ZASTO SE DARIVANJE KRVINE PLACA ?Davanje krvi m novCanu naknaduje vrsta poslovno-trgovackogodnosa. Zbog materijalne nagrade plaCeni davatelji Cestopresucuju vaznepodatke o osobnom zdravstvenom stanju tedavanje krvi maze naruSiti njihovo zdravlje, a primjena njihovekrvi za lijeCenje moze pogorSati stanje bolesnika.

U placenih davatelja krvi Wputaje veca ufestalost pri.sulnostiuzroCnika zaraznih bolesti koje seprenose krvlju: hepatitis B iC, sifilis i AIDS. Transfuzije krvi odplaCenih davatelja imajiiveti rizik za prijenos tih bolesti u bolesnika.

Osim toga, plaCanjem davanja krvi nije moguce motivirilidovoljan broj osoba za davanje krvi i samo plaCanjem davateljanije moguce uvijek osigurati potrbno transfuzijsko lijeCenjesvim bolesnicima.

IMA LI DOZA KRVI CIJENV ?

Svaka doza krvi Hi krvnogpripravka ima odredenu tijenu.

Uvrijezenoje miSljenje da krvni pripravci kojima se lijedbolesnik trebaju biti besplatni stoga Sto dobrovoljni davateljibesplatno daruju svoju krv. Doista, dobrovoljni darivaleljpoklanja bolesniku svoju krv Hi krvne sastojke. Medutim,postoje troskovi niza postupaka kojima se darovana krv ispitujeiprireduje za sigurnu i djelotvomu transfuziju bolesnicima.Analiza troSkova proizvodnje krvnih pripravaka u HTZM:

Svaki gradanin Republike Hrvatske koji ima pravo nazdravstvenu zastitu ne placa krv i krvne pripravke /wtre/me zanjegovo lijeCenje.

Sve troskove transfuzijskog HjeCenja u zdravstvenoj ustanovisnosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

STETI LI DARIVANJE KRVI ZDRA VIJV ?

Darivanje krvi ne Steti zdravlju ako seprovedu svi propisanipostupcipri odabiru darivatelja krvi.

Svaka zdrava osoba izmedu 18 i 65 godina starosti moie hezopasnosti za svoje zdravlje darovati krv 3 - 4 puta tijekomjedne godine.

Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunostinadoknaduje kolidnu i sve sastavne dijelove damvane krvi:vec unutar 24 sata organizam nadoknadi tekuCi dio krvi-plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrodlise nadoknade unutar 4-6 tjedana.

Darivanje krvi najviSe utjeee na zeljezo koje se u oblikuhemoglobina nalazi u eritrodtima (crvene krvne .s/aniee)

Darivanjem 450 ml krvi darivatelj gubi oko 200 mgzel/eza.Organizam nadoknaduje gubitak zeljeza u roku I - 2 mjesecapovecanom apsorpcijom iz hrane.

Prije svakog darivanja krvi obvezno provjcravamo zdnivslvenostanje darivatelja i kolicinu zeljeza n njegovoj krvi. Krv seuzima samo kadaje darivatelj zdrav i ima dovoljno zeljeza.

Darivanje krvi nikako ne ugrozava davatelja. To moie ujednobiti i kontrola davaleljeva zdravlja.

MOZE LI SE DARIVANJEM KRVIZARA/JTI OD NEKE ROLESTI ?Tijekom darivanja krvi ne posloji inognCnosI zaraze davulelja.Savpriborza iizimunje krvi - igle, plaslicne djcvi, plaslifnevreCice ioslali malerijal koji .se kori.sli pri iizinianjii krvi xnsterilni i za jednokruliiii sn iiporahn.Prihorje napravljen na nafiii koji oiiemogiifn/c n/egoviiponovnu upon/hit.

RA/VIJA LI SE OVISNOST7A DARHAMJK K K l l ?Darivanje krvi ne zroku/c navikn davalelja.

Darivanjem krvi moze se zapofeti i preslali u svako dobaizmedu IH i 65 godina \larosti.

Darivanjem krvi ne na.sla/n niktikve Ijelesnt' pnnnjcnc Hiposljetlice po organ i::am.

