Neke Greske u Vezi Tehakuma

8/18/2019 Neke Greske u Vezi Tehakuma

1/36


2/36

Neke greškeu vezi pitanja tehākuma pred tāgūtom

i prisustvovanja medžlisima kufra i širka

Preuzeto iz

''Adwa 'ala qadiyyah at-tahakum''

od šejkha Ebū AbdirRahmāna es-Sūmālija

Plav, Sandžak šewwāl 1436. hidžretske

avgust 2015. godīne


3/36

Izdavač: ''K e l i m e t u l – H a qq''

Plav, Sandžak www.kelimetul-haqq.comwww.kelimetul-haqq.org

[email protected]

Prevod sa arapskog na engleski jezik:Abū Hajar (www.al-aqeedah.com) Pregledao: Abdullāh Ebū Sumejja

Prevod sa engleskog na bosanski jezik: Ebū Ahmed

Unos, obrada i prelom teksta:

Ebū Ahmed

Dizajn korice:Ebū Amatullāh

Štampa: ''K e l i m e t u l – H a qq''

V A Ž N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnožavanje ove knjigeili bilo kojeg njenog dijela

bez odobrenja izdavača je veomapohvaljeno i preporučljivo

http://www.kelimetul-haqq.com/http://www.kelimetul-haqq./http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq.com/


4/36

Rekao je Allāhov Poslanik Muhammed :

''Najvrijedniji džihād je reći riječ istine pred nepra-

vednim vladarem.'' 1

''Prvak šehīdā je Hamza, a potom čovjek koji dođenepravednom vladaru, kaže mu istinu u lice, pa gavladar ubije.'' 2

''Neka nikoga od vas ne spriječi strah od ljudi dakaže istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer muriječ istine neće približiti čas smrti, niti muumanjiti nafaku.'' 3

1 hadīth bilježe Ebū Dāwūd, et-Tirmidhī i Ibn Mādže u svojim ''Sunenima'' od

Ebū Se'īda el-Hudrija i Ebū Umāme el-Bahilija.

2 hadīth bilježi Hākim od Džābir ibn 'Abdullāha.

3 hadīth bilježi imām Ahmed u svome ''Musnedu'' od Ebū Se'īda el-Hudrija.


5/36

PREDGOVOR IZDAVAČA

Sva hvala pripada Allāhu i neka su salawāt i selām na Njegovog posljednjeg vjerovjesnika i poslanikaMuhammeda, na njegovu porodicu, ashābe i na sve onekoji ih slijede u dobročinstvu sve do Sudnjeg Dana. Apotom:

Plaćenici pod ahmedijama (hodže) već unazadnekoliko decenija (ili bolje reći: već par vijekova) naovim prostorima iskrivljeno predstavljaju Allāhovuvjeru, islām, pozivajući ljude u odanost ovoj ili onojokupatorskoj vlasti, a u skorije vrijeme i određenojpolitičkoj (neislamskoj, demokratskoj) ideji i opciji, nasvojim obraćanjima prikrivajući ili izvrćući primarnaznačenja Allāhove Objave, te pogrešnog prevođenjatermina kao što su 'ibādet , tāgūt , kufr , širk ,... a sve ucilju umotavanja Istine u laž i prikrivanja Istine. Ljudi

su živjeli i umirali, klanjali i postili, a da nisu spoznališta Allāh ustvari od njih najprije traži, tj. kako sepostaje i ostaje musliman, već su ih hodže zaglup-ljivale lažima da je svaka crkva (navodno) ''Božjakuća'', da je ideja komunizma saglasna sa načelima iprincipima islāma i slično.

Hvala Allāhu, pa je sve više ljudi koji su to uvidjeli

i prepoznali ove prevare, te prozreli motive ovihprofiterā sa maskom pobožnjakā, a ujedno i shvatiliosnovu vjere islāma, a ona nije da čovjek klanja petnamāza i da smatra da će i kršćani i Židovi ući u raj, jersu i oni ''pobožni'', niti da čovjek posti i bude člandemokratske partije i za nju glasa na izborima, već je


6/36

osnova vjere islāma: kufr u tāgūta 4 i vjerovanje uAllāha.

Međutim, da'wa (misionarski poziv) u ovu istinu,tj. upoznavanje masā sa osnovom vjere islāma, teostvarivanje islāma od strane ljudi donijelo je isuprotnost prethodno spomenutom neznanju,

nezainteresovanosti i nemaru, a to je: ekstremizam u

ovim stvarima. Tako su se pojavili ljudi koji su saznali

šta je osnova islāma i ostvarili je (postali muslimani),

ali su postali toliko zaokupljeni ovim stvarima da su imse posvuda počele priviđati stvari koje izvode iz vjere,

4 Tāgūt : Onaj koji je prešao (njemu) zacrtanu granicu (u ovom slučaju:

onaj ko je prekoračio granicu robovanja Allāhu, pa traži od drugih da

njemu čine 'ibādet umjesto Allahu). Dakle, tāgūt je onaj ko je uzeo

Allāhovo pravo da se samo njemu čini 'ibādet . Tāgūt je sve ono što se

obožava (čemu se čini 'ibādet ) mimo Allāha, svako kome se ljudipokoravaju u nepokornosti Allāhu, svako koga ljudi slijede mimo

Allāhove upute. Konkretno, tāgūt je: čovjek koji propisuje zakone

mimo Allāhovog zakona (lažni zakonodavac, danas: čovjek koji u

parlamentu propisuje zakone), čovjek koji sudi zakonima mimo

Allāhovog zakona, čovjek koji tvrdi da zna gajb (nevidljivo,

nepoznato, sudbinu, npr. sihirbaz, vračar), čovjek koji traži da mu se

čini 'ibādet mimo Allāha (npr. da mu ljudi padaju na sed ždu ili sl.),

čovjek koga ljudi obožavaju (čine mu 'ibādet ), a on je zadovoljan time(ne protivi se tome),... A ako uopšte ne zna šta je to tāgūt , kako će

