broj 71 | godina 5 | besplatni primjerak Petak , 07. prosinca 2012.

12 .rtS10-11 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Katedrala - majka svih crkava (str.22) / Prilog - Darivanje (str.15)

Nakon višemjesečnih najava HERA ipakodobrila poskupljenje u šest gradova

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Poskupljuje grijanje:U Zagrebu više 26%

Gradske četvrti:Dubrava - Gornja i Donja

Zelenilo, divlje izgradnje, prometnaželjeznička pruga...grad u gradu

Trener svih trenera:

Advent u gradu

tema broja02 zagreb.hr07.prosinca 2012.

”Ova Gradska uprava s gradonačelnikom na čelu neće dopustiti da se javna usluga građanima dovede u pitanje i da se smanji njena kvaliteta”, odlučno je izjavio zagrebački gradonačelnik Mi-lan Bandić, u srijedu, 28. Studenog, komentirajući moguće posljedice za građane Zagreba zbog snižavanju kreditnog rejtinga Zagrebačkog hold-inga.U medijima je objavljena vijest kako je kredit-na agencija Standard&Poor’s snizila rejting Zagrebačkom holdingu sa BBB- na B+ za dugoročno zaduživanje uz negativne progno-ze. Gradonačelnik kaže kako on još nije dobio službenu obavijest, jer informacije o Holdingu saznaje uglavnom od sindikata ili putem medija.”Ako je to stvarno točno, moram reći da ne bih bio iznenađen s obzirom na razinu nekompetent-nosti i neodgovornosti čelnih ljudi Holdinga koji su izabrani po političkom ključu i nisu na razini odgovornosti na kojoj bi trebali biti” rekao je Bandić, dodavši kako nigdje na svijetu ne postoji da su političari u Upravi društva, a stručnjaci u nadzornom odboru i Skupštini.”U Obali Bjelokosti je bolje, siguran sam”, rekao je gradonačenik.Bandić je komentirao moguće posljedice za građane zbog snižavanja kreditnog rejtinga Zagrebačkog holdinga, pa je rekao: ”Ako je to točno, ova Gradska uprava s gradonačelnikom na čelu neće dopustiti da se javna usluga građanima grada Zagreba dovede u pitanje i smanji njena

Bandić: ”U Obali Bjelokosti je bolje, siguran sam”Snižen rejting Zagrebačkog holdinga

kvaliteta, bez obzira na ono što se tamo događa”.Negativna ocjena uvjetovana je velikim bro-jem zaposlenih te troškovima goriva koji nisu u potpunosti pokriveni. Holding, prema mišljenu Agencije, nije dovoljno napredovao u pro-nalasku rješenja za jačanje svoje likvidnosti.Gradonačelnik je komentirao i dvije političke pobjede nad Gradskom skupštinom: ”Nisu to moje pobjede, to su pobjede ljudi koji su nam

ukazali povjerenje, ja samo čitam znakove i želje građana. Iako se baca blato na Bandića da podilazi pod kožu biračima, ja to radim 12 i pol godina, napravili smo socijalno najodgov-orniji grad u ovom dijelu Europe i to nije s neba palo. Prijedlozi mojih suradnika i mene uvijek su bili autentični. To su zajedničke pobjede nas i prvenstveno građana ovoga grada”, izjavio je gradonačelnik.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić izjavili su kako im je neshvatljiv postupak zagrebačke Gradske skupštine, koja je, kako su rekli, vapila za novčanim sredstvima za san-aciju škola i bolnica, a istodobno je odgodila podnošenje zahtjeva za ocjenom ustavnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijed-log gradonačelnika i gradske uprave kako bi 337 milijuna kuna moglo ostati u gradskoj blagajni.“Zbog financijskog obujma i značaja, ta je točka trebala biti na dnevnom redu odmah nakon proračuna”, istaknuo je Kojić na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi, održanoj u petak,

Bandić i Kojić: postupak Gradske skupštine je neshvatljiv30. studenog te objasnio kako je riječ o 337 milijuna kuna, ali i o ‘zapriječnih’ 185 milijuna za 2012. u sporu Grada Zagreba s Ministarstvom financija RH. Kojić je ocijenio kako je postupak Gradske skupštine neshvatljiv tim više jer je skupštinski Odbor za Statut, poslovnik i pro-pise, čiji je predsjednik Davor Bernardić, uoči skupštinske sjednice dao jednoglasno mišljenje da nema primjedbi na usklađenost prijedloga sa zakonom te da Gradska skupština “može razmo-triti prijedlog i donijeti predloženi zaključak o upućivanju Ustavnom sudu na ocjenu”, a onda su na samoj sjednici donijeli zaključak o odgodi rasprave dok predlagatelj ne otkloni primjedbe. “Pa zamjerki ni nema ... ne znam što se od nas traži. To je politički bezobrazno. Lako njima s li-jepim naknadama igrati se, a ja moram brinuti za financije i odgovarati u njihovo ime”, poručio je Kojić, ocijenivši takvo “samoograničavanje” zagrebačke Gradske skupštine “političkim pitan-jem”. “To je presedan i politička direktiva”, nastavio je gradonačelnik Bandić te postavio pitanje grad-skim zastupnicima čije interese zastupaju kada Grad Zagreb ima dovoljno argumenata da brani svaku lipu i kunu gradskog proračuna. Podsjetivši da je Gradska uprava s tim u vezi po-

duzela sve zakonom propisane radnje prema nadležnim pravosudnim institucijama, Bandić je kazao kako im je jedina nakana bila da tu uključe i Gradsku skupštinu kako bi ubrzali pro-ces i smanjili štetu za Grad budući da, rečeno je, kao predstavničko tijelo ima privilegiran položaj pa Ustavni sud mora riješiti njen zahtjev u roku od 30 dana. “Ovo što rade ministar financija Slavko Linić i Gradska skupština je harač Zagrebu. To se zove: harač rajo!”, kazao je Bandić i predsjedniku Vlade i ministru financija poručio je: “Gospodo, predložite zakon i legalizirajte harač Gradu Za-grebu ili nas pustite da radimo svoj posao“. Pročelnik Kojića je naglasio da Grad Zagreb ne traži pomoć za decentralizirane funkcije nego solidarno daje, a još mu se želi i uzeti. “Dajemo solidarnu pomoć, ne tražimo je, a još nam se uzima: lani jedna četvrtina, a ove godine jedna trećina, kao u tursko doba”, rekao je. Gradonačelnik Bandić poručio je pak da će se u Gradskoj upravi, čija je temeljna zadaća štititi interese građana, gradske prihode i imovinu, do kraja boriti za gradski novac; ne samo za 337 mil-ijuna kuna, već i za 209 milijuna kuna koliko je Grad Zagreb dosad uplatio u državni proračun. izvor: www.zagreb.hr

zagreb.hr07.prosinca 2012. tema broja 03

Pročelnik gradskog ureda za financije Slavko Kojić je u srijedu, 28. studenog predstavio smjer-nice kojima se vodilo pri sastavljanju prijedloga proračuna.”Ovim proračunom uvažamo smjernice mak-roekonomske politike koje je donijela Vlada RH i pokušavamo održati grad Zagreb stabilnim. U vrijeme krize bitno nam je osigurati nesmetano održavanje grada i ponešto kapitalnih ulaganja”, rekao je Kojić i dodao kako je ovo proračun za izbornu godinu pa je izgledno za očekivati kako će izborni pobjednici korigirati prihvaćeni doku-ment u skladu sa svojim ciljevima.Grad Zagreb odrekao se velikih kapitalnih projekata, jer u sljedećoj godini neće moći autonomno aktivirati potencijale za velika ul-aganja. Stoga će Grad tražiti moguća partner-stva s privatnim investitorima, ali i s državom. ”Udio plaća zaposlenih u gradskoj upravi i kod korisnika, što je oko 10.700 zaposlenih, u ovom se proračunu ne mijenja u odnosu na prošlu godinu i raste za nešto manje od 1 posto, što je rezultat povećanja sukladno kolektivnom ugovoru od 0,5 posto po godini staža i očekivanim povećanjima poslovnih kapaciteta ustanova, koje se trebaju dogoditi u narednom razdoblju”, rekao je Kojić. ”Nismo zanemarili činjenicu da Zagrebački hold-ing postoji i da je on dio zagrebačke aktivnosti i da je to zakon spojenih posuda” rekao je Kojić i dodao: ”Ponašamo se kao i do sada, odgovorno i profesionalno, u odnosu na najveću tvrtku kojoj je Grad Zagreb vlasnik 100 posto.”Uspjet ćemo ovim proračunom pokriti i dio man-jka koji se stvorio prošlih godina i za to je plani-rano 60 milijuna kuna od ukupno 6, 670 milijarde kuna koliko iznose ukupni prihodi” završio je Kojić. Socijalna prava nisu dovedena u pitanjeGradonačelnik Milan Bandić ukratko je objasnio kako je grad Zagreb najracionalniji grad u Hrvats-koj te da je proračun na razini prošle godine što smatra dobrim, ali ne i dovoljnim. ”Proračun ko-renspodira i čita znakove vremena, on je realan,

kako u svojoj očekivanoj prihodovnoj strani tako i u rashodovnoj” rekao je gradonačelnik. ”Nijedno socijalno pravo stečeno u zadnjih 12 godina nije dovedeno u pitanje” rekao je Bandić i dodao kako je Skupština nakon godinu i pol dana napokon prihvatila njegov model novih cijena vrtića što će građane koštati 30 milijuna kuna.”Vodili smo računa da kapitalni projekti i investicije ne zamru, da u vremenu u kojem živimo ne ubijemo razvojnu kompo-

Uspjet ćemo ovim proračunom pokriti i dio manjka stvoren prošlih godina

nentu ovog proračuna” rekao je gradonačelnik i zahvalio se gospodinu Kojiću kao ministru financija grada te svim zastupnicima na us-pjehu koji je do sada ostvaren.”Drago mi je da su prijedlozi iz Gradske skupštine na tra-gu onoga što zagovaram cijele ove godine, odnosno zadnja tri mjeseca”, gradonačelnik je komentirao aktualnu odluku oko prodaje stanova i njihova najma. Dodao je: ”Bitno je da je ta odluka od interesa i ide ‘na ruku’ građanima ovoga grada, te da je na tragu onoga što ova gradska uprava s gradonačelnikom zagovara”. Upitan o porezu na nekretnine, Kojić je iznio nekoliko elemenata za koje smatra da ih treba pozdraviti, kao što je ukidanje komunalne naknade, koju naziva socrealističkim ataviz-mom. Problematičnim smatra način imple-mentacije te činjenicu da državni proračun u sebi nema nijedan element vezan za taj porez. ”Niti sam protiv niti sam za” naglasio je Kojić, ”ovo je tek opservacija o čemu bi se trebalo raspravljati’, rekao je’. ”Potpuno je nejasna porez-na osnovica, tko, kako, kada…to je cijeli niz problema” rekao je Kojić i dodao: ”Pitam ja vas tko će cijelu tu zbrku rješiti i kako će ti rebalansi izgledati kao i planiranje proračuna”. Istaknuo je kako je bitno da se napravi i jedna porezna pravda.

Prijedlog gradskog proračuna za 2013.

ZG info04 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Obilježeni Dani Marije Jurić ZagorkeDani Marije Jurić Zagorke počeli su 27. studenog polaganjem vijenca na Mirogoju u povodu 55. godišnjice njezine smrti, a već 28. studenog u Hrvatskom saboru održala se svečanost na kojoj je jedna novinarska soba dobila ime te hrvatske književnice i novinarke.Marija Jurić Zagorka, energična i inteligentna žena, bila je prva profesionalna novinarka, a jed-na od najčitanijih hrvatskih književnica je zasig-urno još i danas. Pa iako je o njoj mnogo toga bilo nepoznato, čak i datum rođenja, kada je riječ o njenom književnom i novinarskom radu, to nije slučaj. Djelovala je i uređivala ‘Obzor’, pokrenula i uređivala prvi hrvatski časopis za žene ‘Ženski list’ i časopis ‘Hrvatica’, ostala je poznato i po bor-bi protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. I to su samo neki od ‘’tragova’’ koje je ostavila ‘’iza sebe’’. Iako neu-klopljiva u književno-stilističku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike, a danas im se možemo samo diviti. Pa iako je kod čitateljstva bila veoma popularna, sama Zagorka nije poh-valno mislila o svojoj literaturi. Svijest o njenoj vrijednosti možda je najbolje izrazio upravo književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama rekao: ‘’Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas’’.Dani Marije Jurić Zagorke održavali su se do 2. prosinca, a svrha im je bila promicati njezino stvaralaštvo i rad. U Zagorkinu Memorijalnom stanu, Dani Marije Jurić Zagorke nastavili se znanstvenim skupom “Marija Jurić Zagorka - život, djelo, naslijeđe / Rad, rod i klasa”, orga-niziranim u suradnji s Odsjekom za kompara-

tivnu književnost Filozofskog fakulteta u Za-grebu i uz druženje s radnicama Kamenskog i prodavaonica na Dolcu. U Zagorkinu stanu u četvrtak, 29. studenog predstavljen je strip “Za-gorka: Biografija” Lee Kralj Jager, a dodijeljena je i

nagrada za studentski rad s temom žena i rodne problematike. Dani Marije Jurić Zagorke svoj su kraj obilježili za vikend, osnosno 1. i 2. prosinca tradicionalnim šetnjama Zagorkinim tragom po Zagrebu uz vodstvo Slavice Jakobović-Fribec.

