NACIONALNI PLAN RAZVOJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI …

10April

NACIONALNIPLANRAZVOJALUKAOTVORENIHZAJAVNIPROMETOD

ŽUPANIJSKOGILOKALNOGZNAČAJANACRTKONAČNOGIZVJEŠĆA

RepublikaHrvatska

MINISTARSTVOPOMORSTVA,PROMETAIINFRASTRUKTURE

Prisavlje14,10000Zagreb

Listopad2016.

Verzija5.0

PLANETS.A.64LouiseRiencourtSt

11523AthensGreece

EUFONDIAd.o.o.Graščica3610000Zagreb

Croatia

ROGANASSOCIATESS.A.9ValettaSt15771Athens

Greece

NACIONALNIPLANRAZVOJALUKAOTVORENIHZAJAVNIPROMETODŽUPANIJSKOGILOKALNOGZNAČAJA Nacrtkonačnogizvješća

PLANETS.A.–EUFONDIAd.o.o.–ROGANASSOCIATESS.A.

NAZIVIOZNAKAPROJEKTA:

"NACIONALNIPLANRAZVOJALUKAOTVORENIHZAJAVNIPROMETODŽUPANIJSKOGILOKALNOGZNAČAJA"

EV.BR.43-48-15-1

NARUČITELJ:

Ministarstvopomorstva,prometaiinfrastrukture

VODITELJPROJEKTAUIMENARUČITELJA:

JadrankaFržop,dipl.iur.mr.scNinaperko,NačelnicaSektoraIgorRadić,mag.ing.admin.nav,Voditeljodjela

UPRAVLJAČKITIMIZVRŠITELJA:

DimitrisGalanis,PLANETS.A.NikolaosKriezis,PLANETS.A.DrazenBreglec,EUFONDIAd.o.o.

ZastupnikIzvođačaDirektorprojektaZamjenikdirektoraprojekta

IMENOVANITIMKLJUČNIHSTRUČNJAKA:

DiegoChersi,Eufondiad.o.o.DimitrisKatsochis,PLANETS.A.NikolaosMoiras,PLANETS.A.PanayotisZacharioudakis,ROGAN&AssociatesS.A.ChristosSolomonidis,ROGAN&AssociatesS.A.

VoditeljprojektaStručnjakzaintegralniprijevozStručnjakzaokološkuprihvatljivostinvesticijaStručnjakzaekonomikulukaStručnjakzaplaniranjeprometnihsustava

PODUGOVORENISURADNICI:

POMORSKIFAKULTETURIJECISveučilišteuRijeciStudentska251000RijekaHrvatska

Izv.prof.dr.sc.AlenJugovićProf.dr.sc.DamirZecDoc.dr.sc.VladoFrančićDoc.dr.sc.NevenGrubišićDoc.dr.sc.BornaDebelićDoc.dr.sc.BiserkaRukavinaLorisRak,dipl.iur.Doc.dr.sc.AnaPerićHadžić

FAKULTETPROMETNIHZNANOSTISveučilišteuZagrebuVukelićeva410000ZagrebHrvatska

Prof.dr.sc.NatalijaKavranIzv.prof.dr.sc.MihaelaBukljašSkočibušićDr.sc.VlatkaStupaloEnaKereš,mag.ing.traff.

LIBURNIAPOMORSKAAGENCIJAd.o.oC.Emina351410OpatijaHrvatska

MarinŠkufca,dipl.ing.DavorVučak,dipl.oec.


PLANETS.A.–EUFONDIAd.o.o.–ROGANASSOCIATESS.A.

POTVRDAOPRIHVAĆANJUNACRTAIZVJEŠĆA

KONZULTANT: Imeiprezime:

DimitrisGalanis(Predstavnikkonzultanta)

Potpis:

Datum: *

POTVRĐENOOD:

Imeiprezime:

IgorRadić

1.ASISTENTVODITELJA

PROJEKTA Potpis:

Datum: *

Imeiprezime:

NinaPerko

2.VODITELJPROJEKTA

Potpis:

Datum: *

* Nijepotrebnoupisivatidatum.Datumjepotrebnoručnoupisatiutrenutkupotpisivanja.

Primateljovogdokumentajeodgovoranzauništavanjeranijeverzijeiliza njenooznačavanjekao“zastarjele”.


PLANETS.A.–EUFONDIAd.o.o.–ROGANASSOCIATESS.A. 1

1. Uvod.............................................................................................................................................................4

2. Analizaiplaniranjeinfrastrukture...................................................................................................5

2.1 Zakonodavniokvir lukaotvorene za javniprometod županijskog i lokalnogznačaja..............................................................................................................................................................5

2.1.1 Obilježja i obveznih elemenata luka otvorenih za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja...............................................................................................5

2.1.2 Zakonodavniokvirupravljanja lukamaotvorenimza javniprometodžupanijskogilokalnogznačaja.............................................................................................11

2.1.3 Prostornoplaniranjelukažupanijskogiregionalnogznačaja...............................13

2.1.4 Neujednačenostpojedinihpojmovnihodrednica........................................................15

2.1.5 Strateške smjernice relevantne za planiranje razvoja luka odžupanijskogilokalnogznačaja.............................................................................................18

2.2 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogilokalnogznačenja...................21

2.2.1 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogznačenja.........................22

2.2.2 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodlokalnogznačenja................................48

2.2.3 Komparativnaanalizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogilokalnogznačenja.......................................................................................................................53

2.3 Upis pomorskog dobra na lučkim područjima županijskih i lokalnih luka uzemljišnimknjigama................................................................................................................................57

2.3.1 Općeznačajkepomorskogdobra........................................................................................57

2.3.2 Postupakodređivanjagranicalučkogpodručjalukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja............................................................................57

2.3.3 Statuspomorskogdobrasaspektagospodarskogkorištenja................................60

2.4 Analizaobujmaprometaputnikaiteretasprojekcijamakretanjado2030...................63

2.4.1 Definiranjekriterijaanalizeobujmaprometaputnikaitereta..............................63

2.4.2 Metodološki pristup i projekcije kretanja prometa temeljemmakroekonomskih pokazatelja i potreba domaćeg stanovništva iturista..............................................................................................................................................63

2.5 Prijedlogkriterijazakategorizacijulukaodžupanijskogilokalnogznačaja..................90

2.5.1 Analizaiprikazpostojećihmjerilazarazvrstajluka..................................................90

2.5.2 Metodologijakategorizacijeivrednovanjarazvojnihmogućnostiluka.............92

2.5.3 Utvrđivanjeklasifikacijskihkriterija.................................................................................94

2.5.4 Standardi funkcionalnosti i tehničkekvalitete te kriteriji za razvrstajlukapovažnosti.......................................................................................................................101

2.5.5 Teoretski model razrade razvojnih scenarija luka županijskog ilokalnogznačaja......................................................................................................................105



2.5.6 Razvojnikriterijiizvedeninatemeljustrateškihdokumenataiplanovarazvoja..........................................................................................................................................107

2.5.7 Razvojnatemeljuizabranogscenarija–županijskeluke.....................................109

2.5.8 Razvojnatemeljuizabranogscenarija–lokalneluke............................................113

2.5.9 Klasifikacijalukapovažnosti.............................................................................................114

3. Analizaiplaniranjeintegralnogprijevoza................................................................................119

3.1 Analizapostojećegstanjarazvijenostiintegralnogprijevozaulukama.........................119

3.1.1 Utvrđivanje obilježja integralnog prijevoza u lukama otvorenim zajavni promet županijskog i lokalnog značaja sa ro-ro putničkimlinijama........................................................................................................................................119

3.1.2 Ocjenapostojećegstanjarazvijenostiintegralnogprijevoza...............................122

3.2 Analiza budućeg razvoja integralnog putničkog prijevoza i dimenzioniranjepotrebarazvojaintegralnogprijevoza..........................................................................................123

3.2.1 Metodološkipristup...............................................................................................................123

3.2.2 Definiranje i vrednovanje pokazatelja kvalitete mogućnosti razvojaintegralnogputničkogprijevozaikriterijazadimenzioniranjepotrebarazvojaintegralnogprijevoza............................................................................................123

3.2.3 Prijedlozi budućeg razvoja integralnog prijevoza multimodalnihservisapožupanijama..........................................................................................................125

4. Upravljanjelukamažupanijskogilokalnogznačaja-administrativnimodel.............127

4.1 AnalizaupravljanjažupanijskimlučkimupravamauRepubliciHrvatskoj..................127

4.2 Europskaiskustva/obliciiznačajkeuupravljanjužupanijskim(regionalnim)ilokalnimlukama......................................................................................................................................139

4.3 Subjektiifunkcijeupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja...................................................................................................................................151

4.3.1 Sudionici u upravljanju lukama otvorenim za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja..........................................................................................152

4.3.2 Funkcijeupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja......................................................................................................................160

4.3.3 Redefiniranje subjekata upravljanja lukama otvorenim za javniprometžupanijskogilokalnogznačaja.........................................................................170

4.3.4 Redefiniranje funkcijaupravljanja lukamaotvorenimza javniprometžupanijskogilokalnogznačaja..........................................................................................174

4.4 Upravljanje koncesijskim odnosima na lučkom području u funkciji razvojagospodarstvaipoduzetništva...........................................................................................................179

4.4.1 Funkcionalne specifičnosti koncesijskog odnosa lučke uprave ikoncesionara.............................................................................................................................183

4.4.2 Modelkoncesijskihodnosanalučkompodručju......................................................185



4.5 Izrada kriterija za određivanje opravdanosti, nužnosti i uspješnosti modelaupravljanja.................................................................................................................................................188

4.5.1 Ekonomsko-financijskikriteriji........................................................................................190

4.5.2 Kriterijfunkcionalnosti........................................................................................................192

4.5.3 Kriterijprioritizacije/nužnosti.........................................................................................195

4.5.4 Kriterijuspješnosti.................................................................................................................196

4.6 Prijedlozimodelaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja...................................................................................................................................201

4.6.1 Modelvišelučkihupravasazajedničkimstručnimslužbama............................202

4.6.2 Modelvišedecentraliziranihlučkihuprava................................................................204

4.6.3 Modeljednežupanijskelučkeupravesvišeposlovnihjedinica........................206

4.6.4 Modeljednecentraliziranežupanijskelučkeuprave..............................................208

4.6.5 Ostalimogućimodeli.............................................................................................................210

4.6.6 Analiza i usporedba predloženih modela upravljanja sustavomžupanijskihilokalnihluka..................................................................................................215

4.7 Prilike i financijskemogućnosti za razvoj lukaotvorenihza javniprometodžupanijskogilokalnogznačaja.........................................................................................................218

4.7.1 Strukturniikohezijskifondovi..........................................................................................218

4.7.2 Europskifondzaregionalnirazvoj.................................................................................220

4.7.3 Europskisocijalnifond.........................................................................................................220

4.7.4 Kohezijskifond.........................................................................................................................220

4.7.5 Europskipoljoprivrednifondzaruralnirazvoj.........................................................221

4.7.6 Europskifondzapomorstvoiribarstvo.......................................................................221

4.7.7 OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014-2020..................................222

4.7.8 Bilateralniitransnacionalniprogrami..........................................................................225

4.7.9 Najvažnijidirektnifondovizarazvojluka....................................................................229

4.7.10 Ostalifondovi............................................................................................................................229

5. Zaključak...............................................................................................................................................233

6. Popisslika.............................................................................................................................................243

7. Popistablica.........................................................................................................................................247

8. Popisliterature...................................................................................................................................248

8.1 Pravnipropisi...........................................................................................................................................248

8.2 Strateškidokumenti..............................................................................................................................249

8.3 Znanstvenaistručnaliteratura........................................................................................................250



1. Uvod

Strateškismještenanaraskrižjuregionalnihimeđunarodnihpomorskihputova,hrvatskamorskaobala duga je 6.278 km (od čega 4.398 km ili 70,1% iznosi dužina obale otoka), obuhvaća 78otoka (1.244 s otočićima, hridima i grebenima) i čini jedno od izrazito razvedenijih obalnihpodručja u Europi. Hrvatska ima dugačku pomorsku tradiciju, a pomorski sektor oduvijek imaključnu ulogu u ekonomskom, trgovinskom i društvenom razvoju države. Republika Hrvatskaznačajan dio svojih prihoda ostvaruje gospodarskim iskorištavanjem mora i priobalja. U tomsegmentu posebno se ističe brodogradnja, turističko gospodarstvo i pomorska industrija. No,pored toga, hrvatsko priobalje značajan je čimbenik društvenog života, ne samo za stanovnikekojiživeutompodručjuvećizasvestanovnikeRepublikeHrvatske.

Pomorskiprometjeključanzapovezivanjehrvatskihotokatezapoboljšanjepristupaimobilnostihrvatskih građana iako je od ukupnog broja otoka samo 47 otoka naseljeno, a ukupan brojstanovnikapremapopisuiz2011.godineiznosi124.955stanovnika(SLJHDZS2015).

Zauravnoteženrazvojzemljeposebnojevažnoosiguratiodrživrazvojotokatespriječitidaljnjeiseljavanje otočnog stanovništva. U tom kontekstu, za razvoj otoka značajan je obalni linijskipomorskiprometkoji seodvijanaukupno52 javne linijeoddržavnog značaja, nakojima jeu2015.godiniprevezeno12,5milijunaputnikai2,99milijunavozila.(AZOLPP)

Ishodišteiodredištecjelokupnedjelatnostipovezanesiskorištavanjemmorajesunjegoveluke.Ito posebice luke otvorene za javni promet. Iako se u javnosti pod pojmom luke u pravilupodrazumijevaju „velike“ luke okrenutemeđunarodnom prometu, značajan dio djelatnosti pa iukupnogprometaodvijaseulukamažupanijskogilokalnogznačaja.

Vjerojatno je ta veća usredotočenost na „velike“ morske luke doprinijela da su u prošlosti temanje luke bile zanemarene, kako u pogledu normiranosti tako i u pogledu gospodarske idruštvenevalorizacije.

No, jačanjem turizma te naročito povećanjem broja manjih brodova za kružna putovanja, i temanje luke privlače veću pažnju te se polako probija svijest o njihovoj izuzetnoj važnosti zacjelokupnodruštvo.Slijedomtoga,unastavkuovestudijeprikazanasuobilježjapostojećegstanjaluka od županijskog i lokalnog značaja, analizirani su mogući pravci razvoja te razvijenametodologijaprocjeneprimjerenostirazličitihmodelaupravljanjatimlukama.

Konačno, posvećena je značajna pažnja mogućnostima i načinima unapređenja djelotvornostinjihovog iskorištavanja, s temeljnom idejom da se postojećim korisnicima unaprijedi razinalučkihuslugatedase,umjeriukojoj jetomoguće,povećabrojkorisnika lučkihusluga,adasepritomneugrozenačelaodrživograzvoja.



2. Analizaiplaniranjeinfrastrukture

2.1 Zakonodavniokvirlukaotvorenezajavniprometodžupanijskogilokalnogznačaja

Uovompoglavljudatćeseprikaznacionalnihpropisakojiizravnoilineizravnoodređujustatus,obilježjaiobvezneelementelukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačajauzocjenuprimjerenostipozitivnihpropisaželjenomzakonodavnomokviru.

Pored propisa, u poglavlju je također navedena i ocjena strateških dokumenata i to od razineEuropske Unije do razine planiranja strateškog razvoja pojedine županije. Stoga su prikazanistrateškidokumentiizpodručjapomorstvakojiseupotpunostiilidjelomičnoodnosenarazvojalukaipomorskogprometa,aliidokumenteizdrugihpodručjakojasadržajnozadiruuupravljanjemorskim prostorom odnosno lukama otvorenim za javni promet. Posebno su analiziraniprostorni planovi županija obzirom na njihovu ulogu pri utvrđivanju namjene prostora tepostavljanjamjerilaismjernicazauređenjeizaštituodređenogprostorapatakoilukaodnosnolučkogpodručja.

Nastavno,uovompoglavljuanaliziranesupojmovneodredniceznačajnezarazvojžupanijskihilokalnih luka s ciljem utvrđivanja neujednačenosti pojedinih pojmova i mogućih utjecaj tihneujednačenosti na planiranje, kategorizaciju i određivanje statusa luka otvorenih za javnipromet od županijskog i lokalnog značaja. U tom smislu analizirane su posebice pojmovneodrednicesidrišteiprivezištekaoonekojeupraktičnojprimjeniizazivajubrojnenedoumice.

2.1.1 Obilježjaiobveznihelemenatalukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Za potrebe ovog plana analizirani su nacionalni propisi koji neposredno ili posredno određujupravnistatusluka,kriterijezarazvrstajlukatedjelatnostikojesemoguobavljatiulukama.Utomciljuanaliziranisu:

[1] Pomorskizakonik,NNbr.181/04,76/07,146/08,61/11,56/13i26/15.

[2] Zakonopomorskomdobruimorskimlukama,NNbr.158/03,100/04,141/0638/09,123/11iNN56/16.

[3] Zakonoprijevozuu linijskom ipovremenomobalnompomorskomprometu,NNbr.33/06,38/09,87/09,18/11i80/13.

[4] Zakonomorskomribarstvu,NNbr.81/13,14/14,152/14.

[5] Zakononadzorudržavnegranice,NNbr.83/13i27/16.

[6] Uredbao razvrstaju lukaotvorenih za javni promet i lukaposebnenamjene,NNbr.110/04.i82/07.

[7] Uredbaouvjetimakojimamorajuudovoljavatiluke,NNbr.110/04.

[8] Uredbaopostupkuutvrđivanjagranicepomorskogdobra,NNbr.8/04.,82/05.



[9] Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Istarske županije,NNbr.32/11.,124/15.

[10] NaredbaorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometnapodručjuPrimorsko-goranskežupanije,NNbr.3/15.,38/15.

[11] Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županije ličko -senjske,NNbr.5/97.,36/03,55/03.

[12] Naredbaorazvrstaju lukaotvorenihza javniprometnapodručjuZadarskežupanije,NNbr.29/13.,49/13.,135/14.

[13] NaredbaorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometnapodručjuŠibensko-kninskežupanije,NNbr.84/15.

[14] Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Splitsko -dalmatinskežupanije,NNbr.90/14.

[15] Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županijedubrovačko-neretvanske,NNbr.32/11.,117/12.

[16] Uredbaoprocjeniutjecajazahvatanaokoliš,NNbr.61/14.

[17] Uredba o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi zaučinkovitoisigurnoobavljanjegraničnekontrole,NNbr.57/14.

[18] Pravilnikokriterijimazaodređivanjenamjenepojedinogdijelalukeotvorenezajavnipromet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, teodređivanjamaksimalne visine naknade i raspodjele prihoda, NN br. 94/07, 79/08,114/12i47/13.

[19] Pravilnikoevidentiranjuiobilježavanjupomorskogdobra,NNbr.29/05.

[20] Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovimaunutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, NN br. 90/05,10/08,155/08,127/10i80/12.

[21] Pravilnikouvjetima i načinu stavljanjaupromet riba i drugihmorskihorganizama,NNbr.154/08.

[22] Odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarskiribolovnamoru,NNbr.64/09.,66/09.

[23] Odluka o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja.

[24] Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o utvrđivanju lučkog područja u lukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.

DetaljnaanalizasadržanajeuPrilogu1.kojičinisastavnidioovogPlana.Nastavnonaprovedenuanalizu,udaljnjemtekstuiznosesezahtjevikojelukeotvorenezajavniprometžupanijskogilokalnogznačajatrebajuispuniti.



ZahtjevipropisaniZakonomopomorskomdobruimorskimlukama

Sukladnočlanku43.Zakonaopomorskomdobru imorskim lukamaprilikom izrademjerila zarazvrstajlukaotvorenihzajavniprometVladaRepublikeHrvatsketrebauzetiuobzir:

− ukupniprometsvakelukeuproteklomdesetogodišnjemrazdobljuinjegoveosobine;− operativnikapacitetluke;− stanjelučkepodgradnjeinadgradnje;− sposobnostuređajaiuslugazaopskrbu,održavanjeipopravakplovilailuke;− kakvoćuiznačajprometnihvezasazaleđem;− prostorneigospodarskemogućnostidaljnjegrazvojalukeidr.

Navedeni kriteriji istovremeno ne čine konačan i isključujući popis već se ostavlja mogućnostpozivanjainadrugekriterijeielemente.

ZahtjevipropisaniZakonomomorskomribarstvu

Člankom43.stavak1.Zakonaomorskomribarstvupropisanodaseiskrcajribaidrugihmorskihorganizamaizgospodarskogimalogobalnogribolovanamorumožeobavljatisamonaiskrcajnimmjestimakakosudefiniranaposebnomodlukom.Mogućnostiskrcajaribeizvaniskrcajnogmjestapredstavlja iznimku koja je uvjetovana određivanjem takvog mjesta od strane nadležne lučkekapetanije iz izrijekom propisanog razloga, a riječ je o sigurnosti plovidbe ili, uz prethodnoodobrenjeribarskoginspektora,akoseradioočuvanjukvaliteteulova.

ZahtjevipropisaniZakonomonadzorudržavnegranice

Granični prijelaz i njegovo područje unutar luke trebaju biti označeni propisanim oznakama isignalizacijomkojepostavljaiodržavaoperator(lučkaupravailikoncesionar).

ZahtjevipropisaniUredbomorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometilukaposebnenamjene

Kategorizacijaodređenelukeulukuotvorenuzajavniprometžupanijskogznačajaprosuđujesepremamjerilimasadržanimučlanku5.Uredbe,atosu:

− prosječanprometpreko50.000tonateretagodišnjeurazdobljuod1998.–2003.godine,odnosnoprosječanprometputnikapreko100.000putnikagodišnjeurazdoblju1998.–2003.godinezalukuukojojseisključivoobavljaprometputnika;

− odgovarajućacestovnapovezanostsazaleđem;− instaliranilučkikapacitetizapromettereta50.000tona,odnosnogatoveiobaleza

prihvatbrodovado80mdužineigazado4m;− najmanjetrilinijemjesečnoudomaćemprometuzalukuukojojseisključivoobavlja

prometputnika.

Prilikom razvrstaja, svaka luka otvorena za javni promet mora udovoljiti svim mjerilimapropisanimzaodgovarajućirazredluke.

Ovako postavljena mjerila nisu dobro rješenje jer se vežu za stanje u prometu do donošenjaUredbeiisključivonakriterijostvarenogprometa.Ustrateškimdokumentimaprometnograzvojaistaknuto je da se luke ne smiju razmatrati izdvojeno kao samostalni gospodarski i prometnisubjekti već kao integralni dio nacionalnog gospodarstva s izrazito visokim multiplicirajućimučincima.Osnovnafunkcijalukejepoticanjegospodarskograzvitkasamelukeinjezinogzaleđate



razvitak prometnih i gospodarskih djelatnosti. Slijedom toga, ovako postavljena kategorizacijazasigurnonepodupiredaljnjirazvojlučkogsustava.

ZahtjevipropisaniUredbomouvjetimakojimamorajuudovoljavatiluke

Premačlanku3.Uredbe,neovisnookategorizaciji,svakalukamoraimati:

1) lučki bazen koji prema svom položaju i veličinom omogućava siguran privez, sidrenje imanevriranjeplovnihobjekata,sigurnoobavljanjetrgovačkihoperacija,ukrcajaiiskrcajaputnikaidrugihdjelatnostikojeseuobičajenoobavljajuobziromnanamjenuluke;

2) objektesigurnostiplovidbe;3) uredno održavanje dubina na morskom dijelu lučkog područja, mjestima za sidrenje,

području manevriranja i pristajanja prema objavljenim podacima u pomorskimpublikacijama;

4) obalu, uređaje i opremu koji omogućuju siguran privez, pristajanje i sidrenje plovnihobjekata;

5) uređeneiosvijetljenekopneneprilazneputoveiradnepovršinezaprekrcajtereta,tezaradikretanjeosoblja,putnikaiprometnihsredstava;

6) prihvatna postrojenja sposobna za prihvat vrste i količine tekućeg i krutog otpada iostatakatereta,obziromnavrstuiveličinuplovnihobjekatakojiuobičajenokoristeluku,teobziromnaveličinuizemljopisnipoložajluke,ananačinkojineuzrokujenepotrebnokašnjenjeplovnihobjekata;

7) objavljennaoglasnojpločiplanSmještajprihvatnihpostrojenja sopisomvrsteotpada iostatakateretasbrodovakojisemoguprihvatiti,teuputomonačinuupotrebeprihvatnihpostrojenja, listom ponuđenih operatera i usluga, opisom procedure za iskrcaj, teprocedure za izvještavanje sukladno Planu za prihvat i rukovanje otpada s plovnihobjekataiostatakateretasplovnihobjekatakojiobaveznosadrži:a) procjenupotrebezalučkimprihvatnimpostrojenjimaupogledupotrebebrodovakoji

uobičajenoposjećujuluku;b) opisvrsteikapacitetlučkihprihvatnihpostrojenja;c) uputuzaupotrebuprihvatnihpostrojenja;d) opissustavaprikupljanja;e) postupakizvješćivanjaoneadekvatnostimaprihvatnihpostrojenja;f) postupakzakonzultacijesakorisnicima luka,ugovaračimazaotpad,operaterimana

terminaluiostalimzainteresiranimosobama;g) tipikoličinazaprimljenogiobrađenogotpadaiostatakateretasplovnihobjekata;h) sažetakodnosnogzakonodavnogokviraiformalnostizaisporuku;i) popisosobaodgovornihzaprimjenuplana;j) opisopremezapredtestiranje(ukolikopostoji);k) opismetodezapohranupodatakaostvarnojupotrebiprihvatnihpostrojenjauluciil) opisnakojinačinseodlažeotpadiostaciteretasplovnihobjekata.

8) osigurana sredstva i opremu za sprječavanje onečišćenjamora, te uklanjanje posljedicaonečišćenjamora;

9) sredstva,opremuiobučenoosobljezaprotupožarnuzaštituuopsegukojiovisionamjeniluke/uopseguutvrđenomposebnimpropisima.

OsimopćihuvjetaUredbomsupropisaniiposebni,dodatniuvjetizapojedinuvrstulukaovisnootomeradiliseoluciotvorenojzameđunarodniilidomaćijavnipromet.



Prema članku 6. Uredbe u luci otvorenoj za međunarodni javni promet lučka uprava moraosigurati:

1) pružanjeuslugepeljarskeslužbe24satadnevno;2) pružanjeuslugelučkogtegljenja24satadnevno;3) pružanjeuslugeprivezivačkeslužbe24satadnevno;4) zgraduodnosnoprostorijuuređenuzaprimanjeputnikaiprtljageiboravakputnika,ako

jelukanamijenjenaputničkomprometu;5) pružanjeuslugaprekrcajaismještajatereta,ovisnoonamjeniluke;6) službu kontrole pristajanja, sidrenja, boravka i plovidbe plovnih objekata na lučkom

području24satadnevno;7) pružanje usluga opskrbe brodova gorivom, mazivom, pitkom vodom i električnom

energijom;8) pružanjeuslugehitnezdravstvenepomoći;9) pružanje usluga higijensko-sanitarne zaštite i obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i

deratizacijebrodailuke;10) pružanjeuslugaopskrbebrodova,posadeiputnikaprijekopotrebnimproizvodima;11) prostorspripadajućimobjektimaiorganizacijomuciljunesmetanogobavljanjagranične

kontrole,auskladusaZakonomonadzorudržavnegranice.Akojeriječoluciotvorenojzadomaćijavniprometlučkaupravamoraosigurati:

1) pružanje usluge priveza plovnih objekata za luke u koje uplovljavaju brodovi kojiobavljajuobalnilinijskiro-roputničkipromet;

2) uređeni i zaštićeni prostor za putnike i prtljagu ako je luka namijenjena putničkomprometu;

3) pružanjeuslugeprekrcajaismještajatereta,ovisnoonamjeniluke;4) pružanje usluge opskrbe plovila pitkom vodom, električnom energijom i pogonskim

gorivom,ovisnooveličiniinamjeniluke;5) mogućnostpružanjahitnezdravstvenepomoći.

Ovaj članak sadrži i odredbukojomsepredviđa jedan izuzetaknanačinda je lučkoj kapetanijidodijeljenoovlaštenjedaoslobodilukupojedinihobveza,akoseradioluciotvorenojzadomaćijavniprometlokalnogznačajaukojimajeprometmanjegopsega.

ZahtjevipropisaniUredbomoprocjeniutjecajazahvatanaokoliš

Postupakocjeneopotrebiprocjeneutjecajazahvatanaokolišpotrebnojeprovestiza:

− morskelukesvišeod100vezova,i− svezahvatekojiobuhvaćajunasipavanjemorskeobale,produbljivanjeiisušivanje

morskogdnateizgradnjugrađevinaumoruduljine50miviše.

ZahtjevipropisaniUredbomostandardimaiuvjetimakojemorajuispunjavatigraničniprijelazizaučinkovitoisigurnoobavljanjegraničnekontrole

Mali granični prijelazi moraju imati prostorije za rad policijskih službenika i djelatnika drugihdržavnihtijela(drugalinijakontrole).

Osim prostorija za rad, mali granični prijelazi moraju biti opremljeni sljedećom policijsko-tehničkomidrugomopremom:

− štambiljimapropisanimzaobavljanjegraničnekontrole,



− uređajimazaispitivanjevjerodostojnostiputnihisprava,− uređajimazapregledteškodostupnihdijelovavozila,− fiksnomimobilnominformatičkomimrežnomopremom,− RFIDčitačemputnihisprava,− neprekidnimnapajanjem(UPS,agregat),− kriptološkomopremom,− telekomunikacijskimiradiokomunikacijskimsustavom,− prenaponskomzaštitom(strujnailinijska),− prijenosnomrasvjetomisvjetiljkama,− sustavomvideonadzora.

ZahtjevipropisaniPravilnikomokriterijimazaodređivanjenamjenepojedinogdijelalukeotvorenezajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja,načinplaćanjaveza,uvjetekorištenja,teodređivanjamaksimalnevisinenaknadeiraspodjeleprihoda

UskladusPravilnikomlučkaupravadužnajekategoriziratilukuinjenepojedinedijeloveuzone.Upostupkuzoniranjauzimajuseuobzirisljedećamjerila:

− atraktivnostgeografskogsmještajapojedinelukeucijelostiodnosnomikrolokacijekaodijelalučkogbazenaunutarlučkogpodručjaluke,

− razinauređenostilučkenadgradnjeipodgradnjeuluci,− stupanjzaštićenostiluke,− ekološkaopremljenostluke,− opremljenostlukespecijaliziranomopremomizaštitnimsredstvimakodekoloških

incidenataiiznenadnihzagađenjamoramanjihrazmjera,− stupanjopremljenostilukeosnovnimsadržajima,− stupanjopremljenostilukedodatnimsadržajima,− blizinagradskogsredišta,− povezanostnacestovnuinfrastrukturu,− blizinabrodogradilištaiservisa.

ZahtjevipropisaniPravilnikomouvjetimainačinuodržavanjaredaulukamainaostalimdijelovimaunutarnjihmorskihvodaiteritorijalnogmoraRepublikeHrvatske

SlijedomodredbiovogPravilnika,ulucijepotrebnoosigurati:

− ispravnenapravezaprivezivanje,− neometanuplovidbuuluci,− neometanokretanjeosobaivozilapoobali,kaoiradlučkihnaprava,− čišćenjelukeodotpadakakojiugrožavajusigurnostplovidbeionečišćujumore,− prihvatotpadaiotpadnihuljasjahtiibrodica(dužnesučuvatismećeiotpadnaulja

dodolaskauluku,gdjesuihdužnepredati),− mjestoulucizaizvlačenjeidržanjebrodica,− rubniobalniprostorulucikojimorabitistalnoslobodan,audijelulukegdjese

obavljaukrcaj/iskrcajputnikamorabitiiposebnoograđenilividnoobilježen,



− nadijeluobalekojijeodređenzaukrcavanjeiiskrcavanjeputnikaosiguratimjestozaprivezbrodaodnosnobrodice,teslobodanprostorzapristupputnika,tetajdioobalenoćuprimjerenoosvijetliti,

− primjenuPlanazaprihvatirukovanjeotpadomiostacimatereta.

ZahtjevipropisaniPravilnikomouvjetimainačinustavljanjauprometribaidrugihmorskihorganizama

Iskrcajnamjesta unutar pojedinog lučkog područja namijenjenog za iskrcajmoraju ispunjavatisljedećeuvjete:

− osiguratinesmetanprilazteretnimvozilimaskopnenestrane,odnosnoribarskimplovilimasmora;

− zavrijemeiskrcavanjamorabitiosiguranneometanradosobamakojesudjelujuneposrednouposlovimaiskrcaja,nadležniminspektorimaidrugimovlaštenimosobama.

2.1.2 Zakonodavniokvirupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačaja

Zakonopomorskomdobruimorskimlukamaizričitonepropisujekriterijeimetodeformiranjasustava(modela)upravljanjažupanijskimlukamaodnosnoizričitoneodređujebrojžupanijskihlučkihupravapopojedinojžupaniji.

Napodručjužupanijanakojeseodnosiovajplanprimjenjujusecentralizirani idecentraliziranimodeli upravljanja. U pojedinim županijama postoji samo jedna lučka uprava dok se jedan dioopredijelio za osnivanje većeg broja samostalnih lučkih uprava. Time je iskorišteno zakonskorješenje koje nalaže da se radi upravljanja, gradnje i korištenja županijskih luka, za područjesvakežupanijemožeosnovativišelučkihupravanazahtjevopćinskogiligradskogvijećaukojemsuslučajupodnositeljizahtjevaujednoisuosnivači.

Prednost sustava s više županijskih lučkih uprava očituje se ponajprije u boljoj prisutnostidjelatnika lučke uprave u županijskim lukama, uspješnijoj naplati lučkih pristojbi, smanjenjutroškova putovanja zbog nadzora stanja u lukama te boljeg praćenja dinamike i struktureprometa.

Mogući nedostaci ovakvog modela upravljanja prepoznaju se u otežanom usklađivanju radalučkih uprava glede ujednačenosti metoda i kriterija naplate lučkih pristojbi, naknada zakoncesije i drugih prihoda. Decentralizirani sustav može biti prepreka ka ostvarenjuujednačenosti kriterija i standarda održavanja infrastrukture i suprastrukture te njihoveprovedbe.Uusporedbi sa sustavomzasnovanimna jednoj centraliziranoj lučkojupravi, ovakavsustaviziskujevećetroškovefunkcioniranjasustava.

U Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2013. godine predložen je modelupravljanja lukama županijskog značaja koje se prema predloženom tekstu nazivaju lukeregionalnogznačaja,akojiideusmjerusvojevrsnecentralizacijeupravljanjalukamažupanijskogznačaja jer predviđa osnivanje jedne županijske lučke uprave, koja može imati ispostave. IstiprijedlogponovljenjeiunacrtuZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaiz2014.godine.Iznimno je ostavljena mogućnost kada je u jedinici područne samouprave osnovano višežupanijskihlučkihupravaistemogunastavitisradomukolikosredstvazaplaćezaposlenikautoj



županijskojlučkojupraviiznosemanjeod20%prihodaodobavljanjaosnovnihlučkihdjelatnostiostvarenihuprethodnojgodini.

Sustav gospodarenja lukama zasnovan na jednoj lučkoj upravi s određenim brojem ispostavaobilježavajusljedećiorganizacijskielementi:

− postojiorganiziranaslužbapotrebnazaučinkovitofunkcioniranjelučkeuprave,− osiguranajevećakoordinacijaulukama,− osiguranajeboljaizravnakomunikacijaskorisnicimalučkihuslugaikoncesionarima,− postojioptimalanizborlukanapodručjužupanijeukojebivaljalousmjeriti

raspoloživasredstvazarazvitak,− postignutaujednačenostmetodaikriterijanaplatelučkihpristojbi,naknadaza

koncesijeidrugihprihodalučkeuprave.

Nedostatkom ovog modela jesu veći troškovi funkcioniranja sustava što se može nadomjestitiučinkovitijom naplatom pristojbi od gospodarenja lukama te moguće kritike jedinica lokalnesamouprave koje procjenjuju da njihove luke nisu u dovoljnoj mjeri zastupljene u razvojnomprogramužupanije.1

NacrtomZakona također je propisano je da se na županijsku lučkuupravuprimjenjuju propisikojiuređujuustanove,akosamimZakonomniještodrukčijepropisano.

NacrtZakonadonosiinovudefinicijucjelovitoglučkogpodručja.Uskladusčlankom133.NacrtaZakona cjelovito lučko područje kojim jedinstveno upravlja nadležna lučka uprava obuhvaćajednuilivišelukaotvorenihzajavniprometteizdvojenalučkasidrišta,privezištaidrugeobjekteizvan luke, koji su u javnoj funkciji pristajanja, sidrenja i zaštite plovnih objekata. Iako je iznavedeneodredbeposveizvjesnodažupanijskalučkaupravaupravljaiprivezištimaisidrištimaizvanlukekojasenalazeunutargranicacjelovitoglučkogpodručja,udijeluzakonakojigovorionadležnostima županijske lučke uprave (članak 166.), ponavlja se odredba istog sadržaja kojakažedažupanijske lučkeupraveupravljaju iprivezištima i sidrištima izvan luka,kojasenalazeunutargranicacjelovitoglučkogpodručja.

Uskladusčlankom134.NacrtaZakonagranicecjelovitog lučkogpodručjaodređujuseaktomoosnivanjunadležnelučkeupravekojaupravljatimpodručjem.

NacrtZakonapostavljadrugačijekriterijezarazvrstajlukaotvorenihzajavniprometuodnosuzavažećiZakonopomorskomdobru imorskim lukama.Uskladus člankom127.Nacrta razvrstajluka obavlja se s obzirom na opseg lučkih djelatnosti, operativnu opremljenost luke, duljinuoperativneobale,brojvezovateplaniranirazvojlukeinjenprometniigospodarskiznačaj.

NacrtZakonadonosinovudefinicijulukaotvorenihzajavniprometžupanijskogznačaja.Uskladus člankom 159. Nacrta Zakona luke otvorene za javni promet regionalnog značaja su luke ufunkciji osiguravanja prometne povezanosti obale i otoka u javnom prijevozu u linijskomobalnom pomorskom prometu ili su u funkciji obavljanja lučkih djelatnosti čiji gospodarskiučinakimaregionalniznačaj.

Lučko područje luke regionalnog značaja utvrđuje županijska skupština u skladu s prostornimplanomiuzsuglasnostVladeRepublikeHrvatske.

1 Jugović, A., Lončar, S., Jolić, N., Mogući modeli upravljanja županijskimmorskim lukama u RH, Pomorstvo,

26/1,2012.,str.54.



Premačlanku161.NacrtaZakonalukeregionalnogilokalnogznačajaimajuoperativnidiolukeikomunalnidio luke, teukoliko imaprostora ipotrebemoguimati inautičkidio luke i iskrcajnomjesto za ribarska plovila. Nacrtom Zakona nije predviđen tzv. dio za opskrbu pogonskimgorivomiakosečestoukazivalonapotrebuodređivanjaiovogdijelaluke.

Pri određivanju namjene pojedinog djela luke regionalnog i lokalnog značaja osigurava seprvenstvenooperativnidioluke,apotomkomunalnidioluke.

Ulukamaregionalnogilokalnogznačajamožeseodreditinautičkidiolukesamoakojeucijelostizadovoljenajavnafunkcijalukeosiguravanjemoperativnogikomunalnogdijelaluke.

Ulukamaregionalnogznačajamoraseosiguratioperativnidiolukeprikladanzapotrebelinijskogobalnogpomorskogprometa.

OvimNacrtomuvodisepravoidužnostsudjelovanjaMinistarstvaupostupkuizradeidonošenjasvihdokumenataprostornoguređenjakojiobuhvaćajupodručjepomorskogdobra.

NacrtomZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaiz2014.godinepredviđasejednoposvenovorješenjetesevelikimgradovimadajepravoosnivanjagradskelučkeuprave.

Uskladusčlankom139.NacrtaZakonalukežupanijskogilokalnogznačajaigradskelukemorajuimati operativni dio luke i komunalni dio luke, a mogu imati ukoliko ima prostora i potrebesportskiinautičkidioluketeiskrcajnomjestozaribarskaplovila.Ovakvorješenjerazlikujeseodvažećeg kao i od prvog Nacrta prijedloga Zakona iz 2013. godine u dijelu koji se odnosi napostojanjesportskogdijelaluke.

Priiznalaženjuprihvatljivogmodelaupravljanjalukamažupanijskogilokalnogznačajapotrebnojevoditise,izmeđuostalog,inačelimaeuropskelučkepolitikekakoslijedi:

− autonomanpoložajlučkihuprava,− slobodnotržišnonatjecanjeizmeđuiunutarluka,− pokrićestvarnihtroškovaodstranelučkihkorisnika,− isključenjebilokakvogoblikadiskriminacije,− integracijalukakrozzajedničkuprometnupolitikuEuropskeUnije,− razvitaklukauskladusnačelimaodrživograzvojaizaštiteokoliša.

Detaljan osvrt omodelima upravljanja županijskim i lokalnim lukama u Republici Hrvatskoj teusporedbasmodelimauprimorskimdržavamaueuropskojunijiobrađenjeupoglavlju4.1.3.2.snaslovomEuropskaiskustva/obliciiznačajkeuupravljanjužupanijskim(regionalnim)ilokalnimlukamauEuropisaspektamodelaorganizacije.

2.1.3 Prostornoplaniranjelukažupanijskogiregionalnogznačaja

Prostornim uređenjem ostvaruju se pretpostavke za unaprjeđenje gospodarskih, društvenih,prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru. Planovi prostornoguređenjapredstavljajuglavne instrumentezaprovedbupolitikeprostornoguređenjadržavenasve tri razine(državnoj, regionalnoj i lokalnoj).U formalnopravnomsmisluplanoviprostornoguređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa (članak 58. st. 1. Zakona oprostornomuređenju).2

2 NNbr.153/13.



Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjenaprostoratemjerilaismjernicezauređenjeizaštituodređenogprostora.

Prostorniplanžupanijepropisuje:

1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine područnog(regionalnog)značaja,

2) uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog (regionalnog) značaja koji se premaposebnimpropisimakojiuređujugradnjunesmatrajugrađenjem,

3) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskimpodručjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog (regionalnog)značaja.

Važno je istaćidaprostorniplanovinižerazinemorajubitiusklađenisprostornimplanomvišerazineodnosnoprostorniplanuređenjagradailiopćinemorabitiusklađensprostornimplanomžupanije što znači da se ovim prostornim planom ne prenose već se detaljnije razrađuju ikonkretiziraju odredbe prostornog plana županije koje proizlaze kao obveza iz plana širegpodručja.

Donošenjeprostornihplanovapredstavljaiznimnosloženivažanproceskojisetrebatemeljitinanačelimacjelovitostiisustavnosti.

Sukladno zakonskim rješenjima donošenju planova prostornog uređenja, te njihovih izmjena idopunaistavljanjuvansnageprethodi:

− utvrđivanjetakvepotrebeuprogramumjerazaunapređivanjestanjauprostoru,− javnaraspravačijejeprovođenjeuređenoUredbomojavnojraspraviupostupku

donošenjaprostornihplanova,− pribavljanjeraznihsuglasnostiimišljenjapropisanihZakonomoprostornom

uređenjuiposebnimzakonima.

Javna raspravapredstavljapostupakukojemse sudionicimaupostupkudonošenjaprostornogplana osigurava uvid, organizirani pristup i sudjelovanje davanjem prijedloga i primjedbi naprijedlog tog plana te davanje obrazloženja o razlozima neprihvaćanja odnosno djelomičnogprihvaćanjatihprijedlogaiprimjedbiprijesamogdonošenjaplana.

ProstorniplanžupanijedonosizasvojepodručježupanijskaskupštinapopribavljenojsuglasnostiMinistarstvazaštiteokolišaiprostornoguređenjaonjegovojusklađenostisodredbamaZakonaoprostornom uređenju i propisima donesenim na temelju Zakona (članak 108. i 109. Zakona oprostornom uređenju). Za potrebe izrade Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javniprometodžupanijskogilokalnogznačajaanaliziranisuprostorniplanovisedamžupanijaudijeluu kojem se govori o mjerama i smjernicama razvoja luka otvorenih za javni promet odžupanijskogilokalnogznačaja,ito:

− ProstorniplanIstarskežupanije− ProstorniplanPrimorsko-goranskežupanije− ProstorniplanLičko-senjskežupanije− ProstorniplanZadarskežupanije− ProstorniplanŠibensko-kninskežupanije− ProstorniplanSplitsko-dalmatinskežupanije



− ProstorniplanDubrovačko-neretvanskežupanije.

DetaljnaanalizapredmetnihplanovasadržanajeuPrilogu1.

2.1.4 Neujednačenostpojedinihpojmovnihodrednica

Analizompravnih izvorauočavasedapostojepojedinipojmovikojinisu jednoznačnoodređenipasenerijetkopojavljujevišestrukotumačenje,štovišeivrlorazličitaprimjena.Utompogledu,sastajalištalukažupanijskogilokalnogznačajaističusepojmovisidrištaiprivezišta.

Sidrišta i privezišta imaju poseban značaj za regionalnu i lokalnu samoupravu, a odgovarajućeuređenjetihpitanjaodposebnogjeinteresakakozadomicilnostanovništvotakoizakorisnikenaosnoviopćeiposebneuporabe.

Analizom zakonskih i podzakonskih tekstova utvrđeno je da postoje dvije „kategorije“ sidrišta:sidrištelukeisidrište.Pomorskizakonikdajedefinicijusidrištaluke:tojeuređeniiobilježenidiomora namijenjen i sidrenju brodova (čl. 5.). Proširena definicija sidrišta luke nalazi se uPravilnikuokriterijimazaodređivanjenamjenepojedinogdijela lukeotvoreneza javniprometžupanijskogilokalnogznačaja,načinplaćanjaveza,uvjetekorištenja,teodređivanjemaksimalnevisine naknade i raspodjele prihoda koji sidrište luke definira kao dio morskog akvatorijanamijenjenzasigurnosidrenjeikojimožebitiopremljennapravamazavezilibeznaprava(čl.2.).

Za razliku od Pomorskog zakonika i gore spomenutog pravilnika Uredba o razvrstaju lukaotvorenih za javni promet i luka posebne namjene poznaje sidrište, a ne sidrište luke. PremaUredbi sidrište je posebno obilježenmorski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnihobjekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj jeobjavljenuslužbenimpomorskimpublikacijama.

Prema Pravilniku o razvrstaju i kategorizaciji luka nautičkog turizma sidrište se smatra lukomnautičkogturizma,apredstavljadiomorskogilivodenogprostorapogodnogzasidrenjeplovnihobjekataopremljenonapravamazasigurnosidrenje(čl.7.).Uredbaopostupkudavanjakoncesijanapomorskomdobru3sidrišteiprivezištekategorizirakaolukunautičkogturizma(čl.16.).

Temeljna dvojba kod luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja je pitanjetreba li izdvojenasidrišta,aposebnoprivezišta,uključitiupravnirežim lukaotvorenihza javniprometžupanijskogi lokalnogznačaja.Pravilnikokategorizaciji lukanautičkogturizmasidrišteizrijekom kategorizira kao luku nautičkog turizma, a Uredba o postupku davanja koncesije napomorskom dobru kod određivanja početnog i promjenjivog dijela koncesijske naknade lukenautičkogturizma,sidrišteiprivezištepodvodipodpravnipojamluke.Odstranepravnestrukeipraktičaradvojbenesupostojećedefinicijesidrištakojimasesidrištesmatrailimusedajepravnistatus morske luke s obzirom na definiciju morske luke kao morski i s morem neposrednopovezanikopneniprostor.TakvakategorizacijajepremaZakonuopomorskomdobruimorskimlukama moguća jedino u slučaju da je sidrište i privezište funkcionalno i prostorno vezano slukom.

PremaPravilnikuouvjetimainačinuodržavanjaredaulukamainaostalimdijelovimaunutarnjihmorskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske4 brod na sidrištu je brod u lučkom ilidrugompodručjuunadležnostiluke,alinenavezu,akojiimauspostavljenuvezubrod/luka(čl.

3 NNbr.23/04.4 NNbr.90/05,10/08,155/08.



2.),apremaPravilnikuoobavljanjuinspekcijskognadzorasigurnostiplovidbe5brodnasidrištujebroduluciiliakvatorijuunadležnostiluke,kojinijenavezu,auključenjeusučeljebrod/luka(čl.2.t.28.).

UprijedlogunovogZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaiz2013.godinepredviđenesudvijekategorijesidrišta:prirodnomorskosidrišteinautičkosidrište.Prirodnomorskosidrištejediomorskogakvatorijapotpunoočuvanihprirodnihkarakteristika, a služi za sigurnosidrenje ioznačeno je u službenim pomorskim publikacijama (članak 119.). Prirodno sidrište je u općojupotrebitesesidrenjenemoženaplaćivati.

Člankom 120. Nacrta Zakona nautičko sidrište određeno je kao diomorskog akvatorija, koji jeopremljen s napravama za sidrenje, a gospodarski se koristi sukladno prostornom planu,posebnim propisima o sigurnosti plovidbe i Zakonu. Granice nautičkog sidrišta i zaštićenopodručje sidrišta moraju biti vidno i javno označeni s podacima o ovlaštenom koncesionaru ibrojusidrenihnaprava,aprilaznautičkomsidrištumorabitiotvorenisiguran.

Uodnosunanautičkasidrišta,kojasezarazlikuodprirodnihsidrištagospodarskikoriste,tesuopremljena napravama za sidrenje, u cilju zaštite koncesionara, definira se zaštićeno područjekoncesijskog područja nautičkog sidrišta u kojem je zabranjeno sidrenje plovnih objekata ihidroavionavlastitimsidrenimsustavom.

Komunalno sidrište i sezonsko sidrište kao posebne kategorije sidrišta nacrt Zakona opomorskomdobruimorskimlukamaiz2013.godinenepoznaje.Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni prometžupanijskog i lokalnog značaja definira privezište kao izdvojeno lučko područje koje jeopremljeno za sigurno vezanje plovila (čl. 2.). Iako je u definiciji naznačeno da se radi oizdvojenom lučkom području, u ostatku Pravilnika ne koristi se takva formulacija, već seprivezište smatra lučkim područjem. Tako sukladno čl. 3. st. 1. Pravilnika lučko područje lukeotvoreneza javniprometobuhvaća lučkebazene,sidrišta iprivezišta.Lučkopodručje,sidrišta iprivezištadijelesenaoperativnidio luke,komunalnidio luke, iukoliko imaprostora ipotrebe,nautičkidioluke.

Za razliku od gore navedenog Pravilnika Uredba o postupku davanja koncesija na pomorskomdobru kod određivanja početnog i promjenjivog dijela koncesijske naknade za luke posebnenamjene, sidrište i privezište podvodi pod pravni pojam luke i to luke nautičkog turizma.DefinicijaprivezištabilajesadržanaiuUredbiorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometilukaposebne namjene. Privezištem se smatrao dio obale izgrađen za privremeni privez plovnihobjekata, izvan lučkogpodručja, snajviše10vezova.Taodredbakasnije jebrisanadonošenjemUredbeoizmjeniUredbeorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometi lukaposebnenamjeneiz2007.godine.6

U praksi se ističe potreba određivanja tzv. turističkogprivezišta odnosnoprivezišta za potrebeturističke djelatnosti. U Zakonu o prostornom uređenju navodi se da je kod planiranjaugostiteljskoturističkihzonamogućedabrojvezovajednogilivišeprivezištaiznosinajviše20%ukupnogbrojasmještajnihjedinica,pričemusenepojašnjavaštosesmatraprivezištemikakavjemeđuodnos tog pojma i pojma privezište zastupljenog u propisima iz domene pomorstva iturizma.

5 NN,br.39/2011.6 NN,br.82/07.



Nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2013. godine ponovno uvodi pojamprivezišta i servisnog privezišta7 kao samostalnih infrastrukturnih objekata (ponton, gat, mol,riva,privez)idiomorskogakvatorija.

Prema članku 121. Nacrta Zakona privezište predstavlja samostalni infrastrukturni objekt(ponton, gat,mol, riva, privez) i diomorskog akvatorija koji služi za privezplovnih objekata, amožebitiopremljenonapravamazapružanjeuslugeopskrbevodomielektričnomeenergijom,agospodarskisekoristinatemeljukoncesije.

OsimprivezištanacrtZakonaiz2013.godinepredviđaiuvodinovipojam,ariječjeoservisnomprivezištu.Servisnoprivezištejesamostalniinfrastrukturniobjekt(ponton,gat,riva,mol,privez)idiomorskogakvatorija,akojejeufunkcijiobavljanjadjelatnostiservisiranjaplovnihobjekata,tenamijenjenozapristajanjeplovilaradiservisa,agospodarskisekoristinatemeljukoncesije.

SIDRIŠTE PRIVEZIŠTE

Pomorskizakonik

Članak5.

Sidrištelukejeuređeniiobilježenidiomoranamijenjenisidrenjubrodova

Nemadefinicije.

Zakonopomorskomdobruimorskimlukama

Nemadefinicije. Nemadefinicije.

NacrtZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaiz2013.

Članak121.

Privezištepredstavljasamostalniinfrastrukturniobjekt(ponton,gat,mol,riva,privez)idiomorskogakvatorijakojislužizaprivezplovnihobjekata,amožebitiopremljenonapravamazapružanjeuslugeopskrbevodomielektričnomeenergijom.

Servisnoprivezištejesamostalniinfrastrukturniobjekt(ponton,gat,riva,mol,privez)idiomorskogakvatorija,akojejeufunkcijiobavljanjadjelatnostiservisiranjaplovnihobjekata.

Uredbaorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometilukaposebnenamjene

Sidrištejeposebnoobilježenmorskiakvatorijkojiomogućujesigurnosidrenjeplovnihobjekataikojimožebitiopremljenopremomzasidrenjeplovnihobjekata,ačijismještajjeobjavljenuslužbenimpomorskimpublikacijama.

Nemadefinicije.

Uredbaopostupkudavanjakoncesijanapomorskomdobru

Članak16.

Sidrištasesmatralukomnautičkogturizma.

Članak16.

Privezištesesmatralukomnautičkogturizma.

7 Pojamservisnogprivezištajejezičnovrloupitan.



Pravilnikokriterijimazaodređivanjenamjenepojedinogdijelalukeotvorenezajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Članak2.

Sidrištelukejediomorskogakvatorijanamijenjenzasigurnosidrenjeikojimožebitiopremljennapravamazavezilibeznaprava.Članak3.Lučkopodručjelukeotvorenezajavniprometobuhvaćasvelučkebazene,sidrištalukeiprivezištakojičinefunkcionalnulučkucjelinu.

Lučkopodručje,sidrištalukeiprivezištasedijelenaoperativnidioluke,komunalnidioluke,iukolikoimaprostoraipotrebenautičkidioluke.

Članak2.

Privezištejeizdvojenolučkopodručjekojejeopremljenozasigurnovezanjeplovila

Pravilnikorazvrstajuikategorizacijilukanautičkogturizma

Članak7.

Sidrištejediomorskogilivodenogprostorapogodnogzasidrenjeplovnihobjekataopremljenonapravamazasigurnosidrenje.

Nemadefinicije.

Pravilnikolukamanautičkogturizma

Članak4.Sidrištesesmatralukomnautičkogturizma.

Članak4.

Privezištesesmatralukomnautičkogturizma.

PravilnikouvjetimainačinuodržavanjaredaulukamainaostalimdijelovimaunutarnjihmorskihvodaiteritorijalnogmoraRepublikeHrvatske

Članak2.Brodnasidrištujebrodulučkomilidrugompodručjuunadležnostiluke,alinenavezu,akojiimauspostavljenuvezubrod/luka.

Nemadefinicije.

Tablica1Usporedniprikazodređenjapojmovasidrišteiprivezište

Konačno, valja istaći da se u propisima koriste i pojedini pojmovi koji ne pripadaju hrvatskomjezičnomkorpusu iakopostoje jednakovrijednipojmovikoji suprihvaćenikaodio standardnogjezika te su štoviše potpuno tehnički određeni. Primjer takvog pojma jest trajekt, izraz koji jepreuzet u iskrivljenom obliku iz talijanskog jezika iako je za taj vid prijevoza u svimmeđunarodnim dokumentima pa i u međunarodnim konvencijama uvriježen pojam ro-roputničkogprijevoza.

2.1.5 Strateškesmjernicerelevantnezaplaniranjerazvojalukaodžupanijskogilokalnogznačaja

Strateškim smjernicama valja smatrati svepolicy dokumente kojima različiti društveni subjektiutvrđujuilinaznačujuželjenismjerrazvoja,sviše ilimanjepodrobnoopisanomdinamikomtograzvoja.UovompoglavljuprikazanisurezultatianalizedokumenatakojejeRepublikaHrvatskausvojila u posljednjih deset godina, a koji neposredno ili posredno utječu na razvojnu politikuluka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. Osim nacionalnih strateških



dokumenataanaliziranisuitemeljniaktiEuropskeUnijeudijelukojiseodnosinamorskelukeipomorskuinfrastrukturu,aliinazaštitumorskogokolišakojisenamećekaoneizostavankriterijičimbenikpridonošenjurazvojnihplanovaluka.

UPlanusuanaliziranisljedećidokumenti:

[1] StrategijapomorskograzvitkaiintegralnepomorskepolitikeRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2020.godine,

[2] StrateškiplanMinistarstvapomorstva,prometaiinfrastrukturezarazdoblje2016.–2018.

[3] StrategijaprometnograzvojaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2030.godine.

[4] StrategijarazvojanautičkogturizmaRepublikeHrvatskezarazdoblje2009.-2019.

[5] NacionalnistrateškiplanrazvojaribarstvaRepublikeHrvatska2013.

[6] OperativniprogramzapomorstvoiribarstvoRHza2014.–2020.

[7] Nacionalniprogramrazvitkaotoka.

[8] OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014.–2020.

[9] StrategijaupravljanjamorskimokolišemiobalnimpodručjemRH.

[10] Okvirnadirektivaomorskojstrategiji2008/56/EZ.

[11] StrateškiciljeviipreporukezaEuropskupomorskuprometnupolitikudo2018.godine.

[12] Zelenaknjigaomorskimlukamaipomorskojinfrastrukturi.

[13] Bijelaknjiga-Planzajedinstvenieuropskiprometniprostor–Putpremakonkurentnomprometnomsustavuunutarkojegseučinkovitogospodariresursima.

DetaljnaanalizapredmetnihdokumenatasadržanajeuPrilogu1.

Zaključno,valjaistaćisljedeće:

1) Prostorni planovi županija ne posvećuju dovoljnu pažnju razvoju luka županijskog ilokalnogznačaja.

2) Kategorizacija luka otvorenih za javni promet predstavlja važan preduvjet za sustavnouređenje lučkog sustava, budući se razvrstavanjem pojedine luke u neku od zakonskihkategorijautvrđujeiosnivačlučkeupravetenačinpribavljanjasredstavaodnosnonačiniciljeviupravljanjapojedinomlukom.

3) PotrebnojepokrenutipostupakizmjenekriterijaizUredbeorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometi lukaposebnenamjenejersepostojećikriterijizarazvrstajlukaotvorenihza javni promet županijskog i lokalnog značaja temelje isključivo na prometnotehnološkom vrednovanju, bez uvažavanja ostalih kriterija (gospodarskih, društvenih,kulturoloških,itd.).

4) Zbogizraziteneujednačenostižupanijskihprostornihplanovapredlažesedaministarstvonadležnozaposloveprostornogplaniranjazajednosministarstvomnadležnimzaposlovepomorstvaustrojiodgovarajućetijeloradikoordinacijeiunaprjeđenjaprostornihplanova



i odnosnih provedbenih dokumenata koji se odnose na luke županijskog i lokalnogznačaja.

5) Neophodno je pokrenuti postupak ujednačavanja i jednoznačnog određivanja pojmovakojima se uređuje lučki sustav. Postojeća terminološka i sadržajna neujednačenostpojmova dovodi do pravne nesigurnosti i raznolike primjene i postupanja usvakodnevnomradu.

6) Posebice, značajnu pažnju valja posvetiti pojmovima u kojima se uobičajene lučkedjelatnosti dodiruju s djelatnostima iz drugih gospodarskih područja, posebice turizma.Nedovoljnaodređenost takvihpojmovamože izazvati značajnenedoumice i posljedičnotroškoveodnosnosmanjenuučinkovitostgospodarskihsubjekata.

7) Valjalo bi izbjegavati pojmovekoji u okvirupojedinihdjelatnosti (primjerice ''sidrište'')imajujednoznačnotumačenjedodavatidodatnisadržaj.Utakvimokolnostimapredlažesekorištenjenovihpojmova.

8) Pri određivanju kriterija za kategorizaciju luka nužno je koristiti tzv. ograničavajućekriterije razvoja lučkog sustava temeljene na načelu zaštite okoliša, povijesne baštine islično(zaštićenapodručja).

9) Predlaže se objedinjavanje propisa koji se odnose na luke otvorene za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja.

10) Osnovnafunkcijalukejepoticanjegospodarskograzvitkasamelukeinjezinogzaleđa,aliišire regije te razvitak prometnih i gospodarskih djelatnosti. Stoga pri razradizakonodavnogokviraodnosnomodelaupravljanjalukenebitrebalorazmatratiizdvojenokao samostalne gospodarske i prometne subjekte već kao integralni dio nacionalnoggospodarstvasizrazitovisokimekonomskimmultiplicirajućimučincima.

11) Razvoj luka ineposrednobliskihpodručjamorabitiutemeljennasustavnomplaniranjutehnoloških i prostornih potreba te demografskih, gospodarskih i okolišnih uvjeta uzpoštivanjenačelaracionalnogkorištenjaprostora.

12) Izradaprostornihplanovakojiseodnosena lukežupanijskog i lokalnogznačaja iziskujevisoku stručnost i poznavanje brojnih, međusobno različitih područja znanja, odprostornog planiranja, biologije mora i priobalja, tehnologije pomorskog prometa dozaštite morskog okoliša. Stoga se predlaže sustavno stručno usavršavanje prostornihplanerakojisudjelujunaizradiprostornihplanovakojiseodnosenalučkapodručja.

13) Za zahvate u prostoru luka otvorenih za javni promet koji su utemeljeni na istimtehnološkimiliorganizacijskimpostavkama(primjerice,prijevozputnikahidroavionima)predlaže seujednačenopristupanjeod strane svih županije i drugihnadležnih tijelapridodjeljivanjuprostora.

14) Pri određivanju kriterija za kategorizaciju luka te planiranje razvoja, upravljanja iuređenjalučkogsustavanužnojeuvažavatinačeloodrživograzvojateslijeditismjernicekoje se odnose na održivi razvoj iz europskih, nacionalnih i regionalnih strateškihdokumenata.

15) Valjapoticatiizraduakcijskihplanovaidokumenatakojiseodnosenalukežupanijskogilokalnogznačajaikojimasepodupirustrateškaopredjeljenja.Pritom,prednostvaljadatiplanovima i dokumentima koji sadržemjerljive i dosegljive ciljeve, odgovorne osobe teposebiceterminskaobilježjaimodelefinancijskepodrške.

16) Razvojne strategije i planovi jedinica regionalne i lokalne samouprave trebaju slijeditirazvojnanačelaivizijenacionalnihstrategijatestrateškihdokumenataEuropskeUnije.



2.2 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogilokalnogznačenja

Analizainfraisuprastruktureulukamaodžupanijskogilokalnogznačajaprikazanajetemeljemprikupljenih podataka dobivenih kroz upitnike koji su ispunjeni od strane predstavnika lučkihuprava luka županijskog i lokalnog značaja te djelomično odlaskom na teren i pregledompojedinih luka. Ujedno za potrebe ocjene stanja predmetnih luka koristili su se i podaciprikupljeni:

− izsustavaCIMIS,− iznautičkihpriručnika(Peljarzamalebrodove-I.dio,Peljarzamalebrodove–II.dio,

HHI,2002/2003),− statističkihljetopisaDržavnogzavodazastatistikuisl,− službenimputomoddržavnihtijelaiinstitucija,posebicepodacikojeprikuplja

Ministarstvo,pomorstva,prometaiinfrastruktureteAgencijezaobalnilinijskipomorskipromet,

− odstranežupanijskihlučkihuprava,

tesviostalidostupnipodaci.

Kaonajvažnijiizvorpodatakauzetisuupitnicikojesupopunjavalesamežupanijskelučkeupravei to za svaku luku posebno. Upitnici su popunjavani u tiskanom obliku te korištenjem webaplikacije. Na taj način osigurana je veća vjerodostojnost prikupljenih podataka. Upitnici suizrađeniuzimajućiuobzirposebnostilukažupanijskogznačaja,odnosnolukalokalnogznačaja,aprikupljanje podataka kako je već navedeno je obavljeno direktno od strane lučkih upravanadležnihzaodređenulukuteodstraneizrađivačastudijekorištenjemdostupnihizvora.

Temeljemrezultataupitnikanapravljenajeocjenapostojećegstanjasciljemdobivanjapodlogezautvrđivanje,kategorizacijeluka(standardizacije),razvojnihsmjerovatepotencijalapojedineluke.

NapodručjuRepublikeHrvatsketrenutnojeodređenoukupno65lukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogznačajate369lukaodlokalnogznačajakojesuraspoređenepremageografskompoložajuunutarpojedine županije i unadležnosti suodređene županijske lučkeuprave. Premanavedenomsvelukeodžupanijskogilokalnogznačajaraspoređenesunaslijedećinačin:

− Istarskažupanija:• 8lukaodžupanijskogznačaja,• 30lukaodlokalnogznačaja.

− Primorsko-goranskažupanija:• 27lukaodžupanijskogznačaja,• 76lukaodlokalnogznačaja.

− Ličko-senjskažupanija:• 7lukaodžupanijskogznačaja,• 13lukaodlokalnogznačaja.

− Zadarskažupanija:• 8lukaodžupanijskogznačaja,• 103lukaodlokalnogznačaja.

− Šibensko-kninskažupanija:• 2lukeodžupanijskogznačaja,



• 23lukaodlokalnogznačaja.− Splitsko-dalmatinskažupanija:

• 6lukaodžupanijskogznačaja,• 48lukaodlokalnogznačaja.

− Dubrovačko-neretvanskažupanija:• 7lukaodžupanijskogznačaja,• 76lukaodlokalnogznačaja.

PopisilukaodžupanijskogilokalnogznačajanalazeseuPrilogu2ovogdokumenta,upoglavljimaukojimasuanaliziraneNaredbeorazvrstajulukaotvorenihzajavnipromet.

Unastavku jeprikazanaodvojenaanaliza iocjenastanja lukaodžupanijskog i lokalnogznačajauzimajućiuobzirposebnostipoložaja, načina upravljanja, organizacije te tehničko-tehnološkihzahtjevazalukuodređenogznačaja.

2.2.1 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogznačenja

U ovom poglavlju prikazana je analiza i ocjena stanja luka od županijskog značaja za svakužupaniju zasebno pri čemu je ocjena stanja pojedine luke prikazana u nastavku dok je uposebnompriloguopisanoianaliziranopostojećestanjeuistimlukama.

Analizapostojećegstanjaupojedinojlucibiojepreduvjetiosnovazaocjenu,asveuciljupomoćiuizborakategorizacije(standardizacije)luka,teuciljuprocjeneodgovarajućihrazvojnihpotrebau lukama, kao i potencijala za razvoj pojedine luke. Dodatno, napravljene su stručne ocjene upogledu zadovoljavanjapostojećihpotreba za lučkimkapacitetimanaodgovarajućempodručju,odnosnoupogleduzadovoljavanjakvalitativnihstandardauluci.

Postojećestanjelučkeinfrastrukture,kaoianalizaiocjenatogstanjaprikazanajenanačindasuzasvakolučkopodručjeopisaniiocjenjenislijedećiparametri:

− zemljopisnipoložajlukeilučkogpodručja,− površinalučkogpodručjaiodnosnaukupnupovršinudrugihlučkihpodručja,− sadržajidjelatnostikojesudostupneikojeseobavljajuuluci,− tehničko-tehnološkaobilježjaoperativnihobalaipriveznihmjesta,− kapacitetiprivezazarazličitevrsteplovila,− opremljenostopremomkojaomogućujesiguranboravakplovilauluci,− postojećiprometipotencijalnabudućapotražnja,− navigacijskiimeteorološko-oceanološkiuvjetipoložajalukeipripadajućihsidrišta,− postojanjesusjednihlučkihkapacitetainjihovutjecajnaluku,akopostoji.

Unastavku, temeljemopisa i analizepostojećeg stanje lučke infrastrukture, njezinenamjene tetrenutnognačina korištenja prikazana je sumarna kvalitativna i kvantitativna ekspertna ocjenastanja svake od 65 lučkih područja luka županijskog značaja. Predstavljene ocjene ukazuju narazvojne potrebe koje su kasnije detaljno obrazložene u poglavlju koje opisuje pravce razvojaluka.

Potrebnojeistaknutidaseunastavkuovogpoglavljapromatrajuipodručjauneposrednojblizinikojaimajuilimoguimatiutjecajanalučkudjelatnostlukeodžupanijskogznačaja,bezobzirajesuli obuhvaćena postojećim granicama lučkog područja ili ne. Razlog tome je činjenica da



razmatranjepostojećegstanja tebudućegrazvojamorauzetiuobzir ineposrednuokolinukojaomogućujetakavrazvoj.

Istarskažupanija

Antenal

Luka Antenal koristi se isključivo kao luka za ukrcaj kamena. Operativna obala je primjerenanavedenojtrenutnojnamjeni.

Smještajpristaništa, obziromnapoložajuvaleosjetljivenavjetroveuzapadnomlukuhorizontaod270°,osjetljivajenajakevjetrovesazapadaijugozapadakojimoguugrozitisiguranboravakbrodovanaprivezu.

Lukaimaodgovarajućuopremuzaprivezteretnihbrodovakojiukrcavajukamen,alinapodručjuluke ne postoji odgovarajuća oprema za sprečavanje onečišćenja mora ili odgovarajućeosvjetljenjetedrugeusluge.

U luci se ne odvija promet ostalih vrsta brodova. Za područje današnjeg kamenoloma i lukepostojeplanovi za izgradnju lukenautičkog turizmakao i lukenamijenjene zaprivezputničkihbrodova. Veličina kopnenog i morskog prostora zadovoljavaju mogućnost izgradnje nautičkihvezovaioperativnihobala.

Slika1PoložajlukanapodručjuIstarskežupanije



Brestova

PostojećestanjeuluciBrestovanačelnozadovoljavapotrebeprometakojisetrenutnoodvijanaro-ro putničkoj liniji. Međutim, luka nema zaštitnog lukobrana te je izložena valovima čime jeprivez kao i boravak ro-ro putničkih brodova na pristanima otežan pri lošim vremenskimprilikama.

Sadržaji luke zadovoljavaju zahtjeve sigurnosti, privezne naprave su prikladne i omogućujusiguranprivezro-roputničkihbrodova,lučkepovršinesuosvijetljene,azaštitaobale(bokobrani)primjerena.Ulucinemaopremezasprečavanjeonečišćenjamora.

Obzirom na skroman interes za privez plovila nautičkog turizma, kao i za privez komunalnihbrodica,nepostojanjevezovazanavedenaplovilanepredstavljanedostatak.

Brijuni

Postojećestanjeu luciobilježavajuzadovoljavajući lučkikapacitetikojimseomogućavaprihvatbrodova na redovitoj putničkoj liniji te opskrba otočja. Nautički kapaciteti sigurno nezadovoljavajupotrebe,obziromda jeotočjeturistički izuzetnoatraktivno.Međutim,obziromdaluka Brijuni predstavlja specifičnu luku koja se nalazi unutar područja nacionalnog parka„Brijuni“lučkikapacitetiizravnooviseorazvojnimplanovimasamognacionalnogparkatejezbogtogapovećanjepriveznihmjestaograničeno.

Luka zahtijeva održavanje operativnih obala za prihvat manjih turističkih brodova te plovilanautičkogturizma,uključujućiprihvatvelikihjahtidoknemapotrebezakomunalnimvezovima.

Prihvat većih putničkih brodova za kružna putovanja (brodovi duljine veće od 50 metara) tevelikihjahtitrenutnonijemogućnaoperativnimobalamavećisključivonasidrištu,smogućnošćuprijevozaputnikanaobalubrodicama.

Sastajalištasigurnostizasvevrsteplovila lukaBrijuninepredstavljasigurnomjestoprivezazavrijemepuhanjavjetrovaizsjevernihiistočnihsmjerova.

Oprema u luci usklađena je s potrebama priveza plovila. Privezne naprave su zadovoljavajuće,lučkepovršineosvijetljene,azaštitaobalebokobranimaprimjerena.

Novigrad

Postojeće stanje luke Novigrad obilježava razmjerno skroman privezni kapacitet, posebice udijelu komunalnih vezova koji ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Navedeno jeposljedicaograničenogprostorauuvalitekorištenjauvalezagradnjunautičkihvezova.

Naoperativnimobalama je lučka infrastruktura teopremau luci zadovoljavajućekvalitete iakolukaimanedovoljanbrojkomunalnihvezova.

Sadržaji lukezadovoljavajuzahtjevesigurnosti,priveznenapravesuprimjerene, lučkepovršineosvijetljene, a zaštita obale s bokobranima odgovarajuća. Područje luke dobro je zaštićeno odnepovoljnihvremenskihprilikalukobranom.

Sadržaji luke uglavnom nisu prilagođeni povećanim potrebama turističkog tržišta i nautičkogturizmapajeuvalaljetipretrpanaturističkimplovilima.