čovjek ostvariti (učiniti) kufr u tāgūta koji se od njega traži da bi

postao musliman? A taj kufr u t āgūta (bez koga čovjek nije musliman)

je uvjerenje u neispravnost činjenja 'ibādet a tāgūt u, napuštanje

'ibādeta tāgutu, mržnja prema tāgutu i neprijateljstvo prema njemu

u srcu (uz spremnost na ispoljavanje kada se za to ukaže prilika), tekfīr

tāgūta (uvjerenje da je tāgūt nemusliman, tj. kāfir ) i tekfīr njegovih

sljedbenika (onih koji ga obožavaju, tj. čine mu 'ibādet )


7/36

pa su počeli pretjerivati u tekfīru, proglašavajućimušricima ljude koji nisu počinili djelo velikog širka.

Knjižica koja je pred vama prestavlja svojevrstanodgovor na neke konkretne primjere pretjerivanja u

tekfīru, 5 a prevodilac sa arapskog na engleski jezik je,u svom komentaru na kraju ove knjižice, naveo jošprimjera tog ekstremizma.

Nakon što je sa arapskog prevedena na engleski,knjižica koja je pred vama je na bosanski prevedena saengleskog jezika, uz povremeni nužni uvid u arapskioriginal. Tako je originalni (arapski) tekst ipak uvršteni u ovaj prijevod.

Nadam se da će izdavanje ove knjižice barem malodoprinijeti u radu na postizanju nekih od mogućihvišestrukih koristī:

da muwehhidi spoznaju pretjerivanje ovihpojedinaca i da se sačuvaju upadanja u njihovešubhe,

da tu grešku shvate i oni sāmi, pa da se pokaju odtekfīra muslimanā, kao i

da oni koji muwehhide optužuju za pretjerivanje 6 uvide da muwehhidi nisu nikakvi ekstremisti i

5 Sām naslov spominje oba ta pitanja: pitanja tehākuma pred

tāgutom i prisustvovanja medžlisima kufra i širka

6 Ljudi koji muwehhide optužuju za pretjerivanje u tekfīru samo zato

što ovi (sa dokazom i prāvom) tekfīre obožavaoce grobova, sihirbaze,

demokrate, tāgūte,... Tako ovi ljudi nazivaju muwehhide

ekstremistima, a tāgūte smatraju svojom braćom, muslimanima!


8/36

uvide kako se prepoznaje istinsko pretjerivanje i

kako se na njega sa dokazom odgovara.

Molimo Allāha, subhānehū we te'ālā, da nam Istinuprikaže Istinom i da nam pomogne da je slijedimo, a danam bātil (laž) prikaže bātilom i da nam pomogne daga se klonimo.

Molimo Allāha da nagradi svakog koji svojimvremenom, trudom i novcem pomogne da se ova knjiga

distribuira među Allāhovim robovima. Āmīn.

IZDAVAČ


9/36

Neke greške u vezi pitanja tehākuma predtāgutom i prisustvovanja medžlisima kufra i širka

9

:

به

و كافر

عاب طاغت

بي

رق عم

)

ا أط

(

(Peta greška) Nepravljenje razlike izmeđuonoga ko čini 'ibādet tāgūtu i onoga ko je

učinio kufr u njega.

و اغت ل اس:"ا دة

دة

خدو

د

أب

و

اغت

دة

و

نإ

." ن

Neki ljudi kažu: ”El-Hukm je 'ibādet , a medžlis 7 tāgūta je medžlis 'ibādeta. Pa svako ko odgovori nanjegov poziv i uđe u njegov medžlis – on je kāfir i(uključen je) u 'ibādet tāgūtu, pa makar i bio musliman

prije toga.”

. خو خ قا أل ا تغاو

يا ا اغ

وإ صا ت

7 Med žlis (Ismul-Mekān: Mekānul -Džulūs): Sijelo, okupljalište, mjesto

na kome se ljudi sakupe i sjede. U kontekstu tāgūta se pod pojmom

medžlis tāgūta cilja na mjesta na koja ljudi dolaze da bi tāgūtu priznali

pravo koje je on oteo Allāhu i time postao tāgūt , tako da su to: mjesta

na kojima tāgūt donosi presude u skladu sa onim što Allāh nije

objavio (tāgūtskim zakonom), mjesta na kojima sihirbaz ljudima

kazuje vijesti o gajbu (nevidljivom i nepoznatom, npr. da im proriče

budućnost), i slično tome. U nastavku ćemo ovaj izraz ostav iti

neprevedenim (napomena prevodioca na bosanski jezik).


10/36


10

او

دام

و

ا

ا

دة

ع داا ا ءأ أ ا ر

ار ش.

Ja kažem: Ova generalizacija (uopštavanje) jegreška i opasnost. Tugjān 8 tāgūta nije (ograničen)samo na kratko vrijeme gdje on sudi između stranā

koje se spore. On je uistinu tāgūt sve vrijeme, sve dokje na svom bātilu svog propisivanja zakona ljudima odsvojih strasti. Tako je i sa njegovim sljedbenicima: oni

nisu kāfiri samo za vrijeme medžlisa, već su oni kāfiri sve dok su zadovoljni slijeđenjem njegovog zakona.

ن إذا إ خل ن و غت او

خ

ا

ا

إ

و

.