Bandić predlaže niže cijene parkiranja u ZagrebuZagreb mora ostati socijalan grad, grad solidarnosti

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić ne posustaje u namjeri da na svaki mogući način, koji mu kao gradonačelniku stoji na ras-polaganju, ublaži posljedice krize i recesije koje sve teže pogađaju i Zagrepčane. Pored ne toliko optimistične najave za sljedeću godinu i standard koji će i dalje padati, gradonačelnik je odlučio na sjednici Gradske skupštine predložiti niže cijene parkiranja u našem gradu. Za prvu zonu parkiranja gradonačelnik je predlažio osam umjesto dosadašnjih 10 kuna po satu, a za drugu zonu četiri umjesto pet kuna po satu parkiranja. U drugoj i trećoj zoni cijene ostaju iste, odnosno dvije kune po satu u trećoj zoni i pet kuna za 24 sata u četvrtoj zoni. Gradonačelnik ističe: ‘’Grad Zagreb mora ostati socijalni grad, grad solidarnosti, pravednosti, socijalne osjetljivosti i razumnih odluka’’. Vođen istim razlozima i motivima predložio je smanjenje cijena parkiranja i u javnim garažama. Primjerice, da se u garaži Tuškanac dnevna cijena parkiranja po satu smanji sa sedam na četiri kune, a noćna sa četiri na dvi-je kune po satu. Za ostale javne garaže predložio je spuštanje cijene parki-ranja sa sedam na šest kuna, a noćne sa četiri na tri kune. Kao novost uvela bi se i nova mjesečna karta za sve javne garaže, dnevna mjesečna karta za 500 kuna, noćna mjesečna karta 300 i cjelodnevna (dnevna i noćna) za 800 kuna mjesečno. Gradonačelnik je napomenuo kako će situaciju u javnim garažama i parkiranju po zonama i dalje sustavno te predlagati mjere koje bi taj sustav i dalje unaprjeđivale na korist svih Zagrepčana.Izvor: www.zagreb.hr

zagreb.hr07.prosinca 2012. ZG info 05

Božićno drvce od 25 metara zasjalo i u Berlinu

Povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti, Zajednica Cenacolo predstavljanjem projekta ‘Iz tame u svjetlo’ ukazuje na rastući problem ovisnosti koji se javlja u današnjem društvu. Započela je 2008. godine predstavljanjem u Teatru Exit u Zagrebu, a ove godine predsta-vila se 26. studenog, projektom koji već pet godina zaredom provodi s Udrugom S.I.D.R.O., a koji za cilj ima edukaciju i prevenciju neprihvat-ljivog ponašanja. Svi ti ciljevi provode se uz podršku Grada Zagreba – Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Gradskog ureda za obrazovanje, Vlade RH, Mini-starstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva socijalne politike i mladih. Ciljna skupina bila je i jest os- novnoškolska i srednjoškolska populacija. Zajednica se Projektom predstavlja široj javnosti i to glazbeno-scensk-im prikazom kojim želi istaknuti kreativno stvaralaštvo, otkrivanje talenata, rad, ljubav i vjeru u bolje sutra promicanjem pozitivnih vrijed-nosti s ciljem prevencije. Projekt je u skladu s Nacionalnim programom prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu te za djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine i Nacio- nalnom strategijom prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih

od 2009. do 2012. godine, kojima je cilj i svrha primarna preven-cija ovisnosti promicanjem ljudskih vrijednosti osnovnoškolske i srednjoškolske populacije. Stoga je i ostvarena suradnja s brojnim školama i stručnim suradnicima pedagozima, psiholozima, kao i sa stručnim suradnicima edukacijsko-rehabilitacijskog profila.U okviru Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti, 26. studeno-ga, u 12 sati, u velikoj dvorani Studentskog centra na predstavljanju Zajednice Cenacolo prisutne je pozdravila i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević.

Predstavljanje zajednice Cenacolo projektom ‘Iz tame u svjetlo’

Zagrebačka jelka na berlinskom trgu

Najsrdačnije vas pozdravljam i sa svima vama dijelim radost Berlinske božićne čarolije ove godine uz Zagrebačko božićno drvce koje je okićeno tradicionalnim hrvats-kim suvenirima! Simbolika licitarskog srca, kojeg vam kao nakit na boru donosimo, a to je poklon grada Zagreba prijateljskom gradu Berlinu, višeznačajno je: licitarsko srce je autohtoni hrvatski proizvod i zaštitni znak grada Zagreba: njime iskazujemo dobrodošlicu i ljubav prema svim ljudima dobre volje! Neka ovaj božićni dar bude još jedna potvrda našeg prijateljstva i suradnje, Berlina i Zagreba, njemačkog i hrvatskog naroda, neka ova Betlehemska svijetlost obasja mir i našu zajedničku budućnost! – rekao je gradonačelnik Milan Bandić upalivši 23. studenog na berlinskom trgu Gendermen-markt, zajedno s gradonačelnikom Berlina Klausom Wowereitom, lampice na božićnom drvcu, daru Grada Zagreba Gradu Berlinu.Kao izraz prijateljstva i dobre suradnje glavnih gradova Hrvatske i Njemačke, nakon Beča i Rima, zagrebačko božićno drvce visoko 25 metara zasjalo je i na jednom od ljepših ber-linskih trgova. Tom prlikom predstavljeni su hrvatski adventski običaji i sve privlačnija i atraktivnija zagrebačka manifestacija Advent u Zagrebu. Ceremoniji su prisustvovali brojni uzvanici, među kojima veleposlanici Repub-like Hrvatske i Republike Austrije, predsjed-nici turističkih zajednica Zagreba i Berlina, gradonačelnici Schladminga i okruga Berlin,

te Hrvati koji žive u Berlinu. Prije ceremonije na Gendermenmarktu, u berlinskoj Gradskoj upravi gradonačelnici Zagreba i Berlina, Milan Bandić i Klaus Wowereit, potpisom suradnje i prijateljstva potvrdili su dobre odnose dvaju gradova. Izrazili su spremnost da se utvrde konkretni projekti na kojima će se uspostaviti suradnja na korist obiju strana, s ciljem razvoja i jačanja odnosa između dviju zemalja i nji-hovih glavnih gradova, a na korist građanima i upravljanja gradovima. Ponajprije, riječ je o suradnji u programima i projektima Europske unije koji se financiraju iz fondova EU-a; strate-gije razvoja grada, posebno u vezi s temama:

urbanistički razvoj, prometna i tehnička infra-struktura te postupanje s kulturnim nasljeđem; zaštita okoliša, održivo upravljanje energijom, energetska učinkovitost, smanjenje buke i svjetlosnog onečišćenja te gospodarenje ot-padom i vodama; suvremeni administrativni menadžment; obrazovanje; kultura i turizam.Podsjetimo, Grad Zagreb u sklopu međunarodnih i međugradskih odnosa surađuje sa raznim gradovima, a jedan od pri-oriteta je suradnja sa svjetskim metropolama te glavnim gradovima država članica Europske unije. Izvor: www.zagreb.hr

ZG info06 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Gradonačelnik Bandić primio generala MarkačaVitez Domovinskog rata došao u Zagreb ”Drago mi je da je naš vitez Domovinskog rata i moj prijatelj došao u grad Zagreb nakon oslobađajuće presude u Haagu”, izjavio je gradonačelnik Bandić nakon sastanka s generalom i nekolicinom njegovih suboraca. ”Nismo ni jednog dana sumnjali u istinitost, čestitost i časnost borbe za Hrvatsku opstojnost na čelu s hrvatskim generalima” dodao je. General Markač se, kaže, sa zadovoljstvom odazvao na gradonačelnikov poziv na kavu, na kojoj su se prisjetili lijepih

Članovi zagrebačke Hvidre i branitelji okupili su se ispred Gradske skupštine u četvrtak, 29. stude-nog sa zahtjevom da se otkup stanova u kojima branitelji žive bespravno uvrsti na dnevni red Skupštine. “Očekujemo da vijećnici budu odgov-orni i pošteni prema hrvatskim braniteljima koji su branili ovu državu’’, rekao je Mirko Ljubičić, predsjednik zagrebačke Hvidre.Tražeći poštenje za hrvatske branitelje koji su dali sve za domovinu, Ljubičić je izjavio: ‘’Hrvatski branitelji traže samo da otkupe te stanove, da budu dostojni ljudi i da nema više deložacija’’. Dodao je i kako je predsjednik Skupštine Davor Bernardić pristao na njihov prijedlog, ali čekaju očitovanje gradonačelnika Bandića.

“Ako ne budemo zadovoljni s ishodom spremni smo štrajkati glađu. Kupit ćemo dečkima vreće za spavanje”, rekao je Ljubičić.Zahtjeve Hvidre podržavaju zastupnici Dragan Kovačević (HNS) i Darinko Kosor (HSLS).Predsjednik Gradske skupštine Davor Bernardić predložio je da se po hitnom postupku rasprav-lja o prijedlogu odluke o izmjenama i dopu-nama o najmu gradskih stanova. Tvrdio je da će se omogućavanjem najma stana po zaštićenom iznosu najamnine riješiti prob-lem bespravnih stanara star dvadeset godina.

‘’Ovime omogućavamo svima da legaliziraju svoj status, da ne moraju imati grč u želucu od toga da li će ih netko izbaciti iz stana’’, naglasio je Bernardić i dodao: ‘’Majka s troje djece koja živi u malom stanu i spada u socijalnu kategoriju moći će legalizirati svoj status bez grča u želucu da će ju netko izbaciti na cestu, po uvjetima i najamninom koja je zaštićena dok će ostali korisnici moći legalizirati svoj status po komercijalnoj najam-nini’’. Rekao je i kako tom odlukom omogućavaju

Spremni štrajkati i glađu Branitelji ispred Gradske skupštine tražili pravo na otkup stanova

svima u Gradu Zagrebu da legaliziraju svoj status, da se uvede red kada je u pitanju up-ravljanje gradskom imovinom i stanovima, da grad Zagreb to evidentira i počne raspolagati svojom imovinom u maniri dobrog gospodara.

“Zaštićenim najmoprimcima omogućit ćemo da kupe svoj stan, a onima koji steknu uvjete omogućit će da nakon legalizacije svog statusa kupe svoj stan. Tako će grad Zagreb uprihoditi sredstva u proračun, legalizirati preko 2000 korisnika stanova i bolje upravljati svojom imo-vinom”, rekao je Bernardić.Gradonačelnik Milan Bandić izrazio je nezadovoljstvo tim prijed-logom te neslaganje s predsjednikom Skupštine.

‘’Ovo nije rješenje koje sam ja predlagao, ovo je nešto između, polurješenje onog što je 20 go-dina trpano pod tepih’’ rekao je gradonačelnik i dodao ‘’složio sam se samo zbog toga jer je i ovo

prijelazno rješenje bolje nego nikakvo’’.“Nemojmo otkrivati toplu vodu. Riješimo ovaj problem, nikakve pare nećemo dobiti jer ćemo ovim prijedlogom prodati možda 132 stana od 2.500. Ovo je polurješenje. Ajmo bit iskreni prema sebi i prema onim lju-dima što stoje vani. Tko od vas nije riješio svoje stambeno pitanje i tko ima manje od 80 kvadrata? Nitko, je li tako? Pa di vam je duša i srce?”, upitao je gradonačelnik vijećnike.