Poreč

Stanje u luci Poreč obilježava primjerena lučka infrastruktura, prilagođena prihvatu manjih isrednjih putničkih brodova, te izrazito ograničavajući broj komunalnih vezova i vezova



namijenjenihplovilimanautičkogturizma.Tojeposebnovažnozbogznačajneusmjerenostigradanaturističkudjelatnostpajepotrebazanautičkimvezovimaznačajna.Diopotrebazanautičkimvezovimanadoknađujesekorištenjemsusjednemarine.

Na isti način, zbog brojnog stanovništva koje gravitira luci Poreč, postoji i značajna potreba zavezovimazabrodice.

Obziromdajelukazaštićenaprirodno(otokSv.Nikola)telukobranima,privezmanjihisrednjihputničkihbrodovagotovoupotpunostizadovoljavauvjetesigurnogveza.

Općenito,velikapotrebazaprivezomsvihvrstaplovilakojatrenutnokoristeluku,štoseposebiceogleda u ljetnim mjesecima, uvjetuje potrebu za izgradnjom novih lučkih kapaciteta, kako zamanje brodice lokalnog stanovništva i nautičara, tako i operativnih obala za prihvat i privezputničkih i ribarskih brodova. Za očekivati je da će se trend povećanja potražnje za dodatnimkapacitetimanastavitiislijedećimgodinama.

Luka nema susjednih prostora koji bi se mogli kvalitetno koristiti za dodatne nove lučkekapacitete.

Pula

Postojećestanjeu luciPulaobilježavazadovoljavajućestanje lučke infrastrukture.Kapaciteti zaprihvat brodova, kako u linijskom prometu tako i izletničko-turističkih brodova, su uglavnomzadovoljavajućiiakozbogatraktivnostiširegpodručjakaoidobrezaštićenostilukevaljaočekivatipovećanezahtjevezadodatnimoperativnimobalamanamijenjenimzaprivezbrodovazakružnaputovanja,izletničko-turističkihbrodovatevećihjahti.

Dodatno, obzirom na potrebe za privezom većeg broja ribarskih brodova u pojedinimvremenskimrazdobljimaoperativnaobalazaprivezribarskihbrodovajenedostatnogkapaciteta.

Komunalni vezovi u luci trenutno ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva, posebiceobziromnapovećanjeveličinabrodicakojimapostojećapriveznamjestanisuodgovarajuća.

Kapaciteti luke sa stajališta prihvata plovila nautičkog turizma nisu adekvatni. Dio kapacitetanadomješten je korištenjem susjedne luke nautičkog turizmaACImarina Pula, ali zbog velikogturističkogprometaneophodnojepovećatibrojnautičkihvezova.

Lučko područje je izuzetno dobro zaštićeno od nepovoljnih hidro-meteoroloških utjecaja štodozvoljavasigurnovezivanjebrodicaibrodova.

Opremau luciunačeluzadovoljavapotrebesigurnogprivezaplovila, štoseposebiceodnosinapodručjegataRijeka.Uobičajeneuslugeplovilimasudostupneususjednojmarini,apopotrebiikorištenjemopremeiobalabrodogradilišta.

Rovinj

Postojeće stanje u luci Rovinj obilježava vrlo dobru lučku infrastrukturu s relativnozadovoljavajućomduljinomoperativne obale za prihvatmanjih i srednjih putničkih brodova tevećih jahti. Također, lučki kapaciteti omogućuju zadovoljavajući prihvat ribarskih brodova, bezobziranaveličinu.

Nautički kapacitet u luci je zadovoljavajući, posebice uzimajući u obzir kapacitete susjednemarine te razvojne planove koji uključuju izgradnju dodatnih gatova za nautičke i komunalnevezoveuodvojenimdijelovimalukečimećeseznačajnopovećatikapaciteti.



Privezplovilau luci Južnoj lucizadovoljavazahtjevemaritimnesigurnosti,acijela lukajedobrozaštićena od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Nasuprot tome, Sjeverna luka nije zaštićena odutjecajazapadnihvjetrova ivalova, stoga jesigurnostbrodovanapristanuugroženazavrijemejakih zapadnihvjetrova.Posebice se toodnosinamanjebrodove iplovilanautičkog turizma.Utakvimuvjetimabrodovimasepreporučujenapuštanjevezaiuplovljavanjeujužnuluku.

Opremazaprivezplovila jeodgovarajuća,a lukanudi iuslugeukrcajagoriva,kao idruge lučkeuslužnedjelatnosti,uključujućibrodogradilišneusluge.

Umag

PostojećestanjelukeUmagobilježavarazmjernovelikipriveznikapacitetiduljineobala,posebiceu dijelu komunalnih vezova, ali zbog položaja obalnog ruba na kojem nema izgrađenih gatovaukupnikapacitetnijevelikištovrijediizapriveznautičkihplovila.

Na operativnim obalama lučka infrastruktura je osrednje kvalitete. Privezna oprema kao irasvjetau luci zahtijevajupoboljšanja.Operativnaobala zaprihvatputničkihbrodova zahtijevakvalitativnaikvantitativnapoboljšanja.

Luka ima odgovarajuću opremu za protupožarnu i zaštitu mora od onečišćenja te omogućujeuslugepopravakabrodica,kaoiuslugeukrcajagoriva.

Neposrednablizinalukenautičkogturizmakaoipostojećivezovinačelnozadovoljavajupotrebeza privez plovila nautičkog turizma, ali obzirom na intenzivan razvoj turističke djelatnostipostavljanjeodnosnoizgradnjanovihgatovabitićeneizbježna.

Primorsko-goranskažupanija

Bakar

Postojeće stanje u luci Bakar obilježava kvalitetna lučka infrastruktura u pojedinim dijelovima(primjerice, komunalnih vezova), ali i nedostajuće kapacitete operativnih obala namijenjenihprihvatu brodova, ponajprije putničkih i ribarskih. Privezmanjih brodova uvelike je ograničendužinomoperativneobaletesemožesmatratinedostatnimzapostojećupotražnju.

Kapaciteti za plovila nautičkog turizma mogu se smatrati nedovoljnim te upitnim sa stajalištamaritimnesigurnosti.Dodatno,cijelolučkopodručjejeizloženoutjecajuvjetraivalovaštoutječenasigurnostprivezabrodica.

Oprema za privez u luci zahtijeva dodatna ulaganja posebice u dijelu opremanja obalapriključcimazavoduistruju.

Postojećeobaleneomogućavajuprivezvećihbrodova,međutimuneposrednojblizinilukepostojiro-rorampaiobalazapriveztrgovačkihrodova.

Baška

PostojećestanjeuluciBaškaobilježavarelativnodobraifunkcionalnalučkainfrastrukturakojajeprilagođenaprihvatumanjihputničkihbrodova, ali i nedostatankapacitetkomunalnihvezova ivezovanamijenjenihplovilimanautičkogturizma.Privezmanjihputničkihbrodovanaoperativnuobalusekundarnogzaštitnoglukobranatrenutnozadovoljavazahtjevezasiguranpriveztijekomljetnih mjeseci. Nasuprot tome postoji očigledan nedostatak obale za stalni privez navedenihputničkihbrodova.



Obzirom da luci gravitira izuzetno mali broj ribarskih brodova i brodica postojeća operativnaobalazadovoljavapotrebeprivezaribarskihplovila.

Opremauluciuglavnomzadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

Prihvat većih brodova, uključujući i ro-ro putničke brodove na postojeću obalu sa stajalištamaritimne sigurnosti, zbog ograničenog manevarskog prostora, trenutno ne zadovoljavastandardesigurnogmanevriranjaipriveza.

Za prihvat većih brodova potrebno je produžiti lukobrane čime bi se dobila veća duljinaoperativne obale te bi se dodatno zaštitilo područje luke i omogućio sigurniji boravak manjihplovila, prvenstveno brodica lokalnog stanovništva i plovila nautičkog turizma. Produženjemoperativne obale omogućio bi privez većeg broja putničkih brodova. Siguran prihvat ro-roputničkihbrodovauvjetovanjeizgradnjompotpunonovogvezate uređenjemobalnogdijelazaprihvatvozila.

Slika2PoložajlukanapodručjuPrimorsko-goranskežupanije

Cres

Postojećestanjeu luciCresobilježavazadovoljavajućestanje lučke infrastrukture.Kapacitetizaprihvat brodova kako u linijskom tako i izletničko-turističkih brodova su uglavnomzadovoljavajući iako zbog atraktivnosti šireg područja kao i dobre zaštićenosti luke može seočekivatipovećanizahtjevizadodatnimoperativnimobalamanamijenjenimzaprivezizletničko-



turističkih brodova te većih jahti.Dodatno, obziromnapotrebe za privezom ribarskih brodovaoperativnigatupojedinimvremenskimrazdobljimajenedostatnogkapaciteta.

Komunalnivezoviu luci trenutnonezadovoljavajuupotpunostipotrebe lokalnogstanovništva,posebice obzirom na povećanje veličina brodica kojima postojeća privezna mjesta nisuodgovarajuća.

Kapaciteti luke sa stajališta prihvata plovila nautičkog turizma nisu adekvatni, odnosnoprvenstveno se ogledaju u mogućnosti pronalaska slobodnog priveza na operativnom gatu.Potrebno je naglasiti da plovila nautičkog turizmamogu koristiti imarinu koja je smještena uneposrednojblizinilukeCres.

Lučko područje je izuzetno dobro zaštićeno od nepovoljnih hidro-meteoroloških utjecaja štodozvoljavasigurnovezivanjebrodicaibrodova.

Opremau luciunačeluzadovoljavapotrebesigurnogprivezaplovila, štoseposebiceodnosinapodručjenovouređenogoperativnoggata.Uobičajeneuslugeplovilimasudostupneususjednombrodogradilištuiliumarinitesemogusmatratikvalitetnim.

Crikvenica

PostojećestanjeuluciCrikvenicaobilježavajunedovoljnilučkikapacitetizasvevrstepomorskogprometa.Operativnaobala „Velikomolo“omogućavapriveznekolikomanjihbrodova,međutimobzirom na postojanje cjelogodišnje putničke linije prema otoku Krk (Šilo) te većem brojuturističko-izletničkihbrodovakojisetijekomljetnihmjeseciprivezujuuluciCrikvenicapostojećaduljinaoperativneobalenijedovoljna.

Brojkomunalnihivezovazaplovilanautičkogturizmapremalenjezapostojećibrojipotražnjuzatakvomvrstomveza.Većaplovilanautičkogturizmauvelikesuograničenaumogućnostiprivezana operativnoj obali. Dodatno, izloženost i otvorenost luke, ponajprije na zapadne vjetrove ivalove,uvjetujerazmjernonesiguranboravakplovila,kakonaoperativnojobalitakoinacijelompodručjuluke.

Prihvat većih putničkih brodova za kružna putovanja (brodovi duljine veće od 50 metara)trenutnonijemogućnaoperativnimobalamaveć isključivona sidrištu smogućnošćuprijevozaputnikanaobalubrodicama.

Opremaulucizahtijevapoboljšanjetedodatnuugradnjupriključnihmjestazavoduistruju.

Susjedna lučka područja djelomično zadovoljavaju potrebe za komunalnim vezovima, ali ne ipotrebezaprivezplovilanautičkogturizma.

Kostrena-Žurkovo

Operativna obala luke Kostrena (bazen Žurkovo) izrazito je male duljine te omogućuje vrloograničenprihvatbrodovaibrodica.

Priveznikapaciteti zabrodice lokalnogstanovništvasu takođerograničeni iodnosesesamonaprivezna mjesta na sidrištu koja ne zadovoljavaju maritimnu sigurnost brodica. Dodatno, brojvezovajenedostataninerazmjeranspotražnjom.Sličnovrijediizapriveznekapacitetezaplovilanautičkog turizma koja se privezuje na istimmjestima gdje i brodice lokalnog stanovništva, alipotražnjazanjimajeuvelikemanja.



Lučko područje je u potpunosti izloženo valovima iz južnih smjerova što predstavljaograničavajućifaktorsigurnogvezivanja,kakobrodicanastalnomvezu(sidrištu)takoiplovilanaoperativnojobali.

Opremauluci,ponajprijeseodnosinaprivezneplutačenasidrištudokseuneposrednojblizinilučkogpodručjanalaziistezališteipodručjezaboravaknasuhomipopravakbrodica.

Potrebnojenaglasitidasamolučkopodručjeujednopredstavljaikupališniprostorplažekojasenalaziudnuuvale,akojiograničavasigurnuplovidbubrodica.

Kraljevica

Postojećestanjeu luciKraljevicaobilježavazadovoljavajućestanje lučke infrastrukture,kakosastajališta potreba za operativnim obalama za prihvat brodova tako i sa stajališta kapacitetakomunalnih i vezova za privez plovila nautičkog turizma. Nedavna nadogradnja luke novimpriveznimkapacitetimadovodilučkuinfrastrukturunavišurazinuteomogućujezadovoljavanjepotrebazakomunalnimivezovimazaplovilanautičkogturizma.

Izgradnjom valobrana lučko područje je dodatno zaštićeno od nepovoljnog utjecaja valovlja teomogućavasigurnijiprivezplovila.

Privezna oprema u luci je na zadovoljavajućoj razini, što se posebice odnosi na novoizgrađenedijelove luke tepontone.Navozzabrodice tedizalicaomogućujukvalitetnuusluguplovilima, asusjednobrodogradilišteidodatneusluge.

Krk

PostojećestanjeuluciKrkobilježavavisokarazinaizgrađenostiinfrastrukture,aliiistovremenoinedostatakkvalitetnihobalazasiguranpriveziboravakplovilakaoinedostatnekapacitete.

Kapacitetioperativnogdijelalukedjelomičnoodgovarajupotrebamaprivezauturističkojsezonidok izvan turističke sezone znatno sunedostatni. Povećanjedimenzija putničkihbrodovakao ipovećanje potražnje za njihovim privezom, uvjetuju da postojeći dijelovi operativne obale nezadovoljavajupotrebeprivezaobziromnasigurnostikapacitet.

Ostalidijelovi lukekojisunamijenjeniprivezuribarskihbrodova,brodicalokalnogstanovništvakao i plovila nautičkog turizma su nedostatni, a privez ribarskih brodova u unutrašnjemdijelulukenezadovoljavaniuvjetemaritimnesigurnosti.

Razinaopremljenostilukeopremomzasigurnaprivezplovilaulucimožeseprocijenitirazmjernodobrom.

Općenito,postojećestanjelučkeinfrastruktureuluciKrkzahtijevapovećanjeduljinasvihobala,kao i priveznihmjesta ponajprije operativnih obala za prihvat putničkih i ribarskih brodova tepriveznihkapacitetazabrodicelokalnogstanovništva.

Lopar

PostojećestanjeuluciLoparobilježavakvalitetnainfrastrukturaudijeluro-ropristanasobziromda pruža dovoljnu dužinu operativne obale te odgovarajuću priveznu opremu. Nasuprot tome,kopnenopodručjelukenamijenjenočekanjuvozilazaukrcajnijeodgovarajućeveličine.

Luka Lopar ima ograničenu infrastrukturu za prihvat plovila nautičkog turizma kao i za privezbrodica lokalnogstanovništva.Navedenaplovilamogukoristiti isključivodiooperativnoggata itoprostorsnjegovejužnestrane.Također, lukaimaograničenemogućnostiprihvataturističko-izletničkihbrodovazakojeobziromnaturističkudjelatnostumjestuLoparpostojipotreba.



LukaLopar jesmještenauprirodnozaštićenojuvalistoga jeprivezro-roputničkogbrodakao iostalihplovila načelno siguranosimu rijetkimvremenskimrazdobljimas izraženimzapadnimvjetrovima.

Općenito, trenutno površina lučkog područja u luci Lopar izgrađenost lučke infrastruktureukazujenakorištenjelukeisključivokaoro-rolukezaprihvatro-roputničkihbrodova.

Lovran

Infrastruktura luke Lovran je zadovoljavajuća, a njezin kapacitet prilagođen je prihvatumanjihputničkihbrodova,kaoibrodicalokalnogstanovništva.Postojećedimenzijeoperativneobalenedozvoljavajuprihvatputničkihbrodovavećihdimenzija (L>50metara),međutimširenje lučkogpodručja i minimalno produljivanje dijela postojeće operativne obale ostvarilo bi mogućnostprivezazavrijemeljetnihmjeseciivećihbrodova.Sobziromdajelukauznačajnojmjeriizloženavjetruivalovima,siguranprivezbrodovazavrijemenepovoljnihvremenskihprilikanijemoguć.

S obzirom na turističku prepoznatljivost tijekom ljetnih mjeseci luka ima nedovoljan brojkomunalnihvezovakaoivezovazaplovilanautičkogturizma.

Obzirom da luci Lovran gravitira mali broj ribarskih brodova i brodica postojeća obalazadovoljava potrebe priveza, međutim radi otvorenosti operativne obale uvjeti maritimnesigurnostinisuupotpunostizadovoljeni.

Postojećaopremaulucidjelomičnozadovoljavapotrebesigurnogprivezaplovila.

MaliLošinj

Postojeće stanje u luciMali Lošinj obilježava visoka razina izgrađenosti lučke infrastrukture teznačajnikapacitetizaprivezbrodovaibrodica.Također,ikvalitetalučkeinfrastrukturemožeseocijenitivisokomiakopostojedijeloviobalenakojimapostojipotrebazaobnovom.

Kapaciteti operativnog dijela luke u turističkoj sezoni su djelomično nedostatni dok izvanturističke sezone znatno nadilaze stvarne potrebe za privezom. Obzirom na izrazitu turističkiorijentiranost grada i širegpodručja zapretpostaviti je dapostojeći lučki kapaciteti zahtijevajunadogradnju.

Kapaciteti za plovila nautičkog turizma su razmjerno veliki, no ima smisla povećati ga zbogizraziteljetnepotražnje.

Razinaopremljenostilukeopremomzasiguranprivezplovilaulucimožeseprocijenitivisokom.Luka ima i benzinsku stanicu. Lučko područje je dobro zaštićeno od nepovoljnih vremenskihutjecajainačelnoomogućujesiguranprivezplovila.Zavrijemeljetnihmjesecizbogograničenogmanevarskog prostora u luci postoje razdoblja kada je gustoća prometa plovila u lučkompodručjuizrazitovelika.

Usluge održavanja i popravaka plovila su kvalitetne i dostupne u susjednim marinama ibrodogradilištu.

Malinska

Postojećestanjeu luciMalinskanačelnoobilježavadobra izgrađenost lučke infrastrukturekakooperativnih obala tako i obala namijenjenih privezu brodica lokalnog stanovništva te plovilanautičkog turizma. Obzirom na izrazitu orijentiranost mjesta Malinska na turizam postojećikapaciteti u potpunosti ne udovoljavaju stvarnim potrebama za privez svih vrsta plovila, a



posebice plovila nautičkog turizma. Operativna obala (gat) relativno je kratka pa je i kapacitetvezovazaprihvatmanjihturističko-izletničkihbrodovarelativnomaliipotencijalnonedostatanuodnosunaočekivanepotrebezapriveztakvihbrodova,aliimogućupovećanupotražnjuzaprivezmanjihputničkihbrodovazakružnaputovanjaunacionalnojplovidbi.

Ribarskebrodiceibrodovimogukoristitioperativnigatkojisesmatrazadovoljavajućimzanjihovprihvat.

Potrebno je naglasiti na izuzetno veliku sezonalnost pomorskog prometa pri čemu su lučkikapacitetinedovoljniuljetnimmjesecima,atijekomostatkagodineudovoljavajupotražnji.

Lukajerazmjernodobrozaštićenaodutjecajavjetraivalovapaseiboravakbrodicasastajalištamaritimnesigurnostimožeocijenitizadovoljavajućim.

Razinaopremljenostilukeopremomzaprivezplovilaulucimožeseprocijenitivisokom.

Martinšćica

Postojeće stanje u luci Martinšćica obilježava razmjerno kvalitetna i zadovoljavajuća lučkainfrastruktura (operativni gat) za prihvat manjih putničkih brodova te nezadovoljavajućakvaliteta i kapacitet komunalnih vezova te vezova za plovila nautičkog turizma. Postojećioperativni gat trenutno zadovoljava mogućnost pristajanja manjih brodova, ali povećanapotražnja za prihvat turističko-izletničkih brodova u budućnosti zahtijevat će produženjeoperativneobale.Potražnjazanautičkimvezovimapremašujetrenutnekapacitete.

Lučkopodručjejepriličnootvorenotejeizloženojevjetrovimaivalovimaizjužnihsmjerovakojeutječunasiguranprivezplovilakakounutarlučkogpodručjatakoinaoperativnomgatu.

Priveznaopremauluciunačelunezadovoljavastandardekvalitetnogprivezabrodica.

Merag

LukaMerag svojimobilježjimapredstavlja lukunamijenjenu isključivoprihvatu ro-roputničkihbrodova.Lučkainfrastrukturasastajalištapotrebnihkapacitetazadovoljavatrenutnezahtjevezaprivezomro-roputničkihbrodovanapostojećojliniji.

Također,ipripadajućaobalnaopremaunačeluzadovoljavasiguranprivezbrodova,apovršinazaprihvatvozilajeodgovarajućihveličina.

Obzirom da je luka izgrađena bez zaštitnih građevina boravak brodova ne zadovoljava upotpunostikriterijesigurnogboravkapajestogavezbrodovaograničenvremenskimprilikama.Ponajprijesetoodnosinadužiboravakbrodova,odnosnonaprekonoćniprivezbrodova.

Postojećikomunalnivezoviukomunalnojlučicizadovoljavajupotrebe.

Mišnjak

Postojeće stanje u luci Mišnjak obilježava vrlo dobra izgrađenost lučke infrastrukture koja jeprilagođena prometu na ro-ro liniji između kopna i otoka Raba. Oprema u luci uglavnomzadovoljava potrebe postojećeg pomorskog prometa. Postojeći kapaciteti za privez ro-roputničkihbrodovaupotpunostizadovoljavajupotrebe.

Ulucinenedostajunautičkiikomunalnivezoviobziromdauokolicinemaurbanihsredina.

LukaMišnjakograničenajeraspoloživimlučkimprostoromtejemanevriranjebrodovimauuvaliograničeno,aprihvatiprivezvećihro-roputničkihbrodova(L>80m)nijeprihvatljivsastajalištamaritimnesigurnosti.



Luka omogućuje i prihvat manjih teretnih brodova koji vlastitim prekrcajnim dizalicamaiskrcavajuteret(uobičajenograđevinskimaterijal).

MošćeničkaDraga

PostojećestanjeuluciMošćeničkaDragaobilježavaprosječnakvalitetalučkeinfrastrukturekojaje prilagođena privezu brodica lokalnog stanovništva te privezu manjih putničkih i ribarskihbrodova. S obzirom na turističku prepoznatljivost, lukaMošćeničkaDraga ima nedovoljan brojvezovanamijenjenplovilimanautičkogturizma.

Privez brodica i manjih ribarskih i putničkih brodova ne zadovoljava u potpunosti funkcijusigurnogvezazbogmalogmanevarskogprostora.Siguranprihvatnavedenihbrodovauvjetovanje izgradnjom novih vezova u funkciji rasterećenja luke. Izgradnjom dodatne privezne obalepovećaobiseikapacitetzaprihvatnautičkihplovila.

Obzirom da luci gravitira mali broj ribarskih brodova i brodica postojeća operativna obala unačelu zadovoljava potrebe priveza ribarskih plovila, dok oprema u luci uglavnom zadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

Potrebno je naglasiti da je operativna obala, ali i cijelo područje luke u potpunosti izloženovalovimasotvorenogmoratejezbogtogasiguranprivezbrodovakakonaoperativnojobalitakoibrodicaulučicinezadovoljavajući.

Mrtvaška

Luka Mrtvaška trenutno nema primjerenu osnovnu lučku infrastrukturu, kao ni odgovarajućelučke kapacitete. Dodatno, popratna infrastruktura i usluge ne postoje ili su ograničene.Operativnidiolukejeskromnogkapacitetainamijenjenjeisključivoprihvatuputničkoglinijskogbroda s otoka Ilovik, te nekoliko brodica lokalnog stanovništva. Može se ocijeniti da trenutnostanje na lučkom području nije prikladno za sigurno odvijanje linijskog prijevoza putničkimbrodom.

Također, privez ribarskih ili drugih brodova u unutrašnjem dijelu ne zadovoljava uvjetemaritimnesigurnosti.Opremaulucinezadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

Luka ima priključak na cestovnu prometnicu, te električnu energiju pomoću solarnog panela,međutimnedostaje priključak za vodu i struju. Također, izostaje prostor za vozila putnika kojikoristelinijukaoiadekvatnapristupnacesta.

NoviVinodolski

PostojećestanjelukeNoviVinodolskiobilježavarazmjernoskromanpriveznikapacitet,posebiceu dijelu komunalnih vezova koji ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Navedeno jeposljedicaograničenogprostorauuvalitekorištenjauvalezagradnjunautičkihvezova.

Na operativnim obalama lučka infrastruktura je zadovoljavajuće kvalitete međutim zbognepovoljnih vremenskihprilika kojenerijetko vladajuna tompodručju, prvenstveno jakebure,privezplovilaulucinijeupotpunostisiguran.

Lukaimaodgovarajućuopremutejepružauslugepopravakabrodica,kaoiuslugeukrcajagoriva.

Izgradnjom novih marina neposredno uz lučko područje, kao i u susjednoj uvali Moruskva,potrebezanautičkimvezovimabitićezadovoljene.



Omišalj

Postojeće stanje luke Omišalj obilježava izgrađenost lučke infrastrukture te dovoljan brojkomunalnih vezova namijenjen plovilima lokalnog stanovništva. S obzirom na turističkuprepoznatljivost,lukaraspolažesdovoljnimbrojemnautičkihvezova.

LukaOmišaljnalazisedubokoprirodnouvučenauOmišaljskizaljev.Polazećitomčinjenicom,napodručjulukepostojivisokistupanjmaritimnesigurnostiprivezaplovila.

Operativna obala zadovoljava potrebe priveza manjih putničkih brodova i brodica. Razinaopremljenosti luke opremom za siguran privez i ostalom opremom može se procijenitiprosječnom.

LukaOmišaljusvojojneposrednojblizini imapripadajući lučkiprostorodnosno lukunautičkogturizma„Pesja“kojomprekokomunalnogdruštvaupravljaopćinaOmišaljikojapružakvalitetnapriveznamjestazaplovilanautičkogturizmateujednopružazadovoljavajućibrojvezova.

Opatija

Stanje u luci Opatija obilježava primjerena lučka infrastruktura, prilagođena prihvatumanjih isrednjihputničkihbrodova,teizrazitonedovoljanbrojkomunalnihvezovaivezovanamijenjenimplovilimanautičkog turizma.ToseposebnovažnozbogznačajneusmjerenostigradaOpatijenaturističkudjelatnost pa je potreba za nautičkimvezovima značajna.Na isti način, zbogbrojnogstanovništvakojegravitiraluciOpatijapostojiiznačajnapotrebazavezovimazabrodice.

Privezmanjih i srednjihputničkihbrodovasvanjskestranenezadovoljavaupotpunostiuvjetesigurnogvezazbogotvorenostiluke,manjihdubinateizostankavalobrana.

Sa stajalištamaritimne sigurnosti i zaštite okoliša, lukaOpatija trenutno nema zadovoljavajućestandardesigurnogmanevriranjaiprivezaplovila.

Obzirom da luci Opatija gravitira relativno mali broj ribarskih brodova i brodica postojećaoperativna obala zadovoljava potrebe priveza ribarskih plovila. Oprema u luci uglavnomzadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

LukaOpatijaimanekolikosusjednihlučkihprostorakojistvarajudodatnuvrijednostsastajalištapovećanja kapaciteta luke, te stogamogu biti iskorišteni u funkciji „satelitske“ luke kojamožepreuzimatidioprometneuslugelukeOpatija.

Porozina

Postojeće stanjeu luciPorozinaobilježavapotrebanadogradnje.Naime, trenutneveličine ro-roputničkih brodova uvelike nadmašuju kapacitete operativnih obala, posebice zapadnog gata.Dodatno, luka nema zaštitnog lukobrana te je izložena valovima čime je privez ro-ro putničkihbrodovaotežanprilošimvremenskimprilikama.

Novoizgrađenopodručjesutvrdicamazanoćniboravakbrodovajošuvijeknezadovoljavauvjetesigurnogprivezabrodova jernijedovršeno.U lukumogupristati imanjiputničkibrodovikadanemaro-roputničkihbrodova.

Priveznaopremanaobalamaomogućujesiguranprivezro-roputničkihbrodova.

Komunalna lučica svojimkapacitetimazadovoljavapotrebe lokalnogstanovništva, a zaštićenostlučice je zadovoljavajuća. Obzirom na skroman interes za privez plovila nautičkog turizmanepostojanjevezovazaplovilanautičkogturizmanačelnonepredstavljanedostatak.



Punat

LukaPunatimadobrulučkuinfrastrukturukojuobilježavadobraprirodnazaklonjenostodsvihvremenskih prilika. Kapaciteti operativnog dijela luke odgovaraju lokalnim potrebama privezamanjih putničkih brodova i jedrilica, te brodica lokalnog stanovništva. Privez srednjih i većihputničkihbrodovaizostajeradimanjihdubinauprilaznomekanalu.

S obzirom na morski prostor i konfiguraciju obale, izgradnja dodatnih vezova, plutajućih iligrađenih objekata okomito ka obali, značajno bi se povećali kapaciteti komunalnih i nautičkihvezova.

Lucigravitiramanjibrojribarskihbrodica,stogapostojećaoperativnaobalazadovoljava.Razinaopremljenosti luke opremom za siguran privez i ostalom opremommože se ocijeniti visokom.LukaPunatu svojoj neposrednoj blizini imamarinuPunat koja svojimkapacitetom i uslugamauvelikezadovoljavapotrebezaprivezplovilanautičkogturizma.

Obzirom na veliki broj vezova za brodice na području Puntarske vale (marina i luka Punat)gustoćaprometausezonskimmjesecimaispredlukePunatiuprilaznomkanalujeizrazitovisokatejezbogtogadonekleumanjenasigurnostplovidbeuneposrednomprilaznompodručjulučkompodručju.

Rab

Postojeće stanje u luci Rab obilježava vrlo dobra lučka infrastruktura s dovoljnom duljinomoperativne obale za prihvatmanjih i srednjih putničkih brodova te većih jahti. Naime, prihvatputničkihbrodovavećihkapaciteta trenutnonijemoguć radiograničenedubineneposrednouzobalu.Također,lučkikapacitetiomogućujuzadovoljavajućiprihvatribarskihbrodova,bezobziranaveličinu.

Nautički kapacitet u luci je zadovoljavajući, posebice uzimajući u obzir kapacitete susjednemarine te razvojne planove koji uključuju izgradnju dodatnih gatova za nautičke i komunalnevezove.

Privez plovila u luci Rab zadovoljava zahtjeve maritimne sigurnosti, a cijela luka je dobrozaštićenaodnepovoljnihvremenskihuvjeta.

Opremazaprivezplovila jeodgovarajuća,a lukanudi iuslugeukrcajagoriva,kao idruge lučkeuslužnedjelatnosti.

Općenito,lučkainfrastrukturauluciRabjeizrazitorazvijenasukupnomduljinomuređeneobaleodpreko600metara teomogućujevelikikapacitet ikvalitetuprivezasvihvrstaplovilakojasetrenutnoprihvaćajuuluci.Izuzetakčinevećibrodovizakružnaputovanjakojizbogvećeggazanemogupristatiulukutenužnomorajukoristititenderbrodicezaprekrcajputnikazakojepostojiodgovarajućaobala.

SupetarskaDraga(Vardaškolj)

LukaSupetarskaDragatrenutnonemaizgrađenihlučkihkapacitetaniti jeopremljenoopremomzaprivezplovila.Popratna infrastrukturanepostoji.Trenutnostanjena lučkompodručju,kao ipotencijalnapotražnjazalučkimkapacitetimaneopravdavadodjeljivanjepodručjustatusaluke.



Surbova

Luka Surbova-Baška nema izgrađenu lučku infrastrukturu, nije opremljena opremom za privezplovilatenijepovezanapristupnomcestom.Trenutnostanjenalučkompodručjukaoipotražnjaza lučkim kapacitetima u području smještaja luke ne opravdava dodjeljivanje statusa lukenavedenompodručju.

Šilo

Postojeće stanje u luci Šilo obilježava uobičajena lučka infrastruktura manje luke prilagođenaprihvatu manjih putničkih brodova koji povezuju luku Šilo s lukom Crikvenicom kao jakimturističkim odredištem te brodica domicilnog stanovništva. Luka Šilo sa svojim zaštitnimlukobranomimarazmjernodobruzaštićenost.

Kapacitetioperativnogdijelalukedjelomičnoodgovarajupotrebama,međutimzavrijemeljetnihmjeseciizostajukapacitetizanautičkevezove.Postojećestanjelučkeinfrastrukturenedozvoljavaprivezvećihbrodova(L>30metara).

Obziromdaulucigravitiramanjibrojribarskihbrodica,postojećaoperativnaobalazadovoljavapotrebepriveza.Morskopodručje luke jerazmjernoširokotezaštićenooperativnomobalomsazaštitnimkamenometom.Stogasuzadovoljeniuvjetimaritimnesigurnosti.

Razinaopremljenostilukemožeseprocijenitiprosječnom.

Valbiska

Postojeće stanje u luci Valbiska obilježava izuzetno kvalitetna lučka infrastruktura koja upotpunostizadovoljavasiguranprihvatro-roputničkihbrodovanapostojećimlinijama.Takođerikapacitet luke je odgovarajući. U slučaju potrebe za povećanjem priveznih kapaciteta, veličinalučkog područja omogućuje izgradnju još jednog (četvrtog) priveznogmjesta za ro-ro putničkebrodove u istočnom dijelu uvale i to u nastavku novoizgrađenog trećeg veza, no uz uvjetpremještanjabrodicadomicilnogstanovništva.

Komunalnalučicadjelomičnozadovoljavapotrebelokalnogstanovništva,aprivezbrodicaulučicije siguran. Obzirom na primarnu lučku djelatnost (prihvat ro-ro putničkih brodova), prometbrodicapremalučicidoneklenepovoljnoutječenasigurnostplovidbero-roputničkihbrodova.

Opremljenost lukeValbiska jenavisokojrazini tesemožesmatrati jednomodnajopremljenijihlukaodžupanijskogznačaja.

Vrbnik

PostojećestanjeuluciVrbnikobilježavajuskromnilučkikapaciteti.Operativnaobalaomogućujeprihvat nekoliko manjih putničkih brodova što je u ljetnim mjeseci nedostatno za postojećupotražnju.Komunalni kapaciteti također suograničeni skučenim lučkimpodručjem, apostojećipriveznikapacitetinezadovoljavajupotrebelokalnogstanovništva.

Potražnja za priveznim mjestima za plovila nautičkog turizma nije velika zbog izrazitopromjenjivih i nepovoljnih vremenskih prilika koje vladaju u Velebitskom kanalu ispred lukeVrbnik pa postojeća operativna obala načelno zadovoljava potrebe za privez plovila nautičkogturizma.

Općenito, cjelokupno lučkopodručje lukeVrbnik je izloženonepovoljnomutjecajuburekojananavedenompodručjupušenerijetkosolujnimiorkanskimudarimakojistvarajuvelikubibavicu



na vezovima.Dodatno, ograničenomorsko područje luke otežavamanevriranje brodovima kojiuplovljavajuiprivezujusesaunutrašnjestranelukobrana.

Obaleulucinakojeseprivezujuplovilasulošijegstanjaizahtijevajurekonstrukciju.

Ličko-senjskažupanija

Drljanda

Luka Drljanda ima zadovoljavajuću osnovnu lučku infrastrukturu. Operativni dio luke jeskromnogkapacitetaufunkcijiprihvatamanjihputničkihbrodovatepopotrebiro-roputničkihbrodova.Unedostatkuzaštitnoglukobranatezbogotvorenostilukemožeseocijenitidatrenutnostanje na lučkom području nije prikladno za sigurno odvijanje linijskog prijevoza putničkimbrodom.

Postojeća lučka infrastrukturau luciDrljandaprilagođena jeprivezunekolikobrodica lokalnogstanovništva.

Obzirom da luci gravitira mali broj ribarskih brodica postojeća infrastruktura u načeluzadovoljavapotrebeprivezaribarskihplovila,dokopremau luciuglavnomzadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

Jablanac

PostojećestanjeuluciJablanacobilježavarelativnodobraifunkcionalnalučkainfrastrukturakojajeprilagođenaprihvatumanjihturističkihbrodova,aliinedostatankapacitetkomunalnihvezovaivezovanamijenjenihplovilimanautičkogturizma.

Za prihvat većih brodova potrebno je produžiti lukobran čime bi se dobila veća duljinaoperativne obale te bi se dodatno zaštitilo područje luke i omogućio sigurniji boravak manjihplovila, prvenstveno brodica lokalnog stanovništva i plovila nautičkog turizma. Produženjemoperativneobaleomogućiobiprivezvećegbrojaputničkihiturističkihbrodova.

Opremau luci je zadovoljavajućekvalitete,međutimradi izloženosti lukenepovoljnomutjecajubure na navedenompodručju, vezovi ne zadovoljavajumaritimnu sigurnost za brodice tijekomcijelegodine.

Postojećeobaleneomogućavajuprivezvećihbrodova,nouneposrednojblizinilukepostojistararo-rorampaiobalazapriveztrgovačkihbrodova.

Radi otežanihmanevarskih uvjeta (uskomanevarskopodručje, loša orijentacija rampi) te lošihhidrometeorološkihprilikanatompodručju,uspostavilasenovaro-roputničkalukaStinica.

Karlobag

Postojeće stanje u luci Karlobag obilježava zadovoljavajuće stanje lučke infrastrukture, kako sastajališta potreba za operativnim obalama za prihvat turističkih brodova tako i sa stajalištakapacitetakomunalnihvezova.

Obzirom na povećanje veličine brodica i brodova kao i potražnje za privezom, postojeća lučkainfrastruktura u luciKarlobag zahtijeva povećanje priveznih dubina te duljina svih obala, kao ipriveznih mjesta ponajprije operativnih obala, te posebice kapaciteta za komunalne vezove.Izgradnjaplutajućihpontonapovećalabinautičko lučkopodručje ibrojpriveznihkapacitetazabrodicenautičkogturizma.



Dodatno,izloženostiotvorenostluke,ponajprijenazapadnevjetroveivalove,uvjetujerazmjernonesiguranboravakplovila,kakonaoperativnojobalitakoinacijelompodručjuluke.

Razinaopremljenostilukeopremomzasiguranprivezplovilaulucimožeseprocijenitirazmjernodobrom. Luka u svojoj neposrednoj blizini ima benzinsku stanicu s koje semogu opskrbljivatimanjaplovila.

Slika3PoložajlukanapodručjuLičko-senjskežupanije

Novalja

Postojećestanjeu luciNovaljaobilježavazadovoljavajućestanje lučke infrastrukture.Kapacitetiza prihvat brodova, kako u linijskom tako i izletničko-turističkih brodova, su uglavnomzadovoljavajućiiakozbogatraktivnostiširegpodručjakaoidobrezaštićenostilukevaljaočekivatipovećani broj zahtjeva za dodatnim operativnim obalama namijenjenim za privez izletničko-turističkihbrodova,jedrilicaijahti.

Lučka infrastruktura luke Novalja prilagođena je prihvatu manjih putničkih brodova, uznedovoljan broj vezova namijenjenim plovilima nautičkog turizma. Potreba za nautičkimvezovima je značajna zbog usmjerenosti Novalje na turističku djelatnost. Plovila nautičkogturizma prema Urbanističkom planu koristit će novu luku nautičkog turizma kapaciteta 400nautičkihvezovasodgovarajućomkopnenomimorskompovršinom.



Na istinačin,zbogbrojnogstanovništvakojegravitira luciNovaljapostoji iznačajnapotrebazavezovimazabrodicedomicilnogstanovništva.

Lučko područje je svojom pozicijom te operativno-zaštitnim lukobranom relativno dobrozaštićenoodnepovoljnihhidro-meteorološkihutjecajaštodozvoljavasigurnovezivanjebrodicaibrodova.

Prizna

Postojeće stanje u luci Prizna obilježava adekvatnu izgrađenost lučke infrastrukture koja jeprilagođena prometu na ro-ro putničkoj liniji između kopna i otoka Paga. U luci ne nedostajunautičkivezovisobziromdauokolicinemaurbanihsredinapapotrebazanautičkimvezovimanepostoji. Postojeći kapaciteti za privez ro-ro putničkih brodova u potpunosti zadovoljavajutrenutnepotrebezaodvijanjelinijekopno–otokPag.

Komunalna lučica djelomično zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva,međutim obzirom naprimarnu lučku djelatnost (prihvat ro-ro putničkih brodova), promet brodica prema lučicidoneklenepovoljnoutječenasigurnostplovidbero-roputničkihbrodova.

Luka je građena bez zaštitnih građevina, iako je u 2014. godini omogućen prekonoćni privezbrodovaufunkcijisigurnogidužegboravkabrodauluci.

Operativnaobala luke sepovremenokoristi zaprihvatmanjih teretnih i ribarskihbrodovakojivlastitimprekrcajnimdizalicamaiskrcavajuteret.

Senj

Postojeće stanje u luci Senj načelno obilježava dobra izgrađenost lučke infrastrukture, a njezinkapacitet prilagođen je prihvatumanjih putničkih i turističkih brodova, kao i brodica lokalnogstanovništva. Postojeće dimenzije operativne obale dozvoljavaju siguran prihvat putničkihbrodovapribližnedužinedo50metarakaoiprihvatmanjihbrodovazakružnaputovanja.

Kapaciteti komunalnog lučkog dijela odgovaraju lokalnim potrebama priveza brodica lokalnogstanovništvaijedrilica,međutimširenjelučkogpodručjaostvarilobimogućnostvećibrojprivezazaplovilanautičkogturizmazavrijemeljetnihmjeseci.

ObziromdaluciSenjgravitiramalibrojribarskihbrodovaibrodicapostojećaobalazadovoljavapotrebe priveza. Radi izloženosti operativne obale te zbog čestih udara bure, uvjetimaritimnesigurnostinisuupotpunostizadovoljeni.

Luka imaodgovarajućuopremuzaprivezplovila tepružauslugepopravakabrodica.Opremauluci može se smatrati zadovoljavajućom, no radi nepovoljnog utjecaja bure na navedenompodručjusigurnostboravkaplovilaulucimožebitiznačajnougrožena.

Žigljen

Postojeće stanje u luci Žigljen obilježava kvalitetna infrastruktura u dijelu ro-ro pristana sobziromdapružadovoljnudužinuoperativneobale teodgovarajućupriveznuopremu.Luka jeopremljena protupožarnom zaštitom, no izostaju hidranti za vodu te priključak za struju.Također,uluciizostajesigurnosnaopremaiopremazasprečavanjeonečišćenjamora.

Privezna oprema na obalama omogućuje siguran privez ro-ro putničkih brodova. Luka nemazaštitnog lukobrana te je izložena valovima čime je privez i boravak brodova otežan pri lošimvremenskimprilikama.



Općenito, trenutna površina lučkog područja u luci Žigljen te izgrađenost lučke infrastruktureukazujenakvalitetnuinfrastrukturutenakorištenjelukeisključivokaoro-rolukezaprihvatro-roputničkihbrodova.

U luci ne nedostaju komunalni i nautički vezovi s obzirom da u okolici nema urbanih sredina.Postojeći kapaciteti za privez ro-ro putničkih brodova u potpunosti zadovoljavaju trenutnepotrebe.

Zadarskažupanija

Biograd

PostojećestanjeuluciBiogradobilježavarelativnodobraifunkcionalnalučkainfrastrukturakojajeprilagođenaprihvatuponajprijemanjihro-roputničkihbrodova,ribarskihbrodovatemanjihputničkih brodova. Kapacitet komunalnih vezova može se smatrati nedostajućim dok sukapaciteti nautičkih vezova nadomješteni adekvatnim kapacitetima u susjednim marinama ukojimasuomogućenenautičkeuslužnedjelatnosti.

Obziromdajelukasmještenaucentrumjestavećinedostataklukepredstavljalošpristupvozilalučkom području. S obzirom na trenutni smještaj lučkog bazena, poboljšanje stanja izrazito jesloženproblem,pasekaojedinorješenjenamećepremještajprometaizvangradskogsredišta,zaštopostojeipripremljeniplanovi.

Obziromda luci gravitira relativnovelikibroj ribarskihbrodova i brodicapostojećaoperativnaobala ne zadovoljava potrebe za kvalitetnim privezom ribarskih plovila. Komunalni vezovinačelnozadovoljavajupotrebe.

Opremauluciuglavnomzadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.Zaštićenostlukeodvremenskih utjecaja može se procijeniti zadovoljavajućom iako njezina otvorenost premazapadnimvjetrovimamožeotežatimanevriranjeiboravakplovilanaprivezima.

Slika4PoložajlukanapodručjuZadarskežupanije



Brbinj

Luka Brbinj - Lučine sa svojom osnovnom funkcijom, kapacitetom i kvalitetom odgovarapotrebamaprihvataro-roputničkihbrodovatepotrebiprihvatadrugihmanjihbrodova.Susjednalokalna luka koja je smještenau neposrednoj blizinimože se smatrati „satelitskom“ lukom luciBrbinj koja je ponajprije namijenjena privezu brodica lokalnog stanovništva i čiji kapacitetnadomještanedostatakakomunalnihvezovauluciBrbinj.

Lučki prostor je dobro zaštićen konfiguracijom obale od svih vremenskih neprilika. Priveznaoprema u luci je adekvatna, a stanje lučke infrastrukture zadovoljava, pristup vozila području,boravaknaparkiralištimaikolnomčekalištuodgovarapotrebama,alinedostajupopratnisadržaji(čekaonice,biljetarnice,snabdijevanje,ugostiteljskiobjekti).

Obzirom na značajni promet nautičkih plovila u okolini može se smatrati da u luci nedostajenautičkihvezova.

Fortica

Obale, rampa, privezne naprave u luci zadovoljavajućeg su stanja. Prilazna cesta, parkiralište,kolno čekalište su zapušteni. Luka ne raspolaže protupožarnom opremom, nema opreme zasprečavanjeonečišćenja,nemapriključakazavoduistruju,nemapridruženihobjekatanakopnu.

Obzirom da se luka ne koristi redovito niti ima posebnog interesa za njezino korištenje općestanjelukejenezadovoljavajuće.Možesezaključitidatrenutnostanjenalučkompodručjukaoipotražnjazalučkimkapacitetimaneopravdavadodjeljivanjestatusalukežupanijskogznačaja.

Pag

Postojeće stanje u luci Pag obilježava uobičajena lučka infrastruktura manje luke prilagođenaprihvatu manjih putničkih brodova, plovila nautičkog turizma te priveza brodica lokalnogstanovništva. Zbog svog prirodnog smještaja luka ima razmjerno dobru zaštićenost od svihvjetrovaiakonemazaštitnihlukobrana.

Kapacitetioperativnogdijelalukedjelomičnoodgovarajupotrebama,međutimzavrijemeljetnihmjeseciizostajukapacitetizanautičkevezove.Postojećestanjelučkeinfrastrukturenedozvoljavaprivezvećihbrodova.Lukanemasusjednihlučkihkapaciteta,azbograzvijenostiturizmamožeseprocijenitidasukapacitetizaprihvatplovilanautičkogturizmanedostatni.

Obzirom da u luci gravitiramanji broj ribarskih brodica i brodova, postojeća operativna obalazadovoljavapotrebepriveza.Morskopodručjelukejerazmjernoširokostogaseuvjetimaritimnesigurnostimogusmatratizadovoljavajućim.

Razinaopremljenostilukemožeseprocijenitiprosječnom.

Preko

Luka Preko veličinom, tehničkim rješenjima, dubinama i ostalim sadržajima prilagođena jeprometu putnika i vozila svih kategorija i namjena, veličinama i frekvencijama vožnji ro-roputničkihbrodova,potrebamastanovništvaotokaUgljanaiPašmanakaoipotrebamaturističkogtržišta. Dograđena je u novije vrijeme i prilagođena očekivanim povećanjima prometa ubudućnosti.



Stanje lučke infrastrukture u cijelosti zadovoljava, pristup vozila području, boravak naparkiralištima i kolnom čekalištu odgovara potrebama u potpunosti. Smještaj luke je približnoizmeđudvanajvećamjestanaotokuinamjesturelativnozaklonjenomodvremenskihneprilika.

Dodatni zahvati u lučku infrastrukturu namijenjenuprihvatu ro-ro putničkih brodova trenutnonisupotrebni,međutimpovećanjembrojaturistamožeseočekivativećapotrebazaizgradnjomdodatnihnautičkihkapaciteta,aliikapacitetanamijenjenihlokalnomstanovništvu.

SilbaŽalić

Postojeće stanje u luci Silba Žalić obilježava kvalitetna lučka infrastruktura koja u potpunostizadovoljavasiguranprihvatro-roputničkihiputničkihbrodovanapostojećimlinijama.Takođerikapacitetlukejeodgovarajući.

Komunalnalučicatakođerzadovoljavapotrebelokalnogstanovništva,aprivezbrodicaulučicijesiguran.Obziromnaprimarnulučkudjelatnost(prihvatro-roputničkihbrodova),prometbrodicapremalučicidoneklenepovoljnoutječenasigurnostplovidbero-roputničkihbrodova.

Lukanemanamjenskihnautičkihvezovaštose,zbogpovećanepotražnjezanautičkimvezovimatijekomljetnihmjeseci,možeocijenitinedostatkom.

Opremljenost luke je srednje razine te postoji potreba za dodavanjem sigurnosne i opreme zasprečavanjeonečišćenjamorakaoikvalitetnijeuređenjelukezaprihvatputnika.

Tkon

LukaTkon svojimobilježjimapredstavlja lukunamijenjenuponajprije prihvatu ro-ro putničkihbrodova.Lučkainfrastrukturasastajalištapotrebnihkapacitetazadovoljavatrenutnezahtjevezaprivezomro-roputničkihbrodovanapostojećojliniji.

Također,ipripadajućaobalnaopremaunačeluzadovoljavasiguranprivezbrodova,apovršinazaprihvatvozilajeodgovarajućihveličina.

Obzirom da je luka izgrađena bez zaštitnih građevina boravak brodova ne zadovoljava upotpunosti kriterije sigurnog boravka, stoga je vez brodova ograničen vremenskim prilikama.Ponajprije se to odnosi na duži boravak brodova, odnosno na prekonoćni privez brodova.Nedostatak seplanira riješiti izgradnjomnovog, zaštićenijegpriveznogmjesta zaprihvat tro-roputničkihbrodova.

Komunalni vezovi na lučkom području ne postoje te su nadomješteni vezovima u susjednojkomunalnojlučicidokbrojnautičkihvezovasamodjelomičnozadovoljavajupostojećepotrebe.

Zaglav

Postojeće stanje u luci Zaglav obilježava srednja razina izgrađenosti lučke infrastrukture terelativno mali kapaciteti za privez brodova i brodica. Kvaliteta lučke infrastrukture može seocijenititakođersrednjom,apostojedijeloviobalenakojimapostojipotrebazaobnovom.

Kapaciteti operativnog dijela luke u turističkoj sezoni su djelomično nedostatni dok izvanturističke sezone znatno nadilaze stvarne potrebe za privezom. Kapaciteti komunalnih vezovaocjenjujuseadekvatnim.Kapacitetizaplovilanautičkogturizmamoguseocijenitinedostatnimzapotražnjukojapostojitijekomljetnihmjeseci.

Razinaopremljenostilukeopremomzasiguranprivezplovilaulucimožeseprocijenitisrednjom.Luka ima benzinsku stanicu. Lučko područje kao i cijela uvala je relativno dobro zaštićena odnepovoljnihvremenskihutjecajainačelnoomogućujesiguranprivezplovila.



Lukanemaodgovarajućihsusjednihlučkihpodručja,alipodručjecijeleuvalepredstavljamogućiprostorzaširenjepostojećihlučkihkapaciteta.

Šibensko-kninskažupanija

GradskalukaŠibenik

InfrastrukturagradskelukeŠibenikjezadovoljavajuća,anjezinkapacitetprilagođenjeprihvatulinijskihputničkihbrodova,manjihturističkihbrodova,kaoibrodicalokalnogstanovništva.Lukaujednoraspolažesoperativnomobalomzaprihvatteretnihiribarskihbrodova.PostojećestanjeuluciŠibenikupojedinimdijelovimaobilježavakvalitetnalučkainfrastruktura(operativnaobalazaprihvatlinijskihiputničkihbrodova).

Prema statističkim podacima Lučke uprave Šibensko-kninske županije procijenjeno je dastanovnici grada Šibenika raspolažu s četiri tisuće brodica, stoga se može procijeniti da sukapacitetioperativnihobalazaprihvatkomunalnihbrodicadomicilnogstanovništvanedostatni.Premapostojećemplanu,izgradnjomplutajućihpontonapostižeseznatnopovećanjekapaciteta,dokproširenjemirekonstrukcijomoperativneobalepostižesepovećanjepovršinazašportsko-rekreacijskunamjenuiparkirnamjesta.

Lukajezaklonjenaodvalovaotvorenogmora,alijeizloženavjetrovimaizzapadnihsmjerovakojimoguuzrokovatiproblememanjihbrodicama.Morskastrujanapodručjulukemožebitiznačajna.Izgradnjom planiranog valobranskog pontona područje luke dodatno će biti zaštićeno odnepovoljnogutjecajazapadnogvjetračimećeseostvaritisigurnijiprivezplovila.

Kapaciteti za plovila nautičkog turizma mogu se smatrati dovoljnim zbog susjedne marine„Mandalina“. Privezna oprema u luci je na zadovoljavajućoj razini, dok se u susjednomremontnombrodogradilištupružajusvevrsteuslugazabrodovei jahtekojeuplovljavajuulukuŠibenik.

Slika5PoložajlukanapodručjuŠibensko-kninskežupanije



Vodice

Infrastruktura luke Vodice je zadovoljavajuća, dok je njezin kapacitet prilagođen prihvatuputničkih brodova te brodica lokalnog stanovništva. Postojeće dimenzije operativne obale idubine uz obalni zid zadovoljavaju postojeći pomorski promet putničkih brodova i plovilanautičkog turizma, međutim minimalno produljivanje dijela postojeće operativne obale iprodubljivanje dubina uz obalni zid ostvarilo bimogućnost priveza i većih plovila uključujući ijahtivećihdimenzija.

S obzirom na turističku prepoznatljivost, tijekom ljetnih mjeseci luka ima nedovoljan brojkomunalnihvezova.KapacitetizaplovilanautičkogturizmamogusesmatratidovoljnimzbogACImarine „Vodice“ koja se nalazi u neposrednoj blizini, međutim izgradnja plutajućih pontonapovećala bi nautičko lučko područje i broj priveznih kapaciteta za brodice nautičkog turizma idomicilnogstanovništva.

Obziromdaulucinegravitirajuribarskibrodovi,operativnaobalaunačeluzadovoljavapotrebepostojećeg pomorskog prometa. Razina opremljenosti opremom za siguran vez i zaštitu u lucimožeseprocijenitizadovoljavajućom.

SusjednaACImarinapružadodatneuslugeodržavanjaipopravakaplovila.

Splitsko-dalmatinskažupanija

Drvenik

Postojeće stanje u luci Drvenik ukazuje na kvalitetnu infrastrukturu u dijelu ro-ro pristana sobziromdapružadovoljnudužinuoperativneobale.

Lučka infrastruktura prilagođena je prihvatu ro-ro putničkih brodova. U slučaju potrebe zapovećanjempriveznihkapaciteta,veličinalučkogpodručjamožeseproširitiizgradnjomdodatnogpristanauprodužetkupostojećeg.

Operativna obala u produžetku ro-ro pristana koristi se za prihvat putničkih i drugih brodova,međutim postojeće dimenzije ne dozvoljavaju prihvat brodova većih dimenzija (L>50metara).Širenje lučkogpodručja iminimalnoproduljivanjedijelapostojećeoperativneobaleostvarilobimogućnostprivezazavrijemeljetnihmjeseciivećihbrodova.

Uzapadnomdijelulukenalazisekomunalnalučicakojadjelomičnozadovoljavapotrebelokalnogstanovništva.Privezbrodicaulučicipremamaritimnimobilježjimajesiguran.Prometdomicilnihbrodicadonekleutječenasigurnostplovidbero-roputničkihbrodova.

SobziromnaturističkuprepoznatljivostiblizinuotokaHvaralukaimanedovoljanbrojvezovazaplovila nautičkog turizma. Izgradnja novih lukobrana i uređenje postojećih povećao bi sekapacitet nautičkih vezova što bi značajno doprinijelo lokalnom stanovništvu u gospodarskomrazvoju.

Radi otvorenosti operativne obale prema jugu uvjeti maritimne sigurnosti nisu u potpunostizadovoljeni.Postojećaopremaulucidjelomičnozadovoljavapotrebesigurnogprivezaplovila.



Slika6PoložajlukanapodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije

Hvar

Postojeće stanje u luci Hvar ukazuje na kvalitetnu infrastrukturu, ali i istovremeno nedostatakkapaciteta za siguran privez te boravak plovila kao i nedostatne kapacitete komunalnih teprvenstvenonautičkihvezova.

Kapaciteti vezova ne odgovaraju potrebama priveza nautičkih plovila. Za vrijeme turističkesezonekapacitetisuizraženonedostatni.Prometuužemlučkompodručjujeizrazitointenzivančimejesmanjenasigurnostplovidbeiboravkaplovilauluci.Nautičkivezoviponajprijeseodnosena privez plovila na sidrištu s priveznim plutačama. Proširenjem lučke infrastrukture koje jemogućeizvršitipostavljanjemplutajućihpontonaznačajnobisepovećaokapacitetnautičkih,aliikomunalnihvezova.

LukaHvarnalaziseuneposrednojblizinisredištaturističkogcentra,stogajepristuplucivozilimaznačajnoograničen.

Radi otvorenosti operativne obale prema jugu uvjeti maritimne sigurnosti nisu u potpunostizadovoljeni. Izgradnjom valobrana/lukobrana istovremeno bi se povećao kapacitet nautičkihvezovasunutrašnjestrane,alukabidobiladodatnuzaštituodnepovoljnihvremenskihutjecaja.

Razinaopremljenostilukeopremomzasiguranprivezplovilaulucimožeseprocijenitirazmjernodobrom,međutimizostajeprotupožarnaopremateopremazasprečavanjeonečišćenjamora. Ublizininalazisecrpkazagorivo.

StariGrad

PostojećestanjeuluciStariGradobilježavakvalitetnainfrastrukturakodizdvojenogdijelaro-ropristanasobziromdapružadovoljnudužinuoperativneobale,odgovarajućupriveznuopremu,teširoki prilaz za osobne automobile i druga vozila. Stari dio luke obilježava osrednja kvalitetaprivezne opreme i lučke infrastrukture. Razina opremljenosti luke protupožarnom opremomtakođer se može procijeniti prosječnom, međutim izostaje oprema za sprečavanje onečišćenjamorateodgovarajućasigurnosnaoprema.



LukaStariGradimaznačajnuturističkuprepoznatljivosttijekomljetnihmjeseci.Brojkomunalnihvezovakaoivezovazaplovilanautičkogturizmajezadovoljavajući.

Luka Stari Grad nalazi se u prirodno zaštićenom uskom zaljevu. Luka je otvorena na zapadnevjetrove koji mogu uzrokovati valovito more stoga maritimna sigurnost nije u potpunostizadovoljena.

Sućuraj

Luka Sućuraj svojim obilježjima prvenstveno predstavlja luku namijenjenu za prihvat ro-roputničkihbrodova.Uztajprometlučkainfrastrukturaprilagođenajeprihvatumanjihputničkihiribarskihbrodova,teprivezubrodicalokalnogstanovništvaukomunalnomdijeluluke.

Komunalna lučica djelomično zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva. Za vrijeme ljetnihmjesecipovećana jepotražnja zanautičkimvezovima.Obziromnauvučenostkomunalne lučiceprometbrodicapremalučicinepovoljnoutječenasigurnostplovidbero-roputničkihbrodova.

Razina opremljenosti luke opremom za siguran privez i ostalom opremommože se procijenitiprosječnom.

LučicaSućurajprirodnojeuvučenaizaštićenaodsvihvjetrova.noro-ropristaništeisjevernidiolukesuotvoreninavisokevalovekojiserazvijajuprilikomsnažnogjuga.

Supetar

PostojećestanjeuluciSupetarukazujenadobruizgrađenostinfrastrukture,pogotovoudijeluro-ropristana.Operativnaobalaikopnenapovršinajeadekvatna.

Dodatno, lučka infrastruktura prilagođena je prihvatu manjih putničkih brodova, teretnihbrodova,tekomunalnihbrodica.Ocjenjujesedajebrojvezovanamijenjenimplovilimanautičkogturizmakaoikomunalnihvezovanedostatan.

Lukajezaštićenalukobranimastogajeprivezro-roputničkogbrodakaoiostalihplovilanačelnosiguran,osimurijetkimvremenskimrazdobljimasizraženimsjevernimvjetrovima.

Razina opremljenosti luke opremom za siguran privez plovila, protupožarnom opremom teopremomzasprječavanjeonečišćenjaulucimožeseprocijenitivrlodobrom.

Vis

PostojećestanjeuluciVisukazujenarelativnodobruizgrađenostlučkeinfrastruktureponajprijeudijelunautičkihkapaciteta ikapacitetakomunalnihvezova.Kapacitetioperativnogdijela lukenezadovoljavajuupotpunostipotrebeprivezabrodovaposebiceuvrijemeturističkesezone.

U slučajupotrebezapovećanjempriveznihkapaciteta,veličina lučkogpodručja (cijeleuvale) jedovoljnazanastavakgradnjeiuređenjaoperativneobale.

Postojeća oprema u luci načelno zadovoljava potrebe sigurnog priveza plovila. Luka je ujednoopremljena s odgovarajućomprotupožarnomopremom i opremomza sprječavanje onečišćenjamora.

LukaVisnalaziseuprirodnozaštićenojuvali.Otvorena jepremasjeverupa jestoga istočnidiouvale izložen buri koja uzrokuje jače valovito more i može negativno utjecati na sigurnostboravkaplovilauluci,posebiceplovilaprivezanihnadijeluobalekojaobuhvaćanautičkevezoveilinasidrištuuistočnomdijeluuvale.



Dubrovačko-neretvanskažupanija

GradskalukaDubrovnik

Postojeće stanje u Gradskoj luci Dubrovnik obilježava prosječna kvaliteta lučke infrastrukturekoja je prilagođena privezu brodica lokalnog stanovništva te privezu manjih putničkih iizletničkihbrodova.

S obziromna turističkuprepoznatljivost, lukamože imati veći broj vezova zaplovilanautičkogturizma, ali i veći kapacitet za brodice lokalnog stanovništva. Povećanje kapaciteta ovisi oizgradnjizaštitnihgrađevinazbogizloženostilučkogpodručjajugu,aliiopovećanjukvantiteteikvalitete lučkihoperativnihprostorau luciGružkojanadomještanedostatak lučkogprostorauGradskojluciDubrovnik.

Obzirom da luci gravitira mali broj ribarskih brodova i brodica postojeća operativna obala unačelu zadovoljava potrebe priveza ribarskih plovila, dok oprema u luci uglavnom zadovoljavapotrebepostojećegpomorskogprometa.

Privez brodica imanjih putničkih brodova ne zadovoljava u potpunosti funkciju sigurnog vezazbogmalogmanevarskogprostora inezaštićenosti lučkogpodručja, odnosnonjegovojuvelikojmjeriizloženostivalovimajuga.

Slika7PoložajlukanapodručjuDubrovačko-neretvanskežupanije

Korčula

Postojeće stanje u luci Korčula obilježava visoka razina izgrađenosti lučke infrastrukture tezadovoljavajući kapaciteti za privez brodova. Također i kvaliteta lučke infrastrukture može seocijenitiodgovarajućomiakopostojedijeloviobalenakojimapostojipotrebazaobnovom.

Kapaciteti operativnog dijela luke u turističkoj sezoni su djelomično nedostatni dok izvanturističke sezone znatno nadilaze stvarne potrebe za privezom plovila. Obzirom na izrazituturističku orijentiranost grada i šireg područja procjenjuje se da postojeći lučki kapacitetizahtijevajunadogradnju.

Kapaciteti za plovila nautičkog turizma su razmjerno mali što je nadomješteno kapacitetimasusjedne marine. Na lučkom području ne postoje komunalni vezovi što zbog veće potražnjedomicilnogstanovništvapretpostavljaizgradnjunovihkomunalnihvezovanapostojećemlučkomilinadrugimnovimpodručjima.



Razina opremljenosti luke opremom za siguran privez plovila u luci može se procijenitizadovoljavajućom. Luka ima i benzinsku stanicu. Lučka područja (istočno i zapadno) sunezaštićenaodnepovoljnihvremenskihutjecaja,inačelnoneomogućujusiguranprivezplovilazavrijemenepovoljnihvremenskihprilika,odnosnopuhanjavjetrovapremaobali.

Metković

Postojeće stanje u luci Metković odražava neadekvatnu lučku infrastrukturu koja zahtijevatrenutnaulaganja.Nedostataknautičkihkaoikomunalnihvezovaneocjenjujeseznačajnimzbogmanjepotražnjezastalnimvezom.

Obziromnapovećanupotražnjuzaprihvatommanjihputničkihbrodovanakružnimputovanjimakaoiplovilanautičkogturizmazahtjevzapoboljšanjemkvalitete,aliikapacitetaoperativneobaleprocjenjujeseprioritetnim.

Orebić

LukaOrebićsvojimobilježjimapredstavlja lukunamijenjenu isključivoprihvaturo-roputničkihbrodova.Lučkainfrastrukturasastajalištapotrebnihkapacitetazadovoljavatrenutnezahtjevezaprivezomro-roputničkihbrodovanapostojećojliniji.

Smještajoperativneobalekaoipripadajućaobalnaopremanezadovoljavajuupotpunostisiguranprivezbrodova,apovršinazaprihvatvozilanijeodgovarajućegkapaciteta.

Obziromdajelukaizgrađenabezzaštitnihgrađevina,boravakbrodovanaobalizavrijemelošihvremenskih uvjeta ne zadovoljava standarde sigurnog boravka. Ponajprije se to odnosi na dužiboravakbrodovanaprivezu.

Susjednilučkibazenzadovoljavapotrebezakomunalniminautičkimvezovima.

Trpanj

Postojeće stanje luke Trpanj obilježava razmjerno dovoljan privezni kapacitet, kako u dijelukomunalnihvezovatakoidijeluoperativneobale.Obalanamijenjenazaprihvatro-roputničkihjepoddimenzioniranaobziromnadimenzijero-roputničkihbrodovakojiuplovljavajuuluku.

Na operativnimobalama lučka infrastruktura je zadovoljavajuće kvalitete, razina opremljenostilukeopremomzasiguranpriveziostalomopremommožeseprocijenitiprosječnom.

Obziromnadobruzaštićenost,cijelo lučkopodručjemožeseocijenitisigurnimzaprivezplovilaštoseposebiceodnosizadiolukezaštićenomlukobranom.

VelaLuka

Postojeće stanje u luci Vela Luka obilježava visoka razina izgrađenosti lučke infrastrukture teznačajnikapacitetizaprivezbrodovaibrodica.Takođerikvalitetalučkeinfrastrukturemožeseocijenitivisokomiakopostojedijeloviobalenakojimapostojipotrebazaobnovom.

Kapaciteti operativnog dijela luke u turističkoj sezoni su djelomično nedostatni dok izvanturističke sezone znatno nadilaze stvarne potrebe za privezom. Kapaciteti za plovila nautičkogturizma su razmjerno mali te se procjenjuje da ima smisla povećati ga zbog izrazite ljetnepotražnje.

Razina opremljenosti luke opremom za siguran privez plovila u luci može se procijenitizadovoljavajućom. U luci je dostupna i benzinska stanica. Lučko područje je relativno dobrozaštićenoodnepovoljnihvremenskihutjecajainačelnoomogućujesiguranprivezplovila.



Usluge održavanja i popravaka plovila ocjenjuju se kvalitetnim i dostupne su u susjednombrodogradilištu.

Žrnovskabanja(Polačište)

LukaŽrnovskaBanjanema izgrađenu lučku infrastrukturu,nijeopremljenaopremomzaprivezplovilatenijepovezanapristupnomcestom.

Trenutnostanjenalučkompodručjukaoipotražnjazalučkimkapacitetimaupodručjusmještajalukeneopravdavadodjeljivanjenavedenompodručjustatusa luke,međutimuslučaju izgradnjeplaniranih lučkih kapaciteta za prihvat većih brodova za kružna putovanja i ro-ro putničkihbrodova,lukabisvojomprometnomvažnošćupostalajednaodnajvažnijihlukanaotokuKorčuli.

2.2.2 Analizaiocjenapostojećegstanjalukaodlokalnogznačenja

Luke kategorizirane prema Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebnenamjene kao luke lokalnog značaja trebale bi obuhvaćati one luke u kojima se odvija teretni(50.000 tona tereta godišnje) ili putničkipromet (100.000putnika godišnje), odnosno sve lukekojeslužejavnojuporabi,aimajusamoizgrađenuobaluzasiguranprivezplovila.Ovakvapodjelaluka ukazuje da luke lokalnog značaja predstavljaju luke u kojima se odvija putnički prometslabijeg intenziteta iliseunjimaodvijapovremeniteretnipromet.Općenito, lokalne luke jesuupravilu manje luke u kojima postoji ograničen opseg prometnih i drugih lučkih usluga naraspolaganjunjihovimkorisnicima.

Dodatno,ulukelokalnogznačajasvrstavajuseisvadrugapodručjakojasvojominfrastrukturomiizgrađenomobalommogusigurnoprimitiplovila.

Većinaod369lukaodlokalnogznačajaraspolažesvrloskromnimkapacitetimakadajeupitanjuprivezbrodova.Značajanbrojlokalnihuopćeinemamogućnostiprihvatitibrodoveuzobaluvećsamonasvomprirodnomsidrištu.Najvećidiolukaodlokalnogznačajasvojuprometnuvažnosttemeljinamogućnostiprihvataiprivezamanjihplovilaodnosnobrodicalokalnogstanovništvateplovila nautičkog turizma. Zbog toga velika najveći broj luka ima komunalno obilježje koje semože smatrati izvornom funkcijom luka od lokalnog značaja ili je u funkciji prihvata plovilanautičkogturizmateturističko-izletničkihbrodova.

Sukladno navedenom, analiza i ocjena stanja luka od lokalnog značaja određena je temeljempostupka prema kojem se njihov značaj određuje kroz osnovnu funkciju koju pojedina lukaobavlja,tetrenutnuuloguiobimdjelatnostikojiseunjojodvijaju.Takojepredviđenodaselukeod lokalnog značaja klasificiraju prema razini zadovoljavanja jedne od sljedeće četiri funkcijeluke:

− Komunalna funkcija - Pretpostavlja se da je temeljna funkcija lukeprivez brodicadomicilnog stanovništva. Prateća infra i suprastruktura je ograničena na potrebemanjihbrodicate(uograničenomobimu)jahti.

− Turističko-nautička funkcija -Pretpostavljaseda je temeljna funkcija lukeprihvatbrodova za povremeni prijevoz u sklopu izletničko-turističkog programa, te privezaplovila nautičkog turizma uključujući i jahte. Ova funkcija uključuje i privezmanjihbrodica domicilnog stanovništva koja imaju određenu ulogu u turističkomgospodarstvu.Valjaistaćidasvelukeizoveskupinemoguprihvaćatiograničenibrojbrodicalokalnogstanovništva,odnosnomoguimatiidjelomičnukomunalnufunkciju.



− Prometna funkcija - U ovu skupinu spadaju luke koje kao temeljnu zadaću imajuprihvatbrodovanaredovnimprugama,ponajprijeputničkim.Valjaistaćidaseuovuskupinu ubrajaju i luke koje su nekada imale takvu funkciju te koje nužno morajuzadržati dio te funkcije u slučaju privremen ili trajne potrebe za ponovnimuspostavljanjembrodskepruge.

− Druge funkcije - Podrazumijevaju se luke na čijem području se unutar lučkogpodručja odvijaju druge gospodarske djelatnosti ili se pružaju usluge koje su većegopseganegoštojetouobičajenozakomunalneluke,kaoštosuprimjericeizvlačilišta,opsluživanjesuhihmarina,sidrišta,prihvatribarskihbrodovaisl.

