Nevenka Bezić Božanić

SELAČKI KAMENARI 18. i 19. STOLJEĆA

Selca se kao naselje spominju u vizitaciji hvarskog biskupa Vicenza MMa­nija 1613. godine uz crkvu poznatu u pisanim izvorima pod nazivom „Madonna na Selcih" i „Ecclesia B. M. de Radovgna" samo s osam pastirskih kuća; 1673. godine Selca imaju stodvadeset i četiri stanovnika, 1702. godinezajednosNo-vim Selom oko dvjesto i šezdeset, a 1724. godine oko tri stotine. 1 Veći dio ze­mljišta na tom prostoru posjedovala je bračka plemićka obitelj Nisiteo. Mate Petra, jedan od članova te obitelji uočio je značaj i vrijednost kamena u okolici Selaca pa je već 1710. godine otvorio prvi kamenolom poznat pod imenom sv. Nikola po istoimenoj crkvi na Glavici između Selaca i Sumartina. U siječnju 1713. godine Mato je oslobodio s mletačke galije kojom je upravljao Ivan Zane Silvestra, klesarskog majstora Antuna pokojnog Andrije Standelperghera rečenog Stambuco iz Praga. Nis i teojedaoza njegov otkup 578 mletačkih lira, a majstor se obvezao da će mu služiti dok ne otplati otkupninu s tim da se svake godine od spomenute svote odbije sto lira. Majstor Antun se stalno naselio u Selcima i rodonačelnik je poznate i ugledne obitelji Štambuk. Po obiteljskoj tradiciji većina Antunovih nasljednika do kraja 19. stoljeća bavila se kamenarstvom. 2

Najstarija dosad poznata arhivska vijest o djelatnosti prvih članova obitelji Štambuk je 1729. godine kada se majstor Andrija pokojnog majstora Antuna spominje kao član bratovštine Gospe od Karmena i 1791. godine Antun, sin Andrije i još jedan Antun bezzabilježenog imena oca iz te obitelji oboje majsto­ri kamenari. 3 Godine 1783. majstor Andrija učinio je vrata sakristije crkve, 4

1791. godine majstor Andrija Petra gradi zajedno s makarskim majstorom Lovrom Rafanellijem crkvu sv. Jurja u Drašnicama, 5 a 1795. godine spominju se na radu u Podgori majstori Antun i Andrija, sinovi Andrije Štambuka. 6 Iz­među 1793. i 1975. godine majstor Antun pokojnog Nikole i majstor Ivan rade na izgradnji župske crkve u Pučišćima. 7 Početkom 19. stoljeća majstori Juraj,

1 A. Jutronić: Vizitacije u Arhivu biskupske kurije u Hvaru. Starine JAZU, knj. 51. Zagreb 1962. vidi table. 2 M. Vrsalović: Prinosi iz bračkih starina. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. L, Split 1932. str. 275, 290.

3 Knjiga bratovštine Gospe od Karmena u Selcima. Župski ured — Selca. 4... a M(agost)ro Andrea Stambuch per le porte de sacrestia L. 14. Isto. 5 Crkva sv. Jurja u Drašnicama sagrađena je prema natpisu 1745. i 1794. godine u potresu ošteće­na. Obnovljena je ponovno 1801. godine, potom zapuštena i 1962. godine ponovno u potresu teško oštećena. Pred nekoliko godina je potpuno porušena i na njenom je mjestu sagrađena nova crkva. N. Bezić: Makarsko primorje i potres. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, god. XI, br. 3, Zagreb 1962, str. 68. 6 N. Bezić Božanić: Podgora u XVIII. stoljeću. Čakavska rič, br. 1-2, Split 1982., str. 49. 7 C. Fisković: Ignacije Macanović i njegov krug. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split 1955, str. 233.

