Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE planovi/Ljetni/VIsemPD.pdf · stavova, te stručnoj analizi i prezentaciji osnovnih spoznaja i relevantnih prijedloga

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PSIHOLOGIJA STARENJA

Status kolegija Obvezan Godina 3. Semestar 6. ECTS bodovi 3 Nastavnica Izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijeda: 10.00-12.00

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 15P+30S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji Seminarski/terenski zadaci Pismeni/usmeni ispit

Početak nastave 25. 2. 2019. Završetak nastave 27. 5. 2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 15. 4. 2019. 2. 6. 2019.

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 17. 6. 2019. 1. 7. 2019. 5. 9. 2019. 19. 9. 2019.

Ishodi učenja

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: objasniti osnovne pojmove psihologije starenja, čimbenike koji djeluju na

proces starenja i novije demografske promjene koje se odnose na starenje stanovništva

objasniti i usporediti različite teorije starenja opisati dobne promjene u različitim aspektima razvoja u starijoj dobi

(tjelesnom, kognitivnom, socioemocionalnom) objasniti posebnosti i probleme razvojnih istraživanja u starijoj populaciji opisati i kritički razmotriti različite metode i nacrte istraživanja procesa

starenja objasniti mehanizme psihološke adaptacije na promjene u starijoj dobi objasniti proces tugovanja nakon gubitka bliskih osoba i načine na koje se

starije osobe suočavaju sa smrću preispitati negativne stereotipe i predrasude o procesu starenja i starijim

osobama i shvatiti njihove nepovoljne posljedice Preduvjeti za upis Položen kolegij Razvojna psihologija odrasle dobi

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi psihologije starenja. Teorije starenja. Metodološki problemi i metode istraživanja u starijoj populaciji. Demografsko starenje. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi. Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija. Razvoj ličnosti: smisao života i mudrost. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima. Prilagodba na umirovljenje. Mentalno zdravlje u starijoj dobi. Smrt, umiranje i tugovanje.

Obvezna literatura Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja (poglavlja 17, 18 i 19). Jastrebarsko: Naklada Slap. Despot Lučanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Bjorklund, B. R. (2014). The Journey of Adulthood (Seventh Edition). Pearson Education Limited. Lacković-Grgin K., Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pečjak, V. (2001). Psihologija treće životne dobi. Zagreb: Prosvjeta. Perlmutter, M., Hall, E. (1992). Adult Development and Aging. New York: John Wiley a Sons.

Pratt, M. W., Norris, J. E. (1994). The Social Psychology of Aging. Blackwell Publishe Schaie, K. W., Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Smyer, M. A., Qualls, S. H. (1999). Aging and Mental Health. Blackwell Publishers.

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis stječu studenti koji su redovno pohađali predavanja i seminare (dopušteno je maksimalno 4 izostanka, ne uključujući izostanke s kolokvija) i uspješno izveli predviđene seminarske/terenske zadatke: 1. intervju starije osobe 2. radionica u Domu za starije i nemoćne osobe/udruzi umirovljenika

Način bodovanja kolokvija

Ocjena kolokvija - formiranje ocjene u postotku:

U postotku (od – do) Ocjena <60% 1 (nedovoljan)

60%-69% 2 (dovoljan) 70%-79% 3 (dobar) 80%-89% 4 (vrlo dobar) 90%-100% 5 (izvrstan)

Način formiranja konačne ocjene

Konačna ocjena formira se na temelju rezultata kolokvija (za studente oslobođene ispita) ili na temelju rezultata kolokvija i ispita (za studente koji su položili oba kolokvija ali žele izaći na usmeni ispit i za studente koji nisu oslobođeni izlaska na ispit). Studenti koji ispune sve svoje obveze i time zadovolje uvjete za dobivanje potpisa te polože oba kolokvija (tj. na svakom ostvare najmanje 60% točnih odgovora) bit će oslobođeni ispita. Za njih se konačna ocjena formira na temelju ocjena na 1. i 2. kolokviju. Studenti koji su putem rezultata na kolokvijima oslobođeni ispita imaju pravo izaći na usmeni ispit ako žele povećati konačnu ocjenu i ako za to postoji realna mogućnost s obzirom na ocjene kolokvija.

Neizlazak na kolokvij tretira se kao pad na kolokviju. Studenti koji ne polože jedan ili oba kolokvija moraju izaći na pismeni i usmeni ispit. Pritom uspjeh na pismenom dijelu ispita ne ulazi u konačnu ocjenu već je položeni pismeni dio ispita (najmanje 60% točnih odgovora) samo uvjet za izlazak na usmeni dio. Za ove studente se konačna ocjena formira na temelju ocjena oba kolokvija (40% konačne ocjene) i usmenog dijela ispita (60% konačne ocjene).

Napomena Upute za pripremu i realizaciju terenskih zadataka te raspored održavanja radionica studenti će dobiti naknadno.

Sadržaj izvedbenog plana podložan je promjenama, ako predmetni nastavnik to procijeni potrebnim, a o mogućim promjenama studenti će biti pravodobno obaviješteni. Nastavnica: Izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

Red. br. Datum Nastavne teme - predavanja

1. 25.2.2019. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija, definiranje studentskih obveza i plana rada

2. 4.3 .2019. Povijesni pregled i osnovni pojmovi psihologije starenja 3. 11.3.2019. Teorije starenja 4. 18.3.2019. Metodološki problemi istraživanja procesa starenja 5. 25.3.2019. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi 6. 1.4.2019. Starenje i društvo: demografsko starenje

7. 8.4.2019. Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija

8. 15.4.2019. 1. KOLOKVIJ 9. 29.4.2019. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima

10. 6.5.2019. Ličnost u starijoj dobi: prilagodba na starenje, potraga za smislom, mudrost 11. 13.5.2019. Prilagodba na umirovljenje 12. 20.5.2019. Stres i mentalno zdravlje u starijoj populaciji 13. 27.5.2019. Smrt, umiranje i tugovanje 14. 2.6.2019. 2. KOLOKVIJ

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija STAVOVI Status kolegija Obvezan Godina III. Semestar VI. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom 11:00-12:00 i 14:00-15:00

Suradnik / asistent - Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V 2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 27.2.2019. Završetak nastave 5.6.2019.

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 25.4.2019. 29.5.2019. - -

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 12.6.2019. 26.6.2019. 4.9.2019. 18.9.2019.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: • navesti, pojasniti i ilustrirati strukturalnu i funkcionalnu osnovu stavova, te

odrednice i mehanizme njihove povezanosti s ponašanjem; • pojasniti racionalu i mogućnosti primjene različitih tehnika za ispitivanje

stavova, kao i specifične korake u konstrukciji pojedinih skala; • primijeniti stečena znanja i vještine u razvoju novih i evaluaciji postojećih

instrumenata za ispitivanje stavova prema različitim objektima; • identificirati i pojasniti osnovna načela i mehanizme mijenjanja stavova te

diskutirati i evaluirati mogućnost promjene stavova i primjerenost različitih postupaka koji imaju za cilj induciranje njihove promjene ili jačanje njihove otpornosti;

• primijeniti stečena znanja u analizi učinkovitosti situacija persuazije u svakodnevnom životu, uključujući evaluaciju kompetentnosti i etičnosti persuazivnog djelovanja.

• samostalno proučavati literaturu iz područja psihologije stavova i persuazije te argumentirano diskutirati i ocijeniti doprinos istraživačke literature postojećim spoznajama, uključujući moguće praktične implikacije;

• kompetentno i odgovorno surađivati na konstrukciji skala za ispitivanje stavova, te stručnoj analizi i prezentaciji osnovnih spoznaja i relevantnih prijedloga o korištenju stavova u predikciji ponašanja i na stavovima baziranih strategija promjene ponašanja u različitim primijenjenim kontekstima.

Preduvjeti za upis Socijalna kognicija

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju socijalno-psihologijska tumačenja i relevantne empirijske spoznaje o strukturi i funkciji stavova, načelima i mehanizmima njihovog formiranja, otpornosti i mijenjanja, te o njihovoj povezanosti s ponašanjem kako bi razumjeli uvjete pod kojima poznavanje stavova pridonosi predviđanju bihevioralnih ishoda u različitim situacijama. Naglasak je na upoznavanju konceptualnih i metodoloških problema u vezi s mjerenjem stavova i ponašanja, kao i s različitim strategijama persuazivnog djelovanja kako bi stečena znanja i vještine studenti mogli izravno primijeniti pri odabiru, konstrukciji i primjeni adekvatnih tehnika za ispitivanje stavova te pri analizi postojećih ili planiranju novih postupaka i programa usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja

Obvezna literatura • Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE, d.o.o. (odabrana poglavlja)

mailto:[email protected]

• Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

• Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

• Prišlin, R. (1991). Kada se i kako naše ponašanje slaže s našim stavovima? U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u psihologiju. Zagreb: GZH.