Kom

unalnafunkcija

Turističkafunkcija

Prom

etnafunkcija

Drugefunkcije

Kom

unalnafunkcija

Turističkafunkcija

Prom

etnafunkcija

Drugefunkcije

Istarskažupanija Kanegra + + + Valbandon + Savudrija + + + Ribarskakoliba–Pula + Zambratija + Banjole + + Bašanija–Gamboc + Polje(Permantura) + + +Katoro + + Runke + + +StellaMaris–Mandrač + Medulin + + +Lovrečica + + Ližnjan–Kuje + Dajla + + Krnica + + +Karigador + + + Trget + + +Funtana + + + Tunarica + + +Vrsar + + + SvetaMarina + +Červarporat + + + Rabac + + +VrhLima + Plominluka + +Peroj + Prtlog + Fažana + + + Dajla-Belveder + + Primorsko-goranskažupanija

Bakarac + Omorika(Dramalj) + Baldarka Osor + Banjol(Rab) + + Osor-Bijar(MaliLošinj) + + Barbat(Rab) + + + PadovaII(Rab) + + Beli + Palit(Rab) + Bršćanovica(Dramalj) + Pazdehova(Dramalj) + Carevo(Kraljevica) + Perčin(Jadranovo) + Čikat + + Podvorska(Crikvenica) + Čižići(Dobrinj) + Porat(Malinska) + Črišnjeva + + PortoTeplo +Črnimul(Crikvenica) + + Povile(NoviVinodolski) + Ćunski-Artatore(MaliLošinj) + + Pudarica + +

Dobra(Bakarac) + PuntaKriža-Ul(MaliLošinj) + + Dumboka(Šmrika) + Rapoća-Ufratar(MaliLošinj) Dumići(Rab) + + Rova(Malinska) + Dunat + Rovenska + +Glavotok + SanMarino(Lopar) + + Goliotok-Melna + Selce + + Goliotok-Tetina + Slana(Selce) +

Grci(Rab) + SmokvicaKrmpotska(NoviVinodolski)

+



Ika + Soline(Dobrinj) + + Ilovik + + + SrakaneVele + Jadranovo + + StaraBaška + Jadrišćica + + Susak + + + Janići(Rab) + Sv.Eufemija(Rab) + + KamporskaDraga(Rab) + Sv.Fuska + Keki(Rab) + Sv.Grgur + Klenovica + + + Sv.Jakov-Studenac(MaliLošinj) + Klimno + + Sv.Martin + + Lipica(Kraljevica) + Trnova(Kraljevica) + Lokvišća(Šilo) + + Unije + + Maračol(Unije) + Valun + + Medveja + Vantačići(Malinska) + Melak(Lopar) + VelaJana + + Muroskva(NoviVinodolski) + + + VeliLošinj + +

Nerezine + + + Volosko + + Neriz(Šmrika) + Voz + + Njivice + + Zela–Koromačna(Belej) +


SvetiJuraj + + StaraNovalja + + DonjaKlada + Metajna + + +Starigrad + + Tovarnele + + + Lukovo + Jakišnica + + Stinica + + Cesarica + Karlobag–teretnaluka + BarićDraga + Porat +

Zadarska-županija

Premuda/Loza + Šimuni + Premuda/Krijal + + Povljana + Olib + + + Dinjiška + Ist/Široka + + Miškovci + Ist/Kosirača + + + Košljun + Zapuntel + + Vlašići + Brgulje + + Smokvica + + Molat/Lučina + + + Zadar/Foša + Zverinac + + + Zadar/Draženica + Sestrunj/Kablin + + Zadar/Maestral + Rivanj + + Zadar/Jazine + RavaMala/Lokvina + + + Zadar/Bregdetti + RavaVelika/Marinica + + + Zadar/Diklo + IžVeli + + + Petrčane + IžMali/Knež + Sukošan + + IžMali/Bržanj + + Kali–uvalaBatalaža + VeliRat + + Kali–uvalaMalaLamjana + Verunić + Silba–uvalaSotorišće + IžMali/Komoševo + + Bibinje–uvalaJaz + Soline + + + Rovanjska + Božava + + Nin + Dragove + Zaton–uvalaDražnik + Savar + Novigrad + + Luka + + Proboj + Žman + + Pakoštane + + Muline + + Pakoštane–uvalaDugovača +



Sali + + + DoleškaDraga + Ugljan/Selo + + Vrgada–uvalaSv.Andrija + Čeprljanda + Posedarje + Lukoran + Sestrunj–uvalaHrvatin + Sutomišćica + + Privlaka–uvalaLoznica + Poljana + Ljubačkavala + Preko + + + Ražanac-uvalaPlamići + Kali + + Brbinj–uvalaJaz + + Kukljica + + Telašćica–uvalaMir + Ošljak + + Telašćica–uvalaČušćica + Ždrelac + Seline +

Banj + Tribanj–Krušćica–uvalaLubardić +

Dobropoljana + Sv.FilipiJakov + + Neviđane + Sv.Petar + Mrljane + Turanj + Barotul + Ugrinić + Pašman + Virluka + Kraj + Vir–uvalaPrezida + Maslenica + Vir–uvalaLučica + Vinjerac + Vir–uvalaSapavac + Ražanac + Vir–uvalaBiskupnjača + Privlaka + + Vir–uvalaSlatinica + Vrgada + + Vrsi–uvalaŠkoljić + Starigrad–Paklenica + + Kožino–Primorje + Silba/Mul + + Škarda–uvalaTrate + Mandre + Šibensko-kninskažupanija

Pirovac + + + Obonjan + Tisno + + Zlarin + + + Betina + + Kaprije + + + Murter–Butina + + MunanaŽirju + + Jadrija + + Zaton + + Jezera + + Raslina + + Tribunj + + Skradin + + + PrvićŠepurine + Primošten + + +PrvićLuka + + Rogoznica + + +Brodarica + + Ražanj + + Zablaće + Bilice + Krapanj + + Splitsko-dalmatinskažupanija

Arbanija + Nečujam + BaškaVoda + + Omiš + + Bobovišća + + Omiš–ušćeCetine + + +Bol + + + + Pisak + Brela–Soline + Podgora + + DrvenikMali + + Postira + + DrvenikVeli + + Povlja + DugiRat + + Pučišća + Gradac + + Rogač + + + Igrane + + SegetDonji + + Jelsa + + Slatine + + KaštelGomilica + + Splitska + KaštelKambelovac + Stobreč + + KaštelLukšić + Stomorska + KaštelStari + Sumartin + + +KaštelSućurac + Sutivan +



Komiža + + + + Trogir + + + +KriloJesenice + + Tučepi + + Makarska + + + + Vinišće + +Marina + + Vira + +Maslinica + + Vranjic + Milna + + Vrboska + + Mimice + Zaostrog + Mirca + Živogošće–Porat + Dubrovačko-neretvanskažupanija

Badija + Opuzen + Blace + Orašac + Brijesta + Pasadur + Bristva + Perna + Brna + Plat + Brgečine + Podobuče + Broce + Polače + + Cavtat + + Pomena + Crkvice + Prapratno + + Doli + Prevlaka + Drače + Prigradica + Duba(Trpanjska) + Prižba + Duboka + Prožura + Gršćica + Pupnat + Gruž + + Račišće + Hodilje + Saplunara + + Jakljan + + Slano + + Janska + Sobra + + Klek + Srebreno + DonjeČelo + + Sreser + GornjeČelo + Ston + Komin + StonMali + Komolac + + Suđurađ + + Korčula + Sustjepan + +Kozarica + Sutvid + +Kupari + SvetiMihovil +Kućište + + Trpanj + + Lokrum + + Trstenik + Lopud + + Trsteno + Lovište + + Ubli + +Lučica(Lastovo) + VelaLuka + + Luka + Viganj + Luka(Šipanska) + + Zaklopatica + + Lumbarda + + Zaton + + Mlini + Zavalatica + Mokošica + + Žuljana + Molunat + VelikaPrapatna + Okuklje + MalaPošta + +

Tablica2OsnovnaobilježjalukaodlokalnogznačajauRepubliciHrvatskoj

Upriloženojtablicianaliziranojestanjeusvakojluciodlokalnogznačajaiprikazanojeosnovnoobilježje svake od navedenih luka. Prikazani su rezultati analize stanja odnosno osnovnogobilježjau lukamaod lokalnogznačaja tesuprikazanipreliminarnizaključcivezanizaobilježjepojedineluke.



2.2.3 Komparativnaanalizaiocjenapostojećegstanjalukaodžupanijskogilokalnogznačenja

Temeljemprovedeneanalizeiocjenestanjalukaodžupanijskogilokalnogznačajalukesemogugrupirati prema zajedničkim obilježjima kako postojećeg stanja tako i prema obilježjimaproizašlimizocjenepojedineluke.

Općenito, za sve luke mogu se pronaći mnoge sličnosti, ali i različitosti kako u lučkojinfrastrukturi,veličini,zaštićenostilukeinamjenilučkogprostora.

Lukežupanijskogznačajamogusenačelnopodijelitiuslijedećegrupe:− luke koje su isključivo namijenjene prihvaćanju brodova koji plove na redovitim

prugama,− luke koje pružaju usluge priveza svih vrsta brodova i brodica uključujući i plovila

nautičkogturizmateribarskebrodove,− lukeprimarnoopremljenekomunalnimvezovimaioperativnimobalama,− lučkapodručjakojanemajuizgrađenulučkuinfrastrukturuili je lučka infrastruktura

izrazito skromna (luke ne zadovoljavaju osnovne uvjete da bi imale status lukežupanijskogznačaja).

Lukelokalnogznačajamogusenačelnopodijelitiuslijedećegrupe:

− lukeisključivokomunalnogkaraktera,− lukekojeprihvaćanjubrodovakojiplovenaredovitimprugama,− lukekojepružajuuslugeprivezasvimvrstamabrodova,brodicauključujući iplovila

nautičkogturizma,− lučkapodručjakojanemajuizgrađenulučkuinfrastrukturuili je lučka infrastruktura

izrazitoskromna(lukenezadovoljavajudaimbiododijeljenstatusluke).

Županija Brojlučkihuprava

Brojlukaodžupanijskogznačaja

Brojlukaodlokalnogznačaja

Površinalučkogpodručja[m2]

Kopnenidio Morskopodručje Ukupno

Istarska 5 8 30 93.834 1.932.872 2.026.706

Primorsko-goranska 8 27 76 712.386 1.972.885 2.685.271

Ličko-senjska 2 7 13 47.000 426.900 473.900

Zadarska 1 8 103 42.476 487.273 529.749

Šibensko-kninska 1 2 23 65.017 204.640 269.657

Splitsko-dalmatinska 1 6 48 29.652 340.776 370.428

Dubrovačko-neretvanska 4 7 76 60.002 878.936 938.938

Ukupno 22 65 369 1.050.367 6.244.282 7.294.649

Tablica3Upravnaobilježjalukažupanijskogznačaja



Županija

Brojvezovazabrodice Dužinaobale[m] Ukupnadužinaobale[m]

Brojstalnihvezova

Brojsezonskihvezova

Ukupanbrojvezova

Operativnaobalaluke

Obalazaprivezbrodica

Obalazaribarskiprometa

Obalaza

nautičkipromet

Istarska 1.385 461 1.846 3.621 0 766 1.147 5.534

Primorsko-goranska 3.985 881 4.654 4.738 6.559 890 2.401 14.588

Ličko-senjska 670 0 670 1.386,9 830 0 0 2.216,9

Zadarska 723 74 797 1.380 652 233 264 2.529

Šibensko-kninska 277 75 352 2.325 290 250 294 3.159

Splitsko-dalmatinska 829 249 1.078 1.792 0 190 635 2.617

Dubrovačko-neretvanska 1.014 87 1.101 1.869,5 2.494,5 203 107 4.674

Ukupno 8.883 1.827 10.498 17.112,4 10.825,5 2.532 4.848 35.317,9

Tablica4Prometnikapacitetlukaodžupanijskogznačaja

Obzirom na pojedina grupna obilježja koja se odnose na sve luke pojedine županije valjaprimijetitislijedeće:

− Upravljanje lukama u tri županije je povjereno jednoj lučkoj upravi , dok u ostalimžupanijama lukama upravljaju najmanje dvije lučke uprave. Posebno se ističePrimorsko-goranskažupanijaukojojjeustrojenočak8županijskihlučkihuprava.

− BrojlukaodžupanijskogznačajajenejednakoraspoređenpožupanijamapričemuseopetuočavaodskakanjePrimorsko-goranskežupanijeukojoj senalazičakpribližno41% svih luka županijskog značaja. Broj luka lokalnog značaja po županijama jemnogo ravnomjernije raspoređen. Navedeno je značajno obzirom da su područjažupanija, odnosno broj mjesta na kojima se prihvaćaju plovila u pojedinimžupanijama,priličnoravnomjernoraspoređen.

− Ukupna površina lučkog područja, ukupni broj vezova te ukupna dužina obale jenajveći u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Primorsko-goranska županijapredstavljapribližno37%odukupnoglučkogpodručjasvihžupanija,približno44%svihvezovatepribližno41%ukupneduljineobala.8

Usporedbomnajznačajnijihobilježja lukažupanijskog i lokalnogznačajamoguće jezaključitidasulučkapodručjauIstarskoj,Primorsko-goranskojteDubrovačko-neretvanskojžupanijinajvišeuređenatedaobziromnaukupanbroj luka,kapaciteti lučkihpodručja,kaoinjihovanamjenaunajvećojmjerizadovoljavajupotrebeprivezaplovila.

U svimžupanijamaoperativneobaleprevladavajudok suobalenamijenjeneprihvatu ribarskihbrodovanajkraćetesemožesmatratidaopćenitopostojinedostatakobalazaribarskipromet.

8 Analiza je izrađena temeljempodatakaprikazanihupriloženoj tablicikoji seodnosenadostupnepodatke i

podatke dostavljene od strane županijskih lučkih uprava. Stvarni podaci mogu neznatno odudarati odprikazanihzbognemogućnostidobivanjatočnihpodatakazasvakoprikazanoobilježjeluke.




17) Luke županijskog značaja nemaju ujednačenu kvalitetu lučke infrastrukture. Navedenovrijedi kako za luke na području jedne županije tako i za luke smještene u različitimžupanijama.Možeseocijenitida jepostojećestanjenaslijeđeno izprijašnjegrazdobljaukojimanijebilosustavnograzvoja.

18) Postojećilučkikapacitetiuglavnomzadovoljavajuminimalnepotrebekorisnika,aligotovousvimlukamapostojivećailimanjapotrebazapovećanjemlučkihkapaciteta.

19) Najboljestanjelučkeinfrastrukturepostojiupodručjimaoperativnihobalanamijenjenihprihvaćanjubrodovauredovnimlinijama.

20) Pojedineluke,kaoštosulukeSurbovaiSupetarskaDraga(Vardaškolj),nezadovoljavajuuvjete za dobivanje statusa luke (posebno ne županijskog značaja), ponajprije zbognedostatnepotražnjeza lučkimkapacitetimaitrenutnoneizgrađene(nepostojeće) lučkeinfrastrukture.Nasuprot navedenom, postoji veći broj luka za koje semože ocijeniti dasvojomtrenutnomnamjenomiizgrađenomlučkominfrastrukturomzadovoljavajuuvjeteza dobivanje statusa luke županijskog značaja, a postojećim prometom i lučkimkapacitetima uvelike nadmašuju neke luke kojima je trenutno dodijeljen statusžupanijskog značaja. Navedeno je najviše uočljivo u Istarskoj županiji, a kao primjer semoženavestilukaFažanakojatrenutnoimastatuslukelokalnogznačaja.

21) Posljedično, broj luka kojima je dodijeljen status županijske luke je neravnomjernoraspoređenpožupanijama.

22) Propisikojiuređujuluke,posebicepravilnicioreduulukama,nisuujednačeni,tepojediniodnjihnaodgovarajućineuređujunačinpravilaradanalučkompodručju.Dodatno,javnadostupnostpojedinihpravilnikajeograničena.

23) Podaci o lučkoj infrastrukturi ne vode se sustavno te ne postoji sustavan pristupprikupljanja standardiziranih podataka o lučkim kapacitetima i njihovoj namjeni.Dostupni podaci o lukama nisu ujednačeni te umnogim lukama postoji njihov različitiprikaz u različitim dokumentima te je relativno teško odrediti koji podaci odgovarajustvarnomstanju.Navedenovrijediizalukelokalnogznačaja.

24) Predlažeseuvođenjeobvezneizradekatalogalukainjegovogkontinuiranogodržavanja.Ukatalogubitrebalebitipredstavljenenajvažnije informacijeosvimlukamauključujućipodaciolučkojinfrastrukturi,namjenipojedinihdijelovalukekaoiostaliminformacijamaoluci.

25) Povećanje lučkih kapaciteta je najpotrebnije u pogledu komunalnih vezova koji sudeficitarniugotovosvimlukama,apriveznamjestauvelikombroju lukaneodgovarajustandardimapriveza sa stajalištamaritimne sigurnosti i dodatnihuslugakojebi trebalebitinaraspolaganjuplovilima.Općenito,standardiprivezasemoguocijenitiprosječnim.

26) Razvojturističkihdjelatnostiusvimžupanijamauvjetujepoboljšanjelučkeinfrastrukturei povećanje kapaciteta za prihvat izletničko-turističkih brodova te plovila nautičkogturizmakaoikapacitetazanjihovstalniboravak.

27) Većina luka predstavlja ponajprije komunalne luke, pri čemu se značajno razlikuju uukupnomkapacitetu,aliistandardukojipružajusvojimkorisnicima.

28) Samo neke luke imaju i važnu prometnu funkciju obzirom da prihvaćaju brodove kojiplovenaredovnimprugama(npr.Ilovik,Stinica,Zlarin).

29) Većibrojlukaimaiistaknutunautičkukomponentu,kaoikomunalnu.



30) Vrlomalibrojlukaimamogućnostprihvaćanjavećihbrodova,pačakibrodovaduljinedo50-takmetarabezobzirananjihovunamjenu.

31) Standarduslugekojipružajusvojimkorisnicima je razmjernoskromanuvećini luka.Zapojedine luke dvojbeno jemogu li se uopće smatrati lukom s obzirom da pružaju vrloskromnuilinikakvuzaštituplovilimauslučajunepovoljnihvremenskihuvjeta.

32) Vođenje podataka o lukama lokalnog značaja je površno, a u nekim županijama i upotpunosti zanemareno dok su neka lučka područja u potpunosti zanemarena ineodržavana.



2.3 Upispomorskogdobranalučkimpodručjimažupanijskihilokalnihlukauzemljišnimknjigama

Unastavkuovogpoglavljaprikazanesuopćeznačajkepomorskogdobra,statuspomorskogdobras aspekta gospodarskog korištenja te postupak utvrđivanja granice lučkog područja lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.

2.3.1 Općeznačajkepomorskogdobra

Određivanjegranicelučkogpodručjabitanjepreduvjetzadeterminiranjenesamoobuhvataluke,već izadeterminiranjepravnogrežimazemljištakoječini lučkopodručje.Naime,ovagranicaubitnome dijeli sva suprotstavljena pravna režima odvajajući dio budućeg lučkog područja odopćeg stvarnopravnog režima i podvrgava ga posebnom stvarnopravnom režimu općeg dobranadkojimnijemogućeuspostavitipravovlasništvanitidrugastvarnaprava.

Tajpravnirežimopćegdobrasukladnočlanku3.Zakonaopomorskomdobruimorskimlukamajest pomorskodobro smatra se općimdobromod interesa zaRepublikuHrvatsku, imanjezinuosobituzaštitu,aupotrebljavaseilikoristipoduvjetimainanačinpropisanzakonom.

Pomorskodobročineunutarnjemorskevodeiteritorijalnomore,njihovodnoipodzemljetediokopnakojijeposvojojprirodinamijenjenopćojupotrebiilijeproglašentakvim,kaoisveštojestimdijelomkopnatrajnospojenonapovršiniiliispodnje.

Iz zakonske definicije vidljivo je da sadržaj pomorskog dobra čine tri osnovne komponente:vodenakomponenta,podmorjeteobalnakomponenta.Obalnakomponentajeiznimnovažnajeronaodređujegranicupomorskogdobraskopnenestrane,asastojiseoddijelakopnakoji jeposvojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. Zakonom opomorskomdobruimorskimlukamaizrijekomjedefiniranoštosesmatradijelomkopnateonoobuhvaća,luke,lukobrane,nasipe,sprudove,hridi,grebene,plaže,ušćarijekakojaseizlijevajuumore,kanalespojenesmoremteumoruipomorskompodzemljuživaineživabogatstva(čl.3.st.2.ZPDiML).

Ništamanjevažnanijenitigranicapomorskogdobranamoru.Granicapomorskogdobranamorusobziromnaobuhvatpomorskogdobračinivanjskugranicuteritorijalnogmora.

Pitanje određivanje granica pomorskog dobra za potrebe ovog Plana razmatrat će se samo ukontekstulukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajakaopomorskogdobra.

2.3.2 Postupakodređivanjagranicalučkogpodručjalukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama lučko područje definirano je kao područjemorske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje sekoristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenikkoncesije,agranicalučkogpodručjajegranicapomorskogdobra.9

9 Nešto drugačiju terminologiju, a samim time i sadržajnu odrednicu nalazimo primjerice u Zakonu o

sigurnosnojzaštitipomorskihbrodovailuka,NNbr.124/09,59/12.Zapotrebeprimjenetogzakonakoristiseizrazlučkooperativnopodručjekojeoznačavamjestogdjeseodvijasučeljebrod/luka,akojemožeuključivatibilokojidiolučkogpodručja,tesidrišteiprilazlucismorskestrane(čl.2.st.1.).



IzmjenamaZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaiz2006.godineodređenojedalučkopodručjelukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajaobuhvaća:

− područjenamijenjenozaobavljanjelinijskogpomorskogprometa,− komunalnivezkojiobuhvaćavezplovnogobjektačijivlasnikimaprebivalištena

područjujedinicelokalnesamoupraveiliplovniobjektpretežitoboravinatompodručjuiupisanjeuupisnikbrodovanadležnelučkekapetanijeiliočevidnikbrodicanadležnelučkekapetanijeiliispostave,

− nautičkivezzanautičkaplovila,− ribarskivezi− privezišta.

Zakonskimpreciziranjemobuhvatalučkogpodručjalukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnog značaja otklonjena je mogućnost različitog određenja obuhvata lučkog područja lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajadokojegjedolaziloupraksi.

Uskladusčlankom74.Zakonaopomorskomdobruimorskimlukamalučkopodručjezasvelukeotvoreneza javniprometžupanijskog i lokalnogznačajana svompodručjuutvrđuježupanijskaskupština,uskladusprostornimplanomiuzsuglasnostVladeRepublikeHrvatske.10Odlukaoutvrđivanjulučkogpodručjaulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajaobjavljuje seu službenomglasilupojedinežupanije, anakonštoodlukaVladeRHbudeobjavljenau„Narodnimnovinama“.Odlukomsedefinirakopneniimorskidiolučkogpodručja.

Ukoliko postoji potreba za izmjenama granica lučkog područja ili drugih podataka donosi seOdluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja.

Na Odluku o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog ilokalnog značaja suglasnost mora dati Vlada Republike Hrvatske. O davanju suglasnosti Vladadonosi odluku koja stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. BivšiZakonomorskimlukamaiz1995.godinepredviđaojeobvezupribavljanjaprethodnesuglasnostiVladeRepublikeHrvatske.Takvorješenjeukinuto jedonošenjemZakonaopomorskomdobru imorskimlukama2003.godine.

Iako nije propisana obveza osnivača lučke uprave da prigodom određivanja lučkog područjaprovedeprethodnipostupakodređivanjagranicapomorskogdobraodstranenadležnogorgana,on je to dužan učiniti, jer se koncesija na pomorskomdobrumože dati nakon što je utvrđenagranicapomorskogdobraiprovedenauzemljišnimknjigama(čl.7.st.4.ZPDiML).

Ova je odredba važna i za slučaj utvrđivanja granica lučkog područja luka otvorenih za javnipromet županijskog i lokalnog značaja jer čl. 79. ZPDiMLodređuje da se na svapitanja koja seodnosena obavljanje lučkihdjelatnosti, davanje koncesija na lučkompodručjuna odgovarajućinačinprimjenjujuodredbeZPDiMLkojeseodnosenalukeotvorenezajavniprometodosobitogagospodarskihinteresazaRepublikuHrvatsku,anadaljeječlankom73.ZPDiMLodređenojedasena sva pitanja koja se odnose na koncesije u lukama otvorenim za javni promet od osobitogagospodarskih interesa za Republiku Hrvatsku, a koja nisu uređena u poglavlju 2. ZPDiML,odgovarajućeprimjenjujuodredbeZPDiMLokoncesijamanapomorskomdobru.

10 NetražisevišeprethodnasuglasnostVladeRepublikeHrvatske,negosamonjenasuglasnost(onamožebitii

naknadna).



PitanjeutvrđivanjagranicalučkogpodručjalukaotvorenihzajavniprometuređenojeUredbomopostupku utvrđivanja granice pomorskog dobra.11 Uredba je iznimno važna jer osim kriterija ipostupka utvrđivanja granice lučkog područja luka otvorenih za javni promet te luka posebnenamjene također propisuje način izrade i obvezni sadržaj prijedloga granice te plan raspodjeletroškovautvrđivanjagranicelučkogpodručja.

POMORSKODOBRO

LEGENDA:

PEOPD–Pravilnikoevidentiranjuiobilježavanjupomorskogdobra(NN29/05)

ŽUPANIJSKODRŽAVNOODVJETNIŠTVO

NADLEŽNIUREDZAKATASTAR

RJEŠENJEčl.96.ZUP

čl.11.PEOPD

ŽUPANIJSKOPOVJERENSTVOPODNOSITELJZAHTJEVA

obavještava(čl.14.PEOPD)

ZEMLJIŠNOKNJIŽNIODJELOPĆINSKOG

SUDA

-Prijavnilist-Kopijukat.Plana

-Konačnorješ.outvrđ.granicačl.15.i16.PEOPD

dostavlja

OSNIVANJENOVIHČESTICAI/ILIDJELJENJEPOSTOJEĆIH

čl.17.st.2.PEOPD

obavijest

provodi

Slika8Sustavuknjižbegranicalučkogpodručja(pomorskodobro)lukaotvorenihzajavnipromet

županijskogilokalnogznačajaukatastarizemljišneknjige

11 NN,br.8/04.82/05.



Sukladno odredbi iz članka 12. Uredbe zahtjev za utvrđivanje granice lučkog područja za lukeotvorenezajavnipromet(neovisnoonjihovomznačaju)podnosisežupanijskompovjerenstvuzagranicepomorskogdobra.

Sadržajprijedlogagranicelučkogpodručjadefiniranječlankom13.Uredbekojimsepropisujuipotrebiti prilozi. Tako primjerice tekstualni dio prijedlogamora sadržavati opis granice lučkogpodručjanakopnuinamoruteobrazloženerazlogekojiuvjetujuprijedlogilipromjenugranicelučkogpodručja.Navedeničlanaktakođersvjedočiovažnostiprostornihplanovazarazvojlukeiplaniranje mogućih djelatnosti jer se istim zahtijeva da se u prijedlogu navedu i podaci ousklađenosti postojećeg stanja u prostoru s dokumentima prostornog uređenja, a kao posebanprilogpotrebnojepriložitiizvodizdetaljnogplanauređenjaililokacijskudozvolu.

Prvostupanjskorješenjeograniciukojemseutvrđujekojesučesticeuobuhvatuodređeneluke,pa su zbog toga pomorskodobro, nakon što postane konačno i ovršno, provodi se u katastru izemljišnimknjigama.

Postupak evidentiranja pomorskog dobra/lučkog područja u katastru i zemljišnim knjigamapropisanjePravilnikomoevidentiranjuiobilježavanjupomorskogdobra.12Uskladusčlankom2.Pravilnika za potrebe evidentiranja pomorskog dobra potrebno je izraditi geodetski elaboratkojeg pregledava i potvrđuje nadležni ured za katastar rješenjem u upravnom postupku. Oprovedenom geodetskom elaboratu katastarski ured po službenoj dužnosti obavještavazemljišnoknjižni odjel općinskog suda na način da dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu,kopijukatastarskogplanasucrtanimdotadašnjiminovimstanjemiprimjerakkonačnogrješenjaoutvrđivanjugranice.Nadležnizemljišnoknjižniodjelopćinskogsudanatemeljuprijavnoglistaprovodiosnivanjenovihčesticaidijeljenjepostojećih.

Općinsko državno odvjetništvo podnosi zahtjev za otpisivanje katastarskih čestica koje ulaze upojas pomorskog dobra iz postojećih zemljišno-knjižnih uložaka, a prema popisu katastarskihčesticakojijesastavnidioelaborata.

2.3.3 Statuspomorskogdobrasaspektagospodarskogkorištenja

Obzirom da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinuosobitu zaštitu, upravljanje pomorskim dobrom mora omogućiti usklađivanje višestrukih,međuovisnih interesanapomorskomdobru tenakoordinirannačin čuvatiobalne resurse takošto će se osigurati što veća gospodarska dobit, a istodobno neće uništiti njegovo izvorište.Provedba tih ciljeva u praksi nailazi na svojevrsne pravne blokade, što ima za posljedicu dapomorsko dobro nerijetko nije stavljeno u funkciju gospodarskog razvoja, dok je istovremenougroženo mnogobrojnim djelatnostima koje rezultiraju nerijetko značajnom devastacijompomorskogdobra.

Unastavkutekstanavedenisunekivažnijinedostaciinjihovamogućaokvirnarješenja,kakosuoni uobičajeno sagledani od strane gospodarskih subjekata koji ostvaruju ili nastoje ostvaritigospodarskudjelatnostnapomorskomdobru.

Nedostatak: Nedovoljna prisutnost i ovlasti tijela odgovornih za provedbumjera sigurnosti napomorskomdobru

12 NN,br.29/05.



Objašnjenje: Načelno, za poslove sigurnosti plovidbe odgovorne su lučke kapetanije. No,njihovaprisutnostu lukama,naročitouprometnim lukamaodnosnopri vršnomprometnom opterećenju nije dovoljna. Istodobno, komunalni redari, nadzorniciluke,redariobaleiostalidjelatnicinemajuovlastizaprovedburedaulucii/ilinapomorskomdobru.

Posljedica: Nedovoljna provedba mjera iz područja sigurnosti i zaštite okoliša odnosnonadzorakorištenjapomorskogdobra.

Smjernica: Izmijeniti odnosne propise na način da se dio poslova iz područja prikupljanjapodatakainadzoraprovedbepropisaizpodručjasigurnostiizaštiteplovidbestaviunadležnostlučkihredara,umjeriukojojjetomogućeiprimjereno.

Nedostatak: Ograničeno korištenje pomorskog dobra za sadržaje komercijalne namjene kojinisupovezanineposrednouziskorištavanjemora(urbanisadržaji).

Objašnjenje: Koncesija na pomorskom dobru u pravilu se daje samo za djelatnosti koje suvezane uz pomorstvo, iako postoji niz djelatnosti koje se, posebno u urbanimsredinama,odvijajunapomorskomdobru.

Posljedica: Vrloskromnoučešćeprivatnogsektorauulaganjairazvojobjektanapomorskomdobru.

Smjernica: Proširiti listu sekundarnih djelatnosti koje se mogu obavljati na pomorskomdobruodnosnoulučkompodručju,

Nedostatak: Nemogućnost izdavanja koncesijskihodobrenja od stranedržavnih i županijskihlučkihuprava.

Objašnjenje: Koncesijskaodobrenjamogubiti izdana za određenedjelatnosti samood stranejedinicalokalnihuprava(gradovi,općine).

Posljedica: Lučkeupraveizajednostavnedjelatnosti(lučkeiligospodarske)morajuposezatiza „skupljim“ i „kompleksnijim“ sustavom davanja koncesija, iako bi se za nekesekundarnedjelatnostimanjegopsegamogleizdavatisamodozvoleilikoncesijskaodobrenja

Smjernica: Omogućiti lučkimupravama da za određene djelatnostimogu izdati koncesijskaodobrenjailidozvole.

Nedostatak: Koncesijanapomorskomdobrumožesedatisamonakonštojeutvrđenagranicapomorskogdobraiprovedenauzemljišnimknjigama.

Objašnjenje: Složenpostupakutvrđivanja granice i upisau zemljišne knjige iziskuje značajnovrijemeinapore.

Posljedica: Umanjenaatraktivnostpojedinihdjelatnostinapomorskodobru.

Smjernica: Ubrzatipostupakodređivanjagranicaiuknjižbepomorskogdobra.

Zaključno,valjaistaćisljedeće

33) Odredba ZPDML-a kojom se uvjetuje prethodan upis pomorskog dobra za davanjekoncesije valja smatrati dobrim rješenjem, jer se na taj način jamči da će se utvrđivatigranice pomorskog dobra i na taj način zaštiti pomorsko dobro. S druge strane, cijeli



postupaktrajejakodugo,pasenatajnačinnužnousporavadodjeljivanjekoncesija,atimeigospodarskirazvitak.

34) Kako bi se ubrzao postupak evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnimknjigama, uzimajući u obzir značaj evidencije lučkog područja kao pomorskog dobra uzemljišnimknjigama,potrebnojeredefiniratirokunutarkojegjePovjerenstvozagranicedužnodostavitiprijedloggranicepomorskogdobraPovjerenstvuMinistarstva(Uredbomjepropisanrokod90dana)tepropisatirokukojemjePovjerenstvoMinistarstvadužnodonijetirješenjeoutvrđivanjugranicesukladnoZakonuoupravnompostupku.

35) Upraksisuočiteodređenemanjkavostipostojećegpravnogokviraodređivanjagranicaievidentiranjapomorskogdobraukatastruizemljišnimknjigama.Nastavnonanavedenopotrebno je razmotritimogućnost izmjena pozitivnih propisa na način da se odredbomzakona odredi da se sve nekretnine označene u katastru kao što su primjerice luke uzemljišnoj knjizi učine vidljivim da predstavljaju pomorsko dobro pri čemu bi sud poslužbenojdužnostitrebaotakvunekretninuoznačitikaopomorskodobro.

36) Primjerena zaštitapomorskogdobra i racionalnoupravljanjepomorskimdobrommoguse osigurati jedino cjelovitom primjenom odredbi o pomorskom dobru i lukama,primjenomposebnihpropisaizpodručjaprostornogplaniranja,urbanizma,graditeljstva,zaštite okoliša, rudarstva, morskog ribarstva, zaštite prirode i spomenika kulture teučinkovitiminspekcijskimiupravnimnadzorom.

37) Gospodarsko korištenje pomorskog dobra obilježeno je značajnim dodatnimadministrativnim i drugim organizacijskim opterećenjima pa je stoga nužno u daljnjemrazvoju Zakona odnosno pridruženih propisa nastojati da se taj „dodatni“ trud kojikoncesionar mora uložiti umanji koliko je to moguće i primjereno, uz istodobnoosiguranje da se pravo uporabe i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobraobavljauopseguipoduvjetimaodređenimauodluciiugovoruokoncesiji.



2.4 Analizaobujmaprometaputnikaiteretasprojekcijamakretanjado2030.

2.4.1 Definiranjekriterijaanalizeobujmaprometaputnikaitereta

Prepoznavanje i definiranje kriterija analize obujma prometa putnika i tereta temelji se naraspolaganju točnim i pouzdanim podacima o količini prometa i posebno raspolaganju meta-podacima. Pri tome se prepoznaje važan kriterij, a to je struktura putnika: domaći putnici ilituristi. Najveći broj turista u Hrvatsku dolazi prijevoznim sredstvima cestovnog prometa (oko93%). Upravo su turisti kojima su odredište hrvatski otoci najznačajniji korisnici usluga upomorskom putničkom prometu. Budući da je potražnja za prometnim uslugama izvedenapotražnja broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku, inducira veću potražnju za pomorskimputničkim prijevozom. Nadalje, prepoznaje se kriterij potrebe domaćeg stanovništva zakorištenjem usluga pomorskom putničkog prijevoza kao konstanta na koju makroekonomskipokazateljineutječuuznačajnojmjeri.Osimnavedenihvrlovažankriterij jekriterijučestalostiuslugeupomorskomputničkomprijevozu.

Analizaprometateretaiputnikaprovedenajepremadostupnimslužbenimpodacima.Uskladusnavedenim ograničenjem (nepostojanje detaljnih, točnih i pouzdanih podataka) analiza jeobuhvatila sve ro-ro putničke linije, po analogiji koja je primijenjena u poglavlju razvojaintegralnogprijevoza,anepremalukama.Analiziranisupodaciuzadnjih10godinauzimajućiuobzirpromjenjivostpojedinihlinijasaspektamrežnogplaniranjaidoticanjaodređenihlukatejeprovedeno„združivanje“usporedivihlinija.

Korišteni statistički podaci o obujmuprometaputnika i vozila jesu službeni podaciAgencije zaobalnilinijskipomorskipromet.PodaciizCIMIS-anisukorištenizaanalizuprometajerseodnosesamona2014. i 2015. godinu te nisudovoljni za izraduprognoza, a također je u usporedbi sapodacimaodAgencijezaobalnilinijskipomorskiprometzaključenodapostojeneusklađenostiinepotpunostipodatakauCIMIS-u.Osimtoga,podacizanavedene2014.i2015.godinuuovadvaizvora (Agencija i CIMIS) nisu prikupljeni niti obrađeni istom metodologijom što ih čininekoherenima i nekomparativnima. Dakle, pri analizama i prognozama su korišteni podaci odAgencije.

2.4.2 Metodološkipristupiprojekcijekretanjaprometatemeljemmakroekonomskihpokazateljaipotrebadomaćegstanovništvaiturista

Metodološki pristup projekcija kretanja prometa definira načela na kojima se temelji procjenaprometne potražnje. Korišteni su kvantitativni matematički modeli za prognoziranje ukupneprometne potražnje u lukama u budućnosti, uzimajući u obzir proračuna godišnjih stopa rastaprometaupromatranomuzorkuipromjenečimbenikakojinisusastavnidioprometnogsustava,kaoštosustanovništvo,turističkadjelatnost.

Provedena sumodificiranjaprognozeukupneprometnepotražnjenanačinda suuzetauobzirograničenja i mogućnosti koje pruža sam prometni sustav te su izolirane pojedine pojaveneočekivanogporasta/smanjenjaprometakojenemajuobilježjekontinuiteta.

Prognoze prometa su rađene temeljempodataka o obujmu putničkog prometa za tri scenarija:konzervativni,realniioptimističniscenariji.



Prometnapotražnja-ostvarenpromet 2006 2007 2008 2009 2010

Valbiska-Merag 642.832 702.282 681.044 710.000 717.058

Brestova-Porozina 634.455 615.375 609.513 608.649 569.740

Prizna-Žigljen 659.981 703.750 708.184 666.065 647.042

Stinica-Mišnjak(Jablanac-Mišnjak)* 1.057.602* 1.104.225* 1.122.245* 1.093.628* 650.000*

Valbiska-Lopar / / 44.877 73.520 73.800

Zadar/Gaženica-Ist-Olib-Silba-Premuda-MaliLošinj 20.340 27.111 29.527 28.430 23.359

Zadar/Gaženica-Ošljak-Preko 1.536.623 1.592.902 1.671.196 1.615.439 1.657.065

Biograd-Tkon 483.352 506.461 506.312 519.551 456.103

Zadar/Gaženica-Rivanj-Sestrunje-Zverinec-Molat-Ist 14.194 15.734 21.441 20.900 16.369

Bribinj-Zadar/Gaženica 135.864 140.639 142.380 145.453 141.325

Zadar/Gaženica-Bršanj-Rava / / / / 21.708

Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje / 36.721 48.015 43.916 39.350

Vis-Split 201.110 196.336 193.422 182.189 185.341

Lastovo-VelaLuka-Split / / / / 165.106

DrevenikVeli-DrvenikMali-Trogir(Seget)-Split 42.613 44.785 83.819 79.922 83.038

Split-Supetar 1.242.047 1.322.368 1.571.847 1.545.633 1.531.933

Drvenik-Sućuraj 241.260 294.334 249.339 239.904 261.627

Ploče-Trpanj 120.505 121.238 129.392 138.460 164.574

Orebič-Dominče(2006.-2009.Jadrolinija+Mediteranska) 362.892 367.262 364.509 384.337 457.715

Split-StariGrad 574.661 595.247 608.959 561.419 577.272

Split-Rogač 206.666 231.273 255.620 255.746 262.185

Makarska-Sumartin 71.941 74.099 90.366 93.096 88.042

Dubrovnik-Suđurađ-Lopud / / / / 12.903

Prapratno-Sobra 54.399 70.233 80.029 80.011 97.197

Tablica5Prometnapotražnja,ro-roputničkelinije–ostvarenprometzarazdoblje2006-2010




Valbiska-Merag 769.177 763.515 762.526 806.316 1.025.199

Brestova-Porozina 584.695 568.769 548.486 501.114 545.700

Prizna-Žigljen 697.943 673.017 663.556 657.602 766.583

Stinica-Mišnjak(Jablanac-Mišnjak)* 655.602* 701.912 679.858 683.677 846.193

Valbiska-Lopar 80.277 79.667 85.449 84.350 106.717

Zadar/Gaženica-Ist-Olib-Silba-Premuda-MaliLošinj 24.707 25.696 24.586 28.852 30.592

Zadar/Gaženica-Ošljak-Preko 1.617.167 1.606.123 1.642.286 1.645.921 1.068.266

Biograd-Tkon 448.198 441.862 448.096 447.500 450.875

Zadar/Gaženica-Rivanj-Sestrunje-Zverinec-Molat-Ist 17.497 15.865 17.548 19.025 17.653

Bribinj-Zadar/Gaženica 141.480 141.555 148.480 161.478 165.589

Zadar/Gaženica-Bršanj-Rava 21.043 23.852 30.125 29.390 31.705

Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje 41.644 39.992 42.301 39.911 41.529

Vis-Split 184.631 184.787 196.018 197.491 215.092

Lastovo-VelaLuka-Split 165.932 168.991 174.923 177.645 207.299

DrevenikVeli-DrvenikMali-Trogir(Seget)-Split 87.375 89.462 87.939 91.418 96.358

Split-Supetar 1.538.513 1.534.340 1.598.371 1.604.776 1.745.929

Drvenik-Sućuraj 272.886 269.693 283.963 293.015 348.294

Ploče-Trpanj 182.871 189.194 228.224 254.453 313.054

Orebič-Dominče(2006.-2009.Jadrolinija+Mediteranska) 477.227 486.225 482.585 496.383 592.237

Split-StariGrad 593.634 601.445 626.472 618.919 671.145

Split-Rogač 272.926 269.728 278.239 284.269 309.266

Makarska-Sumartin 78.354 90.897 102.683 104.043 113.494

Dubrovnik-Suđurađ-Lopud 10.955 14.293 15.563 13.822 14.200

Prapratno-Sobra 103.217 100.957 103.023 108.906 128.305

Tablica6Prometnapotražnja,ro-roputničkelinije–ostvarenprometzarazdoblje2011-2015




MaliLošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka 84503 100548 85094 82218 74.306

Novalja-Rab-Rijeka 90722 97827 101982 94650 90.739

Olib-Silba-Premuda-Zadar 69689 64548 63154 65765 69.276

Ist-Molat-Zadar 45425 50414 44499 45137 47.665

Brbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar 30204 39046 38401 27793 29.797

Zadar-Iž-Rava / 25396 42972 34475 35.507

Zadar-Sali-Zaglav-Bršanj / 71303 90448 86947 88.164

Žirje-Kaprije-Šibenik / 24191 27387 31078 33.640

Split-Rogač 41049 38968 36743 33801 30.725

Vis-Hvar-Split / 43542 54076 53540 50.932

Jelsa-Bol-Split 94793 95981 93121 85673 87.709

Split-Milna-Hvar / 58439 58920 58102 60.343

Lastovo-VelaLuka-Hvar-Split / 168978 151013 132941 129.102

Korčula-Prigradica-Hvar-Split 88768 108017 132572 124263 130.954

Dubrovnik-Šipanskaluka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo / 69968 71369 66251 79.061

Tablica7Prometnapotražnja,brzobrodskelinije–ostvarenprometzarazdoblje2006-2010




MaliLošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka 77930 68802 74351 69.930 72.677

Novalja-Rab-Rijeka 90345 87698 88561 79.264 76.729

Olib-Silba-Premuda-Zadar 66944 60110 63439 63.935 58.694

Ist-Molat-Zadar 48260 42197 41227 40.056 40.699

Brbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar 32922 32886 30148 27.049 36.949

Zadar-Iž-Rava 36973 36384 30758 28.829 29.546

Zadar-Sali-Zaglav-Bršanj 94047 89496 89171 88.282 93.958

Žirje-Kaprije-Šibenik 30477 27723 29981 28.352 31.295

Split-Rogač 35162 35044 32071 27.375 29.226

Vis-Hvar-Split 53816 49535 45462 47.004 49.617

Jelsa-Bol-Split 86908 79629 83032 81.470 80.548

Split-Milna-Hvar 62935 65366 65076 58.403 61.772

Lastovo-VelaLuka-Hvar-Split 137461 130941 132873 129.104 135.057

Korčula-Prigradica-Hvar-Split 143178 149523 139431 250.639 287.723

Dubrovnik-Šipanskaluka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo 86754 80396 81875 80.431 72.250

Tablica8Prometnapotražnja,brzobrodskelinije–ostvarenprometzarazdoblje2011-2015


Unije-Srakane-Susak-MaliLošinj 35076 31812 34198 36222 32.910

Ilovik-Mrtvaška-MaliLošinj / / / / /

Rava-Iž-Zadar 43380 45453 54695 48042 47.255

Sali-Zaglav-Zadar / 17371 27442 25714 26.346

Zadar-Preko / / / / /

Vrgada-Pakoštane-Biograd 36844 41031 39248 38246 44.223

Brodarica-Krapanj / 39800 39100 39600 39.544

Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik 261746 251845 255558 241976 223.073

Komiža-Biševo 5450 4350 3920 4640 4.682

Orebić-Korčula 211236 186182 185608 177115 196.193

Trogir-Slatine-Split / 21203 36016 40160 61.404

Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik 203489 200118 218436 190320 198.007

Tablica9Prometnapotražnja,brodskelinije–ostvarenprometzarazdoblje2006-2010




Unije-Srakane-Susak-MaliLošinj 33679 29703 29390 28.002 28.877

Ilovik-Mrtvaška-MaliLošinj 1047 14798 12928 16.985 17.824

Rava-Iž-Zadar 48240 44642 47238 48.422 50.585

Sali-Zaglav-Zadar 27705 28717 28916 29.813 29.333

Zadar-Preko / / / / 497.392

Vrgada-Pakoštane-Biograd 41316 50837 52608 51.504 56.336

Brodarica-Krapanj 81200 99440 98753 105.166 82.642

Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik 214461 201869 191106 200.185 196.172

Komiža-Biševo 4625 5865 6460 6.745 7.974

Orebić-Korčula 175725 166165 178818 192.806 207.656

Trogir-Slatine-Split 65678 80211 90771 90.539 91.261

Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik 213149 215260 224052 232.092 225.926

Tablica10Prometnapotražnja,brodskelinije–ostvarenprometzarazdoblje2011-2015

Pri analizi prometa je posebno prepoznata potreba definiranja i analize potreba domaćegstanovništvaipotrebaturistakaobitnihparametarakojiutječunaveličinuprometnepotražnje.

Demografskepromjenejedansuodbitnihčiniteljauodređivanjupotražnjezauslugamaprijevozaputnika.Potražnjazalučkimuslugamaovisiobrojustanovnika,dobnojstrukturiteomobilnostistanovništva i potrebama istog za prijevozom, pri čemu potrebe stanovništva za putovanjimaoviseobrojustanovnika,sdemografskestrane,kaoionjihovimopćimpotrebamaistiluživota,koje predstavljaju socio-ekonomski čimbenik. Pretpostavka je da će porast broja stanovnikaproizvestijednakiporastbrojaputnikaodnosnopotražnjezauslugamaprijevozaputnika.

Demografski razvoj se na regionalnoj razini ogleda kroz potencijalni utjecaj na infrastrukturu,obrazovanje,industriju,uslugeimnogadrugapodručja.

Prognoziranjebrojaputnikatemeljisenasadašnjimibudućimpotrebamazakretanjem,odnosnonanapravljenim:

− istraživanjimadosadašnjegprometauzadnjih10godina(2006-2015),− smjernicamademografskograzvitka,− razvitkaturističkedjelatnostiiučinka.

Projekcije stanovništva jedne su od polaznih osnova pri usmjeravanju tekućeg i oblikovanjustrategijebudućegukupnogdruštvenog i ekonomskog razvoja.Demografske strukture jedne suodtemeljnihčimbenikapriplaniranjuekonomskih,obrazovnih,zdravstvenih,prostornihidrugihkapaciteta nekog područja. Stoga, projiciranje budućih demografskih procesa i struktura imasasvimpraktičnerazloge.Postojećeprojekcijesuizrađenedo2030.godine,pojedinačnozasvakužupaniju.Do2030.godine,samoGradZagrebiZadarskažupanijamoguočekivatiporastukupnog



broja stanovnika u odnosu na 2013., stagnaciju na približno istom broju kao danas Splitskodalmatinska,IstarskaiZagrebačkažupanija.13

Pritometrebanaglasitivažanaspektindividualnemobilnostidomaćegstanovništvaatojedaseopćenitosesmatradaporastmobilnostirasteproporcionalnobrutodomaćemproizvodu(BDP).MeđutimporastcijenegorivautječevrlonepovoljnoinarastBDP-a,kaoinaporastindividualnogprometa.

Usvrhumodeliranjaprometnepotražnjepretpostavkajedaćeporastbrojastanovnikaproizvestijednaki porast broja putnika odnosno potražnje za uslugama pomorskog putničkog prijevoza.Očekuje se da se ostali čimbenici ne promijene, odnosno uz pretpostavke da neće doći dodrastičnihpromjenaustiluživotailidopromjenaprostornograzmještajastanovništva.

Premanavedenomneočekujuseznačajnaodstupanjaubrojustanovnikapojedinihžupanija,štoseocjenjujempovoljnimčimbenikomzaplaniranjeiprognozeprometaputnika.

Brojstanovništvapožupanijama 2001 2011 2014procjena

Istarska 206.344 208.055 208.201

LičkoSenjska 53.677 50.927 48.670

PrimorskoGoranska 305.505 296.195 293.811

Zadarska 162.045 170.017 171.462

ŠibenskoKninska 112.891 109.375 105.532

SplitskoDalmatinska 463.676 454.798 454.627

DubrovačkoNeretvanska 122.870 122.568 122.355

Tablica11Brojstanovništvapožupanijama

Slika9Prikazbrojastanovništvapožupanijama

Regresijska analizamakroekonomskogmodela za procjenu potražnje za pomorskim putničkimprometomutvrdila jeznačajnuveze izmeđupotražnjezapomorskimputničkimprijevozomkao 13 Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske: Demografski scenariji i

migracije,Ekonomskifakultet,Zagreb,2014.

0100,000200,000300,000400,000500,000

Brojstanovništvapožupanijama

2001 2011



zavisne varijable i broja dolazaka turista kao nezavisne varijable. Analiza broja turista požupanijama donosi sljedeće podatke o broju turista. Preporučena sljedeća faza analize ovogkriterijazasvakupojedinačnulukuuključivalabipodatkeobrojudolazakaturista(pritometrebanaglasiti da je potrebno koristiti podatke o broju turista a ne primjerice o broju ostvarenihnoćenjakojisenajčešćeuzimakaomjerodavanzaanalizeučinakaturističkihaktivnosti)zasvakupojedinačnu luku pri čemu treba posebno uzeti u obzir tranzitne luke (primjerice Valbiska,Merag…) koje nisu ujedno turističke destinacije. U tim situacijama preporuča se procjenadistribucijebroja turistaprematurističkimdestinacijamaugravitacijskompodručjuanaliziraneluke.Ovaprocjena jemogućasamoukolikose raspolaže točnim ipouzdanimpodacimaobrojuturista.Ovepodatkejemogućedobitiizsustavae-Visitortesepreporučakorištenjepodatakazaminimalnodvijegodineunatragzaprocjenubrojaturistazabudućegodine.

Analizompodatakaobrojuturistautvrđujesekontinuiraniporastbrojaturista

Brojturistapožupanijama 2010 2011 2012 2013 2014

Istarska 2.627.918 2.895.686 2.985.042 2.980.663 3.059.226

LičkoSenjska 403.960 425.675 467.119 493.164 522.857

Primorsko-goranska 2.151.118 2.360.214 2.353.404 2.380.034 2.419.864

Zadarska 971.092 1.022.464 1.074.192 1.086.788 1.186.908

ŠibenskoKninska 634.614 650.059 657.371 716.849 746.177

Splitsko-dalmatinska 1.637.656 1.777.700 1.834.876 2.037.977 2.212.903

DubrovačkoNeretvanska 982.619 1.046.826 1.122.420 1.241.254 1.346.281

Tablica12Brojturistapožupanijama

Slika10Prikazbrojaturistapožupanijama

Prema podacima 2015. godine ostvaren je ukupni promet od 12.500.574 putnika odnosnoostvarenjeprometod9.851.574putnikanaro-roputničkimlinijama,nabrzobrodskimlinijamaprevezenojeukupno1.156.740putnikatenabrodskimlinijama1.491.978putnika.

0 500,000 1,000,0001,500,0002,000,0002,500,0003,000,0003,500,000

Istarska

LičkoSenjska

PrimorskoGoranska

Zadarska

ŠibenskoKninska

SplitskoDalmaHnska

DubrovačkoNeretvanska

Brojturistapožupanijama

2014 2013 2012 2011 2010



Uro-roputničkomprometuostvarenjeporastprometaputnika2015.godineuodnosuna2010.godinuuiznosu9,41posto(9.851.574putnika2015.godineuodnosuna8.249.852putnika2010.godine),te2015.godineuodnosuna2014.godinuporastprometauiznosu5,4posto(9.851.574putnika2015.godineuodnosuna9.350.920putnika2014.godine).Također jeostvarenporastprometavozila2015.godineuodnosuna2010.godinuuiznosuod9,74posto(2.993.793vozila2015. godine u odnosu na 2.728.107 vozila 2010. godine), te 2015. godine u odnosu na 2014.godinuporastprometauiznosu5,9posto(2.993.793vozila2015.godineuodnosuna2.825.793vozila 2014. godine). Dakle uočava se usklađenost stopa porasta prometa putnika i prometavozila(brojavozila)nasvimro-roputničkimlinijamaupromatranomperioduzadnjih10godina.Ukolikoseanaliziraostvarenprometputnika2015.godineuodnosuna2014.godinuzamjećujeseda jenajprometnijaro-roputničkalinijaSplit-Supetarsa1.745.929prevezenihputnika,zatimslijede Zadar-Preko sa 1.068.266 prevezenimputnika, Valbiska-Merag sa 1.025.199 prevezenihputnika,Stisnica-Mišnjaksa846.193prevezenihputnika,Stinica-Mišnjaksa766.583prevezenihputnika te ostale linije. Najveći porast prometa ostvaren je na linijama: Valbiska-Merag (+27,1posto), Valbiska-Lopar (+26,5 posto), Stinica-Mišnjak (+23,8 posto), Prapratno-Sobra (+17,8posto),Prizna-Žigljen(+16,6posto).Nasvimlinijamajeostvarenporastprometa2015.godineuodnosu na 2014. godinu. Ukoliko se analizira ostvaren promet na ro-ro putničkim linijamazadnjih 10 godina, zamjećuje se godina 2008. sa znatnim porastom prometa putnika na svimlinijamateondaod2009.godinenadaljekontinuitetslabpadprometateod2011-2012prisutanjeopetporastprometa.Napojedinimlinijamagodišnjastopaporastaprometaputnika,uperioduanaliziranim zadnjih 10 godina, je premašila 15 posto. To su sljedeće linije: Valbiska-Merag+27,15posto(2015.),Prizna-Žigljen+16,57posto(2015.),Stinica-Mišnjak+23,77posto(2015.),Valbiska-Lopar +63,83 posto (2009.) i +26,52 posto (2015.), Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-MaliLošinj +17,35 posto (2014.), Lastovo-Vela luka-Split +16,69 (2015.), Drvenik-DOminče +18,87posto (2015.), Ploče-Trpanj +23,03 posto (2015.), Orebić-Dominče +19,31 posto (2015.),Makarska-Sumartin+16,00posto(2012.),Prapratno-Sobra+21,48posto(2010.) i+17,81posto(2015.). Osimnavedenihiznimkiostvarenogvećegporastanapojedinimlinijamajezabilježenipadprometavećiod15posto.Tosusljedećelinije:Stinica-Mišnjak-40,00posto(2010.),Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-MaliLošinj-17,84posto(2010,),Biograd-Tkon-17,32posto(2010.).Radipromjenjivosti trendovaporasta ipadaprometa,auciljuanalizeprometaputnikaprovedenajeanalizagodišnjihtrendovatejeprognozatemeljenanaočekivanomkontinuitetuporastaprometa(domaćihputnikaiturista).

Prognozeprometadanesunagrafovimaunastavku.

Slika11PrognozateretanalinijiValbiska-Merag



Slika12PrognozateretanalinijiBrestova–Porozina

Slika13PrognozateretanalinijiPrizna–Žigljen

Slika14PrognozateretanalinijiStinica-Mišnjak



Slika15PrognozateretanalinijiValbiska–Lopar

Slika16PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Ist–Olib–Silba–Premuda–MaliLošinj

Slika17PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Ošljak–Preko



Slika18PrognozateretanalinijiBiograd-Tkon

Slika19PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Rivanj–Sestrunj–Molat–Ist

Slika20PrognozateretanalinijiBrbinj-Zadar(Gaženica)



Slika21PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Bršanj-Rava

Slika22PrognozateretanalinijiVis–Split

Slika23PrognozateretanalinijiLastovo–VelaLuka-Split



Slika24PrognozateretanalinijiDrvenikVeli–DrvenikMali–Trogir(Seget)–Split

Slika25PrognozateretanalinijiSplit–Supetar

Slika26PrognozateretanalinijiDrvenik-Sućuraj



Slika27PrognozateretanalinijiPloče–Trpanj

Slika28PrognozateretanalinijiOrebić-Dominče

Slika29PrognozateretanalinijiSplit–StariGrad



Slika30PrognozateretanalinijiSplit-Rogač

Slika31PrognozateretanalinijiMakarska-Sumartin

Slika32PrognozateretanalinijiDubrovnik–Suđurađ-Lopud



Slika33PrognozateretanalinijiPrapratno-Sobra

Uprometunabrzobrodskimlinijamaostvarenjeporastprometa2015.godineuodnosuna2010.godinuuiznosu11,5posto(1.156.740putnika2015.godineuodnosuna1.037.920putnika2010.godine),te2015.godineuodnosuna2014.godinuporastprometauiznosu5,1posto(1.156.740putnika2015.godineuodnosuna1.100.123putnika2014.godine).Ukolikoseanaliziraostvarenpromet 2015. godine u odnosu na 2014. godinu zamjećuje se da je najprometnija brzobrodskalinija Korčula-Prigradica-Hvar-Split sa 287.723 prevezenih putnika. Nadalje, najveći porastprometostvarenjenalinijiBrbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar(+36,6posto),najvećipad promet zamijećen je na liniji Dubrovnik-Šipanska luka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo (-11posto). Na većini linija ostvaren je porast prometa 2015. godine u odnosu na 2014. godinu.Ukolikoseanaliziraostvarenprometnabrzobrodskimlinijamazadnjih10godina,zamjećujesegodina 2008. sa znatnim porastom prometa na svim linijama te onda od 2009. godine nadaljekontinuitet slab pad prometa te od 2011-2012 prisutan je opet porast prometa. Na pojedinimlinijamagodišnjastopaporastaprometa,uperioduanaliziranimzadnjih10godina, jepremašila15posto.Tosuiznimke,aostatakperiodaobilježavakontinuitetporastailipada.Tosusljedećelinije:Brbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar:+27.62posto(2009.)i+36,6posto(2015.),Zadar-Iž-Rava: +19.77 posto (2009.), Korčula-Prigradica-Hvar-Split: +79.76 posto (2014.) iDubrovnik-Šipanska luka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo: +19.34 posto (2010.). Radipromjenjivosti trendovaporasta ipadaprometa,auciljuanalizeprometaputnikaprovedenajeanalizagodišnjihtrendovatejeprognozatemeljenanaočekivanomkontinuitetuporastaprometa(domaćihputnikaiturista).



Slika34PrognozateretanalinijiMaliLošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka

Slika35PrognozateretanalinijiNovalja-Rab-Rijeka

Slika36PrognozateretanalinijiOlib-Silba-Premuda-Zadar

0

50,000

100,000

150,000

2015 2020 2025 2030Brojputnika

Godina

MaliLošinj-Ilovik-Susak-Unije-MarHnšćica-Cres-Rijeka

Realni KonzervaHvni OpHmisHčni

020,00040,00060,00080,000

100,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Novalja-Rab-Rijeka


020,00040,00060,00080,000

100,000120,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Olib-Silba-Premuda-Zadar




Slika37PrognozateretanalinijiIst-Molat-Zadar

Slika38PrognozateretanalinijiBrbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar

Slika39PrognozateretanalinijiZadar-Iž-Rava

0

20,000

40,000

60,000

80,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Ist-Molat-Zadar


0

20,000

40,000

60,000

80,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Brbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar


010,00020,00030,00040,00050,00060,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Zadar-Iž-Rava




Slika40PrognozateretanalinijiZadar-Sali-Zaglav-Bršanj

Slika41PrognozateretanalinijiŽirje-Kaprije-Šibenik

Slika42PrognozateretanalinijiSplit-Rogač

0

50,000

100,000

150,000

200,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Zadar-Sali-Zaglav-Bršanj


0

20,000

40,000

60,000

80,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Žirje-Kaprije-Šibenik


010,00020,00030,00040,00050,00060,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Split-Rogač




Slika43PrognozateretanalinijiVis-Hvar-Split

Slika44PrognozateretanalinijiJelsa-Bol-Split

Slika45PrognozateretanalinijiSplit-Milna-Hvar

0

20,000

40,000

60,000

80,000

100,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Vis-Hvar-Split


0

50,000

100,000

150,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Jelsa-Bol-Split


020,00040,00060,00080,000

100,000120,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Split-Milna-Hvar




Slika46PrognozateretanalinijiLastovo-VelaLuka-Hvar-Split

Slika47PrognozateretanalinijiKorčula-Prigradica-Hvar-Split

Slika48PrognozateretanalinijiDubrovnik-Šipanskaluka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo

0

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Lastovo-VelaLuka-Hvar-Split


0

200,000

400,000

600,000

800,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Korčula-Prigradica-Hvar-Split


0

50,000

100,000

150,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Dubrovnik-Šipanskaluka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo




U prometu na brodskim linijama ostvaren je porast prometa 2015. godine u odnosu na 2010.godinuu iznosu71posto (1.491.978putnika2015.godineuodnosuna873.637putnika2010.godine),te2015.godineuodnosuna2014.godinuporastprometauiznosu48posto(1.491.978putnika2015.godineuodnosuna1.002.259putnika2014.godine).Tolikovelikporastprometaje generirala novo-uvedena brodska linija Zadar-Preko koja je „preuzela“ velik udio putnika(domaćegstanovništvapretežito)ro-roputničkelinijeZadar-Prekouvedenekojaodožujka2015.godinepristajeuGaženici,itimevišenijeatraktivnadomicilnomstanovništvuotokaUgljanakaolinijskavezazagradZadar.Ukolikoseanaliziraostvarenpromet2015.godinezamjećujesedasunajprometnijebrodske linije,osimZadar-Preko, sljedeće linije:Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik(2015.godine225.926putnika),Orebić-Korčula(2015.godine207.656putnika)iVodice-Zlarin-Prvić-Šibenik(2015.godine196.172putnika).Navećinilinijaostvarenjeporastprometa2015.godine u odnosu na 2014. godinu. Ukoliko se analizira ostvaren promet na brodskim linijamazadnjih10godina,zamjećujesegodina2008.saporastomprometapretežitonasvimlinijamateonda od 2009. godine nadalje kontinuitet slab pad prometa te od 2011-2012 prisutan je opetporast prometa.Napojedinim linijama godišnja stopaporasta prometa, u periodu analiziranimzadnjih10godina,jepremašila15posto.Tosuiznimke,aostatakperiodaobilježavakontinuitetporastailipada.Tosusljedećelinije:Ilovik-Mrtvaška-MaliLošinj:+31.38posto(2014.),Vrgada-Pakoštane-Biograd:+15.63posto(2010.)i+23.04posto(2012.),Brodarica-Krapanj:+22.46posto(2012.),Trogir-Slatine-Split:+53posto(2010)i+22posto(2012.).Radipromjenjivostitrendovaporastaipadaprometa,auciljuanalizeprometaputnikaprovedenajeanalizagodišnjihtrendovate je prognoza temeljena na očekivanom kontinuitetu porasta prometa (domaćih putnika iturista).

Slika49PrognozateretanalinijiUnije-Srakane-Susak-MaliLošinj

010,00020,00030,00040,00050,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Unije-Srakane-Susak-MaliLošinj




Slika50PrognozateretanalinijiIlovil-Mrtvaška-MaliLošinj

Slika51PrognozateretanalinijiRava-Iž-Sestrunj

Slika52PrognozateretanalinijiSali-Zaglav-Zadar

010,00020,00030,00040,00050,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Ilovik-Mrtvaška-MaliLošinj


020,00040,00060,00080,000

100,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Rava-Iž-Zadar


010,00020,00030,00040,00050,00060,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Sali-Zaglav-Zadar




Slika53PrognozateretanalinijiZadar-Preko

Slika54PrognozateretanalinijiVrgada-Pakoštane-Biograd

Slika55PrognozateretanalinijiBrodarica-Krapanj

0200,000400,000600,000800,000

1,000,0001,200,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Zadar-Preko


020,00040,00060,00080,000

100,000120,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Vrgada-Pakoštane-Biograd


0

50,000

100,000

150,000

200,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Brodarica-Krapanj




Slika56PrognozateretanalinijiVodice-Prvić-Zlarin-Šibenik

Slika57PrognozateretanalinijiKomiža-Biševo

Slika58PrognozateretanalinijiOrebić-Korčula

0

100,000

200,000

300,000

400,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik


0

5,000

10,000

15,000

20,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Komiža-Biševo


0

100,000

200,000

300,000

400,000

500,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Orebić-Korčula




Slika59PrognozateretanalinijiTrogir-Slatine-Split

Slika60PrognozateretanalinijiŠipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik


38) Usvrhuprognoziranjaprometnepotražnjero-roputničkih,brzobrodskihibrodskihlinijautriscenarija,do2030.godinepretpostavljenojedaćeporastbrojastanovnikaproizvestijednaki porast broja putnika odnosno potražnje za uslugama pomorskog putničkogprijevoza. Očekuje se da se ostali čimbenici ne promijene, odnosno uz pretpostavke daneće doći do drastičnih promjena u stilu života ili do promjena prostornog razmještajastanovništva.

39) Prema istraživanju ne očekuju se značajna odstupanja u broju stanovnika pojedinihžupanija, što se ocjenjuje povoljnim čimbenikom za planiranje i prognoze prometaputnika.

40) U budućim procjenama potreba turista preporuka je korištenje točnih i pouzdanihpodataka o broju turista. Ove podatke je moguće dobiti iz sustava e-Visitor te sepreporuča korištenje podataka za minimalno dvije godine unatrag za procjenu brojaturistazabudućegodine.

0

50,000

100,000

150,000

200,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Trogir-SlaHne-Split


0100,000200,000300,000400,000500,000600,000

2015 2020 2025 2030

Brojputnika

Godina

Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik




2.5 Prijedlogkriterijazakategorizacijulukaodžupanijskogilokalnogznačaja

2.5.1 Analizaiprikazpostojećihmjerilazarazvrstajluka

PostojećamjerilazarazvrstajlukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogznačajapropisanasuUredbom Vlade RH o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene i natemelju tih mjerila nadležni ministar donosi posebnu odluku, akt ili naredbu kojom se lukerazvrstavajuurazrede.Prematimmjerilimauvjetizarazvrstajlukaotvorenihzajavniprometulukežupanijskogznačajasu:

− prosječanprometpreko50.000tonateretagodišnjeurazdobljuod1998.–2003.godine,odnosnoprosječanprometputnikapreko100.000putnikagodišnjeurazdoblju1998.–2003.godinezalukuukojojseisključivoobavljaprometputnika;

− odgovarajućacestovnapovezanostsazaleđem;− instaliranilučkikapacitetizapromettereta50.000tona,odnosnogatoveiobaleza

prihvatbrodovado80mdužineigazado4m;− najmanjetrilinijemjesečnoudomaćemprometuzalukuukojojseisključivoobavlja

prometputnika.

UZakonuopomorskomdobruimorskimlukama(članak43/2)propisanoje:

„Kodutvrđivanjamjerila za razvrstaj luka, VladaRHuzet će u obzir ukupni promet svake luke uproteklom desetogodišnjem razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet luke; stanje lučkepodgradnje inadgradnje; sposobnostuređaja iuslugazaopskrbu,održavanje ipopravakplovila iluke; kakvoću i značaj prometnih veza sa zaleđem; prostorne i gospodarskemogućnosti daljnjegrazvojalukeidr.“

Treba odmah primijetiti da je sustav centraliziran i da ne pruža autonomnost odlučivanjažupanijskim tijelimaupogleduodređivanjadrugačijihuvjeta temeljemkojihbineka luka imalastatusžupanijskelukeodnosnopokojimabibioistaknutžupanijskiznačajtakveluke.Posebnostipojedine županije u prostorno-geografskom, prometno-tehnološkom, gospodarskom, kulturno-povijesnom te društveno-razvojnom smislu u potpunosti su izostavljene i zanemarene. Takavograničenipristupuodređivanjukriterijavažnostižupanijskihlukausuprotnostijesfunkcijomiulogomlukakojuimajuikojusuimaliudruštveno-ekonomskomrazvojuregijaivažnostikojubitrebaliimatiubudućemrazvojusvihjadranskihžupanija.

Postojeća mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke županijskog značajapropisujurigidneipopriličnodvojbeneuvjetepremakojimabiluketrebalorazvrstavati.Posebnovaljanaglasitida izzadanoggospodarsko-razvojnogodnosnozakonodavnogokviranijemogućeiščitati poveznice sa društvenim i gospodarskim interesima pojedinih županija odnosno nijemogućedobitijasnuslikuoulozijavnihlukaurazvojujedinicalokalnesamoupraveiosiguravanjaprometnefunkcijetihlukauodnosunapotrebelokalnogstanovništva,pogotovonaotocima.

Štoviše,ovakvamjerilausuprotnostisusosnovnimnačelimaočuvanja irevitalizacijehrvatskihotokajersepreferirajuonelukesvećimprometomputnika.Dakle,onelukekojepružajubrodskeuslugepremanekolicinivećihotokauHrvatskojtrebalebiimativećeznačenjeodonihlukakojesuufunkcijipovezivanjamanjihotokagdjeseostvarujemanjipromet,alinespornopunovažnijiza osiguravanje mobilnosti tamošnjeg otočnog stanovništva i očuvanje autohtonih vrijednostinašihotoka.



Nadalje, analizirajući kriterij minimalne količine tereta nije jasno zbog čega bi luka u kojoj seprekrca,primjerice60.000tonacementa,bilavažnijaodlukeukojojseprekrca10.000tonaribeikojajeufunkcijirazvojaribarstvaimarikulture.

Osim toga neki od kriterija za razvrstaj su neodređeni i neprecizni. Tako pojam „odgovarajućacestovna povezanost sa zaleđem“ nijemjerljiv ni u kvalitativnom niti u kvantitativnom smislu.Isto takokriterijkoji seodnosina instalirane lučkekapaciteteukoji glasi: „…gatove iobale zaprihvatbrodovado80mdužine…“zbogneprecizneformulacijejednostavnonijemogućetumačitipajesamimtimneprimjenljiv.

Valjajošistaćiiuvjetkumulativnogudovoljavanjasvimnavedenimmjerilimaštojevrlodvojbenozaostvarivanjesvrhekategorizacije.

Akobisekaoosnovicazarazvrstajuzeliuobzirsamokriterijikakosudanaspropisani,nebibilorazloga, ali ni zakonske osnove za proglašavanje većine sadašnjih lokalnih luka, lukamažupanijskog značaja kako je to određeno i planirano prostornim planovima nekih županija(primjericeuPrimorsko-goranskojžupanijijenapopisu27lukažupanijskogznačaja).

Ukoliko bi mjerila za proširenje lučkih područja bila isključivo vezana za ispunjavanje uvjetapropisanih postojećom Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebnenamjene, ne bi bila uvažena neka od važnih načela prostornog planiranja, a koja nesumnjivovrijede za svenašeobalne županije, aposebiceukontekstuotočnog razvoja.Primjerice,načelopolicentričnog razvoja upućuje da bi luke otvorene za javni promet u urbanim i otočnimsredištimatrebaleimatistatusžupanijskihluka.Poredtoga,statusžupanijskihlukamogaobisevezatiiuzlukevrijednezbogsvogpoložaja,pomorsketradicijeilipovijesnognasljeđaikojebiiztograzlogatrebaleuživatizaštitužupanijeukojojsenalaze.

Osimmjerila ikriterijazarazvrstaj,potrebnoseosvrnuti inasampostupakproglašavanjanekeluke,lukomotvorenomzajavniprometbilodaseradiožupanijskojililokalnojluci.Takočlanak43/1.ZPDMLovlašćujeVladuRepublikeHrvatskedapropišemjerilazarazvrstajluka,natemeljukojihnadležniministardonosipropis(Naredbu)orazvrstaju lukaotvorenihza javniprometnaprostoru pojedine županije (članak 44. ZPDIML). Prethodno bi županijska skupština trebalautvrditi lučkopodručje za sve lukeotvorene za javni promet županijskog i lokalnog značajanasvompodručjuuskladusprostornimplanomiuzsuglasnostVladeRepublikeHrvatske(članak74.ZPDIML).

