Upload
kelsey-douglas
View
59
Download
14
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Predavanje III. NASELJA I POKUĆANSTVO GOVOR I DRUGI OBLICI SPORAZUMEVANJA. dr An đ elija Ivkov -Džigurski. Stanovništvo jedne geografske teritorije predstavlja skup ljudi koji žive na njoj. NASEOBINE (SKLONIŠTA I KUĆE). prirodni zakloni - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
NASELJA I POKUĆANSTVO
GOVOR I DRUGI OBLICI SPORAZUMEVANJA
dr Anđelija Ivkov-Džigurski
Predavanje III
Stanovništvo jedne geografske teritorije predstavlja skup ljudi koji žive na njoj.
NASEOBINE (SKLONIŠTA I KUĆE)
• prirodni zakloni • kosi ili vertikalni zakloni (po ugledu na krošnje drveća) • kosine i zakloni na dve strane• nastrešnice • skloništa (busara, dubirog, ...)• kuće - građevine koja ima dva osnovna elementa: krov i zidove,
a samim tim se stavara prostorija
Uticaj geografskih karakteristika je veoma značajan, ako ne i presudan u izgradnji kuća:
U toplim predelima potrebnija je zaštita od žege, pljuskova i sparine U hladnijim stanovi treba da budu topli, što više zatvoreni U područjima suve klime krovovi ne moraju imati nagib, koji je opet neophodan u sredinama sa dosta atmosferskih padavina Trusne oblasti zahtevaju zgrade od lakših materijala i ne velike visine
PRENOSIVA STANIŠTA
TIPOVI KUĆA
Osnovni prirodni i društveni faktori koji utiču na ljudska staništa:
1. Klimatski faktori: vetrovi, temperature, padavine2. Hidrološki faktori: poplave, močvarna zemljišta3. Raspoloživ materijal za gradnju4. Kulturni nivo stanovništva5. Načini privređivanja
a) Privremena staništa (nomadsko privređivanje)
b) Stalna staništa (poljoprivreda, ribolov ...)
PRIVREMENA STANIŠTA
SKLONIŠTA – najprimitivnija staništa koja se ne mogu nazvati kućama• stanovništvo na najnižem kulturnom nivou• minimum zaštite i udobnosti • stanovništvo se bavi lovom ili sakupljanjem plodova
Pigmeji iz Afrike - kolibe od unakrsno postavljenih lukova od tankog šiblja čija su oba kraja pobodena u zemlju, preko toga debeo
sloj trave ili lišća hranu ne kuvaju i nemaju gotovo nikakvog pokućstva
Pigmeji
Pigmeji iz jugoistočne Azije - grade nastrešnice «na jednu vodu» bez zidova
- Izdignuta platforma od zemlje- uz staništa pale vatru, zaštita od insekata
Aboridžani
Bušmani
Aboridžani iz Australije - grade veoma slična naselja, platforme na kojima borave prekrivaju krznima
Bušmani - od pruća grade zid, a iza njega rupu u pesku u koju se sklanjaju. Stalna staništa čini desetak koliba postavljenih u krug.
ŠATORI – staništa karakteristična za stočare nomade i za lovce
Arapi beduini grade šatore od sukna, grube debele tkanine koje tkaju od kozije illi kamilje dlake.Preko nekoliko vertikalnih štapova različite visine prebacuju suknenu tkaninu
za podlogu učvršćuju kamenjem ili kočićima. Pod se pokriva ćilimima, a otvor se postavlja nasuprot duvanju vetra Oblik je identičan obliku dinaIzdeljeni zavesama
Mongolske jurte su tipični šatori za stanovništvo srednje Azije.Poluloptastog su oblika, na vrhu jurte je otvor za dim
(3-6m x 3-3,5m)
Vigvami su šatori nekih grupa Indijanaca Severne Amerike imaju vrlo jednostavnu konstrukciju. Štapovi postavljeni u obliku kupe, preko kojih se prebacuju i kaišima pričvršćuju životinjske kože.