Prišlin, R., Akrap, L. i Šprah, B. (1987). Self-monitoring and attitude-behaviour relationship. Revija za psihologiju, 1/2, 37-45

Dopunska literatura Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


• Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

• Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije do zadnjeg termina seminara koji je predviđen izvedbenim planom.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

• Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

• Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

30% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

45% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 25%

Napomena

• Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

• Položeni kolokviji kao alternativa pismenom ispitu vrijede samo za ispitne rokove u tekućoj akademskoj godini.

• Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

• Budući da se dio aktivnosti na ovom kolegiju izvodi putem sustava za e-učenje (Merlin), studenti se u sustav trebaju prijaviti tijekom prvog tjedna nastave.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2018./2019.)

Red. br. Datum Naslov

1. 27.02.2019.

Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća.

2. 06.03.2019. Predavanje: Uvod u psihologiju stavova. Karakteristike, struktura i funkcije stava. Seminar: Porijeklo stavova.

3. 13.03.2019. Predavanje: Odnos stava i ponašanja: odrednice i mehanizmi. Seminar: Analiza strukture i funkcija stava

4. 20.03.2019. Predavanje: Predviđanje ponašanja na osnovi stava Seminar: Konstrukcija skale stavova: generiranje čestica.

5. 27.03.2019. Predavanje: Afektivno-kognitivna konzistencija stava. Seminar: Efekti samomotrenja na relaciju stav-ponašanje

6. 03.04.2019. Predavanje: Uvod u mjerenje stavova: direktni postupci ispitivanja stava (I). Seminar: Konstrukcija skale stavova: odabir čestica za skalu Thurstoneova tipa.

7. 10.04.2019. Predavanje: Direktni postupci ispitivanja stavova (II). Seminar: Konstrukcija skale stavova: odabir čestica za skalu Likertova tipa.

8. 17.04.2019. Predavanje: Indirektni postupci ispitivanja stavova. Seminar: Implicitni stavovi.

9. 24.04.2019. Kolokvij I. 10. 01.05.2019. -

11. 08.05.2019. Predavanje: Osnovni pristupi u proučavanju promjene stava. Seminar: Znakovi u persuaziji

12. 15.05.2019. Predavanje: Persuazija kao komunikacija. Seminar: Sekvencijalne tehnike

13. 22.05.2019. Predavanje: Otpornost na persuaziju. Seminar: Primjeri persuazivnih poruka: analiza i diskusija.

14. 29.05.2019. Kolokvij II. 15. 05.06.2019. Završna evaluacija i ispitni predrok za studente koji su položili kolokvije.

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija Uvod u edukacijsku psihologiju Status kolegija Obvezni Godina III. Semestar VI. ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv.prof.dr.sc. Irena Burić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija ponedjeljak, 10.00-12.00

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju, predavaonica 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 1P + 1S

Način provjere znanja i polaganja ispita Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 09.04.2019. 21.05.2019.


Ishodi učenja

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti mogu:

- Definirati predmet istraživanja edukacijske psihologije - Opisati, razlikovati i razumjeti istraživačke paradigme u edukacijskoj

psihologiji - Opisati i razumjeti implikacije mjerenja znanja i spsobnosti - Identificirati, opisati i razumjeti individualne razlike među učenicima važne

za procese učenja i poučavanja - Identificirati, opisati i analizirati čimbenike uspješnog poučavanja - Razlikovati i razumjeti kontekstualne odrednice učenja

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

Definicija i predmet istraživanja edukacijske psihologije. Istraživačke paradigme u edukacijskoj psihologiji. Mjerenje u obrazovanju. Učenje i individualne razlike. Motivacija. Nastavničke emocije i profesionalni stres. Upravljanje razredom. Nasilje u školi. Učenje u kontekstu.

Obvezna literatura

Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006). Psychology of academic cheating. Academic Press. Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y. Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Handbook of positive psychology in schools. New York: Routledge. Santrock, J. W. (2011). Educational psychology. New York: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

Dopunska literatura Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

http://link.springer.com/journal/10648

Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon. Internetski izvori -

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.

Uvjeti za dobivanje potpisa Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.

Način bodovanja kolokvija i pismenog ispita:

<59% nedovoljan (1) 60 – 69 % dovoljan (2) 70 – 79 % dobar (3) 80 – 89% vrlo dobar (4) >90% odličan (5)


Studenti polažu dva kolokvija u semestru. Ukoliko student u svakom od kolokvija točno riješi minimalno 60% zadataka, nema obavezu izlaska na ispit, a konačna ocjena formira se kao kombinacija prosječnog uspjeha na oba kolokvija (70%) i ocjene seminarskog rada (30%). Student koji nije izašao na jedan ili oba kolokvija, odnosno student koji nije položio jedan ili oba kolokvija, ima obavezu izlaska na pismeni ispit. U tom slučaju, konačna ocjena formira se kao kombinacija ocjene postignute na pismenom ispitu (70%) i ocjene seminarskog rada (30%). Usmeni ispit je opcionalan.

Napomena

Studenti mogu odabrati jedan od tri načina izvođenja seminarskog rada. Prvi način podrazumijeva samostalno pisanje prijedloga akcijskog istraživanja u obrazovnom kontekstu (prema dogovorenim propozicijama), drugi način podrazumijeva grupnu pripremu i provedbu radionice u obrazovnoj sredini (škola, fakultet), a treći provedbu polustrukturiranog intervjua sa stručnim suradnikom zaposlenim u obrazovnoj ustanovi (škola, vrtić) i prikaz rezultata u obliku Power Point prezentacije.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 26.02.2019. Uvodno predavanje i dogovor oko načina izvođenja nastave -

2. 05.03.2019.

Suvremena edukacijska psihologija: određenje područja i istraživačke paradigme

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

3. 12.03.2019.

Akcijska istraživanja u obrazovanju Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

4. 19.03.2019. Mjerenje znanja i testovi visokog uloga Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode

istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

5. 26.03.2019.

Inkluzija u školama Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

6. 02.04.2019.

Darovitost i kreativnost u školi Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Hand of positive psychology in schools. New York: Routled Santrock, J. W. (2011). Educational psychology. New York: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

7. 09.04.2019. KOLOKVIJ

8. 16.04.2019.

Je li matematika bauk? Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

9. 23.04.2019. Akademsko varanje Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006).

Psychology of academic cheating. Academic Press.

10. 30.04.2019. Nasilje u školi Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge.

11. 07.05.2019. Ličnost nastavnika Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational

psychology. New York: Routledge. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

12. 14.05.2019. Emocije i profesionalni stres u nastavničkoj profesiji

Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y

13. 21.05.2019. KOLOKVIJ Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge.

14. 28.05.2019. Prezentacija seminara

15. 04.06.2019. Prezentacija seminara

http://link.springer.com/journal/10648

Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

U sklopu seminara, studenti su dužni: 1. osmisliti i predložiti akcijsko istraživanje, sa svim razrađenim komponentama (svrha, pregled literature, metoda prikupljanja podataka, predviđena analiza podataka), koje bi se moglo provesti u realnom obrazovnom okruženju. Temu akcijskog istraživanja studenti su dužni predložiti najkasnije do 31.03. 2019. Nakon odobrenja teme, studenti predaju seminarski rad u pisanom obliku najkasnije do 31. svibnja 2018; ili 2. osmisliti i provesti radionicu na dogovorenu temu u osnovnoj ili srednjoj školi ili fakultetu. Temu radionice studenti su dužni predložiti do 31.03. 2019., a samu radionicu održati najkasnije do 31.05.2019; ili 3. provesti polustrukturirani intervju sa stručnim suradnikom – psihologom zaposlenim u obrazovnoj ustanovi (vrtić, osnovna ili srednja škola, specijalna škola) i prikazati dobivene rezultate u obliku Power Point prezentacije u terminu nastave. Drugi i treći seminarski zadatak se obavlja u grupama (maksimalno 5 studenata u grupi) dok se prvi obavlja samostalno.

Nastavnik: Irena Burić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Uvod u industrijsku i organizacijsku psihologiju Status kolegija obvezni Godina 3 Semestar 2 ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc. dr. sc. Andrea Tokić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljkom u 12 h ili po dogovoru preko e-maila

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica 201 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 1P+1S+0V

Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni ispit


Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin -


Ishodi učenja

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita, studenti bi trebali: - Identificirati i objasniti predmet istraživanja, te različite metode istraživanja u industrijskoj i organizacijskoj psihologiji - Opisati osnovne pojmove iz industrijske i organizacijske psihologije - Definirati i razlikovati faktore koji su u osnovi promjene učinka - Opisati i analizirati osnovne principe prilagodbe rada čovjeku - Opisati osnovne karakteristike radne organizacije i procesa koji su u osnovi funkcioniranja organizacije

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

Cilj ovo kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima u okviru industrijske i organizacijske psihologije. Sadržaj: Predmet i metode istraživanja industrijske i organizacijske psihologija. Rad – psihofiziološki aspekti rada. Prilagođavanje rada čovjeku. Prilagođavanje čovjeka radu. Radna organizacija i organizacijski procesi.

Obvezna literatura Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko .

Dopunska literatura Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: usmjeravanje, odabir i osposobljavanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Bujas, Z. (1968). Psihofiziologija rada. JAZU, Zagreb

Internetski izvori O*net OnLine – Occupational Information Network. URL: http://online.onetcenter.org/

Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samoevaluacija, Uvjeti za dobivanje potpisa

- Redovito pohađanje nastave, - obavljeni svi zadaci u okviru seminara


- Prosječna ocjena na pismenom ispitu čini 60% ocjene, pri tom se uradak boduje na slijedeći način:

- 60-70% dovoljan - 71-80% dobar - 81-90% vrlo dobar - 91-100% izvrstan

Ocjena iz prezentacije seminara čini 40% ocjene Način formiranja konačne ocjene

Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu 60% ocjena na pismenom ispitu i 40% ocjena seminara.

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 28.02.2019. Odabir tema seminara i dogovor oko izvođenja nastave

2. 07.03.2019. Industrijska i organizacijska psihologija: određenje i povijesni razvoj

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 1. Bujas, Z. (1968). Psihofiziologija rada. JAZU, Zagreb. Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje1.

3. 14.03.2019. Psihofiziologija rada (sinergije) Faktori koji determiniraju učinak

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 11 i 13. Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: usmjeravanje, odabir i osposobljavanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb Poglavlje 2.

4. 21.03.2019. Prilagođavanje čovjeka radu: profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 5 i 6.

5. 28.03.2019. Prilagođavanje čovjeka radu: Psihologijske osnove odabira osoblja

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 7.

6. 04.04.2019. Prilagođavanje čovjeka radu: obučavanje i usavršavanje

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 5,7 i 8.

7. 11.04.2019. Prilagođavanje rada čovjeku: oblikovanje radnog prostora, alata i metode rada

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 18,19,.

8. 25.04.2019. Prilagođavanje rada čovjeku: faktori fizikalne okoline

Kroemer, K.H.E., Grandjean E. (1999). Prilagođavanje rada čovjeku. Naklada Slap, Jastrebarsko . Poglavlje 20 i 21.

9. 02.05.2019. Stres i nesreće; Organizacija i organizacijska ponašanja

Spector, P. E. (2008). Industrial and Organizational Psychology (Fifth Edition). John Wiley and Sons, Inc. Chapter 10.

10. 09.05.2019. Prezentacija seminarskih radova 11. 16.05.2019. Prezentacija seminarskih radova 12. 23.05.2019. Prezentacija seminarskih radova 13. 30.05.2019 Prezentacija seminarskih radova 14. 06.06.2019. Prezentacija seminarskih radova

Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

U okviru seminara student ili više njih (ovisno o kompleksnosti teme) razrađuje zadanu temu i prezentiraju je ostalim studentima i nastavniku. Teme seminara i literaturu za seminar biraju studenti (što daje mogućnost da se ista tema obradi na različite načine), ali literatura treba biti što recentnija. Teme seminara su povezane s temama predavanja.

Nastavnik: Doc. dr. sc. Andrea Tokić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije

Naziv kolegija Uvod u psihologiju inteligencije

Status kolegija Obavezni

Godina III Semestar VI

ECTS bodovi 3

Nastavnik Prof. dr. Izabela Sorić e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Mr. sc. Lozena Ivanov

Mjesto izvođenja nastave Dvorana 201

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari

Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0


Kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 25. 02 Završetak nastave 7. 06

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

16. 04 4. 06

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

12. 06 27. 06

Ishodi učenja

Studenti će moći

→ opisati povijesni razvoj mjerenja inteligencije

→ objasniti osnovne karakteristike tzv. psihometrijskog pristupa mjerenju inteligencije i njegove razlike u odnosu na novije pristupe

→ klasificirati različite hijerarhijske i nehijerarhijske modele inteligencije

→ objasniti na koji način nasljeđe i okolina doprinose razvoju inteligencije

→ komentirati empirijski utvrđene razlike u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu, te kritički vrednovati i interpretirati te nalaze

→ opisati tijek razvoja inteligencije, te objasniti uzroke tzv. Flynnovog efekta

→ procijeniti prediktivnu vrijednost rezultata na testovima inteligencije (IQ) za različite životne ishode

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija Suvremene spoznaje o procesima i strukturi inteligencije, o ulozi nasljeđa i okoline u njenom razvoju, o razlikama u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu, te o njenoj prediktivnosti za različite životne ishode.

Obvezna literatura

Obvezna (određena poglavlja):

• Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko.

• Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko.

• Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Slap. Jastrebarsko.(12. poglavlje)

Dopunska literatura

• Sternberg, R. J. i Kaufman, S. B. (2011). The Cambridge Handbook of Intelligence. Cambrige University Press.

• Chamorro-Premuzic, T. i Furnham, A. (2005). Personality and Intellectual Competence. Lawrence Earlbaum Associates, Publishers. NJ.

• Halpern, D. (1999). Sex differences in cognitive abilities. Hillsdale, NY: Lawrence Erlbaum Associates.

• Howe, M.J.A. (1999). IQ pod znakom pitanja. Naklada Jesensk i i Turk. Zagreb.

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 25. 02 Uvodno predavanje – prezentacija

izvedbenog plana. Određenje

inteligencije.

Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda

inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (2.

poglavlje)

2. 4. 03 Povijesni pregled istraživanja

inteligencije. Binetov vs. Galtonov

pristup istraživanju inteligencije.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake,

W.K. (1999). Inteligencija: Različita

gledišta. Slap. Jastrebarsko. (1. i 2.

poglavlje)

3. 11. 03

Određenje pojma kvocijenta

inteligencije.

Uloga nasljeđa i okoline u razvoju

inteligencije – metodološki problemi

istraživanja i modeli


inteligencije. Slap. Jastrebarsko . (6.

poglavlje)



gledišta. Slap. Jastrebarsko. (5. poglavlje,

str.166-173)

4. 18. 03 Spearmanova dvofaktorska teorija

inteligencije. Nehijerarhijske teorije

inteligencije.



poglavlje)



gledišta. Slap. Jastrebarsko (3. poglavlje)

5. 25. 03 Hijerarhijske teorije inteligencije.



poglavlje)



gledišta. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje)

6. 1. 04 CHC-model inteligencije



poglavlje)

7. 8. 04 Noviji pristupi i teorije inteligencije.



poglavlje)




8. 15. 04 Implicitne teorije inteligencije. Umjetna

inteligencija.


inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (10. i 14.

• Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Mozaik knjiga. Zagreb.

Internetski izvori razni

Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje


Pohađanje nastave, izrađen i prezentiran seminar


Organiziraju se dva pismena kolokvija. Student koji položi oba kolokvija oslobođen je pismenog dijela završnog ispita.


Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu ocjena na ispitu (kolokvijima) uz mogućnost da jako dobro napravljen seminar može povećati konačnu ocjenu.

Napomena

1. Izlazak na kolokvije nije obavezan. 2. Ukoliko student ne položi prvi kolokvij ne može izaći na drugi. 3. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na kolokviju može izaći na završni ispit.

poglavlje)




9. 29. 04 Razlike u inteligenciji s obzirom na

spol.



poglavlje)

10. 6. 05 Razlike u inteligenciji s obzirom na

rasu i kulturu.



poglavlje)

10. 13. 05 Inteligencija i dob. Flynn-ov efekt.


inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (6. i 8.

poglavlje)

Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001).

Psihologija odrasle dobi i starenja. Slap.

Jastrebarsko.(12. poglavlje)

11. 20. 05 Inteligencije i učenje.


inteligencije. Slap. Jastrebarsko.(11.

poglavlje)

12. 27. 05 Testovi inteligencije i njihova

prediktivna vrijednost.



gledišta. Slap. Jastrebarsko. (8. i 9.

poglavlje)

13. 3. 06 Emocionalna inteligencija

Takšić, V., Mohorić, T. i Munjas, R. (2006).

Emocionalna inteligencija:

teorija, operacionalizacija,

primjena i povezanost

s pozitivnom psihologijom. Društvena

istraživanja, 4-5 (84-85), 729-752.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak

&id_clanak_jezik=16712

Seminari Red.

br. Datum Naslov Literatura

1. Dogovor i podjela tema (studenti sami predlažu), definiranje

termina prezentacija

2.

3.

Napomena: U sklopu Seminara svaki student razrađuje zadanu temu i prezentira je ostalim

studentima. Temu studenti predlažu sami (nakon upoznavanja s izvedbenim planom kolegija i

očekivanim ishodima učenja). Literatura za seminar mora uključivati bar tri recentna (ne starija od pet

godina) relevantna rada (zato literatura za seminare nije unaprijed određena). Osim što seminar mora

uključivati pregled različitih teoretskih objašnjenja obrađenog centralnog konstrukta (koji je u osnovi

teme seminara) i njihovu empirijsku podršku, mora obavezno uključivati studentov kritički osvrt i

ponuditi sugestije za buduća istraživanja i/ili primjenu u praksi. Barem sedam dana prije same

prezentacije student je dužan seminarski rad (prezentaciju) predati nastavniku. Student koji ne izradi

i/ili ne prezentira svoj seminar gubi pravo na potpis i izlazak na ispit iz kolegija Uvod u psihologiju

inteligencije.