Međutim,ovdjesepostavljapitanjekojimaktomikojetijeloinatemeljukojegpostupkaselukafaktički otvara za javni promet, tj. stavlja u funkciju. Stavljanjem luke u funkciju, tj. njenimotvaranjem treba seprije svegapotvrditi da lukapostoji u tehničko-tehnološkom i prometnomsmislu, da je sigurna za pružanje lučkih usluga, da u njumogu slobodno uplovljavati brodovi ibrodice i koristiti lučke usluge, sve u skladu s njenim razvrstajem tj. kategorizacijom. Kako izpropisa to nije jasno, javlja se situacija da se luke koje ne ispunjavaju ni minimum tehničko-tehnoloških uvjeta (faktički ne postoje), samo na temelju prostornih planova razvrstavaju užupanijskeluke(primjericelukeSurbovaiSupetarskaDragauPrimorsko-goranskojžupaniji).

Prilikomdefiniranjabudućihkriterija treba još spomenuti i odrednicu članka74/3. u kojem senavodi: „Lučko područje luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaj obuhvaćapodručjenamijenjenozaobavljanjelinijskogpomorskogprometa,komunalnivezkojiobuhvaćavezplovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na područje jedinice lokalne samouprave ili plovniobjektpretežitoboravi–upisanjeuupisnikbrodovanadležnelučkekapetanijeodnosnoočevidnih



brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave, nautički vez za nautička plovila, ribarski vez iprivezišta.“

Navedenistavakupućujenasadržajstandardakojisemožeočekivatiulukamainaodgovarajućinačin se treba ugraditi u standarde klasifikacije luka otvorenih za javni promet županijskog ilokalnogznačaja.

Zaključakjedapostojećaklasifikacijalukaimjerilazarazvrstajnemogusastručnoggledištabitivjerodostojanelementzavrednovanje lukaotvorenihza javniprometodžupanijskogi lokalnogznačenja za regionalni razvoj. Suprotno ciljevima koje bi trebala slijediti, a koji su utvrđeni ustrateškim smjernicama Vlade Republike Hrvatske i nadležnog ministarstva, ovako određenamjerila ugrožavaju njihovo ostvarivanje i onemogućuju provedbu pojedinih mjera. Konkretno,radiseosljedećimdokumentimaiciljevimaskojimajepostojećaklasifikacijaneusklađena:

− StrategijapomorskograzvitkaiintegralnepomorskepolitikeRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2020.godine,

− StrategijaprometnograzvojaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2030.godine,

− OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014.-2020–prioritetnaos7,

− OperativniprogramzapomorstvoiribarstvoRHza2014.–2020.

− StrategijarazvojanautičkogturizmaRepublikeHrvatskezarazdoblje2009.-2019.,− NacionalnistrateškiplanrazvojaribarstvaRepublikeHrvatske2013.

Slijedomnavedenog,unastavkućesedetaljnijekrozmetodološkipristuputvrđivanjarelevantnihkriterijaklasifikacije,razložitiutjecajnavedenihdokumenata,aliidrugihpropisaistrategijakojisupresudnizakategorizacijulukaotvorenihzajavnipromet.

2.5.2 Metodologijakategorizacijeivrednovanjarazvojnihmogućnostiluka

Kategorizacijalukamorametodološkiproizlazitiizzahtjevakojisupostavljeniutrismjera:

− utvrđivanjemjerilazastandardizacijufunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihusluga,

− kriterijezaklasifikacijulukapovažnosti,te− utvrđivanje(mogućih)scenarijarazvojalukapojedinačnoiuodnosunacjelokupni

lučkisustavžupanijskihilokalnihlukaotvorenihzajavnipromet.

Natajnačinmogućejeizdvojititrirazličitasustavakriterijakojisvakizasebejasnodajuodgovorna određena pitanja, pri čemu nema pojmovnog preklapanja, a pojedinačni rezultati mogu seprikazatiuoblikuodgovarajućihgrafičkihilitabličnihprikaza.

Nesumnjivo je da su za kategorizaciju postojećih luka ključni elementi sadašnje stanjefunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihgrađevinaiobjekata,kaoiprometno-tehnološkiuvjetikojimaseostvarujeprometnapovezanost,uglavnomotoka iotočnihmjestaskopnom.Slijedećimultifunkcionalno obilježje županijskih luka i njihov utjecaj na koncentraciju gospodarskih idruštvenih aktivnosti u županijskim urbanim središtima te potrebu ambijentalne zaštitepojedinih lokaliteta u sklopu kojih se nalaze luke, pored zadovoljavanja prometno-tehnološkihuvjeta,neophodnojeumjerilazakategorizacijuuvrstitiidruštveno-gospodarskekriterije.

Zautvrđivanjerazvojnogpotencijalažupanijskihlukanijeprigodnokoristitiistamjerilakaoizaklasifikaciju,većjepotrebnopreureditikriterijetekvalitativnoikvantitativnoocijenitipotencijal



pojedinih luka u okviru pomorsko-prometnog sustava svake od županija, uzimajući pri tom uobzir regionalne i lokalne specifičnosti. Zbog toga je, sukladnoprikazanojmetodologiji, zauzetostajalištedaseizaberuodvojeniskupovikriterijakojisupremasvomosnovnomobilježjunazvaniklasifikacijskimkriterijimairazvojnimkriterijima.

Propisi, tehnički uvjeti i kriteriji

Strateški i razvojni dokumenti

Prostorno-planski dokumenti

Operativni program

2014-2020

Dokumentacija i izvori

IDENTIFIKACIJA CILJEVA I FORMULACIJA KRITERIJA

SELEKCIJA I AGREGACIJA

RA

ZVO

JNI K

RITE

RIJI

Prometno-tehnička funkcionalnost

Društvena prihvatljivost i održivost

MATRICA ODNOSA KRITERIJA I PRIPADAJUĆE

DOKUMENTACIJE

Mjerila za evaluaciju

Analitička obrada postojećih luka

KLASIFIKACIJSKI KRITERIJI

STRUKTURIRANI RAZVOJNI SCENARIJI

Rezultat 3

Rezultat 1Analitički inženjering

Baze podataka o plovilima i statistika

Rezultat 2

STANDARDI FUNKCIONALNOSTI I TEHNIČKE KVALITETE

KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU LUKA PO VAŽNOSTI

Slika61Metodologijazakategorizacijuirazvojnescenariježupanijskihluka

Dabiseobaskupakriterijastaviliuodnospremastrateškimidrugimutjecajnimdokumentimaiopredjeljenjimaanaliziranisurelevantnistrateškidokumentiipropisiizpodručjakojireguliraju:

− pomorskiiprometnisustav,− lukeilučkudjelatnost,



− obalnilinijskiprijevoz,− nautičkiturizam,− ribarstvo,− razvojniiprostornoplanskidokumentipojedinihžupanija,te− operativniprogramzakorištenjestrukturnihfondova.

Kao temeljni propisi proučeni su: Pomorski zakonik, Zakon o pomorskom dobru i morskimlukama,Zakonoprijevozuu linijskomipovremenomobalnompomorskomprometuteZakononadzorudržavnegranice.Osimnavedenih,sljedećipropisisuuzetiuobzir:

− Uredbaouvjetimakojimamorajuudovoljavatiluke,− Pravilnikokriterijimazaodređivanjenamjenepojedinogdijelalukeotvorenezajavni

prometžupanijskogilokalnogznačaja,− Pravilnikouvjetimainačinuodržavanjaredaulukama,− Pravilnikouvjetimainačinustavljanjauprometribaidrugihmorskihorganizama,− Uredbaostandardimaiuvjetimakojemorajuispunjavatigraničniprijelaziza

učinkovitoisigurnoobavljanjegraničnekontrole.

Zautvrđivanjerazvojnogpotencijalairazvojnihpravacalukapotrebnojeuzetiuobzirciljevekojise na nacionalnom i regionalnom području žele dostići, a kojima luke izravno ili posrednodoprinose.Utugrupuvaljaubrojitisljedećedokumente:

− StrategijapomorskograzvitkaiintegralnepomorskepolitikeRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2020.godine,

− StrategijaprometnograzvojaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2030.godine,

− OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014.-2020–prioritetnaos7:Povezanostimobilnost,

− StrategijarazvojanautičkogturizmaRepublikeHrvatskezarazdoblje2009.-2019.,− NacionalnistrateškiplanrazvojaribarstvaRepublikeHrvatske2013.

− OperativniprogramzapomorstvoiribarstvoRHza2014.–2020.

Dodatno, proučeni su strateški dokumenti i dokumenti prostornog uređenja za svaku pojedinužupaniju,posebiceudijelukojiseodnosinalukeotvorenezajavnipromet.Natemeljuanalizetihdokumenata,uokvirusvakogodnjihpojedinačnosuidentificiranikriterijikojinajboljeopisujuipovezujuključneuvjete iciljevekojiseutimdokumentimanavode.DetaljanpreglednavedenihizvoraiidentificiranihkriterijatematricanjihovihmeđusobnihodnosanalaziseuPrilogu3.

2.5.3 Utvrđivanjeklasifikacijskihkriterija

Kriterijekojimaseopisujeopćafunkcijaiulogažupanijskihilokalnihlukakojutrebajuimatinanacionalnoj,aliiregionalnojrazini,valjaobjedinitiudvijeosnovnegrupe.Tosu:

− prometno-tehničkafunkcionalnost,te− društvenaprihvatljivostiodrživost.

Prvagrupakriterijaopisujepostojećekapacitete,stanjelučkihgrađevinaipostojećurazinulučkihusluga odnosno potencijal za povećanje kvalitete prometnog povezivanja, prihvata plovila iputnika te opću funkcionalnost luke i kvalitetu lučkih usluga. Druga grupa kriterija opisuje



sigurnosne i ekološke aspekte u luci te ulogu koju luka i lučko područje ima s obzirom nadruštvene potrebe lokalne zajednice i društveno-gospodarske interese županije. Predloženikriteriji i izvedeni podkriteriji osnova su za razvrstavanje luka u razrede prema utvrđenimstandardima i njihovu klasifikaciju i/ili rangiranje prema važnosti. Svakom od podkriterijapridodana je odgovarajuća oznaka (R1/R2) koja prikazuje kojoj vrsti klasifikacije pripada iprikazanajerazličitombojom.

Klasifikacijskikriteriji

Grupa Osnovnikriteriji Podkriteriji R114

R215

PROMETNO-TEH

NIČKAFUNKCIONALNOST

Prometnapovezanost Postojanjebrodskelinije

Postojanjehidroavionskelinije

Postojanjepovremenogprijevozaputnika

Povezanostnacestovnuprometnumrežu

Graničniprijelaz

Prometnikapacitetiprometnapotražnja

Duljinaoperativneobale

Brojvezova–komunalni

Brojvezova–ribarski

Brojvezova–nautički

Prosječnibrojdnevnihuplovljavanjaplovila

Raspoloživostosnovnelučkeinfrastrukture

Raspoloživostkomunalneinfrastrukture(voda,struja,hidranti,rasvjeta,...)

Postojanjero-roveza

Pristupačnosttenderabrodovazakrstarenja

Prihvathidroaviona

Raspoloživostizvlačilišta/dizalicezaplovila

Raspoloživostopskrbeplovilagorivom

Kvalitetaosnovne Tehničkostanjenapravazaprivez

14 Standardifunkcionalnostiitehničkekvalitete15 Kriterijizaklasifikacijulukapovažnosti



lučkeinfrastrukture Funkcionalnostanjeinfrastrukture

Raspoloživprostorzakretanjeosobaivozilapoobali

Kvalitetaprilazazavozila

Kapacitetdodatnihlučkihsadržaja

Površinalučkogpodručja(kopnenidio)

Raspoloživostprostorazatehničkoodržavanjeplovila

Dostupnostopskrbeosnovnimnamirnicama

DostupnostbežičnogpristupaInternetu

DRUŠTVENAPRIHVATLJIVO

STIODRŽIVO

ST

Sigurnost,zaštita,ekološkaopremljenost

Zaštitaplovilaodutjecajavalova

Postojanjelučkogsvjetla

Dubinamora

Raspoloživostprihvataotpadasplovila

Prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda

Postojanjelučkeredarskeslužbe

Dostupnosthitnihinterventnihslužbi

Smještajluke Blizinaurbanihigospodarskihcentaraužupaniji(policentrizam)

Atraktivnostgeografskogsmještaja

Blizinabrodoremontnogiliuslužnogcentrazaplovila

Lučkopodručjeusklopuzaštićeneurbanecjelineilipodkonzervatorskomzaštitom

Tablica13Klasifikacijskikriteriji

Dvije osnovne grupe kriterija objedinjuju prometno-tehničke i društvene aspekte vrednovanjažupanijskihluka.Natemeljuopisanogpostupkautvrđenisukriterijiipodkriterijinanačindaihje moguće kvalitativno ili kvantitativno iskazati odgovarajućim opisnim ili brojčanimvrijednostima.Unastavkuseukratkodajenjihovopis.

Prometna povezanost opisuje važnost luke za prometno povezivanje kopna i otoka i otokameđusobno te povezivanje s drugim lukama u širem okruženju. Ovdje se ponajprije razmatraputničkiprijevoziprijevozvozila,akaoglavnomjerilouzetojepostojanjeibrojbrodskihlinijatepostojanje povremenog putničkog prijevoza. Dakle, važnost luke promatrana je kroz intenzitetusluga javnogprijevozakojeseostvarujukrozpojedinu luku.Osim togauokviruovogkriterijavalorizirana je i kvaliteta povezanosti luke s cestovnom prometnom mrežom tj. njenapristupačnostskopnenestrane.



Slika62Razradakriterijaipodkriterija:Prometnapovezanost

Slika63Razradakriterijaipodkriterija:Prometnikapacitetiprometnapotražnja

Prometni kapacitet i prometna potražnja opisuje sposobnost luke da zadovolji određenukoličinuprometnepotražnje i iskazujesekrozduljinuoperativnihobala ibrojvezova terazinuprometnepotražnjezapojedinuluku.Sobziromnarazličiteinteresnegrupeispecifičnezahtjeve

Postojanjebrodskihlinija

Nepostojinijednaredovna

linija

Postojijednaredovnalinija

Postojivišeodjedneredovne

linije

Postojanjehidroavionskelinije

Nepostojilinija

Postojilinija

Postojanjepovremenog

prijevozaputnika

Nepostojipovremeni

prijevozputnika

Postojiograničenbroj

uslugapovremenogprijevoza

Postojivećibrojusluga

povremenogprijevoza

Povezanostnacestovnuprometnu

mrežu

Nepostoji

Slaba

Zadovoljavajuća

Izvrsna

Graničniprijelaz

Nepostoji

Postoji

Duljinaoperativneobale(duljinapristana)

<30

31-50

51-80

81-100

>100

Brojkomunalnihvezova

<50

51-100

101-200

201-300

>300

Brojribarskihvezova

0-1

2-4

5-7

8-10

>10

Brojturističkih-nautičkihvezova

<20

21-50

51-100

101-200

>200

Prosječnibrojdnevnih

uplovljavanjabrodova

<6

6-20

>20



za vezovima, odvojeno su postavljenamjerila vrednovanja kapaciteta za komunalne, ribarske inautičkevezoveteobale-vezovezaprihvatplovilaujavnomprijevozu.

Slika64Razradakriterijaipodkriterija:Raspoloživostosnovnelučkeinfrastrukture

Raspoloživost osnovne lučke infrastrukture vrednuje opremljenost luke osnovnimelementimazapružanjeprometneuslugeipristupačnostzapojedinekategorijaplovila.Uokviruovogkriterijaposebnosevrednujepostojanjekomunalnihpriključakanavezovima,poputvode,struje,hidrantskemrežetepostojanjejavnerasvjete.Pristupačnostzapojedinekategorijeplovilauključuju mjerila za ocjenjivanje pristupačnosti ro-ro brodova, brodova za kružna putovanjaodnosno njihovih tendera i prihvat hidroaviona. Isto tako, sadržani su podkriteriji koji opisujumogućnost izvlačenja/podizanja plovila temogućnost opskrbe plovila gorivomu okviru lučkogpodručja.

• Mala• Umjerena• Velika

Površinalučkogakvatorija

• Nepostojikomunalnainfrastruktura• Ograničena-dioinfrastrukturejedostupan• Prosječna-diovezovajeopremljenkomunalnominfrastrukturom• Dobra-svakivezimapristupkomunalnojinfrastrukturi• Izvrsna-komunalnainfrastrukturanasvakomvezu

Raspoloživostkomunalneinfrastrukture(voda,struja,hidranti,rasvjeta)

• Nepostoji• Ograničenipristup• Postoji

Postojanjero-roveza


Pristupačnostzabrodovezakrstarenjainjihovetendere


Prihvathidroaviona

• Nijeraspoloživo• Djelomičnoraspoloživo• Raspoloživo

Raspoloživostizvlačilišta/dizalicezaplovila

• Nijeraspoloživo• Raspoloživonaudaljenostido6nautičkihmilja• Raspoloživounutarudaljenostiod1nautičkemilje

Raspoloživostopskrbeplovilagorivom



Slika65Razradakriterijaipodkriterija:Kvalitetaosnovnelučkeinfrastrukture

Slika66Razradakriterijaipodkriterija:Kapacitetdodatnihlučkihsadržaja

Kvaliteta osnovne lučke infrastrukture objedinjuje podkriterije kojima se opisuje tehničko ifunkcionalnostanjelučkihgrađevinaiuređaja,tekvalitetapristupaosobamaivozilimaobalikaoilučkimvezovima.

Kapacitet dodatnih lučkih sadržaja predstavlja kriterij koji opisuje kvalitetu luke krozraspoloživost kopnenog prostora u okviru lučkog područja, a koje se koristi za dodatne lučke

Tehničkostanjenapravazaprivez

Loše

Osrednje

Dobro

Funkcionalnostanjeinfrastrukture

Kritičnoiliozbiljnoograničena

funkcionalnost

Lošeopćestanje,djelomičnoograničena

funkcioanalnost

Prosječnostanje,umjerenaistrošenost

Zadovoljavajućestanje,manjiznakovi

istrošenosti

Dobrostanje,bezvidljivihznakova

trošenja

Raspoloživprostorzakretanjeosobaivozilapoobali

Ograničenzasigurnokretanje

osoba

Zadovoljavajućiprostorzakretanjeosobapoobali

Zadovoljavajućiprostorza

kretanjeljudiivozilapoobali

Kvalitetaprilazazavozila

Lošprilazzavozilailinepostoji

Ograničenprilazzavozila

Zadovoljavajućiprilazzavozila

Dobarprilazzavozila

Izvrstanprilazzavozila

Površinalučkogpodručja(kopneni

dio)

Nedostatanprostorzadodatnelučke

sadržaje

Ograničenamogućnostponudedodatnihlučkihsadržaja

Dovoljanprostorzaponududodatnihlučkih

sadržaja

Raspoloživostprostorazatehničkoodržavanjeplovila

Nijeraspoloživo

Djelomičnoraspoloživo

Raspoloživo

Dostupnostopskrbeosnovnim

namirnicama

Nijedostupno

Dostupnouneposrednojblizinilučkogpodručja

Dostupnonalučkompodručju

Dostupnostbežičnogpristupa

internetu

Nijedostupno

Nadijelulučkogpodručja

Načitavomlučkompodručju



usluge poput tehničkog održavanja plovila. U ovaj kriterij uključeni su još dostupnost opskrbeosnovnimnamirnicamatedostupnostbežičnogpristupaInternetu.

Sigurnost, zaštita i ekološka opremljenost predstavljaju osnovni kriterij za vrednovanjestupnja sigurnosni ljudi i plovila te ekološke zaštite. Pod ovim kriterijem svrstani su zaštitaplovilaodutjecajavalova,sigurnostplovidbeuluci,zatimraspoloživostprihvataotpadainjegovozbrinjavanje, postojanje redarske službe te dostupnost hitnih interventnih službi što uključujezdravstvenuusluguivatrogasnuslužbu.

Slika67Razradakriterijaipodkriterija:Sigurnost,zaštitaiekološkaopremljenost

Smještaj luke predstavlja kriterij koji se sastoji od četiri podkriterija, a koji opisujudruštvenuvažnostluke.Tuseocjenjujeatraktivnostlukesobziromnageografskismještaj,povezanostlukeižupanijskih urbanih i gospodarskih centara, te važnost s obzirom na potrebu zaštiteambijentalnih vrijednosti luke i područja oko luke. Kao glavni podkriterij ovdje se ističeintegriranostlukeivećihgospodarskihcentaraužupaniji,primjenjujućinačelopolicentričnosti.U

• OsrednjazašHta• DobrazašHta• Valovinižiod0.3m

ZašHtaplovilaodutjecajavalova

• Nepostoji• Postoji

Postojanjelučkogsvjetla

• Ograničavajuća• Djelomičnozadovoljava• UpotpunosHzadovoljava

Dubinamora


Raspoloživostprihvataotpadasplovila


Prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda

• Nepostoji• Postoji

Postojanjelučkeredarskeslužbe

• Nisumogućeintervencijeunutar30min• Mogućaintervencijaunutar30min• Mogućaintervencijaunutar10min

Dostupnosthitnihinterventnihslužbi



ovoj grupi je uključen i podkriterij koji vrednuje postojanje brodoremontnih centara i malebrodogradnjeukontekstutradicionalnihdjelatnostikojeseobavljajuuprimorskimmjestima.

Slika68Razradakriterijaipodkriterija:Smještajluke

2.5.4 Standardifunkcionalnostiitehničkekvalitetetekriterijizarazvrstajlukapovažnosti

U ovom se poglavlju sukladno prethodno utvrđenoj metodologiji i na temelju izrađenihklasifikacijskih kriterija formiraju dva temeljna rezultata. To su standardi funkcionalnosti itehničkekvalitetetekriterijinatemeljukojihjemogućeklasificiratilukepovažnostikojeimajuunacionalnomlučkomsustavu.Važankorakudostizanjuovihciljeva jeanalitičkipostupakkojimsu obrađeni prikupljeni podaci iz županijskih lučkih uprava, a temeljem kojeg je izvršenaevaluacijaiprocijenjenatehničko-tehnološkaifunkcionalnarazinapostojećihlukaunutarlučkogsustavasvakeodžupanija.

Utomsmisluvodećiseaktualnimstanjemžupanijskihilokalnihlukaprocijenjenajeprikladnostiučinkovitost prethodno razvijenih klasifikacijskih kriterija te je sukladno tome izvršenousklađivanje i prilagođavanje mjerila za evaluaciju i buduću klasifikaciju kako bi rezultati biliprimjenljivijiirealniji.Pritomse,međutim,nijeodstupaloodglavnihkriterijaipodkriterijakojisuprethodnoutvrđeniielaborirani.

Blizinaurbanihigospodarskihcentara(policentrizam)

Lukajeudaljenavišeod2kmodurbanog

središta

Lukajeudaljenamanjeod2kmodurbanog

središta

Lukasenalaziusklopuurbanogsredišta

Atraktivnostgeografskogsmještaja

Ispodprosječnoatraktivansmještaj

Prosječnoatraktivansmještaj

Iznadprosječnoatraktivansmještaj

Blizinabrodoremontnogiliuslužnogcentraza

plovila

Lukajeudaljenavišeod10Mod

brodoremontnogiliuslužnogcentra

Lukajeudaljenamanjeod10Mod

brodoremontnogiliuslužnogcentra

Brodoremontniiliuslužnicentarusklopuiliuneposrednojblizini

lučkogpodručja

Lučkopodručjeusklopuzaštićeneurbanecjelineilipodkonzervatorskom

zaštitom

Lukasenenalaziusklopuzaštićenog

prirodnogilikulturno-povijesnogpodručja

Diolukeimaobilježjezaštićenogprirodnogilikulturno-povijesnog

područja

Lukajediozaštićenogprirodnogilikulturno-povijesnogpodručja



Tablica14Standardifunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihusluga

Na temelju provedenih analiza i istraživanja postojećeg stanja luka i ponude lučkih uslugapredloženojepetkategorijalukakojimaseopisujuzahtjeviupogledufunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihuslugakojeseunjimapružaju.KategorijesuoznačeneslovimaodA-DpričemuApredstavlja najvišu, a D najnižu kategoriju odnosno najviši i najniži standard funkcionalnosti.Ro-roputničkeluke(tzv.ro-roputničkapristaništa)izdvojenesuuposebnukategoriju,zbogsvojespecifičnosti i primarne funkcije prometnog povezivanja kopna i otoka i otoka međusobno teposljedičnobitnorazličitimzahtjevimaupogledufunkcionalnostikojeimajuulučkomsustavu.

A B C D RPriveznaneuređenuobalu ●

Postojanjeoperativneobaleduljinemin20msdubinomuzobalumin1.5mirasvjetom ●

Postojanjeoperativneobaleduljinemin50msdubinomuzobalumin2mirasvjetom ●

Postojanjeoperativneobaleduljinemin80msdubinomuzobalumin3mirasvjetom ●

PostojanjeizgrađenogiuređenogRo-Roveza ●

Priveznajmanje50%brodicanaobalnimilipontonskimvezovimasastandardnompriveznomopremom ● ● ●

Postojanjemin20nautičkihvezovasastandardnompriveznomopremom ●

Postojanjemin50nautičkihvezovasastandardnompriveznomopremomsdubinomodmin2m ●

Postojanjemin50komunalnihvezovasastandardnompriveznomopremom ●

Postojanjemin100komunalnihvezovasastandardnompriveznomopremom ●

Dostupnosttekućevodeielektričneenergije ● ●

Dostupnosttekućevodeielektričneenergijenanajmanje50%nautičkihvezova ●

Dostupnosttekućevodeielektričneenergijenanajmanje30%komunalnihvezova ●

Primjerenarasvjetananajmanje80%duljinelučkogobalnogruba ●

Primjerenarasvjetana100%duljinelučkogobalnogruba ● ●

Dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaplovila ●

Dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaplovilamasemin2tone ●

Dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaploviladuljihod12militežihod5tona ●Dostupnostnajmanjedvijevrstegoriva ●Prosječnotehničkostanjeobale,vezovaiopremenamin70%lučkogpodručja ●

Zadovoljavajućetehničkostanjeobale,vezovaiopremena90%lučkogpodručja ●

Dobrotehničkostanjeobale,vezovaiopremena90%lučkogpodručja ● ●

Postojanjeizgrađenogiuređenogkopnenogprilazabrodicamananajmanje80%duljineobale ●

Osiguranpristupcestovnimvozilimadolučkogpodručja ●

Osiguranpristupcestovnimvozilimadoobaleprometnicomširinemin3m ● ●

Osiguranpristupcestovnimvozilimadoobaleprometnicomširinemin5m ●

Dostupnostprostorazamanjepopravkeitehničkoodržavanjebrodica ●

Dostupnostprostorazamanjepopravkeitehničkoodržavanjebrodicaijahti ●

Dostupnostopsrkbeosnovnimnamirnicama ● ●

Dostupnostbežičnogpristupainternetunajmanjenadijelulučkogpodručja ●

Osrednjazaštitaodutjecajavalova ●

Dobrazaštitasvihplovilaodutjecajavalova ● ●

Vrlodobrazaštitasvihplovilaodutjecajavalova-valovinižiod0.3m ●

Postojanjelučkogsvjetla ● ● ● ●

Redovitiprihvatiotpremaotpadasplovila ● ● ● ●

Prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda ● ● ●

Postojanjelučkeredarskeslužbe ●

Postojanjestalnelučkeredarskeslužbe ● ●

Postojanjelučkebrodice ●

Dostupnostpeljarskeslužbe ●

Dostupnosthitnihinterventnihslužbi(zdravstvene,vatrogasneslužbe) ● ●

Sigurnostizaštita

KriterijizautvrđivanjestandardafunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihuslugaOznakastandarda

Prom

etnikapacitet

Osnovnainfrastruktura

Kvaliteta

infrastrukture

Dodatni

sadržaji



Pregledkriterijazastandardefunkcionalnostiitehničkekvaliteteprikazujepriloženatablica.

Značenjeslovnihoznakaopisastandardajesljedeće:

− (A)lukavrlovisokerazineusluga,− (B)lukavisokerazineusluga,− (C)lukasrednjerazineusluga,− (D)lukaniskerazineusluga,− (R)ro-roputničkaluka(pristanište).

Pritom,standardDobuhvaća:

− priveznaneuređenuobalu,− osrednjazaštitaodutjecajavalova.

StandardCobuhvaća:

− postojanjeoperativneobaleduljinemin20msdubinomuzobalumin1.5mirasvjetom,

− priveznajmanje50%brodicanaobalnimilipontonskimvezovimasastandardnompriveznomopremom,

− dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaplovila,− prosječnotehničkostanjeobale,vezovaiopremenamin70%lučkogpodručja,16− osiguranpristupcestovnimvozilimadolučkogpodručja,− dobrazaštitasvihplovilaodutjecajavalova,− postojanjelučkogsvjetla,− redovitiprihvatiotpremaotpadasplovila.

StandardBobuhvaća:

− postojanjeoperativneobaleduljinenajmanje50msdubinomuzobalunajmanje2mirasvjetom,


− postojanjenajmanje20nautičkihvezovasastandardnompriveznomopremom,− postojanjenajmanje50komunalnihvezovasastandardnompriveznomopremom,− dostupnosttekućevodeielektričneenergije,− primjerenarasvjetananajmanje80%duljinelučkogobalnogruba,− dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaplovilamasenajmanje2

tone,− zadovoljavajućetehničkostanjeobale,vezovaiopremena90%lučkogpodručja,− osiguranpristupcestovnimvozilimadoobaleprometnicomširinenajmanje3m,− dostupnostprostorazamanjepopravkeitehničkoodržavanjebrodica,− dostupnostopskrbeosnovnimnamirnicama,− vrlodobrazaštitasvihplovilaodutjecajavalova-valovinižiod0.3m,− postojanjelučkogsvjetla,− redovitiprihvatiotpremaotpadasplovila,

16 Prema preporukama za održavanje i ocjenjivanje stanja lučkih građevina od strane PIANC-a

(MaritimeNavigationCommission,2008)



− prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda,− postojanjelučkeredarskeslužbe.

StandardAobuhvaća:

− postojanjeoperativneobaleduljinenajmanje80msdubinomuzobalunajmanje3mirasvjetom,


− postojanjenajmanje50nautičkihvezovasastandardnompriveznomopremomsdubinomodnajmanje2m,

− postojanjenajmanje100komunalnihvezovasastandardnompriveznomopremom,− dostupnosttekućevodeielektričneenergijenanajmanje50%nautičkihvezova,− dostupnosttekućevodeielektričneenergijenanajmanje30%komunalnihvezova,− primjerenarasvjetana100%duljinelučkogobalnogruba,− dostupnostizvlačilištailinekogdrugognačinapodizanjaploviladuljihod12mili

težihod5tona,− dostupnostnajmanjedvijevrstegoriva,17− dobrotehničkostanjeobale,vezovaiopremena90%lučkogpodručja,18− postojanjeizgrađenogiuređenogkopnenogprilazabrodicamananajmanje80%

duljineobale,− osiguranpristupcestovnimvozilimadoobaleprometnicomširinenajmanje3m,− dostupnostprostorazamanjepopravkeitehničkoodržavanjebrodicaijahti,19− dostupnostopskrbeosnovnimnamirnicama,− dostupnostbežičnogpristupaInternetunajmanjenadijelulučkogpodručja,− postojanjelučkogsvjetla,− redovitiprihvatiotpremaotpadasplovila,− prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda,− postojanjestalnelučkeredarskeslužbe,− postojanjelučkebrodice,− dostupnostpeljarskeslužbe,− dostupnosthitnihinterventnihslužbi20(zdravstvene,vatrogasneslužbe).

Konačno,standardzaro-roputničkelukeobuhvaća:

− postojanjeizgrađenogiuređenogro-roveza,− dostupnosttekućevodeielektričneenergije,− primjerenarasvjetana100%duljinelučkogobalnogruba,− dobrotehničkostanjeobale,vezovaiopremena90%lučkogpodručja,− osiguranpristupcestovnimvozilimadoobaleprometnicomširinenajmanje5m,− dobrazaštitasvihplovilaodutjecajavalova,− postojanjelučkogsvjetla,

17 Dostupnostuneposrednojblizinilučkogpodručja,naudaljenostido1nautičkemilje18 Prema preporukama za održavanje i ocjenjivanje stanja lučkih građevina od strane PIANC-a (Maritime

NavigationCommission,2008)19 Dostupnostuneposrednojblizinilučkogpodručja20 Dostupnostunutar30minuta



− redovitiprihvatiotpremaotpadasplovila,− prihvatizbrinjavanjezauljenihvoda,− postojanjestalnelučkeredarskeslužbe,− dostupnosthitnihinterventnihslužbi(zdravstvene,vatrogasneslužbe)

Na temelju navedenogmoguće je strukturiranjemogućih scenarija razvoja, razvojnih kriterija ifunkcijelukauodnosunacjelokupnilučkisustav.

Slijedom navedenog u nastavku su prikazani mogući scenariji razvoja i razvojni pravci lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajasprijedlogomkriterija,mjerilaimetodazautvrđivanjefunkcijeiorijentacijesvakeodlukauodnosunacjelokupnilučkihsustav.

2.5.5 Teoretskimodelrazraderazvojnihscenarijalukažupanijskogilokalnogznačaja

Razvoj luka i lučkog sustava, temelji se na njihovoj razvojnoj ulozi u ukupnosti gospodarskog iopćedruštvenog života regije i lokalne zajednice. Takav pristup sagledavanju razvojnog pravcakroz ulogu luke u ukupnosti gospodarskog razvoja iziskuje planiranje razvoja luke u skladu splaniranimgospodarskimrazvojemokruženja,odnosnolučkegravitacijskezonesvakeluke.

Temeljni funkcionalni razvojni pravci luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnogznačaja, odnosno glavni pravci razvoja luka u funkciji unapređenja razvoja lokalne i šireregionalnezajednicesusljedeći:

− lukaufunkcijijavnogdužobalnoglinijskogprijevoza,uključujućiizračnipromet,− lukaufunkcijikomunalnihpotreba(komunalnihvezova),− lukaufunkcijiribarstva(ribarskihlukairibarskihiskrcajnihmjesta),− lukaufunkcijinautičkogturizma(nautičkihvezova,godišnjihi/ilitranzitnih),− lukakaoključnatočka(poveznica)naprometnompravcu,− lukakaosredišteurbanogmjesta(kulturnopovijesnabaština),− lukauindustrijskojfunkciji.

Luka u funkciji javnog dužobalnog linijskog prijevoza, uključujući i zračni promet,funkcionalni je razvojni pravac luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značajausmjerenkarazvoju javnog linijskogprijevozaputnikakrozpomorsko-putnički linijskiprijevozodnosno zračni linijski prijevoz hidroavionima. Ovakva se uloga luke, odnosno njen razvojnipravac, odnosi na ulaganja (materijalna i nematerijalna) u razvoj luke koja će ispunjavatitehničko-tehnološke iorganizacijskezahtjeverazvoja linijskogprometnogpovezivanjaobalnih iotočnihmjestaplovilimaihidroavionima.

Luka u funkciji komunalnih potreba pretpostavlja zadovoljenje potreba za komunalnimvezovima ponajprije domaćeg stanovništva. Ovaj razvojni pravac uz sebe veže i sve one drugeaktivnostikojesuuskovezaneuzživot iradlokalnogstanovništvauzmoreinamoru,odnosnoiskorištavanjeobalnogpodručjaimora,poputribolovazavlastitepotrebe,turističkihdjelatnosti,pomorskog prijevoza putnika na kraćim relacijama, razvoj usluga vezanih uz održavanje ipopravakbrodica,sportskihidrugihdjelatnosti.

Lukau funkciji ribarstva pretpostavlja zadovoljenjepotreba lokalnihprofesionalnih ribara zavezovima ipratećim lučkimuslugamau funkciji pružanjaodgovarajućeg smještaja i održavanjaribarskihplovila,teprekrcajaribeidrugihmorskihplodova.Ovajjerazvojnipravacusmjerennaulogu luke u ukupnom gospodarskom razvoju u smislu osiguranja potrebne infra i



suprastrukture, kao i naorganizaciju lučkogposlovanjausmjerenognapružanje cjelovite lučkeuslugekao idodatnihuslugamanipulacijeulovom injegova trženja.Temeljna je svrhaovakvograzvojnog pravca unapređenje konkurentnosti ribarstva te razvoj novih proizvodno-prerađivačkihkapacitetaribarstvaidrugihmorskihproizvoda.

Lukaufunkcijinautičkogturizma(nagodišnjoj,sezonskoji/ilidnevnojrazini)funkcionalnijerazvojni pravac usmjeren primarno na pružanje infrastrukturne i suprastrukturne podloge zasmještajturističkihplovilatepružanjedodatnihpratećihusluganautičarima,korisnicimavezova,u cilju stvaranja više razine dodane vrijednosti same luke kao i njenoga okruženja odnosnoturističkog gospodarstva. Ovaj se razvojni pravac vezuje uz smještaj turističkih plovila u čimvećem udjelu u ukupnom kapacitetu predmetne luke, s posebnim naglaskom na učinkovitokorištenje raspoloživog kapaciteta u ljetnim mjesecima (turističkoj sezoni) za pružanje uslugatranzitnih (dnevnih i višednevnih) priveza. Nastavno na navedeno, u ovaj se razvojni pravacuključuje i korištenje vezova za smještaj manjih plovila u funkciji iznajmljivanja turistima napoludnevnoj,dnevnoj i/ili višednevnojosnovi.Ukupno sagledavajućiovaj razvojnipravacmožese zaključiti da je on u većini usmjeren na ulogu luke u razvoju nautičkog turizma uz njenokorištenje kao poluge razvoja lokalnog okruženja te podržava druge usluge turizma, poputugostiteljskih usluga, usluga održavanja i popravka turističkih brodica, dizanja i spuštanjabrodica,pranjapodvodnogdijelaisl.

Luka kao ključna točka (poveznica) na prometnom pravcu odnosi se na razvojni pravacusmjerennapovezivanjekopnenog i otočkog sustavaprometnicakorištenjemro-robrodova.Uovoj je funkcionalno razvojnoj ulozi luka prvenstveno okrenuta ispunjenju potreba redovnoglinijskog ro-ro prometa koji prekomorski povezuje ključne županijske prometnice, uz razvojpratećih dodatnih lučkih i nelučkih usluga prvenstveno usmjerenih na zadovoljenje potrebaputnikatijekomčekanjanaprijevoz.

Luka kao središte urbanog mjesta, odnosno luka kao kulturno povijesna baština urbanogmjesta,odnosisenarazvojnipravacifunkcionalnuulogulukesagledanukrozpotrebuočuvanjanačina života lokalnog stanovništva u uskoj poveznici s lukom koja je istodobno i središteurbanog mjesta te jedna od ključnih točki društvenog života, kako u smislu vizualne ifunkcionalnecjelovitostimjestatakoiusmisluširegdruštvenogkontekstaživotairadalokalnogstanovništva, od kulturnih, rekreativnih, sportskih i sl., preko vjerskih do općedruštvenihvrijednostikojesuvezanezauloguiznačajlukezaodređenourbanomjesto.Utomjesmislulukupotrebno promatrati kao jednu od ključnih komponenti ukupnog načina života i rada, te jepotrebno fokus razvojnog usmjerenja staviti na očuvanje i "pametnu" zaštitu spomenutihopćedruštvenih vrijednosti lokalnog stanovništva, odnosno društvene zajednice u cjelini.Naravno, razvojna komponenta je i tu nužna i prijeko potrebna, te "status quo" pristup nijeprimjeren. Razvoj u tom slučaju valja sagledavati i provoditi kroz očuvanje i zaštitu lučkogpodručjateoplemenjivanjeukupnostiponudekaoivizureluke,strogovodećiračunaopoštivanjupostojećefunkcionalnecjelovitostiidugoročneodrživostilukekaosredištaurbanogmjesta.

Lukauindustrijskojfunkcijivezanajeuzlučkirazvojusmjerennazadovoljenjepotrebalokalneiregionalneindustrije,prvenstvenoprerađivačkeindustrije,upravilumanjihkapaciteta.Uovomjesmislumogućesagledatirazvojlukekaotočkespojapomorskogikopnenogprijevozazadovozsirovinairepromaterijala,teodvozproizvoda.



2.5.6 Razvojnikriterijiizvedeninatemeljustrateškihdokumenataiplanovarazvoja

U prethodnim poglavljima navedeni su dokumenti koji su na nacionalnoj i regionalnoj raziniprepoznati kao osnova za planiranje budućeg razvojnog pravca luka. U tim dokumentimaodređenisuciljeviimjerekojesetrebajupoduzetiusvrhuostvarivanjanacionalnihiregionalnihstrateških ciljeva, a kojima luke izravno ili posredno doprinose. S obzirom na važnost ovihdokumenatanijemogućezanemaritinjihovsadržaj,premdaihsemožekritičkianalizirati.Utomsmislu ne može se ne primijetiti da, kad je riječ o lukama, iako su ciljevi u osnovi jasni inedvosmisleni, mjere za njihovu realizaciju većinom su ograničene na povećanje kapaciteta idjelomičnokvalitete infrastrukture.Širikontekstrazvoja lukausmislukoristizarazličitegrupelučkihkorisnikailokalnuzajednicuteekonomičnostiodrživostnisuudovoljnojmjeriprepoznatiutimmjerama.

Razvojnikriteriji

Grupa Osnovnikriteriji Podkriteriji

PROMETNO-TEH

NIČKAFUNKCIONALNOST

Poboljšanjepristupabrodovaujavnomprijevozu

Mogućnost/potrebapovećanjakapacitetaoperativnogdijelaluke

Unaprjeđenjekvalitetepostojećihkapaciteta

Povećanjekapacitetakomunalnihvezova

Mogućnost/potrebapovećanjakapacitetakomunalnogdijelaluke


Poboljšanjepristuparibarskihbrodova

Mogućnost/potrebapovećanjakapacitetaribarskogdijelaluke


Poboljšanjepristupaplovilanautičkogturizma

Mogućnost/potrebapovećanjakapacitetanautičkogdijelaluke


Unaprjeđenjeprometnepovezanosti

Potencijalzadodatnekapaciteteradiuvođenjanovihredovnihbrodskihlinija

Unaprjeđenjekvalitetepostojećihkapacitetazaprihvatro-robrodova

Potencijalzapovećanjekapacitetaradipovremenogbrodskogprijevozaputnikaiprijevozahidroavionima

Unaprjeđenjekvalitetepostojećihkapacitetazaprihvatbrodovakojiobavljajupovremeniprijevozputnikaiprihvathidroaviona

Procijenjenaprometnapotražnjazaputničkimprijevozom



radipovezivanjaotoka

Geografskismještajiprometno-tehničkiuvjetilokacije

Prirodniifizikalniutjecajinarazvojluke

Geografskismještajipristupačnostkopneneprometnemreže

Kvalitetalučkeusluge Mogućnostopskrbeplovilagorivom

Potencijalzarazvojuslugasdodanomvrijednostinalučkompodručju

DRUŠTVENAPRIHVATLJIVO

STIODRŽIVO

ST Zaštitaokoliša,sigurnosti

učinkovitostOsiguravanjeinfrastrukturezaprihvatotpadasplovila

Ublažavanjerizikaodnezgodeionečišćenja

Osiguravanjealternativnihenergetskihsustavausvrhuunaprjeđenjaenergetskeučinkovitostiiodrživosti

Agregacijaipolicentričnost Utjecajnarazvitakgravitacijskogprostora-potencijalzaprivlačenjegospodarskihaktivnosti

Zaštitaprirodnih,kulturno-povijesnihiambijentalnihvrijednosti

Procjenapotrebnerazinezaštitelučkogpodručjauodnosunaosnovnelučkeusluge

Procjenasloženostiiefektivnostiulaganja

Procjenasloženostizahvataiefektivnostiulaganja

Tablica15Razvojnikriteriji-izvedenipremastrateško-planskojdokumentaciji

Uskladusprethodnommetodologijomiovdjejeprimijenjenonačelogrupiranjakriterijaudvijeosnovnegrupe(prometno-tehničkafunkcionalnostidruštvenaprihvatljivostiodrživost)tejenatemelju poznatih elemenata i na temelju identificiranih ciljeva i mjera iz strateško-planskedokumentacijenapravljenatablicatzv.razvojnihkriterija.Naglašavamodasuovirazvojnikriterijiograničeniusmislusagledavanješiregrazvojnogkontekstauodnosunakrajnjekoristiikoristizakrajnje korisnike te u odnosu na društvene koristi te su isključivo izvedeni iz spomenutedokumentacije.Prikazrazvojnikriterijanavedenjeupriloženojtablici(13).

Poboljšanje pristupabrodovau javnomprijevozu ocjenjujemogućnost i potrebu povećanjapostojećih lučkih kapaciteta, prije svega u odnosu na prihvat brodova, dakle lučkih vezova,operativnih obala, izgradnju ili dogradnju lučke infrastrukture i opremanje luke uređajima idrugomopremom.Važnojenaglasitidasetrebajupostavitiodvojenikriterijivrednovanjakojimase ocjenjuje mogućnost povećanja kapaciteta i mogućnost unaprjeđenje kvalitete postojećihkapaciteta. Na ovaj način je moguće točnije utvrditi u kojem smjeru je potrebno napravitipoboljšanjauodnosunapristupačnostbrodova.

Povećanje kapaciteta komunalnih vezova, poboljšanje pristupa ribarskih brodova tepoboljšanje pristupa plovila nautičkog turizma slijedi istovjetnu metodologiju vrednovanjakoja je prethodnoopisanaudijelu za brodoveu javnomprijevozu. I ovdje su za svaki pojedini



kriterijmogu izvesti dvapodkriterija koji odvojenovrednujupotencijal povećanja kapaciteta, aodvojenomogućnostunaprjeđenjakvalitetepostojećihkapaciteta.

Unaprjeđenje prometne povezanosti izdvojen je kao zasebni kriterij zbog svog značajaposebno u smislu razvoja otoka i kvalitete života na otocima, što je kao cilj istaknuto u svimvažnijimstrateškimdokumentimanadržavnoj i lokalnojrazini.Stogaseuokviruovogkriterijadodatnomoževrednovatimogućnostuvođenjanovihbrodskihlinija,povećanjakvalitetepristupazaro-robrodove,teprihvathidroavionazakojeseuposljednjevrijemebilježiporastpotražnjezaprijevozom.

Geografskismještajiprometno-tehničkiuvjetilokacijepredstavljajutemeljnitehničkikriterijkojim se osigurava prihvatljivost pojedine lokacije s obzirom na prirodne utjecaje. Krozpodkriterije posebno je moguće procijeniti prihvatljivost u odnosu na vjetar, morske mijene,valove,morskestruje,geotehničketehidrološkeuvjete.Takođerjemogućeprocijenitigeografskismještajlokacijeipristupačnostnakopnenuprometnumrežu.

Kvaliteta lučke usluge u dijelu razvojnih kriterija uključuje podkriterije kojima se vrednujemogućnost osiguravanja opskrbe plovila gorivom te potencijal razvoja usluga s dodanomvrijednosti na lučkom području. Kroz razvoj različitih uslužnih djelatnosti u kopnenom dijelulučkog područja moguće je utjecati na rast gospodarstva, prvenstvenomalog poduzetništva teposljedičnopovećatiznačenjepojedinelukeugospodarskomsegmentu.

Zaštitaokoliša,sigurnostiučinkovitostobjedinjujupodkriterijekojimasevrednujemogućnostpovećanja sigurnosti i smanjenje rizika od onečišćenja te se ocjenjuje mogućnost razvojaenergetskisamoodrživihlukakrozkonceptekorištenjaenergetskineovisnihizvora.

Agregacijaipolicentričnostpredstavljakriterijuskladusnačelimaiciljevimarazvojapojedinežupanije, a sve s ciljem privlačenja gospodarskih aktivnosti u šire područje oko luke. Za svakulukuocjenjujesemogućiutjecajnarazvitakgravitacijskogprostora.

Zaštitaprirodnih,kulturno-povijesnihiambijentalnihvrijednostipredstavljakriterijkojijeprimjenljivnaonelukeililučkapodručjazakojejeočitodapostojipotrebazaštitenažupanijskojrazini zbog posebnosti lokaliteta i njegovih kulturno-povijesnih, arheoloških, krajobraznih ilidrugihambijentalnihposebnosti.

Procjena složenosti i efektivnosti ulaganja predstavlja kriterij kojim je potrebno procijenitirazinusloženostipredviđenihzahvatanalučkompodručjukaoidjelotvornosttakvihulaganja,asveusvrhukakobiseolakšalodonošenjeodlukeopokretanjurazvojnogciklusa.

2.5.7 Razvojnatemeljuizabranogscenarija–županijskeluke

Sobziromnapraktičneokolnosti isveobuhvatnostživotairada lokalnihiregionalnihsredinaukojimaselukenalaze,kaoinarazličiterazinepotrebnihinvesticijaulučkuinfraisuprastrukturu,moguća je strukturirati četiri pravca razvoja koje je nadalje moguće izvesti iz prethodnonavedenih teorijskih smjerova i iz razvojnihkriterijaprema strateško-planskomdokumentaciji.Tačetirirazvojnapravcaodgovarajutzv.razvojnimscenarijimaito:

− Scenarij1:Razvojusmjerennaosiguravanjeprometnogpovezivanjaijavnilinijskiprijevozputnikai/ilitereta,uključujućizračnipromet,

− Scenarij2:Razvojusmjerennaturističkedjelatnostiiosiguravanjepristupaplovilanautičkogturizma,



− Scenarij3:Razvojusmjerennatradicionalnedjelatnostiiosiguravanjevećekvaliteteuslugazalokalnostanovništvo,

− Scenarij4:Razvojufunkcijizaštiteprirodnihkulturno-povijesnihiambijentalnihvrijednosti.

Slika69Razvojniscenariji

Različiti razvojni scenariji usmjereni su na zadovoljavanje potrebe različitih grupa korisnikalučkihuslugazaodređeniscenarijito:

− Scenarij1:putnici–korisniciuslugajavnoglinijskogprijevozabezobziranaosnovnoishodište(lokalnostanovništvo,gospodarstvenici,turisti,isl.)teprijevoznicitereta,

− Scenarij2:turisti–korisnicinautičkihvezova,korisniciizletničketurističkeponudeipovremenogprijevoza,putnici-turistinabrodovimazakružnaputovanja,korisnicidrugihgospodarskihdjelatnostivezanihuzturizamnalučkompodručju,

− Scenarij3:lokalnostanovništvo,ribariiostalimaliisrednjipoduzetniciutradicionalnimdjelatnostimavezanimuzkorištenjelučkogpodručja,

− Scenarij4:lokalnasamoupravateširadruštvenazajednica.

Za ova četiri razvojna scenarija valja odrediti elemente za evaluaciju i procjenu mogućnostirealizacijepojedinogscenarija.Utomkontekstupotrebnojeuzetiuobzirfunkcionalno-tehničkečimbenike te ekonomske razvojne čimbenike. Ovi čimbenici mogu se koristiti kao kriteriji zavrednovanjepojedinihrazvojnihpravacazasvakulukuuokvirulučkogsustavailizahijerarhijskovrednovanjeprioritetarazvojalukauokvirulučkogsustava.Uobaslučajumogućejeprimijenitineku od metoda višekriterijskog odlučivanja radi dobivanja optimalnog rezultata i izborascenarija koji najbliže odgovara ciljevima pojedine županije. U sljedećoj tablici navedeni je 10glavnihkriterijakojisemogukoristitiutusvrhu.

Razvojniscenariji

Osiguravanjeprometnog

povezivanja,javniprijevozputnika

Turističkedjelatnosti,uslugeza

nautičare

Tradicionalnedjelatnostii,većakvalitetauslugazalokalnostanovništvo

Zaštitaprirodnihiambijentalnihvrijednosti



Unastavkusedajeobjašnjenjepojedinačnihkriterija:

Dosegnuta funkcionalno-tehnička razina usluge. Ovaj kriterij opisuje funkcionalnost lučkeinfrastrukture, kapacitet i kvalitetu vezova, pristupačnost za različite veličine plovila ciljanihkrajnjih korisnika, sigurnosne i ekološke elemente te pristupačnost kopnene prometnemreže.Također, pod ovim kriterijem vrednuje se i razina ponude dodatnih usluga ili djelatnosti nalučkom području koje utječu na ukupno podizanje kvalitete ponude lučkih usluga. Mjeri sedosegnuta funkcionalno-tehnička razina usluge nakon predviđenih investicijskih zahvataodnosnonakonostvarenjaplanarazvojabezobziranapočetnostanje.

Procijenjenapotražnjazarelevantnimlučkimuslugama.Odnosisenaprocjenupotražnjezauslugamaodstranekrajnjihkorisnikauovisnostipremapojedinomscenariju.Uslučajuscenarija1 procjenjuje se potražnja za linijskim prijevozom, u slučaju scenarija 2 turistička potražnjauključujući nautički turizam i izletnički turizam te potražnju za prostorom za komplementarnedjelatnosti, zatim u slučaju scenarija 3 potražnja za komunalnim i ribarskim vezovima tepotražnja za prostorom za razvoj komplementarnih lučkih djelatnosti te u slučaju scenarija 4procjenapotrebnerazinezaštite.

Generiranekoristizakrajnjekorisnike.Ovajsekriterijodnosinaveličinu(intenzitet)ukupnegenerirane koristi i/ili potencijalne uštede u troškovima za sve ciljane krajnje korisnike krozostvarenje određenog razvojnog scenarija. U tom se smislu ovaj kriterij ogleda kroz direktneučinke ostvarene u vidu povećanja koristi koju imaju ciljani krajnji korisnici u svakomepojedinomscenarijui/iliuštedetroškovazakrajnjekorisnike.

Proračunski utjecaj na lučku upravu i javni sektor. Djelovanje se očekuje kroz povećanjeveličine(intenzitet)ukupnihnetofinancijskihutjecajaodređenogscenarijanaproračunnadležnelučkeupravekaoinajavnisektoropćenito.Podnetoučincimapodrazumijevajuseukupnipriljeviureferentneproračuneumanjenizaukupneodljeve.Kodproračunalučkeupravetoseponajprijeodnosi na uvećanja vlastitih prihoda lučke uprave po osnovi lučkih pristojbi i lučkih naknada,odnosno, u slučajevima mogućih koncesija, po osnovi koncesijskih naknada, te na mogućepromjene u smislu smanjenja općih troškova i/ili troškova održavanja, odnosnomaterijalnih inematerijalnih rashoda poslovanja u vidu rashoda za radnike, rashoda amortizacije, tefinancijskih rashoda. U tom je smislu važno sagledati moguća ostvarenja viškova prihoda odpružanjausluganadrashodimaredovnogposlovanja.Proračunskiučinaknajavnisektorodnosise na neto utjecaj (priljevi umanjeni za odljeve) od poreza na dodanu vrijednost obračunat, uslučaju mogućih koncesija, na osnovi mogućih ostvarenja oporezivih prihoda te na osnovimogućihostvarenjaoporezivihrashodaurazdobljuiskorištavanja.



Slika70Kriterijizavrednovanjerazvojnihscenarija

Utjecaj na općedruštvene i kulturološke aspekte života lokalne zajednice. Odnosi se napostojanjepozitivnogukupnogutjecajaodređenogscenarijanaživotiradlokalnogstanovništva,prvenstvenousmisluočuvanjaopćedruštvenihikulturnihvrijednostilokalnezajednice.Posebicesetoodnosinanavikekorištenjaodređenoglučkogpodručjaunajširemsmisluufunkcijišetnice,rekreacije,sporta,kulture,javnihmanifestacija,vjerskihdogađajaitd.

Utjecaj na ukupan gospodarski razvoj (županije). Prepoznaje se kroz veličinu, odnosnointenzitet ukupnih multiplikativnih neto utjecaja ostvarenja određenog razvojnogpravca/scenarija na ubrzanje i povećanje razvoja ukupnog gospodarstva županije. U smisluevaluacije neto učinaka procjenjuje se razlika između potencijala za pozitivne u odnosu napotencijalnenegativnegospodarskeučinkeodređenogpravcarazvoja.

Negativanutjecajnapostojećekorisnike.Suprotnoodsmjeradjelovanjanovostvorenekoristi(zakrajnjekorisnike)djelujemogućinegativanutjecajnavećpostojećekorisnike.Utomsmisluovaj kriterij mjeri direktne učinke zahvata prema postojećim korisnicima. Smanjenje koristi

Kriterijivrednovanja

razvojnihscenarija

Dosegnutafunkcionalno-tehničkarazina

usluge Procijenjenapotražnjazarelvantnimlučkim

uslugama

GeneriranekorisHzakrajnjekorisnike

Proračunskiutjecajnalučkuupravuijavni

sektor

Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživota

lokalnezajedniceUtjecajna

ukupangospodarski

razvojžupanije

NegaHvanutjecajnapostojećekorisnike

RazinainvesHcije/tehničkasloženostzahvata

Financijskaodrživostiapsorpcijskasposobnost

Rizičnost-izloženostutjecaju

vanjskihrizika



obuhvaćamogućasmanjenjamaterijalnih inematerijalnihkoristi,odnosnogubitkeuodnosunapostojećestanje.

Razinainvesticije/tehničkasloženostzahvata.Ovajsekriterijprvenstvenoodnosinaveličinuinvesticije svih ili većine zahvata potrebnih za ostvarenje određenog zahvata. U najvećojmjeriodnosisenafinancijskezahvateulučkuinfra-isuprastrukturu.Kriterijuvelikojmjerikorelirasatehničkom složenošću zahvata građenja, rekonstrukcije, prenamjene, sanacije ili modernizacijelučkih građevina i objekata, ugradnje opreme, nabavke uređaja, sustava i sl. Stavlja se u odnostehničkasloženostirazinainvesticiječimesenastojiprocijenitiopsegizahtjevnostinvesticijeufinancijskomiizvedbenomsmisluuznačelnupretpostavkudavećatehničkasloženostzahtijevaivećeukupnematerijalne,ljudskeifinancijskeresurse.

Financijska održivost / apsorpcijska sposobnost. Obilježava ju mogućnost, odnosno,sposobnost i modaliteti zatvaranja financijske konstrukcije potrebne za ostvarenje ukupnostizahvatanužnogzaprovedbunekograzvojnogpravca/scenarija,biloizvlastitihi/ilituđihizvora,a uz procjenu mogućnost pridobivanja bespovratnih financijskih sredstava iz vanjskih izvora.Apsorpcijska sposobnost određenog razvojnog pravca/scenarija važna je komponenta ovogkriterija koja govori u prilog onim razvojnim aktivnostima za koje je vjerojatnije da će moćipribaviti i opravdati bespovratna poticajna sredstva iz vanjskih izvora ili ona koja će uz većuvjerojatnostomogućitipovratuloženihsredstava.Utomjepogleduvažnaprocjenaprihvatljivosticijene zahvata odnosno troškova te usklađenost s temeljnim strateškim dokumentima, kao ijavnimpolitikamaŽupanije,države iEU.Važansastojakovogkriterija je iprocjenaekonomskihučinakapojedinogzahvatatenjegova"strateškaatraktivnost"iosobitostkaopodlogazaprocjenumogućnostipridobivanjasredstavaizvanjskihizvora.

Rizičnost–izloženostutjecajuvanjskihrizika.Odnosiseprvenstvenonaizloženostodređenograzvojnog pravca utjecaju eksternih rizika. U tu grupu spadaju: financijski, troškovni, tržišni,institucionalno-politički,pravni,sigurnosnirizikisl.

2.5.8 Razvojnatemeljuizabranogscenarija–lokalneluke

Većina lokalnih luka predstavljaju lučka područja koja imaju komunalno obilježje. Osimkomunalnogobilježjačija jenamjenaprvenstvenoprivezbrodica lokalnogstanovništva,dijelovipojedinihlukakoristeseikaopriveznamjestazaplovilanautičkogturizmauljetnimmjesecima.

Kriteriji za vrednovanje razvojnih mogućnosti luka lokalnog značaja ne moraju nužno slijeditinačelatemeljemkojihsuodređenirazvojnikriterijilukažupanijskogznačaja.Obziromdasulukelokalnogznačajauobičajeno luke slabije infrastrukturne izgrađenosti,niže razineopremljenostipriveznomopremom,lukekojesuponajprijenamijenjenezaprihvatbrodica,ateksekundarnozaprihvat i boravak brodova, razvoj uvelike ovisi o zahtjevima za unapređenjem prometno-tehnoloških uvjeta u luci te društveno-gospodarskim potrebama lokalne zajednice. Dodatno,razvoj luka lokalnog značaja ovisi o razvoju susjednih luka od županijskog značaja te općenitocijeloglučkogsustavanapojedinojmikrolokaciji.

Premanavedenom,predloženo jepetkriterijakojimavaljaanaliziratirazvojnemogućnosti lukalokalnogznačaja:

Prometnopovezivanje-zalukekojeimajuilibimogleimatibrodskuliniju.Važnostprometnogpovezivanjaogledaseupotencijalulukeipotrebamazajednicezauspostavljanjemputničkelinijekojimbiseodvijalelokalne,županijskeilimeđužupanijskebrodskelinije,posebicegledemogućeguspostavljanjanovihlokalnihlinija.



Satelitskaluka-zalukekojebimoglebitiufunkcijidodatnihkapacitetazažupanijskelukekojesenalazeuneposrednojblizini.Značenjesatelitskelukeogledasuumogućnostidalukalokalnogznačaja koja se nalazi u neposrednoj blizini luke županijskog značaja ili s njom čini zajedničkilučkotehničko-tehnološkisustavpreuzmediodjelatnosti iuslugakojeseodvijajuužupanijskojluci ili za koje nema opravdanja razvijati u županijskog luci. U navedenom slučaju razvoj lukežupanijskog značaja i njezine satelitske luke lokalnog značaja treba sagledavati u zajedničkomrazvojnomciklusu.

Izletničko-turističkipotencijal -za lukekoje imajupotencijalpružatiuslugeprihvatabrodovazapovremeniprijevozusklopu izletničko-turističkogprograma.Razvoj luka lokalnogznačajaucilju prihvata manjih putničkih brodova ogleda se u potrebi za izgradnjom, povećanjem ilidodatnimopremanjempostojeće operativne obale (akopostoji) za prihvat brodova. Izletničko-turističkipotencijalpostoji isključivoulukamaukojimpostojiturističkapotražnja,primjericeulukamakojesenalazeumjestuiliblizumjestaspovijesnimznamenitostimailiulukamakojesenalazeblizuatraktivnihplaža.

Nautički potencijal - za luke koje imaju značajan potencijal pružanja usluge prihvata plovilanautičkogturizma.Nautičkipotencijalogledasemogućnostimadalukasvojimpoložajem,kakosastajalištamaritimne sigurnosti tako i sa stajališta turističke atraktivnosti, omogućuje izgradnjunovih ili povećanje postojećeg broja vezova plovila nautičkog turizma u mjeri u kojoj je togospodarskiopravdano.

Komunalno obilježje - za luke kojima je buduća funkcija ograničena na ponudu vezova zalokalno stanovništvo.Većina luka lokalnog značajanamijenjena je prvenstvenoprivezubrodicalokalnogstanovništvazbogčegaseznačenjekomunalnogobilježjaogledaponajprijeupotrebamadodatnihpriveznihmjesta za lokalno stanovništvo, ali imogućnostima izgradnje ili poboljšanjapostojećelučkeinfrastrukture,opremeisamekvaliteteikapacitetapriveza.

Temeljemnavedenihscenarijaodnosnovalorizacijommogućihscenarijauodnosunaneposrednookruženje pojedine lokalne luke i mogućnosti dogledne provedbe pojedinog razvojnogmodelamoguće je izabrati optimalni scenarij razvoja, ili u pojedinim slučajevima i dva mogućaalternativna scenarija razvoja (kada nije razvidno koji od scenarija ima jasnu prednost pa jekonačniizborovisiomogućnostimaprovedbe).

2.5.9 Klasifikacijalukapovažnosti

Na temelju svih prethodnih teoretskih modela i pridruženih kriterija moguće je predložiti iklasifikacijulukapovažnosti.

Sagledavanje važnost pojedine lukepo svimprethodnonavedenimkriterijima (R2) daje složenodgovorkojiuzimauobzirbrojnečimbenikepastogaodgovornijejednoznačan–uspoređujusevrloraznolikikriterijikojimaseovisnoookolnostimaisvrsiklasifikacijemogudodijelitirazličititežinski koeficijenti. Stoga usporedba važnosti po svim ovim kriterijima i opsezima vrijednostiimasmislaponajprijekadasepromatraodređenilučkisustav(primjerice,kadaseuspoređujusvelukeunutarjednežupanije)kakobiseutvrdilokojalukaimavećiznačajzacijelisustav.21

21 Metodologijausporedbepo svimkriterijimakorištena jepri izradiMasterplana županijskih i lokalnih luka

Primorsko-goranske županije i dala je brojne odgovore na pitanja međusobnog odnosa i budućeg razvojacijelogžupanijskogsustava.



Za praktičnu primjenu vjerojatno veću važnost ima pojednostavljena klasifikacija po važnostiprema kojoj se sve luke otvorene za javni promet na nekom području klasificiraju kao lukežupanijskog ili lokalnog značaja. Pri tom se lukama županijskog značaja pridaje bitno većavažnostodlukalokalnogznačaja.

Osnovnikriterijzarazlikovanje lukažupanijskog i lokalnogznačaja jeopseg lučkihdjelatnosti -gravitacijskopodručjelukežupanijskogznačajajestvećeodgravitacijskogpodručjalokalnelukeodnosno uključuje prometne funkcije važne za veći broj korisnika odnosno korisnike s većegpodručjapojedinežupanije.U tomsmislugravitacijskimpodručjemsmatrasepodručje izkojegpristižu uobičajeni korisnici luke, kako kopnom tako imorem. Iako gravitacijsko područje nijejednostavnojednoznačnoodrediti,nesumnjivojedamanjaraznolikostlučkihdjelatnostiodnosnokorištenje luke od strane korisnika koji ponajviše dolaze iz neposrednog okruženja upućuje nalokalnuluku.22

Izravna tehnička posljedica određivanja važnosti luke kroz veličinu njezina gravitacijskogpodručja je zahtjev da luka raspolaže operativnom obalom na koju se može privezati brod izbližegilidaljegokruženjatekojajenaraspolaganjusvimkorisnicimapremaistimuvjetima(nijezauzetastalnoprivezanimbrodovimai/ilibrodicama).23

Iz navedenog slijedi pitanje može li se određeno područje koje uopće nema operativnu obaluodnosno u kojem uopće nije moguće sigurno vezati brodove, ma kako oni bili mali, već samobrodice(komunalneilinautičkevezove),smatratilukom?Uhrvatskojstvarnostibrojnesumanjelukeukojimajeskorocijelikapacitetzauzetbrodicamanastalnomvezutakodanemaslobodnihkapacitetaniti zabrodice, akamo li zabrodove. Jednoodmogućih rješenjaovedvojbe jeda setakvapodručja,kadanjimaupravljanadležnotijelo,dobijuposebanstatus(primjerice,izdvojenolučkopodručje)odnosnodagaseuupravljačkomsmislupridružinekojodobližnjihlukakojetostvarno jesu24 te da ga se ne smatra samostalnom lukom. Čini se da bi takav pristup značajnopojednostavnioodnosekojidanaspostojeupostojećimlukamazauzetimisključivokomunalnimvezovima.

Također,upogledustandardakvaliteteizvedeneuprethodnimpoglavljimaočitojedalukekojezadovoljavajustandardDnebimoglebitismatranelukamažupanijskogznačaja.

Poredoperativnogvezakaotemeljnoguvjeta,dabisenekaobalnastrukturaodnosnozaštićenopodručjemoglo smatrati lukom, nužno je da u tom prostoru postoji određena lučka djelatnostTemeljna lučka djelatnost je prekrcaj ljudi i tereta pa bi slijedom toga osnovni kriterij zaproglašavanjenekelukelukomodžupanijskogznačajabioprekrcajljudii/iliteretapričemuvaljapretpostaviti stalnudjelatnostodnosnodjelatnostkoja seuviše ilimanjepravilnimrazmacimaodvijabaremkrozvišegodišnjerazdoblje.Pritom,tovišegodišnjerazdobljenetrebabitipredugojer se time gubi smisao prepoznavanja neke luke kao luke od županijskog značaja. Temeljemprovedenih analiza čini se opravdanim uzeti u obzir trogodišnje razdoblje, pri čemu se kaoindikatoropsegaprometavaljauzetiprosjekprethodnogtrogodišnjegrazdoblja.

22 Vrijediistaćidaseistinačinzaključivanjamožeprimijenitiinadržavnelukekaolukeukojezalazebrodovii

teretikojimasuishodištaodnosnoodredištaunajširem,međunarodnompodručju.23 Pretpostavljaseprednostkorištenjabrodovauredovnimlinijama,bezobzirabileonedržavne,županijskeili

lokalne.24 U brojnim takvim lučicama, posebice na otocima, tijekom ljetnog razdoblja dijelovi takvih luka postaju

kupališta iakobi formalnopremapravilimaoreduu lukamatobilostrogazabranjeno.Napredloženinačinmoglo bi se tu nedosljednost ukloniti ako bi se izričito zabranilo plivanje i slične djelatnosti u lukama, adopustilenaizdvojenimlučkimpodručjima.



U pogledu vrsta prometa valja razlikovati promet koji je presudan za lokalno stanovništvo unekomrazdobljuodprometakojislijeditržišnezakonitosti iliuvjetedrugihgospodarskihgranapa se može značajno promijeniti u obimu tijekom vremena ili tijekom različitih godišnjihrazdoblja. Čini se prirodnim da luke u kojima se odvija promet redovitih linija slijedomnavedenogbuduprepoznatekaolukežupanijskogznačaja.Utompogledunetrebapravitirazlikuizmeđudržavnih,županijskihililokalnihlinija.Naravno,ukolikosekaomjeravažnostiuzimabrojputnikatadazahtijevanibrojputnikaulukamakojeimajucjelogodišnjeredovneprugetrebabitimanjiodbrojakojisezahtjevau lukamaukojimapostojisamoprivremeniodnosnopovremenipromet(primjerice,samotijekomljetnograzdoblja).

U izračunu valja uzeti ukupan zbroj putnika (ukrcanih i iskrcanih) bez obzira na broj putnihkaratakoje suonikupili (putnikekoji sukrenulinakružnaputovanja temeljem jednekupljeneputne karte valja smatrati kao jednog ukrcanog i jednog iskrcanog putnika, bez obziran načinjenicudajetajputnikkupiosamojednukartu).

Kada je riječo teretnomprometu tadavaljauzetiuobzirukupni teretnipromet, bezobziranavrstu tereta ilinačinnakoji jeonukrcan ili iskrcan.Pritomsepredlaže ro-ro teretpretvoritiutežinskejedinice.25

Konačno, u obzir valja uzeti i kriterij društvene važnosti. Ovaj kriterij je vrlo teško numeričkiodreditipasestogapredlažedasežupanijskimlukamasmatrajusveurbanelukekojesenalazeusredištima gradova ili jesu glavne gradske luke.Na taj način osigurava se da luke u gradovimakoje su tijekom vremena izgubile prometnu (putničko-teretnu) funkciju, no zadržale svojuvažnostzaživotvećihurbanihsredištazadržetakavstatus.

Slijedomprethodnihanaliza,predlažesežupanijskimlukamasmatratilukeukojimase:

− prihvaćacjelogodišnjaro-roputničkalinija,ili− prihvaćacjelogodišnjaputničkalinijakojomseprosječnogodišnjeuprethodnetri

godineprevezlonajmanje50.000putnika,ili− ukrcaloiiskrcaloprosječnonajmanje100.000putnikagodišnjeuprethodnetri

godine,ili− prekrcaloprosječnonajmanje50.000tonateretailiodgovarajućibrojvozilagodišnje

uprethodnetrigodine,ili− privezaloprosječnonajmanje1.000brodovagodišnjeuprethodnetrigodine,ili− jesuglavnalukanaseljasastatusomgrada.

Posebnovaljanaglasitidazahtjevinisukumulativnivećje ispunjavanjebilokojegodnavedenihzahtjevadovoljnozastjecanjestatusalukeodžupanijskogznačaja.

Mišljenja smo da status luke od županijskog značaja nameće određene obaveze tijelu kojeupravljatomlukom.Utompogledupredlažeseobvezatitijelokojeupravljalukomodžupanijskevažnosti da izradi dokumente kojima će osigurati pružanje zadovoljavajuće usluge korisnicimaluke te stabilan i predvidljiv razvoj. U tom pogledu predlaže se obvezati tijelo koje upravljažupanijskomlukomdasvakih5godinaizradeidostaveministarstvunadležnomzapomorstvoteministarstvunadležnomzaprostornoplaniranjeodnosnožupanijinadležnojzatulukunajmanjedvadokumenta:

25 Predlažeseosobnovozilouzetiteškimjednutonudokteretnaivelikaputničkavozilavaljasmatratiteškima

10tona.



− Ocjenuradalukeodžupanijskogznačaja− Planrazvojalukeodžupanijskogznačaja

Natajnačinbinadležneinstitucijekontinuiranoimalenaraspolaganjuinformacijuopotrebamakorisnika i planovima njihovog razvoja za sljedeće petogodišnje razdoblje što bi omogućiloznačajno bolje planiranje sredstava, posebice onih koje se tiču održavanja lučke podgradnje inadgradnje.

Podrobnije,Ocjenazadovoljavanjaprometnihpotrebatrebalabisadržavatinajmanje:

− ocjenustanjapodgradnjeinadgradnjezacijelolučkopodručje,− opsegpruženihuslugauprethodnompetogodišnjemrazdoblju(pogodinama),− prihodeodpružanjalučkihuslugaodnosnokoncesionarauproteklompetogodišnjem

razdoblju(pogodinama),− rashode,posebicetroškoverada,troškovekapitalnogodržavanjatetroškoverazvojau

proteklompetogodišnjemrazdoblju(pogodinama).