38

Ivan i Andrija isklesali su kamene arhitektonske ukrase za crkvu Gospe od Karmena u Bolu, 8 a 1808. godine braća Antun i Ivan Štambuk isklesali su pira­midu podignutu u čast maršala Marmonta u neoklasicističkom slogu u Ma-karskoj, koja je danas na zapadnom ulazu u grad. 9 Godine 1867. sklopljen je ugovorspoduzetnikom i klesarom Ivanom AntunaŠtambuka kojim se obvezao da će nabaviti kamen za pročelje, stepenice, pragove vratiju i prozora, te učiniti modeleza deset likova, a sve za crkvu Gospe od Dobrića u Splitu dok je klesar Nikola Štambuk izradio lukzvonikazatu crkvu. 1 0 Vjerojatno je taj isti Ivan 1885. godine radio na splitskom lazaretu, gdje je proširio zidove i podigao vrh proče­lja zvonik u slogu kasnog baroka 1 1 a neki majstor Frano isklesao je 1872. go­dine kamene ukrasne dijelove za kuću splitskog graditelja Vicka Marinovića. 1 2

Vjerojatno će još uvijek nedovoljno istražena arhivska građa s vremenom otkri­ti i druga djela ovih vrijednih klesara koji se više od dvije stotine godina ne od­riču kamena.

No najpouzdaniji izvorza poznavanjestruktureživl jajednog naselja ili kra­ja su matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, pa nam tako i selačke knjige otkrivaju zanimanja Selčana. 1 3 Svakako je u Selcima najviše bilo onih koji su se bavili kamenom. Uz ime svakog majstora stoji naziv „magister" ili „maistro" ovisno o pojedinom zapisivaču, kao zanimanje zabilježeno je „taiapietra", a potkraj 19. stoljeća kad su se matične knjige počele voditi na hrvatskom jeziku „majstor klesar" i „majstor kamenar". Čini se, da između klesara i kamenara nije bilo posebne razlike, jer se uz jednu osobu u raznim zapisima spominju oba naziva, što je opet ovisilo od svećenika, koji je upisivao čin krštenja, vje­nčanja ili smrti. Prema tim podacima najviše je bilo klesara iz obitelji Štambuk. Prvi se spominje 1747. godine odkad se vode matične knjige u Selcima, a to su najbliži potomci rodonačelnika Antuna pokojnog Andrije. Ova dva imena po prastaroj tradicij i nasljeđivanja sličnih imena najčešće se spominju u brojnoj obitelji Štambuka. Da li je Antun imao obitelj kad je došao u Selca ili se oženio u Selcima ne može se ustanoviti po selačkim matičnim knjigama, a od 1747. go­dine do kraja 19. stoljeća spominju se klesari iz te obitelji.

1747. oko Antun Andrije + 85. god. 1813. 1747. Andrija Antuna (ž. Margarita Uršić Vitova), djeca: 1747. Juraj, 1754.

Ivan. 1 4

1753. Juraj Antuna (ž. Flora Domjanović), djeca: 1753. Antun, 1755. Mato. 1758. Nikola Antun (ž. Kata Skansi), djeca: 1758. Petar, 1769. Juraj. 1760. Mato Antuna (ž. Ana Duić), djeca: 1760. Antun, 1761. Ivan, 1764. Andri­

ja , 1 5 1774. Juraj, 1780. Petar, 1782. Nikola. 1763. Antun Andrije (ž. Klara Bošković Henčević), djeca: 1763. Andrija, 1767.

Ivan, 1771. Juraj, 1779. Nikola. 1770. Juraj Andri je 1747.-1816. (ž. Perica Nižetić), djeca: 1770. Antun, 1771.

Andrija, 1781. Josip.

8 A. Horvat — R. Matejčić — K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Žagreb.1982, str. 703. 9 C. Fisković: Spomenici grada Makarske. Makarski zbornik I, 1970, str. 256. 10 D. Dlana: Prilog arhitekturi XIX. stoljeća u Splitu. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 21, Split 1980, str. 701, 702, 707. 1 1 C. Fisković: Splitski lazaret i leprozorij. Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinae, A. III, br. 1-2, Beograd 1963, str. 16. 12 Isti: Splitski graditelj iz doba Narodnog preporoda Vicko Marinović. U knjizi: Hrvatski Narodni preporod u Splitu, 1984, str. 285, 293. 1 3 Kršteni 1747-1856, 1856-1871; Vjenčani 1747-1823, 1824-1857; Umrli 1747-1836. Župski ured — Selca. — Kršteni 1871-1891, 1891-1903; Vjenčani 1858-1902; Umrli 1869-1905. Općina — Selca. 14 Zabilježena su samo muška djeca. 15... Andrea fillium magistri Mathei filij qm. Antonij Stambuch eiusque legitime uxoris Anne filie qm. Joannis Duich de Parochia S. Martini... Kršteni 1747-1856, str. 25.