‘’I što se mene tiče možete svaku odluku na Skupštini usvojiti, ja ću se odreći svog potpisa, samo neka bude u interesu određenog sloja ljudi ovoga grada. Meni šešir s glave neće pasti’’ rekao je gradonačelnik komentirajući: ‘’Svaku odluku gradonačelnika vi možete izmasakrirati i donijeti svoju. Preuzeli ste Holding, donosite odluke, a gradonačelnik bi to sve trebao proves-ti. Naglašavam ovo je polurješenje’’.

zajedničkih dana iz prošlosti, te porazgovarali o budućnosti. General se preko gradonačelnika zahvalio svim građanima Zagreba koji su mu pružali podršku. ”Zah-valjujem svima koji su vjerovali u našu nevinost, svim Zagrepčankama i Zagrepčanima koji su mi u trenutc-ima kada mi je bilo najteže dali svu ljudsku i kršansku potporu”, rekao je Markač.”Svjetska pravda je konačno rekla istinu” istaknuo je Markač, dodavši kako se sada mora priviknuti na nove okolnosti i život u slobodi.

zagreb.hr07.prosinca 2012. ZG info 07

Bernardić: Omogućit ćemo legalizaciju gradskih stanova

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić na konferenciji za novinare održanoj 27. studenog izjavio je da će Skupština izmjenama odluka o najmu gradskih stanova te o kupoprodaji stanova u vlasništvu Zagreba omogućiti ljudima legalizaciju njihova statusa u stanovima kojima žive. Bernardić je pozvao sve građane da do 31. ožujka 2013. podnesu zahtjev za legalizacijom svoga statusa.“Nitko ne smije ljude izbacivati na cestu, a oni moraju moći le-galizirati svoj status”, rekao je najavljujući sjed-nicu Gradske skupštine u četvrtak, 29. studenog. Također, dodao je, zaštićenim najmoprimcima omogućit će se otkup stanova u kojima žive. “Majka s troje djece, koja živi u gradskom stanu, ne smije se ujutro buditi s grčem i osjećajem da će je netko izbaciti iz stana”, kazao je. Podsjetio je da po odluci o prodaji stanova iz 2007. godine, od 3295 gradskih stanova nije prodan niti jedan stan te da u posljednjih 20 godina nije riješeno pitanje gradskih stanova i imovine. Bernardić je rekao da će tim paketom mjera riješiti prob-lem gradskih stanova, zaštićenih najmopri-maca i svih onih koji koriste gradske stanove. ”Svi će dobiti priliku da legaliziraju svoj status”, rekao je Bernardić i pozvao sve građane da do 31. ožujka podnesu zahtjev za legalizaciju svog stana kako više ne bi bili bespravni stanari.Govoreći o izmjenama odluke o komunalnom doprinosu, predsjednik zagrebačke Skupštine kazao je da će njome proizvođačima omogućiti nižu cijenu početne investicije. Također, tom od-lukom će se omogućiti plaćanje komunalnog doprinosa za garaže koje su u sastavu stanova ili poslovnih prostora po faktoru od 0,25, a za komercijalne garaže komunalni doprinos će se obračunavati po faktoru 1. “Želimo vratiti proiz-vodnju u Zagreb i zato će komunalni doprinos za proizvodne objekte biti prepolovljen”, rekao je Bernardić. Tako će, za 2000 četvornih metara proizvodnog prostora u Zagrebu niža cijena ko-munalnog doprinosa biti pola milijuna kuna. Uz

to, dodao je, komunalni doprinos bit će dodat-no smanjen za projekte koji su od javnog inte-resa za Grad Zagreb. ”Odlukom gradonačelnika i Gradske skupštine komunalni doprinos će se za one projekte koji su od javnog interesa za Grad Zagreb moći i dodatno smanjiti”, naglasio je.Govoreći o Prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2013., Bernardić je izrazio zadovoljstvo što će program gradnje i održavanja objekata ko-munalne infrastrukture prvi put doći paralelno s proračunom. ”U ovoj godini ćemo znati što će se događati u sljedećoj”, naglasio je i dodao kako to smatra dobrim iskorakom. Rekao je i kako će u proračun biti ugrađene sve primjedbe koje su izrekli matični odbori, ističući želju da proračun Grada Zagreba sadrži i razvojne pro-jekte navodeći samo dva: novac za poduzetnički inkubator i poduzetnički centar te novac za izgradnju dječjeg vrtića i škole u Kajzerici.Osvrćući se na vrtiće, kazao je da će se njihova ci-jena plaćati po dohodovnom cenzusu, pri čemu

Do 31. ožujka podnesite zahtjev za legalizaciju svog stana

će se prilikom njegova izračuna uzimati i iznos rate kredita za stan. “Obračun po dohodovnom cenzusu tek je privremeno rješenje i put u imov-inski cenzus, jedini pravi i pravedan način na-plate dječjih vrtića koji će nova Gradska uprava uvesti iduće godine po uvođenju imovinskog poreza”, rekao je Bernardić. ”Jedina pravedna odluka je da onaj tko posjeduje veliku imovinu i plati više”, rekao je Bernardić i dodao kako ne želi da cijena vrtića bude tema političkog prepu-cavanja u Zagrebu i da se cijena vrtića prelama preko leđa roditelja, građana Grada Zagreba.Također, dodao je, Gradska skupština će zaključkom omogućiti početak izgradnje Znanstveno-tehnološkog centra “Nikola Tesla” koji će sadržavati poduzetnički inkubator, raz-vojnu i jamstvenu agenciju. “Grad Zagreb osig-uravanjem prostora, interneta i energije mora omogućiti svakom poduzetniku koji ima dobru ideju i inicijativu realizaciju njegove ideje”, kazao je Bernardić.

ZG info08 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Smanjene cijene najma gradskih poslovnih prostora Mjera s gospodarskom i socijalnom dimenzijomObzirom na sve veća financijska i druga opterećenja koja trpi većina sugrađana grada Zagreba, sve veću nezaposlenost i socijalnu situaciju, gradonačelnik Bandić obavještava o odluci, koju je donio u listopadu, a riječ je o smanjenju cijene zakupnine za poslovne pro-store. Gradonačelnik naglašava: ‘’Vođen neo-spornom činjenicom da nas iz krize može izvući samo rad, znanje i kreativnost, uz korištenje svih naših potencijala i resursa, te potrebom da Zagreb kao tradicionalno obrtničko središte sačuva svoj identitet, donio sam odluku koja po-slovnim subjektima, olakšava situaciju i pomaže da uspješnije posluju, te da se očuvaju i otvaraju nova radna mjesta’’.

Cijene za sadašnje i buduće zakupnike sman-juju se od 14,3 do 44,89 posto, ovisno o zoni i djelatnosti, dok se mjesečna zakupnina za po-drumske i dvorišne poslovne prostore bez obzi-ra na djelatnost, umanjuje za 50 posto. Najveće pogodnosti imaju proizvodno-prerađivačke djelatnosti, odnosno, obrtnici. Zagreb je tako, prema toj odluci, podijeljen u pet, a ne kao dosad u četiri zone, uvedena je nulta zona koja je zapravo srce dosadašnje I., najatraktivne zone, u kojoj je za obrtničku djelatnost zakupni-na smanjena za 16,30 posto.

Važno je napomenuti da je natječaj za davanje u zakup 67 poslovnih prostora u svim gradskim

zonama, u tijeku i otvoren do 10. prosinca.Uz vjeru da će ova mjera koja ima svoju gospo-darsku, socijalnu, pa i širu društvenu dimenziju, u ovom kriznom vremenu pomoći obrtnicima i svima koji privređuju u gradskim prostorima,

gradonačelnik je istaknuo kako bi volio da ona bude i poticaj nekim novim poduzetnic-ima da se lakše i s više optimizma upuste u poduzetničke vode. Izvor: www.zagreb.hr

Nepunih mjesec dana prije probnog puštanja u rad fontana koje je zakazano za 16. prosinca i koje će trajati tri mjeseca, gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima, obišao je gradilište u Ul. Hrvatske bratske zajednice. Kako se čulo, tijekom probnog perioda testirat će se i podešavati op-rema kako bi se dosegao energetski i tehnološki optimum.

„Puno smo stvari napravili zajedno, ali na ovaj projekt ću biti najponosniji“, rekao je gradonačelnik koji je do srpnja najavio još tri fontane od kojih će najveća imati 27 mlazova, a 28., najveći od njih, simbolizirat će ulazak Hrvatske u EU kojim će povodom i proraditi.

U prigodi obilaska čulo se da su dovršeni svi grubi građevinski radovi, da je u tijeku ugrad-nja ploča brušenog betona u fontane, te da se uz uređenje hortikulture izvode završni radovi na pothodnicima. Svi radovi odvijaju se prema terminskom planu.

Uz zahvalu radnicima koji su zadnja tri vik-enda na gradilištu HBZ-a radili bez prestanka, gradonačelnik ih je počastio ručkom.

Fontane u pogonu već 16.prosinca

zagreb.hr07.prosinca 2012. ZG info 09

Ponukan teškom gospodarskom situacijom zbog koje mnoge obitelji jedva sastavljaju kraj s krajem, a vođen principima solidar-nosti i socijalne pravednosti, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić je uputio Grad-skoj skupštini Prijedlog novog sustava par-ticipiranja u troškovima financiranja bo-ravka djece u dječjim vrtićima i jaslicama. Uz ideju vodilju koja je poznata – teret krize rasporediti što racionalnije i pravednije, vodeći računa da obitelji s najnižim primanjima plaćaju najmanje, a oni koji imaju više da i plaćaju više, princip je po kojemu je gradonačelnik, prema prosječnom mjesečnom prihodu po članu zajedničkog kućanstva (ostvarenom u pre-thodnoj godini), predložio sljedeće raspone participacija u cijeni vrtića: četveročlana obitelj s prihodima do 10.000 kuna, što po jednom članu iznosi 2.500 kuna plaćala bi 150 kuna za 10-satni program vrtića, četveročlana obitelj s ukupnim prihodima od 10.000 do 14.000 kuna 300 kuna, obitelj s ukupnim prihodima do 18.000 kuna plaćala bi 450 kuna, a oni s prihodi-ma većim od 18.000 kuna cijenu od 600 kuna. Privatnim i vjerskim vrtićima osigurat će se sred-stva za redoviti 10-satni program predškolskog odgoja, odnosno program kraćeg trajanja za djecu s teškoćama u razvoju, po upisanom djete-tu s prebivalištem na području Grada Zagreba. Riječ je o iznosu, koji je jednak iznosu za gradske

Novi sustav participiranja u troškovimaGradonačelnik predlaže nove cijene vrtića i jaslica

vrtiće, a to je od 1.300 do 1.750 kuna po djetetu, ovisno o prihodovnom razredu pojedine obitelji. Prilikom utvrđivanja participacije roditelja ističe se kako je za mlade obitelji predloženo da se ost-vareni prihodi u prehodnj godini umanje za iznos poreza i prireza, rate stambenog kredita za prvu nekretninu te najamninu za potrebe stanovanja. Istaknuto je kako i dalje ostaju dodatne olakšice u plaćanju redovitoga programa za roditelje djece s prebivačištem na području Grada Zagre-ba, pa tako vrtić besplatno pohađaju djeca inval-

ida s invaliditetom 100 i 90 posto te treće i svako daljnje dijete iste obitelji u redovitom programu. Tako bi roditelj čija obitelj koristi pravo za stal-nu novčanu pomoć u sustavu socijalne skrbi plaćali 20 posto, roditelj invalid s invaliditetom 80 do 60 posto plaćali bi 50 posto dok bi 75 posto plaćao samohrani roditelj, roditelj s inva-liditetom 50 posto i manje te roditelj čije dijete iste obitelji polazi redoviti program.