Izvedbeni plan

Akademska godina: 2018./ 2019. Semestar: ljetni

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij psihologije

Godina: III.

1. Osnovni podaci o predmetu

Naziv predmeta: UVOD U KLINIČKU PSIHOLOGIJU (PSI314)

Status predmeta: obvezni kolegij ECTS bodovi: 3

Vrsta nastave: predavanja i seminari Satnica: 1P+1S

Mjesto održavanja nastave: učionica br. 201

Vrijeme održavanja nastave: petak: 10-12 h

Nastavnik: doc.dr.sc. Dario Vučenović

Konzultacije: prema rasporedu/nakon predavanja Kontakt: [email protected]

Trajanje nastave: 25. 02. 2019. - 07. 06. 2019.

Načini polaganja ispita: usmeni ispit Ispitni rokovi: prema rasporedu

Uvjeti za pristupanje ispitu:

• redovito pohađanje nastave (min. 70% prisutnosti na predavanjima i seminarima)

• pozitivno ocijenjen seminarski rad Načini praćenja kvalitete: studentske ankete

2. Detaljni prikaz predmeta

Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima kliničke psihologije, poučavanje osnovama kliničkog pristupa u psihologiji, razlikovanje i sistematizacija kliničkih intervencija, prikaz glavnih etičkih načela u radu kliničkih psihologa, pregled najčešće korištenih metoda psihodijagnostike, poticanje na promišljanje o suvremenim problemima kliničke procjene i psihoterapije, specifikacija abnormalnog ponašanja i doživljavanja. Očekivani ishodi učenja: Opisati i razumjeti povijesni razvoj kliničke psihologije, definirati područje istraživanja kliničke psihologije, razumjeti kriterije definiranja normalnog i abnormalnog ponašanja i doživljavanja, razlikovati osnovne teorijske pravce u kliničkoj psihologiji, razlikovati glavne metode psihodijagnostike, usvojiti znanje o osnovama psihoterapije, kritički pristupiti etičkim i metodološkim problemima kliničkih istraživanja.


3. Sadržaj predmeta

Tjedan/ Datum Tema

1. 01. 03. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije (1P+1S)

2. 08. 03. Pristupi u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

3. 15. 03. Mjerenje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

4. 22. 03. Intervju u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

5. 29. 03. Testiranje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

6. 05. 04. Opažanje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

7. 12. 04. Pregled kliničkih intervencija (1P+1S)

8. 19. 04. Istraživanja kliničkih intervencija (1P+1S)

9. 26. 04. Metode psihoterapije (1P+1S)

10. 03. 05. Dječja klinička psihologija (1P+1S)

11. 10. 05. Razvojna psihopatologija u adolescenciji (1P+1S)

12. 17. 05. Psihijatrija odrasle i starije dobi (1P+1S)

13. 24. 05. Zdravstvena psihologija (1P+1S)

14. 31. 05. Klinička neuropsihologija (1P+1S)

15. 07. 06. Forenzička psihologija (1P+1S)

4. Literatura

Osnovna • Nietzel, M. T., Bernstein, D. A., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska • Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Davison, G. C., Neale, J. M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Kaplan, H. I., Sadock, B. J. (1998). Priručnik kliničke psihijatrije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Lebedina Manzoni, M. (2010.) Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. Razradba

Rednibr.

Nastavna tema Sadržaji

1. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije

• Definirati kliničku psihologiju i područje primjene • Opisati povijesni razvoj grane i smjernice za budućnost

2. Pristupi u kliničkoj psihologiji • Navesti prednosti i nedostatke različitih pristupa u kliničkoj psihologiji (psihodinamski, kognitivni, bihevioralni, humanistički, biološki, fenomenološki...)

3. Mjerenje u kliničkoj psihologiji • Nabrojati glavne ciljeve kliničke procjene • Detaljno analizirati proces kliničke obrade

4. Intervju u kliničkoj psihologiji • Definirati klinički intervju • Usvojiti strukturu i pravila provođenja kliničkog intervjua

5. Testiranje u kliničkoj psihologiji • Razlikovati testove sposobnosti, ličnosti i stavova • Obrazložiti testiranje u kliničkoj psihologiji • Prokomentirati metrijske karakteristike testova

6. Opažanje u kliničkoj psihologiji • Predstaviti različite tehnike opažanja • Razumjeti situacijske odrednice ponašanja

7. Pregled kliničkih intervencija • Upoznati se s različitim programima prevencije, rehabilitacije i psihoterapije

8. Istraživanja kliničkih intervencija • Razmotriti probleme suvremenih kliničkih intervencija • Osvrnuti se na procjenu učinkovitosti pojedinih programa i

rezultate najznačajnijih istraživanja 9. Metode psihoterapije • Opisati tehnike psihoterapije

• Razlikovati psihoterapijske pravce (psihoanalizu, KBT, Geštalt, fenomenološke i humanističke terapije)

10. Dječja klinička psihologija • Upoznati se sa specifičnostima dječje kliničke psihologije • Prikazati metode procjene i tretmana dječjih poremećaja

11. Razvojna psihopatologija u adolescenciji

• Nabrojati psihološke poremećaje koji se javljaju u adolescenciji

• Pojasniti razvojni pristup tumačenju psihopatologije 12. Psihijatrija odrasle i starije dobi • Definirati psihopatološke fenomene i rizike zrele dobi

• Razlikovati normalan i patološki tijek razvoja pojedinca 13. Zdravstvena psihologija • Definirati stres i pojasniti mehanizme njegovog djelovanja na

zdravlje pojedinca • Nabrojati rizične i zaštitne faktore za razvoj bolesti • Pojasniti zdravstvenu psihologiju na djelu

14. Klinička neuropsihologija • Prikazati neuropsihologijske metode ispitivanja • Objasniti na koji način neuropsihološke metode doprinose

razumijevanju psihopatologije 15. Forenzička psihologija • Definirati područje rada forenzičke psihologije

• Predstaviti glavna područja uporabe (uračunljivost, psihološka autopsija, skrbništva, kriminalističko profiliranje, duševna bol, svjedočenje, vještačenja itd.)

6. Seminarske teme

Tjedan/ Datum Tema

1. 01. 03. Klinička psihologija u 21. stoljeću/ Pregled dijagnostičkih priručnika

2. 08. 03. Usporedba različitih pristupa kliničkoj psihologiji/ Biološki utjecaji u kliničkoj psihologiji

3. 15. 03. Ciljevi kliničke procjene/ Etička pitanja kliničke psihologije

4. 22. 03. Tehnike intervjuiranja djece/ Klinički intervju-tko, kako i zašto?

5. 29. 03. Prednosti i nedostaci testiranja u kliničkoj psihologiji/ Testovi ličnosti

6. 05. 04. Prednosti i nedostaci opažanja/ Metode procjenjivanja opažanjem

7. 12. 04. Preventivni programi u zajednici/ Krizne intervencije

8. 19. 04. Učinkovitost preventivnih intervencija/Metode procjene uspješnosti psihoterapije

9. 26. 04. Pregled psihoterapijskih pravaca/ Metode psihoterapije na djelu

10. 03. 05. Klasifikacija i tretmani dječje kliničke psihologije/ Klinička procjena djece

11. 10. 05. Poremećaji (ne)kontroliranog ponašanja/ Ovisnost u adolescenciji

12. 17. 05. Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva/ Tugovanje

13. 24. 05. Stres i zdravlje/ Somatopsihologija i psihologija rehabilitacije

14. 31. 05. Neuropsihologijski pristupi psihopatologiji/ Neuropsihologija u radnoj terapiji

15. 07. 06. Psihološko profiliranje/ Psihologija svjedočenja

Napomena Usmena prezentacija seminara trebala bi trajati otprilike 30 minuta, dok je preostalih 15 minuta predviđeno za komentare, dodatna pitanja te kratku raspravu. Cilj izlaganja i rasprave je utvrditi stupanj razumijevanja obrađenog gradiva, sposobnost logičkog povezivanja nastavnih jedinica te kritičkog promišljanja o predstavljenim materijalima, kao i vještine sažimanja i argumentiranja.

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija UVOD U PSIHOLOGIJU LIČNOSTI Status kolegija Izborni Godina III. Semestar Ljetni ECTS bodovi 4 Nastavnik Prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Utorak – 10-12; četvrtak – 10-12

Suradnik Doc. dr. sc. Jelena Ombla e-mail [email protected] vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Stari kampus, Dvorana 201 i INFO dvorana

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V 2P+1S

Način provjere znanja i polaganja ispita Seminari, pismeni i usmeni ispit


Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin 18.04.2019. 05.06.2019.


18.06.2019. 02.07.2019. 03.09.2019. 17.09.2019.