شع

وذ

اخل

ا ر خو قا ا تغا خاد

: وأ

A musliman odbacuje (čini kufr u) tāgūta i on nijekāfir sāmim ulaskom kod tāgūta, jer je ulazak kod

njega dozvoljen u Allāhovom zakonu. A gledanjem usljedeće primjere postaje ti jasno da je ovo uopštavanjegreška i da je također greška optuživanje za kufr

8 Tugjān: zulum, nepravda, tiranija (napomena prevodioca na

bosanski jezik).


11/36


11

svakog ko uđe kod tāgūta ili svakoga ko (pro)govori na

okupljalištu njegovog hukma:

ول( ( : ر إ تغ رأ

أ

يواإ ا نأ رأو ص ةدو د

وإن غ ادة ف ص او ا حا

.

أ

(Prvo) Arogantni tāgūt šalje (nekoga) po dvojicumuslimana rekavši im: '' Do mene su stigle pritužbe davi odbacujete našu vjeru i obožavanje naših kipova i jaod vas tražim da obojica dođete sutra rano ujutru zbogčinjenja 'ibādeta ovim idolima. A ako ne prisustvujete,onda ću ja od vas učiniti primjere drugima

(kažnjavanjem vas ).”

:هأ ل ان خلو "

ا وأل ذأ"

."

أ ةد خدأ ":خا

Pa su se dva čovjeka razišla (u mišljenju). Jedan odnjih reče: “Ja ću im otići i reći im istinu.” A drugi je rekao:

“Ja neću ući na medžlis 'ibādeta drugih mimo Allāha, većću pobjeći sa svojom vjerom.”

لخا ا ودخ ن اع إ لوا ذ

و ااءة اك

ا إ دو ا ةد


12/36


12

ان

أ

ا

ي

.

و

ا غ

أو

ا

اة!!

Pa kada im je prvi čovjek otišao i ušao na mjestoskupa, oni su od njega tražili da čini 'ibādet kipu. Ali, onje to odbio i pozvao ih u tewhīd i u berā' (odricanje) odširka; pa ili će oni prihvatiti islām ili će se rasrditi nanjega i ubiti ga. Pa koji od ova dva čovjeka je veći ustatusu na vagi 'aqīde?

ا أو رد أ لوا ن فخا

ظأ

اذإو .ا

ا مأو

ا و

ا ن غ ةد لخدولخا إ

.

خاا

Ja mislim da nema razilaženja u vezi činjenice da jeprvi viši u statusu i viši u rangu negoli drugi, jer je onstao u ulogu onih koji govore Istinu i uspostavio je

dokaz nad zločincima. Stoga svaki ulazak na medžlisčinjenja 'ibādeta drugima mimo Allāha nije kufr kojičovjeka izvodi iz okvira islāma. Zaista je ulazak (tamo)

u skladu sa nijjetom onoga koji ulazi.

)اث ( ا

ا ذ غ ام رن ة

ه

او ا اوذا او و

خ .

إ ر غا إ


13/36


13

:

خا

ول

"

ا

أو

إ

ذأ

" :

اول

ل

وأخج ا."ان

أ " أدخ دة

(Drugo) Dva čovjeka su širili 'aqīdu islāma i to jerasrdilo sljedbenike džāhilijjeta, pa su oni počeli kovatizavjere protiv ove dvojice ljudi i optužili ih za laž iizmišljanje mnogih laži o njima. Onda su oni to iznijelipred tiranskog vladara, koji je poslao po njih i tražio dadođu u određeno vrijeme. Pa su se dva čovjeka razišla(u mišljenju). Prvi je rekao: “Ja ću otići kod njih irazjasniti im Istinu.” A drugi reče: “Ja neću ući namedžlis 'ibādeta (drugime mimo Allāha), već ću pobjećisa svojom vjerom i napustiti zemlju.”

ظأو

د

ا وأ ا ذوا إ لوا ذ

أ

ا

ي

. ص

و

ءا

ا

ان اة!!

Pa kada je prvi otišao kod njih i ušao na skup, onisu spomenuli optužbe na njegov račun, pa ih je onodbacio i razjasnio bātil (tih optužbi). Onda su onishvatili da je on nedužan, pa su ostavili njega i njegovogdruga na miru. Pa koji od ova dva čovjeka je viši na vagi'aqīde?

أو رد أ لوا" :لأةد أ

ا

"

إ و ا

ا ما


14/36


14

Ja kažem: Prvi je viši u rangu i statusu nego drugi,

zato što je on oslobodio one koji pozivaju u islām lažnihoptužbi, a nije rekao ništa drugo do istinu.

: نإف ا : .ا لخدو ةا

. ا : ن .لوا لا ا ةد إ د ي

ا

Pa ako se kaže: '' On je počinio kufr odgovaranjem na

poziv i ulaskom u taj medžlis.'' Ja onda kažem: Ako je ovaj čovjek počinio kufr , onda

je počinio kufr i onaj koji je bio pozvan da obožava kipa u

prvom primjeru.

Pa ako se kaže: '' Ovaj čovjek je mutehākim.'' 9

:

و

وع

و

ب

وا

ا م

ا و و اأ و

9 Mutehākim: Osoba koja traži hukm (propis, presudu) u parnici

(sporu), a to traženje presude zaista jeste 'ibādet zakonu pred kojim

se ljudi spore i 'ibādet onome koji ga je propisao. Pa ako se čovjek

parniči pred šerī'atom (traži presudu iz Allāhove Knjige i sunneta

Njegovog Poslanika, ) on tim traženjem presude čini 'ibādet Allāhu,

želeći Njegovu presudu. Nasuprot tome, ako se čovjek parniči pred

tāgūtom (traži presudu iz laičkih, od strane ljudi izmišljenih zakonā,

tj. iz drugoga, mimo onoga što je Allāh objavio) on time čini 'ibādet

tome zakonu i onome koji ga je propisao; a kako je činjenje 'ibādeta

nekome mimo Allāha – širk Allāhu, ovaj time postaje mušrik . U ovom

kontekstu se cilja na pretjerivanje da je onaj koji samo uđe na medžlis

tāgūta sāmim tim ulaskom postao onaj koji traži presudu od tāguta

hukma, tj. mušrik (napomena prevodioca na bosanski jezik).