Šatori Laponaca su skoro identični sa vigvamima. Konstrukcija je od dugih štapova podignutih u kupu koja je prekrivena kožama irvasa ili vunenim tkaninama
Indijanci
IGLO – je karakteristično stanište Inuita koji žive u arktičkim predelima.
- poluloptast oblik, a prečnik mu je od 3 do 9m - za gradnju je potrebno od 1 do 3 sata - uz zidove grade se klupe, a na zidovima police - prozirni komadi leda - ulazi imaju oblik dugih svodova i u njima borave psi
STANIŠTA BALKANSKIH NARODA
- u zavisnosti od materijala nazivaju se sibara, busara, dubirog, slamara
- konstrukcija im je slična vigvamima
STALNA STANIŠTA
PEĆINE - mogu biti prirodne ili kopane ljudskom rukom
• Vede sa Cejlona• Arapi iz Tunisa • Kinezi - ukopavaju staništa u visoke lesne odseke• na prostoru Srbije - u Titelu i Sremskim Karlovcima
KUĆE OD DRVETA
Pleme Kombaji/Papua Nova Gvineja,kuće podižu visoko u krošnji drveća
- Od balvana i zrelog bambusa- krov lišće sago palme- žive svi zajedno
Pleme Korovaji/Papua Nova Gvineja
grade kuće u deblima prastarih stabala
Pleme Una/Zapadna Nova Gvineja
Kuće su napravljene od drveta, polukružnog oblika,
Sa krovovima u obliku kupola od slame
Majstori u posebnim kućama
Pleme Batak/Indonezija
Siki koji žive u južnoj i jugoistočnoj Azije - kuće su im posebna vrsta sojenica
Malajci sa reke Kampon na Borneu - su ribari i žive u velikim sojeničkim naseljima (do 10.000 st., žene ---- kopno!)
Japanske kuće od drveta
Alpske kuće
Kanadske drvoseče, traperi i Indijanci
Ruske izbe
KUĆE OD TRAVE
Južni Sudan – kuće se grade od opletenog granja, zidovi su oblepljeni blatom, a krovovi,
čije se strehe spuštaju do zemlje su pravljeni od trave.
Mašoni - grade kuće od opletenih štapova oblepljenih blatom
Stanovnici ostrva južnog Pacifika - kostur se gradi od bambusove trske, zidovi od pletene trave, a krov od debelog sloja trave i lišća
KUĆE OD ZEMLJE
Kuće u severnoj Nigeriji – imaju mali kupasti krov od trave, a visoki zidovii su od zemlje
(naboj, ojačan drvenom konstrukcijom)
Zulu pleme, Masai, Hotentoti - kral
Arapsko stanovništvo - na području od Tunisa do Irana
Pueblo Indijanci – koji žive u Novom Meksiku
U južnoj Indiji – se kuće grade od zemlje, ali su krovovi kuća kosi i pokriveni slamom
U Panonskoj niziji - naboj
Pueblo Indijanci
Afrička plemena
Zulu
Kuće od naboja
KUĆE OD KAMENA Kolibe od kamena - kružna osnova prečnika od 3-4m, a visine do 2m
Tibetanske kuće – imaju kvadratni oblik i više spratova, zidovi su im debeli i do 120cm
Crna Gora i Dalmacija
AUTOHTONE KUĆE NA BALKANSKOM POLUOSTRVU
1. Brvnare (vajati i ambari)
2. Kuće od kamena
3. Kuće od čerpića i pletari
4. Kule -prizemlje od kamena, a gornji sprat od pletari, drveta ili bondruk konstrukcije
KUĆE U VOJVODINI
Ambijentalne i fizionomske vrednosti današnjih vojvođanskih sela datiraju iz XVIII veka
Prve kuće su bile:
1. jednodelne, potom dvodelne sa malom kuhinjom i velikom sobom2. krov je bio pokriven trskom3. nastrešnica kao prethodnica trema, na dvorišnoj strani4. prve kuće su bile i nešto ukopane u zemlju
Izdvaja se nekoliko tipova kuća:
• Kuća “na brazdu”• Dužna kuća• Preka kuća• Kuća “na ključ” ili na “lakat”
Preka kuća Kuća “na brazdu”
Kuća delom ukopana u zemlju
Unutrašnji raspored prostorija je bio sledeći:
• prva prostorija, prema ulici je bila tzv. “gostinska”, “čista” soba
• u sredini je kuhinja,
• zadnja soba u kojoj se živelo
• špajiz,
• štala i kolnica
Sve to pod jednim krovom
Karakterističan elemenat vojvođanske kuće je zabat
Zabat ili Kalkan je trouglasti deo dvovodnog krova koji prekriva prednju i
zadnju stranu. Pod tim pojmom se podrazumeva i cela zidna površina iznad koje je ovaj deo.