Neki l/iidi ,vc ipak bolje os/ecajii nakon ,slo darii/n krv i zalodaruju krv nekoliko pnla godiSn/e. 'la jc pojava CcttCa n o.sohas blago povisenim krvnim llakom. U lilijc osolw darivanje krviujedno i mifin iibhr^avanja simpiona irj'okovuni/i blagimpovi.se/ijem krvnog llaka, all nije nafin lijefcnja /lovitenog llaka

/ASK) SE ODM til /V IKOM DIRI1 M/V/.-lM<: SMIJE I'lisin ?Mnogi ,S(' piiHici daiivalclji krvi Ijiile kiida Hi annolimo da nezajHilc figaii'lii odmali nakon darivanja.

Jedna od r/edi/i. all nengodiiili reakcija organijnn na pnsenjejekralkolrajno .sliskanje (SI'A/AM) krvnih *il<i n mo^ii

Sloga, ako .se *;aptisi odmali nakon ^avrsenog ilarivanja krvi,n neki/i, o.sobilo mlailili osoba , moze iloei do osjeeaja hlageomagliee i niiic'iiiiie

Posloji jo.s cilav niz drugili zdrav.slveni/i i drii.slvenili razlogakoji pokaziijn da ne bi Irebalo pn.sili, zar ne.

Tel: .54.5-094, 543-211 !• ax: 543-244e-mail: hck.gdck@sk, t-co/n. In-

SITOTISAK- DOLENCI6, TOPOLOVAC

Postanite i Vidobrovoljni darivatelj

krvi III

GRADSKO DRUSTVOCRVENOG KRIZA S1SAK

TKO JE DOBROVOLJNIDARIVATELJ KRVI ?

Definiciju dobrovoljnog davatelja krvi odredilaje Medunarodnaudruga transfuziologa (ISBT), Medunarodni Crveni kriz (IFCR),Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijece(Council of Europe) iprihvacenaje u svim zemljama svijeta.Dobrovoljni darivatelj krvije osoba koja daruje krv, plazmu Histanicne dijelove krvipo svojoj slobodnoj volji i neprima za tonikakvu nadoknadu, ni novcanu niti na nacin koji se mozesmatrati nadomjestkom novca.Skromna uspomena (dar) i osvjezenje nakon davanja krviprihvatljivi su za dobrovoljno davalastvo krvi.Dobrovoljni darivatelj krvijeposredan, aktivan sudionik ulijecenju bolesnika, tj. onje aktivna veza izmedu zdravog dijeladmstva i bolesnika.

LSTOJEKRV?Krvje tekuce tkivo koje tece u zatvorenom krvnoiilnom sitstavuorganizma.Organizam odrasla Covjeka sadrzi 4,5-5,5 lit. krvi.Krv je prijeko potrebna zafunkciju svih organa i stanica.Osnovnajefunktija krvi opskrba tkiva kisikom i hranjivimtvarima, kao i odstranjivanje ugljicnog dioksida i svihmetaboliCkih produkata.

2. GDJE NASTAJE KRV ?

U odrasloj dobi krvne stanice proizvodi kostana srz.Tijekom cijelog zivota, svaki zdravi organizam sam proizvodidovoljne kolidne svih sastavnih dijelova krvi.

3. KOJIJE SASTAVKRVI ?

Krvse sastoji odkrvnih stanica kojeplivaju u krvnoj plazmi:Krvne stanice su: eritrocriti, trombociti i leukocitiKrvna plazma je tekuci dio krvi i sastoji se od vode, masti,ugljikohidrata, bjelancevina, hormona, minerala i vitamina

Ujednoj kapi krvi nalazi se:15 milijuna trombocita

400 tisuca leukocita- do 250 milijuna eritrocita

^-—-.,55%

plazma

krvne stanice45 % --

ZASTO SE ORGANIZIRA DOBROVOLJNODARIVANJE KRVI ?

Krv nije moguce proizvesti na umjetan nacin. Jedini izvor togalijeka je covjek - darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krvkao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno lijecenjebolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivateljakrvi, a time i dovoljne kolicine krvi u priCuvi.Program okupljanja dobrovoljnih darivatelja krvije socijalniprogram. U Hrvatskoj, kao i u drugiin europskim zemljama,odnos izmedu darivatelja i transfuzijske sluzbe osniva se napartnerstvu izmedu darivatelja krvi, dmstva/zajednice icrvenog kriza.