15/36


15

.

اف

:

ن

.

صأو

:

غ

م ا فاو ع وأ عاو اع

.ا

Onda ja kažem: Mutehākim traži (presudu) sām,dok je ovaj čovjek tražen i on nije učinio ono što mu jenaređivano da učini. A njegova namjera je stavljena

ispred namjere kāfira. I zaista je on zauzeo stav Jūsufa('alejhis-selām) i Dža’fera ibn Ebī Tāliba i njegovihashāba (drugova).

Pa ako se kaže: '' On je mutehākim u 'urfu.'' 10

Onda ja kažem: On nije mutehākim u šerī'atu (Allāhovom zakonu). A šerī'at je preči da se slijedi, dok'urf džāhilijjeta nije izvor vjerskih rješenja i sudovā(presudā).

: نإفز و

ا خ ا

غا ي لا.ا لإو ا ق ت

Pa ako se kaže: '' Stanje (Slučaj) ashābā je bilarasprava u vezi vjere, a u sličnom ovome je dozvoljeno

pojaviti se pred tāgūtom u cilju potvrđivanja Istine iuništavanja bātila.''

10 'Urf : Učestala praksa (tradicija, običaji) koja je u skladu sa

neiskvarenom ljudskom fitrom (urođenom prirodom) i nije nasuprot

šerī'atu i njegovim ciljevima (napomena prevodioca na bosanski

jezik).


16/36


17/36


17

:ا كر

بي

رق عم

)طأ ادس

(

(Šesta greška) Nepravljenje razlike izmeđumedžlisā kufra:

تغا ":سا ل

ا

ن

ذ

و

"

ا

ن

.

و ا ى وا ام

.ا

او نأ ا لا ا ا و

:

Neki ljudi kažu: ”Medžl is tāgūta je medžlis kufra, a

posebno sudnica, pa ko god sjedne u njoj je kāfir baš kaoi oni.”

U ovome oni ne prave razliku između različitihskupova kufra. A skupovi kufra nisu svi na istom nivou

iz islāmske perspektive. Tako je rezultat ovoguopštenog govora taj da oni tekfīr e onoga ko nezaslužuje tekfīr .

A okupljališta kufra su od dvije vrste:

ول( و اي وؤ) نأ

و غ رد غ إا أو ن ت

رص اس

ش غ و ا


18/36


18

ذ

ا

أم

أ

ن

و

ة ر ا أو

و ذ ر

إ إ درأ نإ ن".نا ر ذ غ

:ا تا ا ا ء و ."و

(Prvo) Skup u kome muslimanu nije dozvoljeno da

sjedi, a to je skup u kome se Allāhovi ājeti 11

poriču iismijavaju. Pa ko god u njemu sjedi bez ikrāha (prisile)ili nisjāna (zaborava), i bez odgovaranja (uzvraćanja)nevjernicima i bez ikakve dozvoljene koristi koja bi

dozvolila njegovo sjedenje tamo, onda je on kod Allāhapostao baš kao i oni. Što se tiče ovosvjetskog propisa,on ovime postaje prkosni murtedd . 12 Ili je on moždamunāfiq (licemjer) kao onaj kome se ovo čestoponavlja, ali se on svaki put pravda dobrom namjeromili nečim drugim od onoga čime se munāfici pravdaju.

ن

ندر و

11 Ājet : Može nositi dva značenja: 1) znak, dokaz ili 2) dio poglavlja

Qur'āna. Tako se ovdje cilja na ismijavanje sa Allāhovim znakovima

(dokazima) i ismijavanje sa Allāhovim Riječima (ājetima iz Njegove

Objave) (napomena prevodioca na bosanski jezik).

12 Murtedd : Onaj koji je učinio riddet (otpadništvo), tj. otpadnik,

odmetnik od vjere (napomena prevodioca na bosanski jezik).


19/36


19

“Oni se kunu Allāhom (govoreći): 'Mi smo samo

željeli da dobro i pravo učinimo'.” 13 A zaista je zabrana ovih vrsta medžlisā došla u

sljedećim ājetima:

: ل

Uzvišeni je rekao:

ذا ضآنارو

غث

و

ن

ا

ا ا

ا(٨)وان

شء و

ى ذ

ن

“A kada ti (Muhammede) vidiš one koji se Našimājetima rugaju, okreni se od njih dok ne pređu udrugi razgovor. A ako šejtān učini da zaboraviš,onda nakon što se sjetiš ne sjedi u društvuzulumćarā. Oni koji se boje Allāha nikako nisuodgovorni za njih (nevjernike, tj. za ono što oni rade),ali (njihova dužnost je) podsjećati ih, ne bi se onitoga (tj. ismijavanja Allāhovih ājetā) okanili.” 14

:ول

I rekao je:

13 sūra en-Nisā', 62. ājet

14 sūra el-En’ām, 68. i 69. ājet


20/36


20

ول

ب ذنا تآا

وأ

و

ثغ

ذ

ن

ا ا وا

”A već vam je u Knjizi objavljeno da kada čujete dase Allāhovi ājeti poriču i ismijavaju, ne sjedite sanjima sve dok ne pređu u drugi razgovor; inače,

sigurno ćete biti isti kao i oni. A Allāh će sigurnolicemjere i nevjernike sakupiti zajedno u

džehennemu.” 15

)اث ( نأ

ذ و و

: أ و و إ

(Drugo) Medžlis na kome se čini kufr u Allāha, alina kome je i pored toga muslimanu dozvoljeno da sjedi,

makar to bilo neko vrijeme. A neki prijeri ovoga su

sljedeći:

و اظر ت:1 ع ى و اآن( ذ

او ا خا وام رو ان ث

دو

او

.