39

1788. Andri ja Antuna reč. Miće (ž. Dora Glučević Mošić), djeca: 1788. Antun, 1792. Ivan 1797.-1871. Mato, 1803. Juraj, 1807. Nikola.

1789. Andrija Mate (ž. Sirnica Bošković), djeca: 1789. Mato, 1794. Juraj. 1794. Antun Jurja (ž. JerkaOstojić Mate), djeca: 1794. Juraj, 1796. Mato, 1802.

Josip, 1804. Petar, 1807. Andri ja. 1796. Ivan Mate oko 1758.-1817. (ž. Antica Bojanić Jurja, Stari Grad), djeca:

1807. Juraj, 1813. Andrija. 1797. Ivan Antun reč. Tripo (ž. Franica Gospodnetić Alvisa, Dol), djeca: 1797.

Antun, 1801. Alvis, 1806.-1878. Andrija, 1813.-1880. Juraj. 1803. Juraj Nikole (ž. Katarina Carević), 1803. Nikola. 1804. Juraj Mate reč. Šaronja (ž. Katarina Trutanić Jurja), djeca: 1806.-1899.

Mato, 1808. Juraj, 1825. Andrija, 1826. Antun. 1810. Mato Andrije (ž. Katarina Didolić Vicka). 1819. Mato Andrije Antuna (2. brak Katarine Didolić), djeca: 1828.-1872. And­

rija, 1832. Vicko. 1811. Nikola Antuna reč. Žura (ž. Perica Henčević Bošković Josipa), djeca:

1811.-1887. Antun, 1816. Josip, 1819.-1892. Andrija, 1822. Ivan, 1825.-1898. Juraj.

1814. Juraj Andrije Mate (ž. Katarina Štambuk Andri je Antuna), djeca: 1817. Mato, 1823. Antun, 1825. Ivan, 1826. Petar, 1829. Juraj, 1833. Nikola.

1814. Ivan Jurja (ž. Margarita Nižetić Mate), 1816. Mato. 1821. Juraj Andrije (ž. Perica Matulić Petra, Bol), djeca: 1821.-1834. Andrija,

1833. Josip. 1821. Alvis Ivana (ž. Jerka Dellale, Trogir), djeca: 1821. Ivan, 1825. Antun,

1833. Jerolim. 1822. Ivan Andrije Antuna reč. Fattori (ž. Marija Trutanić), djeca: 1823. Andri­

ja, 1825.-1902. Juraj, 1830. Antun, 1833. Ivan, 1835. Mato, 1839.-1905. Nikola.

1823. Mato Antuna Jurja (ž. Jerka Štambuk Andrije Antuna), djeca: 1831. An­tun, 1833. Andrija.

1823. Juraj Antuna (ž. Sirnica Radić Vicka, Bol). 1827. Ivan Antuna Ivana (ž. Katarina), 1827. Ivan. 1828. Andri ja Ivana (ž. Franica Bošković Enčević), djeca: 1837.-1874. Ivan,

1840.-1872. Vjekoslav, 1842. Juraj, 1846. Mato, 1848. Antun. 1832. Juraj Andrije Antuna reč. Trumbun (ž. Tomica Vrsalović), djeca: 1832.-

1899. Andrija, 1838.-1911. Petar, 1840. Antun, 1842. Ivan. 1832. Nikola Andrije (ž. Vica Marinković Tomić), djeca: 1837. Antun, 1839.-

1884. Antun Ivan, 1842.-1882. Luka, 1847. Vinko, 1850.-1914. Juraj, 1853. Andrija. 1836.-1909. Ivan Jurja Ivana.

1838. Andri ja Jurja (Ivanića), 1838. Juraj. 1840. Andri ja Jurja reč. Tripo (ž. Franica Carević), djeca: 1846. Mato, 1860.

Juraj, 1861. Ivan, 1864. Petar, 1866. Antun, 1882. Nikola. 1841. Andri ja Nikole reč. Pule (ž. Magdalena Eterović), djeca: 1841. Nikola,

1853. Antun, 1858.-1884. Josip. 1841. Mato Ivana reč. Šešula (ž. Anastazija Vuković Dominika), djeca: 1850.

Rok, 1857. Juraj. 1842. Mato Andrije (ž. Flora Vrsalović), djeca: 1842.-1870. Juraj, 1848.-1890.