Izvor: www.zagreb.hr

Arkadija - nova knjižara Školske knjigeNa glavnom zagrebačkom trgu otvorena je knjižara Arkadija, 27. knjižara Školske knjige koja će na dvije etaže građanima nuditi preko 30.000 domaćih i stranih izdanja, Apple proiz-vode, a imat će kutak za djecu, turistički kutak sa suvenirima i izdanjima o ljepotama Hrvatske za domaće i strane turiste, te prostor za pro-mocije. Uz čestitke svima koji su doprinijeli ot-vorenju Arkadije, knjižaru je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pozvavši građane da je posjete i uživaju u njezinom bogatstvu. Na svečanosti otvorenja uzvanicima su se ob-

Uz mnoštvo sadržaja zanim-ljivih djeci, odraslima i svim fanovima lego kockica, igra-onica u Rusanovoj 8, koja je nastala u sklopu djelovanja LEGO Kluba Kockice, osim izložbi organizira i druženja te razne radionice za sve uz-raste. U nedjelju, 2. prosinca od 16 do 19 sati organiziran je dan otvorenih vrata i tu-lum povodom otvorenja.

U grad je “stigla” nova igraonica Zagreb.hr možete dobiti na sljedećim lokacijama:

-Glavni kolodvor -Importane Centar -Autobusni kolodvor -Okretište Črnomerac -Okretište Dubrava -vozila ZET-a -Domovima zdravlja i bolnicama-knjižnicama Grada Zagreba

Svakog drugog petka od 8-12 sati:

Također i u :

ratili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš i predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, koji je posebno zahvalio gradonačelniku na tome što je na glavnom gradskom trgu mjesto dobila upravo knjižara. Kako se čulo, ime Arkadija nije odabrano samo zbog zvučne privlačnosti, već zbog toga što je prepuno povijesnih i kulturnih značenja, katkad i proturječnih, koja povezuju svijet grčke i rim-ske antike, europske renesanse i, u smislu koji nam je najbliži, hrvatske književnosti, sve do modernih vremena. Izvor: www.zagreb.hr

Arkadija - nova knjižara Školske knjige

ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr07.prosinca 2012

Jedna od najsigurnijih četvrti danasGORNJA DUBRAVA

Područje četvrti Gornja Dubrava reljefno je vrlo raznoliko, iako najveći dio zauzimaju ob-ronci Medvednice, ispresjecani dolinama pod-sljemenskih potoka Trnava, Čučerska Reka i Branovec. Oduvijek rezidencijalna četvrt ili ‘’spavaonica’’, tijekom druge polovice prošloga stoljeća se ‘’budi’’, postaje prepoznatljiva po karakterističnim gospodarskim aktivnostima i mijenja svoj izgled. Tridesetih godina prošloga stoljeća prostor današnje Gornje Dubrave praktički nije bio nastanjen, a velikim je dijelom bio prekriven hrastovom šumom pa otuda i ime Dubrava. Danas je to područje guste stambene gradnje, individualne i kolektivne, a koliko se taj prostor razvio i popularizirao kroz godine, svjedoči podatak koji doznajemo u Gradskoj četvrti – na prostoru gornje i donje Dubrave 1941. godine živjelo je najviše 4000 stanovnika, dok danas ta brojka raste i do 120.000.

Zelena oaza nedaleko gradaGornja Dubrava - ‘’zelena oaza koja više nije daleko od grada’’, kako ju je opisao predsjednik Vijeća Gradske četvrti Petar Tanić, zeleni je kvart koji je u svojoj velikoj površini prekriven šumom, uz stara urbana naselja te Klaku i Studentski grad koji su isprepleteni zelenilom.Dolinama četvrti protežu se najvažnije promet-nice tog dijela grada, a te mnoge ceste, prven-stveno one u centru, ove godine su uređene. S asfaltiranjem i uređivanjem Gornje Dubrave nastavlja se i dalje, doznajemo iz Gradske četvrti. ‘’Ove godine smo puno surađivali sa Zrinjevcem, uredili smo 15-ak igrališta s novim spravama, osvježili smo urbani dio Dubrave, parkovi su ‘’šareniji’’, ljepši, a posadili smo i 20 novih stabala na ulici Klin’’, rekao je predsjednik Vijeća Petar Tanić ističući brigu o zelenilu u četvrti koju vodi. Zašto se ove godine nije moglo graditi, kada je riječ o vodi i kanalizaciji, Tanić objašnjava: ‘’Promijenio se način izgradnje. Od ove godine moramo imat projektne zadatke, građevinske dozvole i projekte. Mi moramo projektirati da bi drugi gradili, tako da smo ove godine velik dio vodovodne i kanalizacijske mreže isprojektirali pa možemo najaviti da će iduće goditi primat biti na njenoj izgradnji’’.

Što se tiče samog rada i funkcioniranja Grada Za-greba, gospodin Tanić komentira: ‘’Ja kao pred-sjednik Vijeća nemogu biti zadovoljan. Držim da neke stvari funkcioniraju presporo, gradski uredi presporo odgovaraju. Mislim da bi se tre-bali malo ažurnije baviti gradskim četvrtima jer mi smo temelj Grada Zagreba, a koliko dobro funkcioniraju gradske četvrti toliko će dobro funkcionirati i Grad Zagreb’’, naglasio je imajući vjeru da će iz malog proračuna, koji je nešto više od 11 milijuna kuna, napraviti dosta toga, uz želju da on bude veći jer problema i ambicija je puno. Od onog ostvarenog, Tanić ističe: ‘’Naj-ponosniji smo na projekt izgradnje vrtića Kolibri u Novoselcu. U vrtić za tri odgojne skupine, koji se u proračunu malih komunalnih akcija vuče već tri godine, upisano je 68 djece te su time smanjene liste čekanja’’. No, tu Gradska četvrt ne misli stati. Početak izgradnje dječjeg vrtića u Čučerju također za tri odgoje skupine je već dogovoren. Predsjednik Vijeća najavljuje izgrad-nju zgrada, gradskog trga, jedne osnovne škole i vrtića, a sve to u sklopu projekta Dubrava Centar. ‘’Sad radimo na donošenju prostornog plana Dubrava Centar kojem se jako veselimo jer će dati neke nove obrise Dubrave. U potezu od Kulturnog centra Dubrava do ulice Klin, cijela tržnica i prostor oko nje, po tom planu dobit će jedan urbani štih’’, rekao je Tanić najavljujući centar. ‘’Kad sve to realiziramo, imat ćemo jedan visoko urbani prostor u Gornjoj Dubravi koje će biti gradsko središte samo za sebe’’, naglasio je.

Građani daju savjete

Iz Vijeća Gradske četvrti navode kako i svaki mali problem njihovih stanovnika, poput rezanja živice, u dosta slučajeva sami građani, s kojima su u svakodnevnom kontaktu, javljaju pa i daju savjete. ‘’Mi svaki problem pokušavamo odraditi

i staviti u plan malih komunalnih akcija’’ rekao je Tanić te istaknuo da ako to ne mogu sami napraviti, građane upućuju na ‘’prave adrese’’ ili temeljem njihova traženja, traže to isto Grad Za-greb. Od onih nešto većih problema u Dubravi navode se kapitalni problemi koje Vijeće Grad-ske četvrti ne može samo riješiti jer nema toliki proračun. Primjer je sportska dvorana Granšina i problem zemljišta na kojem se ona nalazi. Tanić objašnjava: ‘’Sad smo krenuli u jednom drugom pravcu, pokušat ćemo sportsku dvoranu naprav-iti preko ceste, preko puta škole s podzemnim ili nadzemnim tunelom i rješiti problem osnovne škole Granšina, koja je nažalost jedna od tri škole u gradu Zagrebu koja nema dvoranu’’. U velike kapitalne projekte ubrojani su produžetak Oporovečke ulice do Dubca, koja će biti prometna žila kucavica Dubrave, nova zgrada XII. Gimnazije te mega pro-jekt - dvorana s bazenom pokraj športsko rekreativnog centra Klaka za koji projekt već postoji, a pitanje zemljišta se rješava. ‘’Sada samo čekamo Grad da izdvoji sredstava da se ta dvorana napravi’’ rekao je predsjednik Vijeća i dodao: ‘’Takav jedan objekt koji je potreban, u ovom istočnom dijelu Zagreba, Gornja Du-brava, Donja Dubrava i Sesvete, ne postoji’’. U zadnjih 20 godina u podsljemenskom dijelu broj stanovnika se udvostručio, a Tanić ističe: ‘’s komunalnom infrastrukturom i s relativno malim proračunom, to doseljavanje nismo uspjeli prati-ti, zato sam više puta apelirao da se proračun za četvrti Gornje Dubrave sa Sesvetama poveća’’. Dodao je: ‘’Dubrava je zadnjih 15, 20 godina promijenila lice, a ja sam kao predsjednik vjeća strašno na nju ponosan’’.Nazivajući Gornju Du-bravu lijepom oazom za život, Tanić poziva apso-lutno sve koji se žele maknuti od gradske vreve da dođu u Gornju Dubravu: ‘’Pa iako je Dubrava nekad bila na lošem glasu, mi svakodnevno raz-bijamo predsrasude’’ zaključuje Tanić

Petar Tanić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava

zagreb.hr07.prosinca 2012. ZG info-gradske četvrti 11

Zelenilo s divljom izgradnjom i priključcimaDONJA DUBRAVA

Područje Donje Dubrave, koji je karakteristično ravnog i nizinskog relje-fa, predstavlja u značajnoj mjeri zaokružen i geometrijski pravilan teri-torij. S povećim predjelima šuma i polja na čitavoj jugoistočnoj polovici (Čulinečina, Retkovčina, Laz, Krčevina), četvrt obrubljuju donji tokovi dvaju potoka, na istoku Trnave i na zapadu Štefanovca.Sve do četrdesetih godina 19. st. na tim prostorima nema ni jednog stanovnika. Njen veliki razvoj svjedoči raskrčivanje i nastanjivanje Dubrave, koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće. To je bilo nekada, dok je danas njena veličina neusporediva pa je tako u proteklom mandatnom razdoblju, od 2000. do kraja ove godine iz proračuna Donja Dubrava dobila otprilike 24 milijuna. ‘’U protekle četiri godine, zbog nerealizacije malih komunalnih ak-cija, izgubili smo jedan proračun i to moram sa žaljenjem istaknuti’’, kaže predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava Zdravko Žvorc. ‘’Ove četiri godine mi smo praktički radili sa tri proračuna’’, dodao je. Problem Žvorc prije prije svega vidi u javnoj nabavi, koja apsolutno ‘’šepa’’. Krivicu vidi u javnoj nabavi koju naziva inertnom, iako vjeruje da dobar dio krivice nose i gradski uredi koji rade s gradskim četvrtima, a prema ko-jima bi trebali biti ažurniji. Od projekata koje isplaniraju, u gradskoj četvrti navode kako bi bilo idealno kada bi se sve ostvarilo, no to nije moguće. ‘’Sa 27. studenim realizacija nam je na gotovo 90 posto, a imamo još četiri velike akcije Zagrebačkih cesta’’, rekao je Žvorc i istaknuo da su upravo na dan kada smo vodili ovaj razgovor, 30. studenog, dobili obećanje gospo-dina Gospodčića da će do kraja godine Zagrebačke ceste realizirati svoje aktivnosti u 100- postotnom izglasu.Uz dobru suradnju sa Zrinjevcem koji, kako Žvorc ističe, ‘’uvijek izrealiziraju 100 posto’’, kao najaktualniji problem ističe legalizaciju priključaka na vodo-vod i odvodnju u starom Retkovcu. ‘’Građani su podnijeli zahtjev, dobili su ugovore koje im mi „štopamo“ da ih ne potpisuju jer imamo obećanje od vodovoda i odvodnje da ćemo prilikom većeg broja akcija dobiti popust od kojih 30 posto’’, objašnjava Žvorc i dodaje: ‘’To prema izjavi direktora Poljaka stoji na stolu gospodina Čovića i čeka njegovo odobrenje’’. ‘’Nesretna Osnovna škola Čulinec - Trnava’’ kako ju predsjednik Vijeća na-ziva, prvi je put spominjana 1947. godine, a još ‘’i dan-danas mi sanjamo o toj školi’’. Nastavlja dalje pa kaže kako su „zahvaljujući Uredu za strate-gijsko planiranje i gospođi Veselić Bruvo došli do kraja priprema za otkup zemljišta, primakli se kraju. Treba možda još dvije parcele rješiti. Grad-ski ured za imovinu radi na jednoj jedinstvenoj parceli koja bi obuhvatila školu. Nadam se da će u sljedećem mandatnom razdoblju biti otkupljeno, napravljeni idejni projekti, plaćeni komunalni doprinosi i da će ta škola na-pokon krenuti’’.Donja Dubrava ‘’muku muči’’ i sa zgradama mjesne samouprave. ‘’U mom mandatu izgubili smo dvije zgrade mjesne samopurave, jedna je u Don-joj Dubravi, ona je izgorila i nije za uporabu, a javili su se i vlasnici koji traže povrat zemljišta na koje glasi ta parcela. Druga je u Resničkom Gaju,

koja je u sklopu te velike parcele vraćena vlasnicima. To se mora riješiti kako bismo omogućili rad i komunikaciju s ljudima’’ istaknuo je pred-sjednik Vijeća. Žvorc dalje navodi: ‘’Prema podacima koje sam dobio od ravnateljica naša dva vrtića ‘Jabuka’ i ‘Ivana Brlić Mažuranić’, ove godine u Donjoj Dubravi ostalo je neupisano oko 160 djece. Obzirom da je naš gradonačelnik rekao kako nema nijedno neupisano dijete, pozivam ga da dođe i vidi da li je i kod nas to slučaj’’.Vijeće je pokrenulo inicijativu da se uz dječji vrtić ‘Jabuka’ napravi novi objekt s dvije, ili tri grupe, a Žvorc komentira: ‘’Na dobrom smo putu da dobijemo suglasnost gradskog Ureda za zdravstvo na čijem bi terenu to gradili’’. Dodao je i kako sve pada na Vijeće gradske četvrti dok u nekim drugim četvrtima veći dio posla odrađuje gradski ured.