1) Medžlis da’we i debate: U Qur'ānu ima mnogospomena o onome šta se desilo između vjerovjesnikā imušrikā, kada su mušrici činili kufr u Allāha, Njegove

15 sūra en-Nisā', 140. ājet


21/36


21

vjerovjesnike i Sudnji Dan, dok su ih vjerovjesnici

savjetovali i na to im odgovarali dobrim.

اوضات:2 )و ص ن و

و أر وأن ا ر

ا وأص أن وا

إ م نو أ نو

رل

"

و

"

ا

"

را

ا

ص

و

."

2) Medžlis pregovaranja: Zaista je AllāhovomPoslaniku (sallallāhu 'alejhi we sellem) i njegovimashābima bilo dozvoljeno da pregovaraju sa kāfirima ida se sa njima slože oko nekih pitanjā, a sve ovo dok suoni (tī kāfiri) svjedočili za sebe da su na kufru irazjašnjavali da oni ne vjeruju u Allāhovu poruku. Baš

kao ono što se desilo prilikom Sulh Al-Hudaybiyah,16

jer su oni uistinu odbili da napišu “Er -Rahmān” idanapišu “Allāhov Poslanik” .

16 Sulh Al-Hudaybiyah: Sporazum o primirju, postignut na Hudejbijji

nedaleko od Mekke, između ashābā predvođenih Allāhovim

Poslanikom (sa jedne strane) i mekkanskih mušrikā predvođenim

Suhejl ibn 'Amrom (sa druge strane) u mjesecu dhul-qa'de 6. godine

po Hidžri. Iako su uslovi primirja izgledali nepovoljni po muslimane

čak i nekim istaknutim ashābima, Uzvišeni Allāh je već na putu

muslimanā nazad ka Medīni objavio sūru el-Feth, u kojoj im obećava

sigurnu pobjedu nad mušricima (napomena prevodioca na bosanski

jezik).


22/36


22

و

ص

غ

وان

اوض

ل ة أ ون ار واو ا

نو وأ ةا نو

ص.ص ة أو اد د

I pregovori su bili upotpunjeni, a da muslimani

nisu bili niti pod opsadom, niti pod ikrāhom. 17

Štaviše, na postizanje sporazuma u pregovorimasu ih navele velike koristi po njih, kakve su dolazak do

vremena bezbjednosti u kome bi oni obavili 'umru,

prilika za činjenje da’we ili pripremanje za konačnubitku.

ا اح:3 )

م خ ا

ى

و

ا

و

واات

وارة

وااء

17 Ikrāh: Prisila, stanje prisiljavanja nekoga na djelo koje svojevoljno

ne želi da učini. Međutim, u kontekstu prisiljavanja na izgovaranje

riječi kufra ili na činjenje djela kufra, čovjek će biti kod Allāha

opravdan tek ako to učini pod istinskim ikrāhom (prisilom), tj. tek u

stanju žestokog batinanja, odsijecanja dijela tijela ili prijetnje da će

biti (tog momenta) ubijen, a da sve ukazuje da je onaj koji mu prijeti

ubijanjem zaista sposoban i riješen da to učini. Naravno, da bi kod

Allāha bio opravdan za riječi kufra koje izgovara ili za djelo kufra koje

čini u stanju prisile, čovjek sve vrijeme mora kufr na koji je prisiljen

mrzjeti svojim srcem koje je smireno na īmānu (vjerovanju u Allāha)

(napomena prevodioca na bosanski jezik).


23/36


23

ا

أن

اد

ام

ط

و

..

.يا د ء وأ ا ءأ ا

3) Medžlis dozvoljenih transakcijā: Muslimanmože da uđe u transakcije sa nevjernicima, kakve su:prodaja, kupovina, iznajmljivanje i ugovori, te možeoženiti ženu od Ehlul -Kitābijā i može uzeti mušrikinjuza svoju robinju. A islām nije učinio uslov za validnostovih sporazumā da kāfir ne kaže ništa o svojom vjerikufra za vrijeme sklapanja sporazuma ili nakon toga.

اا ي نود و

ذ غو ءااو و "

ر" :ل و و

و ب نأ وأ نأ ز

م

أ

د

أن

ول

ة

تخ خ وو

و

. إ ة ا صا

وإ

Zato će onaj koji oženi ženu kršćanku od nje čuti daona priziva stvorenje pored Allāha i ona će reći: ”MojGospodar je ’Isā” , i ona vjeruje u raspeće, iskup grijehāi drugo mimo ovoga, 18 ali njemu nije dozvoljeno da je

18 Kao i onaj koji muš rikinju uzme za svoju robinju (zarobljavanjem u

borbi, kupovinom ili dobijanjem na poklon). Njemu je poznato da je

ona mušrikinja, nevjernica i sasvim je prirodno da ona zato od njega


24/36


24

tuče ili da pobjegne iz svoje kuće zbog njenog kufra. Ne,

već umjesto toga on treba pokušati da sa njomdiskutuje onime što je bolje, da bi ona prihvatila islāmpo potpunoj slobodi. I on ne bi trebao da sa njoj

raspravlja neprestano svaki dan, jer ju je on oženioznajući za njen kufr . Umjesto toga, on bi trebao čekati itražiti momenat i odgovarajuću priliku za činjenjeda’we ka Allāhu.

خة

ئ

ار

ا

أن

اي

م و أ يا راا إ وأ

. إ ة

Pa šta je to što sprječava da musliman sjedi sakāfirima, da bi sebe oslobodio opasnih optužbi koje bi

mogle prouzrokovati i biti razlog da on mora bježati izsvoje zemlje u kojoj je njegova porodica i mogućnost dau njoj živi čineći da’wu ka Allāhu.