Ishodi učenja

Cilj predmeta je omogućiti studentima stjecanje znanja iz psihologije ličnosti. Osim upoznavanja studenata s različitim shvaćanjima i pristupima ličnosti, ulogom i karakteristikama teorija u psihologiji ličnosti. Nadalje, studenti će biti upoznati s osnovnim metodološkim pristupima u psihologiji ličnosti te različitim suvremenim temama u području. To bi ih trebalo osposobiti za praćenje literature i razumijevanje logike istraživanja u području psihologije ličnosti. Temeljem odslušanog i položenog kolegija studenti bi trebali moći:

• objasniti povijesni kontekst i uzroke nastanka temeljnih teorija ličnosti;

• poznavati i objasniti dimenzionalne i faktorsko analitičke teorije ličnosti;

• opisati i usporediti različite jedinice analize u istraživanju ličnosti.

• objasniti što su to crte ličnosti i navesti njihove različite taksonomije

• opisati promjene u ličnosti tijekom vremena • kritički obrađivati znanstvenu literaturu iz područja psihologije

individualnih razlika; Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Psihologija emocija i motivacije

Sadržaj kolegija

Definicije i deskripcije ličnosti. Izvori podataka za proučavanje ličnosti. Metode proučavanja ličnosti. Tipovi, osobine i organizacija osobina. Dispozicijska objašnjenja – crte ličnosti. Pojedinci i razlike između njih. Determinante ličnosti - nasljeđe i okolina. Biološki pristupi. Biheviorizam i fenomenologija. Psihoanaliza: Teorija i terapija. Ego psihologija. Teorije socijalnog učenja. Humanistička psihologija. Faktorske teorije ličnosti. Big five teorije ličnosti

Obvezna literatura

Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2008). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja, Školska knjiga: Zagreb (poglavlje 2).

Dopunska literatura Matthews, G., Deary, I.J., Whiteman, M.C. (2009). Personality traits,

Cambridge University Press: Cambridge. Recentni radovi iz časopisa koji pokrivaju područje psihologije ličnosti.

Internetski izvori Relevantne baze podataka (PsycInfo, Current Contents, Web of Science).

Način praćenja kvalitete Studentske ankete


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimum 70% nazočnosti na predavanjima i 75% na seminarima), te obavljanjem svih seminarskih zadaća (u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i suradnicom). Zadaću za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ ponoviti u dogovoru sa suradnikom.


Očekuje se redovitost pohađanja predavanja i seminara. Uvjet za izlazak na pismeni ispit je redovito pohađanje nastave i ispunjene obaveze u seminaru. Studentima neće biti davani uručci s predavanja. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima. Studenti trebaju doći na nastavu pripremljeni s prethodno pročitanom literaturom na zadanu temu. Tijekom semestra provjera znanja će se vršiti i pomoću kratkih kvizova znanja iz osnovnih pojmova nastavnog sadržaja. Seminarski rad Na temelju zadane seminarske literature od studenata se očekuje da samostalno naprave prikaz ponuđene teme. O detaljnoj strukturi seminarskog rada studenti se dogovaraju na konzultacijama sa suradnicom na kolegiju. U seminaru se ocjenjuje kvaliteta seminarskog rada i kvaliteta sudjelovanja u raspravi te uspješnost u kvizovima znanja.


Konačna ocjena formirat će se na temelju ostvarenog uspjeha na idućim elementima ocjenjivanja: (a)Prisustvovanje na nastavi te dolasci na konzultacije – 10% (b)Uspjeh na pismenom i usmenom dijelu ispita – 60% (c)Uspješno napisana i ocjenjena seminarska zadaća – 30%

Napomena



1. 25.02.2019. 26.02.2019.

Uvodni dogovor o radu. Što je psihologija ličnosti? Seminar

2.

04.03.2019. 05.03.2019.

Procjenjivanje i mjerenje u psihologiji ličnosti Seminar: Razrada seminarskih zadataka

• Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2008). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja, Školska knjiga: Zagreb (poglavlje 2).

• Kosinski, M., Wang, Y., Lakkaraju, H., & Leskovec, J. (2016). Mining big data to extract patterns and predict real-life outcomes. Psychological Methods, 21(4), 493–506.

• Lozano, J. H. (2017). The Situational Strength Hypothesis and the Measurement of Personality. Social Psychological and Personality Science, 9(1), 70–79.

• Ferguson, S. L., & Hull, D. M. (2019). Personality profiles: Using latent profile analysis to model personality typologies. Personality and Individual Differences, 122, 177–183.

3. 11.03.2019.

Temeljne crte ličnosti i osnovni motivi u osnovi ponašanja

• Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti (Poglavlje 3)

• Fajkowska, M., & Kreitler, S. (2018). Status of the Trait Concept in Contemporary Personality Psychology: Are the Old Questions Still the Burning Questions? Journal of Personality, 86(1), 5–11.

• Fajkowska, M. (2017). Personality Traits: Hierarchically Organized Systems. Journal of Personality, 86(1), 36–54.

• Schermer, J. A., Holden, R. R., & Krammer, G. (2019). The general factor of personality is very robust under faking conditions. Personality and Individual Differences, 138, 63–68.

4.

18.03.2019. 19.03.2019.

Pozitivna i negativna emocionalnost i ličnost

Seminar: Implicitni motivi kao predmet mjerenja u psihologiji ličnosti Schultheiss, O, Pang, J.C. (2007).Measuring implicit motives . U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 322-345.


• Barańczuk, U. (2019). The five factor model of personality and emotion regulation: A meta-analysis. Personality and Individual Differences, 139, 217–227.

• Hershfield, H. E., Scheibe, S., Sims, T. L., & Carstensen, L. L. (2012). When Feeling Bad Can Be Good. Social Psychological and Personality Science, 4(1), 54–61.

5.

25.03.2019. 26.03. 2019.

Dan Sveučilišta u Zadru Seminar: Procjene opažača kao podatak o ličnosti McCrae, R.R, Weiss, A. (2007).Observer ratings on personality. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 259-273.

6.

01.04.2019.

Vrijednosti, vjerovanja i socijalni odnosi


• Parks-Leduc, L., Feldman, G., & Bardi, A. (2014). Personality Traits and Personal Values. Personality and Social Psychology Review, 19(1), 3–29.

• Pantaléon, N., Chataigné, C., Bonardi, C., & Long, T. (2019). Human values priorities: effects of self-centredness and age. Journal of Beliefs & Values, 1–15.

• Lilienfeld, S.O., Lynn, S.J., Ruscio, J. i Beyerstain, B.L. (2018). 50 velikih mitova psihologije: Preispitivanje zabluda o ljudskom ponašanju Naklada Slap, Jastrebarsko (Mit #27).

02.04.2019. Seminar: Opažanje ponašanja kao metoda istraživanja ličnosti Furr, M., Funder, D.C. (2007).Behavioral observation. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 273-292.

7.

08.04.2019. 09.04.2019.

Promjene i stabilnost crta ličnosti Seminar: Longitudinalna ispitivanja ličnosti Donnellan, M.B., Conger, R.D. (2007).Designing and implementing longitudinal studies. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 21-37

• Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti (poglavlje 5)

• Bleidorn, W., Hopwood, C. J., & Lucas, R. E. (2016). Life Events and Personality Trait Change. Journal of Personality, 86(1), 83–96.

• Mõttus, R. (2017). Five-Factor Theory and personality development. Personality Development Across the Lifespan, 87–100.

• Costa, P. T., McCrae, R. R., & Löckenhoff, C. E. (2019). Personality Across the Life Span. Annual Review of Psychology, 70(1), 423–448.

8.

15.04.2019. 16.04.2019.

Genetske osnove i psihofiziologija ličnosti Kolokvij

• Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti (poglavlja 6 i 7)

• Kandler, C., Richter, J., & Zapko-Willmes, A. (2017). Genetic Basis of Traits. Encyclopedia of Personality and Individual Differences, 1–13. doi:10.1007/978-3-319-28099-8_1473-1

• Mõttus, R., Marioni, R., & Deary, I. J. (2015). Markers of Psychological Differences and Social and Health Inequalities: Possible Genetic and Phenotypic Overlaps. Journal of Personality, 85(1), 104–117.

9

22.04.2019. 23.04.2019.

Uskrsni ponedjeljak Seminar: Bihevioralna genetika i ličnost Krueger, R.F., Tackett, J.L. (2007).Behavior genetic designs. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 62-79

10.

29.04.2019.

Učenje i ličnost


• Fan, J., Zhang, L., & Chen, C. (2018). Thinking styles: Distinct from personality? Personality and Individual Differences, 125, 50–55.

30.04.2019. Seminar: Kognitivne metode u istraživanjima ličnosti Robinson, M.D. (2007).Lives lived in miliseconds: Using cognitive methods in personality research.. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 322-345.

11.

06.05.2019. 07.05.2019.

Kulturalni utjecaji na ličnost Seminar: Kroskulturalna istraživanja ličnosti Benet-Martinéz, V. (2007).Cross-cultural personality research: Conceptual and methodological issues. 170-190. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 322-345.

•Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti (Poglavlje 17)

• Triandis, H. C., & Suh, E. M. (2002). Cultural Influences on Personality. Annual Review of Psychology, 53(1), 133–160.