Kao jedan od problema te zagrebačke četvrti ističe se i ulica Kneza Bra-nimira i željeznička pruga koja cjepa četvrt na dva dijela. ‘’Pothodnik u Čulincu palijativno je rješenje koje ne može progutati sve’’, rekao je Žvorc i istaknuo da je najveći problem prijelaz Osječka ulica-ulica Kneza Bra-nimira i Prva Trnava.Od gospodina Žvorca smo doznali i kako je naprav-ljeno mjerenje opterećenosti tog prijelaza: ‘’U ukupno 17 sati mjerenja, od 5 ujutro do 22 sata navečer prebrojano je 160 vlakova koji su prešli tim prijelazom, prijelaz je bio osam i pol sati zatvoren za promet (dok su vlakovi prolazili), a u tij je osam i pol sati prijelaz prešlo oko 9500 automobila. Dakle, ako to pomnožimo sa sedam dana u tjednu, dobi-jemo cifru od 65.000 automobila. Mislim da nema prijelaza u Hrvatskoj koji je toliko opterećen’’. Kako se ističe, mjerenjem se samo htjelo uka-zati koliko je prijelaz zapravo opterećen. ‘’Postoji nekoliko tehničkih rješenja, no sada pokušavamo naći sugovornika od strane HŽ-a’’, dodao je Žvorc. Četvrt koja nema doma za umirovljenike, nedostaju dječja igrališta i sportski objekti, bolja povezanost sa središtem Dubrave, bori se i s problemom legalizacije. ‘’Posebno dio starog Retkovca, južni dio Trnave pa i centralni dio ima niz objekata koji su građeni bez dozvola’’, navode iz Gradske četvrti i zaključuju: ‘’Premalo radimo na iznalaženju olakotnih okolnosti za ljude koji te legalizacije neće moći platiti’’. Rubna gradska četvrt prepuna je zelenila, ali čini se i divljom izgradnjom, priključcima na plinovod i nerješenim imovinsko pravnim odnosima.U planu izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture za 2013. godinu nalazi se nekoliko projekata: raskrižje Branimirova – Osječka – Prva Trna-va, izgradnja studije i tehnička dokumentacije te raskrižje ulice Kneza Branimira i III. Retkovca. Iz gradske četvrti se ističe želja da Grad Zagreb konačno pristupi provođenju urbanističko - arhitektonskog natječaja za uređenje trga u Cerskoj ulici, tzv. starog placa.

Petar Tanić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava

Zdravko Žvorc, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Donja Dubrava

Četvrt s najopterećenijim prijelazom

aktualno12 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Grijanje u šest gradova poskupljuje do 38,5 posto

HERA ipak odobrila poskupljenje

Nakon višemjesečnih najava konačno je donesena odluka o povećanju cijena usluga HEP-Toplinarstva. Riječ je o grijanju putem toplinarskog sustava u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru. Odluku o poskupljenju donijela je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a na snagu bi trebala stupiti osam dana nakon objave u Narodnim novinama koja se očekuje u roku od nekoliko dana.

Najveće poskupljenje u Samoboru, najmanje u

OsijekuGrađani tih šest gradova tako bi trebali plaćati između 19 i 38 posto skuplje grijanje. Najveće poskupljenje, od 38,5 posto, tako će pretrp-jeti građani Samobora, dok će u Osijeku cijena grijanja porasti za 19,2 posto. U konkretnim brojkama, za stan od 65 četvornih metara Zagrepčani će godišnje za grijanje trošiti 800-tinjak kuna više, dok će cjenovni udar biti najžešći u Velikoj Gorici – čak 1910 kuna godišnje. Ovo je poskupljenje konačno jer na temelju novog Zakona o energiji tijela lokalne samouprave više nemaju mogućnost utjecaja na cijenu HEP-ova toplinarstva. Kako je objasnio direktor HEP-Toplinarstva Rob-ert Krklec, ovo poskupljenje izravna je posljedica činjenice da su ener-genti, a najviše plin, u zadnje tri godine poskupjeli gotovo sto posto, dok je cijena topline ostala ista. „Na troškove goriva otpada 75 posto naših ukupnih rashoda. Rast cijene energenata rezultirao je time da je toplinarski sektor u Hrvatskoj od 2008. do danas akumulirao gubitke od milijardu kuna. To više nismo mogli izdržati, a iako će nam ova posku-pljenja omogućiti novih 200 milijuna kuna godišnjih prihoda, to neće biti dovoljno da bi dosegnuli profitabilno poslovanje“, izjavio je Krklec.

Veći računi već u siječnjuPrema njegovim riječima, HEP-Toplinarstvo i uz ovo poskupljenje sljedeće godine očekuje da će ostvariti gubitke od 370 milijuna kuna u 2013. godini. Uz 470 milijuna kuna gubitaka iz ove godine te stotine milijuna iz prethodnih godina evidentno je da je financijsko stanje u tvrtki teško. Krklec kaže da u budućnosti taj minus misle smanjiti ula-ganjima u povećanje efikasnosti, smanjenje gubitaka u mreži te razvoj novih usluga kojima bi prihodi bili povećani. Također, u Sisku i Osijeku situacija će se popraviti nakon što budu izgrađeni planirani novi blo-kovi tamošnjih termoelektrana. Ipak, teško se oteti dojmu da bi za sta-bilizaciju HEP-Toplinarstva uskoro moglo zatrebati i još jedno posku-pljenje. Građanima će prvi veći računi stići već u siječnju.

Poskupljenje po gradovimaProsječno godišnje povećanje cijena toplinske energije u odnosu na sadašnje cijene za kategoriju kućanstva za gradove iznosi: Za-greb(26,0%), Osijek(19,2%), Sisak(37,4%), Velika Gorica(38,3%), Samo-bor(38,5%) i Zaprešić(37,7%), izvijestili su iz HEP Toplinarstva.

Na gradskim ulicama uskoro će voziti više od 200 novih taksista. Natječaj za davanje dozvola u završnoj je fazi, čeka se samo potpis gradonačelnika Milana Bandića, a najviše dozvola zatražili su Eko taxi, Taxi Cammeo i Ra-dio Taxi. Mijo Bezer iz Gradskog ureda za promet potvrdio je da je na natječaj stiglo 218 prijava, tvrtki, ali i pojedinaca- obrtnika, a traži se 556 dozvola. Udruženje taksista Radio Taxi zatražilo je najviše dozvola, njih ukupno 200, a zasad ih je na ulicama tisuću. „ Primili smo 200 zahtjeva za priključenje u udruženje, a ti obrtnici traže dozvole od Grada. Ako je natječaj raspisan za ovu određenu brojku, mislim da bi se toliko dozvola trebalo i podijeliti“, kaže Željko Petković iz Udruženja.Iz tvrtke Taxi Cam-meo također traže brojne dozvole, njih 123, a zasad rade s njih 76. Pri-jevoznici Eko taxi traže 70 novih dozvola, a s njih 35, koliko ih zasad ima-ju, najjeftiniji su taksisti za kratku vožnju u gradu. Start stoji 8,80 kuna, a svaki dodatni kilometar stoji pet kuna.

Uskoro još 200 taksija u gradu

zagreb.hr07.prosinca 2012. aktualno 13

Modna revija za pomoć samohranim roditeljimaPoslovne žene na reviji „Žene za žene“

U sklopu projekta Žene za žene, u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade u srijedu 28. stude-nog održana je humanitarna modna revija, na kojoj su uz najpoznatije hrvatske manekenke, modele renomiranih talijanskih brandova nos-ile i ugledne poslovne žene.Sandra Mihelčić, Branka Panić, Darija Sinjeri, Inga Lalić, Mirjana Šlat, Silvana Šestan i Stella Ćorić Čapo svojim iskorakom u svijet mode oduševile su prisutnu publiku i tako podržale ovaj humanitarni projekt od kojeg će prikuplje-na novčana sredstva biti donirana Udruzi samo-hranih roditelja Let.Modna kuća PerVoi, glavni organizator događanja predstavila je najnovije kolekcije talijanskih modnih brandova Clips, Beatrice.b, Volpato i Ermanno Scervino, namijenjene up-ravo samosvjesnim, poslovnim ženama koje uz svakodnevne radne obaveze, u svakom tre-nutku žele biti decentno dotjerane, elegantne i moderne.Nakon revije održana je bogata tombola, putem koje su se prikupljale donacije za Udrugu samo-hranih roditelja Let, koja organizira besplatne pravne radionice za pomoć djeci i roditeljima

u ostvarivanju njihovih prava. U Hrvatskoj je ukupno 188.000 samohranih roditelja, od čega je 156.000 majki s djecom i 32.000 očeva s djec-om. Svaka peta obitelj u Hrvatskoj je obitelj o kojoj skrbi samohrani roditelj.U zabavnom dijelu večeri nastupila je poznata pjevačica Ivana Banfić koja je svojim “ženskim repertoarom” oduševila prisutne, a program ti-jekom večeri vodila je Uršula Tolj.Želja organizatora je da ovaj događaj postane tradicija i da se tim putem potakne i osnaži

žene da ostvare svoj puni potencijal. “Želimo da znaju da nisu same. Spremne smo pomoći i želimo sudjelovati u akcijama koje će samo-hranim roditeljima pomoći u teškim životnim okolnostima u kojima se nalaze”, izjavila je Ber-narda Petković, vlasnica modne kuće PerVoi i glavna organizatorica projekta Žene za žene.

Plemenite namjere ispred svega“Lijepo je kad se plemenite namjere udruže s pozitivnom ženskom energijom, jer je tada sve moguće. Izuzetno zadovoljstvo mi je bilo podržati inicijativu za pokretanjem ovog pro-jekta i s obzirom na uspjeh koji je već ovo prvo humanitarno događanje polučilo, nastavljamo dalje. Nakon revije dobile smo i poziv iz Splita za organiziranjem sličnog događanja u Dalmaciji, što je samo još jedan pokazatelj da smo na pra-vom putu. Trud koji ulažemo uvijek je nadjačan

osjećajem zadovoljstva i zahvalnosti za pomoć koju smo pružili i to je ono što ćemo i ubuduće činiti”, u ime poslovnih žena koje su sudjelova-le u projektu Žene za žene izjavila je Branka Panić, predsjednica Uprave Medijske mreže. Modno događanje svojim su dolaskom podržali brojni uzvanici, među kojima su bile H.E. Louise LaRocque, veleposlanica Kanade, H.E. Emanu-ela D’Alessandro, veleposlanica Italije, Natalija Vorobjova, ruska glumica i književnica, Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK, Željka Antunović, saborska zastupnica Margareta Mađerić i Ružica Šimunović i mnoge druge. Projekt su podržali brojni sponzori i pokrovi-telji: Autocentar Baotić, Lavazza, Zdjelarević vi-narija, Decleor, draguljarnica Marquise, Medijska mreža, Business Media Group, Reforma, Lucas Intertrade, PerVoi boutiques, Ženska posla, Illa-masqua i drugi.