و

ا

و و ر

ا اذإو

ى

أد و ش و أو ااب

ووا

روا

أن

ر

و

.

أن

أو

Kada skup uključuje nevjernike i muslimana, isvaki put kad oni progovore riječi bātila – on kaže riječiIstine, razjasni ono što je ispravno, odbaci njihov bātil

ne krije svoje (ne)vjerovanje (napomena prevodioca na bosanski

jezik).


25/36


25

i od njih ne prihvata nijedan zakon ili propis, onda je

on zaista ispunio ono što mu je obaveza, a onda onimogu odabrati: da li da mu nanesu nepravdu i učinemu nasilje ili da ga ostave na miru.

أ او

ش

أ ن ر

ا

إن

و قاروأ ى وأ ا تغ أم

وف

و

و

ف

..

ش

.ا ا دو

Zaista kāfiri tvrde da su oni u ''svetojzakonodavnoj sudnici'', dok musliman vjeruje da je on

ispred bezvrijednog tāgūta koji je svoje strasti ilistrasti svojih sljedbenikā napisao na nekim papirima i

nazvao ih zakonom. Tako on (ovaj musliman) nepriznaje niti sudiju niti njegove presude i on govori i

postupa (samo) u granicama božanskog šeri'ata.

م

و اورة ا م

و اا اص":أن

."ا ا

م

ا ساو

إ

ذ

لو

ا

د

ونأ

اظ ادل اي

ن سا

.د ن

A od principā usūla je: “Ono što je zabranjeno sāmo po sebi dozvoljeno je u nuždi, a ono što je zabranjeno zbog nečeg drugog dozvoljeno je u potrebi.”


26/36


26

A sjedenje u skupovima kufra je zabranjeno 19 sve

do stanja u kome muslimanu ne škodi njihov bātil da bion postao naklonjen njima u njihovoj lažnoj vjeri.

A ovo je dokazano činjenicom da to sjedenje nijezabranjeno onome koji debatira i raspravlja i

razjašnjava im neispravnost njihove vjere.

19 Autor ovime ne želi da kaže da je to ''samo'' zabranjeno, tj. da

propis zabranjenosti treba biti olahko shvaćen, već želi da ukaže na

to da ovo sporno sjedenje sa mušricima (sāmo po sebi) nije kufr (djelo

koje izvodi iz vjere), pa da nema stanja u kojima se može i smije

učiniti, mimo prisile, već da je ono zabranjeno (kako je autor u

nastavku rekao: ''sve do stanja u kome muslimanu ne škodi njihov

bātil da bi on postao naklonjen njima u njihovoj lažnoj vjeri'' )

(napomena prevodioca na bosanski jezik).


27/36


27

Komentar prevodioca

sa arapskog na engleski jezik 20

Mi kažemo: Ovo je kratko objašnjenje o ovompitanju, iako postoje mnogi drugi dokazi koji nam

pokazuju da ovo nije pitanje u kome se treba

tekfīriti muwehhid , a kamoli da se u ovom pitanju tekfīri onaj ko (počinioca tog djela) ne tekfīri, kao što nekeneznalice čine.

Mnogi mufessiri su objasnili da je 140. ājet sūre en-Nisā' objavljen kasnije i da su muslimani bili prisutni uskupovima gdje se činio kufr , ali niko nikada nije tvrdioda su oni zbog toga bili kāfiri. Također, niko nije tvrdioda je to bilo dozvoljeno prije nego što je ovaj ājet objavljen, a da je to kasnije postao kufr u 'aslud-

dīnu (biti prisutan na mjestu gdje se čini kufr ili širk ).

Jer, djelo koje je širk nakon risāle (poslanice,Objave) je također širk i prije risāle.

Također, muslimani u Medīni prije hidžre su činili'ibādet Uzvišenom Allāhu kod Ka’be, dok su mušriciimali više od tri stotine kipova koji su bili obožavani natom istom mjestu. Muslimani to nisu otvoreno porekli,

jer nisu otvoreno ispoljavali svoju vjeru na početku. Nijedan 'āqil (muslim zdravog razuma) neće reći

da su ashābi činili kufr jer su bili prisutni na mjestu gdjeje činjen kufr ('ibādet kipovima) i nisu to porekli.Muslimani su tamo išli slobodnom voljom – ne pod

20 Abū Hajar sa www.al-aqeedah.com

http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/http://www.al-aqeedah.com/


28/36


28

ikrāhom (prisilom) – da bi činili 'ibādet Allāhu jedino,

dok su mušrici bili tu prisutni i praktikovali svoj širk .Stoga, to nije stvar koja treba biti smatrana

poništivačem tewhīda.

Kao još jedan primjer gdje boravak na medžlisu gdje se čini kufr nije uvijek kufr je primjermuslimanskog špijuna koji se infiltrira (ubaci) u grupumušrikā da pribavi neke važne informacije koje će

muslimanima koristiti u ratu protiv njih. On će ćutati ineće činiti berā'et (odricanje) od kufra kojeg oni čine, usuprotnom nema značenja biti muslimanski špijun. 21 Kad bi ovo bio kufr u 'aslud -dīnu, to ne bi bilodozvoljeno zbog maslaha (koristi).

Princip ehlus-sunneta wel-d žemā'ata je damuwehhid kome vanjštinski sudimo islāmom

zasnovano na potpunom uvjerenju, ne treba biti protekfīren izuzev sa potpunim uvjerenjem da jepočinio nešto što ga izvodi iz okvira islāma, što značida on počini jasno djelo (velikog) kufra za koji nemaopravdanja.