Zabat u celini pokriven crepom- ćula ili maija.
POMOĆNE ZGRADE
pomoćne prostorije, privredne zgrade, hramovi, grobnice
• za držanje stoke (staje, štale, torovi, svinjci), košnice i golubarnici • alata (kovačnice, kolarnice...) • poljoprivrednih proizvoda (ambari, kotarke, sušnice, kačare, pivnice,
mlekare)• trapovi (za odlaganje krompira i sličnog povrća)• žitne jame (za odlaganje žitarica)• vodenice i druge vrste mlinova (potočare; rečne ploveće vodenice
na Drini tzv. drinke, na Moravi - moravke)• vetrenjače• suvače
POMOĆNE ZGRADE U VOJVOĐANSKIM DOMAĆINSTVIMA
Vetrenjače
Suvača
• vejalica• 6-10m , 3-5m, krila 10m• 1885. god 280!
Velika Kikinda• 1781. (17)• 1800. (32)• 1847. (51)
18-20m
9m
1899.“novina”
- U funkciji do 1945.- 1951. kulturno dobro
ambari , kotarke, koševi. čardaci i kotobanje
Poljoprivredni magacin- Mali Horgoš 1750-1772. g.
Vodenice - potočare- dunavke
Bunari i đermovi sakadžija
NASELJA
Faktori koji utiču na izgradnju naselja se u osnovi mogu podeliti na dve grupe: Fizičko-geografske:
• geološki sastav terena, • reljef, • klimatske karakteristike, • hidrološke karakteristike, • biogeografske karakteristike, • pedološke karakteristike
Društveno-geografske:
• ekonomsko-geografske karakteristike, • istorijske prilike, • kulturne prilike, • sociološke prilike, • demografske prilike • naseobinske prilike.
SALAŠI KAO SPECIFIČNOST VOJVOĐANSKOG PROSTORA
Najpoznatiji u okolini:
Sombora, Subotice, Srborbrana, Bečeja i Čeneja
udaljenost 200-600m bunari 20-50 m
POKUĆANSTVO, UREĐAJI I POSUĐE
Nameštaj:
• za spavanje • sedenje • stolovi • za odlaganje predmeta, hrane, odeće i sl.
BatakTutankamon
Posuđe i pribor za jelo
Bakarni tanjir
Dinastija Ming XV vek
Dinastija Ming XVI vek
Kineski porcelan
XX vek
Zepter
Necermann
Escajg
Osvetljenje
Grejanje
• luč - mlada
GOVOR I DRUGI OBLICI SPORAZUMEVANJA, JEZIK
Oralna tradicija
• Lomonosov - prvo se javili gestovi
• prve reči bile kratke i sadržajne - iskazivale potvrde, odricanje, upozorenje
• Legende:Australijska legenda - da su različite grupe ljudi jele različite delove tela
jedne babe i da su zato progovorili različite jezikeBosanska legenda - Bog je tako kaznio ljude da se nebi mogli sporazumeti
šta da rade sa starima koje su nameravali ubiti • zabrana govora • zajednički jezik - esperanto
Geografio (ge γη "tero", graphein γραφειν "priskribi") estas scienco, kiu pristudas geografian medion de la Tero, ĝian strukturon kaj dinamikon, influon kaj distribuon de ĝiaj komponentoj en la spaco.Ĉefceloj de la geografio estas eltrovo de manieroj de racia teritoria organizo de la socio kaj naturekspluatado, kreado de fundamentoj por strategio de ekologie sendanĝera evoluo de la socio. Gravaj objektoj de geografiaj esploroj estas interagoj de la homo kaj la naturo, regularo de dislokigo kaj influo de la komponentoj de geografia medio en loka, regiona, nacia, kontinenta, oceana kaj globala niveloj.