Knjižnica Jelkovec otvara svoja vrataKnjižnice grada Zagreba 7. prosinca svečano otvaraju vrata Knjižnice Jelkovec, ogranka Knjižnice Sesvete i obilježavaju 105. godišnjicu Gradske knjižnice. Knjižnica Jelkovec prva je zgrada u Zagrebu izgrađena za narodnu knjižnicu. Knjižnica je opremljena suvremenom knjižničnom i informatičkom opremom pa će s vremenom zasigurno postati omiljeno mjesto okupljanja mnogobro-jnim građanima jer će im znanje, kultura i zabava postati nadohvat ruke. Pre-listavanja novina i časopisa, sudjelovanja u kulturnim programima, korištenje interneta, posudbe, gledanje i slušanje filmova i glazbe, programi pričaonica i radionica za najmlađe, samo su neka od događanja koja će knjižnica nu-diti svojim posjetiteljima. Na četiri etaže uglavnom otvorenog i prozračnog prostora, u bogatoj listi usluga i fondova svatko će moći pronaći svoj kutak i interes. Gradonačelnik Zagreba svečano će otvoriti Vrata Knjižnice Jelkovec svečano će otvoriti gradonačelnik Milan Bandić, u petak 7. prosinca, dok od ponedjeljka 10. prosinca Knjižnica očekuje svoje prve korisnike.

aktualno14 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Odlazak “hrvatskog proljećara”Preminuo Dragutin Haramija

Od Dragutina Haramije, političara, jednog od utemeljitelja i člana predsjedništva Hrvatske narodne stranke (HNS), na zagrebačkom Krema-toriju oprostili su se članovi obitelji, HNS-a te mnogi prijatelji i poštovatelji. Dragutin Haramija preminuo je u srijedu, 28. studenoga, u 90. godini.Opraštajući se stranačkog kolege i osobnog prijatelja, predsjednik HNS-a Radimir Čačić rekao je da je Haramija za života uživao nepodijeljeno i neu-pitno poštovanje svih.“U kriterij ocjene ljudi i politike, poštenja i časti Drage Haramije ugrađena je bila svijest o ogromnoj odgovornosti ljudi u politici. Dobrota, skrom-nost, mirnoća uz istovremeno jasan i čvrst stav o suštinskim pitanjima, nepokolebljiv karakter kao i sposobnost stalnog traganja i prepoznavanja te podrška novom i boljem zadržao je do zadnjih dana”, kazao je.Istaknuvši Haramijinu ulogu u Hrvatskom proljeću, Čačić je rekao da 1971. godine, kao ni mnogi drugi, nije izabrao poslušnost niti kompromis bez obzira na formu izricanja stavova te je bio svjestan jedinstvenog trenutka i nužnosti otvaranja hrvatskog pitanja.“Mi danas znamo da je ‘71. bila pretpostavka novog ustavnog poretka i temelj za uspostavu Hrvatske države danas”, naglasio je Čačić. Napominjući da je Haramija bio i dugogodišnji gradonačelnik Rijeke i počasni građanin Primorsko-goranske županije, predsjednica Županijske organizacije HNS-a Primorsko-goranske županije i saborska zastupnica Nada Turina Đurić podsjetila je na njegove riječi da mu je šest riječkih go-dina, od 1963. do 1969. godine, bilo najljepše razdoblje nakon djetinjstva.“Razlog tome nije bila njegova funkcija, nego podneblje i kraj kojem je pripadao, suradnici i okruženje u kojem je radio kao riječki gradonačelnik”, rekla je Turina Đurić.Istaknula je i da je Haramija, dok je bio predsjednik hrvatske Vlade u vri-jeme Hrvatskog proljeća, započeo izgradnju autoceste od Zagreba do Kar-lovca kako bi što bolje povezao Zagreb sa Rijekom i Splitom, što je bila njegova velika zasluga.Prije početka ispraćaja u počasnoj straži pored lijesa bili su predsjednik HNS-a Radimir Čačić, potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan

Vrdoljak, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i župan Varaždinske županije Predrag Štromar te predsjednik saborskog Kluba zastupnika HNS-a Jozo Radoš.Dragutin Haramija rođen je 1923. godine u Čavlima pokraj Rijeke. U vri-jeme dok je bio predsjednik hrvatske Vlade 1970. Haramija je započeo izgradnju autoceste od Zagreba prema Karlovcu, s namjerom da se Hrvatska napokon poveže s Rijekom i Splitom. Iduće godine reformska politička garnitura u Hrvatskoj je smijenjena, autocesta je ipak došla do Karlovca, ali tu je i stala. Godine 1971. Haramija se priključio Hrvatskom proljeću, a nakon njego-vog sloma prisilno je umirovljen i, s manje od 50 godina, potpuno izoli-ran od javnosti. Godine 1990. zajedno s ostalim hrvatskim proljećarima, Savkom Dabčević Kučar, Mikom Tripalom, Srećkom Bijelićem i Krešimirom Džebom, izašao je iz ilegalnosti i postao je jedan od osnivača HNS-a u ko-jem je obnašao visoke političke dužnosti.

Utrka stepenicama na vrh Zagrepčanke

U subotu, 15. prosinca u poslovnoj zgradi Zagrepčanka u Savskoj cesti 41, s početkom u 11 sati po prvi put u Hrvatskoj održat će se utrka ste-penicama od prizemlja do zadnjeg kata zgrade. Utrka će se odigrati po uzoru na najpoznatiju is-tovrsnu utrku na svijetu koja se održava u New Yorku pod nazivom ‘Empire State Building Run-Up’.Sudionici utrke će morati svladati čak 512 stepenica i pri tome se popeti na 26. kat. One najbrže u cilju se ocekuju za 5, 6 minuta dok će

svi rekreativni sudionici imati vremena koliko im treba 10, 20 ili 30 minuta.Obzirom na kapacitet stubista, broj sudioni-ka je ogranicen na 250, a sudjelovanje će se naplaćivati 50 kuna. Najbrži po starosnim kat-egorijama osvojit će prekrasne pehare dok ce svi sudionici dobiti suvenir koji ce ih podsjećati na utrku, koju organizira udruga Aktivan zivot uz potporu Gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba.

Vodeća kartična kuća u Hrvatskoj PBZ Card tržištu je predstavila najnoviju American Express karticu u svome portfelju – American Express Gift Card. To je prva prepaid kartica u American Express portfelju PBZ Carda. Ova kartica nudi sigurniju i praktičniju kupnju od gotovine te bolju financijsku kontrolu nad malim kupnjama koje su tradicionalno plaćane gotovinom.Namijenjena za darivanje u raznim prigo-dama poput blagdana, praznika, rođendana i drugih, ova kartica predstavlja idealan izbor za darivanje drage osobe. American Express Gift Card namijenjena je obazrivim i vrlo pažljivim darovateljima koji žele pokloniti nezaboravan dar. Darovana osoba ima mogućnost izabrati točno ono što želi.

Nova American Express Gift Card

1

zagreb.hrPRILOG

Vodič za jednostavne blagdane

07. prosinca 2012.Darivanje

Manje trošite a više volite!Courtney Carver, autorica bloga Be More With Less u kojem piše prijedloge kako uvesti mini-malizam u svoj život, savjetuje čitatelje kako pojednostaviti sve aspekte svakodnevice. Od toga kako uštedjeti i živjeti bez dugova, kako biti zdraviji i živjeti s manje stresa pa sve do sav-jeta kako imati više vremena i manje stvari te više sreće i manje obaveza. Postala je poznata po Projektu 333, tijekom kojeg je u tri mjeseca nosila samo 33 odjevna predmeta s ciljem da smanji svoju kompletnu garderobu i pojed-nostavi svoj život. Courtney je napisala vodič za jednostavne blagdane koji bi nam trebao pomoći da nakon 1. siječnja 2013. godine ne ostanemo zbunjeni, iscrpljeni, debeli i praznog bankovnog računa. Radost možemo pronaći i u jednostavnim dijelovima ove blagdanske sezone.

1. NovacVjerojatno nemate viška novca za trošenje. Poštujete to i nemojte trošiti više nego što imate ili trebate. Možda kod kupovine poklona za ljude koje volite želite prijeći granicu na kreditnim karticama, ali umjesto toga dajte im sebe. Manje trošite, a više volite!

2. HranaMožda mislite da vam jedan obilan obrok pun masnoća neće naštetiti, ali istraživanja pokazuju da se nakon punomasnog jela krvne žile stežu i razina triglicerida raste što doprinosi riziku za srčani udar. Previše alkohola može uzrokovati srčanu aritmiju i povećava rizik od padova i prometnih nesreća. To ne znači da ne smijete uživati u svojim omiljenim jelima. Počnite juhom i salatom pa nećete doći u napast natrpati tanjur manje zdravim namirnicama. Zapamtite da hranu i piće koji su specifični za

blagdane, možete jesti bilo kad tijekom godine. Ne morate u jednom mjesecu pojesti hranu koja bi mogla biti dovoljna za dvije godine. Manje jedite, a više živite!

3. DomjenciU prosincu je više domjenaka i zabava nego u bilo kojem drugom mjesecu. Domjenci na poslu, obiteljske večere i druženja mogu biti zabavni, ali i naporni. Ako volite provoditi vrijeme na domjencima, prihvatite svaki poziv. Ali, ako oni nisu vaš omiljeni način zabave, odaberite jedan ili dva i zahvalite se i odbijte sve ostale. Možete se krat-ko pojaviti na domjencima. Ponesite bocu vina ili kolače, kratko se družite i rano otiđite kući. Ako sami priređujete zabavu, zamolite goste da ponesu hranu. Samo zato jer ste domaćin, ne znači da se ne smijete opustiti i provoditi vrijeme s gostima. Manje se zabavljajte, a više odmarajte!

4. UkrasiAko imate više kutija s blagdanskim ukrasima nego ste imali kutija kad ste se uselili u kuću, vjerojatno imate više stvari nego što vam treba. Blagdani su zabavni i bez previše ukrašenog doma. Vaš dom je vaše utočište, mirna soba posvećena blagdanu koji slavite ljepše izgleda od žaruljica i natrpanih površina. Božićno drvce okitite ukrasima koji imaju značenje, svijećama i zelenilom. Nemojte svako prazno mjesto u kući natrpati figuricama Djeda Božićnjaka, ili sobova samo zato jer ih imate. Više ćete uživati u blagdanima ako manje ukrasite stan. Ako ste prijašnjih godina primijetili da ste jedva dočekali da maknete blagdanske ukrase, pokušajte ove

godine koristiti manje. Poklonite višak stvari. Uživajte u manje stvari i više veselja.

5. OdjećaNe trebate novu odjevnu kombinaciju za svaki blagdanski domjenak i definitivno ne trebate vestu sa slikom božićnog drvca, pingvina i patuljaka. Ponekad trošimo više na ono što nosimo samo da bismo nekoga zadivili, a za-pravo nitko neće primijetiti ako odjenemo istu odjeću dva puta ili nemamo nokte u istoj boji kao ruž. Odmorite se i nemojte trošiti novac ili vrijeme na nevažne stvari. Manje se fokusirajte na vanjštinu, a više na unutrašnjost.

6. VrijemeBlagdani često zahtijevaju unaprijed određen raspored. Uz školske praznike, domjenke i obiteljska okupljanja, nećete imati vremena za tjelovježbu i za sebe. Nemojte žrtvovati svoje vrijeme, iako je to često najlakše. Sezona blag-dana zahtijeva psihičku i mentalnu energiju pa morate odvojiti vrijeme za sebe. Nemojte preskakati spavanje, jogu, tihe šetnje i sve ono što vam pomaže da se bolje osjećate. Manje radite, a više živite kvalitetno..

7. DaroviDarivanje je uvijek osnovni dio blagdana, a često najmanje važan. Nemojte poklanjati iz krivnje, nemojte koristiti kreditne kartice, zapamtite da ljubav ne možete kupiti, budite zahvalni što je ljudima stalo do vas, koristite reciklirani papir, a ako nećete koristiti poklon koji ste dobili, donirajte ga. Darujte ono što voli osoba koju darujete, a ne ono što se vama sviđa. Dajte manje da biste dali više- umjetnička djela (fotografije, slike), knjige, bonove za well-ness, restorane i tečajeve, vino i čokoladu te donacije u dobrotvorne svrhe.