Ivan, 1852. Andrija, 1855. Nikola, 1857. Antun. 1845. Juraj Ivana reč. Zuvić (ž. Margarita Štambuk), 1868. Juraj. 1847. Antun Jurja reč. Šalte oko 1825.-1912. (ž. Bona Štambuk Mate), djeca:

1855. Juraj, 1857. Mato, 1860. Vicko, 1864. Ivan, 1866. Antun, 1869. And­rija, 1873. Petar.

1848. Mato Mate (ž. Katarina Aržić reč. Golo), djeca: 1848. Ivan, 1850. Juraj, 1853. Mato, 1857. Antun.

1852. Ivan Antuna (ž. Katarina Kučija, Korčula), djeca: 1860. Josip, Petar. 1864.

40

1852. Andrija Jurja (ž. Matija Dorotić), djeca: 1859. Antun, 1862. Ivan, 1864. Nikola, 1868. Petar.

1854. Josip Antuna reč. Čića 1848.-1887. (ž. Katarina Štambuk Mate), djeca: 1858. Antun, 1861. Luka, 1866. Ivan, 1873. Srećko, 1876. Marko.

1854. Antun Mate (ž. Jakica Štambuk), djeca: 1854. Vjekoslav, 1856. Andrija, 1861. Martin, 1865. Ivan.

1854. Juraj Ivana (ž. Franica Jurun Ivana), 1860. Ivan Bartul, 1867. Andrija, 1875. Baldasar.

1857. Andrija Mate reč. Erceg (ž. Margarita Štambuk Antuna), djeca: 1858.-1884. Josip, 1859. Mato, 1865. Antun, 1867. Ivan, 1872. Andrija i Marjan.

1858. Andrija Jurja (ž. Ivanića Carević Ivana). 1861. Mato Mate Andrije reč. Miće 1 6 (ž. Ivanića Štambuk Mate), 1863. Mato. 1862. Nikola Nikole (ž. Dora Zlatar), djeca: 1863. Nikola, 1868. Antun, 1872.

Ivan, 1874. Ljubomir. 1865.-1907. Ivan, izvanbračni sin Jakice Vjekoslava. 1866. Nikola Ivana (ž. Marija Štambuk Mate), djeca: 1869. Ivan, 1870. Mato,

1873. Andrija, 1876. Pavao. 1867. Antun Nikole (ž. Lukrica Šoljačić Ivana, Bol), djeca: 1868. Nikola, 1869.

Ivan, 1871. Luka, 1878. Grgur. 1868. Ivan Andrije reč. Trumbun (ž. Margarita Štambuk reč. Miše Jurja), dje­

ca: 1874. Petar, 1879. Srećko, 1881. Andrija. 1869. Andri ja Andrije (ž. Margarita Štambuk), 1869. Josip. 1869. Nikola Andrije (ž. Katarina Tonšić Rošin Jurja), djeca: 1870. Andrija,

1875. Antun, 1880. Danijel. 1870. Juraj Andrije reč. Zoranca (ž. Franica Štambuk Andrije), djeca: 1871.

Andrija, 1874. Slavo-Nikola, 1877. Antun, 1879. Ivan, 1886. Josip. 1870. Luka Nikole 1842.-1872. (ž. Luigia Vrsalović Antuna), Vladislav 1871. 1870. Andri ja Mate 1842.-1897. (ž. Kornelija Antonijević Mate). 1870. Mato Josipa reč. Puše (ž. Katarina Vuvinić, Pražnice), djeca: 1870. Jo­

sip, 1876. Petar, 1877. Benijamin. 1870. Vjekoslav Andrije Ivana 1840.-1872. (ž. Ludovika Fransović Petra) 1870.

Andrija. 1871. Ivan Jurja reč. Miše (ž. Vica Štambuk Antuna), djeca: 1872. Miloš-

Antun, 1876. Gogudrago-Jerolim, 1878. Kruno, 1882. Rudolf, 1884. Bartul.

1871. Antun Jurja reč. Trumbun (ž. Perica Štambuk Antuna), djeca: 1872. Ju­raj, 1874. Antun, 1878. Karlo, 1884. Radoslav, 1889. Andrija.