Ocjenom rada luke pružili bi se nužni podaci nadležnim tijelima o radu luke u proteklomrazdobljutebisenjimananekinačinopravdaostatuslukeodžupanijskogznačaja.

Planarazvojalukeodžupanijskogznačajatrebaobisadržavatinajmanjesljedeće:

− opisplaniranihzahvatanalučkojpodgradnjiinadgradnjiusljedećemdesetljetnomrazdoblju,pogodinamaipostatusuprovedbe,

− planiranitroškovirada,kapitalnogodržavanjairazvojausljedećempetogodišnjemrazdoblju,pogodinama,

− očekivaniprihodipovrstamakorisnikausljedećempetogodišnjemrazdoblju,pogodinamaikorisnicima.

Konačno, predlaže se da se državne potpore ograniče samo na luke od županjskog značajaodnosno samo na luke koje imaju oba prethodna dokumenta prihvaćena od nadležnog tijelaodnosnoministarstva.

Također, predlaže se da temeljem odluke pojedine županijske skupštine luka koja zadovoljavajedanilivišeodprethodnonavedenihuvjetamožezadržatistatuslukelokalnogznačaja.Timesezanjunebitrebaliizrađivatiprethodnidokumenti,notadanebitrebalaimatipravonadržavnepotpore.


41) Postojećaklasifikacijalukaimjerilazanjihovrazvrstajnemogusastručnoggledištabitivjerodostojan element za vrednovanje luka otvorenih za javni promet i usmjeravanjenjihovog razvoja te otežavaju provedbu pojedinih strateških smjernica i nacionalnihstrategija,pogotovouodnosunaotočnalučkasredišta.

42) U odnosu na lučki sustav županijskih i lokalnih luka predlaže se vrednovati luke sa trirazličita stajališta: prema standardu funkcionalnosti i tehničke kvalitete, premavrednovanjumogućihrazvojnihscenarija,terazvrstajpovažnosti.

43) Zajednička poveznica za vrednovanje luka županijskog i lokalnog značaja trebaju bitiprometno-tehnička funkcionalnost te društvena prihvatljivost i održivost, te kojima seopisujuopćafunkcijaiulogalukasadaiubuduće.



44) Predlaže se prihvaćanje kriteriji za utvrđivanje standarda funkcionalnosti i tehničkekvalitete luka te njihov razvrstaj u razrede od A do D, s posebnim razredom za ro-roputničkelukekojezbogbitnorazličitetehnologijeprijevozavaljarazmatratiodvojeno.

45) Za potrebe klasifikacije luka valja prethodno razmotriti i ocijeniti sljedeće skupinekriterija:prometnapovezanost,prometnikapacitetiprometnapotražnja,raspoloživostikvaliteta osnovne lučke infrastrukture, kapacitet dodatnih lučkih sadržaja, sigurnost,zaštitaiekološkaopremljenostteSmještajluke.

46) Predlaže se razrada strateških smjernica i razvojnih planova pojedinih luka ili lučkihsustava u obliku četiri razvojna scenarija i usmjerenih na zadovoljavanje pojedinihkorisnikalučkihusluga(putniciiprijevoznicitereta,turisti,lokalnostanovništvoiribari,lokalna samouprava) za svaku županiju u obliku Strateškog plana razvoja županijskih ilokalnihlukaunjezinojnadležnosti.

47) Kriteriji za razvrstaj luka po važnosti trebaju biti usklađeni s razvojnim i planskimdokumentimajedinicalokalnesamoupravepričemunaglasaktrebabitinapovezivanjuirazvojuotokaterazvojuotočnihiobalnihžupanijskihsredištaigradova.

48) Predlaže se pojednostavljeni razvrstaj luka po važnosti na temelju: postojanjecjelogodišnje putničke odnosno ro-ro putničke linije, prosječni broja putnika, tereta ilibroja brodova odnosno smještaja u okviru najvažnijih obalnih i otočnih urbanih cjelina(županijski gradovi). Također, predlaže se da luke od županijskog značaja morajuzadovoljitinajmanjestandardfunkcionalnostiitehničkekvaliteteCrazine.

49) PredlažeseobvezivanjenadležnihlučkihupravadazalukeodžupanijskogznačajaizradeOcjenuradatePlanrazvojazadesetogodišnjerazdoblje,tedatidokumentibuduuvjetzadobivanjedržavnihpotporazarazvoj.



3. Analizaiplaniranjeintegralnogprijevoza

3.1 Analizapostojećegstanjarazvijenostiintegralnogprijevozaulukama

3.1.1 Utvrđivanjeobilježjaintegralnogprijevozaulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajasaro-roputničkimlinijama

Brodlinijskogputničkogprometavećinomprevoziputnikesamodionjihovogputovanja.Izuzecisu slučajevi kada je konačna destinacija putnika pozicionirana u neposrednoj blizini luke štoomogućavaputnikudaprošetadoiste.Uostalimslučajevima,usvrhupružanjauslugeprijevoza

Dostupnostsustavaparkandrideparkirališta, feederautobusnihlinija,prijevozaautobusaro-roputničkim brodovima te prijevoza željeznicom26 (npr. uNewYorku, San Franciscu, Vancuveru)omogućavapružanjeintermodalneuslugeupomorskomputničkomprometu.UVancuveru27redplovidbeSeaBus usluge,kojapruža samoprijevozputnikabrodom, sadrži ipodatkeovremenuhodanja putnika u svrhu transfera na drugi mod prijevoza (autobus, željeznica). Ova uslugaomogućava putniku da isplanira svoje putovanje od ishodišta do odredišta uz dostupnost svihinformacija na jednommjestu Geoprometni položaj luke pri tome ima važnu ulogu, jer upravodostupnost različitih prometa u blizini luke predstavlja preduvjet za uvođenje intermodalneuslugeprijevozaukojojsudjelujeiluka.28

Važnost integriranih putnih karata prepoznao je Europski parlament i Vijeće koje su unutarUredbe o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima definirali da„Države članice trebalebipromicati korištenje javnogprijevoza i korištenje integriranihputnihkaratakakobioptimiziralekorištenjeiinteroperabilnostraznihnačinaprijevozaioperatera.“29

Kako bi osiguralo bez diskontinuitetno putovanje sljedeći temeljni elementi/problemi, suidentificiraniuprojektuTowardsPassengerIntermodalityintheEU:30

− Mrežeičvorovi(dostupnostinfrastruktureodređenekvalitete,npr.fizičkameđupovezanostiinteroperabilnost,integracijarazličitihuslugaprijevoznihusluga-integriranivozniredovi,prosječnovrijemečekanjaisl.).

− Intermodalneusluge(integriranekarteitarife,rukovanjeprtljagom,pružanjeinformacijaprijeitijekomputovanja).

− Promicanjeintermodalnosti(naindividualnojrazini,razinimjestaiopćojjavnojrazini).

26 TCRPReport165:Transitcapacityandqualityofservicemanual,3rded.,TransportationResearchBoardof

the National Academies, Washington, DC, USA, 2013. Dostupno na:http://www.trb.org/main/blurbs/169437.aspx,20.4.2014.,pp.9-4do9-5

27 http://tripplanning.translink.ca/hiwire?.a=iScheduleLookupSearch&LineName=998&LineAbbr=998, 21.04.2014.

28 Stupalo,V.:Metode vrednovanja kapaciteta i kvaliteteuslugeu trajektnoj luci, Fakultet prometnih znanostiSveučilištauZagrebu,Zagreb,2015.,pp.9-10.

29 UREDBA(EU)br.1177/2010EUROPSKOGPARLAMENTAIVIJEĆAod24.studenoga2010.opravimaputnikakadaputujumorem iliunutarnjimplovnimputovima io izmjeniUredbe (EZ)br.2006/2004.Dostupnona:http://www.agencija-zolpp.hr/Pravnikutak/UredbaEU11772010/tabid/3839/Default.aspx,13.7.2016.,st.5

30 Report1AnalysisoftheKeyIssuesforPassengerIntermodality:TowardsPassengerIntermodalityintheEU,DGTREN,Dortmund,2004.



OptimizacijaintermodalnogprijevozaiintegracijatržištapostavljenesukaojedniodciljevaBijeleknjigeiz2011.,31promicanjekolektivnogprijevozaimultimodalnogputovanjakaojednostavneipouzdane alternative privatnomprijevozu kroz osiguranje jednakih uvjeta pristupa za putnike,osiguranje kvalitete usluga na osnovnoj razini, te kroz bolje planiranje mobilnosti. boljeosiguravanje prava putnika u svim prijevoznim sredstvima i pristup infrastrukturama Novimpravilimaopravimaputnika, jedanodciljevaBijeleknjige2001.,32definiran jeskup„osnovnih”pravakoja suzajedničkasvimprijevoznimsredstvimaazalažesezanediskriminaciju,posebnuzaštitaputnika sa smanjenompokretljivošću, informiranjeputnika,nacionalnanadzorna tijela isustavizaobradupritužbi.Parlamentsetakođerzalažezapoboljšanjepostojećihprava,posebnou vezi s nepoštenim uvjetima u prijevozničkim ugovorima ili kako bi bolje jamčio pristupprijevozneinfrastruktureputnicimasasmanjenompokretljivošćutezauvođenjenovihpravakaošto suminimalni standardi kvalitete ili pravila za učinkovitu zaštitu putnika umultimodalnomprijevozu. Ta posljednja točka podrazumijeva da države članice neće koristiti mogućnostodstupanjaodprimjenepropisaoželjezničkomilicestovnomprijevozu.33,34

Učinkovita integracija sustava pomorskog prijevoza putnika i sustava kopnenog i zračnogprijevoza putnika zahtijeva dobremeđusobne povezanosti omogućene integriranimmrežama iuslugamakojesuatraktivnezapotencijalnekorisnike.

Učinkovitostintegralnogprijevozaobilježavajusljedećipokazatelji:

− većaiskoristivostpostojećeprometneinfrastrukture,− smanjenjezagušenja,− poboljšanjeučinkovitostiaktivnosti,proceduraiprocesazaštiteokoliša,− poboljšanjeukupnekvaliteteprijevozneusluge,čimesepovećavapokretljivosti

utječenaizborputnika.

Analiza postojećeg stanja razvijenosti integralnog transporta u lukama obuhvaća istraživanjemodržive multimodalna mobilnosti podrazumijevajući multimodalnu mobilnost kao sinonim zatransportprikojemsekoristerazličitaprijevoznasredstvauodređenomvremenskomrazdoblju.

ProvedenajeterenskaSWOTanalizakojajetemeljprepoznavanjapotrebaprovedbeaktivnostiuovom području. Identifikacija elemenata integralnog transporta prema potrebama korisnikalučkog sustava obuhvatila je funkcionalna svojstva kvalitete integralnog transporta s posebnimnaglaskomnakvalitetuusluge.

Prepoznatesnagesusljedeće:

− kontinuitetpovećanjaobujmaprometaputnika,− očekivanipozitivnitrendoviporastaobujmaprometaputnika,− povećanjeindustrijeprijevozaputnika,

31 COM144.2011.WhitePaper.Roadmap to a SingleEuropeanTransportArea–Towards a competitive and

resourceeffi-cienttransportsystem.Brussels:EuropeanCommission32 COM370.2001.WhitePaper.Europeantransportpolicyfor2010:timetodecide.Brussels:Commissionofthe

EuropeanCommunities33 http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.6.2.html,13.7.2016.34 COM 898 (2011) A European vision for Passengers: Communication on Passenger Rights in all transport

modes.RelevantEURegulationsinwaterbornetransport:1.Regulation(EU)No1177/2010oftheEuropeanParliamentandoftheCouncilof24November2010concerningtherightsofpassengerswhentravellingbyseaandinlandwaterwayandamendingRegulation(EC)No2006/2004,and2.Regulation(EC)No392/2009oftheEuropeanParliamentandoftheCouncilof23April2009ontheliabilityofcarriersofpassengersbyseaintheeventofaccidents.



− visokakvalitetaprometneinfrastrukture-visokakvalitetausmislutehničkihobjekataiturističkeponude,

− razvijenostmrežecestovnih,željezničkih,autobusnihizračnihveza,− aktivnostiulaganja,− relativnovisokarazinakorištenjajavnogprometauglavnimlučkimgradovima− dostupnostprogramaifondovaEUzarazvojputničkogprometa(prekogranični

programisuradnje,raspoloživiEUprogramikaoštosuprimjericeOPkonkurentnostikohezija2014-2020,FP7,CIP,Horizonisl.),

− uvećinilukapostojeidruginačiniprijevozadostupniputnicima,tj.najamvozila,najambicikla,najambrodica,taxiusluge,itd.),

− marinekojesudostupneublizinivelikihlukaibudućidasevećinalukanalaziunutariliuneposrednojblizinisredištagrada,

− postojinizrazličitihuslugadostupnihputnicimazavrijemečekanjanaukrcaj,kaoizaputnikekojiposjećujugrad(hoteli,restorani,barovi,trgovačkicentri,banke,putničkeagencije,turističkiinformacijskicentar,internetsadržajiisl.).

Prepoznateslabostisusljedeće:

− manjakupotpunostidostupneprometneinfrastrukturedrugihprometnihgranaiusluga,

− vanjskitroškoviintegralnogprijevozanisudovoljnoanaliziraniiuključeni/integriraniupolitikamacijenatransportairazvojaprijevoza,

− informacijskisustavizdavanjakaratanijerazvijen,nitiintegriranujadranskojregiji,− integracijskiturističkiaranžmanitemeljeninaputničkojvišemodalnojmobilnostibez

korištenjaautomobilanisuuvedeni,nitisudostupninajadranskompodručju,− većinalukanenudiintegriraniprijevoz,takodaputnicimorajučekatiureduikupiti

ulaznicusvakiputkadapromijenenačinprijevozailiprijevoznika,avozniredovirazličitihprometnihgranajošuvijeknisusinkronizirani,

− nedovoljnaupotrebaITtehnologijainepostojanjeposebnihslužbizaosobesinvaliditetom.

Prepoznateprilikesusljedeće:

− kontinuiranopovećanjepotražnjeuposljednjih10godinauobalnomlinijskompomorskomprijevozunaJadranu,

− potrebnojerazvitiintegriranijavniprijevoziizdavanjekarata(multimodalnaputničkakarta),

− optimalizacijadjelatnostiželjezniceirazvojacestatedaljnjeusklađivanjesprostornimplanovimainedostatnostulaganjauzemljištaprometneinfrastruktureiturističkeponudedodanevrijednosti(biciklističkestazeisl.).

Prepoznateprijetnjesusljedeće:

− nedovoljnokapitalai/iliprihoda,− smanjenjebrojaturista(putnika),kaorezultatrecesijeiglobalneekonomskekrize,− depopulacijastanovništvanaotocima-tojeizuzetnovažnokakobiseosigurale

odgovarajućeprometnevezeizmeđuotokaikopnanedostatnoosiguranjekvaliteteusluge(vrijeme,pouzdanost,dostupnost,fleksibilnost,sigurnost,zaštićenost,uslugeucjeliniiučestalost).



3.1.2 Ocjenapostojećegstanjarazvijenostiintegralnogprijevoza

Za učinkovitu procjenu postojećeg stanja razvijenosti integralnog prijevoza provedeno jeterenskoistraživanjeiprovedenajeobradapodatakadobivenihizpopunjenihupitnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da preko 95 posto luka ima vezu sa linijskim autobusnimprijevozom,upreko75postolukajedostupnataxislužba.Uneznatnombrojulukadostupnasusredstva javnog gradskog prijevoza, budući da ti gradovi (ovo se odnosi na luke koje supozicionirane u naseljenim gradovima ili općinama) nemaju organiziran i uveden javni gradskiprijevoz.Upreko75posto lukadostupna jeusluganajmavozila i najmabicikla.Kao što je većprijerečeno,analiziranesulukesaro-roputničkimlinijama,itokaoodredišnelukeilitranzitneluke.Odredišnimasesmatrajulukekojesenalazeugraduiliopćini,doksetranzitnimasmatrajulukekojesenenalazeugraduiliunaselju(primjericeMerag).

Prema podacima dobivenim terenskim istraživanjem zaključuje se da je stupanj razvijenostiintegralnogprijevozaulukamasaro-roputničkimlinijamanarazinikojatrenutačnozadovoljavaminimalne zahtjeve domaćeg stanovništva i turista. Nadalje, povezanost sa javnim gradskimprometom, mogućnost najma automobila, bicikla, motora i brodova je zadovoljavajuća prematrenutnimzahtjevima iželjamadomaćegstanovništva i turista.Posebnoseuočavanepostojanjeintegriranogsustavaupravljanjainformacijamaodrugimoblicimaprijevoza.Pritomeseposebnonaglašava potreba turista koji provode godišnji odmoru više dinamičnom ritmunego što je tobiloprije10-akivišegodina,mijenjajućiinekolikoturističkihodredištatijekomsvogboravkauRepublici Hrvatskoj. Terenskim istraživanjem i anketiranjem domaćeg stanovništva i turista ulukamazaključujesedajeprisutnozadovoljstvosamogućnostipromjenemodalitetaprijevozaulukama, posebno povezanost sa autobusnim prijevozom, taxijem, te dostupnost usluga najmaautomobila,broda,motora,bicikla.

Zaučinkovituprocjenupostojećegstanjarazvijenostiintegralnogprijevozaprovedenajeobradapodataka dobivenih popunjenim upitnicima. Pri tome je samo 15 luka sa redovitim ro-roputničkim linijskim servisom popunilo ankete, pri čemu sve od njih nisu odgovorile na svapitanja. Temeljem obrađenih podataka iz popunjenih upitnika, popunjenih od strane lučkihuprava, zaključuje se da lukama sa ro-ro putničkim linijama razvijenost integralnog prijevoza ipovezanostsadrugimoblicimatransportanisuprioritetnapodručjanitisesmatrajupresudnimaza daljnji razvoj i povećanje obujmaprometa.U skladu s time lukene smatrajuda će u bliskojbudućnostiuvoditidodatneuslugeulukama,posebnouslugezaosobesainvaliditetom,osobesadjecom i starije osobe. To se prvenstveno odnosi na dodatne usluge koje bi olakšale pristup idostupnost.



3.2 Analizabudućegrazvojaintegralnogputničkogprijevozaidimenzioniranjepotrebarazvojaintegralnogprijevoza

3.2.1 Metodološkipristup

Sljedeći pokazatelji kvalitete - kriteriji definiraju se i valoriziraju što je važno za donositeljeodlukaiputnike:

− karakteristikepotražnjeputnika(intenzitet)tijekomgodineipremaopterećenjuuvršnomdanu;

− učestalostusluga(fleksibilnostputnikauorganizacijiputovanjaulukamakojeimajurazvijenintegralniprijevoziliimajuplanoverazvojaintegralnogprijevoza);

− kapacitetluke;− dostupnost(povezanostsadrugimgranamaprijevoza)mogućnostuvođenjausluges

dodanomvrijednošću(pristupačnostosobamasposebnimpotrebama,dostupnostsanitarnihčvorovima,restoranimaisl.).

Metodološkiokvirzaanalizubudućegrazvojaintegralnogputničkogprijevozaidimenzioniranjepotreba razvoja integralnog prijevoza obuhvaća metodološke smjernice koje lukama trebajuposlužiti kao alat prilikom planiranja razvoja. Razvoj integralnog putničkog prijevoza trebarazmatrati kao složenu razvojnu aktivnost i prioritetno područje lokalne odnosno županijskeuprave izrazlogašto lukesameuokvirusvojihnadležnosti, razvojnihmogućnosti i financijskihsredstava ne mogu poticati razvoj takvoj koncepta niti višemodalitetnog prijevoza.Prvi korak razmatranja mogućnosti razvoja integralnog putničkog prijevoza mora biti analizapostojećeg i očekivanog prognoziranog obujma prometa. Ovo je detaljno napravljeno u ovomNacionalnomplanu i kao takvomožebiti korištenozadaljnje analize.Autori smatrajuda trebaodreditikategorijelukapremaobujmuprometa,nanačindaprvukategorijuimajulukesapreko250.000 putnika godišnje a drugu kategorije luke sa manje od 250.000 prevezenih putnikagodišnje. Kategorizacija se treba temeljiti na broju putnika po lukama kao mjeri prometnepotražnjeluka,anenabrojuprevezenihputnikapolinijama.

Drugikorakrazmatranjamogućnostirazvojaintegralnogputničkogprijevozajeanalizaprometauvršnomdanuodnosnovršnomsatu.

Treći korak razmatranja mogućnosti razvoja integralnog putničkog prijevoza je analizaprostornihmogućnostiproširenjaiizgradnjedodatnelučkesuprastrukturenalučkompodručju.

3.2.2 Definiranjeivrednovanjepokazateljakvalitetemogućnostirazvojaintegralnogputničkogprijevozaikriterijazadimenzioniranjepotrebarazvojaintegralnogprijevoza

Vrlo važan pokazatelj kvalitete mogućnosti razvoja integralnog sata je mjerodavan vršni satodnosno mjerodavan vršni dan izračuna temeljem obujma prometa i putnika tijekom cijelegodine. Izračun ovog pokazatelja daje mogućnost procjene kapaciteta dodatnih integriranihuslugainjihovodimenzioniranje.

Mjerodavno vršno opterećenje označava prometnu potražnju za koju će se planirati/analiziratiprometniobjekt.Upraksisekoristerazličitemetodeodređivanjavremenskograzdobljatijekomkojeg se javlja mjerodavno vršno opterećenje. Odabir metode ovisi o svrsi



planiranja/prognoziranja, kao i o pristupačnosti, potrebnom vremenu, naporu i troškuprikupljanjaiobradepodataka.

Metode određivanja mjerodavnog vršnog opterećenja, analizom dostupne literature,identificirane su u priručnicima za planiranje objekata u zračnom i cestovnom prometu. Svrhaovih metoda je definirati količinu prometa tijekom kraćeg vremenskog razdoblja, na primjertijekomjednogsata,natemeljugodišnjihpodatakaoprometukojisunajčešćejedinodostupni.

Duljinavremenskograzdobljaanalizeovisiosvrsipromatranjaivrstipromatranogobjektateoprosudbi prometnog planera. Kod detaljnijih planova izgradnje lučke infrastrukture isuprastrukture poželjnija je upotreba satnih i dnevnih vrijednosti nego godišnjih vrijednosti,budućida sekapacitet svakogpojedinogprostoraodređuje s obziromnabroj korisnikakoji ćeistovremenobitinatomodređenomprostoru.

Na temelju podataka o prometu te pregledom literature identificirane su metode izračunamjerodavnog vršnog dana i mjerodavnog vršnog sata prometnog objekta. Umjesto nazivamjerodavni vršnidan,udaljnjem tekstu:MVD,u literaturi se joškoristi i nazivprojektnidan,35dok se umjesto naziva mjerodavni vršni sat, u daljnjem tekstu: MVS, koriste sljedeći nazivi:36tipični vršni sat, projektni sat, projektni vršni sat, vršni sat, projektno vremensko razdoblje,mjerodavnivršnisatislično.KodvećineplaniranjasvrhaodređivanjaMVD-aiMVS-ajeista,atojeprikazivanjereprezentativnogperiodakojiobilježavamogućnostlukedaosiguraodgovarajućikapacitetvećidiogodineizbjegavajućiizgradnjuinfrastruktureisuprastrukturezanajprometnijiperiodunutargodine.37

Ukoliko se pretpostavlja da se MVS javlja tijekom MVD-a, vrijednost MVS-a izračunava seanalizom MVD-a. Vršno satno razdoblje MVD-a ne smije biti najprometnije satno razdoblje ugodini te se uobičajeno usvaja vrijednostMVS-a koja je 20%manja od najprometnijeg satnograzdoblja u godini. Prema dokumentu ACRPWOD 1438 kod izrade nacionalnog plana u većiniprognozapretpostavljasedaseMVSjavljatijekomMVD-a.

AnalizomdosadašnjihrazvojnihplanovapreporučajesljedećihsedammetodaizračunaMVD-a:

− prosječandanvršnogmjeseca− prosječanradnidanvršnogmjeseca− prosječandantijekomdvavršnamjeseca− drugivršnidantijekomprosječnogtjednauvršnommjesecu− prosječandanugodini− sedmiilipetnaestivršnidanugodini− metoda90%ili95%vršnogdnevnogopterećenjuugodini.

35 1) ACRP Report 82: op. cit.; 2) ACRP Web-Only Document 14: Guidelines for preparing peak period and

operationalprofiles,AirportCooperativeResearchProgram,TransportationResearchBoardof theNationalAcademies,2012.

36 Neki od engleskih naziva u literaturi: design peak hour, typical peak hour, design hour, peak hour [cf. 1)Ashford,N.J.,Stanton,H.P.,Moore,C.A.,Coutu,P.,Beasley,J.R.:Airportoperations,3rded.,McGrawHill,SAD,2012.;2)DeNeufville,R.,Odoni,A.R.:op.cit.;3)ACRPReport82:op.cit.;4)ACRPWeb-OnlyDocument14:op.cit.]

37 Cf.1)ACRPReport82:op.cit.,p.E-4;2)ACRPWeb-OnlyDocument14:op.cit.,p.238 ACRPWeb-OnlyDocument14:op.cit.,p.12



Ove metode pretpostavljaju da se MVS javlja unutar MVD-a te kao MVS identificirajunajprometnijisatunutardobivenogMVD-a.Međutim,uvjet jeda identificiranisatnijeapsolutnisatugodini.

Najprometniji sat unutar pojedinog danamože imati vrijednost od 6,25% (teoretski apsolutninajniži) do čak 12 - 20% ukupnog dnevnog prometa. Vrijednost teoretski apsolutnog najnižegsata od 6,25%pretpostavlja ujednačenudistribuciju operacija domaćegprometa tijekom16h,štoseupraksiskoronikadanedogađa.Upraksiuvijekdolazidovršnihrazdobljailisobziromnavarijacije u prometu prijevoznih sredstava koje nude uslugu prijevoza ili, još vjerojatnije, sobziromnavarijacijeuprometuputnikačijesevrijednostiobičnopovećavajutijekom„udarnih“sati, čak iu slučajevimakadau timsatimanedolazidopovećanogbrojaprijevoznih sredstava,budući da u praksi tada često uslugu prijevoza nude prijevozna sredstva većeg kapaciteta.Smanjenje izraženosti prometa tijekom najprometnijeg sata uobičajeno se javlja prilikomrasprostiranjavršnihrazdobljaduždana,npr.pripovećanjubrojaprijevoznihsredstavatijekomdana.

Posebna pozornost pri definiranju kriterija za dimenzioniranje potreba razvoja integralnogprijevoza jest analiza iprocjenapotrebadomaćeg stanovništva ipotreba turistapo županijamakojajeprovedenauokviruanalizeobujmaprometaputnikaitereteulukama.

Izračunmjerodavnog vršnog dana i mjerodavnog vršnog sata izuzetno je važan pri planiranjudodatnihlučkihusluganamijenjenihputnicimasadjecom,invalidima,starijimosobamaidrugimskupinama. Upravo razvoj integriranog prijevozamora obuhvatiti sve parametre iskorištenostilučke infrastrukture i suprastrukture i buduće dimenzioniranje treba biti u skladu saprojekcijamaprometaipotražnjomzalučkimuslugama.

3.2.3 Prijedlozibudućegrazvojaintegralnogprijevozamultimodalnihservisapožupanijama

Budućirazvojaintegralnogprijevozaimultimodalnihservisapožupanijama,premazaključcimaanalizepopunjenihanketaiterenskogistraživanja,nijeprepoznatodstranelukakaoprioritetnopodručje razvoja i kao takav najvjerojatnije neće biti ostvaren u dugoročnom razdoblju odbudućihpetgodina.No,trendoviporastabrojaturistaiprognozirane/očekivanekoličineprometaputnikaivozilaćeiniciratiulaganjaupodručjerazvojaintegralnogprijevoza.Posebnuvažnostpritome luke trebaju prepoznati u potrebama modernizacije i usklađivanjem sa svjetskimtrendovima, koji u stvarnosti nisu potrebni radi povećanja količine prometa u ro-ro putničkimlukama, ali su potrebne radi usklađenog, integriranog razvoja prometnog sustava u cjelini,turističkogsektora ikonačnogospodarstvaRepublikeHrvatske.Ulaganjemurazvoj integralnogprijevozaiuspostavumultimodalnihservisaputniciupomorskomprometućedobitimogućnostkorištenja kvalitetnije lučke usluge i njihova razina zadovoljstva sa pruženom uslugom će bitiveća. Razvidno je da u uvjetima sadašnjemposlovanja lukene smatraju prioritetomulaganje uovaj sektor jer su prisutna prioritetnija područja razvoja (infrastrukturni i suprastrukturniproblemi). U uvjetima poslovanja u liberaliziranom tržištu usluga javnog putničkog prometajedanodvažnihkriterijadaljnjeg razvojapojedinih lukaćezasigurnobitimogućnostuspostaveintegriranog putničkog prometa imultimodalnih putničkih servisa. Time će pojedine luke, kojeveć budu promišljale o mogućnostima integriranosti pomorskog prijevoza sa autobusnimprijevozom, hidroavionskim prijevozom i drugim shuttle prijevozima, imati veliku prednost iatraktivnostuodnosunadrugeluke,zauspostavunovihlinijaipovezivanjeslukamanadrugimotocimainakopnu.



Uvažavajući prisutnost nezainteresiranosti luka za razvoj integralnog prijevoza, a s namjerompraćenja europskih trendova razvoja integralnog prijevoza, posebno s aspekta potencijalapomorski luka koje ima RH, prijedlog očekivanih pokazatelja planiranog razvoja integriranogputničkogprometaulukama:

− većaiskoristivostpostojećelučkeinfrastruktureiizgradnjedodatnesuprastrukture(čekaonice,natkriveniprostorizačekanje,sanitarničvorovi…);

− povećanjebrojaputnikaulukama;− poboljšanjeučinkovitostiaktivnosti,proceduraiprocesazaštiteokolišaulukama;− poboljšanjeukupnekvaliteteprijevozneusluge,čimesepovećavamobilnostiutječe

naputnikovodabirodredišta;− povećanjebrojaturistakojisvojodmorprovodenanekolikoturističkihdestinacija,pri

tomeboravećiujednojdestinacijisamonekolikodana;− uspostavareorganiziranihlinijskihservisakojimeđusobnospajajuotokekojinisu

izravnospojeni,ovajpotrebajeposebnoizraženanaSjevernomiJužnomJadranu;− priizgradnjinovihlučkihobjekatanamijenjenihturistimaposebnotrebarazmatrati

mogućnostikorištenjazelenihtehnologija,radiočuvanjaokoliša,praćenjaeuropskihisvjetskihtrendovarazvojalukaibudućihmogućnostiapliciranjanaenergetskeeuropskeprogrameizkojimsemožefinanciratiizgradnjaiopremanjelučkesuprastrukture

− posebnotrebauspostavitisustavsufinanciranjauspostaveintegriranogputničkogprijevozaodstranelokalneuprave,nanačindasedefinirajumodelisufinanciranjaautobusnihlinijadužotokapovezujućisva(kolikojetomoguće)naseljenamjestanaotocimasaotočkomlukomkojapovezujeotoksakopnom.Ovojeposebnovažnojerlukenemajunadležnostnitimogućnostovakvogpoticajaioviseodrugimprijevoznicimauprometnomsustavu.

Zaključno,valjaistaknutisljedeće:

50) Prepoznate prednosti i prilike koje razvoj integralnog prijevoza pruža u lukama nisuiskorištene nisu razmatrane u budućim planovima razvoja, što predstavlja neiskorištenpotencijalbudućekonkurentnostipojedinihlukailučkogsustavaucjelini.

51) Prema podacima dobivenim terenskim istraživanjem zaključuje se da je stupanjrazvijenosti integralnog prijevoza u lukama sa ro-ro putničkim linijama na razini kojatrenutačno zadovoljava minimalne zahtjeve domaćeg stanovništva i turista. Nadalje,povezanostsajavnimgradskimprometom,mogućnostnajmaautomobila,bicikla,motoraibrodovajezadovoljavajućaprematrenutnimzahtjevimaiželjamadomaćegstanovništvaiturista.Posebnoseuočavanepostojanjeintegriranogsustavaupravljanjainformacijamaodrugimoblicimaprijevoza.

52) Preporuka je uspostava reorganiziranih linijskih servisa koji međusobno spajaju otokekoji nisu izravno spojeni, ovaj potreba je posebno izražena na Sjevernom i JužnomJadranu.

53) Preporuka je uspostava sustava sufinanciranja uspostave integriranog putničkogprijevoza od strane lokalne uprave, na način da se definiraju modeli sufinanciranjaautobusnih linija duž otoka povezujući sva (koliko je to moguće) naseljena mjesta naotocimasaotočkomlukomkojapovezujeotoksakopnom.



4. Upravljanjelukamažupanijskogilokalnogznačaja-administrativnimodel

4.1 AnalizaupravljanjažupanijskimlučkimupravamauRepubliciHrvatskoj

Uovomedijeluprikazanisusumarnirezultati i temeljnizaključci financijskeanalizeposlovanjažupanijskihlučkihuprava.Cjelovitaanalizapožupanijamajeprilogovogplana.

Zaanalizusuuzetipodacizaprimljeniodžupanijskihlučkihupravačimejeuvjetovanaitočnostprikazanih rezultata. Analiza je provedena na način da se zasebno prikazalo upravljanjepojedinom lučkom upravom, pri čemu su uzeti u obzir i nefinancijski uvjeti pod kojima oneposluju(brojlukailučica,površinalučkogpodručjaidr.),auskladusaraspoloživimidobivenimpodacima od nadležnih lučkih uprava. Stoga se pored analize koja obrađuje poslovanje svihžupanijskih lučkihuprava, izradila i separatnaanaliza za svaku lučkuupravu.Odvojeneanalizeomogućilesuuviduposlovanjepojedinihlučkihuprava.

Provedenajeanalizaobuhvatila:

− strukturnuanalizuprihoda,− strukturnuanalizurashoda,− analizuostvarenjaprihodaodpružanjauslugaiprodajerobe,teostalihprihodovnih

kategorija,− analizurashodaposlovanja,− analizuimovine,− analizuzaposlenostiianalizaljudskihpotencijala,− analizuproduktivnostiradaisredstava,− analizuproduktivnostiimovineiprostora,− analizuinvesticijskeaktivnosti,− analizuaktivnostikoncesioniranja,− analizusustavaupravljanja.

Za metodološko pojašnjenje bitno je navesti da su u cilju dobivanja usporedivih veličina irazmatranjapromatranifinancijskiinefinancijskipodaci,tedasufinancijskipodaciagregirani.

Takosuizvoriukupnihprihodapromatranikaovlastitiiliproračunski,aunutarvlastitihprohodaposebnosuanaliziraniprihodiodpružanjausluga,kaoiostalisastavnidijeloviukupnihprihodaiz vlastitih izvora. Posebno su analizirani i prihodi po osnovi komunalnih, odnosno nautičkihvezova.

Narashodovnojsustranianaliziraniukupnirashodi injihovastrukturananačindaseposebnoanaliziraloamortizaciju,zatimtroškovetekućegiinvesticijskogodržavanja,troškovezaposlenih,te troškove upravljačkih usluga (rashodi za usluge promidžbe i informiranja, rashodi zaintelektualneusluge,računalneuslugeteostaleusluge-grafičke,objavljivanje,zaštita imovine isl.).Rashodikojinisusadržaniuprethodnonavedenečetiriglavnerashodovneskupineagregirani



suskupnoupetuopćutroškovnukategoriju–ostali troškovi.Unastavkususumarnoprikazaniglavnizaključciprovedeneanalize.

Usvrhu izradeovogplanaobuhvaćeno jevišegodišnje razdoblje,uključivšiuanalizu i rezultateprethodnih istraživanja. Na prethodna je istraživanja, a u cilju dobivanja najsvježijih podataka,konzultantnadodaoianalitičkoistraživanjeposlovanjaiupravljanjažupanijskihlučkihupravauposljednjedvijegodine.

Komparativnaanalizaupravljanjažupanijskimlučkimupravamateanalizanjihovaposlovanjaodosnutkadodanasizrađenajenaosnovislužbenih,obrađenihirelevantnihpodataka,pokazateljakojisenalazeudokumentimaiizvješćimapredmetnihlučkihupravaterelevantnihžupanijskihidržavnih tijela. Posebna je pozornost u analizi upravljanja posvećena zadnjim dvjemafinancijskim godinama na temelju dobivenih podataka o poslovanju predmetnih županijskihlučkihupravatenatemeljunjihovihfinancijskihidrugihpratećihizvješćaoposlovanju.

Prethodnodobiveni analitički i sintetičkipodaci agregirani supoodgovarajućim skupinama i unastavkusutabličnoiskazanikakobisestekaoboljiuvid.

Lučke

uprave

Pokazatelj

Istarskažupanija

Primorsko-goranskažupanija


Zadarskažupanija

Šibensko-kninskažupanije

Splitsko-dalmatinska

županija

Dubrovačko-

neretvanskažupanija

Brojlučkihuprava 5 8 2 1 1 1 4

Brojluka

- županijskogznačenja

- lokalnogznačenja

8

48

27

76

7

13

8

103

2

23

6

48

7

76

Površina obalnog imorskogpodručja(um2)

- kopnenapovršina- morskapovršina

- ukupno

92.213

1.932.872

2.026.706

712.386

1.972.885

2.685.271

47.000

426.900

473.900

42.476

487.273

529.749

65.017

204.640

269.657

29.652

340.776

370.428

60.002

878.936

938.938

Dužinaobalnelinije

(um)7.746 14.588 2.217 2.529 3.159 2.617 4.674



Brojvezova

- komunalni

- nautički- ukupno

1385

461

1846

3985

881

4654

670(komun.)

723

74

797

277

75

352

829

249

1.078

1.014

87

1.101

Prihodi lučkih uprava utis.kuna(2015.)

- ukupni- vlastiti- izproračuna*

54.524

53.927

597

69.986

63.179

6.807

10.270

10.120

150

30.860

20.796

10.064

21.038

17.925

3.113

41.319

35.280

6.039

26.847

25.245

1.602

Rashodi lučkih uprava utis.kuna(2015.)

- ukupni- amortizacija- održavanje- upravljačkeusluge- zaposleni- ostalo

22.182

3.332

2.553

1.296

7.610

7.392

29.622

9.622

4.417

2.381

6.824

6.378

3.642

237

558

286

1.065

1.495

17.562

637

14.731

275

1.289

629

15.254

526

5.278

5.082

1.787

2.582

33.835

15.612

1.104

10.691

4.288

2.139

17.608

494

5.219

675

5.414

5.805

Strukturaprihoda

- vlastiti- izproračuna

98,9%

1,1%

90,3%

9,7%

98,5%

1,5%

67,4%

32,6%

85,2%

14,8%

85,4%

14,6%

94,0%

6,0%

Strukturarashoda

- amortizacija- održavanje- upravljačkeusluge- zaposleni- ostalo

15,0%

11,5%

5,8%

34,3%

33,3%

32,5%

14,9%

8,0%

23,0%

21,5%

6,5%

15,3%

7,9%

29,2%

41,0%

3,6%

83,9%

1,6%

7,3%

3,6%

3,5%

34,6%

33,3%

11,7%

16,9%

46,1%

3,3%

31,6%

12,7%

6,3%

2,8%

29,6%

3,8%

30,8%

33,0%

Strukturazaposlenih**

- VŠS,VSSiviše- KV,SSS- NKV,OSS

23,3%

71,7%

5,0%

16,8%

83,2%

0,0%

40,0%

60,0%

0,0%

19,0%

81,0%

0,0%

50,0%

50,0%

0,0%

61,9%

38,1%

0,0%

56,7%

43,3%

0,0%

*Prihodiizproračunažupanijskihlučkihupravasastojesepretežitoodprihodaoddonacijaizjavnihproračuna(RepublikeHrvatske, županije (osnivača), te jedinica lokalne samouprave), a podaci o veličini ostvarenih prihoda u razmatranomrazdoblju su preuzeti iz financijskih izvještaja dostavljenih od strane županijskih lučkih uprava za potrebe izrade ovogplana,tebi,sukladnoračunovodstvenimpropisimaistandardima,udijelukojiseodnosinanefinancijskuimovinutrebalisadržavati onaj dio donacija koji je razmjeran realnim troškovimauporabenefinancijske imovine (kapitalnih investicija)financiranedonacijama.**Obrađeni iprikazanipodaciozaposlenimaprikupljeni supremadostavljenimpodacimažupanijskih lučkihuprava,a sobziromda dostavljeni podaci nisu uvijek bili cjeloviti, te budući da neke lučke uprave nisu dostavile potrebne podatke,prikazanisupodacimoralijednimdijelombitiaproksimirani.Napomena: Obrađeni i prikazani financijski podaci u ovoj tablici uzeti su iz financijskih izvještaja dostavljenih od stranežupanijskihlučkihupravazapotrebeizradeovogplana

Tablica16KomparativnaanalizaupravljanjažupanijskimlučkimupravamapožupanijamauRepubliciHrvatskoj



Usporedbom rezultata iz provedene analize, a što je sumarno prikazano u prethodnoj tablicitablice te izabranim grafikonima uviđa se da Splitsko-dalmatinska županija kao jedinica snajvećompovršinomobalnogimorskogpodručjaisjednomodnajdužihobalnihlinijaimasamojednulučkuupravukojaostvarujerelativnovelikeprihodeirashode.Utomsmisluprimjetnojeda Splitsko-dalmatinska županija primjenjuje svojevrsni centralizirani sustav upravljanjažupanijskim i lokalnim lukama posredstvom jedinstvene županijske lučke uprave. Na određeninačinvaljaposebicenaglasitičinjenicudaseutojžupanijiostalonacentraliziranomupravljanjusamojednomlučkomupravomunatočtomeštoseradiorelativnovelikojobalnojliniji.

Sdrugestranepak,županijespunomanjompovršinomobalnogimorskogpodručjatemanjomilipribližno jednakom dužinom obalne linije (Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjskažupanija) odlučile su se na osnivanje dviju ili više lučkih uprava radi upravljanja lučkimpodručjem.U Istarskoj se županijiprimjenjujedecentralizirani sustavupravljanja županijskim ilokalnim lukamakroz5 županijskih lučkihuprava, auPrimorsko-goranskojkroz8 županijskihlučkihuprava.

Uz Splitsko-dalmatinsku županiju, većim prihodima županijskih luka izdvajaju se županijePrimorsko-goranska i Istarska.Primorsko-goranskažupanijaostvarujenajvećeukupneprihode,aliinajvećevlastiteprihode.UukupnimprihodimaPrimorsko-goranskežupanijerelativnovelikiudio otpada na vlastite prihode, što na određeni način ukazuje na poslovanje koje ima izraženstupanjneovisnostiuodnosunažupanijske idržavnepotpore. Ipak,pokriterijuveličineudjelavlastitih prihoda u ukupnim prihodima na prvom je mjestu Istarska županija, no tu značajnuuloguimajuprihodiLUPulakoje istaostvarujenatemeljuodlukeo"privremenomupravljanju"naddvjemalukamaposebnenamjene–nautičkomlukomBunarinaisportskomlukomBunarina.Zbog toga bi na određeni način prilikom razumijevanja tih rezultata poslovanja trebalo uzeti uobzir distorzivne učinke koje stvara takvo upravljanje, značajno povećavajući prihodovnemogućnostizatulučkuupravo,atimeznačajnoutječućinanerealnopovećanjeukupnihprihodaodpružanjauslugalučkihupravaagregiranonaraziničitavežupanije.

PotrebnojeukazatinaprihodeodpružanjauslugagdjejenaprvommjestuSplitsko-dalmatinskažupanija, kojaujednonemaevidentiranihprenesenih viškova iz prošlih godina. S druge strane,Primorsko-goranska županija je druga po redu po kriteriju ostvarene veličine prihoda odpružanja usluga, ali istovremeno u 2015. godini ima i najveću agregatnu veličinu prenesenihviškovaizprošlihgodina,doku2014.godinijeIstarskažupanijanaprvommjestupremaveličiniprenesenihviškovaizprošlihgodina.Ovedviježupanijeprednjačepotojprihodovnojveličini.



Slika71Ostvareniprihodižupanijskihlučkihupravapožupanijamapremaglavnimprihodovnim

grupamau2015.godini

Podaci iz analize ukazuju i da županije s vrlo velikim brojem vezova nemoraju nužno imati inajveće prihode u kategoriji prihoda od vlastitih djelatnosti budući da veliki broj vezovamožeotpadati na komunalne vezove za lokalno stanovništvokoje vezove čestoplaćapo simboličnimcijenama,odnosnocijenamabitnonižimaodonihtržišnih.

Analizastrukturerashodalučkihupravaukazujedažupanijesvećimbrojemlučkihupravaimajui veće izdatke za plaće i ostale usluge (knjigovodstvo, pravni savjeti, putovanja i slično), a štomože korelirati s brojem zaposlenih. Ti su troškovi bitno viši, kako u apsolutnom tako i urelativnomsmislu,kodžupanijakojeimajucentraliziranesustavupravljanja(Šibensko-kninskaiSplitsko-dalmatinska)uodnosunažupanijesadecentraliziranimsustavomupravljanja(Istarska,Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska), izuzev Zadarske županije kod koje su oni ustrukturi ukupnih rashoda bitnomanje zastupljeni na račun iznimno velikog udjela rashoda zauslugetekućegiinvesticijskogodržavanjakojidominiraustrukturirashodaovežupanijeinjenežupanijske lučke uprave. S druge pak strane troškovi rada kod županija sa decentraliziranimsustavom upravljanja (Istarska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska) su bitno veći uodnosu na županije sa centraliziranim sustavom upravljanja (Zadarska, Šibensko-kninska,Splitsko-dalmatinska).

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

30.000.000,00

35.000.000,00

40.000.000,00

Prihodiodposlovanja(pružanjausluga) Prihodiodimovine

Prihodioddonacijaizjavnihproračuna Ostaliprihodi

Prihodiodsučeljavanjatroškovaamortizacijeudjelauinvesticiji Prenesenivišakizprethodnegodine



Slika72Rashodiposlovanjažupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.godini

Sobziromnaprisutnuiizraženurazličitostufinancijskomposlovanjunadležnihlučkihupravatečinjenicuda lučkeuprave svojeposlovneknjige i evidencije jošuvijeknevodeupotpunostinametodološki istovjetan način, treba uzeti u obzir i određenu rezervu naspram dobivenihusporednih rezultata poslovanja i sustava upravljanja. Također važno je istaći evidentnu iznačajnu različitost po pitanju pristupa pojedine županije centralizaciji/decentralizaciji umodeliranjusustavaupravljanjažupanijskimilokalnimlukama.Svakako,bitnojeistaćidajebrojlučkihupravaupojedinojžupanijiponajprijeuvjetovanželjomregionalnei lokalneuprave,ali irealnimfinancijskimmogućnostima,auslučajevimakadasulokalnezajednicesuosnivači,onibitrebaliisnositiodređenetroškoveosnivanjaiposlovanjapredmetnihlučkihuprava.

Analizirajući sadržajnekategorijeunutarprihodaodposlovanja (obavljanjausluga)považnostise posebice ističu prihodi po osnovi komunalnih i nautičkih vezova, a posebice u ovisnosti oukupnom raspoloživomkapacitetu vezovau obje navedene kategorije.U2015. godini Splitsko-dalmatinskažupanijauvelikeprednjačipoveličiniprihodapoosnovinautičkihvezova,a izanjeslijedi Primorsko-goranska županija, te potom Istarska županija koja pak prednjači po veličineostvarenihprihodapoosnovikomunalnihvezova,dokjeiovdjePrimorsko-goranskažupanijanadrugommjestu,Dubrovačko-neretvanskanatrećem,aSplitsko-dalmatinskateknačetvrtom.

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

16.000.000,00

18.000.000,00

Rashodiamortizacije Uslugetekućegiinvesticijskogodržavanja Troškovizaposlenih Troškoviupravljačkihusluga Ostalitroškovi



Slika73Prihodiodnautičkihikomunalnihvezovažupanijskihlučkihupravapožupanijamau

2015.godini

Također, važno je promotriti jedinični prihod od komunalnih i nautičkih vezova. Prvenstvenovažno ja sagledati prihode od vezova (komunalni i nautički) pom2površinemorskogpodručjaluke, kao jednoj od objektivnih naturalnih mjera prostranosti lučkog akvatorija. Po tom jepokazateljuSplitsko-dalmatinskažupanijanaprvommjestu,anaštouvelikeutječečinjenicadakod nje od ukupnog prihoda po osnovi komunalnih i nautičkih vezova preko 97% otpada naprihodpoosnovinautičkihvezova, au toj sukategoriji vezova jedinične cijenevezavišestrukovećeuodnosunacijenekomunalnihvezova.Šibensko-kninskaježupanijanadrugommjestu,aizanjeslijediIstarska,tepotomiPrimorsko-goranskažupanija.

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

110,00

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

30.000.000,00

35.000.000,00

Prihodiodnautičkihvezova

Prihodiodkomunalnihvezova

Prihododvezova(komunalnihinautičkih)pom2površinemorskogpodručjaluke



Slika74Prihodovniirashodovniučincipovezužupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.

godini

Pored ostvarenja prihoda po površini morskog akvatorija luke važno je sagledati i ostvarenjeukupnihprihodaodvezova(komunalnihinautičkih)pojediničnomvezu.IsatogaspektamogućejeistaknutikakoprednjačiSplitsko-dalmatinskažupanija,izakojeslijediŠibensko-kninskatenatrećemmjestuIstarskažupanija,potomDubrovačko-neretvanska,Zadarska,Primorsko-goranskai Ličko-senjska županija. S druge pak strane, kod Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninskežupanijetroškovizaradnikepovezuitroškovizaupravljačkeuslugepovezuznačajnosuvišiuodnosunaprimjericePrimorsko-goranskužupanijukojaimavrlovelikbrojvezova.

Nastavnona analiziraneprihodovne i rashodovneučinkepovezovima,potrebno je analizirati iekonomsko-financijske učinke po zaposlenom. Tu je prvenstveno važno analizirati prihode odposlovanja (pružanja usluga), kao najvažniju prihodovnu kategoriju unutar ukupnih prihodalučkihuprava.Najvišurazinuostvarenihprihodaodposlovanja(pružanjausluga)u2015.godinibilježiSplitsko-dalmatinskažupanijaizakojeslijediŠibensko-kninskažupanija.Objeovežupanijespadaju u skupinu jedinica regionalne samouprave koje primjenjuju centralizirani sustavupravljanja. S druge pak strane Istarska i Primorsko-goranska županija primjenjujudecentralizirani sustav upravljanja te u ostvarenju veličine prihoda od poslovanja (pružanjausluga) po zaposlenom značajno zaostaju za prethodno navedenim dvjema županijama kojeprimjenjujucentraliziranisustav.

0,00

5.000,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

25.000,00

30.000,00

35.000,00

Prihododvezova(komunalnihinautičkih)povezu Troškovizaradnikepovezu

Troškoviupravljačkihuslugapovezu Troškovitekućegiinvesticijskogodržavanjapovezu



Slika75Prihodovniirashodovniučincipozaposlenomžupanijskihlučkihupravapožupanijamau

2015.godini

Ipak, za donošenje cjelovitih i konzistentnih zaključaka važno je sagledati i rashodovnu stranu.Naime, unatoč tome što županije koje primjenjuju centralizirani sustav upravljanja pozitivnoodskaču po visini ostvarenih prihoda od pružanja usluga, istovremeno imaju višestruko većetroškove po zaposlenom (prvenstveno troškove za radnike po zaposlenom i troškoveupravljačkih usluga po zaposlenom, kao i troškove tekućeg i investicijskog održavanja pozaposlenom). Bitno je istaknuti kako županijske lučke uprave u županijama koje primjenjujucentralizirani sustav upravljanja lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnogznačaja u načelu zapošljavaju bitno manji broj osoba u odnosu na županijske lučke uprave užupanijama sa decentraliziranim sustavom upravljanja. S druge pak strane u centraliziranimsustavima koji imajumanje zaposlenih javlja se problem nedostatak radne snage za kvalitetnoupravljanježupanijskim i lokalnim lukama, tese lučkeupraveodlučujuzapribavljanjevanjskihusluga tzv. upravljanja i vođenje luka i vodenih putova, odnosno vanjskih usluga pružanjaispomoći pri provođenju reda u luci i naplate lučkih pristojbi, što na ugovorne subjekte –pružateljeusluga(pretežitokomunalnatrgovačkadruštva,aliidruge)dijelomprebacujetemeljneposlove lučke uprave. Stoga prihodovne i rashodovne učinke po zaposlenom, treba uzimati uobzir oprezno i s dozom rezerve imajući na umu činjenicu da je sustav upravljanja, a time ikoličinazaposleneradnesnage,uvelikerazličit,aposebicekadagovorimoousporedbižupanijakojeimajujednuilipakvišežupanijskihlučkihuprava.

Slijedom prethodno izvršene i prikazane analize moguće je na temelju dobivenih rezultatazaključitidaposlovanježupanijskihlučkihupravaimasljedećaobilježja:

Raznolikost subjekata koji gospodare lukama, njihovog društvenog i pravnog statusa teposebnonjihovihekonomskihinteresa.Kaosubjektikojinanekinačinupravljajuilisudjelujuu upravljanju lukama otvorenima za javni promet na području županija pojavljuju se gradovi,općine, trgovačka društva u javnom vlasništvu (gradska i općinska komunalna poduzeća) teprivatnatrgovačkadruštva.Razumljivojedasuinteresitihsubjekatavrlorazličiti,ponekadivrlo

0,00

200.000,00

400.000,00

600.000,00

800.000,00

1.000.000,00

1.200.000,00

1.400.000,00

1.600.000,00

1.800.000,00

Prihodiodposlovanjapozaposlenom Troškovizaradnikepozaposlenom

Troškoviupravljačkihuslugapozaposlenom Troškovitekućegiinvesticijskogodržavanjapozaposlenom



suprotstavljeni, pa se da zaključiti da veliki dio neujednačenosti u gospodarenju županijskimlukamaproizlaziizrazličitostitihinteresa.

Neujednačenost metoda i kriterija naplate lučkih pristojbi i drugih izvora prihodanamijenjenih održavanju i unapređenju infrastrukture i suprastrukture luke. Dok se unekimlukamaotvorenimazajavniprometuopćenenaplaćujunikakvepristojbe,udrugimasetočinipaušalno,autrećimaposvakompristajanjubroda ilipodužnommetrubroda,pričemuseiznospodužnommetruod lukedo lukebitno razlikuje.Upojedinim lukama lučke sepristojbenaplaćujupoukrcanomputniku,anekeodtihlukaimajudiferenciranecijenezabrodovestranezastave te za brodove hrvatske državne pripadnosti. Ro-ro putničke luke, u pravilu, lučkepristojbenaplaćujuodređenimiznosompoputnikuipovozilu,pričemuserazvrstavanjevozilaupojedinetarifnerazrede,kaoivisinepristojbitakođerrazlikujumeđupojedinimlukama.Subjektikoji gospodare tim lukama naplatu vrše od brodara koji iznos lučke pristojbe pridodaje cijeniprijevozainaplaćujejuodputnikaprigodomprodajeputnekarte.Ulukamakojedotičurazličitibrodovi koji ne posluju u linijskoj plovidbi, takav način naplate, naravno, nije moguć pa seupravljačkisubjektisnalazenarazličitenačine.

Rizikodnenamjenskogtrošenjasredstavanamaknutihupravljanjemlukamaotvorenimazajavnipromet.Sobziromdameđusubjektimakojisuuproteklomrazdobljuupravljalilukamaotvorenima za javni promet ima i takvih kojima održavanje pomorskog prometa nije primarniinteres,ačestoimnedostajesredstavazafinanciranjedrugih,zanjihvažnijihfunkcija,postojećinačin gospodarenja sadrži značajan rizik od nenamjenskog trošenja sredstava prikupljenih naosnovigospodarenjalukama.

Nedosljednost u povratu uloženih sredstava. Pojedine jedinice lokalne samouprave ulažusredstva u unapređenje luka otvorenih za javni promet, a da u toj luci uopće nisu organiziralinaplatulučkihpristojbikakobipovratilibaremdiouloženihsredstva(štoneznačidatisubjektinisuodređeniiznossredstavavratilineizravno–putemrazličitihposrednihkorisnihefekataštosuihimaliodpostojanjauređeneifunkcionalnelukenasvompodručju).

Nepostojanje sustavnog pristupa u određivanju prioriteta i usmjeravanju ulaganja upojedine luke. Financijska izvješća ukazuju na to da se kod pojedinih lučkih uprava javljanedostataksredstavazarazvitak,obnovuiodržavanjelučkepodgradnjeinadgradnje.Uglavnomjeriječjeolukamaodnosnolučkimupravamakojeostvarujumanjeprihodeodsamostalnogradaodnosno od naplate lučkih pristojbi kao najvažnije stavke u ukupnim prihodima luke. To jeponajprijeposljedicamanjegprometaštogatelukeimaju,upraviluznačajnomanjeguodnosunadruge luke kojoj one pripadaju, a koje ostvaruju i višak sredstava. To je posebno izraženo kodonih lučkih uprava kojima pripadaju ro-ro putničke luke koje zahvaljujući većem prometuostvarujuvećeprihode.Stimusvezinamećesepitanjeprioritetaulaganjauluke,odnosnopitanjesustavnog pristupa kojim bi se sredstva trebala usmjeravati na način da i luke koje ostvarujumanjeprihode imajuprilikupoboljšati svoju lučku infrastrukturu i suprastrukturu, uslugu i sl.,štobiondatrebalorezultiratiboljomuslugom,povećanimprometom,atimeiprihodom.Kolikojetajnedostatakizražen,vidljivojeizstajalištapojedinihlučkihuprava.

Financijsko izvještavanje je nedovoljno transparentno i oskudno u informacijama oosnovnim financijskim kategorijama.Nejasno je kako se tretiraju financijski prihodi, a kodrashoda nailazi se na problem vođenja evidencija o rashodima plaća koje su u nekim lučkimupravama izražene bez doprinosa, za razliku od drugih. Značajan problem predstavlja različit



sustavfinancijskogizvještavanjameđusamimlučkimupravamainetočnostpodatakaiskazanihunekimodizvještaja.

Na nesustavan i nejasan način sistematiziraju se prihodovne i rashodovne kategorije.Posebice su nejasne kategorije redovnih i izvanrednih prihoda koji nisu navedeni isistematizirani, te rashodovna kategorije investicija koja po svojoj biti ne spada u rashode.Nadalje,uprihodovnimkategorijamaunekim lučkim upravamaprenesena sredstva izprošlogvremenskograzdobljeneiskazujuseuprihodima,doksekoddrugihtoiskazujekaosastavnidioprihoda,štododatnootežavamogućnostisustavnogpraćenja,kontroleifinancijskogupravljanjatepridonosinetransparentnostiizvještavanja.

Neujednačenost u upravljanju. Postoji značajna neujednačenost u rashodovnoj i prihodovnojstavci među pojedinim lučkim upravama i to u apsolutnim i vrijednosnim pokazateljima.Neujednačena struktura prihoda najviše dolazi do izražaja pri usporedbi dviju najizraženijihprihodovnih stavki svih lučkih uprava – sredstva iz županijskih ili lokalnih proračuna i lučkepristojbe. Dok neke lučke uprave oko 70 do 80% sredstava ostvaruju putem lučkih pristojbi,drugevišeodtrećineprihodadobivajuizproračunskihsredstava.

Neučinkovitost. U svim županijskim lučkim upravama prihodi od koncesija za korištenjeobjekata ili od lučkih djelatnosti su razmjernomali, što znači da koncesijski sustav još ne dajeočekivaneučinke.Nadalje,ustavciprihoda,preneseniprihodiizprethodnegodinečestosuvećiod 15%, što znači da postoje neiskorištena sredstva koja treba koristiti kao poticaj u novaulaganja ili razvoj lučkih djelatnosti. Ovi podaci nisu vidljivi iz generalnih i objedinjenihfinancijskihpokazateljanadležnogMinistarstvaizrazlogaštoseprikazujuustavciostaliprihodi.

Temeljemnavedenogočito jedaseuposlovanjužupanijskih lučkihupravanadosadašnjinačinočitujevišenedostatakanegoprednosti.Naime,ovakavnačingospodarenja lukamapokazujesekao raznolik i upitneučinkovitosti te kao takav teškomožeposlužiti kao osnovana kojoj bi senadograđivanjemodređenihelemenatamogaograditinovinačingospodarenjalukamautemeljenna postavkama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Može se zaključiti da jeupravljanježupanijskimlukamaopćenitoneujednačenotelišenoorganiziranostiisustavnosti.

Iz navedenih razloga potrebno je racionalizirati oblik upravljanja lukama od županijskog ilokalnogznačenjazaRepublikuHrvatsku,alivodećisečinjenicom(izakonskomodredbom)dasesredstvamorajuvraćationdjegdjesuostvarena.


54) Potrebno je dodatno poraditi na sustavu evidentiranja poslovnih događaja po pitanjuprihoda od donacija iz javnih proračuna povezanih sa nefinancijskom imovinom kojetrebaiskazivatiubilancikaoodgođenopriznavanjeprihodanaodgovarajućimračunimaprema računskom planu za neprofitne organizacije. Prihodi od donacija povezanih sanefinancijskom imovinomkojaseamortiziranepriznajusekaoprihodi razdoblja,većuostvareneprihodeufinancijskojgodinivaljapriznavationajdiokojijerazmjeranrealnimtroškovima uporabe te nefinancijske imovine u razdoblju korištenja, a sukladnoračunovodstvenimnačelimanastankadogađajaiobjektivnosti.Priznavanjeproračunskihdonacija zakapitalne investicijekaoprihoda tekućeg razdobljadovelobidonerealnostiprikazanihposlovnihdogađaja, stoga ih valjaprikazivati kaoostvareneprihode tekućegrazdobljasamouonomdjelukojijerazmjeranrealnimtroškovimauporabeteimovine.



55) Pojedine lučke uprave iskazuju relativno velike rashode za tekuće i investicijskoodržavanjeteonidominirajuustrukturiukupnihposlovnihrashoda,doksdrugestranekod nekih je lučkih uprava stanje stvari suprotno. Stoga je nužno potrebno usuglasitiposlove održavanja odnosno unificirati sustav vođenja poslovnih evidencija, posebice odugotrajnojimoviniiinvesticijamaulučkupodgradnjuinadgradnju.

56) Ustrukturiprihodaodpružanjauslugauglavnomdominirajuprihodiodlučkihpristojbi.Sobzirom da ova kategorija prihoda predstavlja svojevrsni "parafiskalni" prihod lučkepristojbenisupredmetomoporezivanjaPDV-ombudućidaproizlazeizposebnihpropisa.Valjalo bi usmjeriti napore u povećanje prihodovne kategorije lučkih naknada, terasterećenje kategorije lučkih pristojbi za sve ono što je iznad adekvatnog udjela utroškovima korištenja i održavanja lučke podgradnje. Naime, ukoliko nije jasno ijednoznačnozakojisediorealnihtroškovanaplaćujelučkapristojbapostojiopasnostdase lučke pristojbe povećavaju na uštrb lučkih naknada te se u njih "skriva" i pružanjerazličitihlučkihuslugaštobitrebalobitinaplaćenokrozlučkunaknadu.TrebastimuliratilučkeupravedaulazeusustavPDV-azaprihodepoosnovilučkihnaknadauciljučimvećerazinezaštitetržišnognatjecanja.

57) Posebnu pozornost valja usmjeriti uspostavi jedinstvenog i unificiranog(standardiziranog)vođenjaposlovnihknjigaievidencija.Posebicetrebapoticativođenjestatističkih podataka te u to uključivati što više podataka, a posebice naturalnihpokazatelja.Zbogprimjetnognedostatkaovihpodatakaotežanesu imogućeanalizekaopodlogedonošenjukvalitetnihupravljačkihodluka.

58) Kadajelučkimupravamapovjerenoodređeno"privremenoupravljanjeikorištenje"nadlukamaposebnenamjeneukojimajeizodređenihrazlogaprestalakoncesija,adoizboranovogkoncesionara,bilobiuputnoorganiziratiizdvojenovođenjeposlovnihevidencija,aposebiceknjigovodstva,uciljuodržavanjasustavaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometizvanutjecajatihprivremenihupravljačkihposlova,teuciljuzaštitesvihstečenihi budućih prava kako lučke uprave tako i korisnika luke. Otvaranje zasebnog računa zaprikupljanje sredstavaodkorisnika i izvještavanjenadležnogMinistarstvanijedovoljnoveć bi bilo uputno voditi izdvojene evidencije o ukupnomposlovanju na timdijelovimabudući se priznaju i određeni troškovi provedbe privremenog upravljanja što zahtijevatransparentnosučeljavanjeprihodovneirashodovnestrane.Posebicesepredlažerazlikuprihodaiznadonihpotrebnihzaodržavanjenaplaćivatikaolučkunaknadu,anepristojbu,i oporezovati je PDV-om kako državni proračun ne bi gubio zbog "privremenogupravljanja".

59) Za uspješno upravljanje županijskim morskim lukama Republike Hrvatske te zaformiranje skladnog, inkorporiranog i cjelovitog lučkog sustava nameće se formiranje(osnivanje)lučkihupravakaoposlovnihsredišta.



4.2 Europskaiskustva/obliciiznačajkeuupravljanjužupanijskim(regionalnim)ilokalnimlukama

Sobziromnaposebnosti lučkogsustavaugospodarskomiprometnomsustavutesobziromnaindividualnostsvakeluke,većizokvirnogpogledanamodeleupravljanjalukamauEuropiočitojedanepostoji jednaki jedinstvenmodelupravljanjamorskomlukom.Analizomvećegbroja lukaustanovljenojedapostojeraznimodeliupravljanjalukama.

U nastavku ovog poglavlja prikazani su osnovni rezultati analizemodela upravljanja lukama ueuropskimdržavama,posebicemanjih lukakojeodgovarajupojmužupanijskeodnosno lokalneluke. Konačno, rezultati analize uspoređeni su s bitnim elementima upravljanja županijskim ilokalnimlukamauHrvatskoj.

Upravljanjelukomvaljapromatratistriosnovnapolazišta:

− sastajalištaučinkovitostionogakojigospodariiliupravljalukom,− saorganizacijskogstajalištaodnosnopotrebeosnivanjacentara/poslovnih

jedinica/lučkihuprava.− sastajalištaadministrativnogupravljanjalukamaodnosnozadovoljstvakrajnjeg

korisnika.

Upravljanjelukomsastajalištaučinkovitostiupravitelja

Po pitanju vlasništva nad lukom odnosno titulara koji upravlja lukom (upravitelja) u Europipostoje sljedećimodeliupravljanja lukom:A)nacionalnoupravljane luke,B) lukepodupravomregije/pokrajineiligrada,C)lukekojekontroliradržava,aupravljanjeprovodipokrajina/grad,D)autonomnaupravaluka,E)djelomičnoilipotpunoprivatiziraneluke.

A.Nacionalnoupravljaneluke(tzv.državneluke) imajutakavsustavprikojemdržavaputemsvojih tijela izravno upravlja lukom. Osnovni nedostatak ovog načina upravljanja je što čestopostaje previše birokratizirana i nefleksibilna te nerijetko ne dopušta racionalno i ekonomičnoposlovanje.Prednostisuutome:

− štodopuštaracionalnousklađivanjerazvojakopnenihprometnicailuka,− štonijeponajprijemotiviranaprofitomi− štoosiguravasloboduizboralokacijepriizgradnjinoveluke.

DržavnoupravljanjeuokvirimaEuropedanaspostoji jošu talijanskim(osim lukaGenova,Trst,VenecijaiLivorno)teunekimfrancuskimlukama.

B. Luke pod upravom regije/pokrajine ili lučkog grada nalaze se izravno pod kontrolomlučkogagradailiregije.Zarazlikuodnacionalnogmodelaupravljanja lukom,ovajmodel je ipakprimjetno elastičniji u poslovanju zbog veće angažiranosti lokalnih čimbenika. Takve luke su,primjerice,Rotterdam,Antwerpen,Amsterdam,Oslo,Göteborg,CopenhageniHelsinki,uVelikojBritanijitojelukaBristol.

C. Luke koje kontrolira država, a upravljanje nad lukom provodi pokrajina, provincija,regija,županija,anecentralnadržavnaadministracija.Takavsustavupravljanjalukomsrednjijeoblikizmeđunacionalnokontroliranihigradskihluka,aunjemuseogledajuobilježjanacionalneuprave i interesa grada. Primjer takvih luka u Europi su luke u Njemačkoj gdje one najveće,Hamburg i Bremen, imaju takav oblik lučke uprave. Pri takvu obliku upravljanja prednost je utome što je luka neovisna u većini svojih djelatnosti, osim u pogledu najvažnijih pitanja



(financiranje, zaštita okoliša i sl.). Ovakav sustav najčešće zahtijeva velik broj administrativnogosobljaistandardiziraneproceseupravljanja,čimesemožeumanjitidjelotvornost,adaptabilnostifleksibilnostluke.

D.Autonomna uprava luka se sve više prihvaća u Europi i svijetu jer se smatra da će lukanajboljezadovoljitizahtjeveakonjomeupravljajuonikojijekoristeikojisunajvišezainteresiraniza njezin uspješan rad. U takvom obliku upravljanja korisnici nerijetko osnivaju posebnoudruženjeilitijelozaduženozaupravljanjelukom.Takvaudruženjailitijelasuupraviluneovisna,lakoseprilagođavajupromjenamanatržištu,lakšezapošljavajupotrebnoosoblje,osjetljivasunakonkurenciju, akakovlastitimprihodimamorajupokrivati troškoveposlovanja,nastojepružatiuslugekojekorisnicitraže.Ovakavnačinupravljanjamožeseorganiziratinaraznenačine,ovisnoosudjelovanjukorisnikauupravljanju.Najzastupljenijesusljedećedvijevarijante:

− Korisnicidirektnosudjelujuuupravljanju.Utomslučajuudruženjekojeeksploatiralukupredstavljainteresnuzajednicuupravljanja.Upravljačkovijećezajednicesačinjavajunajčešćepredstavnicikoncesionara,trgovačkekomore,gradateupravnogosobljaluke.

− Stvaranjeudrugeizmeđudruštvakojeupravljalukomikorisnikaodnosnoizravnozainteresiranihzauspjehposlovanjaluke.Posljedicaovakvapristupajeizvjestangubitakautonomijeonihkojistvarajusvojevrstankonzorcijzaupravljanjelukom.

Autonomnu upravu imaju, primjerice, luke London (Port of London Authority), Liverpool,Glasgow,Trst(PortAuthoritydelPortodiTrieste),Venecija iGenova(ConsorzioAutonomodelPortodiGenova).

E. Djelomično ili potpuno privatizirane luke podrazumijeva prijenos dijela ili cjelokupnogvlasništva teuvođenjeprivatnogsektorauupravljanje lukomulaganjemu lučku infrastrukturu,suprastrukturu i izgradnju novih sustava.39 Privatizacija luka u Europi provodi se na različitenačine.Izborodgovarajućegmodelaprivatizacijeovisiostanjuuluci,zakonskimpretpostavkama,ekonomskimparametrima te potrebamadržave i jedan je od najznačajnijih elemenata reformelučkogsustava.Najznačajnijimodeliprivatizacijeulukamasu:40

a) Koncesije: ova metoda korištena je u više od 50% slučajeva uvođenja privatnogsektora. Pod koncesijom se podrazumijeva da koncesionar dobiva pravo korištenja zemlje i/iliopreme na ugovoreno vremensko razdoblje za koji će plaćati naknadu davatelju koncesije.Potrebnojenapomenutidanijeistodajelidržavakoncesijunaopćemdobru,pomorskomdobruilidajekoncesijunajavnomdobru.

b) Joint ventures je metoda koja se koristi u 10-tak posto luka, a podrazumijevaudruživanje dviju ili više kompanija na temelju uloženog kapitala te istraživačkog, razvojnog iproizvodnog rada (npr. lučke uprave i privatnog poduzeća) radi zajedničkog ulaganja, a time izajedničkekoristi.

c)Dioničarstvo je metoda prikupljanja kapitala i raspodjele upravljačkih prava krozprodajudionicazaposlenicimailinatržištu.

39 UnitedNationsConferenceon tradeanddevelopment:Guidelines forPortAuthoritiesandGovernmentson

theprivatizationofportfacilities,1998.,str.73.40 UnitedNationsConferenceon tradeanddevelopment:Guidelines forPortAuthoritiesandGovernmentson

the privatization of port facilities, 1998. i Bajrambašić, M. I.: Transport Project Financing and TechnicalProcedure,JORDANStudio,Sarajevo,2005.,str.46.



d)Prodaja zemljišta je metoda korištena u približno 5% slučajeva gdje je provedenaprivatizacija. Najčešće se prodaje "golo" zemljište i na taj se način omogućava investitoru daizgradipotrebnekapacitete.

e)BOT (build-operate-transfer) koristi se u oko 20% luka, a investitoru omogućava daizgradiiupravljalučkimkapacitetima.Investitorkoristiizgrađenekapacitetetijekomodređenogavremenskog razdoblja (najčešće na dulje vrijeme, više od 30 godina), ali nema vlasništvo nadnjima.41

f) Javno–privatno partnerstvo nastaje udruživanjem javnog i privatnog kapitala upodručjima gdje javni kapital nije dostatan za financiranje većih investicijskih aktivnosti, a zaprevladavanjenedostatkakapitalajavljaseprivatniintereskaopartnerjavnogsektora.Sobziromna takvekarakteristike javne infrastrukture, javno–privatnopartnerstvopokazalo sekaodobarmodel financiranja infrastrukturnograzvojamorskih luka jernatajnačin javnavlast idalje imaglavnu ulogu na području planiranja, politike i regulacije. Naime, luke su po svojoj prirodidodijeljenejavnomsektorujersukoristikojepružajudostupnesvimpotencijalnimkorisnicima,akako se radi o specifičnom obalnom području svake države, često su takva područja zakonomzaštićena pa je javna vlast nad tim područjima jedina moguća. U pravilu, države tržišnoggospodarstvakonceptjavno–privatnogpartnerstvakoristeodavno,iakoimeđutakvimdržavamapostojirazličitapraksa.42

f) Potpuno privatne luke u pravilu su dosta rijetka pojava, obično se radi o manjimindustrijskimlukamazatvorenimazajavnipromet.