TKO ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI ?U Hrvatskoj, promidzbu davalastva i organizaciju akcijadarivanja krvi zajedniCki provode Hrvatski Crveni kriz iTransfuzijska sluzba Hrvatske na nacelima dobrovoljnosti,anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti.

TKO MOZE DARIVATI KRV ?Krv moze darivati svaki covjek dobrog opceg zdravst\'enog stanja:Dob: od 18-65 godinaTjelesna tezina: iznad 55 kg, proporcionalna visinaTjelesna temperatura do 37 C°Krvni tlaksistoticni 90-180 mm Hg, dijastolicni 50-110 mmHgPuls: 50-110 otkucaja u minutiHemoglobin: muSkarci 135 g/L, zene 125 g/L.U Hrvatskoj, muSkarci darivatelji krvi smiju dati krv do 4putagodiSnje s razrmkom izmedu darivanja od 3 mjeseca.Zene, darivatelji krvi smiju dati krv do Sputa godisnje srazmakom izmedu darivanja od 4 mjeseca.

KAKO SE DARUJE KRV ?Darivanje krvijednostavanje postupak.

Vase zdravlje namje znacajno i stoga svako darivanje krviukljucuje provjeru Vaseg zdravstvenog stanja:

1. Provjera kolicine zeljeza u krvi: brzom metodom iz kapljicedobivenom laganim ubodom ujagodicu trecegprsta.

2. Kratki razgovor s lijecnikom: provjera Vaseg dosadasnjeg isadasnjeg zdravstvenog stanja.

3. Lijecnicki pregled: ukljucuje provjeru krvnog tlaka i provjerurada srca.Tek kada smo sigurni da smijete dati krvi zapocinjepostupak uzimanja krvi.

4. Darivatelj krvije udobno smjesten na krevetu zadavanje krvi.

5. Iskusan zdravstveni tehniCar odabire venu u lakatnojjami i bezbolno uvodi iglu u venu.

6. Iglaje povezana splasticnom vrecicom u koju se daje krv.7. Samo darivanje krvi traje 8-12 minuta

Igla iplastiCna vredca za iizimanje krvi su sterilne i samo zajednokratnu uporabu, tj. mogu se primjeniti samo zajednokratno darivanje.Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uzosvjezenje i lagani obrok.Sveukupno, darivanje krvi Vam moze oduzeti oko 30 minutaVaseg vremena.

KAKO CESTO SE MOZE DARIVATI KRV ?/. MuSkarci mogu darivati punu krv svaka 3 mjeseca, a zene

svaka 4 mjeseca.2. Darivatelji krvi stanicnim separatorom mogu darivati cesce.3. Darivanje trambocita stanicnim separatorom: do 12 puta

godiSnje. Razmak izmedu dva davanja mora biti najmanjejedan tjedan.

MORA LI SE PRUE DARIVANJA KRVIBITI "NA TASTE"

Prije darivanja krvi nije potrebno biti nataste.Darivanje krvije sastavni dio svakodnevnog Ijudskog nacinazivota i covjek na taj dan treba uobicajeno jesti ipiti.Osjecat ce se bolje ako nekoliko satiprije darivanja krvipojedete lagani obrok. Jedino Vas molimo da itnutar 8 satiprije darivanja krvi nejedete izrazito masnu hranu i ne pijetealkoholjer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti uneSeniu bolesnika i nanijeti mu stetu.

MORA LI SE NAKON DARIVANJA KRVI NESTOPOJESTI IPOPITI ?

Posebni medicinski razlozi ne zabranjuju davatelju dajedeilipije nakon darivanja krvi. Toje oblik druStvenogponasanja.Uobicajeno je nakon darivanja krvi sjesti u drmtvu drugihdarivatelja i osvjeziti se laganim obrokom i bezalkoholnimpicern.Kroz to vrijeme darivatelj je pod kontrolom zdravstvenihdjelatnika. telimo znati da se dobro osjecate prije negonapustite mjesto darivanja krvi.