1871. Mato Jurja reč. Trumbun (ž. Jerka Ostojić, Povija), djeca: 1872. Juraj-Ljubomir, 1877. Petar-Dragutin, 1880. Stjepan, 1881. Anđeo, 1885. Miljenko, 1889. Ivan, 1892. Antun.

1871. Antun Mate reč. Šaronja (ž. Jerka Franice Carević), djeca: 1882. Nikola, 1888. Karmelo.

1871. Andri ja Mate Šaronja i Šalte ? (ž. Jerka Carević Frane), djeca: 1875. Mato, 1886. Vito-Srećko, 1890. Ivan, 1894. Juraj, 1897. Vladislav.

1872. Petar Jurja reč. Trumbun (ž. Vica Trutanić, Gornji Humac), djeca: 1873. Juraj, 1875. Nikola, 1877. Božidar-Lino, 1880. Ferdinand, 1884. Silvestar.

1873. Ivan Andrije Ivana Antuna +44 god. 1873. Nikola Antuna reč. Mutto (ž. Jelena Štambuk Mate), djeca: 1876.

Vjenceslav, 1877. Karmelo, 1 7 1884. Ivan, 1891. Božo, 1894. Antun.

16 Ova obitelj je nastanjena u Klisu. 17 Karmelo (+1964.) je jedini školovani kipar iz tog vremena završivši u Pragu Umjetničku akademi­ju. Izlagao je u Splitu 1908. godine na Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi i 1925. godine na Jad­ranskoj izložbi. Bio je gimnazijski profesor, a njegov likovni opus tek bi trebalo istražiti. Brat mu Božo bio je poznati klesarski majstor, čija će djelatnost biti objavljena u okviru rada Klesarske škole u Selcima početkom ovog našeg stoljeća. N. Bezić: Likovne izložbe Splita 1885-1945. Split 1962.

41

Drašnice, sv. Juraj

Makarska, Spomenik francuske uprave

42

1873. Vito Mate reč. Šaronja +1908. (ž. Dominka Delijić, Nerežišće), djeca: 1875.-1899. Mato, 1879. Marjan, 1886. Ivan.

1874. Antun Josipa reč. Puše +1910. (ž. Katarina Štambuk reč. Šešula Mate), djeca: 1875. Josip, 1876. Mato, 1884. Juraj, 1886. Ivan 1888. Nikola, 1894. Petar.

1874. Ivan Mate reč. šaronja (ž. Lucija Vrsalović), djeca: 1875. Mato, 1877. Ve-nancij, 1885. Kristofor, 1889. Josip, 1891. Ivan.

1874. Vicko Nikole +1900. (ž. Marija Glučević Mošić Jurja), 1875. Mikola, 1881. Živko, 1884. Ivan, 1886. Mojmir.

1874. Antun Ivana (ž. Franica Meneghello, Hvar). 1875. Nikola Jurja reč. Žura (ž. Ana Bošković Ivana), djeca: 1875. Juraj, 1876.

Ivan, 1879. Josip, 1881. Antun, 1882. Nikola, 1886. Andrija. 1875. Antun Nikole (ž. Vica Šoljačić), 1875. Frano. 1876. Andrija Andrije reč. Benedetto (ž. Jela Kovačević, Stari grad), djeca:

1876. Andrija, 1878. Aleksandar, 1888. Vicko. 1876. Ivan Antuna reč. Mutto (ž. Ana Mateljan), djeca: 1878. Antun, 1883. Ta-

dija, 1886. Nikola, 1 8 1888. Josip, 1893. Milan. 1877. Ivan Ivana reč. Trumbun (ž. Margarita Štambuk reč. Miše). 1879. Andrija Josipa reč. Koglo (ž. Lukrica Bošković reč. Gardelin Jurja),

1880. Metod, 1883. Kazimir, 1887. Nikola-Zvonimir, 1888. Rok, 1891. Vit-omir, 1894. Maksim.

1879. Antun Nikole (ž. Laura Šoljačić), djeca: 1881. Bartul, 1882. Josip. 1880. Mato Antuna reč. Erceg (ž. Marija Margarita Mošić Jurja), djeca: 1884.

Nikola, 1887. Juraj-Stanko, 1889. Josip, 1892. Frano, 1896. Antun. 1881. Nikola Ivana reč. Zaker (ž. Margarita Štambuk), djeca: 1883. Juraj, 1888.