Prema Udruženju europskih morskih luka (European Sea Port Organisation – nadalje ESPO),vidljivo je da lučkeuprave analiziranihdržavanajviše suu vlasništvu gradova (36%) i države(40%)doktek3%jeuvlasništvuregije.

Slika76Vlasničkastrukturaeuropskihlučkihuprava(Izvor:izradiliautoripremapodacimaESPO)

Premaanaliziranimmodelimamožesezaključitidanajznačajnijimotiviirazlozizaprivatizacijuluka u pojedinim državama jest nastojanje države/regije da smanji financijska potraživanja iz

41 PoredBOTmodela postoje jošBOO (build-own-operate) i BOOT (build-own-operate-transfer)modeli koji se

razlikujuodprethodnoguvlasništvunadostvarenominvesticijom42 Primjerice,povijesnogledajući,Francuskajedržalalukeuokvirujavnogsektorainijelakodopuštalaulazak

privatnog kapitala na to zaštićeno područje, dok su druge države, kao na primjer Engleska, relativno ranodopustilekompanijamaprivatnogsektoradautemeljeiupravljajulukama.



proračunazaizgradnjuirekonstrukcijulukatedasepovećanjihovakonkurentskasposobnostnatržištu. Iakoprivatizacija lukapokazujedobrerezultate,državeodnosnoregijese idaljeneželeodrećinadzoralukajeronajkojiupravljalukom,nanekinačinupravljairegijomukojojselukanalazi.Stogakodvećinenavedenihoblikaprivatizacijelukalučkaupravaidaljeostajeupraviteljnad većinom lučkih kapaciteta. U takvom procesu privatizacije potrebno je redefinirati ulogulučke uprave i njezin odnos s privatnim subjektom, ali na način da lučka uprava zadrži glavnuuloguugospodarenjuzemljištem,reguliranju,nadzoruidonošenjupropisa.

Upravljanjelukomsastajalištaorganizacijskogustroja

Trendovi u upravljanju regionalnim (županijskim i lokalnim) lukama u Europi sa stajalištamodela organizacije ukazuju da je jedan od temeljnih elemenata optimalnog funkcioniranjacjelovitoglučkogsustavaformiranje(organiziranje)lučkihupravakaoposlovnihsredišta.

O formiranju lučkih uprava odlučuju državne institucije (nadležna ministarstva, pokrajine,županijeigradovi)ipritommorajuponajprijerazriješitidvatemeljnapitanja:

− Kolikojelučkihupravapotrebno?− Gdjelociratilučkeuprave?

Slika77Modeliorganizacijelučkihupravakaoposlovnihsredišta

Načelno,postoječetirirazličitamodelaformiranjaposlovnihsredišta.Tosu:



[1] Decentraliziraniinekoordiniranitiporganizacijelučkihuprava.Tajtiporganizacijeodnosisenanacionalneiliregionalnelučkeupravegdjevišelučkihupravaupravljaužimokruženjem.

[2] Centraliziranitiporganizacijelučkihuprava.Odnosisenajednulučkuupravukojaputemvećegbrojazaposlenikaupravljacjelokupnimlučkimpodručjem.

[3] Tiporganizacijelučkihupravasastavljenodglavnelučkeupraveipojedinihregionalnihlučkihuprava(podružnica).Glavnoobilježjeovakveorganizacijejezajedničkaorganizacijalogističkihposlova(''callcentri'',promocija,knjigovodstvoisl.)smještenihuglavnojlučkojupravi.

[4] Koordinirano-decentraliziranitiporganizacijelučkihuprava.Sastavljenjeodvišeregionalnihlučkihuprava.Poslovetakvihlučkihupravaupraviluvodicentralnalučkauprava,atemeljpovezanostijezajedničkiinformacijskisustav.

Primjerice, koordinirano-decentralizirani tip organizacije lučkih uprava i odnosnu poslovnustrategijuprimijenilajeiGrčka.PrimjenatakvestrategijeuGrčkojposebnojeinteresantnazaovustudiju jer je Grčka po mnogim svojim karakteristikama važnim pri izboru organizacijskogmodelalučkihupravasličnaRepubliciHrvatskoj.Osnovnesličnostiizmeđuovedvijedržavejesusljedeće:

− velikarazvedenostobale,odnosnodugaobalnacrta,zajednovišeod20.000km,− velikbrojotoka,zajednooko5.000otokaiotočića,− dugapomorskatradicija,− značajanudiopomorskoggospodarstvauukupnomGDP-udržave,− velikbrojlukailučica,− organizacijalučkogsustava,odnosnopodjelalukanalukeodposebnog

(međunarodnog)značenjainalukeodregionalnogililokalnogznačenja.

Slijedomnavedenogočito jeda lučkeupravemorajubiti smješteneu lučkimsredištimagdje senalazevećeluke.Kadajeriječonjihovomustrojumogućisuvrloraznolikimodeligdjesečinidaopćatendencijadržavneupravekamanjeilivišecentraliziranomstupnjuupravljanjalukamaimapresudniutjecajnaorganizacijskiustroj,patimeinabrojlučkihuprava,posebicekadajetoslučajslučkimupravamamanjihregionalnihluka.

Administrativnoupravljanjemalimisrednjimlukama

AnalizaadministrativnogupravljanjamalimisrednjimlukamauEuropiuovojstudijisetemeljinasljedećimizvješćima:

− AlternativnestruktureLučkihupravaimodelivlasništva,PaketalataSvjetskebankezareformuluka(2007)

− RazvojneperspektivezamaleisrednjelukenaBaltičkommoru− VlasništvolukaimodeliupravljanjauFinskoj(2011)i − ESPO„Izvješćeočinjenicama“(2010).

Trećimodul,odnjihsedam,kojiobuhvaćaPaketalataSvjetskebankezareformuluka(2007)podimenom „Alternativne strukture lučkih uprava i modeli vlasništva“ prikazuje čitav nizalternativnihstrukturalučkogupravljanjaikontrole,tezasvakuodstrukturaobjašnjavaodnosnuulogu koja se treba ispuniti u javnom i privatnom sektoru. Također navode se karakteristikeupravljačkihstrukturatezadatkeiodgovornostikojetrebajuilimogupreuzetientitetiprivatnogijavnogsektora.Također,podrobnoseidentificirajuproblemiskojimasesuočavajulučkeupravekadasvojeorganizacijeprilagođavajuizazovimadanašnjegtržišta.



Sukladno navedenom modulu, a s aspekta administrativnog upravljanja morskim lukamavremenomsuproizašlečetiri(4)kategorijeluka:

− Serviceport,43− Toolport,− Landlordport− potpunoprivatiziranalukailiprivatnauslužnaluka.

ServiceiToolport(luke)seuglavnomusmjeravajunaostvarivanjejavnihinteresa.Landlordport(luka) imaju miješani karakter i cilj im je stvoriti ravnotežu između javnih (lučka uprava) iprivatnih (lučka industrija) interesa. Potpuno privatizirane luke se fokusiraju na privatne(dioničarske)interese.

Unastavkusenavodeosnovnesnageislabostipojedinihmodela.

Serviceport

SnageRazvojnadgradnjekaoirukovanjeteretomsuodgovornostjedneteisteorganizacije(jedinstvozapovijedanja).

Slabosti

Privatnisektornema,ilipakimasamoograničenuuloguurukovanjuteretom.Umanjenajesposobnostrješavanjaproblemakaoifleksibilnostuslučajupojaveproblemasradnomsnagom,budućidajelučkaupravauglavnomiglavniposlodavaclučkeradnesnage.Postojimanjakunutarnjekompetitivnosti,štovodikaneefektivnosti.Rastrošnojekorištenjeresursaiumanjenoinvestiranjekaorezultatmiješanjavlasti,teovisnostiodržavnomproračunu.Radiinvesticijenisuorijentiranenakorisnikeilitržište.Očitjemanjakinovacija.

Toolport

SnageOulaganjuulučkuinfrastrukturuiopremu(posebiceopremuzabrodoveiobalu)odlučujeiosiguravajavnisektor;isključujeseudvostručavanjesadržaja.

Slabosti

Lučkaupravaiprivatnipoduzetnicizajedničkidijeleuslugerukovanjateretom(razdvojeneoperacije),štonerijetkovodidokonfliktnihodnosa.Budućidaprivatnioperatorinisuvlasniciglavneopreme,imajutendencijufunkcioniratikaopričuvaradnesnageinerazvijajuseutrgovačkadruštvaspostojanimproračunomštonerijetkodovodidonestabilnostiteograničavabudućirazvojtrgovačkihdruštava.Očitjeriziknedovoljnoginvestiranja.Očitjemanjakinovacija.

43 Unastavkusekoristeizvorniengleskinazivistogaštonemaodgovarajućihhrvatskihprijevoda.



Landlordport

Snage

Samojedanentitet(privatnisektor)provodirukovanjateretom,vlasnikjeiupravljaopremomzarukovanjeteretom.Operatorinaterminalusulojalnijilučkojupravipajevjerojatnijaprovedbapotrebnihinvesticijakaoposljedicanjihovihdugoročnihugovora.Trgovačkadruštvakojaupravljajuprivatnimterminalimaseuglavnomboljenosesazahtjevimatržišta.

SlabostiPostojirizikprekapacitiranostikaorezultatpritiskaprivatnihoperatera.Postojirizikodkriveprocjenevezanezapravovremenostproširenjakapaciteta.

Potpunoprivatiziraneluke

Snage

Vrlovisokafleksibilnostuodnosunainvesticijeiraduluci.Nemauplitanjavlasti.Vlasništvozemljištauluciomogućavatržišnoorijentiranirazvoj.Uslučajudaljnjegrazvojaprivatnioperateruzimauobzirvisokucijenuprodajeodnosnokupnjelučkogzemljišta.StrateškidobraSmještajlučkogzemljištamožepomoćiprivatnomoperaterudaproširisvojopsegaktivnosti.

Slabosti

Vlastnerijetkomorauspostavitinadzornotijelokakobikontroliralomonopolističkoponašanje.Vlast(nacionalne,regionalneililokalne)gubesposobnostizvršavanjadugoročneekonomskepolitikeuodnosunalučkoposlovanje.Uslučajupotrebevlastmoraznačajnoinvestiratikakobidobilinatraglučkopodručje.Postojiozbiljanrizikodšpekulacijelučkimzemljištemodstraneprivatnihvlasnika.

Tablica17Snageislabostiglavnihmodelalučkogupravljanja

Usporedbaosnovnihnadležnostizapojedinevrstelukanavedenajeupriloženojtablici.

Tip Infrastruktura SuprastrukturaLučkaradna

snagaOstalefunkcije

Serviceport Javna Javna Javna Uglavnomjavne

Toolport Javna Javna Privatna Javne/privatne

Landlordport Javna Privatna Privatna Javne/privatne

Privatnaluka Privatna Privatna PrivatnaUglavnomprivatne

Tablica18Nadležnostsubjekatazapojedinefunkcijeluke

Analizomgornje tablice vidljivo jedakodprivatnih lukanajvišeovlasti imaprivatnik, odnosnoovlaštenik koncesije nad lukom, dok kodService port nadležni subjekti su subjekti javne vlasti.TooliLandlordportsuprijelazneoblicilukeizmeđujavnihiprivatnih.

Tehničkoizvješće„RazvojneperspektivezamaleisrednjelukenaBaltičkommoru“ukazujenadasusustavisadašnjeglučkogupravljanjauEuropinastaliiztriosnovnamodela:



− hanzeatskimodel,− latinskimodeli− anglosaksonskimodel.

HanzeatskimodelimasvojepodrijetlouonomeštosenazivaloHanzeatskisavez,kojijenastaoutrenucima kada je dramatično rasla trgovina između zemalja Sjeverne Europe. Kako je raslatrgovina,lukeigradovisuserazvijaliiformiralizajedničkidruštveniiekonomskiorganizam.

Latinskimodel,kojisekoristiokakobiseizgradilisustavilučkogupravljanjajeponajprijenastaonaeuropskomdijeluSredozemlja.Tojecentraliziranisustavukojemprevladavaulogacentralnevlasti.

Anglosaksonski model se koristio kako bi se stvorili odbori lučkih uprava u UjedinjenomKraljevstvu,agdjedominiraprivatnovlasništvo.Privatnovlasništvonadlukamačestosusrećemou Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i tamo se često pojavljuju oblici miješanog upravljanja ukolikodržava,lokalnairegionalnavlastvršenekakavutjecaj.

ZemljeukojimaselokalnaupravauključujeulučkoupravljanjenalazeseuSkandinaviji.Lokalnairegionalnaadministracijaseuključujeprvenstvenouzemljamagdjeprevladavahanzeatskimodelupravljanja,atosuNjemačka,BelgijaiNizozemska.Također,uzemljamasasredišnjimmodelomupravljanja,kaoštosuFrancuskaiŠpanjolska,sudjelovanjelokalnihvlastijezamjetno,osobitoumalimlukama.

Posljednjihgodinapostajeočitadecentralizacijauupravljanjulukama(BelgijaiFrancuska),kaoijači angažman u funkcionalnim pozicijama uprava u lokalnim i regionalnim vlastima. U većinizemaljalokalnavlastnadgledamalemorskeluke.

Modeli vlasništva i upravljanja u Finskoj variraju od tradicionalnih odjela gradskih općina dopoduzeća i struktura trgovačkih društava, te luka u vlasništvuprivatnog sektora.Model lučkogupravljanja koji se vrlo široko koristi u lukama gradskih općina u Finskoj, može se smatratikombinacijom ilimodifikacijomLandlordport iToolportmodela.Lučkauprava jevlasnik lučkeinfrastrukture te ju razvija i održava, kao i dio nadgradnje. Zahvati koji se obavljaju opremomlučkeupraveobičnoobavlja i radnasnaga lučkeuprave,aliostalizahvatina teretuseobavljajuputemprivatnihtrgovačkihdruštava.Privatnioperaterisuobičnomalatrgovačkadruštva.Slično,lučka uprava zadržava vlasništvo nad lučkim zemljištem dok se infrastruktura daje u zakuptrgovačkim društvima u privatnom vlasništvu. Takozvani finski model se u nekim elementimarazlikujeod izvornihmodela. Jednaznačajna razlikau finskommodelu jestda jevećina finskihluka popriličnomala u usporedbi s ostalima umeđunarodnomprometu, tako da je broj lučkihoperatoravrloograničen.Uvećinislučajeva,tusenalazisamojedan„glavnioperator“.

S obziromnanavedenomože se zaključiti dahanzeatskimodelpredstavlja tradicionalnimodellokalne uprave, uglavnom one koja se temelji na vlasti gradske općine, a što je dominantno ulukamaBaltikaiSjevernogmora.LatinskimodeldržavnogupravljanjaprevladavauFrancuskojizemljama Sredozemlja, dok anglosaksonskimodel nezavisnog upravljanja prevladava u lukamaUjedinjenogKraljevstvaiIrske.44

Potrebno je naglasiti da navedena tipologija ne uzima u obzir geopolitičke promjene naeuropskomtlukrajem80-tihipočetkom90-tihgodina,aštojedonijelopovećanjebrojalukanaBaltičkom moru, Sredozemlju i Crnom moru. Pojedine države na tom području su se gotovo

44 Suykens1988,SuykensiVandeVoorde1998.



pedeset godina nalazile u planskim ekonomskim sustavima i prošle kroz različite postupkeliberalizacijenakonpolitičkepromjene.Ovelukesemogurazvrstatiudvijedodatneregije:lukeuzemljamatkz.„NoveHanze“okoBaltičkogmorai„novelatinske“zemljenaistočnomSredozemljuiCrnommoru.

Slijedomtoga,lučkeupravestihpodručjasemogurazvrstatiupetregionalnihgrupa:1) Hanza:lučkeupraveIslanda,Norveške,Danske,Švedske,Finske,Njemačke,Nizozemskei

Belgije;2) NovaHanza:lučkeupraveEstonije,Litve,LatvijeiPoljske;3) Anglosaksonskimodel:lučkeupraveizUjedinjenogkraljevstvaiIrske;4) Latinskimodel:lučkeupraveFrancuske,Portugala,Španjolske,Malte,Italije,Grčke,Ciprai

Izraela;5) Novilatinskimodel:lučkeupraveSlovenije,Hrvatske,BugarskeiRumunjske.

IzdanjeESPO'FactfindingReport'ESPOIzvješćaoistraženimčinjenicamaiz2010.uzimauobzirevoluciju koncepta luke i nove perspektive koje se odnose na ulogu lučke uprave, te dajehipotetsku tipologiju lučkeuprave.Ova tipologija se sastoji od tri osnovna tipa: konzervativni,olakšavajućiipoduzetnički.

Funkcija/Tip Konzervativni Olakšavajući Poduzetnički

Nekretnine Pasivni'menedžer':

- kontinuitetiodržavanje- razvojuglavnomprepuštendrugima(vlada/privatnisektor)

- prihododnekretninanaosnovu'tarife'

Aktivniposrednik/agent:

- kontinuitet,održavanjeiunaprjeđenja

- agent(broker)zarazvojiko-investitor

- urbanoiekološkoposredovanje

- prihododnekretninanakomercijalnojosnovi

- posrednikukomercijalnimB2Bvezamaizmeđupružateljauslugeikorisnikaluke.

- strateškopartnerstvosunutarnjimlukama,suhimlukamaiostalimmorskimlukama.

Aktivnaosobakojaradinarazvoju:

- kontinuitet,održavanjeiunaprjeđenja

- direktniulagač- urbaniiekološkirazvojnekretnina

- prihododnekretninanakomercijalnojbazi

- prihododsporednihdjelatnosti

- izravnikomercijalniB2Bpregovoriskorisnicimaluke

- aktivnotraženjetržišnihniša

- izravneinvesticijeuunutarnjeluke,suhelukeiostalemorskeluke.

Regulatorna Pasivnaprimjenapravilaiodredbikojesuuglavnompostaviledrugeagencije.

Prihoddolaziodulogeregulatoranabazi'tarife'.

Aktivnaprimjenaipodrškapravilimaiodredbamakrozsuradnjuslokalnim,regionalniminacionalnimregulatornimagencijamatepostavljanjevlastitihpravilaiodredbi.

Pružapomoćlučkojzajednici,kakobisepridržavalapravilai

Aktivnaprimjenaipodrškapravilimaiodredbamakrozsuradnjuslokalnim,regionalniminacionalnimregulatornimagencijamatepostavljanjevlastitihpravilaiodredbi.

Pružapomoćlučkojzajednici,kakobisepridržavalapravilai



odredbi.

Financijskiprihodkojidolaziodulogeregulatoranabazi'tarife'sdiferencijalnimmogućnostimapriljeva.

odredbi.

Prodajaekspertizeialataizvanluke.

Financijskiprihodkojidolaziodulogeregulatoranakomercijalnojbazi.

Operator Mehaničkaprimjenakoncesijskepolitike(prozorzaizdavanjedozvola).

Dinamičnauporabakoncesijskepolitikeukombinacijisulogomtržišnogposrednikazaprometnekretnina.

'Vođaunezadovoljstvu'kaopoglednaizvedbuizvoditeljaprivatnihlučkihslužbi.

Omogućavauslugeodopćegekonomskoginteresaispecijaliziranihkomercijalnihusluga.

Dinamičnokorištenjekoncesijskepolitikeukombinacijisrazvojnomulogomzanekretnine.

Dioničaruprivatnompružanjulučkihusluga.

Pružauslugeodopćegekonomskoginteresa,kaoikomercijalneusluge.

Pružauslugeudrugimlukama.

Menadžeruzajednici

Nijerazvijen.

Ekonomskadimenzija:

- rješavauskagrlaupriobalnompojasu

- omogućavauvježbavanjeiedukaciju

- omogućavaITusluge- promocijaimarketing- lobiranje

Istokaoi'olakšavajući'tip,aliekonomskadimenzijaimaizravnijekomercijalnoučešće.

Zemljopisnadimenzija

Lokalna Lokalnairegionalna Lokalna,regionalnaiglobalna

Tablica19Hipotetskatipologijalučkihuprava

Iz prethodno navedenog očito je da se većina lučkih uprava, barem one na kontinentu,preobraćujeuLandlordmodel.Takve lučkeupravesuseuglavnompovukle izuslugarukovanjateretom, i na brodovima i na obali, te promijenile fokus svoje uloge na upravljanje zemljištem(razvojnekretninailučkogplaniranja),teregulatorneaspekte.Postupakreformikojijeutijeku,posebiceulatinskim,novolatinskimzemljama,tezemljamaNoveHanzepotvrđujuovajtrend.

Lučkeupraveopćenitoprovodeodređeneposlovneaktivnosti,aliseoneuglavnomkoncentrirajuna snabdijevanje onih pomoćnih aktivnosti koje bi trebale pozitivno pridonijeti čitavoj lučkojzajednici,kaonpr. omogućitikomunalneusluge i jaružanje.Uodnosunaovo, lučkauprava imaulogu olakšati zajedničko postupanje u ime i za račun lučke zajednice. Pritom postoje nekeznačajne regionalne razlike (primjerice, anglosaksonske lučke uprave). Manje lučke upraveopćenito ostaju više uključene u izravno pružanje usluga sukladno ograničenjima svog lučkogtržišta.



Slijedom navedenog, čini se da je za upravljanje manjim regionalnim lukama najprimjenjivijiLandlord model pri čemu je presudno osigurati učinkovito upravljanje i osiguranje javnihfunkcija.

NačelaEuropskeUnijeusvezimodelaupravljanjamorskimlukama

Na globalnoj razini ne postoji unificirani model upravljanja morskim lukama. Takav model neprimjećujesenitinaraziniregionalnihmeđunarodnihorganizacija.TakoiunutarEuropskeunije,čijajeRepublikaHrvatskapunopravnačlanica,postojiraznovrsnostmodelaupravljanjamorskimlukama.

Stoga je2007. godineEuropskakomisijausvojilaDokumentopoliticiEUprema lukama (GreenPaperonSeaportsandMaritimeInfrastructure)45.UpredmetnomDokumentuEuropskakomisijapriznaje heterogenost u oblicima upravljanja lukama, od onih gdje lukama upravljanjugospodarskisubjektiuprivatnomvlasništvukojisuujednoivlasnicizemljištaulukama,doonihlukakojimaupravljaju javna tijelakoje,neovisnoooblikuupravljanja ipravnomoblikupravneosobe, nazivaju lučke uprave. Ono što je važno istaći, Europska komisija ne namjeravaintervenirati u harmonizaciju heterogenog sustava upravljanja morskim lukama u zemljamaEuropske Unije, no prepoznaje da lučke uprave mogu bolje ostvarivati svoju svrhu daljnjimstupnjem autonomije u operativnom i financijskom smislu. Politiku prema lukama Europskakomisija djelomično je revidirala u dokumentu Communication from the Commission: Ports: anengineforgrowth46ukojemukazujenanedostatke„mekih“mjera(softmeasures)uspostavljenihdokumentom o politici EU prema lukama te postavlja zahtjeve za donošenje i primjenusekundarnogregulatornogokvirautompodručju.RezultattogajeProposalforaRegulationoftheEuropeanParliamentandoftheCouncilestablishingaframeworkofmarketaccesstoportservicesandfinancialtransparencyofports.47

Značajno jedauobadokumentaKomisijanaglašavadaprepoznaje ipriznaje različitosti oblikaupravljanja lukama i vlasništva nad infrastrukturom i suprastrukturom kao važnog svojstvaeuropskog lučkog sustava, gdje ne postoje dvije luke kojima se upravlja na istovjetan način.Europskapolitikapremalukamarespektiraturazličitostinetražidasenametneunificiranioblikupravljanja lukama. Međutim, tendencije unifikacije pristupa lučkim uslugama i dalje ostaju ufokusupolitikeEuropskekomisijekaoitransparentnostufinanciranjulučkogsustava.TrenutnojenaraziniEUutijekudonošenjeuredbeofinancijskojtransparentnostiposlovanjaluka.


60) Uvećinieuropskihlukaupravljanjesevršiposredstvomlučkihupravailisličnihposlovnihjedinica.

61) Ne postoji unificirani model upravljanja morskim lukama u svijetu niti na raziniregionalnihmeđunarodnihorganizacija,patakonitiunutarEuropskeunije.

62) IzbormodelaorganizacijelučkihupravauEuropiuskojepovezansazahtjevimakorisnikaluketezahtjevimatržišta.

45 CommunicationfromtheCommission:CommunicationonaEuropeanPortpolicy,COM(2007)61646 CommunicationfromtheCommission:Ports:anengineforgrowth,COM(2013)29547 EuropeanCommission:ProposalforaRegulationoftheEuropeanParliamentandoftheCouncilestablishinga

frameworkofmarketaccesstoportservicesandFinancialtransparencyofports,COM(2013)296



63) Upravljanje nekretninama je glavna funkcija lučkih uprava. Većina lučkih uprava nije umogućnosti prodati lučko zemljište, osim pod određenim vrlo ograničenim uvjetima.Osnovna funkcija se zapravoočitujeu tome štopostoji sposobnost sklapanjaugovorauvezizemljištastrećimstranama,aupravotočininajvažnijialatupravljanja.

64) Uspoređujući europsku praksu i hrvatska iskustva očito je da je postojeći modelupravljanja lukama koji je na snazi u Republici Hrvatskoj po svojim značajkamaprepoznatljiviusporedivsmodelomupravljanjaposredstvomnacionalnihtijelaodnosnotijelapodupravomlučkoggradailiregije.Pritom,modelukojemgradupravlja lukomunašemzakonodavnomsustavujošnijeprepoznat.

65) Određene značajke oblika modela javno–privatnog partnerstva i privatnih lukaprimijenjene su u praksi u i upravljanju županijskim i lokalnim lukama, posebice se toodnosinadiokadadolazidopartnerstvajavnog-privatnogsektora.KodnassetajmodelisključivoprovodikrozrežimkoncesijaiimaznačajkeBOTmodelaikoncesija.

66) Svimodeliupravljanjausmjerenisuponajprijekavećim lukamadokmodeliupravljanjamanjim lukama (lukama od županijskog i lokalnog značenja) jesu izvedeniceprevladavajućeglučkogmodelaimodelaupravljanjaopćomimovinomkojijeuprimjeniupojedinojdržavi.

67) Nalučkeupravevaljaprimijenitiopćepoznateteorijskepostavkeoorganizacijiposlovnihsredišta.

68) Nema naznaka da će se na području EU nametati unificirani oblik upravljanja lukama.Osnovne tendencije jesu unifikacija pristupa lučkim uslugama i transparentnost ufinanciranjulučkogsustava.

69) TrendoviuorganizacijižupanijskihilokalnihlukauEuropiukazujunaorijentacijudržavakasustavnomupravljanjumanjimregionalnimlukama,itonanačindaselukamaodvećevažnosti priznaje taj status dok se lukamamanje važnosti omogućuje razvoj u lokalnimokvirima.



4.3 Subjektiifunkcijeupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

U novom poglavlju prikazani su subjekti i funkcije upravljanja u lukama otvorenim za javniprometžupanijskogilokalnogznačajatećeseanaliziratikojesutopravneilifizičkeosobe,kojesvojim gospodarskim ili negospodarskim aktivnostima determiniraju funkcije upravljanja,utječućinapojaveiprocesekojiseodvijajuuluci.Teaktivnostimogučinitineposrednokojuodfunkcijaupravljanjailimogudeterminiratiokvirunutarkojegtefunkcijeostvarujudrugisubjekti.

Morske luke određene su kao morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor sizgrađenim ineizgrađenimobalama, lukobranima,uređajima,postrojenjima idrugimobjektimanamijenjenimzapristajanje, sidrenje i zaštitubrodova, jahti i brodica,ukrcaj i iskrcajputnika irobe,uskladištenjeidrugomanipuliranjerobom,proizvodnju,oplemenjivanjeidoradurobe48teostalegospodarskedjelatnostikojesustimdjelatnostimaumeđusobnojekonomskoj,prometnojilitehnološkojsvezi.

Iz pojmovne definicije luke proizlazi da je ona određena kumulativno prostornom pojmovnomodrednicomi funkcionalnompojmovnomodrednicom.Uprostornojkomponentimorska luka jedio pomorskog dobra. To stoga što morski dio jest po samom zakonu pomorskog dobro, akopneni dio koji se neposredno nadovezuje na morski dio luke nedvojbeno jest u funkcijikorištenja mora te time slijedi namjenu mora, odnosno prema namjeni jest u općoj upotrebi.Dapače,da zakonodavacneostavinikakvedvojbe,Zakonom je izričitopropisanoda jekopnenidio luke ex lege pomorsko dobro.49 U funkcionalnoj komponentni, luka je prostor koji sizgrađenom ili neizgrađenom infrastrukturom koja služi pristajanju, sidrenju i zaštiti plovnihobjekatatedjelatnostimakojezakonodavackasnijedefinirakaolučkedjelatnosti.

Kako bi se funkcionalna komponenta luke mogla ostvariti, zakonodavac je uspostavio pravniokvir upravljanja tim funkcijama te odredio njihove nositelje. Upravo su te funkcije i subjektiosnovnaodrednicacjelovitostiupravljanjakaonizaaktivnostikojepoduzimajusubjektikakobiispunilizadanefunkcije.

Kako bi luka mogla ostvariti svoju svrhu iz funkcionalne pojmovne odrednice, u lukama seostvaruju temeljne funkcije upravljanja: raspolaganje lučkim područjem, odnosno lučkimzemljištem, lučkominfrastrukturomi lučkomsuprastrukturom,kao iuređajima iopremomkojisu trajno vezani za lučko područje; reguliranje i provedba lučkog reda prema svim subjektimakoji su korisnici luke te objektima koji se koriste u luci, odnosno koji se nalaze na lučkompodručju;pružanjelučkihuslugakrajnjimkorisnicimauluci;tereguliranjeinaplatalučkihtarifakojesuufunkcijifinanciranjaostalihfunkcijaupravljanja.

Ostvarivanje tih funkcija povjereno je većem broju subjekata. Pravno, okvir koji je uspostaviozakonodavac,aliiVladaRepublikeHrvatsketeministarstvonadležnozapomorstvo,definiralojekaosubjekteupravljanjažupanijskelučkeuprave,lučkekapetanijeikoncesionare.

Svaki od navedenih subjekta te svaka odnavedenih funkcija biti će posebno analizirana u ciljuutvrđivanja postojećeg stanja te prednosti i nedostataka svake od tih komponenti upravljanjalukama kako bi se na temelju dobivenih rezultata moglo doći do zaključaka o potrebitosti

48 Zakonodavacrabitermin„robe“iakobiispravantermintrebaobiti„teret“.49 Članak3. stavak3.Zakonaopomorskomdobru imorskim lukama("Narodnenovine"broj158/03,141/06,

38/09.123/11,56/16)



redefiniranjakakosubjekataupravljanjamorskimlukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja,takoisadržajaiopsegafunkcijakojeostvarujuuupravljajutimlukama.

4.3.1 Sudioniciuupravljanjulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

U lukama otvorenim za javni promet koje su po značaju razvrstane kao luke županijskog ilokalnog značaja (u daljnjem tekstu: luke), postoji veći krug subjekata koji ostvaruju funkcijeupravlja lukama.Određenibroj subjekatakojiutječenaupravljanje lukamana strateškoj raziniima posredan utjecaj na funkcije upravljanja. U krug ovih subjekatamogu se ubrojiti Hrvatskisabor, Vlada Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za pomorstvo, druga središnja tijeladržavneuprave(ministarstvonadležnozafinancije,ministarstvonadležnozaposloveprostornoguređenja i graditeljstva, ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i sl.) jedinice područne(regionalne)samouprave,jedinicelokalnesamouprave.

Posrednoupravljanjeostvarujesekrozodlučivanjeudrugimpodručjimaiznjihovenadležnostikojiimajuneposredaniliposredanučinaknafunkcijeupravljanjabilonaopćojrazinidonošenjemopćihakata[npr.zakonskaipodzakonskiaktivnostupodručjumorskihluka(neposredniučinak),ali i drugih područja (porezni propisi, propisi o prostornom uređenju i građenju, i sl.)] ili napojedinačnim razinama (inspekcijski postupci - ministarstvo nadležno za poslove prostornoguređenjaigraditeljstva,ministarstvonadležnozazaštituokolišaisl.).

Neposredno upravljanje očituje se kroz neposredni učinak na nastanak, promjenu i prestanakaktivnostikojimseostvarujufunkcijeupravljanja.Dakle,uovomslučajuriječjeosubjektimakojineposrednoraspolažulučkimpodručjem,ostvarujuregulatornuaktivnost,provoderedu luci ilipružajulučkeusluge.Uneposrednomupravljajuaktivnostinaostvarivanjufunkcijastavljenesuunadležnostžupanijskihlučkihuprava,lučkihkapetanijainjihovihispostavatekoncesionara.

Stogaseunastavkudajeanalizaupravotihsubjekata.

Županijskelučkeuprave-osnivanje

Županijske lučkeupraveosnovni su i najzastupljeniji subjekti upravljanja lukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.ŽupanijskelučkeupravesupravneosobesuigeneriskojesuuspostavljenepravnimokviromutvrđenimprvoZakonomomorskimlukama(„Narodnenovine“br.108/95,97/00),apotomZakonomopomorskomdobruimorskimlukama("Narodnenovine" broj 158/03,141/06, 38/09, 123/11, 56/16). One se kao pravne osobe osnivaju radiupravljanja,gradnjeikorištenjalukaotvorenihzajavniprometkojesuodžupanijskogilokalnogznačajazapodručjesvakežupanije.Premapostojećemzakonodavnomokviru,mogućejeosnovatijednu županijsku lučku upravu za upravljanje svim lukama županijskog i lokalnog značaj napodručju jedne županije, ali također jemoguće zapodručje svake županijeosnovati više lučkihuprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, u kojem slučaju su podnositelji zahtjeva isuosnivači.

Županijske lučke uprave osnivaju predstavnička tijela jedinica područne (regionalne)samouprave – županije, koje su ujedno njihovi osnivači, a vršenje osnivačkih prava dijeležupanijskeskupštine ižupani.PojedinaosnivačkapravapovjerenasusvakomodtijelažupanijesamimZakonom,doksupojedinaosnivačkapravaraspodijeljenaosnivačkimaktimaistatutima.



Većanalizazakonodavnogokviraukazujenanelogičnostiuraspodjeliosnovnihosnivačkihpravaizmeđutijelažupanije.Nelogičnostisetakoukazujuudijeluosnivačkihpravapremaupravljačkimtijelima. Tako npr. predsjednika i dva člana županijskih lučkih uprava prema Zakonu imenujuosnivači,aaktimaosnivačatajenadležnostpovjerenažupanima.Usituacijikadažupaniimenujupredsjednika i dva člana (od ukupno pet članova), postavlja se pitanje svrhovitosti odredbe oraspuštanjuupravnihvijećaodstranežupanijskihskupština,50aposebnokadseovanadležnoststaviukontekstokolnostidažupanijskaskupštinauopćenesudjelujeu imenovanjunitiostalihčlanovaupravnihvijeća.Nadalje,ovoovlaštenježupanijskihskupštinaupitne je svrhovitosti iuodnosu na razloge za raspuštanje (godišnji planovi razvoja luka) jer su ti razlozi u nadležnostidrugogtijela–župana.

Osnivačka prava koja ostvaruju županijske skupštine i župani trebalo bi također sagledavati ukontekstuzakonakojimseuređujelokalnaipodručna(regionalna)samoupravaudijelukojimseodređujunjihovenadležnosti(npr.sklapanjepravnihposlovauodnosunavisinupravneradnje).

Županijskelučkeuprave-nazivlje

Županijska lučka uprava nije formalni naziv pravne osobe. Dapače, županijske lučke upravepojmovno nisu određene ovom sintagmom. Atribut županijske lučkim je upravama dodanprilikom određivanja njihova naziva te upisom u sudski registar. Dapače, zamjetna jeneusklađenost nazivlja po pojedinim županijama: tako lučke uprave u Istarskoj, Ličko-senjskoj,Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji nemaju atributa županijske, lučke uprave uPrimorsko-goranskojiZadarskojžupanijiusvomnazivljuimajutajatribut,doksuuDubrovačko-neretvanskojžupanijiprisutnaobaoblikanazivlja.

Iakozakonodavniokvirneuređujebitno funkcionalnudistinkciju lučkihupravakojeupravljajulukama od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku te lučkihuprava koje upravljaju lukama od županijskog i lokalnog značaja, ipak je ona u praksi bitnoprisutna pa distinkcija u nazivlju ima svoju svrhovitost u lakšem poimanju funkcionalnekomponentesubjekata,dalekoiznadpukedistinkcijeosnivačakojijetesubjekteosnovao.

Županijskelučkeuprave-pravnioblik

Posvompravnomoblikužupanijskelučkeupravesuposebnepravneosobe,tzv.osobesuigeneris,čijejeosnivanje,ustrojstvoidjelatnostutvrđeniposebnompropisom.Izvanregulacijeposebnogpropisa, županijske lučke uprave su po svompravnomobliku najbliže ustanovama. Stoga i nečudi da je Zakonom izričito propisana supsidijarna primjena propisa o ustanovama na njihovoposlovanje.

Postojeći pravni pristup čini se najprimjerenijim sagledavajući svrhu i cilj osnivanja lučkihuprava. Analizom sadržaja djelatnosti koje one obavljaju te propisanom djelokrugu poslova,zaključujesedaciljnjihovadjelovanjanijestjecanjedobiti,većtrajnabrigaoopćemdobruzakojeje Zakonom propisano da je od interesa za Republiku Hrvatsku. Supsidijarnom primjenomodredbi o tzv. „državnim lučkimupravama“ i županijske lučke uprave smatraju se neprofitnimpravnimosobama.

To,međutim,neznačidažupanijskelučkeupravenemogustjecatidobit,većpretpostavljadatonijenjihovcilj.Županijskelučkeupraveredovnoostvarujudobitusvomposlovanjujersunjihoviprihodi veći od rashoda poslovanja. No, kako je glavnina njihova prihoda ostvarena prema

50 Članak76.stavak4.ZPDML



posebnim propisima (izravno na temelju Zakona), čija je namjena utvrđena propisom, tožupanijske lučke uprave svoju dobit u cijelosti koriste za ostvarenje ciljeva zbog kojih suosnovane.

Upravo iz prethodno navedenih razloga, valja otkloniti dvojbe omogućnosti županijskih lučkihupravadaobavljaju igospodarskudjelatnostpružanjem lučkihusluga,kad je toprimjenjivo jergospodarska djelatnost ne lišava županijske lučke uprave temeljnih karakteristika njihovapravnogoblika.

Nadalje,županijskelučkeupraveupropisanomdjelokruguradaimajunadležnostijavnopravnogkaraktera,pa iakonije izrijekomuZakonunavedeno,sadržajnoone jesupravneosobes javnimovlastima. Javne ovlasti županijskih lučkih uprava očituju se u ostvarivanju njihovih funkcijaupravljanjauraspolaganju lučkimpodručjemteregulaciji iprovedbi lučkogreda(npr.propisiolučkom redu; dodjele ugovora o koncesiji i sl.). Te sunadležnosti po svom sadržaju javnopravnaovlastpasežupanijskelučkeupravemogusmatratipravnimosobamasjavnimovlastima.

Prethodnoobilježje također je svojstvenoprvenstvenoustanovamakaopravnimoblicima, a netrgovačkimdruštvima,udrugailizadrugama.

Županijskelučkeuprave-djelokrugrada

Županijskelučkeupraveosnivajuseradiupravljanja,gradnjeikorištenjalukaotvorenihzajavniprometkojesuodžupanijskogilokalnogznačaja.Zakonodavacuuspostavljenomzakonodavnomokviru nije pobliže definirao djelokrug rada županijskih lučkih uprava pa valja primijenitiodredbuosupsidijarnojprimjeniodredbio lučkimupravamakojeupravljaju lukamaotvorenimza javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa zaRepublikuHrvatsku (udaljnjemtekstu:državnelučkeuprave).

Djelokrugradažupanijskihlučkihupravaobuhvaćasljedećedjelatnosti:

− brigaogradnji,održavanju,upravljanju,zaštitiiunapređenjupomorskogdobrakojepredstavljalučkopodručje,

− gradnjaiodržavanjelučkepodgradnje,kojasefinanciraizproračunaosnivačalučkeuprave,

− stručninadzornadgradnjom,održavanjem,upravljanjemizaštitomlučkogpodručja(lučkepodgradnjeinadgradnje),

− osiguravanjetrajnoginesmetanogobavljanjalučkogprometa,tehničko-tehnološkogjedinstvaisigurnostplovidbe,

− osiguravanjepružanjauslugaodopćeginteresailizakojenepostojigospodarskiinteresdrugihgospodarskihsubjekata,

− usklađivanjeinadzorradaovlaštenikakoncesijekojiobavljajugospodarskudjelatnostnalučkompodručju,

− donošenjeodlukeoosnivanjuiupravljanjuslobodnomzonomnalučkompodručjusukladnopropisimakojiuređujuslobodnezone,

− drugiposloviutvrđenizakonom.

Sukladno teoretskoj tipologiji vrsta lukauspostavljenojWorldBank:PortReformToolkit, 2007,županijskelučkeupravesuLandlordluke,štoznačidajenjihovaosnovnaulogaispunitifunkcijuraspolaganja lučkim područjem te regulatorna funkcija uz ubiranje dijela lučkih tarifa koje sekoristezaizgradnjuiodržavanjelučkeinfrastrukture(lučkepristojbe).Županijskelučkeupraveu



pravilu ne pružaju lučke usluge osim ako su one od općeg interesa ili ako ne postoji interesgospodarskihsubjekatazanjihovimpružanjem.

Opisanomokolnošćuzakonodavacjeoptiraouspostaviti istovjetniupravljačkimodelzasvevrteluka otvorenih za javni promet neovisno o njihovom razvrstaju prema značaju za RepublikuHrvatsku. Ova odluka zakonodavca nije adekvatno vrednovala posebnosti luka sukladnonjihovomznačajuštodovodidokontinuiranekritikepostojećegzakonodavnogokvira.Zasigurnodjelokrug rada subjekta koji upravlja teretnom lukom u koji uplovljavaju brodovi umeđunarodnoj plovidbi ne može biti istovjetan djelokrugu rada subjekta koji upravlja lukomlokalnogznačajačijijeosnovniciljzadovoljitipotrebemještanazastalnimvezomukomunalnomdijelulukeodnosnolokalnomprometu.

Posljedica istovjetnih djelokruga rada jest onemogućavanje županijskih lučkih uprava daosigurajuonefunkcijeupravljanjakojećeostvariticiljnjihovaosnivanja.Tosenajvišeočitujeufunkcijipružanjalučkihusluga.Uvelikombrojulukaupravilulokalnogznačajateškojeosiguratizainteresiranost gospodarskih subjekata za pružanjem lučkih usluga, barem po za krajnjegkorisnikaprihvatljivlučkimnaknadama.Stogagospodarskiinteresutakvimsituacijamaizostaje,ažupanijskelučkeupraveuprimjeniLandlordnačelanemajuuspostavljenounutarnjeustrojstvokojebi tepraznineupotpunilepakorisnicičestoostajubezuslugekojabiu tim lukamatrebalabitiosigurana.

Navedeno ukazuje na slabosti postojećeg modela upravljanja lukama lokalnog značaja uslijedograničenjauspostavljenimadministrativnimmodelomupravljanja.

Djelatnostižupanijskihlučkihupravavišećeserazmatratiupoglavljuofunkcijamaupravljanja.

Županijskelučkeuprave-tijelaupravljanja

Zakonodavacjejedinurelevantnudistinkcijuizmeđudržavnihlučkihupravaižupanijskihlučkihupravapropisaou sastavu tijelaupravljanja i načinunjihova imenovanja.Tako jepropisanodažupanijskim lučkim upravama rukovode upravno vijeće i ravnatelj. Upravno vijeće ima petčlanova od kojih dva člana i predsjednika imenuju osnivači, jednog člana imenuje ministar izredova lučke kapetanije na čijem području je sjedište lučke uprave, a jednog člana imenujupredstavniciovlaštenikakoncesijekojiimajukoncesijenapodručjulučkeuprave.

Navedenanormatakođerjepodvrgnutakritikamaznanstveneistručne,aliipolitičkejavnosti.Snormativnogpolazišta,onajenelogičnaukontekstumogućeraspodjeleosnivačkihpravaizmeđujedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave. Naime, Zakonpropisuje51mogućnostdaopćineigradovibudusuosnivači,noistovremenoimnegiramogućnostsudjelovanjauupravljanjužupanijskimlučkimupravama,aštojenegiranjetemeljnihosnivačkihprava.Drugimriječima,akosesupsidijarnoprimjenepropisioustanovama,naopisanusituacijumože se gledati na način da općine i gradovi solidarno odgovaraju za obveze županijske lučkeuprave,aliistovremenonisuumogućnostisudjelovatiudonošenjuijednerelevantneupravljačkeodluke.

Sa stručnog, ali i političkog polazišta, uskraćivanje prava jedinicama lokalne samouprave daparticipirajuuupravljanjužupanijskimlučkimupravamatakođerjepodložnokritici.

Županijskelučkeupraveneupravljajusamolukamaodžupanijskog,većilokalnogznačaja.Lukese često nalaze u centrima naselja te za općine i gradove čine neprocjenjivu urbanističku

51 Članak75.stavka1.ZPDML



vrijednost. U tim slučajevima luka nužno ima i funkcije izvan onih uspostavljenih zakonskimokviromjerprostor luke,odnosno lučkopodručječesto jestsredišnjiurbanističkiprostor jedneopćineiligradanakojemsezadovoljavajukulturne,sportske,socijalneidrugepotrebemjesnogstanovništva.

S druge pak strane, propisana participacija predstavnika koncesionara u upravnom vijećužupanijske lučke uprave također izaziva opravdanu kritiku. Pretpostavljena svrha ove odredbemogla bi biti u zastupljenosti koncesionara, kao glavnih subjekata u pružanju lučkih usluga, uupravljačkom tijelu kako bi koncesionari posredno mogli sudjelovati u kreiranju razvojnihplanova luka. Međutim, izostanak propisane procedure izbora predstavnika koncesionara uupravnovijeće tenepostojanje forumaukojembikoncesionarimoglizastupatisvoje intereseupraksi negira predstavničko obilježje člana upravnog vijeća iz reda koncesionara, što zaposljedicuimaprijesvegaisticanjevlastitihpartikularnihinteresaupostizanjupovoljnijevlastitepozicijeunutarkoncesijskogodnosa.

Stoga se logičnim čini zaključiti da bi u izmjeni zakonodavnog okvira trebalo razmisliti oisključenju predstavnika koncesionara iz upravljačkih tijela te umjesto toga uvođenjepredstavnikajedinicalokalnesamouprave.

U odnosu na normativno uređenje ravnatelja, ono je istovjetno normativnom uređenjuuspostavljenom u državnim lučkim upravama, a korespondira strukturi unutarnjeg ustrojstvapremapropisimaoustanovama.

Eventualno,kaokritikumožeseistaćinormakojomjepropisanodasesimenovanjemravnateljamora suglasitiministarnadležanzaposlovepomorstva. Sobziromdaministarstvonadležnozaposlove pomorstva ne ostvaruje ikakva osnivačka prava, a ujedno je već i zastupljeno uupravljačkom tijelu putem predstavnika iz redova lučke kapetanije, ova se norma činibespotrebnom centralizacijom sustava uz diskrecijske odluke ministra, što negira načeloustavnog jamstva na samoupravu jedinica područne (regionalne) samouprave, a također ipodriva institutnatječajabudućidaodlukaministranemorabitiobrazložena inijepodvrgnutaupravnosudskoj kontroli zakonitosti. Još jedan primjer administrativnih poteškoća je da nagodišnji plan rada, po ZPDMLu, uz suglasnost Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukturesuglasnostmoradatiiministarnadležanzaposloverazvojaotokaštojeponekadnezamislivojernemajusvelukekontaktsotokom.

Lučkekapetanije–pravnioblik

Lučkekapetanije takođersuneposrednisubjektiupravljanja lukamaotvorenimza javniprometžupanijskog i lokalnogznačaja,čijaseulogaočitujeuostvarenjufunkcijareguliranja iprovedbelučkogareda.

Lučke kapetanije su područne jediniceministarstva nadležnog za poslove pomorstva u sastavuuprave za pomorstvo bez pravne osobnosti. Dakle, lučke kapetanije nisu pravne osobe savlastitimpravnimsubjektivitetom,većupravnatijelaipodručnejedinicesredišnjegtijeladržavneuprave. To znači da su lučke kapetanije izdvojene iz organizacijske strukture županijske lučkeupraveineposrednosupodkontrolomsredišnjedržave.

Kao ustrojstvene jedinice upravnog tijela one djeluju u ime tog upravnog tijela na području izsvojenadležnost,gdjeobavljajuposlovedržavneuprave.Poslovidržavneupravesuneposrednaprovedbazakona,donošenjepropisazanjihovuprovedbu,obavljanjeupravnognadzoratedrugiupravniistručniposlovi.



Međutim, osimposlovadržavneupravne, lučkekapetanijeobavljaju i drugeposlovekoje su imstavljeneudjelokrugposlovaposebnimzakonom.Naime, iakojedjelokrugradasredišnjihtijeladržavneupravepropisanzakonomkojimseuređujesustavdržavneuprave,kaoizakonomkojimse uređuje djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, lučke kapetanijeobilježava specifičnost postojanja posebnog zakona kojim je uređen njihov djelokrug. U tomsmislu, ukazuje se na specifičnost ovog pravnog oblika budući da je u hrvatskom pravnomsustavu unutarnje ustrojstvo ministarstava u pravilu uređeno uredbama Vlade RepublikeHrvatske,anezakonimaHrvatskogsabora.

Lučkekapetanije-djelokrugrada

Lučkekapetanijesukladnoposebnomzakonodavnomokviruobavljajuposlovenadzoraplovidbeu unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, poslove traganja ispašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe,inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom, poslove upisa i brisanja brodova, te vođenjaupisnika brodova, poslove utvrđivanja sposobnosti za plovidbu, baždarenje brodica, posloveupisa i brisanja brodica te vođenja očevidnika brodica, poslove izdavanja pomorskih knjižica,posloveutvrđivanjastručneosposobljenostipomoracazastjecanjezvanjaupomorstvu,izdavanjei vođenje očevidnika izdanih ovlaštenja za obavljanje službe na brodovima te druge upravne,stručne i tehničke poslove sigurnosti plovidbe na moru prema posebnom zakonu i drugimpropisima.

Međutim, u odnosu na upravljanje lukama, lučke kapetanije ostvaruju nadležnost ne samo natemelju zakona o lučkim kapetanijama, niti vladinim uredbama, već prvenstveno pravilnicimaministarstvanadležnogzaposlovepomorstva52kojimasepropisujenačinreguliranjaiprovedbelučkogareda.

Ne ulazeći u analizu svake od nadležnosti lučkih kapetanija, u bitnome valja istaći da lučkakapetanijaodobravaaktkojimžupanijska lučkaupravareguliraredu lukamateobavljanadzornadnjegovomprovedbom.Također,iakojePravilnikompropisanodatijelokojeupravljalukomprovodi lučki red, analizom pravnog okvira dolazi se do zaključka da županijske lučke upravenemaju nikakvih ovlaštenja u prisilnoj provedbi lučkog reda, već su te nadležnosti isključivo uingerenciji lučkih kapetanija, kojima te aktivnosti nisu stavljene u djelokrug rada. Stoga seukazuje na podnormiranost u tom dijelu pa se kritički može zaključiti o preprekama zaostvarivanjeregulatornihfunkcija.

Također,bitnojeistaćiidalučkakapetanijasudjelujeuraduupravljačkihtijelažupanijskihlučkihuprava jer su njeni predstavnici imenovani za člana upravnog vijeća. Postavlja se pitanje nepostoje li suprotstavljeni interesi lučkekapetanijeuostvarivanjunadzorne funkcijenadaktimakojimsereguliraredulukama,kadanjenipredstavnicisudjelujuusamomdonošenjutihakata.

Također, posljednjom novelom Pomorskog zakonika utvrđena je uloga lučke kapetanije i uodređivanjuvrste,značaja,pozicijeodnosnopodručjarada,karakteristikaterokovapostavljanjaobjekatasigurnostiplovidbeulukama.Obvezapostavljanjaiodržavanjatihobjekatastavljenajeudjelokrugradalučkihuprava,alučkeupraveteaktivnostipoduzimajusukladnouvjetimalučkekapetanije.

52 Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjihmorskih voda i

teritorijalnogmoraRepublikeHrvatske(„Narodnenovine“br.90/05,10/08,155/08,127/10,80/12)



TrgovačkodruštvoPLOVPUTd.o.o. bilo zaduženo za održavanje objekata sigurnosti plovidbeulukama (svjetionici, obalna svjetla i sl.). do posljednje novele Pomorskog zakonika te jeneposredno upravljalo objektima koji se nalaze na lučkom području. Izmjenom PZ/15postavljanjeiodržavanjeobjekatasigurnostiplovidbe(kaoiplovnihputevauluci)stavljenojeunadležnost lučkih uprava. Ipak, PLOVPUT d.o.o. može zadržati pravo da po zahtjevu lučkekapetanije,anateretlučkeuprave,postaviobjektesigurnostiplovidbeiodržavagauispravnomstanju.Međutim,PZ/15neuzimauobzirodredbučlanka66.ZPDMLkojituaktivnostpodvrgavaodluciupravnogvijeća.Utomdijelupropisetrebauskladiti.

Koncesionari

Koncesionari su gospodarski subjekti koji u županijskimmorskim lukama kojima je dodijeljenugovorokoncesijizapružanjelučkihuslugailidrugihgospodarskihdjelatnostikojeseobavljajuna lučkom području. S obzirom na uvjete o pravnoj sposobnosti propisanim Zakonom,koncesionarimogubiti gospodarski subjekti koji svojimpravnimoblikompredstavljaju pravneosobeilifizičkeosobekojesuovlašteneobavljatigospodarskudjelatnost(obrtnici).

Koncesionari primarno ostvaruju funkciju pružanja lučkih usluga korisnicima, iako jezakonodavac općom normom omogućio obavljanje i ostalih gospodarskih djelatnosti ako seispuni koji od alternativno postavljenih uvjeta (propisano posebnim zakonom ili ako to neumanjuje niti otežava obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti). Pritom se ukazuje da Zakon nerazvrstava lučkedjelatnostipa jeodređivanjeosnovnih lučkihdjelatnostiostavljeno teorijskomrazmatranju.

Pored ostvarivanja funkcije pružanja lučkih usluga, koncesionari mogu ostvarivati i funkcijuraspolaganja lučkim područjem. Naime, predmet koncesije ne mora biti samo djelatnost, već iprostornakojemsetadjelatnostobavlja.Uslučajudodjeleugovoraokoncesijizalučkeiliostalegospodarskedjelatnosti kojaobuhvaća isključivokorištenjedijela lučkogpodručja, koncesionarstječe pravo na raspolaganje tim dijelom lučkog područja u opsegu i sadržaju određenomugovoromokoncesiji.

Raspolaganje lučkim područjem koncesionara može obuhvaćati upotrebu ili korištenje lučkogzemljišta,objekata lučke infrastrukture i/ili lučkesuprastrukture.Ovisnooopseguovlaštenja izugovoraokoncesijikoncesionarmožepodručjekojemujedodijeljenonaupotrebuilikorištenjedjelomičnoiliucijelostiisključitiizopćeupotrebe.

Također,raspolaganjemožeobuhvaćatipravo,aliiobvezukoncesionarazaizgradinoveobjektelučke infrastrukture ili da na lučkom zemljištu izgradi zgrade ili druge objekte lučkesuprastrukture. Pravo na gradnju na lučkom području koncesionari mogu ostvarivati samo natemeljuugovoraokoncesijiuopsegukojijetimugovoromodređen.

Posebno je bitno istaći da raspolaganje obuhvaća i obvezu održavanja objekata lučkeinfrastrukture i suprastrukture. Održavanje objekata nije propisom stavljeno u obvezukoncesionarima,većjetoizvornadjelatnostžupanijskihlučkihuprava.Ipak,upraksijezamjetanbrojslučajevaukojimasetaobvezaugovoromokoncesijiprenosinakoncesionara.

Zaključno, izprethodnihanalizaproizlazi idagospodarskisubjektiprivatnogapravakadaimsedodjeliugovorokoncesijipreuzimajupojedineupravljačkealateuupravljanjulukama.



Analizaiocjenastanjaodnosažupanijskihlučkihuprava,gradovaižupanija

Županijske lučkeupravesupravneosobekojima jepovjerenoupravljanje lukamaotvorenimzajavni promet koje su ne samo od županijskog, već i od lokalnog značaja. Ove luke, kako surazvrstane naredbom ministra, u pravilu obuhvaćaju tzv. gradske luke koje su smještene usredištima naselja primorskih i otočkih općina i gradova. Stoga u urbanističkom smislu, lukepredstavljajuiznimniprostornikapitaljedinicalokalnesamoupravečijirazvojteuvjetezahvatauprostoru te jedinice nedvojbeno žele determinirati. Valja podsjetiti da je prostorno uređenjetemeljna djelatnost samoupravnog djelokruga jedinca lokalne samouprave koja je od samogpočetka razvoja samouprave u Republici Hrvatskoj uvijek bila njima povjerena te je to pravoukorijenjeno u svijesti općina i gradova. Dok se u drugim područjima javnih djelatnosti(zdravstvo,socijalnapolitika,sport,kultura isl.) stupanjdecentralizacijemijenjaotijekomovihdvadesetpetgodina,prostornoplaniranjejebiloiostalonedvojbenovezanoponajprijezaopćineigradove.

Predajom urbanističkih potencijala luka na upravljanje županijskim lučkim upravama, općine igradoviizgubilisuingerencijunadprostoromkojimsutradicionalnoonuupravljalikrozsegmentplaniranja, ali i upravljanja. Stvaranjem županijskih lučkih uprava, općine i gradovi više neupravljajutimpodručjem.

U slučajevima kad su planovi županijskih lučkih uprava komplementarni planovima jedinicalokalnesamouprave,situacijaurazvojuprostoraiuvjetimazahvatauprostorujezadovoljavajuća.Međutim, kada su ti planovi kontradiktorni, nužno dolazi do konfliktnih situacija kojeograničavajuiličaksprječavajurazvojiplaniranjelučkogpodručja.OvutvrdnjumogućejeisticatinaprimjerulukeotvorenezajavniprometžupanijskogznačajaBakar.

Nadalje, u mnogim naseljima luke su centar i žarište mnogih gospodarskih i negospodarskihaktivnosti, ponajprije u funkciji turizma, poput kulturnih manifestacija (npr. glazbene večeri,povijesnispektakliisl.),sportskihmanifestacija(npr.ljetneigre,zabavneigreisl.),ugostiteljskihmanifestacija(npr.gastroponudeisl.).

Navedene su aktivnosti od iznimnog interesa lokalnoj samoupravi i njihovim turističkimzajednicama te pretpostavljaju nezanemarivo učešće u ukupnosti turističke ponude pojedineopćine, grada ili županije. Stoga je razumljivo da su tijela općine i grada zainteresirana zaupravljanjetimpodručjem.

Međutim,uovimsituacijamaprimjetna jevelikapreprekasuradnjižupanijskih lučkihupravateopćinaigradova.

U slučaju njihove pozitivne suradnje, županijske lučke uprave u bitnom su ograničene uomogućavanju obavljanju ovih aktivnosti zbog iznimno krutog zakonskog i podzakonskogpravnog okvira u raspolaganju lučkimpodručjem.Naime, sve gospodarske aktivnosti koje se uluci mogu odvijati podložne su krutom koncesijskom režimu koji nije primjeren djelatnostimakoje senisu lučkedjelatnosti i koje seobavljajupovremeno iprivremeno.Upostojećemokvirupraktički jenemogućenapravnozadovoljavajućinačinomogućitiobavljanjedjelatnostiprodajeroba i pružanja usluga manjeg opsega u luci (npr. prodaja umjetničkih slika, prodaja putemštandova,ambulantneprodajeisl.).Tosudjelatnostisezonskogkarakteratejetraženjekoncesijeza njih iznimno nerealno zbog složenosti koncesijskog postupka i njegovih troškova teminimalnogrokatrajanjakoncesije.



Nadalje, glededodjeljivanjapravanaobavljanjenegospodarskih aktivnosti (kulturne i sportskepriredbe i sl.) situacija je još složenija jer podzakonski propisi uopćenepredviđajumogućnostdodjeletihprava(koncesijezaposebnuupotrebu).

Stogajedinicelokalnesamoupravečestopribjegavajusužavanjukopnenegranicelučkogpodručjakakobi se isto smanjilo u korist javnihpovršina.Međutim, naličje togapostupanja očituje se uneprirodnom upravljačkom razgraničenju operativnih obala i riva, što otežava poslove njihovaodržavanja s obzirom na namjenu prihoda županijskih lučkih uprava koje ne mogu ulagatisredstavaizvanluka(npr.takonpr.županijskalučkaupravamožeraditisamodiorivedogranicešto se tehnološkimože pokazati neizvedivim), ali i budući razvoj uslijed nemogućnosti širenjakapacitetanakopnenompodručju.

4.3.2 Funkcijeupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Funkcijeupravljanjasuskupoviaktivnostirazvrstanihusmisleneimeđupovezanecjelinekojeseredovitoizvršavajukakobipojedinisustavpoputlukemogaoostvarivaticiljevekojisuprednjegapostavljeni. Temeljne funkcije upravljanja su raspolaganje lučkim područjem, propisivanje iprovedba lučkog reda, pružanje lučkih usluga te naplata lučkih tarifa. Svaka od tih funkcija jeneizbježna i nužnousmjerenadrugima tebezbilokojeodnjihupravljanje lukamanebimogloostvaritisvojeciljeve.Uovompoglavljuobrađujesesvakaodtihfunkcijatesevršinjihovakratkaanalizakakobiseutvrdilinedostaciunjihovojimplementacijiteizveozaključakotomemoželisepromjenommodelaupravljanjautjecatinanjihovoostvarenjeusvrhuotklanjanjatihnedostatakaipostizanjuželjenihučinaka.

Raspolaganjelučkimpodručjem

Lučko područje određeno je Zakonom kao područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili višemorskihikopnenihprostora(lučkibazen),kojesekoristizaobavljanjelučkihdjelatnosti,akojimupravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica lučkog područja je granicapomorskogdobra.Ovajeodredbačestoisticanaunegativnomkritičkomkontekstujerzapravoneispunjavaosnovnelogičkepostulatedefiniranjapojmova.

Naime, iznavedenedefinicijeuopćenije razvidnadiferencijapojma luke ipojma lučkopodručjebudućidaobapojmaimajuistovjetnuprostornuifunkcionalnupojmovnukomponentu.Zapravoovouopćenisu različitipojmovi jer lučkopodručje jenaprosto luka.Razlogeza isticanjepojmalučkopodručjeuZakonskompojmovniku53ležiučinjenicidazakonodavacnijenaprimjerennačindefinirao pojam luke54 zbog čega je propušteno uočiti da je luka zapravo prvenstveno prostor,odnosnopodručjenapomorskomdobrusaspecifičnomipriličnojasnoodređenomnamjenom–služi za pristajanje, sidrenje i zaštita brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe,uskladištenje idrugomanipuliranjerobom,proizvodnju,oplemenjivanje idoradurobeteostalegospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ilitehnološkoj svezi. Pri tome, izgrađenost luke te postojanjeposebnih građevina za tu svrhunijepreduvjet luke jer definicija navodi da luka može imati i neizgrađene objekte. Ipak, zboguvriježenostisamogapojmaupraktičnojprimjeniunastavkućesekoristitinavedenipojam.

53 Članak2.ZPDML54 Takosenpr.učlanku80.ZPDMLgovorioosnivanjuluke,iakojeosnivanjesvojstvenoisključivosubjektnim

pojmovima,aneobjektima.Objektse,naime,nemožeosnovati.



Sagledavajućipodručje lukažupanijskog i lokalnogznačaja,moguće jeutvrditidaseonosastojiod morskog i kopnenog dijela na kojima su izgrađeni objekti u funkciji pristajanja, sidrenja izaštiteplovnihobjekatatepružanjalučkihusluga.

Zakonodavacjeuvećpravnomnormomnalučkompodručjuodredioobjektelučkeinfrastrukture(podgradnje)ilučkesuprastrukture(nadgradnje),iodnjeposebnoizdvojioprekrcajnuopremu.

Međutim, lučko područje ne obuhvaća samo te objekte, većmože obuhvaćati i infrastrukturnoneuređene kopnene površine koje iako obuhvaćene pojmom lučke infrastrukture kao „drugezemljišne površine“, zapravo nisu infrastrukturni objekti pa postoje ozbiljne kritike u tojdefiniciji.

Također,u lukamapostoje i infrastrukturnouređenemorskepovršine(lučkasidrišta)kojanisupojmovno određena Zakonom, no čije postojanje u prostoru i funkcija koja imaju zaslužujeposebno normativno uređenje. Iako ono nije uređeno Zakonom, zbog svoje važnosti zaslužujeposebnuanalizu.

Lučkainfrastruktura

Lučkominfrastrukturom,sukladnoZakonu,smatrajuseoperativneobaleidrugelučkezemljišnepovršine, lukobrani i drugiobjekti infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničkeprometnice,vodovodna,kanalizacijska,energetska,telefonskamreža,objektizasigurnostplovidbeuluciisl.).

Lučkom infrastrukturom izvorno upravlja županijska lučka uprava. Njena djelatnost je vođenjebrigezaizgradnju,aliiodržavanjelučkeinfrastrukture.Pritomezakonodavacnijedeterminiranoomjere nove izgradnje i održavanja postojeće infrastrukture. To stoga što do sada nije nitiutvrđenopsegstandardakoje lukemorajuodržavatikakobimoglebitikvalificiranekaotakveikategorizirane unutar pojedinih kategorija. Događa se stoga da se održavanje pojedineinfrastrukture zanemaruje u korist izgradnje nove, iako je postojeća i dalje kategoriziranasukladnostanjukojevišeuprostorunepostoji.

Županijske lučke uprave nemaju adekvatnu metodologiju iskazivanja planova izgradnje iodržavanja lučke podgradnje. Nepostojanje standardizacija te jasno propisanih uvjeta zakategorizaciju luka onemogućava praćenje aktivnosti županijskih lučkih uprave te adekvatnovrednovanjenjihovihgodišnjihprogramakoje sedostavljajunaodobrenjenadležnomžupanu iministru.Valjanapomenutidajeodržavanjelučkeinfrastrukturetemeljnadjelatnostžupanijskihlučkih uprava pa bi njihovi programi u tom dijelu trebali biti razrađeni (međutim, ponovo jepreduvjetpostojanjestandardaiuvjetakategorizacije,štoćeseovomStudijomnastojatiizvesti).Istovjetna je situacija i u planovima za izgradnju nove lučke infrastrukture, gdje bez ulaznihparametara nije moguće adekvatno vrednovati planove lučkih uprava te odobriti pratećefinancijske planove te determinirati alokaciju proračunskih sredstava korisnicima na bazi tihplanova.

Lučkominfrastrukturomupraviluraspolažežupanijska lučkauprava.Onadodjeljujekapacitetevezova, privez na operativnoj obali, privezna mjesta u komunalnom i nautičkom dijelu luke.Međutim, prenošenje prava na raspolaganje lučkom infrastrukturom moguće je kad je njenoraspolaganjevezanouzdodijeljenopravonapružanje lučkihusluga teobavljanje gospodarskihdjelatnosti.Kadajepružanjetihusluga,odnosnoobavljanjedjelatnostiuvjetovanoraspolaganjemlučkom infrastrukturom, ona se dodjeljuje na raspolaganje subjektima koji ujedno te uslugepružaju,odnosnokojitedjelatnostiobavljaju.



Pravo na prijenos prava raspolaganja lučkom infrastrukturom, međutim, nije moguće ako nijevezanozadjelatnostkojaćesenatompodručjuodvijati.Uprotivnom,takavbiugovorniodnosposvomsadržajupredstavljaougovorozakupukojinalučkojinfrastrukturinijemogućeuspostaviti.

Pravno na raspolaganje lučkom infrastrukturom može se steći samo na temelju ugovora okoncesiji.Ugovoromokoncesijiodređujesepredmetkoncesijekojideterminirasadržajuslugaidjelatnostikojekoncesionarmožepružati,odnosnoobavljati teobuhvat lučke infrastrukturenakojojćeseteuslugepružati,odnosnodjelatnostiobavljati.

U odnosu na lučku infrastrukturu, ugovorom o koncesiji može se propisati pravo za izgradnjunovihobjekatalučkeinfrastruktureiliisključivopravonakorištenjelučkeinfrastrukture.

Pravonaizgradnjuobjekatalučkeinfrastruktureusebinesadržidvojbekojebiuizvršavanjutogdijelaugovoraokoncesijimogleproistječi.Koncesijajegospodarskomsubjektupravnaosnovadana temelju nje može pred nadležnim upravnim tijelom ishoditi upravni akti na temelju kojegmožepristupitigradnji.Pritome,ograničenjauuvjetimagradnjekojasupostavljenauugovoruokoncesiji prema trenutnom pravnom okviru nisu vezana za sam sadržaj akta o gradnji, već surelevantna samo u dijelu ispunjavanju obveza prilikom izvršavanja ugovora o koncesiji. Dakle,posljediceprekoračenjaovlaštenjaizugovoraokoncesijineutječunaaktogradnji,većnapravneposljedicekojesemoguaktiviratizbogkršenjaugovornihodredbi.

Sdrugestrane,pravonakorištenjeobjekatalučkeinfrastrukturemožesadržavatiozbiljnedvojbeglede opsega toga prava. Naime, u praksi su više nego prisutne situacije u kojima nejasnodefiniranje opsega prava korištenja objekata lučke infrastrukture u ugovorima o koncesijirezultiraju pravnim nesigurnostima u razrješenju međusobnih odnosa kako županijskih lučkihuprava kao davatelja koncesije i koncesionara, tako i koncesionara prema trećima. Najčešćamanifestacija nejasnog određivanja opsega prava jest vršenje prava na isključivanje općeupotrebelučkogpodručja.Postavljasepitanjeukojojmjerikoncesionarmožeisključititrećeodopćeupotrebedijeloveinfrastrukturekojisumudodijeljeniukoncesiju(npr.zatvaranjepristupagatovima,pontonima,ograđivanjedijelovaoperativneobaleisl.).Otklanjanjeilibitnoumanjenjepotencijalnih konfliktnih situacija može se, naravno, postići jasnim, detaljnim i preciznimnormama o pravima i obvezama koncesionara. Međutim, pravna norma koja bi usmjeravalatumačenje spornih odredbi ugovora o koncesiji svakako bi bila dobrodošla, uzimajući u obzirrelativnoskromneresursežupanijskihlučkihupravaistručnostinjihovaosobljaupravnompolju.Pri tome, polazna premisa koja bi trebala biti postavljena jest da se korištenje objekata lučkeinfrastrukture treba ograničiti na onaj opseg koji je nužan za pružanje usluga ili objavljenjedjelatnostikojesupredmetomkoncesije.

Raspolaganje lučkom infrastrukturom koncesionar može prenijeti drugom gospodarskomsubjektu na temelju potkoncesije, uz suglasnost davatelja koncesije. Ograničenja u korištenjulučkeinfrastruktureodstranepotkoncesionaravrijedekaoikodkoncesijetesuvezanazaopsegusluga,odnosnodjelatnostikojesupredmetkoncesije.

Posebno je važno istaći pitanje održavanja objekata lučke infrastrukture. Održavanje objekatanajslabijejereguliranopodručjeukoncesijskimodnosimatejeupraviloprepuštenoreguliranjuprava i obveza koje propisuje ugovor o koncesiji. Iako je standardna odredba u ugovoru okoncesiji o obvezi koncesionara da održava objekte koji su mu dodijeljeni na raspolaganje,nejasno regulirane odredbe o tome uzrokuju da te odredbe najčešće nemaju učinka. Također,samo održavanje se rijetko adekvatno vrednuje u studijama kako davatelja koncesije, tako ikoncesionara,apravnanormauopćenevrednujeovajsegmentkoncesijenitikrozupućivanjena



njenu razradu, niti kroz elemente ekonomski najpovoljnije ponude na temelju kojih se izborenajpovoljnijiponuditelj.

Pored objekata lučke infrastrukture, u lukama se nalaze i drugi infrastrukturni objekti koje jezakonodavac također podveo pod lučku infrastrukturu, neovisno o njenoj namjeni i funkciji. Utomslučaju,takviinfrastrukturniobjektitrebalibisepojmovnorazlučitiodlučkeinfrastrukturejernitisuufunkcijipristajanja,sidrenjaizaštiteplovnihobjekatanitiufunkcijilučkihdjelatnosti(npr.kanalizacijskecijevikojeprolazekrozluku,vodovodnecijeviisl.)pabiistetrebaloizuzetiodobveza raspolaganja županijskim lučkimupravama te se teobvezepovjeriti zainteresiranimsubjektima (npr. komunalna društva). Pri tome, potrebno je u pravni sustav unijeti posebanpravni institut izvankoncesijskog režimazadodjeluprava raspolaganjabudućida takviobjektinisu vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti, već isključivo negospodarske. Iako institutkoncesijezaposebnuupotrebipostojiuzakonodavstvu,istiupodzakonskimaktimazaprovedbutogzakonodavstvanisupredviđeniulukamaotvorenimzajavnipromet.