• Benet-Martínez, V., & Oishi, S. (2008). Culture and personality. U O.P. John, R.W. Robins, & L.A. Pervin (Ur.), Handbook of personality: Theory and research. New York, NY: Guilford Press.

12.

13.05.2019. 14.05.2019.

Nesvjesni aspekti ličnosti; Samoregulacija ponašanja i ličnost Seminar: Uzorkovanje iskustva kao metoda ispitivanja ličnosti Conner, T.S., Feldman Barrett, L., Tugade, M.M., Tennen, H. (2007).Idiographic personality: The theory and practice of experience sampling. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 79-97.


• Hoyle, R.H. i Moshontz, H. (2018). Self-Regulation: An Individual Difference Perspective. U: J. Y. Shah (Ed.), Frontiers of Social Psychology: Self-regulation. New York: Routledge

13.

20.05.2019.

Kada ličnost postane toksična: poremećaji ličnosti

• Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2008). Psihologija ličnosti. (poglavlje 19)

• Widiger, T. A., Sellbom, M., Chmielewski, M., Clark, L. A., DeYoung, C. G., Kotov, R., … Wright, A. G. C. (2018). Personality in a Hierarchical Model of Psychopathology. Clinical Psychological Science, 7(1), 77–92.

• Cramer, A. O. J., & Borsboom, D. (2015). Problems attract problems: A network perspective on mental disorders. Emerging Trends in the Social and Behavioral Sciences: An Interdisciplinary, Searchable, and Linkable Resource.

21.05.2019. Seminar: On-line istraživanja ličnosti Fraley, R.C. (2007).Using the Internet for personality research: What can be done, how to do it, and some concerns. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 130-149.

14.

27.05.2019. 28.05.2019.

Pozitivna i dobro prilagođena ličnost Seminar: Indirektni podaci i interpretacija ličnosti Song, A.V., Simonton, D.K. (2007).Personality assesment at a distance. U: Robins, R.W., Fraley, R.C., Krueger, R.F. (Ur.) Handbook of research methods in personality psychology. Str 308-322.

• Catalino, L. I., & Fredrickson, B. L. (2011). A Tuesday in the life of a flourisher: The role of positive emotional reactivity in optimal mental health. Emotion, 11(4), 938–950

• Syrén, S. M., Kokko, K., Pulkkinen, L., & Pehkonen, J. (2019). Income and Mental Well-Being: Personality Traits as Moderators. Journal of Happiness Studies.

15.

03.06.2019. 04.06.2019.

Kolokvij II Seminar: Analiza gradiva usvojenog na semianrima

TEME SEMINARA *studentima se kao okosnica literature predlaže jedno relevantno poglavlje iz knjige po seminaru uz koje moraju koristiti još najmanje dva izvora literature

** Teme seminara studenti izabiru samostalno iz popisa predloženih tema, a literaturu za seminarske radove studenti trebaju sami pronaći u tekućoj periodici koja se odnosi na područje psihologije ličnosti te s prijedlogom relevantne literature doći kod suradnice gdje će se dogovoriti o načinu izvedbe seminara.

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji Status kolegija izborni Godina 2. i 3. Semestar IV i VI (ljetni) ECTS bodovi 3 Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Ana Slišković

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija četvrtkom u 12.00 i po dogovoru preko e-maila

Mjesto izvođenja nastave INFO kabinet Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V 15+15+0 Način provjere znanja i polaganja ispita Seminarski i timski zadaci; usmeni ispit



- - - -


13.06.2019. 27.06.2019. 05.09.2019. 19.09.2019.

Ishodi učenja

Opći cilj predmeta jest upoznavanje studenata s osnovnim metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih psihologijskih istraživanja kako bi 1) općenito bili u mogućnosti vrednovati zaključke dobivene suvremenim kvalitativnim istraživanjima te 2) mogli upotrijebiti prikladne istraživačke postupke kvalitativne metodologije. Na kraju semestra studenti bi trebali moći:

- opisati osnovna obilježja i specifičnosti kvalitativne metodologije - diferencirati osnovne metode prikupljanja i analize podataka u kvalitativnim

istraživanjima - samostalno izraditi nacrt kvalitativnog psihologijskog istraživanja - znati adekvatno interpretirati smjernice i zaključke dobivene kvalitativnim

istraživanjima Preduvjeti za upis Položen predmet Osnove psihologijske metodologije

Sadržaj kolegija

- Osnove metodologije kvalitativnih psihologijskih istraživanja (povijest i razvoj kvalitativne metodologije; specifičnosti kvalitativne metodologije u odnosu na kvantitativnu; epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju; faze procesa kvalitativnog istraživanja i izrada istraživačkog nacrta; pisanje izvještaja o rezultatima dobivenim kvalitativnim pristupom, osiguravanje kvalitete kvalitativnih istraživanja; etičke specifičnosti kod kvalitativnih istraživanja)

- Metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima ( kvalitativni intervju; fokus-grupe; sudioničko opažanje; studija slučaja; dnevnici)

- Transkripcija podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima (tematska analiza, metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza)

Obvezna literatura

Slišković, A.(2017). Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji. Nastavni materijali. http://www.unizd.hr/Portals/12/pdf/Nastava/KIMP.pdf

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited.

Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press.

Dopunska literatura Banister, P., Burman E., Parker I., Taylor M., Tindall, C. (1994) Qualitative methods in psychology: A research guide. Buckingham: Open University Press.

Berg, B.L. (2001) Qualitative research methods for the social sciences. 4th edition Boston, MA: Allyn & Bacon.

Creswell, J.W. (2002) Research design: qualitative, quantitative, and mixed methods approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Creswell J. W. (2007) Qualitative inquiry and research design: Choosing among five approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Koller-Trbović, N. i Žižak, A. (2007) Kvalitativni pristup u društvenim znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17: Pristupi i tehnike kvalitativnih istraživanja).

Neuman, W.L. (2007) Basics of social research: Qualitative and Quantitative Approaches. 2nd Edition. Boston, MA: Allyn and Bacon. (Part One – chapters 5&6; Part three: Conducting Qualitative research).

Patton, MQ (2002) Qualitative research and evaluation methods. 3rd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Ritchie, J. & Lewis J. (2003) Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. London: SAGE Publications.

Stake, R.E (2010) Qualitative research: Studying how things work. New York: The Guilford Press.

Internetski izvori WOS; Scopus Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija i samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa Aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog zadatka i aktivni doprinos u timskom istraživačkom projektu.


Pri bodovanju seminarskog zadatka vrednovat će se kvaliteta nacrta (prikladnost metode prikupljanja i analize podataka za odabrani istraživački problem). Pri vrednovanju rada u timskom istraživačkom projektu uzet će se u obzir individualni angažman svakog studenta u provedbi istraživanja.


Konačna ocjena će se zasnivati na osnovi kvalitete seminarskog zadatka (50%) i doprinosa u timskom zadatku (50%). Usmeni ispit je opcionalan.

Napomena

Teme seminarskih i timskih zadataka će se zasnivati na istraživačkim dizajnima kvalitativne metodologije, odnosno metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja. Način rada i obaveze studenata na seminarima: Na osnovi uvodnih predavanja na kojima se studenti upoznaju s osnovama kvalitativne metodologije psihologijskih istraživanja, studenti odabiru jednu od metoda prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja koja će biti okosnicom njihovog samostalnog rada (izrada nacrta). Sredinom semestra se održavaju prezentacije kvalitativnih istraživačkih nacrta koji odgovaraju na postavljene istraživačke probleme. Studenti imaju potpunu slobodu u odabiru samih istraživačkih problema ili pitanja. Nakon prezentacije nacrta odabire se manji broj nacrta čija se provedba zajedničkim timskim radom treba realizirati do kraja semestra. Odabir istraživanja utemeljen je na diskusiji koja podrazumijeva evaluaciju kvalitete te praktične strane provedbe predstavljenih istraživačkih nacrta. Provedba istraživanja uključivat će ravnopravan rad svih pojedinaca u timu u pojedinim fazama istraživanja (planiranje, odabir i regrutacija sudionika, prikupljanje podataka, analiza podataka). Prezentacija dobivenih rezultata, zaključaka i smjernica istraživanja održava se krajem semestra.

Nastavne teme-predavanja (P) i seminari (S) Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 28.02.2019.

P: Osnove kvalitativne istraživačke metodologije u psihologiji i recentni primjeri kvalitativnih istraživanja S: Opći dogovor vezan za seminarski zadatak i timski projekt

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17.) Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.-77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian eafarers, International Maritime Health, 66(2): 97-105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. Teachers and Teaching: Theory and Practice, 23(5), 518-531

2. 07.03.2019.

P: Epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju i kratka povijest kvalitativne metodologije S: Izbor tema seminarskih zadataka

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 1.) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 1)

3. 14.03.2019.

P: Istraživačka pitanja i metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: kvalitativni intervju; fokus-grupe; sudioničko opažanje; dnevnici; studija slučaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 2; Chapters 3,4,5) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 2 & 5)

4. 28.03.2019.