Josip. 1881. Ivan Andrije (ž. Margarita Štambuk), djeca: 1881. Ćiril i Metod. 1881. Andrija Antuna reč. Erceg (ž. Katarina Štambuk reč. Zorin Mate), djeca:

1881. Stjepan, 1885. Eduard. 1881. Andrija Nikole (ž. Margarita Štambuk Andrije), djeca: 1883. Nikola,

1885. Vicko i Petar. 1881. Josip Antuna reč. Mutto (ž. Jerka Štambuk), djeca: 1882. Antun, 1884.-

1901. Dujam. 1881. Antun Ivana reč. Čića +78 god. 1882. Vjekoslav Antuna (ž. Magdalena Vrsalović Antuna), djeca: 1885. Vjeko-

slav, 1887. Antun-Ljubomir. 1883. Ivan Juraj reč. Fattori (ž. Karlota Dešković Šimuna), djeca: 1883. Juraj,

1887. Ivan-Dušan, 1890. Antun, 1892. Josip, 1898. Petar, 1900. Dragutin. 1883. Josip reč. Tripo (ž. Bonina Ostojić), djeca: 1883. Nikola, 1885. Andrija,

1887. Vicko. 1883. Juraj Nikole (ž. Jakica Curaić Jerolima), djeca: 1886. Antun-Jacint,

1894. Ignac. 1884. Antun Mihovila reč. Miće (ž. Jela Žuvić Kuzme), djeca: 1885. Dorinko,

1888. Milivoj-Kuzmo. 1886. Blaž Jurja reč. Žura (ž. Bona Didolić Tome), djeca: 1889. Blaž, 1891. Ju­

raj, 1893. TomOj 1895. Antun, 1898. Cvitko. 1886. Ivan Jurja reč. Žura (ž. Ana Scarpone, Arbanasi), 1896. Juraj-Božidar. 1886. Andrija Ivana (ž. Klara Štambuk Antuna), djeca: 1889. Ivan, 1900. Josip. 1887. Juraj Josipa (Margarita Štambuk Andrije), djeca: 1887. Josip, 1889. Jer-

olim, 1892. Mihovil. 1890. Josip Andri je reč. Zorin (ž. Marija Štambuk Antuna), djeca: 1892. Andri­

ja, 1900. Vladislav. 1890. Juraj Andrije reč. Trumbun (ž. Vica Štambuk Nikole), djeca: 1890.

Andrija-Vladimir, 1893. Nikola.

18 Nikola se oženio u Antifagasti.

1890. Antun Antuna reč. Šalte (ž. Franica Violini), djeca: 1891. Špiro, 1893 Nikola, 1900. Frano.

1892. Mato Antuna (ž. Marija Štambuk Mate), 1897. Liberat. 1893. Ivan Andrije (ž. Magdalena Štambuk Nikole), 1894. Andrija. 1894. Andrija Antuna reč. Šalte (ž. Jakica Ursić Antuna). 1895. Ivan Nikole (ž. Rosa Manuela Zanoto), djeca: 1896. Romeo, 1898

Žarko-Radovoj, 1900. Predrag-Frano. 1897. Andrija Jurja (ž. Marija Jadrijević, Gornji Humac). 1897. Andrija Nikole (ž. Anđela Štambuk Nikole), 1899. Nikola. 1897. Miloš Ivana reč. Miše (ž. Vica Štambuk Jurja). 1898. Vladislav Luke (ž. Marija Borović, Split). 1898. Mato Nikole (ž. Katarina Štambuk Jurja). 1899. Josip Andrije (ž. Vica Štambuk Mate). 1900. Marjan Jurja reč. Žuvić (majka Margarita Jurun +34 god. ) 1 9

U Selcima je djelovalo i nekoliko klesara iz drugih selačkih obitelji, ali i doseljenika, pa i onih koji su tek povremeno radili u kamenolomima. Tako se 1775. godine spominje poznati oltarist Andrija Bertapelle nastanjen u Vrboskoj i porijeklom iz Bassana, 2 0 1783. godine majstor Bartul Seansi radi u sakristiji Gospine crkve, 2 1 a 1784. godine udalase u Selcima Katarina, kći klesara Marka Kovačića iz Vrboske za Juru Glučevića .Godine 1792. oženio se klesar Ivan Scarpazza Josipa iz Piacenze Lucijom Zec Jurja iz Krstatica i u Selcima mu se do 1800. godine rodilo troje djece. Klesarski majstor Alvis Cola iz Vicenze umro je u Selcima 1828. godine u dobi od oko 75. godina, 2 2 1843. godinespominjese klesar Jerolim Curaić Antuna iz Žrnova s otoka Korčule, 1858. godine klesar Vicenzo Busello, a 1862. godine klesar Andri jaOrlandini reč. Spada iz Pučišća, stalno nastanjen u Selcima.