Utrka stepenicama na vrh Zagrepčanke

PRILOG Darivanje16 zagreb.hr07.prosinca 2012.Izmamite osmijeh pravim daromBožić za geekoveIzmamite osmijeh pravim darom

Iz godine u godinu treba biti kreativan po pi-tanju darova i naravno, ne ponavljati se. Da ne bi u potpunosti ‘promašili’ s pokušajem raz-veseljavanja drage osobe, bitno je razmisliti o nekoliko stvari koje nas mogu odvesti na pravi put. A što ako ta osoba spada u onu posebnu skupinu ljudi koju nazivamo geekovima?

Iako ostavljaju dojam da znaju previše toga o puno tema, ipak, uvijek je ona jedna zanimacija glavna i predmet njihovih razgovora, žudnji i želja, stoga je bitno znati što to strastveno vole. Kada ste taj dio savladali, potrudite se pronaći predmet vezan uz njegovu najveću strast. Prim-jerice, ako je u pitanju geek koji je strastven po pitanju matematike, gotovo bilo koja knjiga vezana uz tu znanost bit će dovoljna, a još ako uspijete priskrbiti i autogram od autora, vaš dar je trenutno od neprocjenjive vrijednosti.

Ručni ili zidni sat, koji god da mu je potrebniji, ali nikako sa uobičajenim načinom pokazivanja vremena, već po mogućnosti da su na njemu binarni, ili primjerice heksadecimalni brojevi.

Kompjuteri, gadgeti…

Društvene igre pomoću kojih ne samo da omogućavaju ugodno ‘trošenje’ vremena s

prijateljima, već i dodatno razvijaju moždane vi-juge. Pogotovo ako koja od njih za temu ima fik-saciju omiljenog vam geeka, sati dobre zabave su zagarantirani. Razbibriga i zabava je osigu-rana ako se odlučite za neku od trodimenzion-alnih mehaničkih igračaka koje satima mogu za-okupirati osobu. Kompjuteri i gadgeti svih vrsta i oblika glavna su zanimacija svakog geeka, stoga bilo koji dio opreme vezan uz njega je dar koji

je uvijek od koristi, pogotovo ako se dizajnom dotiče geekove istinske strasti. Nećete pogriješiti obogatite li i njegovu kolekciju gadgeta sitni-com koja je istovremeno i zabavna i korisna.

Ako je primarna zanimacija vašeg geeka rad u laboratoriju, ili istraživanje čari kemije, efektan dar je šalica koju može svaki dan koristiti, a koja je napravljena u obliku menzure.

Uobičajene blagdanske darove zamijenite korisnima za zdravlje

Živimo užurban način života, svaki dan se susrećemo s novim nezdravim navikama, ali i teško ekonomsko stanje određuje koje proizvode smo u mogućnosti koristiti i u kojoj mjeri. Da biste i ove blagdane razveselili svoje najmilije s darovima koje neće kasnije zamjen-jivati za neke druge, ali i od kojih mogu imati koristi, pripremili smo nekoliko prijedloga za predstojeći božićni shopping.

Ljubitelji slatkiša

Umjesto da trošite novac na skupe uvozne bombonijere i čokolade, predlažemo da se sami okušate u ‘proizvodnji’ slatkiša. Ispecite kekse, ili kolačiće za svoje slatkoljubce, ali pri tome pazite na njihovo zdravlje i nemojte kako je navedeno u receptu koristiti mast, maslac ili ulje, već iste zamijenite s niskokaloričnim mar-garinom.

Zdrava košara

Prilikom uštede na kućnom budžetu, vjerojat-

no ćete prvo s popisa izbaciti hranu organskog uzgoja, jer je takva nažalost i skuplja. Međutim, kao dar za blagdane možete svojim najmilijima izdvojiti novac za košaru s namirnicama organ-skog podrijetla i na taj način im omogućiti da uživaju u zdravom daru

Knjižica s mozgalicama

Koristan dar je i knjižica s mozgalicama kao što su, primjerice, Sudoku, ili kakuro. Osim što su zabavne , ujedno su i trening za mozak u slo-bodno vrijeme.

Zdrava kuharica

Bilo da se radi o specijalitetima Mediterana, koji su idealni po pitanju zdrave prehrane, ili je pak u pitanju vegetarijanstvo ili makrobiotika, zdrava kuharica dar je koji je od dugoročne koristi na zdravlje, ali i poticaj da osoba isproba nešto novo u kuhinji.

Članstvo u fitness ili joga centru

Nema boljeg načina da nekome usadite zdravu naviku redovitog odlaska u fitness centar nego

da ga počastite sa članstvom u istom. Do zdra-vog tijela i u njemu zdravog duha, pravilna i uravnotežena tjelovježba je najkraći i najsig-urniji put.

Zdravi božićni darovi

zagreb.hr07.prosinca 2012. PRILOG Darivanje 17

Svake godine u vrijeme blagdana trudimo se da darovi koje odabere-mo za najmilije budu ono što si oni uistinu i priželjkuju. Ali, da bi dar od prvog trenutka kada se nađe u rukama kojima je namijenjen, bio poseban i drugačiji, bitno je i kako je zapakiran.

Naravno da je najjednostavnije otići do obližnje trgovine, kupiti ukras- ni papir i vrpcu i utrošiti pet minuta vremena na prekrivanje ambalaže. Međutim, samo malo kreativnosti je potrebno da bi dar bio drugačiji i zanimljiviji od ostalih ‘uniformiranih’ kakve smo navikli gledati, primati i davati iz godine u godinu.

Nikad potrošena niti ‘isfurana’ ideja je obični (prigodni) crveni papir koji se savršeno uklapa s vrpcom na karo uzorak, a kao detalj na tako umotanom daru su korištene kuglice za bor i zvjezdice koje tvore oblik trokuta, odnosno, božićnog drvca. Obični pak papir je sasvim dovoljan za umotati dar, ukoliko se na njega još prilijepe tamne kuglice koje čine oči i njušku jelena, a od malo debljeg papira izrežemo oblik rogova i zalijepimo sa strane na gornji dio.

Svjetlucave konfete, imelaOstaci tkanine, izrezani u trake, dobro će vam poslužiti kao vrpca na daru koji je umotan u listove kajdanke. Savršeno pakiranje za glazbe-nike ili audiofile!

I najjednostavniji papir postaje poseban ako se dar umotan u njega stavi u prozirni celofan kao u vrećicu i dodatno napuni svjetlucavim konfetima te zaveže s vrpcom za gornji dio. Zlatni papir izrezan na tanke trake spojene na jednom kraju i postavljene na vrh paketa sa zlatnim štapićem uvjerljivo ‘glumi’ metle i može se koristiti kao dodatna dekoracija.

Ostaci raznobojnih ukrasnih vrpci mogu se iskoristiti za pakiranje dara međusobnim ispreplitanjem te se na taj način odvlači pozornost s inače neprivlačnog pak papira, kao i u slučaju ukrašavanja istog običnim tankim užetom ukrašenim grančicom bora i češerima.

Unesite dašak vlastite osobnosti i kreativnosti jednostavnim crtkari-jama po bijelom papiru i izradom mašni u obliku cvjetova, a obični

Originalnim izgledom dara oduševite najmilije

Kreativno zamatanje božićnih darova

novinski papir ukrasite improviziranim lopočem od istog materijala te ga u sredini dodatno ukrasite crveno - bijelim slamčicama koje dolaze u pakiranju sa sokovima u tetrapaku.I najobičniji papir ili ukrasna kutija može zasjati ako uz pomoć vrpce na dar učvrstite grančicu imele, ili bilo koje biljke koju imate pri ruci dodatno ukrašene svjetlucavim sprejem.

I lomljivo može biti čarobno Lomljive darove poput staklenih boca možete na siguran način umotati tkaninom koju na vrhu jednostavno zavežemo u čvor i dodatno ukra-simo grančicom i ceduljicom, ali možete ga i klasično upakirati i kasnije dodatno osigurati stavljanjem u kutiju prepunu slatkiša.Korištenjem dvaju raznobojnih papira, ili komada tkanine možete na uvijek originalan način zapakirati bocu. A i najmanji dar postaje poseban ako mu na ukrasnu traku zakačite malo zvonce.

Bilo koji izduženiji, odnosno, viši dar, osim stavljanja u ukrasnu vrećicu možete upakirati tako da od papira napravite omot u obliku trokuta koji predstavlja božićno drvce, na njemu iscrtate ukrase te umjesto mašne vrh dara ukrasite zvijezdom. Ostane li vam komad trapera od ljetos kada ste hlače u kućnoj radinosti pretvarali u vruće hlačice, iskoristite ju za uistinu originalan način pakiranja boce pića.

PRILOG Darivanje18 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradici-je. To je najveselije doba godine! Osjećaji iščekivanja, nade i čežnje …

Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje oko mjesec dana od početka došašća. Posebno se obilježavaju dani sv. Barbare, sv. Nikole, sv. Lu-cije. Pšenica se sije se na sv. Barbaru ili sv. Lu-ciju. Djeca se posebno raduju sv. Nikoli, kada dobivaju poklone u čizmice, a zločesta djeca šibu od Krampusa.

Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji pop-ut kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja. Brojni običaji u sebi nose želju za bla-gostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Badnjak je bogat raznim običajima poput unošenja slame u kuću, svečanog uređenja blagdanskog stola, pripreme božićne hrane i odlaska na sv. misu polnoćku.

Korijeni darivanja Korijene darivanju u božićno vrijeme i brojnim običajima što ga prate valja potražiti u početku nove godine. Darivanje u to doba poznaje i stari Rim. U početku darivane su bile borove grančice iz šume, da bi se ubrzo nastavilo sa slatkišima, katkad bakrenim, rjeđe zlatnim novčićima i os-talim sitnicama. Darivalo se s namjerom da go-dina koja slijedi bude obilna, bogata i radosna , baš kao i njezin prvi dan.

Povezanost tradicionalnog i suvremenog darivanja postoji stoljećima i darivanje se u svo-joj biti i nije previše promijenilo.

Uz običaj darivanja uobičajeno se izricala svo-jevrsna čestitka koja je upućivala na želju za blagostanjem. Dani koji su prethodili ili se nas-tavljali nedugo iza Božića, u Hrvata su znani po raznolikim običajima darivanja. Na početku su odrasli darivali djecu, a kasnije i međusobno. Uz najčešće pojedinačne, bilo je i skupnih darova.

Darovi su bili uglavnom plodovi iz prirode - ja-buke, orasi, lješnjaci, suho voće, jaja. Darove su sami izrađivali kako bi razveselili svoje najdraže pa su darivali - suhi sir, vino, rakiju, peciva i kolače, suho meso i mesne prerađevine, pletenu obuću i odjeću, drvene igračke, vrlo rijetko sitni novac.

Osim materijalnih popularni su bili i duhovni da-rovi – duhovne čestitke i napjevi za napredak, boljitak, blagostanje.

Narodi nam se, hrvatski je crkveni kantual poznat i rado pjevan u crkvama i u vlastitim domovima. Narodi nam se kralj nebeskiOd Marije, čiste Djevice.Na tom mladom ljetu veselimo se,Mladoga Kralja mi molimo.

djecu nagraditi darovima, a zločestu upozoriti ostavljenim šibama. Osebujna su darivanja na sam Božić. Duhovno je, već spominjano, čestitanje. Osobit je oblik poznat s ljubljen-jem u obraze i držanjem ruke na ramenu, zvan mirbožanje ili božićanje.Rado viđen i posebno darivan gost, bio je muškarac, božićni polaženik, položajnik, poležaj, polaznik ili samo gost. Djecu za Božić daruje i “mali Isus”. Mladići i djevojke međusobno razmijene naročito urešene darove - crvene jabuke božićnice. U okolici Zagreba na blagdan Sv. Stjepana, svi njegovi imenjaci darivali su položajnike pridošle još za mraka ili čestitare imendana. I na Ivanje, poznatije kao Januševo, božićnom slamom darivali su voćke, poželjevši bolji urod. Na darove su računali oph-odari naših domova, koledari, zvezdari, betle-hemari ili vučari. Te skupine čestitara-pjevača poznate su gotovo u svim našim krajevima. Oso-bito su očuvani prastari običaji koledanja, nekoć posvuda rašireni, danas prisutni tek u jadrans-kom obalnom pojasu.