P: Metode transkripcije podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: tematska analiza; metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 3; Chapters 6-12)

http://czasopisma.viamedica.pl/imh/article/view/IMH.2015.0023/28875




P: Principi kvalitativne istraživačke metodologije: osiguravanje kvalitete istraživanja; etički principi i pisanje istraživačkog izvještaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Harlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 4; Chapters 13-15)

5. 04.04.2019.

S: Rad na seminarskim zadacima Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

6. 11.04.2019.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

7. 25.04.2019.

S: Evaluacija kvalitete i mogućnosti izvedbe potencijalnih timskih istraživačkih projekata i dogovor o daljnjem istraživačkom radu

Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

8. 02.05.2019.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

9. 09.05.2019.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

10. 16.05.2019.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

10. 23.05.2019.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

11. 30.05.2019.

S: Priprema prezentacije rezultata Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

12. 06.06.2019.

S: Konačni istraživački izvještaj: Prezentacija rezultata i zaključaka istraživanja Evaluacija predmeta

Obavezna i dopunska literatura i radovi iz relevantnih baza podataka

Naziv studija Dodiplomski studij psihologije Naziv kolegija Socijalna patologija Status kolegija Izborni Godina 3 Semestar ljetni ECTS bodovi 20 Nastavnik doc.dr.sc Mladen Mavar

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Nema e-mail Nema vrijeme konzultacija Nema

Mjesto izvođenja nastave Sveučilište

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V P 15 + S 15

Način provjere znanja i polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit




Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti će moći: - znati nabrojati i prepoznati određene fenomene socijalne patologije na temelju poznatih kriterija, - znati razlikovati određenih fenomena socijalne patologije, - usvajiti stavove o spomenutim fenomenima na znanstvenim biomedicinskim osnovama, - znati intervenirati u slučaju prepoznavanja određenog oblika socijalne patologije, - poduzimanje određenih preventivnih koraka u svrhu smanjenja različitih oblika socijalne patologije.

Preduvjeti za upis

Sadržaj kolegija

Kolegij se sastoji od sljedećih nastavnih cjelina: Nastanak i razvoj socijalne patologije. Teorijski pristupi socijalne patologije. Predmet socijalne patologije. Metode socijalne patologije. Fenomenologija socijalne patologije. Socijalno-patološke pojave (kriminalitet, samoubojstvo, alkoholizam, narkomanija, prostitucija, kocka, skitnja, prosjačenje) sa naglaskom na njihovu simptomatologiju, epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, posljedice, dijagnozu, terapiju, prevenciju i prognozu.

Obvezna literatura

1. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003). Socijalna psihologija - Europske perspektive, Naklada Slap, Jastrebarsko. 2. Pennington, D. C. (2004). Osnove socijalne psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko. 3. Milosavljević, B. (1985). Socijalna patologija, Svjetlost, Sarajevo.


4. Mavar, M.(2012). Školski neuspjeh i ovisničko ponašanje, Naklada Slap, Jastrebarsko.

Dopunska literatura

1. Barnett, O. W., Miller-Perrin, C. L. i Perrin, R. D. (2004). Family Violence Across the Lifespan: An Introduction. Thousand Oaks: Sage (str. 1-38, 133-158, 183-208). 2. Connor, M. i Norman, P. (1996). Predicting Health Behavior. Buckingham: Open University Press. (str. 1-95, 197-225). 3. Emler, N. I Reicher, S. (1995). Adolescence and deliquency. Blackwell Publishers. (str. 1-136). 4. Lang, B. (1994). Ne piti i biti slobodan: Priručnik iz alkohologije: Linija povjerenja. Zagreb. 5. Hudolin, V. (1990). Klubovi liječenih alkoholičara. Zagreb: Školska knjiga. 6. Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava čisti pluća?: odgovori na vaša pitanja. Zagreb: SysPrint. 7. Šeparović, Z. (1981). Kriminologija i socijalna patologija. Pravni fakultet Zagreb. 8. Davison, G.C., Neale, J.M. (1999) Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Naklada Slap, Jastrebarsko. 9. Zvonarević, M. (1976.) Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb. 10. Singer, M., Mikšaj-Todorović Lj., Poldrugač Z. (1985) Kriminalitet na štetu maloljetnika, Školska knjiga, Zagreb.

Internetski izvori Način praćenja kvalitete Izvješće o izvedenoj nastavi




Napomena

Nastavne teme Red. br. Datum Naslov Literatura

1. Uvod u socijalnu patologiju

1. Begić, D. (2011). Psihopatologija. Medicinska naklada, Zagreb. 2. Milosavljević, B. (1986). Socijalna patologija. Svjetlost, Sarajevo. 3. Zvonarević, M. (1976). Socijalna psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

2.

Teorijske osnove socijalno

patoloških pojava


3. Bolesti ovisnosti

kao oblik socijalno patoloških pojava

1. Manenica, Bariša (1994). Ovisnosti. Zagreb: vlastita naklada. 2. Gnjato, V. (2009). Čovjek u raljama ovisnosti, Rijeka, Liber. 3. Milosavljević, B. (1986). Socijalna patologija. Svjetlost, Sarajevo. 4. Zvonarević, M. (1976). Socijalna psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

4.

Socijalno patološke pojave kao oblik

socijalne izopačenosti


5. Kriminalitet

1. Zvonarević, M. (1976). Socijalna psihologija. Zagreb: Školska knjiga. 2. Šeparović, Z. (1981). Kriminologija i socijalna patologija. Pravni fakultet, Zagreb. 3. Singer, M., Mikšaj-Todorović Lj., Poldrugač Z. (1985). Kriminalitet na štetu maloljetnika. Školska knjiga, Zagreb.

6. Alkoholizam

1. Horvat, N. (2003). O alkoholizmu. Varaždin: Stanek. 2. Hudolin, V. (1990). Klubovi liječenih alkoholičara. Zagreb: Školska knjiga. 3. Dobravc-Poljak, J. (1999). Alkoholizam, život je previše dragocjen da biste ga utopili. Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje. 4. Gudelj, M., Wolfl, D. (1994). Alkoholizam – što je to? Kako pomoći obiteljima koje pate zbog alkoholizma. Sušak: Duško Wolfl. 5. Uvodić-Đurić, D. (2007). Mladi i alkohol. Čakovec: Autonomni centar – ACT.

7. Narkomanija

1. Kušević, V. (1987). Zloupotreba droga, Zagreb: GZH. 2. Klarić D. ( 2007). Droga (ne)rješiv problem, Zagreb: Dvotočka. 3. Torre R. (2003). Droge: dugo putovanje kroz noć, Zagreb: Promotor zdravlja. 4. Plečko, D. (1997). Droge, bič novog doba, K-2, Samobor. 5. Pozaić, V. (1999). Droga: od beznađa do nade, Tipotisak, Zagreb. 6. Radović, S. (2005). Heroinsko carstvo, Saša Radović.

8. Kocka

1. Gnjato, V. (2009). Čovjek u raljama ovisnosti, Rijeka, Liber. 2. Valleur, M. i Matysiak, J. C. (2008). Patologije ekscesa, Zageb. 3. Zuckerman Itković, Z. i Petranović, D. (2010). Ovisnosti suvremenog doba, Zagreb, Školska knjiga. 4. Horvath, T. (2004). Seks, droga, kockanje i čokolada, Zagreb, Slovo zdravlja. 5. Žarković Palijan, T. i Kovačević, D. (2001). Iz forenzičke psihijatrije, Zagreb, Ceres.

9. Ostale ovisnosti

1. Manenica, B. (1994). Ovisnosti, Zagreb. 2. Zuckerman Itković, Z. i Petranović, D. (2010). Ovisnosti suvremenog doba, Zagreb, Školska knjiga. 3. Horvath, T. (2004). Seks, droga, kockanje i čokolada, Zagreb, Slovo zdravlja.

10. Liječenje i prevencija ovisnosti

1. Manenica, B. (1994). Ovisnosti, Zagreb. 2. Sakoman, S. (2002). Obitelj i prevencija ovisnosti, SysPrint, Zagreb. 3. Sakoman, S. (2008). Etiologija i razvoj ovisnosti, Suvremeni pristup liječenju opijatske ovisnosti, priručnik, Zagreb. 4. Sakoman, S. (2009). Školski programi prevencije ovisnosti, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb.