Sljedeća greška koju čine neki džāhili (neznalice)iekstremisti je to da uzimaju 17. ājet sūre ez-Zumer,

u kome Allāh kaže:

21 Tj. ako će špijun njima poricati njihove postupke ('ibādet i sl.), a

ispoljavati svoju vjeru, kako će on ostati špijun, neotkriven i kako da

ispuni misiju koja će koristiti muslimanima? (napomena prevodioca

na bosanski jezik)


29/36


29

وا

اتغ

او

وا ا

د

“Oni koji se klone tāgūtā, ne čineći im 'ibādet iokreću se Allāhu sa pokajanjem, njima pripadajuradosne vijesti; pa obraduj Moje robove.” 22

Onda oni koriste ovaj ājet u skladu sa svojim

sopstvenim tumačenjem i zasnovano na svojimstrastima. Tako oni tvrde: ''Ako ti imaš bilo kakav odnos(kontakt) sa tāgūtom , na bilo koji način, onda ga se tinisi ''klonio'' (odbacio / porekao)'' , ali je ono što oviljudi ne znaju upravo to da ovdje zabrana znači: činiti'ibādet tāgūtu, upućivanjem bilo kojeg djela 'ibādeta njemu, a ne kontaktirati sa njim u stvarima koje su

dozvoljene u vjeri Milostivog.Onda oni (često su ovi ljudi iz Egipta, ali je njihov

otrov i bid’at dopro čak i do nekih mladih muslimana uEvropi koji nemaju puno znanja) istupaju sa dodatnim

neispravnim mišljenjima kao što su:

Ako uzmeš pasoš ili ličnu kartu od tāgūta, onda si

njegov obožavalac, jer ga se nisi "klonio" djelom. Ako staneš na crvenom svjetlu (na semaforu) onda

se nisi "klonio" tāgūta i njegovog zakonodavstva,pa postaneš mušrik i obožavalac tāgūt a.

22 sūra ez-Zumer, 17. ājet


30/36


30

Ako pozoveš policiju da ti pomogne – bez traženja

ikakve presude – onda si ti i dalje obožavalactāgūta, jer se nisi "klonio institucija tāgūta".

Ako konkurišeš za novac od države (socijalnupomoć), onda se nisi "klonio" tāgūta djelom, jertāgūt ovaj novac daje na osnovu svog zakona.

Ako radiš kao doktor ili bolničar, onda si mušrik jerje poslodavac ministarstvo zdravlja. Ili ako vršiš

bilo koji posao koji je u suštini dozvoljen (posaokoji nije harām ako u njemu nema elemenata kufraili harāma), onda si i dalje kāfir jer je poslodavac,na primjer, ministarstvo poljoprivrede, jer se nisi

"klonio" tāgūta djelom, kako neki tvrde. Ako si optužen za zločin, pa im kažeš da ti to nisi

učinio i obznaniš svoj berā' (odricanje), onda si ti idalje obožavalac tāgūta.

Ova i mnoga druga mišljenja su rezultat pogrešnograzumijevanja ovog ājeta. Milostivi nam nije zabranioda sa kāfirom i tāgūtom postupamo (ophodimo se) ustvarima koje su dozvoljene, već se zabrana odnosi naobožavanje njega upućivanjem bilo kog djela 'ibādeta njemu.

Kao posljednji primer za čitaoca, možemospomenuti ovo:

Ako je osoba pozvana da učini blud, da konzumiraalkohol i da se kocka na medžlisu k āfirā, i ako ovajmuwehhid ode tamo svojom sopstvenom voljom, kažeim da je ono što čine pogrešno, pozove ih da se pokajui postanu muslimani i kaže im da on nikada neće činiti


31/36


31

t ā djela koja oni čine; da li je on kriv (da li snosi krivicu)

za grijehe koje drugi čine, da li mu se presuđuje kao injima, jer se on nije "klonio medžlisa harāma" ili će onbiti nagrađen za naređivanje dobra i zabranjivanje zla?Nijedna normalna osoba neće reći: ''On je poput njih, jer

je prisutan tamo gdje oni čine grijeh.''

Isto se tiče svakog drugog medžlisa gdje se činegrijesi: Ako muwehhid ode tamo da zabrani zlo i naredi

dobro, pozove ih u islām i objasni im njihov bātil igrešku, on će zaista biti nagrađen.

Oni koji tvrde da je to kufr nemaju pojma šta jestvarnost kufra, već njihove strasti i nedostatak znanjauzrokuju da misle da je sve kufr i š irk .

Nakon hudždže, 23 oni se smatraju kāfirima, kaokhawāriji koji su činili tekfīr ashābā zbog stvari koje subile ispod širka i kufra.

23 Hudždže(h): Uspostava argumenta nad počiniocem djela prije

kažnjavanja njega. Ako je čovjek rekao ili počinio veliki širk , onda on

sāmim tim djelom postaje mušrik (nemusliman), ali se nad njim neće

izvršiti kazna ubistva prije nego što se nad njim uspostavi hudždže( h)

(argument) i od njega se zatraži da se pokaje. Pa ako se pokaje –

ostavlja se na miru, a ako odbije – ubija se kao murtedd (otpadnik).Međutim, kad čovjek kaže ili uradi nešto što je manje od velikog širka

i (jasnog, otvorenog) velikog kufra, on ne postaje mušrik (kāfir )

sāmim djelom koje je počinio, već se nad njim tada uspostavlja

hudždže(h), objašnjavanjem, dokazivanjem njemu i podučavanjem

njega, hudždže(h) nakon čije uspostave čovjek biva proglašen kāfirom

(nevjernikom).