La mondpartoj: Ameriko - Azio - Eŭropo - Afriko - Oceanio - Antarkto
Grioti - živa istorija Afrike
DakarAbidžan
-javni zabavljači-
Savremena komunikacija
Svi jezici se u osnovi mogu podeliti na tri grupe:
Jednosložni (korenski) su oni jezici kod kojih su reči po pravilu kratke, ali one mogu da imaju razna značenja zavisno od akcenta sa
kojim se izgovore i od njihovog mesta u rečenici( kineski i bušmanski )
Aglutinativni (jezici sa prilepcima) su oni jezici, čije reči imaju razna značenja i oblike u zavisnosti od kraćih dodataka (prefiksa),
umetaka (infiksa) ili nastavaka (sufiksa). ( mongolski, crnački i indijanski )
Fleksivni (jezici sa promenama) su oni kod kojih i sama reč (osnova, koren), može da se menja i da se tom prilikom dobijaju novi pojmovi ili značenja. ( indoevropski, semitski i hamitski )
Pismo
Abeceda
Azbuka Abeceda – Crna Gora
Glagoljica
Alfabet - ruski
bosančica
kineski
japanski
arapski
Morzeova abeceda
Slova.- A --. G -- M ... S -.-- Y-... B .... H -. N - T --.. Z-.-. C .. I --- O ..- U -.. D .--- J .--. P ...- V . E -.- K --.- Q .-- W ..-. F .-.. L .-. R -..- XBrojevi.---- 1 -.... 6..--- 2 --... 7...-- 3 ---.. 8....- 4 ----. 9..... 5 ----- 0Znaci interpunkcije Tačka . .-.-.-Zarez , --..--Znak pitanja ? ..--..Dve tačke : ---...Rastavnica = -...-Razlomačka crta / -..-.-Sastavnica - -....-Leva zagrada ( -.--.Desna zagrada ) -.--.-Znaci navoda " .-..-.Tačka zarez ; -.-.-.Apostrof ` .----.
jednoručna i dvoručna abeceda
JEZICI U EVROPI
Germanski jezici:
Romanski jezici:
francuski, španski, portugalski, italijanski, rumunski, valonski
Ostali jezici - ugrofinski jezici (mađarski, finski), grčki, albanski, irski, turski, baskijski
zapadnogermanski (engleski, nemački, frizijski, holandski, flamanski) severnogermanski (danski, švedski, islandski, norveški, farski) istočnogermanski – danas mrtvi (gotski, burgundinski i dr)
Slovenski jezici
Istočnoslovenska grupa:
ruski jezik (159 miliona), ukrajinski (42,5 miliona) beloruski jezik (9,3 miliona)
Zapadnoslovenska grupa:
poljski jezik (39 miliona), češki (10 miliona), slovački (5 miliona) lužičkosrpski jezik (oko 50 hiljada)
Južnoslovenska grupa:
srpski jezik i hrvatski jezik (oko 17 miliona),slovenački (2 miliona) bugarski (8,9 miliona) makedonski jezik (1,5 milion)
MIKRO JEZICI
rusinski jezik u Srbijijezik Gradišćanskih Hrvata u Austriji jezik Moliskih Slovena u srednjoj Italiji
odnos jezik - narod
Poljskim jezikom - sto pedeset hiljada Kašuba
Književni jezik
Lužički Srbi1. gornjolužičkosrpski 2. donjolužičkosrpski
Najstariji slovenski književni jezik staroslovenski jezik – IX vek
Najmlađimakedonski i rusinski – posle II sv. rata
Mrtvi slovenski jezici (zapadnoslovenski): polapski i slovinski
NASELJA I POKUĆANSTVO
GOVOR I DRUGI OBLICI SPORAZUMEVANJA