11. Prostitucija

1. Milosavljević, B. (1986). Socijalna patologija. Svjetlost, Sarajevo. 2. Kolarec, Đ. i Bego, A. (2008). Uzroci prostitucije i trgovanja ženama: rasprave u hrvatskoj i svijetu, Zagreb: Centar za žene žrtve rata. 3. internetski izvori

12. Parafilije

1. Begić, D. (2011). Psihopatologija. Medicinska naklada, Zagreb. 2. Milosavljević, B. (1986). Socijalna patologija. Svjetlost, Sarajevo. 3. internetski izvori

13. Mediji

1. Burić, J. (2008). Medijsko izvješćivanje o suicidu maloljetnika. UDK 179:61]: 316.77 (209-214). 2. Mandarić, V. (2012). Novi mediji i rizično ponašanje djece i mladih. Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 1, 131 –149. 3. Ružić, N. (2008). Mediji kao izvor ideja za oponašanje. UDK 316.77:177 (103-120). 4. Vilović, G., Krajin, D. (2008). Privatnost, pravo pacijenta i mediji. UDK 179:61]: 316.77 (199-208). 5. Zvonarević, M. (1989). Socijalna psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

14. Samoubojstvo

1. Pilić, D. (1998). Samoubojstvo: oproštajna pisma, Zagreb: Marjan express. 2. Marčinko, D. i sur. (2011). Suicidologija, Zagreb: medicinska naklada. 3. Stanic, I. (1999). Samoubojstvo mladih - velika zagonetka, Zagreb, Medicinska zaklada. 4. Žitnik, E. i Maglica, T. (2002). Razumjeti suicid, Priručnik za prevenciju; Udruga Mi, Split. 5. Arambašić, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrška; Naklada Slap.

15.

Socijalno patološke pojave s

agresivnim izražavanjem


Predavanja i seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

1. Uvod u socijalnu patologiju 2. Teorijske osnove socijalno patoloških pojava

3. Socijalno patološke pojave s agresivnim izražavanjem

4. Bolesti ovisnosti kao oblik socijalno patoloških pojava

5. Socijalno patološke pojave kao oblik socijalne izopačenosti

6. Kriminalitet 7. Samoubojstvo 8. Alkoholizam 9. Narkomanija

10. Kocka 11. Ostale ovisnosti 12. Prevencija i liječenje ovisnosti 13. Parafilije 14. Prostitucija 15. Skitnja i prosjačenje, Mediji

Nastavnik: doc. dr. sc. Mladen Mavar

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Psihologija osoba s posebnim potrebama

Status kolegija Izborni Godina III. Semestar Ljetni ECTS bodovi 2 Nastavnik Slavka Galić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija prema dogovoru u vrijeme održavanja nastave, u ostalim periodima e-mailom

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Fakultet, centar za ranu intervenciju Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1P+1S


Seminari, pismeni ispit

Početak nastave Završetak nastave Ispitni termini Sukladno listi ispitnih termina na razini Odjela

Ishodi učenja

1. definirati psihofizičke razvojne teškoće i posebne potrebe 2. navesti osnovne uzroke psihofizičkih razvojnih teškoća 3. opisati osnovne postupke u dijagnostici različitih psihofizičkih

poremećaja 4. imati znanja i vještine za primjenu osnovnih psihodijagnostičkih tehnika u

osoba s psihofizičkim teškoćama 5. opisati osnovne postupke u rehabilitaciji osoba s posebnim potrebama 6. identificirati osnovne izvore različitih stavova prema osobama s posebnim

potrebama 7. navesti osnovne načine izbjegavanja stigmatizacije osoba s posebnim

potrebama 8. imati znanja o zakonskim aktima kojima se definira status osoba s

posebnim potrebama 9. imati znanja o ulozi psihologa u dijagnostici i rehabilitaciji osoba s

posebnim potrebama, te u određivanju potreba ovih osoba za posebnim oblicima obrazovanja

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

• Određenje područja, klasifikacija posebnih potreba, prevalencija, stavovi prema osobama s teškoćama, problemi u obitelji, pristupi u savjetovanju, mreža socijalne skrbi za djecu i odrasle s teškoćama u razvoju

• Etiologija psihofizičkih razvojnih poremećaja: prenatalni uzroci različitih poremećaja (genetski uvjetovane malformacije, metabolički poremećaji, i sl.) perinatalni i postnatalni uzroci

• Specifični poremećaji razvoja govora i jezičnog izražavanja • Razvojni poremećaji vještina učenja • Poremećaji intelektualnih funkcija • Oštećenja vida i sluha • Tjelesna oštećenja, cerebralna paraliza i druga oštećenja motoričkih funkcija • Poremećaji iz spektra autizma • Psihomotorička reedukacija i rehabilitacija

Obvezna literatura

1. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intellectual and developmental disabilities, Springer. 2. Flanagan D. P., Alfonso V. C. (2011). Essentials of Specific Learning Disability Identification. Willey.

Dopunska literatura 1. Ribić K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće, ITP Forum, Zadar

2. Kocijan‐Hercigonja D. (2000). Mentalna retardacija, Jastrebarsko: Naklada Slap.

3. Borzić M. (1994).Objektni svijet djece koje mucaju, Zagreb: Prosvjeta 4. Kocijan Hercigonja D. (1997). Hiperaktivno dijete, Naklada Slap 5. Nikolić S. (2000). Autistično dijete, Zagreb: Prosvjeta 6. Zergollern, Lj. (1998) Downov sindrom, Zagreb: Centar za rehabilitaciju

«Zagreb» 7. Vash C. L., Crewe N. M. (2010). Psihologija invaliditeta. Jastrebarsko:

Naklada Slap. 8. Bujas Petković Z., Frey Škrinjar J. i sur.(2010). Poremećaji autističnog

spektra. Zagreb: Školska knjiga. 9. Miles T. R., Miles E. (2004). Disleksija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 10. Hollar (2012). Handbook of Children with Special Health Care Needs.

Springer. Internetski izvori Način praćenja kvalitete Studentske ankete Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, seminar


pohađanje nastave – 10 bodova

seminar – 30 bodova pismeni ispit - 60 bodova


60- 69 bodova – dovoljan

70-79 bodova – dobar

80-89 bodova – vrlo dobar

90-100 bodova - izvrstan Napomena



1. 2. 5. 2019. 9,00-10,30

UVOD: pojam, klasifikacija, prevalencija, stavovi prema osobama s teškoćama, problemi u obitelji, pristupi savjetovanja, mreža socijalne skrbi djece i odraslih s teškoćama u razvoju (2)

1.Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer. 2. Ribić K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće, ITP Forum, Zadar

2. 2. 5. 2019.

10,45 – 12,00

ETIOLOGIJA psihofizičkih razvojnih poremećaja: prenatalni uzroci različitih poremećaja (genetski uvjetovane malformacije, metabolički poremećaji, i sl.) perinatalni i postnatalni uzroci (2)

1.Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer. 2. Ribić K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće, ITP Forum, Zadar.

3. 2. 5. 2019

12,15 – 13,45

Specifični poremećaji razvoja komunikacije, govora i jezičnog izražavanja (2)

Hollar (2012). Handbook of Children with Special Health Care Needs. Springer.

4. 3. 5. 9,00 – 11,15

Razvojni poremećaji vještina učenja (3) 1. Flanagan D. P., Alfonso V. C. (2011). Essentials of Specific Learning Disability Identification. Willey. 2. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of

intelectual and developmental disabilities, Springer.

5. 3. 5. 11,30 – 13,00

Intelektulna onesposobljenost (2).

1. Kocijan‐Hercigonja D. (2000). Mentalna retardacija, Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer

6. 3. 5. 14,00 – 15,30

TJELESNA OŠTEĆENJA (oštećenja vida, sluha, specifična oštećenja motoričkih funkcija) (2)


7. 3. 6. 9,00-

9,45.

Poremećaji iz spektra autizma (1)

1. Bujas Petković Z., Frey Škrinjar J. i sur.(2010). Poremećaji autističnog spektra. Zagreb: Školska knjiga.

2. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer.

8. 3. 6. 9,45 – 10,30

Psihomotorička reedukacija i rehabilitacija (1)


Nastavne teme-seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 3. 6. 10,45-11,30

Stavovipremaosobamasposebnimpotrebama(1)

studenti biraju literaturu

2. 3. 6. 11,45 -12,30

Stresuroditeljadjecesposebnimpotrebama(1)

3.

prema dogovoru s Centrom, a pokušat će

se dogovoriti

za 4. 6.

Ranaintervencijazadjecusposebnimpotrebama–teorijskiokviriposjetaCentru

zaranuintervenciju(4)

4. 3. 6. 12,30-13,15 Procjenaadaptivnogponašanja(1)

5.

prema dogovoru sa

školom, a pokušat će se dovoriti

za 5. 6.

Zaiprotivinkluzije–prikazstanjaiposjetaškolizadjecusposebnimpotrebama(4)

6. 6. 6. 9,00 – 9,45

Učestalostautizma:stvarnaslikailipretjeranodijagnosticiranje(1)

7. 6. 6. 9,45-10,30

Mitoviocijepljenjukaoetiološkomfaktoruuautizmu(1)

8. 6. 6. 10,45-11,30

Problemiudijagnosticidrugihduševnihporemećajauosobasintelektualnom

onesposobljenošću(1)

9. 6. 6. 11,30-12,15

Slikaosebiuosobastjelesnimoštećenjima(1)

Nastavnik

Documents

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE planovi/Ljetni/VIsemPD.pdf · stavova, te stručnoj analizi i prezentaciji osnovnih spoznaja i relevantnih prijedloga