Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Kolegij: Hrvatska zaštićena prirodna i kulturna baština Studentice: Kristina Broz i Monika Valput Datum: 5.5.2015.
Hrvatski studiji Sveuilita u ZagrebuKolegij: Hrvatska zatiena
prirodna i kulturna batinaStudentice: Kristina Broz i Monika
ValputDatum: 5.5.2015.
Sadraj:Prostor kajkavskog izriajaKajkavtina u srednjem
vijekuKajkavtina u 16. stoljeuKajkavski danas
Prostor hrvatskog kajkavskog izriajaJedinstven ekosustavHomogene
cjeline:MeimurjeVaradinska podravinaKoprivnika podravinaKalniko
prigorjeMoslavinaSesvetsko prigorjeHrvatsko
zagorjePokupljeumberak
Planine: Kuna
goraMaceljStrahinicaIvanicaKalnikMedvednicaPsunjMoslovaka
gorapilje:Hunjakovo kod KrapineVindija i Velika peina kod
IvancaVeternica kod ZagrebaVindijaHunjakovo
Medvednica
Utjecaj kultura sopotska, lasinjska, vuedolskaKovinski nalazi
bronana narukvica (Krievci), bodei (Jastrebarsko, Ludbreg), maevi
(dolina Save)Keltski novac Varadin, urevac, Samobor
Bednjanski govor Jurjevski obiaji na podruju sjeverozapadne
Hrvatske Kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt Legenda o
Picokima Lepoglavska ipka Mediarski obrt s podruja sjeverozapadne
Hrvatske i SlavonijeMeimurska popevka Predaja o Veroniki Desinikoj
s podruja Hrvatskoga zagorja Priprema tradicijskog jela zagorski
domai trukli Umijee izrade tradicijskih boinih jaslica s podruja SZ
Hrvatske Umijee izrade tradicijskih djejih igraaka s podruja
sjeverozapadne Hrvatske
Kajkavtina u srednjem vijekuJezini procesi odvijaju se polakoTek
na izmaku dolazi do migracija i pribliavanja dijalektnih tipova ili
pak do njihova nestajanja3 narjeja:akavskotokavskoKajkavsko
bednjanski govor
Kajkavtina u srednjem vijekuSredinji kajkavski
dijalekti:Zagorsko-meimurskiTuropoljsko-posavskiKrievako-podravskiOdlike:
jednaenje praslavenskih vokala, jata i poluglasa, stranji nosni
nazali i uvanje samoglasnog lPrigorci- jugozapadni kajkavci koji su
bitno odstupali od sredinje kajkavtine osobito u vokalnom
smislu
Kajkavtina u 16. stoljeu
Kajkavtina u 16. stoljeu
Kajkavtina u 16. stoljeuRazdoblje seoba koje utjeu na kajkavtinu
i akavtinuakavci i tokavci doseljavaju u dijelove kajkavskog
dijalekta i za sobom donose svoje znaajkeUtjecaj
seoba:Zagorsko-meimurski: utjecaj iseljenika koji preko podruja
odlaze u bitke u Donju Austriju, SlovakuBjegunci s juga naseljavaju
u te krajeveKrievako-podravski:Iseljavanje zbog Turaka, posebno iz
Klotra i PitomaeBjelovar postao tokavsko podruje
Kajkavtina u 16. stoljeuUtjecaj
seoba:Turopoljsko-posavski:Utjecaj popova GlagoljaaIseljenici u Kei
i VojvodiniDonjosutlantski:Nastao od akavskog Poprimio neke
kajkavske znaajke (vokalizam i akcentuacija nisu
kajkavske)Ikavsko-ekavski refleks jata (zbog toga to su doli s
podruja Une gdje se govori akavski)Biani:Bjegunci koji su se
sklonili u Samoboru pod najezdom Turaka i sauvali kajkavske znaajke
(i u Zdenini)
Kajkavtina danasOsim u sjevernoj hrvatskoj i dijelovima Gorskog
kotara kajkavtinu moemo nai ratrkanu u manjim mjestima HrvatskeOko
Fuina (kajkavtina, akavtina i tokavtina)Ozalj- ima akavske osobine
kao to je ikavsko-ekavski refleks jata, ali se nadovezuje na
kajkavtinuU Maarskoj- oko Vedeina i neiderskog jezika posebno
zanimljivi jer su doli iz Slavonije
