
postupcimasinedrija u vezi s Isusovim uskrsnuem (1216): ta dva
dijela dolaze i kaoposeban jedinstven spis Acta Pilati,
predstavljaju se kao slubeni izvjetajprokuratorov o Isusovoj
stvari; 3. izvjetaj o Isusovu silasku u pretpakao(Descensus Christi
ad inferos) (cc. 1727): pripovijedaju dva uskrsnula
svjedoka,Leucius i Carinus. Taj je spis preveden najkasnije u X st.
iz latinskogna slavenski negdje u Hrvatskoj. Jedan sauvani
fragmenat vidi kod Vj. TEFANI,nav. dj., 146148; usp. Ed.
HERCIGONJA, nav. dj., 112.O nekakvim Acta Pilati govorilo se, ini
se, ve od prve polovice II st.Spominje ih Justin u svojoj prvoj
Apologiji (c. 35), a Tertulijan se dvaputpoziva na informacije koje
je Pilat poslao caru Tiberiju (Apologeticum 5), dapaekae da je
Pilat bio kranin u dnu svoga srca (Apolog. 21, 24).
EuzebijeCezarejski (Hist. eccl. 9, 5, 1) izvjeuje da su dravne
vlasti, za vrijemeprogona krana pod Maksiminom Daiom, pustile u
cirkulaciju falsificiraneUspomene Pilata, da izazovu veu mrnju
protiv krana. Mogue je da susadanja Acta Pilati, koja se nalaze u
Nikodemovu evanelju, napisana kaoustuk protiv spisa o kojemu govori
Euzebije.Nekakav kranski spis o Pilatu, koji ima pred oima
Tertulijan g. 197,svakako je morao postojati ve u to vrijeme. Moda
je to bilo pismo Pilatacaru Klaudiju, koje je sauvano u kasnijem
apokrifnom spisu Acta Petri etPauli.Acta Pilati imala su u starini
velik utjecaj. Krani Sirije i Egipta astilisu Pilata kao sveca i
muenika. On se kao takav nalazi i danas u kalendarukoptske Crkve.U
Srednjem vijeku nastali su novi apokrifi pod imenom Pilata:
AnaphoraPilati (izvjetaj caru), Paradosis Pilati (careva osuda
Pilata), korespondencijaizmeu Pilata i Heroda.192 APOKRIFNA
EVANELJA10. Bartolomejevo evanelje. Spominju ga sv. Jeronim i
Decretum Gelasianum.Sigurno je identino s Pitanjima Bartolomeja,
napisanima izvornona grkom, a fragmentarno sauvanima na koptskom,
staroslavenskom i latinskom.Spis sadri objavljenja uskrsnulog
Isusa, koja je Uskrsnuli dao kaoodgovore na Bartolomejeva pitanja.
Odgovori nisu gnostikog karaktera, negoapokaliptikog. Prvi tekst je
moda nastao ve poetkom II stoljea.11. Spominju se jo apokrifna
Evanelja: Matijino (koje je Euzebije spomenuokao heretiko; poznaje
ga Origen; moda identino s Traditiones Mathiae:tajno gnostiko uenje
iz prve polovice II st., sada izgubljeno); Filipovo(gnostiko;
poznaje ga Epifanije, ali moda i Pistis Sophia; vjerojatno je
vepostojalo u III st.; tekst izgubljen); Barnabino (spominje ga
Decr. Gelas.,izgubljeno; sasvim drugo je talijansko Barnabino
evanelje iz XIV st., kojeMuhameda proglauje Mesijom, a napisao ga
neki prelaznik iz kranstvana islam); Andrijino (vjerojatno
gnostiko; spominje ga Decr. Gelas, a modai sv. Augustin); Evanelje
Jude Iskariotskog (upotrebljavala ga gnostika sektakainita);
Tadejevo (spominje ga Decr. Gelas.); Evino Evanelje (po
Epifaniju,kruilo kod barborita, gnostike sekte ofita); Tomino
(razliito od onogapod 6); Marijino (poznato iz grkih papirosa);
Basilidovo (spominju ga Origen,Ambrozije, Jeronim); Cerintovo
(spominje ga Epifanije); Valentinovo (spomenuto