Dakle, uspostava hudždže nad počiniocem velikog širka ili (jasnog,

otvorenog) velikog kufra je u cilju podučavanja njega, da bi se pokajao


32/36


32

Ako ste dobro razumijeli ovu poentu, onda ćete

vidjeti grešku ovih neznalicā i ekstremist ā koji tekfīre muwehhide na osnovu svog sopstvenog slabog

razumijevanja pitanjā.

Ovo je naša 'aqīda, a oni koji proglašavaju tekfīr muslimanā na osnovu svog pogrešnog razumijevanja(stanja) "prisustvovanja na medžlisima kufra" i zbogpitanja "branjenja sebe od optužbi pred tāgūtom" bi se

trebali otvoreno pokajati i prihvatiti svoje pogrešnorazumijevanje po ovom pitanju. Njihovo mišljenje uovome ih vodi – makar oni to i odbijali – doproglašavanja tekfīra ashābā, tābi'īnā i svih onih koji sudošli nakon njih. I što je još i gore – to od njih zahtijevada proglase tekfīr poslanikā ('alejhimus-selām) koji susebe oslobađali optužbi zločinacā i lažovā.

Neka su Allāhovi salawāt i selām na posljednjegposlanika – Muhammeda ibn 'Abdillaha – na njegoveashābe, njegovu porodicu i na sve one koji slijedenjegov put sve do Sudnjeg Dana.

ili bio ubijen (a sve vrijeme je on murtedd ), a uspostava hudždže nad počiniocem onoga što ne dostiže stepen velikog širka ili (jasnog,

otvorenog) velikog kufra je u cilju podučavanja njega, ne bi li se

pokajao ili (tek tada) bio proglašen murteddom.

Ova napomena je važna da ne bi iskreni i dobronamjerni muwehhid

u svome odnosu prema ovim neznalicama i ekstremistima upao u

slično pretjerivanje kao i oni, pa da (što bi bilo pogrešno) smatra da

su oni murteddi i prije uspostave hudždže nad njima (napomena

prevodioca na bosanski jezik).


33/36

DOSADAŠ NJA IZDANJA

''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Ebū Ahmed)

Dokazi da je isbāl harām (Ebū Ahmed)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti

('AbdulQādir bin 'Abdul'Azīz)

Bolest irdžā'a (grupa autora)

Šta čini ''Lā ilāhe illAllāh'', a šta ga poništava?

(Hamid 'Alī Khān)

Kome se to priviđaju tekfīrovci u Sandžaku iBosni?

(odgovori na '' Proglas o tekfīru'') (Kelimetul-Haqq) Zalutale sekte sūfijā i ši'ījā (Kelimetul-Haqq)

Isukana sablja na psovača Allāha, vjere iPoslanika

(Ebū Muhammed el -Maqdisī)

Šubhe vezane za propis demokratije u islāmu

(grupa autora)

' Aqīda potpomognute skupine ('AbdulMedžīd el -Munī')

Tewhīd el -hākimijje (grupa autora)

Allāhova pomoć je, zaista, blizu


34/36

(Sulejmān bin Nāsir el -'Ulwān)

Demokratija je vjera (Ebū Muhammed el-Maqdisī) Obaveze koje je dužan spoznati svaki muslīmān i

muslīmānka (Muhammed bin 'AbdulWehhāb

Ovo je ono što vam je vaš Gospodar obećao(Kelimetul-Haqq)

Podučavanje najvažnijim pitanjima (Ahmed el-Hālidī)

Može li se opravdavati neznanjem u djelimaveli kog širka i jasnog kufra? (Ebū Muhammed)

Milletu Ibrāhīm (Ebū Muhammed el -Maqdisī)

' Aqīda ehlis-sunneta wel-džemā'ata (Metn/tekstsedam velikih djela 'aqīde muslīmāna na jednommjestu, u jednoj knjizi)

Šerī'atski hidžāb (Kelimetul-Haqq)

Istina o Turcima Osmanlijama (Ebū Ahmed)

Muslīmān ili mušrik (Ebū Hamza el - Afgānī)

Dokazi za propis prijateljevanja sa mušricima(šejh Sulejmān bin 'Abdullāh)

Biografija imāma Ahmeda, rahimehullāh Uzvišena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje

(imām el -Bezzār)

Osnove sunneta (Usūlus-Sunne) (Ahmed ibnHanbel)

Islām – savršeno potpuna vjera


35/36

(Muhammed el-Emīn eš -Šenqītī)

Iblīsova obmana (Ibnul-Džewzī) Nije musliman onaj ko ne tekfīri zakonodavca

mimo Gospodara svjetova (Ebū Hamza el - Afgānī)

Mes’ele vezane za kufr u tāgūta (Ebū Muhammed)

Laž na vjeru er -Rahmāna u Korkutovom prijevodu Qur'āna (Ebū Ahmed)

Počinilac širka nikada ne može biti musliman (Ebū Hamza el - Afgānī)

Vjerovanje imāma el -Buhārija (imām el -Lālikā’ī)

Dovoljnost u vjerovanju (Ibn Qudāme el -Maqdisī)

Ovo je naša vjera (šejh ’Abdullāh ibn Muhammed ibn’AbdulWehhāb)

Poniznost u namāzu (hāfidh Ibn Redžeb el -Hanbelī)

Vjerovanje četvorice imāmā (Muhammed ibn’Abdur -Rahmān el -Humejjis)

Kufrovi Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih

zemalja članica (Ebū Ahmed)

Putovanje ka Allāhu (hāfidh Ibn Redžeb el -Hanbelī)

Opasnost od novotarijā (imam eš -Šātibī)

Nevolje i iskušenja (imām El -'Izz bin 'AbdusSelām)

Ovo je islām (dr. Medždī es-Suftī)

Superiornost znanja prvih nad znanjem potonjih

(hāfidh Ibn Redžeb el -Hanbelī)


36/36

Documents

Neke Greske u Vezi Tehakuma