U selačkoj obitelji Vuković klesari su 1853. godine Dominik (ž. Margarita Jurun Petra), 2 3 1 87 4. godine oženio se Antun reč. Barakul Franicom Bošković Ivana, 2 4 a 1881. godine umro je Mato Ivana reč. Nane u dobi od oko 56 godina. Godine 1876. spominje se klesar Juraj Didolić Tome i Ivan Ane Jurun, 1880. godine oženio se u Selcima klesar Ivan Pavičić Tome iz Vrbanja Lukricom Fra-nasović i do 1889. godine rodilo mu se četvero djece 2 5 Iste 1880. godine u Selci­ma stalno radi Omišanin Ivan Dešković Šime, koji je i umro u tom mjestu 1898. godine u dobi od oko 50 godina, a njegov brat Josip također djeluje u Selcima i spominje se 1884. godine. Godine 1881. klesarskim obrtom bavi se Juraj Glučević Slečić Frane, 1883. godine Nikola Trutanić i Andrija Bronzović Mate, te 1891. godine njegov brat Ivan. Klesar Juraj Nižetić reč. Pavlina 2 6 oženio se 1882. godine Magdalenom Gašper Antuna, 1894. godine Petar Violini Kata­r ine 2 7 Katarinom Ivana Rošina i klesar Josip Munitić reč. Mladin iz Grabovca Pericom Jure Boškovića, stalno nastanjen u Selcima.

19 Poginuo u Kamenolomu. 2 0 Bertapelle se spominje kao kum na krštenju Stani, kćeri majstora Antuna Štambuka Andrije. 21 Knjiga računa Bratovštine Gospe od Karmena. Seansi je s grupom klesara radio i na župskoj crkvi u Pučišćima. C. Fiskovič (7), str. 263. — U Selcima se 1750. godine spominje Veronika, kći majstora Bartula Seansi iz Bergama, žena Tome Tonšića. Da li je Seansi iz Pučišća sin ili unuk majstora iz Bergama, trebat će dokazati kroz arhivske izvore. 22 Magister Alysius Cola Italo ex ciuitate Vincentia sue anno 75 circiter... Knjiga umrlih1747-1836. 2 3 Djeca: 1853. Petar, 1856. Ivan, 1871. Andrija. 24 Djeca: 1876. Andrija, 1882. Ivan. 2 5 Ivan je umro u dobi od 62 godine. Djeca: 1884. Petar, 1887. Kristofor, 1889. Ivan. Ivan također klesar umro je 12. listopada 1913. vraćajući se kući iz južne Amerike na brodu „Atlanta" na putu između Buenos Airesa za Trst. 26 Djeca: 1884. Mato, 1888. Nikola, 1893. Antun, 1896. Ivan. 27 Godine 1894. rodio mu se sin Božidar, a majstor je umro 1905. godine.

44

Prema matičnoj knjizi umrlih od 1869. do 1914. godine umrlo je od sta­račke iscrpljenosti devet klesara u dobi od oko 66 do 92 godine života, od plu­ćnih bolesti umrlo je sedam između 24 i 71 godine, od bolesti srca šestorica između 26 i 74 godine, od kapi trojica od 69 do 92 godine, te dvojica od bolesti jetre od 30 do 32 godine, te po jedan od astme u dobi od oko 73 godine, čira na želucu oko 55 godina, od gangrene oko 38 godina, od hernije oko 44 godine i od pada u kamenolomu u dobi od oko 34 godine. Unatoč teškom radu u kamenolomima ipak je najviše klesara umrlo od starosti, pa potom od plućnih bolesti, čemu je vjerojatno uzrok upravo taj teški rad. 2 8