Lučkasuprastruktura

Lučkusuprastrukturučinegrađevinepoputupravnihzgrada,skladišta,silosa,rezervoarakojesuizgrađene na lučkom području morskih luka.55 Iz objekata lučke suprastrukture isključeni supojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije, lučke dizalice i drugi proizvodi od kojih sesastojipostrojenjeilisusamostalnougrađeniugrađevinuislužetehnološkomprocesuuluci,kojičineprekrcajnuopremuizvanpravnogrežimakojemjepodvrgnutalučkasuprastruktura.

Dakle,dabipojedinagrađevinaimalasvojstvolučkesuprastrukture,sukladnoZakonu,morabitiizgrađenana lučkompodručju.Građevinekoje su izgrađene izvan lučkogpodručja, iakomoždasluže obavljanju lučkih djelatnosti, neće imati to svojstvo. Upravo opisana okolnost u bitnomeodređuje pravni status lučke infrastrukture pa zahtjeva i daljnje obrazloženje pravne prirodelučkogpodručja.

U županijskim lučkim upravama uloga lučke suprastrukture puno je manja nego u državnimlučkim upravama. One su, naime, prvenstveno ili putničke luke ili luke koje zadovoljavajukomunalnepotrebe za stalnimvezovima. Luke županijskog i lokalnog značajnemaju značajnijuuloguuteretnomprometu.

Međutim, to ne znači da lučku suprastrukturu u lukama županijskog i lokalnog značaja trebazanemariti. Pojedine županijske lučke uprave imaju u srednjoročnim ili dugoročnimplanovimapodizanje standarda županijskih lukakoje suu funkciji obalnog linijskogpomorskogputničkogprometa,štopretpostavljaizgradnjuzgradaufunkcijipomorsko-putničkihterminalakrozkojebiseimalaodvijatitehnologijaukrcajaiiskrcajaputnika.

Objekti lučke suprastrukture izgrađeni su na lučkom području koje predstavlja dio pomorskogdobra,itisamiobjekti jesupomorskodobroteslijedepravnusudbinunjegovapravnogstatusa.Definiranjempomorskogdobrakaoopćegdobra svenekretnineu tomstatusu, kao i zgradenanjima izgrađene, izuzete su iz općeg stvarnopravnog režima i podvrgnute posebnomstvarnopravnomrežimu.Naime,općadobra(rescommunesomnium)sustvarikojenisusposobnebiti objektiničijih stvarnihprava,nego služeupotrebi svih fizičkih i pravnihosoba. Stvarmožebiti opće dobro kad zbog svojih naravnih osobina nije prikladna biti u vlasti nijedne fizičke ilipravneosobepojedinačno(npr.more),aliikadtonijeposljedicanjezinihnaravnihosobina,nego

55 Članak 2. podstavak 8. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj

158/03,141/06,38/09i123/11–daljeZPDML)



zbog toga što su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava(res extra commercium). U drugom slučaju riječ je, dakle, o stvarima koje su podvrgnuteposebnom stvarnopravnom režimu unatoč tomu što su po svojim osobinama prikladne biti uprivatnojpravnojvlasti.56

Međustvarimakojeposvojojnaravizasigurnojesuprikladnebitiuprivatnojpravnojvlasti,aliimjetamogućnostuskraćenapravnomnormomjesuiobjektilučkesuprastrukture.

Izgrađenaskladišta,silosiisl.predstavljajuunaravizgradekojesegospodarskiiskorištavajuzaobavljanje gospodarskih djelatnosti, poglavito lučkih, i u odnosu na titulare prava korištenjazasigurno svojim osobinama mogu biti njima podvrgnuti u privatnoj vlasti. Međutim, tu jemogućnost pravna norma posve isključila jer su one sagrađene na lučkom području kojepredstavljapomorskodobro.

Dabiotkloniosvakumogućnostdvojbegledepravnenaravi tihobjekatauodnosunaodvajanjezgradeodzemljištaputemkoncesijeinjenouvođenjeuopćistvarnopravnirežim,57Zakonizričitotražidasegrađevine idrugiobjektinapomorskomdobrukojisu trajnopovezanispomorskimdobromsmatrajupripadnošćupomorskogdobratedasenapomorskomdobrunemožestjecatipravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Ovakvom eksplicitnom normomdefinitivnojeisključenabilokakvamogućnoststjecanjastvarnihpravanaobjektima.

Budući da su zgradena lučkompodručjuopćedobro, raspolaganjenjimapodvrgnuto je bitnimograničenjima,aliimogućnostimafinanciranjanjihoveizgradnje.

Raspolaganje je u tom ograničeno što zgrade pomorsko-putničkih terminala imaju poslovneprostoreza javnu,ali i zakomercijalnusvrhu.Poslovnimprostorijama lakše je raspolagatikrozinstitutugovoraozakupu.

Nadalje, posebno se ukazuje da je kod financiranja objekata lučke suprastrukture Zakon bitnorestriktivniji od propisa kojima se uređuju državne potpore. Naime, iako zgrada pomorsko-putničkog terminalamože svojim kapacitetima bitni dominantno ili u cijelosti u javnoj funkciji(čekaonice, sanitarni čvorovi, info punkt, i sl.) sredstvima iz državnog proračuna po Zakonu jemoguće financirati samo objekte lučke infrastrukture, ali ne i lučke suprastrukture. Ova seodredbaZakonaukazujenepotrebniograničenjemtebibilosvrsishodnonjenopreispitivanje.

Prekrcajnaoprema

Prekrcajna oprema je sukladno Zakonu izuzeta od objekata lučke suprastrukture. Prekrcajnuopremu čine dizalice pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije, lučke dizalice i drugiproizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služetehnološkomprocesuuluciinečinepomorskodobro.

Ovaodredbaizazivavelikedvojbeupraksikojajesveučestalijaprestankomugovoraokoncesiji,štojeposebnoslučajkoddizalicakojesusamostalnougrađeneulučkuinfrastrukturu.

56 Gavella,N.idr.,Stvarnopravo,Informator,Zagreb,1998.,str.54.57 Odredbomčlanka3.stavka4.Zakonaovlasništvu idrugimstvarnimpravima(„Narodnenovine“br.91/96,

68/98,137/99,22/00,73/00,129/00,114/01,79/06,141/06,146/08,38/09,153/09,143/12–daljeZV)propisanojedapravnonisudijeloviopćegadobraonezgradeidrugegrađevinekojesunanjemuizgrađenenatemeljukoncesije,paonetvorezasebnunekretninudokkoncesijatraje.



Naime,ovajeodredbauizravnojsuprotnostisodredbomZakona58premakojojpomorskodobročineunutarnjemorskevodeiteritorijalnomore,njihovodnoipodzemlje,tediokopnakojijeposvojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelomkopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Tako, ako su dizalice trajno ugrađene u lučkuinfrastrukturu,logičnojedaistepostajudiopomorskogdobrakoječinilučkopodručje.Akojepospomenutom načelu superficies solo cedit ono što je ugrađeno u pomorsko dobro i samopomorskodobro,pojmovnaodrednicaprekrcajneopremejeutomdijelubitnopogrešna.

Nadalje,ukazujeseidasuZakonomSvelučkedizalicekojesustalnoučvršćenenalučkopodručjeulukamaotvorenimzajavnipromet,odnosnoulukamaposebnenamjene,dostupanjanasnaguZakonapostajuvlasništvoRepublikeHrvatske,aona ihprenosinaupravljanjenadležnoj lučkojupravikojaihdajenakorištenjeovlaštenikukoncesijepremauvjetimaizugovoraokoncesiji.

Postavlja se pitanje što je s pravima bivših vlasnika tih dizalica, neovisno bili to gospodarskisubjektikojisuvrijednostitihdizalicaunijeliutemeljnikapitalupostupkupretvorbeiliudrugagrađana koji su sami financirali nabavu i postavljanje tih dizalica na temelju valjanih pravnihosnova.

Postavljasedaljepitanještojesdizalicamazakojenijeiskazangospodarskiinteresgospodarskihsubjekata pa nisu dodijeljene u koncesiju? Smiju li županijske lučke uprave raspolagati timobjektimailinesobziromdasutuđevlasništvo,adanesuimnaraspolaganjesamoradiprijenosanaovlaštenikekoncesije?

Postavlja se pitanje i kako urediti koncesijski odnos za pružanje lučkih usluga koji obuhvaća iugradnjulučkedizaliceuluci?Postoji li idaljepravovlasništvakoncesionaratijekomugovoraokoncesiji te što je sadizalicomnakon istekakoncesijekada seona faktičkinemožeodvojiti odpomorskogdobrabeznjegovaoštećenja?

Sva ova otvorena pitanja ukazuju da je nužno potrebna izmjena zakonodavnih odredbi oprekrcajnoj opremi kako bi se uspostavila potrebna pravna sigurnost svih sudionika lučkezajednicetekontinuiranoobavljanjelučkihuslugakrajnjimkorisnicimalukekojitimzamršenimodnosnimanebitrebalibitiopterećivani.

Reguliranjeiprovedbalučkogreda

Lučkiredjeskuppravilakojiuređujepostupanjesvihsubjekatalučkezajednicekaoisvihostalihsubjekatakojikoristeilisenalazeuluci.Lučkiredjejednoodosnovnihfunkcionalnihelemenataupravljanja jerdeterminirapravilapostupanjakojaosiguravajunesmetano funkcioniranje luke.Županijskalučkaupravaupravljalukomtejojjetimepotrebnododijelitiimehanizmekojićejojomogućitidatoupravljanjebudeuspješno.

Lučki red propisuje županijska lučka uprava uz suglasnost lučke kapetanije, a na temeljuPravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjihmorskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 90/05, 10/08,155/08,127/10,80/12).

TemeljnakarakteristikaPravilnikajestdajeonposvomsadržajusvojstvenprvenstvenoreduulukama od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatskoj kojomupravljaju državne lučke uprave. Ova tvrdnja temelji se na analizi sadržaja Pravilnika koji jeusmjeren k adresatima koji su svojstveni državnim lukama te situacijama koje se mogu

58 Članak3.ZPDML



anticipirati upravo u okruženju kakvo postoji u tako razvrstanim lukama. Istovremeno,mnogapostupanjakoja suupraksiprisutnau lukamažupanijskog ili lokalnogznačaja, akojaposvomsadržaju predstavljaju nered u luci, izvan su normativnog djelovanja Pravilnika. Zasigurno nitijedna županijska lučka uprava nije lišena okolnosti napuštanja ili nebrige za brodice koje sustalno privezane u komunalnom dijelu luke, ili korištenje brodica na stalnom vezu odneovlaštenihosoba, štoukazujena fiktivnostvlasništvauciljudodjeleugovorao stalnomvezu.Međutim, okolnosti poput ove ostaju izvan domašaja Pravilnika, a županijske lučke upravepokušavajutesituacijeanticipiratiusvojimpravilnicimaoredu.

Budući da lučke kapetanije djelujuna temeljuPravilnika, a nepravilnika o reduu lukamakojedonose županijske lučke uprave, uvodi se diferencijacija značaja podzakonskih akata. Stoga bitrebalosvesubjektekojiprovoderedulukamaobjedinjenoobvezatinaprovedbulučkogreda,alučkiredusvojstvuopćihakataprvenstvenoprepustitiregulacijipojedinihlučkihuprava.

Daljnjebitnoobilježjelučkogredajestnjegovadominantnodispozitivnakarakteristika.

Naime, zakonodavnomnormompovreda lučkog redaklasificirana jekaoprekršajopćenito,bezdaljnjerazradekonkretnihpostupanjakojasemoguokarakteriziratikaobitnoobilježjeprekršaja.Stoga u praksi i nema podataka o vođenju prekršajnih postupaka čiji bi broj korespondiraoiskustvenomzaključkuobrojupočinjenihpovredalučkogreda.

Poseban je problem kod evidentiranja prekršaja pravila o lučkom redu te propisanimovlaštenjima tijela za provedbu lučkog reda. Naime, iako su županijske lučke uprave ovlaštenepropisati lučki red, njegova je kontrola i provedba isključivo u nadležnosti lučkih kapetanija.Pokazateljiobrojuisastavlučkihkapetanijainjihovihispostavaukazujudalučkekapetanijenisuljudski niti materijalno osposobljeni provoditi lučki red, dok s druge strane županijske lučkeupraveimajusredstvailjudstvopreuzetiovefunkcije.

U tom smislu moguće je razmotriti diferencijaciju prekršaja te tijela nadležnih za njihovosankcioniranje. Prekršaje većeg značajamoguće je propisati Zakonom s predviđenimnovčanimkaznamailizatvorskomkaznom,sukladnopropisimaoprekršajima,dokjeprekršajelučkogredamanjegznačajamogućeregulirati lučkimredomupropisanesankcijepoputglobailimandatnihkazni,aprovedburedaprepustitilučkimredarimakaodjelatnicimalučkeuprave.

Nadalje, analizom odredbi o lučkom redu ukazuje se i na neadekvatna rješenja o izvršavanjurješenjaonenovčanimobvezama.Mnogepropisaneobvezepoputpremještajabrodica,uklanjanjaobjekata iz luke, i sl. ostaju izvan mogućnosti provedbe uslijed podnormiranosti odredbi oprovedbilučkogreduisukobljavanjusostalimpravnimpropisima(npr.propisaovlasništvu).

Stogafunkcijareguliranjaiprovedbelučkogredazahtjevatemeljituzakonodavnupromjenukakobiseosiguralipreduvjetinjenogučinkovitogreguliranjaiprovedbe.

Pružanjelučkihusluga

Lučke usluge (Port Services) su gospodarske aktivnosti koje ovlašteni isporučitelj pružazainteresiranimkorisnicimaluke.Uhrvatskomzakonodavnomokviru,lučkeuslugeodređenesupojmom lučke djelatnosti, iako bi pojam usluge bio primjereniji u kontekstu preciznijegdefiniranjadjelatnosti.Naime, sve lučkedjelatnostikako inanabrajazakonodavac59posvomsuobilježjuusluge,aneradovi,proizvodnjaisl.

59 Članak65.ZPDML



Zakonodavac je propisao sljedeće vrste lučkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja:

− priveziodvezbrodova,jahti,ribarskih,sportskihidrugihbrodicaiplutajućihobjekata,

− ukrcaj,iskrcaj,prekrcaj,prijenosiuskladištenjerobaidrugihmaterijala,− ukrcajiiskrcajputnikaivozila,− ostalegospodarskedjelatnostikojesusovimauneposrednojekonomskoj,prometnoj

ilitehnološkojsvezi(npr.ugostiteljskadjelatnost,servisnedjelatnostiidr.).

Međutim, zakonodavac je ujedno propisao i da se na sva pitanja koja se odnose na obavljanjelučkih djelatnosti, davanje koncesija na lučkompodručju, na odgovarajući način primjenjuju seodredbe ovoga Zakona, koje se odnose na luke otvorene za javni promet od osobitoga(međunarodnoga)gospodarskoginteresazaRepublikuHrvatsku.Stogasemožezaključitidaseulukamaodžupanijskogilokalnogznačajamoguobavljatiiprihvatiusmjeravanjevozilausvrhuukrcaja ili iskrcajavozilasuređenih lučkihpovršina teostalegospodarskedjelatnostikojesuufunkcijirazvojapomorskogprometa(npr.opskrbabrodova,pružanjeuslugaputnicima,tegljenje,servisi lučke mehanizacije i ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku,poslovikontrolekakvoćerobeidr.).

Također,u lukamaotvorenimza javnipromet lokalnogznačajaukojimanepostojigospodarskiinteres za pružanje usluga prihvata otpada, opskrbe vodom i električnom energijom, te uslugemožepružatilučkauprava.

Analizom navedenih normi ponovo semože izvesti zaključak da zakonodavac nije pridao većuvažnost reguliranju lučkihdjelatnosti u lukamažupanijskog i lokalnog značaja te se reguliranjelučkih usluga u tim lukama riješilo supsidijarnom primjenom odredbi koje vrijede u državnimlukama.Međutim,kakosuodredbeolučkimuslugamaudijelukojireguliradržavneluketakođerobuhvaćene određenim slabostima, te se slabosti sada protežu i na luke kojima upravljajužupanijskelučkeuprave.

Prije svega, ističe se kritika na pojmovno određenje lučkih djelatnosti. U izostanku zakonskedefinicije,valjapojamlučkihuslugailučkihdjelatnostianaliziratisemantički.Istovjetnaaktivnostmožesesmatratiilučkomuslugomilučkomdjelatnošću,arazlikaćeseodreditiuodnosunakojisubjekt se ta aktivnost obavlja. Ako se sagledava s aspekta izvođača (lučkog operatera,koncesionara)ondajetaaktivnostnjegovadjelatnost,aakosegledasaspektakrajnjegkorisnikate aktivnosti (brodar), onda je to lučka usluga za kojom on ima potrebu. Stoga, kako biprvenstveni interesu luci trebaobitizadovoljenjepotrebekrajnjegkorisnika,anegospodarskaaktivnostisporučitelja,ondajesatogaspektaprimjerenijetuaktivnostuzakonunazvatilučkomuslugom, a ne lučkom djelatnošću. No, svakakomnogo značajnije od pojmovnih određenja jestdefiniranje i razvrstaj lučkih usluga. Lučke usluge zakonodavac uopće nije definirao njihovimbitnimobilježjimazbogčegaupojedinimslučajevimadolaziidodvojbikomeseoneisporučuju.Takonpr.štoobuhvaćauslugaukrcajaiiskrcajaputnikaivozilauro-roputničkimlukama?Jelitauslugaobvezatna?Tkojekorisnikteusluge–putnikilibrodikomesenaplaćujenaknada?

Značajrazvrstajalučkihuslugaupravnomokvirutakođerjeiznimnobitansastajalištapružateljausluga. Iako zakonodavac u Zakonu navodi da postoje osnovne lučke djelatnosti, postavlja sepitanje postoje li i druge lučke djelatnosti koje nisu osnovne? Lučke usluge treba razvrstatisukladno njihovoj funkciji, odnosno odrediti jesu li one u funkciji gospodarskih aktivnosti ili



sigurnosti plovidbe i pristajanja plovnih objekata ili pak zaštite okoliša. Iako u teoriji i praksipostojerazličitarazmišljanjaonjihovomrazvrstaju,ipakonemorajubitirazvrstaneidefinirane.

Nadalje, pitanje je koje su to djelatnosti od općeg interesa koje može obavljati lučka upravaneposredno ili kako se utvrđuje da ne postoji gospodarski interes za obavljanje pojedinedjelatnosti.

Nadalje, nejasno je zbog čega zakonodavac omogućava pružanje usluga opskrbe električnomenergijomipitkomvodomžupanijskimlučkimupravamasamoulukamalokalnogznačaja?Zbogčega je ovamogućnost uskraćen u lukama županijskog značaja? Kako županijska lučka upravamorapostupitikadu luci lokalnogznačajapostojigospodarski intereszapružanje tihusluga,akakokadtajinteresizostaneulucižupanijskogznačaj?

Sva navedena pitanja jasno ukazuju na iznimnu podnormiranost iznimno važnog dijela Zakonakoji uređuje pružanje lučkih usluga. Navedena podnormiranost rezultira negativnimizvanpravnimposljedicamakojeseočitujunarazličitenačine.Pojedinelučkeupravetakopriveziodvez razvrstavajukao lučkeuslugeodopćeg interesana temeljukojegneposrednopružaju tuuslugu, dok druge tu mogućnost otklanjaju i neovisno o kvaliteti i standardu te usluge tefinancijskom učinku na krajnjeg korisnika inzistiraju na koncesioniranju pod monopolističkimuvjetimajedinihinteresenatailipakuopćenisuosiguralepružanjeteusluge.Krajnjaposljedicajeizostanakilinepovoljniuvjetiuslugekrajnjimkorisnicima.

Lučkeuslugepružajuiližupanijskelučkeupraveneposrednoiligospodarskisubjektinatemeljuugovoraokoncesiji.KoncesijesedodjeljujusukladnoZakonuizakonukojimseuređujukoncesije.Pritomejezamjetnaneusklađenostpropisaokoncesijamapočevšioddefiniranjavrstekoncesija.Zakonpropisujeda jekoncesijapravonagospodarsko iskorištavanjepomorskogdobra,štonijeusuglašeno s razvrstajem koncesija prema zakonu kojim se uređuju koncesije, a koji koncesijerazvrstavanakoncesijeza(javne)radove,koncesijeza(javne)uslugeikoncesijezagospodarskokorištenjeopćegilidrugogdobra.

Posvompredmetu,koncesijeulukamasuprvenstvenokoncesijezauslugestogabiutomdijeluvaljalorazmotritiredefiniranjevrstakoncesijauZakonu.

Koncesijaostajeprimarnipravniokvirzadodjelupravanapružanjelučkihusluga.Sobziromnakompleksnostpostupkadodjeleugovoraokoncesijivaljarazmotritimogućnostuspostavedrugogokviradodjelepravanaprodajustvariipružanjeuslugamanjegopsega(npr.dozvole).

Vrste usluga koje se pružaju u lukama ovise o uspostavljenim standardima i njihovojkategorizaciji.Ulukamažupanijskogilokalnogznačajauobičajesusljedećelučkeusluge:priveziodvez,uslugestalnogveza,uslugeisporukeelektričneenergijeipitkevode,uslugeprikupljanjaiotpremekrutog i tekućegotpada;uslugeparkiranja;uslugedizanja i spuštanjeumorebrodica;uslugeisporukepogonskoggoriva;isl.

Reguliranjeinaplatalučkihtarifa

Lučketarifesuunaprijedpropisanenovčanedadžbinekojeseneposrednoiliposrednoubiruradiupotrebe lučke infrastrukture ili isporuke lučkih usluga. Lučke tarife nemaju svoju pojmovnuodrednicuunormativnomodređenju,odnosnoZakonihnijedefiniraokaopojam.Lučketarifesobziromnarazlogubiranjadijelesenalučkepristojbeilučkenaknade.

Lučkepristojbesupremasvomobilježjuparafiskalniprihodikojeubirežupanijskalučkaupravanatemeljuzakona,atiseprihoditrošenamjenskiza:



− izgradnjuiodržavanjelučkeinfrastruktureisuprastrukture,− opremanjelukeopremomzazaštitumoraodonečišćenjasbrodova,− održavanjedubineuluciinasidrištuluke,− troškoveposlovanjalučkeuprave.

Lučkesepristojbemogunaplaćivatineposrednoiliposredno,noonesuuvijekprihodižupanijskelučkeuprave.Neovisnoo tome raspolaže li lučkom infrastrukturomžupanijska lučkauprava ilikoncesionari,lučkapristojbaizvornojeinedvojbenoprihodlučkeupravetesenemožeustupitidrugome.Ovoograničenjemožebiti predmetompreispitivanja s obziromda jenamjerna lučkepristojbegradnjaiodržavanjeinfrastrukture.Akoinfrastrukturuizgradikoncesionarnatemeljuugovora o koncesiji, logično bi bilo na toj infrastrukturi naplaćivati lučku pristojbu od stranekoncesionara. Međutim, postojeći zakonodavni okvir ovu mogućnost ne predviđa pa seodržavanjeiamortizacijapokrivajuizcijeneusluga,dokzbogzadržavanjekonkurentnosticijenakrajnjim korisnicima pojedine lučke uprave smanjuju ili ukidaju lučku pristojbu na takoizgrađenojinfrastrukturi.

Lučkepristojbesurazvrstaneutrikategorije:

− pristojbazaupotrebuobale,− brodskaležarina,− pristojbazavez.

Pristojbazaupotrebuobaleplaćasezabrodkojikoristi lukuusvrhuukrcavanja ili iskrcavanjaputnika,teretaivozila.

Brodska ležarina plaća se za brod koji koristi luku u bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja iliiskrcavanjaputnika,teretaivozila.

Pristojba za vezplaća se za ribarski brod, jahte, ribarske, športske ili drugebrodice i plutajućeobjekte.

Kriterije za određivanje lučkih pristojbi propisuje ministar na prijedlog upravnog vijeća lučkeuprave.

Napominje se daministar nadležan za pomorstvo uopće nije propisao kriterije za određivanjelučke pristojbe, već je Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela lukeotvorenezajavniprometžupanijskogi lokalnogznačaja,načinaplaćanjaveza,uvjetekorištenja,te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda60 određen najviši iznos lučkepristojbe.Pravilnikomsetekdjelomičnodotičukriterijikojejemogućerekonstruiratiiznjegovasadržaja (duljina broda, jahti ili brodice, broj putnik, nedjeljivi dužnimetar, započeti dan i sl.).Međutim, ti kriteriji nisu uspostavljeni u funkciji determiniranja mjerila za određivanje visinepristojbe,većsuuključeniuadministrativnuodlukuonajvišojdopuštenojvisini.

Analizom Pravilnika zamjetno je nepostojanje logične metodologije za određivanje lučkepristojbe,apojedinikriterijinisusukladnisobziromnaobilježjeplovidbe(linijska ipovremeniobalni pomorski putnički promet; međunarodna i nacionalna plovidba; različitost kategorijevozilaisl.).

Poredlučkihpristojbi,ulukamaseplaćajunovčanedadžbinekojesuizvanregulacijelučkihvlasti(svjetlarina,naknadazaprihvat isakupljanjeotpada; isl.) tečinetrošakbroda, jahte ilibrodice

60 „Narodnenovine“br.94/07,79/08,114/12,47/13



koježupanijskelučkeupravenemoguuzimatiuobzirprilikomodređivanjavisinesvojihpristojbiuodnosunaukupnofinancijskoopterećenjebroda,jahteilibrodice.

Županijskelučkeupraveimajupriličnoheterogenipristupdefiniranjuipropisivanjulučkihtarifa.Pojedine županijske lučkeupraveobjedinjuju lučkupristojbu i lučkunaknadu (usluge isporukepitke vode; usluge isporuke električne energije i sl.) čime u objedinjenoj, porezno rasterećenojosnovici, objedinjuju i lučku pristojbu i lučku naknadu, a što je neusuglašeno s propisima kojiuređujuporezezaprodajurobeipružanjuuslugateporezenadobit.

Nadalje,metodologijaobračunalučkihtarifaveomajeheterogenateserazlikujekodžupanijskihlučkih uprava.Mjerila za obračun pristojbe variraju od nedjeljivog dužnogmetra plovila prekosvega identično u odnosu na sve kategorije plovila neovisno o duljini, do uspostave razredaunutarkojihsetekategorijeprimjenjuju;zatimbrojaputnika;zatimdržavnupripadnostplovilaisl. Iako valja priznati pravo županijskim lučkim uprava da samostalno propisuju lučke tarifesukladno svojim financijskim planovima i potrebama u izgradnji i održavanju objekata lučkepodgradnjeinadgradnjeteposlovanja,metodologijaodređivanjatarifatrebalabibitiusklađenaijednoobrazna kako bi korisnici luka mogli na transparentan način pojmiti troškove korištenjalukaicijenulučkihusluga.

Transparentnost bi trebala biti odrednica naplate svih javnih davanja. Sukladno prethodnoiskazanoj analizi, kod pojedinih županijskih lučkih uprava korisnik prilikom naplate lučkepristojbe zapravo ne zna koja je struktura tog troška. Objedinjavanje naplate lučke pristojbe ilučke naknade transparentno ne prikazuje koji udio tih troškova korisnik plaća za općeodržavanjeluke,akolikizacijenuuslugekojamujepružena.Također,nitiuanalizirashodanijemoguće utvrditi koji se dio lučke pristojbe namjenjuje izgradnji i održavanju luke, a koji naposlovanje same županijske lučke uprave. Ovaj podatak nije bilo moguće iščitati niti izvesti izprikupljenihpodatakasobziromnarazličitumetodologijuizradelučkihtarifa.

I, konačno, sustav lučkih tarifa je administrativno determiniran određivanjem najvišeg iznosalučkih tarifa neovisno o pokriću troškova koji se njima trebaju pokrivati. Utvrđivanje najvišegiznosa lučkih pristojbi, prvenstveno u komunalnom dijelu luke, nisu adekvatni troškovimaodržavanja,akamoliizgradnjenovihobjekatalučkepodgradnje.Upojedinimžupanijskimlučkimupravama ovi prihodi se uopće ne ostvaruju61, a onima koji te prihode ostvaruju oni nisuadekvatninitizapokrićetroškovaodržavanjainfrastrukture.

Stoga je razumno zaključiti da se ta infrastruktura održava i gradi ili putem sredstava izproračuna ili alokacijom viška sredstava ostvarenih prihodima od pristojbi druge vrste (poputprihodazaupotrebuobale),čimeseteretfinanciranjakomunalnihsegmenatalukekojisekoristezavlastituupotrebunaputnikeluke,umjestonakorisnikevezova.

4.3.3 Redefiniranjesubjekataupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Uovomdijelupredlažeseredefiniranjesubjekataupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskog i lokalnog značaja sukladno utvrđenim analizama i predloženim administrativnimmodelimanjihovaupravljanja.

61provjeritiufinancijskimpokazateljima



Redefiniranježupanijskihlučkihuprava

Kakobiseotklonilinedostaciuočeniuanalizisubjekataupravljanjem,valjapristupitinjihovomredefiniranju. Prije svega, valja razmotriti analizu postojećih oblika upravljanja. Navedeni ianaliziranioblicipretpostavljajusubjekteupravljanja,anjihov izborbimoraobitideterminiranciljevima koji se postavljaju u upravljanju lukama otvorenim za javni promet županijskog ilokalnogznačaja.

Ciljevi upravljanja luka županijskog i lokalnog značaja dominantno su prometno povezivanjeobaleiotokaiosiguravanjeobalnoglinijskogpomorskogputničkogprometateosiguranjestalnogveza gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost povremenog obalnog pomorskogprometa te fizičkimosobamakojekoristeplovila zaosobnepotrebe. Iako luke imajuprisutne igospodarske ciljeve (prijevoz turista tijekom ljetnih mjeseci, nautički vezovi i sl.), može sezaključiti da je njihov cilj ipak ostvarivanje javnog interesa koji je prisutan tijekom cijelekalendarskegodine(iizvanljetnihmjeseci).

Dakle, za razliku od luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RepublikuHrvatsku,ukojemjedominantnoprisutnagospodarskakomponenta(štouostalomproizlazii izsamognazivlja),lukežupanijskogilokalnogznačajaostvarujujavniinteres.

Stoga je primjereno da upravljanje njime bude povjereno javnoj vlasti kako bi se otklonioekonomskiintereskojibimogaodovestidodevijacijeutvrđenihciljevanaštetujavnoginteresa.Slijedomnavedenog,upravljanjelukamaputemnacionalnogupravljanjailiputemgradailiregiječiniseoptimalnimuodnosunaprethodnoutvrđeneciljeve.

Stogaupravljanje lukamažupanijskog i lokalnogznačajaputemposebnihpravnihosobakojesuzatusvrhuosnovane–županijskihlučkihuprava,ukojimajedominantanjavniinteresikojimaseupravljaputempostavljenihtijela,činiseopravdanimadministrativnimmodelomsastajalištasubjekataupravljanja.

Gledepravnogoblikaustrojstvažupanijskihlučkihuprava,njegovoredefiniranjenijepotrebnouzpretpostavku da administrativni model mora osiguravati javni interes. Pod tom premisom,ustanova je i dalje prihvatljivi pravni oblik s obzirom na odsustvo gospodarskog segmentapostavljenih ciljeva. Pri tome, valja napomenuti da ustanova, kao predloženi pravni oblikustrojstva,nenegirapravonaobavljanjegospodarskihdjelatnosti,većsamoukazujedaosnovniciljnijestjecanjedobiti,većostvarivanjenegospodarskoginteresaizadovoljenjanegospodarskihpotreba krajnjih korisnika usluga. Također, navedeni pravni oblik ne negira temeljna načelatržišnognatjecanjačakiuslučajuobavljanjagospodarskihdjelatnostiodtijelatogpravnogoblikasobziromnaposljednjeizmjenezakonakojimseuređujeporeznadobit.

Ipak,uodnosunarezultateanalizesubjekataupravljanjalukama,postojiprostorzaredefiniranjesubjekata upravljanja. To se prije svega odnosi na omogućavanje veće participacije jedinicalokalnesamoupraveuupravljanjulukama.

Premapozitivnopravnomuređenju,jedinicelokalnesamoupravesudjelujuuupravljanjulukamasamo kroz nadležnost da određuju obuhvat lučkog područja luka otvorenih za javni prometlokalnog značaja te djelomično (u skladu s prostornim planom višeg reda) obuhvat lučkogpodručja lukaotvorenihza javniprometžupanijskogznačaja. Izvannavedenog, jedinice lokalnesamouprave nemaju neposrednog utjecaja na upravljanje lukama niti na strateškoj niti naprovedbenojrazini.



U izostanku institucionalnog utjecaja jedinca lokalne samouprave na upravljanje lukama nanjihovom području, ta se aktivnost uglavnom ostvaruje u neformalnim oblicima suradnje, akvalitetatesuradnjeovisioheterogenimfaktorima(brojjedinicalokalnesamoupraveukojimaseprostire lučko područje; financijskoj participaciji u zajedničkim projektima; političkoj strukturivlastiujedinicilokalneipodručne(regionalne)samoupraveisl.).Ovisnootimfaktorima,stupanjsuradnje varira od pune sinergije na zajedničkimprojektimado potpunog izostanka suradnje ikonflikata.

Međutim, nesporno je da s obzirom na značaj luka u prometnom, turističkom, komunalnom, anadasveurbanističkomsmislu, jedinicama lokalnesamoupravenužnotrebaomogućitiodređenioblikinstitucionalnogutjecajanaupravljanjelukama.

To je moguće ostvariti kroz zakonodavnu promjenu subjekata upravljanja, a izbor optimalnogmodela determiniran je izborom modela upravljanja. Tako primjerice. zadovoljavajući stupanjsudjelovanjajedinicalokalnesamoupraveuupravljajulukamamogućeje,međuostalim,ostvaritiprimjetnijom participacijom predstavnika teritorijalno nadležne jedinice lokalne samouprave uupravljačkimtijelimažupanijskihlučkihuprava.

Međutim, participacija jedinica lokalne samouprave u upravljačkim tijelima efektivno se možeostvaritisamoudecentraliziranomilinekoordiniranommodeluupravljanja.Uprotivnom,učinakparticipacije lokalne samouprave je simboličan s obzirom na strukturu lokalne samouprave ivelikibrojnjihovih jedinica.Stogabi taparticipacijaopetbilapredstavnička,aneneposrednasobziromnavelikibrojjedinicaheterogenestrukture(otočne,obalne,gradske,općinske).

Stoga se pojedini prijedlozi mogu iskazati ovisno o modelu upravljanja kako su prethodnopostavljeni.

vlasništvo/

osnivačkapravastrateškarazinaodlučivanja

upravljačkarazinaodlučivanja

provedbenarazinaodlučivanja

koordiniranodecentraliziranoupravljanje

osnivačkapravaiobvezemoguseucijelostiprenijetiJLSilidijelitiizmeđuJLS

iJPS

suradnjazajedničkihslužbi,JPSiteritorijalnonadležneJLS

suodlučivanjeoprogramimai

planovimarazvojaluka

sudjelovanjepredstavnikaJLSuupravljačkimtijelima(upravnavijeća)sukladnoudjeluuosnivačkimpravima

ulogaJLSuformiranju

zajedničkihslužbi

izborravnatelja:upravno

vijeće/predstavničkotijeloJLSiJPS

decentraliziranoupravljanje

osnivačkapravaiobvezemoguseucijelostiprenijetiJLSilidijelitiizmeđuJLS

iJPS

samostalnoodlučivanje/

suodlučivanjeJLSoprogramimai

planovimarazvojaluka

sudjelovanjepredstavnikaJLSuupravljačkimtijelima(upravnavijeća)sukladnoudjeluuosnivačkimpravima


vijeće/predstavničkotijeloJLSiJPS



centraliziranoupravljanjesvišeposlovnihjedinica

osnivačkapravaJPS

sudjelovanjeJLSoprogramimai

planovimarazvojalukauoblikumišljenja

sudjelovanjekoordinativnoizabranog

predstavnikasvihJLSuupravljačkimtijelima(upravna

vijeća)

koordinativnatijelaposlovnihjedinicasparticipacijompredstavnikaJLS


vijeće/predstavničkotijeloJPS

sudjelovanjeuizboručelnika

poslovnihjedinica

centraliziranoupravljanje

osnivačkapravaJPSsamostalnoodređivanje/sudjelovanjeJPS

samostalnoodređivanje

upravljačkihtijelaodJPS


vijeće/predstavničkotijeloJPS

Tablica20Sudjelovanjejedinicalokalnesamoupraveuupravljanjulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Redefiniranjeulogelučkihkapetanija

Izvan participacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju lukamaotvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja, postoje i drugi subjekti čije jesudjelovanje nužno u redovnom funkcioniranju luke. Tu se prvenstveno misli na sudjelovanjelučkihkapetanijakojesunadležne,međuostalimizaodobravanjeiprovedbulučkogareda.

Lučkekapetanije, odnosnonjihove ispostave (dalje: lučke kapetanije), premapozitivnopravnomuređenjuustrojstvenesujediniceministarstvanadležnogzapomorstvo.

Iakolučkekapetanijesudjelujuuupravljanjulukamaotvorenimzajavniprometnaupravljačkojrazini, izostaje njihov učinak na provedbenoj razini. Naime, mnoge odredbe lučkog reda kojepropisujelučkaupravanemoguserješavatineposrednoiučinkovito.Nadležnatijelažupanijskihlučkihupravanemajuneposrednihnadležnostiunjegovojprovedbipasezaprovedbuobraćajulučkojkapetanijikojapoprijavipoduzimaradnjeuprovedbireda.

Međutim,opisanipostupaknijedovoljnoučinkovit jerovisiovećembrojuvanjskih faktorakojiutječunanjegovuprovedbupoputekipiranostilučkekapetanije,opterećenostidrugimposlovimaiznjihovadjelokruga,različitimtumačenjempropisa,komunikacijskimkanalimaisl.

Stoga se čini oportunim određene poslove provedbe lučkog reda prenijeti na županijske lučkeuprave. Ovo se može obaviti na način da se županijskim lučkim upravama omogući nadzorprovedbelučkogreda,nanačinsličanradukomunalnihredaraubrojnimhrvatskimgradovima.Uslučajuosnivanjaunutarnje jedinice(jošneodređenognaziva,možda lučkoredarstvo)osiguralabiseboljasvakodnevnaprisutnostnalučkompodručju,bržedjelovanjeuslučajuremećenjaredateolakšavanjeradanadležnihlučkihkapetanijaodnosnoispostava.

Valjaistaćidavećaulogalučkihupravauprovedbilučkogredamožeimatiopravdanjaponajprijeu modelu centralizirane županijske lučke ispostave (uključujući i centralizirani model sposlovnim jedinicama), jer tek taj model omogućava prihvatljivi omjer novog zapošljavanja inovouspostavljenog djelokruga rada. U decentraliziranom modelu ovakav pristup mogao biprouzročitineodrživafinancijskaopterećenjatenedovoljnuučinkovitost.



4.3.4 Redefiniranjefunkcijaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Uovompoglavljućeseizložitiredefiniranjefunkcijaupravljanjasukladnouočenimnedostacimasobziromnapredloženeadministrativnemodeleupravljanja.

Raspolaganjelučkimpodručjem

Raspolaganje lučkimpodručjempodrazumijevadominantnu funkcijuupravljanjakojuostvarujužupanijske učke uprave. Postavljene pozitivnim zakonodavstvom kao Landlord tip, njihova bitemeljna funkcija bila iskoristiti prostorne kapacitete lučkog područja stavljajući ga naraspolaganje subjektima privatnog prava radi pružanja lučkih usluga te obavljanja ostalihgospodarskihdjelatnosti. Utomsmislu,mogućejeraspolagatilučkimpodručjemnanačindasedodjelipravokorištenjavećizgrađenelučkepodgradnjeilučkenadgradnje,odnosnodasedodjelipravonaizgradnjunovihobjekatalučkepodgradnjeilučkenadgradnjetenjihovoiskorištavanjeradipružanjalučkihuslugailiobavljanjagospodarskihdjelatnosti.

U prvom slučaju, županijske lučke uprave osiguravaju kontinuirano pružanje usluga krajnjimkorisnicimakojeonesamostalnonepružaju(zbognormativnihograničenjaLandlord tipa)čimeseomogućavaurednofunkcioniranjeluke,sobziromdalukamoraosiguratinužnelučkeusluge.Te usluge pružaju gospodarski subjekti na temelju ugovornog odnosa koji se zasniva sažupanijskom lučkom upravom (koncesijski ugovor). Ovaj slučaj bi trebao osiguravati poticanjetržišneekonomijemeđugospodarskimsubjektimatenjihovotržišnonatjecanje.No,ovajobliknepretpostavlja ikakve koristi glede objekata lučke podgradnje ili lučke nadgradnje. Ona ostaje ustanju kakva je dodijeljena te se eventualno osigurava njeno održavanje, ali u mjeri kojoj seamortizirauslijedkorištenjaodstranegospodarskihsubjekatakojinanjojpružajuusluge.

Koristi ovogoblika raspolaganjapremažupanijskoj lučkojupravi suprvenstveno fiskalni jer sekoristostvarujesamokrozprihododkoncesijskenaknade.

Stogaovajslučajnijerelevantanjerjekorištenjeobjekataulucipodrednorazmatranjuuvjetapodkojimasepružajuusluge.

Mnogovažniji jedrugislučaj,ukojemžupanijskelučkeupravestupajuupravneodnoseizkojihproizlaziobvezagospodarskihsubjekatadavlastitimkapitalompristupeizgradnjinovihobjekatalučke podgradnje ili nadgradnje. U ovom slučaju taj odnos nema isključivo fiskalni karakter.Dapače,onjetusporedanuodnosunasekundarnejavneučinkekojinastajuuslijedokolnostidaseprivatnimkapitalomizgrađujunovilučkiobjekti.

Ovaj slučaj treba promatrati i posebno vrednovati u kontekstu analize financijske sposobnostižupanijskih lučkih uprava da samostalno, vlastitim prihodima financiraju gradnju luke i lučkihobjekata. Iz Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske2014. -2020. jasno proizlazi cilj da se postigne samoodrživost lučkog sustava (CILJ 2.4.2.) irevitalizacija već izgrađenih i izgradnjanovih lučkihkapaciteta (CILJ2.4.3.).Mjerekojima se tonastoji postići su, među ostalim, i smanjenje učešća države u financiranju infrastrukturnihprojekata povoljnim uvjetima za ulaganje privatnog kapitala u izgradnju lučke podgradnje(MJERA2.4.2.1.)tepovećanjekapacitetakomunalnihdijelovalukaza30%uodnosunapostojećeiliizgradnjanovihkomunalnihluka(MJERA2.4.3.3.).



Dakle, već postoji strateško opredjeljenje ka ulaganju privatnog sektora u izgradnju objekatalučke podgradnje kako bi se osigurao željeno proširenje lučkih kapaciteta uz istovremenosmanjenjeučešćafinanciranjaopćedržave(uključujućiilokalnejedinice)utroškovimaizgradnje.

Kakobiseticiljevimogliostvariti,nužnojeredefiniratiovufunkcijuupravljanja.

Analizomprikupljenihpodatakaodstranežupanijskihlučkihuprava,vidljivojedasukoncesijespravomna izgradnjuobjekata lučkepodgradnjeskromnoprisutne.Tostogašto izostaje interesgospodarskih subjekata koji ne mogu ostvarivati povrat kapitala kroz pružanje usluga naobjektimalučkepodgradnjekojidominantnoslužejavnojfunkciji(operativnidijeloviobale)ilijefunkcijareguliranjatarifa(naplatajemogućasamoodstranelučkihuprava;propisanisunajvišiiznosilučkihpristojbiisl.)destimulativnazasvakoprivatnoulaganje.

Pojedine lučke uprave tomu su doskočile ugovornim povezivanjem gradnje operativnih ikomunalnih dijelova luke koji ostaju u funkciji ostvarivanja javnog interesa te s gradnjom igospodarskimkorištenjemnautičkihsegmenataluke.

Međutim, puni potencijal za ostvarenje ciljeva i mjera iz Strategije moći će se postići tekuvođenjemnominalnihBOTshemakoncesija teotklanjanjuantinomijapropisaokoncesijamaulukama čime će se postići veći stupanj pravne sigurnosti kao nužnog preduvjeta svakogvišegodišnjegulaganjauz istovremenoredefiniranje funkcijereguliranja lučkih tarifačimebiseomogućilopuniznačajovogprihodakaonamjenskogzagradnju iodržavanje lučkepodgradnje,neovisnoosubjektimakojiihubiru.

Također, valja uvesti jednostavnije oblike dodjele prava raspolaganja lučkim područjem izvankoncesijskogrežimapogotovozaonegospodarskeaktivnostikojenepredstavljajuosnovnelučkeuslugevećostale gospodarskedjelatnosti (prodaje robe ipružanjausluga), akoje suvezane zalučkopodručjeisključivoprostorno,anefunkcionalno.

Uodnosunaprekrcajnuopremu,valjanormativnouređenjeureditikakobiserazriješilopitanjepravaraspolaganjanadnjimaunutarkoncesijskogrežima.

Pružanjelučkihusluga

Redefiniranje ove funkcije upravljanjamožda je najznačajnije i u implementaciji najbrže jer setemeljinapreispitivanjučistogLandlordmodelakojiužupanijskimlučkimupravamanikadanijeupotpunostizaživio.

Naime, ovaj način upravljanja otklanja mogućnost lučkim upravama pružanje ikakvih lučkihusluga.Međutim,normativnorješenjepozitivnogzakonodavstvaomogućavalučkimupravamadapružaju usluge od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih subjekata.Dapače, u lukama lokalnog značaja lučke uprave mogu i pružati usluge opskrbe električnomenergijomipitkomvodom,aučestalopružajuiuslugeprikupljanjakrutogitekućegotpada.

U tom smislu, premišljanje o redefiniranju ove funkcije na način da županijske lučke upraveneposrednopružajuuslugemogućejeprimijenitibezvećihpoteškoćauslijedmanjihnormativnihpromjena. Na taj način bi se prešlo iz Landlord Port modela u Public Service Port modelupravljanja.

Naime, Landlord Port način upravljanja primjenjiv je u situacijama kada je moguće postićipozitivne učinke pružanja usluga od strane gospodarskih subjekata na tržištu. U tom slučaju,lučke uprave kao davatelji koncesija osiguravaju tržišno natjecanje većeg broja zainteresiranihgospodarskihsubjekatakojisenadmećuzastjecanjepravanaobavljanjegospodarskeaktivnosti.



Utomslučaju,ulogalučkeupravejekrozpostupaknadmetanjaosiguratistandardeiminimalnukvalitetu usluge i njenu dostupnost krajnjim korisnicima, dok su ostali segmenti poput višekvalitete, cijene i brzine pružanja usluga predmet natjecanja većeg broja subjekata. Upravopostupaknadmetanjaosiguravapostizanjenajvećevrijednostizaugovorenucijenu.Također,većibrojsubjekatakojipružajuistovjetneuslugeomogućavaiizborkriterijapodkojimaćeseuslugakoristiti(brzina/cijena/kvaliteta).

S obzirom na navedeno, ti se učinci mogu realno očekivati u lukama u kojima su dominantnoprisutni gospodarski, odnosno ekonomski ciljevi, što je slučaju u lukama otvorenim za javniprometodosobitog(međunarodnog)gospodarskoginteresazaRepublikuHrvatsku.

Međutim,tiseučincirealnonemoguočekivatiulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.Naime,većjeprethodnoiskazanokakojenjihovciljprvenstvenoosiguravanjejavnoginteresapajeizostanakinteresagospodarskihsubjekataivišenegoizgledan.Kadsetomenadodaipoložajveličinaipoložajtihlukatesredištakojimagravitiraju(maleopćineigradovi),očito je da nije moguće očekivati učinke javnog nadmetanja s obzirom na nedostajući brojgospodarskihsubjekatakojiutimsredištimadjeluju.

Stoga se nadmetanjem u takvim lukama pojavljuju gospodarski subjekti bez konkurencije kojisvoj monopolski položaj koriste za utjecanje na županijske lučke uprave u smanjenju ili čakotklanjanju standarda i kvalitete usluga, a izostanak konkurencije isključuje i učinak nakonkurentnostcjenovnepolitike.

Dakle, svi pozitivni učinci koji se inače očekuju od nadmetanja za dodjelu prava na pružanjeuslugazbogprethodnoopisanihrazlogaizostaju,painzistiranjenaLandlordPortmodeluizazivasuprotne,negativneučinke.

S druge pak strane, županijske lučke uprave moraju osigurati naplatu lučkih pristojbi, što jetakođerjednaodtemeljnihfunkcijalučkihuprava.Uzimajućiuobzirutrošakvremenadjelatnikakoji obavljaju te funkcije u odnosu na ukupno radno vrijeme, izvodi se zaključak da je njihovučinakuraduuvećojmjerineiskorišten.

Stogaselogičnoukazujenapragmatičnorješenjedatidjelatnicineposrednopružajulučkeusluge,čime bi se otklonili svi negativni učinci kako je gore spomenuto. Županijske lučke upraveneposredno bi korisniku pružili lučku uslugu te je naplatili uz istovremenu naplatu lučkepristojbe.Tmebilučkauslugabilajeftinija(županijskelučkeupravesuneprofitnepravneosobepa im cilj nije stjecanje dobiti), a prihodi po toj osnovi mogli bi podmirivati troškove plaća iostalihprestacijaizradnogodnosa,čimebiseukupniprihododlučkihpristojbimogaouvećemomjerukoristitipremanjegovojprirodnojnamjeni:izgradnjiiodržavanjulučkepodgradnje.

Razmišljanja u tom smjeru već su iskazana u jednom od nacrta zakona kojim se uređujepomorsko dobro i morske luke, a čiji se sadržaj mogao pronaći na raspravi sa sudjelovanjemzainteresiranejavnosti.

Reguliranjeinaplatalučkihtarifa

Lučke tarife neophodno je redefinirati kako bi postigle učinak homogenosti i transparentnosti.Analizomakatao lučkimtarifamauočenajemetodološkaheterogenostunjihovomodređivanju.Teseheterogenostimorajuotklonitkakobikorisnici,neovisnoo luciukojuuplovljavaju,mogliraspoznatikojedadžbinemorajuplaćatiipokojimosnovama.



Prijesvega,trebarazlučitiijasnodefiniratištosutolučkepristojbe,aštolučkenaknade.Sadašnjasemantičkarazlikadeterminiranajesubjektimakojitetarifeubirupatakolučkepristojbeubirulučkeuprave,doklučkenaknadenaplaćujugospodarskisubjektikojimajekoncesijomdodijeljenopravi na pružanje usluga. Međutim, ta je podjela je vrlo dvojbena te bi trebala biti izvršenasukladnonamjenikojojtiprihodisluže.

Lučke pristojbe ubiru se od vlasnika, odnosno korisnika broda, jahte ili brodice zbog sameokolnosti da koriste luku. Korištenje luke pretpostavlja upotrebu ili korištenje objekata lučkepodgradnje ili uređaja i opreme koji služe svima i koju lučka upravamora održavati ili graditikakobiidaljeosiguravalasigurnopristajanje,vezivanjeilisidrenje.

S obzirom da lučka podgradnja služi svima pod jednakim uvjetima (to je bit definicije lukeotvorene za javni promet), opravdano je očekivati da sva plovila pridonose troškovima njenaodržavanjaiizgradnje.

Stoga tarifa lučkih pristojbimora biti univerzalna, transparentna i nediskriminirajuća. Situacijeselektivnog umanjenja lučkih pristojbi pojedinim brodarima ili kategorijama brodara premadomicilnim,ekonomskimilisocijalnimkriterijimanijeprimjerenasvrsi lučkepristojbeinjenomubiranju.Akolučkapristojbaslužigradnjiiodržavanjulučkepodgradnje,ondasamostanjenjeneizgrađenostimožedeterminiratinjenuvisinuisvrhunjenenaplate.

Međutim, normativni okvir uspostavljen podzakonskim aktom uvelike odstupa od prethodnopostavljenihpremisa,štodovodidoanomalijakodprebacivanjateretafinanciranjatroškovakojisluže svimkorisnicima luke. Primjer togamoguće je izložiti nanajvišoj tarifi lučkepristojbeukomunalnom dijelu luke. Uspostavljene gornje granice visine lučke pristojbe onemogućavajuprihodeizaodržavanje,akamolizaizgradnjuobjekatalučkepodgradnjeutomdijeluluke.Stogase pribjegava alokaciji sredstava pa se pristojbe ostvarene u drugim dijelovima luke ili čak udrugim lukama (npr. pristojba za upotrebu obale koja se ubire na operativnom dijelu luke),koristezakomunalnesegmente.

Nadalje, ako se lučka pristojba definira sukladno namjeni, onda nije relevantno tko ju ubire. Uokolnosti koncesijskog odnosa u kojem koncesionar stječe pravo na izgradnju objekata lučkepodgradnje i na njoj pravo raspolaganja radi pružanja lučkih usluga, istom bi trebalo otklonitinormativnepreprekeumogućnostiubiranjalučkihpristojbi.Koncesionar,kaoilučkauprava,imatroškoveizgradnjeiodržavanjalučkepodgradnjepabitrebaoimatimogućnostnaplateprihodakojim se ti troškovi podmiruju. Stoga bi u cijeni svoje usluge koncesionar mogao razdijelitiprihodekojeslužepokrićuamortizacijenjegoveinvesticijeulučkupodgradnjutetroškovenjenaodržavanjaodcijeneuslugakoje jepružaokrajnjemkorisniku.Pri tometroškoveamortizacije iodržavanjanebitrebaloopterećivatiporezimazarazlikuodcijeneuslugakojesuisporučenenatojpodgradnji.

Utrošak lučke pristojbemorao bi biti transparentan. Budući da se radi o prihodima koji se neostvarujuzapruženuuslugu,većseubirunatemeljuzakonapoprincipuopćegsnošenjatroškovaodržavanja i gradnje, njihov trošenje trebalo bi biti transparentno prikazano u financijskimplanovimananačindasevidinamjenanjihovatrošenja.

Kao i kod lučke pristojbe, i lučke naknade treba definirati prema namjeni. Lučke naknade suprihodikojiseostvarujuodpružanjauslugeteplaćajućilučkunaknadukorisnikplaćarealnomuisporučenu uslugu. Pri tome nije relevantno isporučuje li tu uslugu županijska lučka uprava ilikoncesionar.UobaslučajatajeuslugaopterećenaPDV-om,adobitostvarenarazlikomprihodairashoda porezomna dobit (pri čemu to porezno opterećenje zahvaća županijsku lučku upravu



samouslučajukadaoneneobavlja isključivopružanjeusluga(PublicServicePortmodel) tenatržištudjelujeistovjetnimuslugamakaoiobveznikporezanadobit).

Nadalje,važnojenapomenutidaredefiniranjelučkihtarifamoraureditiipreciznijeadresatekakonebibilodvojbitkojekrajnjikorisnikpruženihusluga(npr.uslugeusmjeravanjavozilaiputnikaradiukrcaja)ilikrajnjiobveznikplaćanjalučkepristojbe(brodar/vlasnikbroda).

Zaključno,valjaistaćisljedeće

70) Ulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajadjelujevišesubjektameđu kojima podjela djelokruga rada i iz nje proizašle nadležnosti ne osigurava jasneodnosemeđutimsubjektima.

71) Osnivačka prava nad županijskim lučkim upravama nisu komplementarna načelimapropisaoustanovamauodnosunajedinicelokalnesamouprave.

72) U postojećem administrativnom modelu upravljanja županijske lučke uprave ne moguosiguratisvefunkcijeupravljanjazbogprijenosanadležnostinadrugesubjekte.

73) Ulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajapostojenerazriješeniodnosiupogledupravanadprekrcajnomopremomkoja je trajnougrađenaupomorskodobro.

74) Unificiranost modusa prava korištenja objekata lučke podgradnje i lučke nadgradnjepredstavljapreprekuukvalitetnomraspolaganjulučkimpodručjem.

75) Postojeći pravni okvir koji uređuje regulatorne funkcije županijskih lučkih uprava jeneučinkovitunjegovojprimjeni.

76) Postojeći sustav razvrstaja lučkih usluga je podnormiran i predstavlja prepreku udefiniranjunačinanjihovapružanjausluga.

77) Sustavlučkihtarifanijedovoljnokonzistentan,transparentanimetodološkiujednačen.

78) Objektelučkepodgradnjei lučkenadgradnjetrebajasnijedefiniratiuodnosunanjihovusvrhu u pružanju lučkih usluga. Izgradnja objekata lučke nadgradnje otežana je zbogpostojećegpravnogokvirastjecanjastvarnihpravanadtimobjektimazavrijemetrajanjakoncesijeilimogućnostinjenogfinanciranjaizproračuna.

79) Lukeotvorenezajavniprometžupanijskogilokalnogznačajaostvarujuprvenstvenojavniinteres, a tek podredno ekonomski i gospodarski interes. S obzirom na svrhu lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajauupravljajunjimatrebazadržatidominantnojavnikarakterkrozparticipacijujavnevlasti.

80) Upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja trebaostaviti županijskim lučkim upravama kao specijaliziranim subjektima koji se osnivajuupravoutusvrhu.

81) Potrebno je povećati participaciju jedinica lokalne samouprave u upravljanju lukamaotvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja. Potrebno je uspostavitisuradnju jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uupravljajulukama.

82) Učešće jedinica lokalne samouprave u upravljanju treba uspostaviti prvenstveno nastrateškoj razini, a podredno i upravljačkoj razini. Pritom, učešće jedinica lokalnesamoupraveuupravljanjulukamaznačajnoovisioizborumodelaupravljanja.



4.4 Upravljanjekoncesijskimodnosimanalučkompodručjuufunkcijirazvojagospodarstvaipoduzetništva

Temeljna svrha postojanja županijskih lučkih uprava kao upravljača, odnosno svrhovitostupravljanjažupanijskimi lokalnimlukamaotvorenimzajavnipromet,očitujesekrozdualnostikomplementarnost njihovih učinaka. Naime, s jedne strane lučke su uprave neprofitneorganizacije koje trebaju osigurati učinkovito i održivo upravljanje lukama otvorenim za javniprometkojesu impovjerenenaupravljanje izvršavajući timesvoju javnu funkcijuupravljanja ibrigeospecifičnimdijelovimapomorskogdobra–lučkimpodručjima.Sdrugepakstranelučkesuupravedužneuspostavitiučinkovitsustavupravljanjakojićedoprinijetiosiguravanja izvršenja,kao idaljnjemrazvoju,kvalitetnih i sveobuhvatnih lučkihusluga iostalihdjelatnostina lučkompodručju, a može se reći i oko lučkih područja. Time trebaju stvarati kvalitetno i poticajnookruženjezarazvojmikro,malogisrednjegpoduzetništvakojeseoslanjanažupanijskeilokalneluke u djelatnostima koje su komplementarne i koje svrhovito služe ispunjavanju temeljnihfunkcijasameluketelučkeuprave.Ovujedualnostmogućegrafičkiilustriratinasljedećinačin:

Slika78Svrhovitostupravljanjažupanijskimilokalnimlukamaotvorenimzajavnipromet

Ovakvasedvostrukaulogaiznačajupravljanjažupanijskimlučkimupravamatrebasagledatiiukontekstu javnihpolitikakao idirektnih (neposrednih) i indirektnih (posrednih)učinakašto ihtrebastvaratiupravljanjelukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.

Među direktne učinke spadaju ponajprije učinci na temelju osnovnih lučkih djelatnosti koji seogledaju u gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unaprjeđenju pomorskog dobra kojepredstavlja lučko područje, te lučke podgradnje i nadgradnje, uz osiguravanje nesmetanog i

Svrhovitost Svrhovitost

Sustavupravljanjažupanijskimlučkimupravama

Upravljanježupanijskimilokalnim

lukama

Učinkovitoiodrživoupravljanjelukama

Pružanjeipoticanjepružanjakvalitetnihlučkihuslugate

stvaranjepoticajnogokruženjazarazvojMSP-ova



sigurnog obavljanja prometa, te osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje nepostojigospodarskiinteresdrugihsubjekata,kaoiusklađivanjeinadzorradakoncesionara.

Kaoindirektnimoguseprepoznationiučincikojipotičuiosiguravajukvalitetnopružanjeostalihuslugau i oko luke, aogledaju sekroz stvaranjepreduvjeta ipoticanjepružanjausluga zakojepostoje gospodarski interesi drugih dionika. Naravno, nužno je da te usluge ne ugrožavajutemeljne lučke djelatnosti i odvijanje prometa, već da ih dopunjavaju i oplemenjuju kvalitetu isadržajnost ostalih uslugana korist krajnjih korisnika i svihdrugihdionikane samo luke već imikrookruženjaoko luke.Natajnačin indirektnibiučinci trebalibitipoticajnizarazvojmikro,malogisrednjegpoduzetništvavezanoguzkorištenjeobalnog(posebicelučkog)područja.

Slika79Učinciupravljanjažupanijskimilokalnimlukamaotvorenimzajavnipromet

Kvalitetno i cjelovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnogznačajamožeseostvaritijedinokrozsinergijuispunjavanjalučkeprometnefunkcijekaotemeljnei lučke multiplikativne gospodarske funkcije kao temelja za harmoničan razvoj u skladu sazahtjevima lokalne zajednice i u cilju stvaranja solidnepodloge zaunapređenjepoduzetništva ikonkurentnosti lokalnog gospodarstva. Ulogu luke u poticanju razvoja malog gospodarstvanadograđujesenatemeljnuulogulukekaopoveznicekopnenogimorskogsegmentaprometnogtijeka u smislu osiguranja kvalitetnog odvijanja prometa, a potrebno ih je sagledati u okvirimajavnihpolitikaEUpopitanjupoticanjaipraćenja"pametnog"razvojamaloggospodarstva.Utujesvrhuzapotrebeovogplanaodređenosedamtemeljnihnačelakojiagregirajuinicijativeeuropskeprometne politike, politika o malom poduzetništvu, a u suglasju sa domaćim institucionalnimokvirom.



Slika80Temeljnanačeladjelovanjažupanijskihlučkihupravausmjereninaučinkovitosti

usklađenostsapolitikamarazvojapoduzetništva

Temeljnanačeladjelovanjažupanijskihlučkihupravauciljupoticanjapoduzetničkogdjelovanjaočitujusekroztemeljnepravcerazvoja,azasvakogasuodređeneiprovedbenesmjernice.



Načelo Provedbenesmjernice

1. Promocijapoduzetničkogusmjerenjaluke

Izobrazbapoduzetnikaupodručjulučkihsustava

Poticanjeuključivanjaposebnihskupinapoduzetnika:žene,mladiitd.OlakšavanjeposlovnogtransferapostojećihsubjekataPoticanjeuključivanjapoduzetnikauradluke

2. Pružanjedrugeprilike

Omogućavanjeponovnoguključivanjapoštenimpoduzetnicima(koncesionarima)nakonneuspjehaJednakiodnosnovihipoštenihneuspješnihpoduzetnika(koncesionara)Okrenutostdijalogusapoduzetnicima(koncesionarima)uteškoćamaUspostavasustavaranogupozorenjaomogućimpoteškoćamakoncesionara

3. Brigaomalimpoduzetnicima

Smanjivanjeadministrativnihbarijera,posebicepremamalimpoduzetnicima(koncesionarima)Kreiranjeregulatornihokvira,posebicepremamalimpoduzetnicima(koncesionarima)Sagledavanjeimjerenjepostignutihučinakasaaspektamalihpoduzetnika(koncesionara)Konzultacijesamalimpoduzetnicama(koncesionarima)Stalneevaluacijeprimjeneregulatornogokviraukolikojepotrebno

4. Djelotvornaadministracija

Jedinstvenatočkakontaktazapodrškumalimpoduzetnicima(koncesionarima)Osiguravanjeone-stop-shoppristupapremamalimpoduzetnicima(koncesionarima)Primjenaon-linesustavazaučinkovitijuadministrativnukorespondenciju

Povezivanjeinformacijskihsustavausvrhuizbjegavanjavišestrukihizvještavanjaoistome

5. Javnanabavaifinanciranjeprilagođenamalompoduzetništvu

PružanjeodgovarajućefinancijskepodrškeinicijativamazarazvojpoduzetništvaupoveznicisalukamaJavnanabavasaodgovarajućimfinancijskimidrugimkvalifikacijskimzahtjevimapremapotencijalnimdobavljačimananačindaomogućujeparticipacijumalimpoduzetnicimaZaštitnemjerepremamalimpoduzetnicima(koncesionarima)uslučajufinancijskihzastojaRazbijanjepostupakanabaveukoličinepristupačnemalimpoduzetnicima

6. Razvojvještinaiinovativnosti

OsiguravanjepristupaistimuliranjeobrazovanjadjelatnikaradirazvojavlastitihkompetencijateboljerazumijevanjepoduzetničkogdjelovanjaRazvojaipermanentnaprovedbaobrazovanjanovihi/ilipostojećihzaposlenikaPružanjenefinancijskepodrškeinovativnimrješenjimamalihpoduzetnika(koncesionara)tenjihovousavršavanj3Participacijauinovativnimpartnerstvimaiprojektimasaprivatnimijavnimsektorom



7. Ekološkiosviještenodjelovanje

OsiguravanjeenergetskeučinkovitostiudjelovanjuKorištenjeobnovljivihizvoraenergijeiekološkiefikasnodjelovanjePoticanjerazvojaiprimjeneekološkiienergetskiefikasnihprocesakodpoduzetnika(koncesionara)Implementacija"zalenejavnenabave"kroznabavkuekološkiprihvatljivihproizvoda,uslugairadova

Tablica21Temeljniprincipiiprovedbenesmjernicedjelovanjažupanijskihlučkihupravausmjereninaučinkovitostiusklađenostsapolitikamarazvojapoduzetništva

Unastavkujeprikazanaanalizaupravljanjakoncesijskimodnosimalučkeupraveikoncesionara(poduzetnika) na lučkom području, te organizacijski aspekti koncesijskih odnosa na lučkompodručju.Natemeljimaprovedeneanalizeprikazanesumogućnostizaunaprjeđenjekoncesijskogodnosanalučkompodručju,uzimajućiuobzirprimjenjivostugovoraorijentiranognaponašanjeu odnosu spram ugovora orijentiranog na ishod, a sve u funkciji osnaživanja poduzetničkihinicijativazarealizacijupoduzetničkihidejaiprojekatanalučkompodručju−pomorskomdobru.

4.4.1 Funkcionalnespecifičnostikoncesijskogodnosalučkeupraveikoncesionara

Funkcionalnespecifičnostikoncesijskogodnosalučkeupravaikoncesionaranalučkompodručjudijelom su određene već u samom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama kojim jeodređenokakojelučkopodručjeonopodručjemorskelukekojeobuhvaćajedanilivišemorskihikopnenih prostora, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, te kojim upravlja lučkauprava,odnosnoovlaštenikkoncesije, agranica lučkogpodručja jeujedno i granicapomorskogdobra.

Sobziromda jeodređenokako jekoncesijapravokojimsediopomorskogdobradjelomično ilipotpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenjefizičkim i pravnim osobama, a sukladno prostornim planovima, vidljivo je postojanjemogućeg,dijelomoprečnoginteresa,izmeđulučkeupravekaodavateljakoncesijeikoncesionara,ausmislukako veličine i intenziteta komercijalnog iskorištavanja područja u okvirima koncesioniranedjelatnosti, tako i u smislu prikazivanja/bilježenja poslovnih rezultata koji su temelj zaodređivanjevarijabilnogdijelakoncesijskenaknade.

Poredtogauočavajuseidrugividoviiaspektioprečnihinteresakodlučkeupraveikoncesionara.Istovremeno je prisutan i djelomično zajednički interes u borbi za privlačenje i povećanjeiskoristivostikoncesioniranihkapaciteta,aliugranicamadugoročneodrživosti.No,sagledavajućidubinuovakvogodnosasaspektasuvremenogekonomskogpristupa,mogućejeuvidjetikakojekoncesionaruuvelikeuinteresupovećanjeprofita,dokjekoddavateljakoncesijesnažnijeizraženintereskauvećanjuprihodapačakinateretpotencijalnogprofita.

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve luke u Republici Hrvatskoj premanamjenikojojsluže,dijelesenalukeotvorenezajavniprometilukezaposebnenamjene.Iakojeodnosprincipal-agentmogućedetektiratiuobjeovedomene,ovdjejepažnjafokusirananalukeotvorenezajavniprometkaomjestapovezivanjajavnogiprivatnog.Kompleksnostseinteresaneogledaprvenstvenokrozvlasništvo,sobziromdajepomorskodobrounevlasničkomrežimu,veću preplitanju ciljeva samogposlovanja i upravljanja lučkimpodručjem te u pogledu dugoročneodrživosti poslovanja kako koncesionara (poduzetnika), tako i lučke uprave kao davateljakoncesije.



Ovaj je aspekt bitno promotriti i s gledišta veličine, odnosno značaja luka otvorenih za javnipromet.Naime,međulukamakojespadajuulukeotvorenezajavniprometodređenojekakoseone, prema veličini i značaju kojeg imaju za Republiku Hrvatsku, dijele na luke osobitoga(međunarodnoga)gospodarskoginteresazaRepublikuHrvatsku,zatimlukežupanijskogznačajate luke lokalnog značaja. U tom smislu, kod luka otvorenih za javni promet od osobitogagospodarskoginteresazaRepublikuHrvatskuVladaRepublikeHrvatskeutvrđujelučkopodručjeu skladusprostornimplanovima,apojedinose lučkopodručjemoženalaziti čak inapodručjuvišeopćina,gradovai/iližupanija.Popitanjuadekvatnostiupravljanjalukomotvorenomzajavnipromet od osobitoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, osniva se nadležna lučkauprava,aosnivajuRepublikaHrvatska,odnosnoVladauredbomoosnivanju.Takvauredbaporedmnogobrojnihdrugihelemenata,posebicetrebasadržavatiodređenjelučkogpodručjanakojeseproteže nadležnost lučke uprave te određenje lučkih djelatnosti, odnosno građevina i objekatapodgradnjeinadgradnjenalučkompodručju.Sdrugestrane,kodlukaotvorenihzajavniprometžupanijskog i lokalnog značaja, županijska skupština utvrđuje lučko područje, u skladu sprostornimplanom iuz suglasnostVladeRepublikeHrvatske.Glede županijskih i lokalnih lukaotvorenihzajavnipromet,možebitiosnovanovišežupanijskihlučkihuprava,stimedajeosnivačžupanijskelučkeupravežupanija,aukolikosenazahtjevopćinskogiligradskogvijećaosnivavišelučkih uprava unutar jedne županije u tom su slučaju taj grad ili općina mogući suosnivačipredmetne županijske lučkeuprave. Zbogmogućnosti izborakoje su stavljenepredosnivače,uprovedbijedovelodorazličitihrješenja.

Lučka uprava, u pravilu, daje pojedinom koncesionaru koncesiju za obavljanje jedne lučkedjelatnosti te se jednomkoncesionarunemože (nebi smjelo) dati koncesija za obavljanje svihlučkihdjelatnosti.No, udanašnjemsuvremenompoduzetničkomposlovnomokruženju, gdje suvlasništvo i upravljanje često odvojene kategorije, te je uz to vlasništvo nerijetko i vrlo teškosasvimjasnoipreciznoodrediti,temeljnojepitanjeispravnogodređenjeidetekciještojetoubitijedankoncesionar,odnosnokojajetočnorazlikaizmeđudvaimenomrazličitakoncesionarakojisumoguće povezani čitavim nizom ekonomskih, pravnih, tehnoloških i drugih poslovnih veza.Ipak, ovakvo zakonsko određenje otvara mogućnost značajnog poduzetničkog involviranja uobavljanjelučkihdjelatnosti.

KaopojedinevrstekoncesijakojeprepoznajeZakonopomorskomdobruimorskimlukamaističuse koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti i koncesije za obavljanje ostalih gospodarskihdjelatnosti.Objeodovihskupinerazvrstavajuseudvijepodskupineovisnootomezahtijevajuliiline zahtijevaju isključivokorištenjepostojećih i/ili gradnjunovihgrađevina idrugihobjekatalučkepodgradnjeinadgradnjenalučkompodručju.

Lučka uprava može koncesionaru oduzeti koncesiju ako utvrdi da koncesija nije korištena uskladusaZakonomiugovoromokoncesiji.Oduzimanjemkoncesije,prestajeipravonakorištenjelučkog prostora, građevina i drugih objekata lučke podgradnje i nadgradnje te se raskidaju svidrugi ugovorni odnosi koji se temelje ili proizlaze iz koncesije, ako su vezani uz obavljanjedjelatnosti te korištenje objekata podgradnje i nadgradnje na lučkom području. U takvimslučajevimakoncesionarnemapravonaodštetu.

Lučkaupravanačelusravnateljemimazakonskuobvezunajmanjejednomgodišnjeprovjeravatiizvršavanjeplanaigodišnjegoperativnogprogramaradakoncesionaraiotomepodnijetiizvješćeupravnom vijeću, a koncesionar je u tom procesu dužan omogućiti lučkoj upravi provedbuprovjeraizvršavanjaplanaigodišnjegaoperativnogprogramanjegovarada.