„Sretno vam bilo mlado leto!“

Tradicionalno darivanje i običaji

Sveta tri kralja dare nose:Tamjan i zlato, plemenitu mast.Na tom mladom ljetu …

Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje,Na tom mladom ljetu svega obilja!Na tom mladom ljetu …

„Daj vam Bog picekov, racekov, purekov, gusekov, telekov …“Božićni običaji, obuhvaćaju Advent i završavaju na Sveta tri kralja. Božić navješćuju običaji u ko-jima se javlja svježe zelenilo, ali i najave prvih darivanja.Prvim darovima, darivana su djeca već na blag-dan Svete Barbare, 4. prosinca. Najstariji običaji oko Svete Barbare zabilježeni su u selima oko Resnika, Šestina i Markuševca. U okolici Zagreba, darivani je bio zvan - položajek, a ako su zajedno odlazili u jutarnje čestitanje zvali su ih barbaraši i čestitari. Ušavši u kuću nakon pozdrava govorili su tekst pun dobrih želja: „Daj vam Bog picekov, purekov, ždrebekov, pajcekov, racekov, gusekov, telekov, pune škrinje žita, pune lagve vina, a blagoslova svetoga najviše.“Nakon izrečenih želja dječak je sjeo na pod i li na jastuk (Markuševac) i promeškoljio se da bi kokoši sve piliće izlegle ili da bi kvočke čvrsto sjedile na jajima. Čestitare su domaćini nagradili jabukom, orasima, a ponekad i novcem. Nikolinjski običaji (6. prosinca) nemaju dugu tradiciju, a u mnogim ih krajevima uopće ne poznaju. Obilazak sv. Nikole, katkad s anđelom, ali i krampusom, imao je dvojaku svrhu: dobru

Što djetetu pokloniti za blagdane?

zagreb.hr07.prosinca 2012. PRILOG Darivanje 19

Darivanje mora biti istinski užitakDjeca će se zasigurno više radovati dobiju li nekoliko pomno odabranih manjih i jeftinijih igračaka, negoli samo jednu veću i skuplju. Utoliko više, ako ste dar izradili sami. Stoga, kad mališan zaspi, prionite na posao.

Izrada drvenih kockicaU svakom gradu možete pronaći stolara. Zamo-lite ga da vam ustupi četvrtaste drvene ostatke, koji su mu preostali od izrade namještaja, sig-urni smo da neće imati ništa protiv. (Ukoliko ne uspijete nabaviti kocke od stolara, potražite lo-kalni hobi centar, gdje možete pronaći drvene kocke raznih veličina.) Drvene dijelove dobro

Izrada kutijice za nakitSvoju princezu sigurno ćete oduševiti prvom kutijom za nakit. Vjerujte, čuvat će ju cijeli život. Kupite drvenu kutiju bilo koje dimenzije, od šperploče (u većini shopping centara i hobi trgovina možete pronaći razne modele). Obo-jite kutiju u klincezinu najdražu boju te iscrtajte

Osladite se, a pritom i razveselite ukućane i goste izvrsnim božićnom delicijom. Šarenim kolačićima možete darivati najdraže, ali i ukrasiti božićno drvce. U pripremanje ukusnih i šarenih kolačića od đumbira uključite i djecu. Male kuhare veseli-ti će izrada Đumbirka, jelena, anđela i zvjezdica.

Božićni kolačići s đumbirom

Sastojci:• 6 šalica brašna• 2 šalice smeđeg šećera• 1 žlica mljevenog cimeta• 1 žlica mljevenog đumbira• 3 žličice praška za pecivo• prstohvat soli• 1 žličica ekstrakta vanilije• 2 dl kiselog vrhnja• 2 jajaPo želji, u tijesto se može dodati i ½ šalice melase koja će kolačićima podariti prekrasnu smeđu boju.U veliku zdjelu dodajte 3 ½ šalice brašna i ostale sastojke. Lagano miješajte (najbolje pomoću miksera), a nakon što smjesa postane jednolična, dodajte preostalo brašno i ručno umijesite tijesto. Omotajte ga plastičnom folijom i stavite u hladnjak na otprilike dva sata.Čim tijesto izvadite iz hladnjaka, podijelite ga na dva dijela, kako bi vam bilo lakše mijesiti. Stavite ga na radnu površinu posutu brašnom i mijesite dok ne postane glatko, razvaljajte ga do debljine od otprilike 1/2 cm.Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva C. Kolačiće izrežite pomoću met-alnih, plastičnih, ili kalupa iz kućne radinosti – od tvrdog kartona, pa ih stavite u namašćenu po-sudu za pečenje. Tijesto preostalo nakon rezanja ponovo razvaljajte i upotrijebite. Kolačiće pecite dok ne dobiju lijepu zlatno-smeđu boju i post-anu čvrsti, zatim ih izvadite iz pećnice i stavite da se hlade 5-10 minuta. Ukrasite ih šećernim

Ispecite blagdanske kolačiće od đumbiraKolač kao dar i ukras

preljevom u boji. Iscrtajte oči, usta, odijelo ili samo prelijte čokoladom. Kekse od đumbira možete objesiti na božićnu jelku, napraviti od njih vjenčić za ulazna vata, objesiti na prozore ili pokloniti prijateljima za poklon.Uživajte!

Đumbir hrana i lijekĐumbir (Zingiber officinale) raste u toplim kra-jevima jugoistočne Azije, Indije i Kine, kao i u Af-rici, te na Karibima. Štoviše, đumbir koji dolazi s Jamajke veoma je cijenjen jer se odlikuje jakom aromom. S obzirom na podrijetlo, u svježem stanju se najčešće upotrebljava upravo u azijs-kim receptima, te u ‘otočkoj’ kuhinji, dok Euro-pljani i Amerikanci preferiraju sušeni i mljeveni đumbir. Iako je đumbir bio vrlo popularan među antičkim narodima, nakon pada Rimskog carstva skoro je sasvim nestao iz Europe. Veliki povratak omogućio mu je Marko Polo, donijevši ovaj aromatični suvenir sa svog putovanja na

Daleki istok.U Engleskoj se još od srednjeg vijeka nalazio na stolu tik uz sol i papar, a od 19. st. se koristio u izradi đumbirovog piva s malim udjelom alko-hola. Također, za vrijeme prohibicije u SAD-u su se pili đumbirovi napitci Gingerale ili Gingerbeer zasićeni ugljičnom kiselinom koji nisu smjeli sadržavati više od 0,5 posto alkohola.Oštra i mirisna aroma koja podsjeća na li-mun, koristi se u pripremi slatkih, ali i slanih jela. U sjevernoj Europi su veoma popularni božićni kolačići sa đumbirom “gingerbread cookies”, “gingerbread man”, a od istog ti-jesta se ‘grade’ i kućice od slatkiša, tzv. ‘gin-gerbread houses’.Otkriće navedenih poslas-tica pripisuje se engleskoj kraljici Elizabethi I. U južnoj Europi đumbir se najčešće dodaje slanim jelima i to u kombinaciji sa češnjakom. Mljeveni ima ponešto drugačiju aromu od svježeg, te se najčešće koristi u kreiranju slatkih delicija. Kuhari ga često koriste pri kuhanju jer smanjuje masnoću mesa i jača aromu umaka.

izbrusite brusnim papirom, kako rubovi ne bi bili oštri. Očistite strugotine, tako da kockica ostane čista i prionite na bojanje. Kockice neka budu što veselije te na osnovnu boju nacrtajte, bro-jeve, slova, razne likove pomoću kojih možete igrati igre pamćenja. Na kraju, kockice prela-kirajte bezbojnim lakom. Drveni elementi ne moraju nužno biti kocke. Upotrijebite piramide, pravokutnike ili stošce. Tako će vaš arhitekt moći graditi dvorce, kule i zgrade.

motive po želji…zvjezdice, cvjetiće, a ako ste spretniji, možete nacrtati i omiljeni lik iz bajke ili crtića. Možete ju ukrasiti i gliterima ili šljokicama. Sve prelakirajte bezbojnim lakom. Na kutijicu montirajte ukrasnu dršku za otvaranje u obliku cvijeta ili neke životinjice, i čarobna kutija za na-kit je gotova. A kad klinceza odraste, otkrijte joj da je kutijica vaših ruku djelo...ponosno će ju po-kazivati svojoj djeci, a možda postane i obiteljs-ko naslijeđe, koje će ona jednog dana pokloniti svojoj klincezi.

sport20 zagreb.hr07.prosinca 2012.

Dinamo se okreće „močvarnoj“ ligiTek nekoliko sekundi dijelilo je zagrebački Dina-mo da ispiše još jednu neslavnu stranicu loptanja u Ligi prvaka. Glavni sudac već je stavio u usta zviždaljku kako bi svirao kraj utakmice između hrvatskog prvaka i kijevskog Dinama, kada je Krstanović srušen u šesnaestercu. Nije moglo drugačije, pokazao je na bijelu točku, a modri napadač postigao je dugo željeni pogodak. Pogodak vrijedan pola milijuna eura, pogodak koji je donio još pola milijuna eura klubu za os-vojen jedan bod. I (možda) najbitnije - pogodak kojim je izbjegnuta još jedna blamaža Dinama u elitnom europskom klupskom nogometnom natjecanju. Naime, Dinamo je ovim bodom izb-jegao mogućnost ponavljanja neslavnog rekor-da od 12 uzastopnih poraza u Ligi prvaka kojeg drži Anderlecht. Također, Dinamu je prijetila opasnost da postane i treća momčad u Ligi prva-ka koja u skupini nije zabila gol nakon Maccabija iz Haife i Deportiva. Ipak “Modri’ su od lani postali momčad s najgo-rom razlikom pogodaka (3:22) u 20-godišnjoj povijesti natjecanja i s najviše primljenih golova (22). Dinamo je, naravno, natjecanje u Ligi pr-vaka završio kao posljednja momčad A skupine (uz PSG, Porto i kijevski Dinamo), klub se (već) u prosincu okreće jedinom preostalom natjecanju – prvenstvu Hrvatske – u kojem će voditi borbu sam protiv sebe. Jer, jedino Dinamo može pobi-jediti Dinamo. Ostali klubovi jednostavno su pre-slabi da bi mogli ugroziti hrvatskog prvaka.

Novi- stari JurčićTu zadaću će, zasigurno, uspješno obaviti novi-stari trener Krunoslav Jurčić, koji je na klupi za-mijenio dosadašnjeg trenera Antu Čačića. Done-davni trener “preživio” je ispadanje iz Kupa (od Zadra), no prvenstveni poraz od Ćirinog Zagreba (1:0) Zdravko Mamić jednostavno nije mogao

oprostiti treneru kojeg je ekspresno smijenio Izvršni odbor kluba (čitaj: Zdravko Mamić). Oproštaj od Lige prvaka Jurčić je ovako proko-mentirao: „Ovaj bod znači nam i oslobađanje negativnog tereta koji se potencirao, dat će nam zamah da budemo bolji, da si damo pod-strek za neka nova europska natecanja u kojima žemo biti puno konkurentniji. Čestitao bih i Anti Čačiću koji je ovu kalendarsku godinu vodio Dinamo i puno pridonio ovome bodu”.Dinamo se okreće domaćem prvenstvu, “močvari” koju ministar Jovanović želi pošto-poto isušiti. Da je nešto trulo u nacionalnom prvenstvu poručio je i predsjednik UEFA-e

Bod u Ligi prvaka koji je vratio osmijeh u Maksimirsku 128

Platini na proslavi 100 godina HNS-a, kazavši da je “Hrvatska zemlja dobrog nogometa koji je zasjenjen huliganizmom protiv kojega se nadležne institucije za sada bezuspješno bore”. A spomenuo je i sumnju u namještanje utak-mica…No, evo još jedna crtica o Dinamu. Osim (vlastite) borbe za naslov prvaka Hrvatske, klub iz Maksimirske 128 borit će se i za naklonost publike. Jer kad Liga prvaka nije bila mamac za maksimirske tribine bit će interesantno vidjeti na koji način će vodstvo kluba privući mase na utakmice s Interom, Lokomotivom, Istrom… pa i Hajdukom.

Zagrebe, dođi pogledati svjetsku i europsku klizačku prvakinjuPravu poslasticu priredit će organizatori 45. izdanja Zlatne piruete pok-lonicima klizanja. Naime, sudjelovanje na najvećem klizačkom natjecanju u Hrvatskoj, koje će se u Zagrebu održati od 13. do 15. prosinca u Ledenoj dvorani Doma sportova, potvrdila je i svjetska i europska prvakinja Talijanka Carolina Kost