Nekoliko klesara iz obitelji Štambuk naselilo se i na otoku Hvaru, zacijelo preko veze s poznatom klesarskom obitelji Bertapelle, kojajepr i svojim radovi­ma koristila selački kamen. Tako se Petar Andri j in, unuk Antuna, rodonačelni-ka ove brojne klesarske obitelji oženio u Vrbanju Bonom, kćerkom Marka Pa-vičića. Godine 1758. rodio mu se u tom mjestu sin Andrija i 1759. godine Marko i po staroj otočkoj tradiciji nasljeđivanja imena djeca su dobila imena djedova po ocu i majci . 2 9 Majstor Petar se potom nastanjuje u Vrboskoj, gdje mu se iz­među 1766. i 1776. godine rađaju četiri kćerke. No u Vrbanju se još spominje 1754. godine Antun, brat Petrov, a 1759. godine umrla je u Vrbanju Franica, kći majstora Jurja iz iste obitelji. Petrovi sinovi Andrija i Marko, oboje klesari, stalno su nastanjeni u Vrboskoj, a istim obrtom bave se i njihovi nasljednici. 3 0

Godine 1834. radili su klesari Juraj i Petar, sinovi Andrije Štambuka, zajedno s majstorima Pavlom i Antunom Bertapelle iz Vrboske na zvoniku crkve u Breli-ma. U povratku s brodom od Brela do Vrboske zaustavili su se u selačkom kamenolomu Radonji, gdje su uzeli kamene blokove, ali ih je između otoka Brača i Hvara zateklo nevrijeme. Brod se potopio i tom pri l ikom utopili su se Pavao i Antun Bertapelle. Braća Štambuk su se spasili, ali se utopio i Andrija, trinaestogodišnji sin Jurja Štambuka, već u tim godinama klesarski pomoćnik. U Vrboskoj se 1861. godine oženio Josip, sin Jurja Štambuka po zanimanju zi­dar i klesar a njegovi sinovi Juraj i Antun također su klesari i u Vrboskoj nasta­vljaju obiteljsku tradiciju kraja 19. stoljeća.

U gradu Hvaru radili su između 1830. i 1834. godine Ivan i Andrija Šta­mbuk, oko 1880. godine u tom gradu stalno je nastanjen klesar Mato Antunov Štambuk reč. Erceg, 1887. godine u Hvaru rade iz te obitelji Antun Mate i Martin Antunov, a 1900. godine Mato Nikolin i Ivan Antunov. Njihova djelatnost u Hva­ru nije dosada poznata, ali će se možda s vremenom otkriti u još neistraženoj arhivskoj građi 19. stoljeća. 3 2

lako selački kamenari 18. i 19. stoljeća nisu iza sebe ostavili neka veća umjetnička djela, vrsnoća njihovog rada bila je zacijelo cijenjena po čitavoj Dalmaciji, što otkrivaju dosada poznata arhivska vrela. Daljnjim istraživanjima s vremenom će se sigurno otkriti još niz podatakao ovim vrijednim, ali samoza­tajnim majstorima kamena.

28 Uzroci bolesti su tek djelomično zabilježeni, ali i ovih nekoliko podataka može pružiti određenu sliku zdravlja selačkih klesara. 2 9 N. Bezić Božanić: Doprinos poznavanju stanovništva Vrbanja od XV. do XVIII. stoljeća. Hvarski zbornik 4, 1976, str. 232. 3 0 Ista: Stanovništvo Vrboske do kraja 18. stoljeća. Čakavska rič 2, Split 1994. (u tisku). 31 C. Fisković Zvonik u Brelima, posljednji rad i smrt Pavla Bertapelle. Mogućnosti, god. XXXIX br. 8-9-10, str. 668, 671. — Vijest o toj nesreći zabilježena je u jednom dokumentu bez oznake godine, pa C. Fisković predpostavlja da se to zbilo 1833. godine. Međutim u Matičnoj knjizi umrlih za­bilježena je 1834. godine. Knjiga umrlih Vrboska I. Župski ured — Vrboska. 3 2 Ista: Zanatlije X VIII. i XIX. stoljeća u Hvaru. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu 10,1980, str. 132. — Ista: Nekoliko podataka o građevinskoj i zanatskoj djelatnosti u Hvaru u prvoj polovici XIX. stolj­eća. Prilozi povijesti otoka Hvara V, 1978, str. 106.

45