Uvažavajući prethodno prikazane funkcionalne specifičnosti koncesijskog odnosa u nastavku jerazrađen koncesijski model odnosa, te su dani okviri mogućeg modela vrednovanjasvrsishodnostikoncesijskogugovorakaoiugovoralučkeupraveiravnatelja.

4.4.2 Modelkoncesijskihodnosanalučkompodručju

Kod koncesijskog odnosa na lučkom području javljaju se obilježja djelomično suprotstavljenihinteresa,zatimmeđusobneuvjetovanostiuostvarivanjuvlastitihciljeva, tepreklapajućihciljeva(posebice po pitanju koncesionirane djelatnosti uz postizanje gospodarskih rezultata i uzadekvatnostizvještavanjakoncesionarapremalučkojupravi),teprovedbiodgovarajućekontroleizvršavanjatemeljnihciljevanalučkompodručjuodstranelučkeuprave.Takavodnosmogućejeilustriratinasljedećinačin.

Slika81Prikazmodelaprimarnogkoncesijskogodnosaizmeđulučkeupraveikoncesionara

U prethodno prikazanom agencijskom odnosu lučke uprave i koncesionara prisutna jeinformacijska asimetrija koja se posebice očituje u vidu ograničenemogućnosti kontrole lučkeupravenad radomkoncesionara.Također jeprisutna idjelomičnakolizija interesaposebicepopitanju želje za povećanjem poslovnog rezultata od strane koncesionara i želje za povećanjemostvarenjaprihodakoncesionaraodstranelučkeupravebudućidasevarijabilnidiokoncesijskenaknade odnosi na relativni udio lučke uprave u ostvarenju ukupnih poslovnih prihoda odkoncesioniranedjelatnosti.

Svakako tu treba pridodati i jedan od primarnih ciljeva lučke uprave u zaštiti, odnosno,unaprjeđenju iharmoničnosti razvojacjelokupnog lučkogpodručjakoji jeuodređenojkoliziji sprimanim ciljem koncesionara usmjerenim na unapređenje vlastitih konkurentskih snaga ipostizanje poslovnih rezultata koji će ubrzati povrat investiranih sredstava potrebnih zapokretanjeiobavljanjekoncesioniranedjelatnosti.Kaotemeljnepretpostavkemodelauzimajusetakođer ipretpostavkepovećanjakoristiuostvarenjuvlastitih ciljeva, različite sklonostipremarizikutedjelovanjakrozodlukeujavnojodnosnoprivatnojdomeni.

Inform

acijskaasim

etrijaidjelomičnakolizijainteresa

Pretpostavkemodela:· javnaodluka· maksimizacijakoncesijskenaknade,prvenstvenofiksnogdijela

· manjasklonostriziku

Pretpostavkemodela:· privatnaodluka· maksimizacijaprofitauzminimalniprihod

· većasklonostriziku

angažira

Lučkauprava

obavlja

Koncesionar



Dabi sedobilacjelokupnaslikapotrebno je sagledati i sekundarniaspektkoncesijskogodnosa.Ovajaspektupotpunostiseodvijaujavnojdomeniimogućegajeprikazatikaojošjedanodnoskoji se, usporedo s primarnim, uspostavlja između upravnog vijeća i ravnatelja lučke uprave.Takvujerelacijumogućeprikazatinasljedećinačin.

Slika82Prikazmodelasekundarnogkoncesijskog(upravljačkog)odnosaizmeđuupravnogvijeća

lučkeupraveiravnateljalučkeuprave

Ovako određen sekundarni koncesijski, odnosno upravljački, odnos vrlo je značajan po pitanjurazumijevanja značajne informacijske asimetrije između upravnog vijeća koje bira ravnatelja ikontroliranjegovradunajširemsmisluriječi,tesamogaravnateljakaočelnikalučkeupravekojidonosiposlovnoprovedbeneodlukeodtemeljnogznačajazasamulučkuuprava,aizarealizacijeključnih ciljeva kako poslovne politike luke tako i lučke (javne) politike. S obziromda je lučkapolitika dio javnih politika, a kojih je sastavni dio i gospodarska politika koja pak u sebiinkorporira i javne politike usmjerene na razvoj poduzetništva (posebice malog i srednjegpoduzetništva) smakro imikroekonomskog je aspektauočljiv značaj i veličina implikacija kojeovaj odnos ima na poticanje i osnaživanje poduzetničkih inicijativa. Naime, odnos poduzetnika(koncesionara) prema luci (u najširem smislu) ogleda se trojako kroz njegov odnos premaravnatelju, upravnom vijeću te javnoj politici, a sve uz nužnu uspješnu i održivu realizacijuvlastitogpoduzetničkogpoduhvata.

Kroz provedenu analizu i prikazane modele koncesijskih odnosa na lučkom području, čiji setemeljinalazeuugovoruokoncesijiizmeđulučkeupraveikoncesionarateugovoruizmeđulučkeuprave i ravnatelja lučke uprave, moguće je zaključiti kako su ugovori koji su primarnoorijentirani na ishod u odnosu spram ugovora koji su prvenstveno orijentirani na ponašanje,uspješniji u zauzdavanju potencijalnog oportunizma. Naime, vjerojatnost da se strananalogoprimcaponašau skladus interesimanalogodavaca imauovomkontekstuvećimdijelomproporcionalanodnossugovoromorijentiranimna ishodiobrnutoproporcionalansugovoromorijentiranimnaponašanje,odnosnokodugovoraorijentiranogna ishodvjerojatnije jedaćesenalogoprimacponašatiuskladusinteresimanalogodavca.

Inform

acijskaasim

etrijaidjelomičnakolizijainteresa

Pretpostavkemodela:· javnaodluka· maksimizacijapolitičkihinteresa

· manjasklonostriziku

Pretpostavkemodela:· javnaodlukasobilježjimaprivatnosti

· maksimizacijadirektnihekonomskihkoristi

· većasklonostriziku

angažira

Upravnovijećelučkeuprave

obavlja

Ravnateljlučkeuprave



Važnojeistaćidarazvojinformacijskihsustavaufunkcijiadekvatnostiinformiranjanalogodavcaipremošćivanja sveprisutne informacijske asimetrije predstavlja jedan od mogućih putevazauzdavanja potencijalnog problema oportunističkog ponašanja. Informacija za provjerunalogoprimčeva ponašanja ima proporcionalan odnos s vjerojatnošću da će se isti ponašati uskladu s interesima nalogodavca, odnosno ukoliko nalogodavac ima informacije za provjeruponašanjanalogoprimcavjerojatnije jedaćese istiponašatiuskladus interesimanalogodavca.Potrebno je istaćikakonepostoji ili jebarem jako teškodostižan savršeni informacijski sustavkoje će premostiti sve informacijske barijere i asimetrije, a uz to je potrebno imati na umu datroškovi razvoja i implementacije takvog sveobuhvatnog informacijskog sustava nisu nimalozanemarivi.

Razrada modela upućuje na zaključak da kod koncesijskog odnosa na lučkom područjuinformacijskisustavimaproporcionalanodnossugovoromorijentiranimnaponašanjeiobrnutoproporcionalansugovoromorijentiranimnaishod,kaoštojetoikodpitanjaneizvjesnostiishodasamog koncesijskog odnosa, te problematike nesklonosti nalogoprimca prema riziku,programibilnosti njegova zadatka i temeljnog parametra određenja vremenske duljinekoncesijskog odnosa. Averzija nalogodavca prema riziku, djelomična ili potpuna suprotnostnjihovih ciljeva, te mjerljivost ishoda u koncesijskim odnosima na lučkom području imaju pakobrnuto proporcionalan odnos s ugovorom orijentiranim na ponašanje i proporcionalan sugovoromorijentiranimnaishod.


83) Valjapoticatiizravneineizravneučinkenarazvojamikro,malogisrednjegpoduzetništvapovezanog s lučkim djelatnostima u regionalnim lukama na dugoročno održivimosnovama.

84) U svakodnevnom poslovanju valja dati svojevrsnu prednost realnim potrebama malihgospodarskih i negospodarskih subjekata s obziromda suoninajizloženiji promjenamainstitucionalnihuvjeta.

85) Lukeotvoreneza javniprometžupanijskogi lokalnogznačaja,uzostvarivanjenaprvommjestu javnog interesa, moraju biti usmjerene i na ekonomske odnosno poduzetničkeinterese s ciljem kvalitetnog suživota sa lokalnim stanovništvom, gospodarstvom –poduzetnicima,jedinicamalokalnesamouprave,teregionalnimokruženjem.

86) Upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja trebaprilagoditinanačindaučinkovitijeispunjavanjupotrebegospodarstvateposebicemalogisrednjegpoduzetništva.

87) U sustav upravljanja luka otvorenih za javni promet treba uključiti širi spektar dionikauzimajućiuobziriširinumogućnostisavjetodavnihangažmana.

88) Pri upravljanju valja voditi računa o složenosti koncesijskog odnosa te o njegovojvišedimenzionalnosti kao i o vjerojatnoj i djelomičnoj sukobljenosti poslovnih interesa,kakoizmeđukoncesionarailučkeupravetakoisdrugimdionicimanalučkompodručju.

89) Valjarazmotritimogućnostnagrađivanjaravnateljauskladusapostignutimučincima,tenatajnačinstimuliratiusmjerenostnaposlovnirezultat.



4.5 Izradakriterijazaodređivanjeopravdanosti,nužnostiiuspješnostimodelaupravljanja

Razvoj lukai lučkihsustava,aposebicerazvoj lukažupanijskogi lokalnogznačaja,temeljisenasagledavanju njihove razvojne uloge u ukupnosti ekonomskog i općedruštvenog života regije ilokalne zajednice. Takav pristup valja primijeniti i na temeljne kriterije zamodeliranje sustavaupravljanja koji mora doprinijeti učinkovitom ostvarivanju prethodno razrađene uloge isvrhovitosti (primarne i sekundarne) luke u ukupnosti gospodarskog razvoja. To iziskujeplaniranjerazvoja lukeuskladusplaniranimgospodarskimrazvojemokruženja,odnosnolučkegravitacijskezonesvakeluke,asustavupravljanjastogatrebapolučitiuspjehurealizacijizadanihciljevalučkograzvoja.

Funkcionalnipristupupravljanjairazvojalukezasnovanjenaidejimultiplikativnogučinkalukekoji se očituje na način da je luka generator društveno-ekonomskog razvoja okolnog područja,odnosnogospodarskihinegospodarskihdjelatnostiuokruženju.

Za evaluaciju osnovnih funkcionalnih aspekata luke kao i ekonomsko-financijskih razvojnihčimbenika potrebno je obuhvatiti ukupnost prometnih, društvenih, ekonomsko-financijskih ipoduzetničkih učinaka sustava upravljanja te njegovih rezultata na razvoj same luke, lučkeupravetelokalne,odnosno,regionalnezajednice.

Takavjeodnosmogućeprikazatiopćimizrazom:

Učinakmodelaupravljanja =

Generiranjedodane

vrijednostizakrajnjekorisnike

+

Utjecajnaprihodovno/

rashodovnetokovelučkeuprave

+ Eksterniutjecaji

Generiranje dodane vrijednosti za krajnje korisnike obuhvaća pozitivan učinak na krajnjekorisnikelučkihusluga,odnosnoukupnostpromjenaukoristikojeimajukorisnicilučkihusluga,agledanonanačinstvaranjaupotrebnekoristizaodređenekrajnjekorisnike.

Uovojsegrupikaorazvojnikriterijimoguuzeti:

− Promjeneukoristikojuimajuciljanikrajnjikorisnicikrozkvalitetnijeobavljanjetemeljnihlučkihdjelatnosti

− Uštedetroškovazakrajnjekorisnikekrozkvalitetnijeobavljanjetemeljnihlučkihdjelatnosti

Utjecaj na prihodovno/rashodovne tokove lučke uprave obuhvaća promjene uprihodovno/troškovnim stavkama poslovanja nadležne županijske lučke uprave, a posebice usmislu stvaranja uslužnog (proizvodnog) viška uzimajući istovremeno u obzir i posljedičnedirektne i indirektne (ekonomsko – financijske) utjecaje na javni sektor (lokalna, županijska icentralnavlast).

Uovojsegrupikaokriterijimoguuzeti:



− Utjecajnavlastiteprihodelučkeuprave− Utjecajnaopćetroškovelučkeuprave− Utjecajnatroškoveodržavanjalučkeuprave− Utjecajna(ostali)javnisektor

Eksterni utjecaji, odnosno intenzitet i smjer promjene eksternih učinaka (pozitivnih i/ilinegativnih) ogleda se ponajprije kroz utjecaj određenog upravljačkog sustava luke napoduzetničke,ekološke,sigurnosneidrugekvalitativnerazvojneaspektelukeilučkogokruženja.

Uovojsegrupikaorazvojnikriterijimoguuzeti:

− Poduzetničkiutjecaji− Ekološkiutjecaji− Utjecajnasigurnostismanjenjeeksternihtroškovapomorskihidrugihnezgoda− Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice

U cilju daljnje razrade pojedinih kriterija za određivanje opravdanosti, nužnosti i uspješnostimodelaupravljanjaunastavkusudetaljnijeprikazaniodnosnikriteriji.Naime,pojedinikriterijisevećoj ili manjoj mjeri preklapaju što bi u okviru analize moglo dovesti do precijenjenosti ilipodcijenjenostipojedinogkriterija.Dabise to izbjeglo,umjeriukojoj je tomoguće,kriterijizakoje je ocjenjeno da sadrže značajne zajedničke elemente su objedinjeni. Takvim postupkomukonačnicipovećavasetočnostprocjenepojedinogkriterija.Definiranikriterijirazvojaievaluacijesustava upravljanja županijskim i lokalnim lukama, odnosno županijskim lučkim upravamaprikazanisuunastavku:

Nazivkriterija Smjerfunkcije

1. Ekonomsko-financijskikriteriji

1.1. Proračunskiutjecajnalučkuupravuijavnisektor max.

1.2. Financijskaodrživost max.

2. Kriterijifunkcionalnosti

2.1. Mogućnostobavljanjatemeljnihzadaćalučkeupraveiočuvanjefunkcionalnostiluka

max.

2.2.Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice

max.

2.3. Utjecajnaukupangospodarskirazvoj(županije) max.

2.4. Utjecajnarazvojpoduzetništva max.

3. Kriterijiprioritizacije/nužnosti

3.1.Usklađenostsatemeljnimstrateškimipolicydokumentima

max



3.2. Apsorpcijskasposobnost max

4. Kriterijiuspješnosti

4.1. Generiranakoristizakrajnjekorisnike max.

4.2. Negativanutjecajnapostojećekorisnike min.

Tablica22Kriterijizauspostavusustavaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

4.5.1 Ekonomsko-financijskikriteriji

Proračunskiutjecajnalučkuupravuijavnisektor

Djelovanje se očekuje kroz povećanje veličine (intenziteta) ukupnih neto financijskih utjecajaodređenogsustavaupravljanjanaproračunnadležnelučkeupravekaoinajavnisektoropćenito.Pod neto učincima podrazumijevaju se ukupni priljevi u referentne proračune umanjeni zaukupneodljeve.

Kodproračunalučkeupravetoseponajprijeodnosinauvećanjavlastitihprihodalučkeupravepoosnovi lučkih pristojbi i lučkih naknada, odnosno, u slučajevimamogućih koncesija, po osnovikoncesijskihnaknada, tenamogućepromjeneusmislusmanjenja općihtroškova i/ili troškovaodržavanja,odnosnomaterijalnihinematerijalnihrashodaposlovanjauvidurashodazaradnike,rashoda amortizacije, te financijskih rashoda. U tom je smislu važno uzeti u obzir mogućaostvarenjaviškovaprihodaodpružanjausluganadrashodimaredovnogposlovanja.

Kod proračunskih učinaka na javni sektor u obzir je uzet neto utjecaj (priljevi umanjeni zaodljeve) od poreza na dodanu vrijednost obračunat, u slučaju mogućih koncesija, na osnovimogućih ostvarenja oporezivih prihoda te na osnovimogućih ostvarenja oporezivih rashoda urazdobljuiskorištavanja.Nastavnonaučinkeobračunatogporezanadodanuvrijednost,uzetjeuobzir i proračunski utjecaj poreza na dohodak i obveznih doprinosa iz i na plaće na osnoviostvarenjadohotkaodnesamostalnograda,atemeljemmogućevišerazinezaposlenosti ivisineostvarenjaosobnogdohotkaupredmetnojdjelatnosti.To seprvenstvenoodnosinaprihodeodporezaidoprinosanaplaće.

Kodmogućihkoncesijatakođerjeuobziruzetiučinakgledeporezanadobitnatemeljulinearneprocjene prihodovnih učinaka umanjenih za procjenu rashoda tijekom razdoblja koncesije zaobavljanjepredviđenedjelatnosti, auzevšiuobzir amortizacijuosnovnih sredstavau razdobljukoncesije gdje bi se investicija amortizirala u najvećem dijelu sa neznatnim iznosom ostatkavrijednostidugotrajneimovinepoistekukoncesijskograzdoblja.Takođerjeuobziruzetomogućetroškovnoopterećenjezaplaćezaposlenihusmisludohotkapoosnoviobavljanjanesamostalnograda, potom koncesijska naknada (stalni i promjenjivi dio) obračunata prema mogućemostvarenju prihoda, te direktni materijalni troškovi, troškovi održavanja opreme, troškovienergijeitroškovivanjskihuslugateostalitroškovi.



Slika83Prikazsadržajakriterijaproračunskogutjecajanalučkuupravuijavnisektor

Slika84Prikazsadržajakriterijafinancijskeodrživosti

Financijskaodrživost

Obilježava ju mogućnost, odnosno, sposobnost i modaliteti zatvaranja financijske konstrukcijepotrebnezaimplementacijuidugoročnosamo-održavanjeodređenogsustavaupravljanja.

Kriterij:Proračunskiutjecajna

lučkuupravuijavnisektor

Utjecajnavlastiteprihodelučkeuprave(+)

Utjecajnatroškoveodržavanja(-)

Utjecajnaopćetroškovelučkeuprave(-)

Utjecajnajavnisektor(+)

Kriterij:Financijskaodrživost

Sposobnostzatvaranjafinancijskekonstrukcijeimplementacije(+)

Troškovifunkcioniranjasustavaupravljanja(-)

Troškoviimplementacijesustavaupravljanja(-)

Sposobnostzatvaranjafinancijskekonstrukcije

potrebnezafunkcioniranje(+)



4.5.2 Kriterijfunkcionalnosti

Mogućnostobavljanjatemeljnihzadaćalučkeupraveiočuvanjefunkcionalnostiluka

Ogleda se u adekvatnosti određenog sustava upravljanja u cilju pružanja mogućnosti iostvarivanjapretpostavkida lučkaupravaučinkovitoobavlja sve svoje temeljnezadaćekoje suprednjupostavljenekao idadugoročnoočuvapomorskodobro i funkcionalnost lukeu smislukvalitetnog ispunjavanja svrhe same luke.Poseban senaglasak stavlja i na tehnološko-tehničkepodkriterijeusmislu:

− potrebnihinvesticijaulučkuinfrastrukturu− standardizacijametodaikriterija− ostvarivanjakvalitetalučkeusluge− ostvarivanjaželjeneveličineprometa− tehničkihuvjeta− postojećeiplaniraneprometneinfrastrukture

Slika85Prikazsadržajakriterijamogućnostiobavljanjatemeljnihzadaćalučkeupraveiočuvanje

funkcionalnostiluka

Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice

Odnosisenapostojanjepozitivnogukupnogutjecajaodređenogsustavaupravljanjanaživotiradlokalnog stanovništva, prvenstveno u smislu očuvanja općedruštvenih i kulturnih vrijednostilokalne zajednice. Posebice se to odnosi na navike korištenja određenog lučkog područja unajširem smislu u funkciji šetnice, rekreacije, sporta, kulture, javnih manifestacija, vjerskih

Kriterij:Mogućnostobavljanjatemeljnih

zadaćalučkeupraveiočuvanjefunkcionalnostiluka

Prilagođenostučinkovitomobavljanjutemeljnihzadaća(+)

Prilagođenostdugoročnomočuvanjupomorskogdobrai

funkcionalnostiluke(+)



događajaitd.Nekiodmogućihpozitivnihutjecajanaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednicemogubiti:

− očuvanjedruštvenihnormi,− očuvanjekulturnogiopćedruštvenogidentiteta,− povećanjesadržajnostiikvalitetesportskekomponenteudruštvenomživotu,− povećanjaipoboljšanjekapacitetazajavnadogađanjanaotvorenomprostoruu

neposrednojblizinimora,− očuvanjeiunapređenjedruštvenogživotazajedniceusmisluupotrebelučkog

područjakaosredištaurbanogmjesta− važećapravnaregulativa,− utjecajlokaneiregionalnesamouprave,− površinalučkogpodručja,− zemljopisnadislociranostisl.

Slika86Prikazsadržajakriterijautjecajanaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalne

zajednice

Utjecajnaukupangospodarskirazvoj

Prepoznajesekrozveličinu,odnosnointenzitetukupnihmultiplikativnihnetoutjecajaodređenogupravljačkogsustavanaubrzanje ipovećanje razvojaukupnoggospodarstvažupanije.Usmisluprocjene neto učinaka procjenjuje se razlika između potencijala za pozitivne, u odnosu napotencijalnenegativne,gospodarskeučinkeodređenogmodelaupravljanja.Utomjesmisluuzetu

Kriterij:Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživota

lokalnezajednice

Očuvanjedruštvenihnormi(+)

Povećanjesadržajnostiikvalitetesportskekomponente

udruštvenomživotu(+)

Očuvanjekulturnogiopćedruštvenogidentiteta(+)

Povećanjaipoboljšanjekapacitetazajavnadogađanjanaotvorenomprostoruu

neposrednojblizinimora(+)

Očuvanjeiunapređenjedruštvenogživotazajedniceusmisluupotrebe

lučkogpodručjakaosredištaurbanogmjestaisl.(+)



obzirmogućiintenzitetutjecajasvakogpojedinogsustavaupravljanjanaukupnostgospodarskograzvojakroz:

− učinaknabrutodomaćiproizvodidodanuvrijednost,− otvaranjenovihradnihmjestaizapošljavanje,− utjecajnakvalifikacijskustruktururadnihmjesta,− dohodovniutjecaj,− utjecajnainvesticijskuaktivnostiprivlačenjeulaganja,− generiranjeturističkepotrošnje,− uvoziizvoz,odnosnovanjskotrgovinskukomponentu,− produljenjetrajanjaiupotpunjavanjesadržajnostiturističkesezone,tepovećanje

kvaliteteukupneturističkeponude,isl.

Slika87Prikazsadržajakriterijautjecajanaukupangospodarskirazvoj

Utjecajnarazvojpoduzetništva

Očituje se kroz ispunjavanje i usklađenost poslovnog djelovanja sa prethodno određenih 7temeljnih načela, a u funkciji stvaranja povoljnog okruženja za poticanje uključenostipoduzetništva (mikro, malih i srednjih poduzeća) u lučki sustav, kao i u funkciji dostizanjapotrebne razine obavljanja vlastite javne funkcije (uloge) lučke uprave kao pretpostavke zadaljnjirazvojijačanjekonkurentnostipoduzetništvauiokoluke.Temeljnasvrhaovogkriterijajepoticanjerazvojamalog,srednjegimikropoduzetništvaiobrtništvaudjelatnostimapovezanimsmorem,morskimtehnologijamateuzmore.

Kriterij:Utjecajnaukupangospodarskirazvoj

UtjecajnaBDP(+)

Generiranjeturističkepotrošnje(+)

Zapošljavanje(+)

Utjecajnatrajanjeisadržajnostiturističkesezone(+)

Utjecajnarazvojljudskihpotencijala(+)

Dohodovniutjecaj(+)

Utjecajnainvesticijskuaktivnost(+)



4.5.3 Kriterijprioritizacije/nužnosti

Usklađenostsatemeljnimstrateškimipolicydokumentima

Ovaj se kriterij odnosi na sukladnost određenog modela (sustava) upravljanja sa temeljnimnacionalnimieuropskimstrateškimdokumentimakaoidokumentimajavnihpolitika.

Slika88Prikazsadržajakriterijautjecajanarazvojpoduzetništva

Slika89Prikazsadržajakriterijausklađenostisatemeljnimstrateškimipolicydokumentima

Kriterij:Utjecajna

razvojpoduzetništva

Promocijapoduzetničkogusmjerenjaluke(+)

Efikasnaiefektivnaadministracija(+)

Javnanabavaifinanciranjeprilagođenommalompoduzetništvu(+)

Pružanjedrugeprilikeneuspješnimkoncesionarima(+)

Mislitiomalimsubjektima(+)

Razvojvještinaiinovativnosti(+)

Ekološkiosviještenodjelovanje(+)

Kriterij:Usklađenostsatemeljnim

strateškimipolicydokumentima

Sukladnostsanacionalnimstrateškimdokumentima(+)

SukladnostsaEUstrateškimdokumentima(+)

Sukladnostsanacionalnomlegislativom(+)

Legislativnakompleksnostimplementacijemodela(-)

SukladnostsaEUpravnomstečevinom

ipraksom(+)



Apsorpcijskasposobnost

Implementacija svakog upravljačkog sustava zahtijeva financijska sredstva, bilo iz vlastitih i/ilituđih izvora, te je u tom smislu u obzir uzet i kriterije apsorpcijske sposobnosti određenogupravljačkog sustava u smislu mogućnosti pridobivanja bespovratnih/povratnih financijskihsredstava iz vanjskih izvora za njegovu pripremu, realizaciju i/ili održavanje. Apsorpcijskasposobnostodređenogmodelaupravljanjavažan jekriterijkojagovoriuprilogonimrazvojnimupravljačkim aktivnostima za koje je vjerojatnije da će moći pribaviti i opravdati određenabespovratnapoticajnasredstva izvanjskih izvora ilionakojaćeuzvećuvjerojatnostomogućitipovratuloženihsredstava.Utomjepogleduovajkriterijsvojevrsninastavaknaprethodnikriterijusklađenosti s temeljnim strateškim i policy dokumentima, odnosno javnim regionalnim,državnim i EU politikama i smjernicama. Važan aspekt ovog kriterija je i procjena "strateškeatraktivnost" pojedinog upravljačkog sustava u širem smislu, odnosno procjena mogućnostipridobivanja financijskih sredstava iz vanjskih izvora za sva direktne i indirektne troškove iaspekte njegove implementacije, od financiranja osnovnih sredstava do različitih "soft" mjeratehničke pomoći i sl. Ovaj kriterij moguće je sagledati i u smislu kvalitete određenog sustavaupravljanja po pitanju mogućnosti da isti doprinese učinkovitosti u povlačenju poticajnihsredstava (prvenstveno bespovratnih) iz domaćih i stranih vanjskih izvora, poput nacionalnogproračunai/iliEUfondovaiprograma.

Slika90Prikazsadržajakriterijaapsorpcijskesposobnosti

4.5.4 Kriterijuspješnosti

Generiranekoristizakrajnjekorisnike

Ovajsekriterijodnosinaveličinu(intenzitet)ukupnegeneriranekoristii/ilipotencijalneuštedeu troškovima za sve krajnje korisnike lučkih usluga kroz implementaciju nekog upravljačkogmodela. U tom se smislu ovaj kriterij ogleda kroz direktne učinke ostvarene u vidu povećanjakoristi koju imaju ciljani krajnji korisnici i/ili uštede troškova za krajnje korisnike. Povećanje

Kriterij:Apsorpcijskasposobnost

Mogućnostipridobivanjabespovratnihfinancijskihsredstava

izEUizvora(+)

Mogućnostdobivanjaadekvatnetehničkepomoći(+)

Mogućnostipridobivanjabespovratnihfinancijskihsredstava

izdomaćihizvora(+)



koristi krajnjih korisnika obuhvaća moguća povećanja direktnih materijalnih i nematerijalnihkoristi za krajnje korisnike lučkih usluga, amogu se odnositi na višestruke aspekte korištenjalučkeinfrastruktureisuprastrukture,teorganizacijulučkogposlovanja.Unastavkusuilustriranenekeodmogućihkoristiiuštedautroškovimazakrajnjekorisnike:

− Putnici,korisniciuslugajavnoglinijskogprijevoza(pomorskogi/ilizračnog)poputlokalnogstanovništva,turista,gospodarstvenikaidr.moguostvaritivišestrukekoristipoput:− uštedavremenačekanja,− povećanjeudobnosti,− smanjenjeredovačekanja,− povećanjebrzineostvarenjapripremnihradnjizaputovanje,− povećanjesigurnostiukrcaja/iskrcajaičekanja,− povećanjerazinesadržajnostiikvalitetepratećihusluga,− smanjenjetroškovaučekanju,− mogućnostboljegiskorištenjavremenaučekanjuisl.

− Turisti,korisnicinautičkihvezova,korisniciizletničketurističkeponudeipovremenogprijevoza,putnici-turistinabrodovimazakružnaputovanja,korisnicidodatnihgospodarskihdjelatnostivezanihuzturizamnalučkompodručjuidr.moguostvaritivišestrukekoristipoput:− povećanjabrojaraspoloživihnautičkihvezovaodnosnogostiju,− povećanjesigurnostiifunkcionalnenamjenskekvalitetenautičkihvezova,− smanjenjeredundantnihmeđu-utjecajaiinterakcija(ometanja)izmeđukrajnjih

korisnikailokalnogstanovništva,− smanjenjeredovačekanjazaprivez/odvez,− povećanjebrzineostvarenjapripremnihradnjizaputovanje,− povećanjesigurnostiuplovljavanja/isplovljavanja,priveza/odvezaičekanja,− povećanjerazinesadržajnostiikvaliteteosnovnihlučkihkaoipratećihuslugaod

koristizakrajnjekorisnike,− smanjenjetroškovanezgodanastalihuuskimgrlimaimanevriranju,− smanjenjetroškovaučekanju,− povećanjeudobnostiidostupnostiinformacija.

− Lokalnostanovništvo,ribariteostalimaliisrednjipoduzetniciutradicionalnimdjelatnostimavezanimuzkorištenjelučkogpodručjaidr.moguostvaritivišestrukekoristipoput:− povećanjabrojaraspoloživihkomunalnihi/iliribarskihvezova,− poboljšanjekonkurentskihpotencijalazarazvojpoduzetničkihdjelatnostivezanih

uzkorištenjelučkogpodručjanarazinimaloggospodarstvaiobrtništva,− povećanjesigurnostiifunkcionalnenamjenskekvalitetekomunalnihi/iliribarskih

vezova,− smanjenječekanjanakomunalnivez,− povećanjebrzineostvarenjaadministrativnihpostupaka,− povećanjesigurnostiuplovljavanja/isplovljavanjaipriveza/odveza,− povećanjerazinesadržajnostiikvalitetepratećihlučkihiizvan-lučkihuslugaod

koristizalokalnostanovništvoinjihovebrodice,− povećanjedostupnostiitransparentnostiinformacijazalokalnostanovništvoisl.



− Državaijedinicelokalnesamoupravemoguostvaritivišestrukekoristipoput:− očuvanjekulturno-povijesnihznamenitostilokalnezajednice,− očuvanjavizureiukupneatraktivnostinaselja,− ekološkazaštitaiočuvanje,− privlačenjevišerazineturističkepotražnjezbogpovijesno-kulturološke

očuvanostiiznamenitostiisl.

Slika91Prikazsadržajakriterijageneriranekoristizakrajnjekorisnike

Negativanutjecajnapostojećekorisnike

Suprotno od smjera djelovanja novostvorene koristi (za krajnje korisnike) djeluje posljedičnomogući i negativan utjecaj na postojeće korisnike kroz implementaciju nekog upravljačkogsustava. Naime, potrebno je u obzir uzeti i neke potencijalne negativne učinke na krajnjekorisnikekrozimplementacijudrugačijegsustavaupravljanja.Ipak,važnojeistaćikakonitijedanprihvatljivisustavupravljanjanesmijeimativećinegativanrezultatpoovomkriterijuuodnosunapozitivanrezultatpoprethodnonavedenomkriterijugeneriranihkoristizakrajnjekorisnike.Utomsmisluovajkriterijmjeridirektneučinkepromjenesustavaupravljanjapremapostojećimkorisnicima.Smanjenjekoristiobuhvaćamogućasmanjenjamaterijalnihinematerijalnihkoristi,odnosnogubitkeuodnosunapostojećestanje.Budućisukorisnicivrlorazličitiod lukedo lukenije jednoznačnomoguće procijeniti negativan utjecaj na postojeće korisnike, a u nastavku suprikazaninekiodmogućihsmanjenjakoristizapostojećekrajnjekorisnike:

− gubitakpostojećihvezova,

Kriterij:Generiranekoristizakrajnjekorisnike

Korisnici=Putnici

Korisnici=Lokalnostanovništvo,ribariiMSP-i

Korisnici=Turisti

Korisnici=DržavaiJLS

ouštedavremenačekanja,opovećanjeudobnosti,osmanjenjeredovačekanja,opovećanjebrzineostvarenjapripremnihradnjizaputovanje,opovećanjesigurnostiukrcaja/iskrcajaičekanja,opovećanjerazinesadržajnostiikvalitetepratećihusluga,osmanjenjetroškovaučekanju,omogućnostboljegiskorištenjavremenaučekanjuisl.

opovećanjabrojaraspoloživihnautičkihvezovaodnosnogostiju,opovećanjesigurnostiifunkcionalnenamjenskekvalitetenautičkihvezova,osmanjenjeredundantnihmeđu-utjecajaiinterakcija(ometanja)izmeđukrajnjihkorisnikailokalnogstanovništva,osmanjenjeredovačekanjazaprivez/odvez,opovećanjebrzineostvarenjapripremnihradnjizaputovanje,opovećanjesigurnostiuplovljavanja/isplovljavanja,priveza/odvezaičekanja,opovećanjerazinesadržajnostiikvaliteteosnovnihlučkihkaoipratećihuslugaodkoristizakrajnjekorisnike,osmanjenjetroškovanezgodanastalihuuskimgrlimaimanevriranju,osmanjenjetroškovaučekanju,opovećanjeudobnostiidostupnostiinformacija

opovećanjabrojaraspoloživihkomunalnihi/iliribarskihvezova,opoboljšanjekonkurentskihpotencijalazarazvojpoduzetničkihdjelatnostivezanihuzkorištenjelučkogpodručjanarazinimaloggospodarstvaiobrtništva,opovećanjesigurnostiifunkcionalnenamjenskekvalitetekomunalnihi/iliribarskihvezova,osmanjenječekanjanakomunalnivez,opovećanjebrzineostvarenjaadministrativnihpostupaka,opovećanjesigurnostiuplovljavanja/isplovljavanjaipriveza/odveza,opovećanjerazinesadržajnostiikvalitetepratećihlučkihiizvan-lučkihuslugaodkoristizalokalnostanovništvoinjihovebrodice,opovećanjedostupnostiitransparentnostiinformacijazalokalnostanovništvoisl.

oočuvanjekulturno-povijesnihznamenitostilokalnezajednice,oočuvanjavizureiukupneatraktivnostinaselja,oekološkazaštitaiočuvanje,oprivlačenjevišerazineturističkepotražnjezbogpovijesno-kulturološkeočuvanostiiznamenitostiisl.



− gubitakpojedinihpravakorištenjaiuporabe,− povećanjecijenepostojećihvezovailučkihusluga,− smanjenjedostupnostipostojećihvezova,operativneobalei/ilipojedinihlučkih

usluga,− povećanjeredovačekanja,− smanjenjeudobnosti,− smanjenjebrzineostvarenjaodređenihradnji,− povećanjepojedinihdirektnihtroškova,− ograničavanjei/ilibitnopreusmjeravanjegospodarskograzvoja,− ugrožavanjekulturno-povijesnihznamenitosti,− narušavanježivotazajednicekrozograničenjekorištenjelučkogpodručjakaosredišta

naselja,− narušavanjevizure,− ugrožavanjekulturnogiopćedruštvenogidentiteta,− ugrožavanjedruštvenihnormi,− smanjenjesadržajnostiikvalitetesportskekomponenteudruštvenomživotu,− ograničenjakapacitetazajavnadogađanjanaotvorenomprostoruuneposrednoj

blizinimora,− povećanjeekološkihprijetnji,− smanjenjeturističkedjelatnostizbognarušavanjapovijesno-kulturološkeočuvanostii

sl.

Slika92Prikazsadržajakriterijanegativnogutjecajanapostojećekorisnike


Kriterij:Negativanutjecajnapostojećekorisnike

Gubitakpojedinihpravakorištenjaiuporabe(-)

Smanjenjedostupnostiipovećanjeredovačekanja(-)

Povećanjecijenezakrajnjekorisnike(-)

Narušavanjeiugrožavanjeopćihaspekatadruštvenog

životairada(-)



90) Ukupnostekonomskihučinakapotrebnojesagledatikrozčetiriosnovneskupinekriterija:ekonomsko-financijskikriteriji,kriterijifunkcionalnosti,kriterijiprioritizacije/nužnostitekriterijiuspješnosti.

91) Ekonomsko-financijski kriteriji obuhvaća procjene mogućeg proračunskog utjecaj napojedinog sustava upravljanja na lučku upravu i javni sektor općenito, te procjenefinancijskeodrživostipojedinogsustavaupravljanja.

92) Kriteriji funkcionalnosti ogleda se kroz mogućnost obavljanja temeljnih zadaća lučkeuprave i očuvanje funkcionalnosti luka implementacijom pojedinogmodela upravljanja,potommogućihutjecajpojedinogmodelanaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice,naukupangospodarskirazvoj,tenarazvojpoduzetništva.

93) Kriteriji prioritizacije, odnosno nužnosti odnosi se na usklađenost pojedinog modelaupravljanja sa temeljnim strateškim i policy dokumentima, te na njegovu apsorpcijskasposobnost u smislu adekvatnog pridobivanja i korištenja financijskih sredstava izvanjskihizvora.

94) Kriterijuspješnostinajjednostavnijijekriterijzarazumijevanjesobziromdaseodnosinaveličinu generirane koristi za krajnje korisnike luka, te na veličinumogućegnegativnogutjecajananekepostojećekorisnikekrozimplementacijuodređenogmodelaupravljanja,notakva,naizgled,jednostavnostčinigabašiznimnokompleksnimzaprocjenu.

95) Ministarstvo bi trebalo razmotriti provođenje novog terenskog istraživanja korisnika,stručnjaka i ostalih sudionika u svezi definiranja kriterija relevantnih za odabiroptimalnogmodelaupravljanjažupanijskimi lokalnimlukama. Istraživanjebisetrebalobazirati na anketiranju eksperata primjenom anketnog upitnika i intervjua, a pitanja bitrebala obuhvatiti iskustva iz prošlosti, stavovemišljenja i preferencije u sadašnjosti teočekivanjaispitanikaubudućnosti.Sudioniciutomterenskomistraživanjubitrebalibiti:1) korisnici lučkih usluga (koncesionari, lokalno stanovništvo, turisti, putnici i dr.), 2)stručnjaci koje se bave problematikomupravljanja općenito, a posebice problematikomupravljanjamorskimlukama(fakulteti i instituti);3)stručnjaci iz institucija i tvrtkikojese bave pomorskom i komplementarnom djelatnošću (ministarstva koja imaju unadležnostipitanjausvezimora,prometaiturizma,upravniodjelizapitanjaupravljanjamorskimlukama,županijskelučkeupraveidr.)te4)jedinicelokalnesamoupravenačijemsepodručjunalazeznačajnijeluke

Prethodno navedeni i sistematizirani kriteriji u narednom će se poglavlju primijeniti kako biprovela procjena mogućih učinaka primjene svakog od prijedloga modela upravljanja lukamaotvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja koji se predlažu u narednimpoglavljima.



4.6 Prijedlozimodelaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja

Upravljanje lukamauvećinieuropskih lukaobavljaposebno tijelo,uobičajeno lučkauprava,pričemujeonaodgovornazaupravljanje,planiranje,kontrolu,promocijuikoordinacijusvihlučkihaktivnosti. Lučka uprava u pravilu ne provodi lučke procese, već ih samo nadzire i koordinira.Radneprocesenalučkompodručjuizvodekoncesionari,odnosnogospodarskisubjektikojimajelučkaupravadodijelilakoncesijupotrebnuzaobavljanjedjelatnostiunutarluke.

Upravilu,nakonosnivanja lučkeuprave,uspostavljase iorganizacijskastruktura lučkeuprave,pričemusetoponajprijeodnosinaimenovanjeupravnogvijećakojićenadziratiradlučkeupravei lukeu cjelini. Pritombi trebalo težiti (ukoliko zakonski okvir dozvoljava)da sastavupravnogvijeća bude razmjeranutjecaju što ga pojedini korisnici imaju u radu luke.Naime, svi korisnicinemaju istaovlaštenja.Bezobziraokojemseoblikuorganizacijeupravljanjaradi, lučkaupravasvoj gospodarski smisao osnivanja potvrđuje kao subjekt koji će organizacijskim ustrojem iposlovnompolitikompridonijetinesamoboljemkorištenju,negoopćenitoboljemgospodarenjucjelokupnimlučkimpodručjem.

Postojeći model upravljanja lukama od županijskog značenja u Republici Hrvatskoj po načinuodabira modela upravljanja u većini slučajeva jest decentralizirani model, odnosno postojimogućnost djelovanja više samostalnih lučkih uprava na području jedne županije. Analiziranoposlovanje županijskih lučkih uprava dovodi do određenih zaključaka koji više upućuju nanedostatkenegoprednostiovakvogmodelaupravljanjalukamaodžupanijskogznačenja.

Jedina značajnija razlika u modelima upravljanja županijskim i lokalnim lukama otvorenim zajavni promet u primorskim županijama je u broju formiranih lučkih uprava, pa tako npr. napodručju Istarskežupanijepostojipet,Primorsko-goranskeosam,Ličko-senjskedvije,Zadarskejedna,Šibensko-kninskejedan,SplitskejednateDubrovačko-Neretvanskečetirižupanijskelučkeuprave.

Postojeći modeli upravljanja lukama otvorenima za javni promet na području županije, gdjepostojivišeodjednelučkeuprave,jesudecentraliziranimodeli,odnosnopostojivišesamostalnihlučkihuprava.Timejeiskorištenozakonskorješenjedanoučlanku75.st.1.Zakonaopomorskomdobru imorskim lukamaukojem jepropisanoda se radi upravljanja, gradnje i korištenja lukaotvorenihzajavniprometkojesuodžupanijskogilokalnogznačenjamožeosnovati višelučkihuprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, u kojem slučaju su podnositelji zahtjevasuosnivači.

Iako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz2006. godine bilo predviđeno donošenje podzakonskog akta kojim bi se razradili kriteriji zaosnivanjevišelučkihupravanapodručjujednežupanije,istidodanasnijedonijet.Bezobziranaizostanak kriterija temeljem kojih bi se prosuđivala opravdanost osnivanja više lučkih uprava,županijamaostajezakonskamogućnostosnivanjavišelučkihupravatemeljeminicijativejedinicalokalne samouprave.U tom slučaju županijska skupštinadonosi odlukuo osnivanju više lučkihupravanaprijedlogopćinskogiligradskogvijeća.Upravopridonošenjuodlukeoosnivanjujedneili više lučkih uprava za gospodarenje lukama otvorenima za javni promet od županijskogznačenjanastajunajvećiproblemiuupravljanjutimlukamanapodručjupojedinežupanije.Načinna koji bi se upravljalo tim lukama nije propisao niti definirao nijedan pravni subjekt. Iz tog



razloga potrebno je utvrditi koje su činjenice bitne za definiranje različitih organizacijskihrješenja sustava gospodarenja spomenutim lukama. Pri tome je potrebno sagledati ekonomskuopravdanostteostaleneekonomskečimbenikekojiposrednodjelujunaučinkovitost ikorisnostrada lučkihuprava, a time i na izborodgovarajućegmodelaupravljanja županijskim i lokalnimmorskim lukama. Samo je na taj način moguće predložiti racionalan model upravljanja timlukama.

U nastavku su prikazani rezultati osnovnih modela upravljanja sustavom luka, s posebnimosvrtomnaupravljanježupanijskim lukamauRepubliciHrvatskoj, teumanjojmjeri i lokalnimlukamakaolukamanižetehnološkerazineishodnotomemanjedruštvenevažnosti.Analiziranimodelijesu:

− koordiniranodecentraliziranoupravljanje–višelučkihupravaujedinjenihzajedničkimstručnimslužbama,

− decentraliziranoupravljanje–višelučkihuprava,− upravljanjejednomlučkomupravomivišeposlovnihjedinica(podružnica),− centraliziranoupravljanje–jednacentraliziranalučkaupravate− ostalimodeli.

4.6.1 Modelvišelučkihupravasazajedničkimstručnimslužbama

Model organizacije upravljanja županijskim lukama s više lučkih uprava odnosi se nadecentraliziranimodelupravljanja, odnosnopostojanje više samostalnih lučkihuprava.Time jeiskorišteno zakonsko rješenje koje nalaže da se radi upravljanja, gradnje i korištenja lukaotvorenihzajavniprometkojesuodžupanijskogilokalnogznačenja,zapodručjesvakežupanijemože osnovati više lučkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća. U tom slučajupodnositeljizahtjevasuujednoisuosnivači.

Slika93Modelvišelučkihupravasazajedničkimstručnimslužbama

ZAJEDNIČKESTRUČNESLUŽBE

ŽUPANIJSKIHLUČKIHUPRAVA

Lučkauprava

2.

Lučkauprava

3.

Lučkauprava

n

Lučkaupravan+1

Lučkauprava

1.



Predloženimodel organizacije više lučkih uprava sa zajedničkim stručnim službamane bi se umnogočemurazlikovaoodsadašnjihdecentraliziranihmodelakakve imaju Istarska,Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, osim što bi se osnovao novi ured (odjel) sazajedničkimstručnimslužbamasvihlučkihuprava.Uredbibioorganizirannanačindaomogućilučkim upravama cjelovito obavljanje svih općih poslova (ponajprije pravnih i financijskih) testručnosavjetovanjeupogledugrađevinskihitehnološkihzahvata,alučkeupravebiidaljeimaleobvezu podnošenja godišnjeg operativnog plana rada, izvještaja o radu te financijskog izvješćanadležnomodjeluumatičnojžupaniji.

Svakalučkaupravabilabisamostalnausvomradu,astrukturuzaposlenihsačinjavalibi:

− ravnatelj,− upravnovijeće–predsjednikupravnogvijećaipetčlanova,− djelatnicikojiradenanaplatilučkihpristojbi,privezu,poslovimaodržavanja,

koncesijskihodobrenjaisl.

Zajedničke stručne službe unutar županijskih odjela za pomorstvo sastojale bi se od sljedećihslužbi:

− istraživanjetržištairazvoj,− financijeikontrola,− tehničkiposlovi,− komercijalno-operativniposlovite− pravniiopćiposlovi.

Cilj ovih službi je usmjeriti aktivnosti lučkih uprava na normativnu i plansku djelatnost kaopreduvjetezaobavljanjesvihdrugihdjelatnostikojimaseostvarujefunkcijalučkihuprava.Natajbisenačinpovećaliprihodiodkoncesijakojizbognepoznavanjapropisaipostupkazadobivanjekoncesije nisu nikad u većini lučkih uprava ni zaživjeli. Ujedno zbog smanjenja općih poslova,djelatnicilučkeupravemoglibiseboljeorganiziratiprinaplatilučkihpristojbiipružanjuostalihlučkihusluga,čimebisezasigurnopovećaliiprihodiodosnovnedjelatnosti.

Slika94Organizacijskastrukturazajedničkihstručnihslužbi

ZAJEDNIČKESTRUČNESLUŽBEŽUPANIJSKIHLUČKIHUPRAVA

Istraživanjetržištairazvoj

Financijeikontrola Tehničkiposlovi

Komercijalno-operaQvniposlovi

Pravniiopćiposlovi

Upravniodjelzapitanjaupravljanjamorskimlukama



Nekeodovihslužbimoglebiseuklopitiunutarvećpostojećihžupanijskihodjela.Posebicesetoodnosinaslužbepravniiopćiposloviteistraživanjetržištairazvoj,kojebisezbogmanjegbrojaaktivnosti mogle spojiti s županijskim odjelima što se bave navedenom tematikom. Opseg iveličinaaktivnostiodređenihslužbiovisitćeonastojanjimaravnateljalučkihupravadase,ovisnooširinisvogznanjaistručnosti,obratezapodrškuutemeljenimzajedničkimslužbama.

Organizacija sustava upravljanja sustavom županijskih luka putem više lučkih uprava pomalopodsjećanaprimjer gradnje regionalnogklastera, pri čemu je potrebnonapomenuti daupravorazličitost nacionalnih i regionalnih sadržaja nameće prilagođenost različitim poslovnimokruženjimatekulturnimi institucionalnimokvirima.Stogasuciljeviimjereklasterskepolitikerazličite.Naime,nemauniverzalnogpravilazadizajniranjeiprimjenupolitikeklastera,negoonaovisi o okolnostima u svakoj regiji te karakteristikama njezina klastera.62 Stoga se regionalniklasternajjednostavnijemožedefiniratikaopopulacijageografskikoncentriranih imeđuovisnihposlovnihjedinicaijavnihorganizacijaobjedinjenihokoodređeneekonomskedjelatnosti.

Obilježjaovakvognačinaupravljanjažupanijskimlučkimupravamauodnosunadrugemodelesorganizacijskoggledištasusljedeće:63

− izbjegavaseotežanaorganizacijasvihslužbipotrebnihzaučinkovitoikvalitetnofunkcioniranjelučkeupraveuzprihvatljivurazinutroškovausvakojlučkojupravi;

− preferirasespecijalizacija;− lakšesepokrećupromjene,inovacijeiinvesticije;− omogućenajevećakontrolaradalučkihuprava;− ublažujusenedostacištoseodnosenatežeusklađivanjeradalučkihupravaglede

ujednačenostimetodaikriterijanaplate(lučkihpristojbi,naknadazakoncesijeidrugihprihodalučkihuprava);

− ostvarujusepretpostavkezanižetroškoveposlovanja;− dio troškova upravljanja prenosi se na službe potpore pri upravnim odjelima za

pitanjaupravljanjamorskimlukama;− ubrzavasedugoročnaposlovnadinamika;− politikaizboralukapremakojimaseusmjeravajuraspoloživasredstvazarazvitak

ostajeistakaoidosada;− lakšeseapsorbirajumjerelučkeiregionalnepolitike.

4.6.2 Modelvišedecentraliziranihlučkihuprava

Decentralizirani sustav upravljanja županijskim lukama podrazumijeva osnivanje višesamostalnih lučkih uprava koje bi morale biti osposobljene za samostalno obavljanje svihfunkcija. Lučke uprave osnivaju se po načelu teritorijalnog ustroja. Način poslovanja putemorganizacijskih jedinica (odjela), u ovom slučaju više lučkih uprava, poznat je u ekonomskoj

62 Langen, P.: The Performance of Seaport Clusters, Rotterdam and the LowerMississippi, Erasmus Research

InstituteofManagement(ERIM),Rotterdam,2003.,str.10.63 Sobziromdajesvakiodmodelaanaliziranuodnosunakriterijerelevantnezaformiranjesustavaupravljanja

županijskimmorskimlukama,akakobiseizbjegloponavljanje,usljedećimdijelovimaanalizamodelaprovestće se samo u svezi s organizacijskim rješenjima formiranja i poslovanja sustava upravljanja županijskimmorskimlukama.



teorijiipraksipodnazivomgeografskedepartmentalizacija,kojaseiinačeprimjenjujeumnogimtrgovačkimdruštvimakojasufizičkiraspršena.64

Svaka od decentraliziranih lučkih uprava mora imati svoga ravnatelja i Upravno vijeće spredsjednikom i određenim brojem (pet) članova. Decentralizirane samostalne lučke upraveimalebioslonacuUpravnomodjeluzapitanjaupravljanjamorskimlukama.65

Navedeni odjel najčešće obavlja sljedeće poslove posredno i neposredno vezane uz županijskelučkeuprave:

− posloviuvezisodržavanjem,upravljanjem,zaštitomiunapređenjempomorskogdobraizaštitommorskogokoliša;

− poslovistručnogsavjetovanja;− poslovinadzoraiusvajanjagodišnjegoperativnogplanarada,izvještajaoradute

financijskogizvješćažupanijskihlučkihuprava;− poslovipraćenja,usklađivanjainadziranaosnovnihdjelatnostilučkihuprava;− planiranjeisudjelovanjeuizgradnji,održavanjuimodernizacijivažnijihobjekata

lučkepodgradnjeinadgradnje;− posloviunapređenjajavnogprijevozaulinijskomobalnompomorskomprometuna

područjužupanijesasvrhomštoboljegpovezivanjaotokaskopnom;− posloviipostupciusvezisdavanjemkoncesijanapomorskomdobruunadležnosti

županijskogpoglavarstva;− praćenjestanjanapomorskomdobruipoduzimanjemjerairadnjisciljemštoboljegi

sustavnoggospodarenjapomorskimdobrom.

Slika95Modeldecentraliziranihlučkihuprava

64 Buble,M.etal.:Strategijskimanagement,op.cit.,str.266.65 Ovakav model upravljanja do sada su razvile Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska

županija.Razlikaizmeđunjihovihmodelajesamoubrojuosnovanihlučkihuprava.


Lučkauprava

2.

Lučkauprava

3.

Lučkauprava

n

Lučkaupravan+1

Lučkauprava

1.



Ovakav semodel ne razlikuje u značajnijojmjeri od prethodnogmodela upravljanja sustavomžupanijskihluka.Najvećeserazlikemoguočitovatiubrojulučkihupravaiodsustvuzajedničkogodjelastručnihslužbi,štorezultirasmanjenjemizravneterenskeprisutnostiupojedinimlukama.

Prednost ovakvog sustava prema ostalim predloženim sustavima proizlazi iz kontinuiraneprisutnostidjelatnikalučkeupraveužupanijskimlukamazarazlikuodsustavasmanjimbrojemlučkih uprava ili poslovnih jedinica, a što na kraju rezultira većom uspješnosti naplate lučkihpristojbi idrugihprihodaštopripadaju lučkojupravi,mogućnošćusvakodnevnogobilaska luka,smanjenim troškovima putovanja djelatnika radi nadzora stanja u lukama te boljim praćenjemdinamikeistruktureprometausvakojluci.

Kodsustavaupravljanjalukamazasnovanomnavišedecentraliziranihlučkihupravamoglebiseistaknutesljedećeorganizacijskekarakteristike:

− Uusporedbisasustavomkojibibiozasnovanna jednojcentraliziranoj lučkojupravisa sjedištem u glavnom gradu prednost predloženog je u smanjenoj mogućnostipojavesuparništvameđujedinicamalokalnesamouprave.Takvavrstanezadovoljstvabila bi moguća i kod ovakvog načina gospodarenja lukama, ali bi se ona isto takomogla lakšeotkloniti jerbi lučkaupravamogla lakšepristupitieventualnojkorekcijisvojihplanovaulaganjau luke razmatrajućiprimjedbe samonekolikonezadovoljnihgradovaiopćina.

− Težeusklađivanje rada lučkihuprava gledeujednačenostimetoda i kriterija naplatelučkihpristojbi,naknadazakoncesijeidrugihprihodalučkihuprava.

− Težepostizanjeujednačenostikriterija i standardaodržavanja infra i suprastrukturežupanijskihlukatenemogućnostujednačenogprovođenjatihstandardaikriterija.

− Uusporedbisasustavomzasnovanimna jednojcentraliziranoj lučkojupravi,ovakavsustaviziskujevećetroškove.

− Nemogućnost organizacije svih službi potrebnih za učinkovito i kvalitetnofunkcioniranje lučke uprave, zbog čega je ravnatelj redovno upućen koristiti uslugespecijaliziranih tvrtka za obavljanje složenijih stručnih poslovapravne, građevinske,financijske i druge prirode. To navodi na potrebu da osnivač, a putem članovaupravnogvijeća lučkeuprave,pojačanokontrolirasavjesnost izakonitostrada lučkeuprave.

− Optimizacija izbora luka u koje bi valjalo usmjeriti raspoloživa sredstva za razvitakodvijalabi sebez značajnoguzimanjauobziručinkovitosti funkcioniranja cjelovitogprometnog sustava županije, što bi dugoročno dovelo do neuravnoteženosti i lošijeučinkovitostiprometnogsustava.

4.6.3 Modeljednežupanijskelučkeupravesvišeposlovnihjedinica

Umjesto osnivanja lučke uprave radi upravljanja lukama od županijskog značenja, postoji imogućnostupravljanjaputemposlovnih jedinica (podružnica, zavoda, regionalnih centara i sl.).Toznačidaseupravljanjelukamaodžupanijskogznačenjaužupanijimožeorganiziratiuzjednužupanijsku lučkuupravu ivišeposlovnih jedinica(podružnica).Poslovne jedinice trebalebibitiustrojene na obali i/ili otocima po teritorijalnom načelu, odnosno da svaka poslovna jedinicapokriva svoje okolno lučko područje. Broj poslovnih jedinica trebao bi se odrediti terenskimistraživanjem,asobziromna iskazani interes lokalnih jedinicazanjihovoformiranje. Interesbibioivećidalokalnejedinicenovoosnovanupodružnicunemorajuisamedijelomfinancirati.

Ustrojavanje sustava upravljanja lukama pojedine županije s jednom lučkom upravom koja bilukamagospodarilaputemvišeposlovnihjedinicaomogućilobimnogeprednosticentraliziranog



upravljanja lukama, ali i neke prednosti što ih je moguće postići jedino decentralizacijompojedinihfunkcijasustava.Glavnaprednostorganizacijeputemposlovnihjedinicajeusmanjenjurasponakontroleglavneuprave,odnosnouovomslučajuŽupanijskelučkeupravesasjedištemusredištužupanije.Umjestodalučkaupravakontrolirastanjesvakepojedineluke,dovoljnojedakontrolirarelativnomalibrojposlovnihjedinica,čimesesmanjujeopterećenostupravekoličinominformacija(kaoštosunpr.izvješćaooperativnimposlovima,tehničkaizvješća,izvješćaonaplatilučkihpristojbiisl.)kojepristižuizsvihžupanijskihluka.

Slika96Modeljednežupanijskelučkeupravesvišeposlovnihjedinica

Jedan od nedostataka sustava upravljanja putem poslovnih jedinica je njihova prevelikaudaljenost od uprave, suparništvo između upravitelja pojedinih poslovnih jedinica glededobivanjavećegdijelaresursaizsredišnjelučkeupraveiližupanijetesloženaanalizaportfelja.66Važnojeistaćidastrategijajedneposlovnejedinicenemorabitijednakastrategijidrugeposlovnejedinice.

Sustavgospodarenja lukamazasnovanna jednoj lučkojupravi svišeposlovnih jedinica imaobisljedećeorganizacijskeznačajke:

− postojanjeorganiziranihslužbipotrebnihzaučinkovitofunkcioniranjelučkeuprave,tejednostavnuorganizacijukorištenjauslugadrugihžupanijskihstručnihslužbi;

− spuštanjeodgovornostinanižurazinu;− osiguranjevećekoordinacijaulukama;− boljaizravnakomunikacijaskorisnicimalučkihuslugaikoncesionarima;− optimalanizborlukanapodručjužupanijeukojebitrebalousmjeritiraspoloživa

sredstvazarazvitak;− ujednačenostmetodaikriterijanaplatelučkihpristojbi,naknadazakoncesijeidrugih

prihodalučkeuprave;

66 Sustav kao cjelina može biti poslovno neuspješan, ali pojedine poslovne jedinice unutar sustava mogu

uspješnoposlovati!

LUČKAUPRAVA

Poslovnajedinica

1.

Poslovnajedinica2.

Poslovnajedinica

3.

Poslovnajedinican

Poslovnajedinican

+1



− ujednačavanjekriterijaistandardaodržavanjainfrastruktureisuprastrukturežupanijskihluka;

− doneklevećiopsegtroškovafunkcioniranjasustava,notozacijelomožebitikompenziranomogućnošćuučinkovitijenaplatelučkihpristojbiiostalihprihodaodgospodarenjalukama,kojabibilaomogućenastalnomnazočnošćudjelatnikapodružnicalučkeupravenaterenu;

− povećaniposlovinadzorakojuobavljažupanija;− mogućenezadovoljstvoujedinicamalokalnesamoupravekojenerijetkoprocjenjuju

danjihovelukenisupravovremenoiudovoljnojmjerizastupljene(unutrašnjakonkurencija)priulaganjusredstavazaodržavanjeirazvitak.

4.6.4 Modeljednecentraliziranežupanijskelučkeuprave

Dilemeusveziscentralizacijomidecentralizacijomdržavnihižupanijskihupravaprisutnesuunašoj državi već niz godina. Opći stav državne uprave s obzirom na centralizaciju ilidecentralizaciju županijskih lučkih uprava je da centralizacija proizvodi financijsku i političkuracionalizaciju, ali stvara i manjak demokratičnosti. Decentralizacija pak približava upravljanjeprostorukojimtrebaupravljatiiproblemimakojetrebarješavati.67

Kao koncepcija upravljanja (i rukovođenja) centralizacija predstavlja usredotočenje poslova nanekomsredišnjemmjestu,aizražavaseučinjenicidaseodlučivanje,upravljanjeireguliranjenekoncentrira na bilo kojem mjestu, nego upravo na vrhu takve, na hijerarhiji utemeljeneorganizacijskestrukture.Pritome,svakomjestonatojljestviciimatočnoutvrđenezadatkepasunižarukovodećamjestapodređenavišima,avišanajvišim,itoupraviludonajmanjihpojedinosti.Iztihsemjestaupravljaodređenimposlovima,odnosnopoduzećempremarazinikojuzauzimanahijerarhijskojljestvici.Odnjihproistječepotrebnainicijativaipoticajzarad,alionaistovremenoimajuipunuodgovornostzauspješnostposlovanjauokvirusvojegadjelokruga.Primijenjenonalučkisustav,centraliziranisustavupravljanjažupanijskimlukamapodrazumijevaobinadležnostjednecentraliziranežupanijskelučkeupravesasjedištemuglavnomgradužupanijezasvelukežupanijskogznačenjanapodručjutežupanije.

Osim ravnatelja Lučke uprave i Upravnog vijeća (predsjednik i određeni broj članova) čiji suposlovi propisani zakonskom regulativom, zadaci, ciljevi i dužnosti centralizirane županijskelučkeupraveodnosilibisenasljedećapodručja:istraživanjetržištairazvoj,financijeikontrola,tehničkiposloviiodržavanje,komercijalno-operativniposlovitepravniiopćiposlovi.Sobziromnavelikiopsegposlova,strukturazaposlenihtrebalabisadržavatiiizvjestanbrojrukovoditeljaizaposlenika specijaliziranih za obavljanje navedenih poslova, odnosno bilo bi potrebno za tapodručjaosnovatiposebneodjele.

67 Više o tome u 1) Frohlich, Z.: Polazne smjernice za razradu koncepcije politike regionalnog razvoja, rad u

znanstvenoj bibliografiji ''Kakav regionalni razvitak treba Hrvatskoj'', urednik i redaktor Sundać, D.,Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 4-5., 2) ECORYS – Research and Consulting,Strategijaijačanjekapacitetazaregionalnirazvoj,CARDS2002.–programzaHrvatsku,Zagreb,2004.,str.24-29., 3) Vrus, D.: Decentralizacija upravljanja lukama, otvorenih za javni promet, županijskog i lokalnogznačenjanapodručjuPrimorsko-goranskežupanije,op.cit.str.133.,



Slika97Organizacijskastrukturacentraliziranežupanijskelučkeuprave

Kao međuvezu između tih odjela i ravnatelja potrebno je osnovati i Ured ravnatelja. SličnaorganizacijskarješenjavećpostojekodlukaodposebnogznačenjazaRepublikuHrvatsku.

Slika98OrganizacijskastrukturaUredaravnateljacentraliziranežupanijskelučkeuprave

Organizacijskaobilježjasustavagospodarenjažupanijskimlukamazasnovanognacentraliziranojlučkojupravisusljedeća:

− centralizirani sustav omogućuje organizaciju službi potrebnih za učinkovito ikvalitetno funkcioniranje lučke uprave, a prema potrebi i jednostavnu organizacijukorištenja usluga drugih županijskih stručnih službi sa svrhompostizanja što boljihrezultata upravljanja županijskim lukama (npr. za područje građevinarstva, zaštiteokolišaisl.);

− centralizirana lučka uprava omogućuje bolje ujednačavanje kriterija i standardaodržavanja infrastrukture i suprastrukture županijskih luka, kao i učinkovituprovedbutihstandardaikriterija;

− u centraliziranom sustavu lakše je postići ujednačenost metoda i kriterija naplatelučkihpristojbi,naknadazakoncesijeidrugihprihodalučkihuprava;

− manjisutroškovifunkcioniranjasustava;− centralizirana lučkaupravaomogućuje optimalan izbor lukanapodručju županije u

koje bi valjalo usmjeriti raspoloživa sredstva za razvitak, odnosno unapređenje,dogradnju,adaptaciju,povećanjekapacitetainfrastruktureisuprastruktureisl.;

UPRAVNOVIJEĆE

Tehničkiposloviiodržavanje

Istraživanjetržištairazvoj

Financijeikontrola

Komercijalno-operaHvniposlovi

Pravniiopćiposlovi

Ravnatelj UREDRAVNATELJA

UREDRAVNATELJARavnatelj

SLUŽBAINSPEKCIJEKapetanlučkeuprave

PROTOKOLIRUKOVOĐENJEReferent

POSLOVIVOĐENJASUSTAVA

Pravnireferent

TAJNIŠTVOTajnik

ADMINISTRATIVNIPOSLOVI

Računovođa



− zbogmanjegbrojadjelatnikalučkeupravenaterenu,štobiseneminovnopojavilokaoposljedicazemljopisneudaljenostisjedišta lučkeupraveodmnogihžupanijskih luka,moglabisesmanjitiuspješnostnaplatelučkihpristojbiidrugihprihodakojipripadajulučkojupravi;

− nemogućnost svakodnevnog obilaska zbog udaljenosti luka i veći putni troškovidjelatnikalučkeupravezaduženihzanadzorstanjaulukamamoglibi,urazdobljimakad izodređenihrazloga lučkaupravabudeprinuđenanadodatnuštednju,umanjitinadzornadstanjemokolišaulukama;

− otežanopraćenjedinamike i struktureprometau svakojpojedinoj luci, štobimoglodovestidonepravovremenogreagiranjauslučajupojaveuskihgrlaidrugihteškoćauodvijanju lučkog prometa, a koje bi određenim organizacijskim zahvatima trebalaotkloniti lučka uprava (na primjer uređenjem sustava korištenja vezova radipovećanjaobrtaplovilauluci,stvaranjemprivremenihuvjetazavezivanjevećegbrojaplovilapostavljanjemsredstavazasiguranvezplovila,itd.);

− mogućenezadovoljstvoradomlučkeupraveodstranejedinicalokalnesamouprave,uslučajevima kad lučka uprava ocijeni da neka luka koja pripada drugom gradu iliopćinitrebaimatiprednostpriodržavanju,rekonstrukcijiisl.

Ovakav model upravljanja u Republici Hrvatskoj razvile su Zadarska i Splitsko-dalmatinskažupanija.

4.6.5 Ostalimogućimodeli

S obzirom na veliki broj luka i lučica u pojedinim županijama te njihovu zemljopisnu ifunkcionalnu raštrkanost i raznolikost, osim analiziranih modela upravljanja postoje i drugebrojnemogućnosti(modeli)organiziranjasustavaupravljanjažupanijskimmorskimlukama.

Ostali mogući modeli upravljanja sustavom županijskih luka na području primorskih županijaRepublikeHrvatskesu:

− jednaotočnalučkaupravaijednakopnenalučkauprava,− jednailivišekopnenihlučkihupravaijednailivišeotočnihlučkiupravai− jednalučkaupravazaro-rolukeijednalučkaupravazaostaleluke.

Jednaotočna lučkauprava i jednakopnenalučkauprava jedno jeodnajmanjeprihvatljivihrješenjajerpostojiznačajnazemljopisnadislociranostizmeđuotočnih,odnosnokopnenihlučkihuprava. Opravdanost se može naći samo u činjenici da postoje značajne razlike u radu iuspješnostipojedinihkopnenihiliotočnihlučkihuprava.No,kakorazlogazaterazlikemožebitipodostaovajargumentnebitrebalouzimatiuobzir.



Slika99Modeljedneotočneijednekopnenelučkeuprave

Druga mogućnost je jedna ili više kopnenih lučkih uprava i jedna ili više otočnih lučkihuprava. Ova opcija preuzima nedostatke prve varijante, posebice što se tiče kopnenih lučkihupravajersuonegeografskiunekimžupanijamaraspršenenavrlovelikompodručju,aiobilježjanjihovih djelatnosti i kapaciteta značajno se razlikuju. Prednosti ovakve organizacije nisudovoljnoočitedabiseuzelauobzir.

Slika100Modeljedneilivišekopnenihlučkihupravaijedneilivišeotočnihlučkihuprava

Slika101ModeljednelučkeupravazaRO-ROlukeijednelučkeupravezaostaleluke

Upravniodjelzapitanjaupravljanjamorskim

lukama

Otočnalučkauprava Kopnenalučkauprava


Kopnenalučkauprava Otočnalučkauprava Otočnalučka

upravaOtočnalučkauprava


Lučkaupravazasvero-roluke

Lučkaupravazasveostaleluke



Treća opcija, jedna lučka uprava za ro-ro luke i jedna lučka uprava za ostale luke upostojećim uvjetima ima određenog opravdanja. To bi značilo značajno smanjivanje prihodalokalnoj lučkojupravi iuskraćivanjesredstavazaulaganjeunekemanje,ali svakakoatraktivneluke unutar županija. Međutim, prijedlog takvog modela ima opravdanja u kontekstu izmjenepravnogstatusatihluka.Primjerice,akosepromjenamaZakonaopomorskomdobruimorskimlukamaro-rolukepočnusmatratilukamaposebnenamjenetesposebnimstatusomodnosnoakosenjihovoposlovanjeuredikoncesijomtadabivaljalorazmišljatiiodrugimnačinimaupravljanjatimlukama.

Opisani način ustroja ro-ro luka mogao bi se pokazati pozitivnim posebice zbog objektivnepretpostavke da će koncesionari ulagati u te luke i modernizirati ih. Opasnost od ovakvogpristupa je ograničeno mogućnosti monopola gospodarskih subjekata koji obavljaju ro-roprijevozizmeđuobale iotokakojibimogaougrozitikakvoćuusluga,pogotovouvrijemevršnihopterećenja.

S obziromna različite prednosti i nedostatke navedenihmodela (od kojih su nekemeđusobnosuprotstavljeneioviseobrojnimdrugimodnosimaupojedinojžupaniji)nijemogućeizabratinitijedanmodelkaooptimalanzasvežupanije.Stogasuizrađivačimišljenjadapojedinežupanije,usuradnji s nadležnim ministarstvom, izaberu model za koji ocijene da na najbolji načinzadovoljavapotrebetežupanije.

Jadranske županije obilježava značajna raznolikost u broju luka, površini kojom upravljaju,zemljopisnoj dislociranosti, financijskoj moći i brojnim drugima obilježjima županije bi pridonošenjuodlukeomodelutrebaleuvažitisljedećeelemente:

− zahtjevi pretežitog broja korisnika, posebice onih koji obavljaju gospodarskedjelatnosti;

− ekonomska moć osnivača u pogledu ispunjavanja zakonskih i investicijskih obveza(redovne isplate osobnih dohodaka zaposlenicima, namirivanje materijalnih inematerijalnihtroškova,praćenjeplaniranihinvesticijaidr.);

− površina lučkogpodručjanadležnosti (povećanjemlučkogpodručja javljasepotrebazadodatnimosobljemilipakosnivanjemnovelučkeuprave);

− mogućnostostvarivanjapozitivnogposlovanjanakrajusvakeobračunskegodine(nataj način se sredstvamogu kontinuirano koristiti za razvoj te samim time povećatikonkurentnostluka);

− povećanje stupnja konkurentnosti (osnivanjem više lučkih uprava stvara seunutrašnjakonkurencijameđulučkimupravama,štopotičetržišnuutakmicuodnosnotržišnoponašanje);

− mogućnost snižavanja cijena lučkih usluga (racionalizacijom sustava lučkih upravamoguće je smanjiti troškove poslovanja i na taj način pridonijeti snižavanju cijenelučkihusluga,štobitrebalorezultiratipovećanjemprometaluke);

− povećavanje produktivnosti (kako bi se smanjili troškovi lučkih usluga te takopridonijelopovećanjukonkurentskesposobnosti).

Kvalitetauslugetakođerjeznačajančimbenikpriizborumodelaorganizacijelučkihusluga.Podkvalitetomuslugepodrazumijevase:

− koordiniranost(prisutnost),− fleksibilnost,− raspoloživostradnesnage,



− dostupnostkooperanata(mogućihkoncesionara)i− kvalitetakooperantskihusluga.

U organizaciji upravljanja lučkim upravama kao poslovnim središtima potrebno je proučiti ipoštivatiidrugebrojnečimbenikekaoštosu:

− izborsustavaupravljanja,− minimiziranjetroškova,− koordinacijaaktivnostiiprocesanalučkompodručju,− terenskaprisutnost,− kvalitetniljudskipotencijali,− izborodgovarajućeorganizacijeposlovnogsredišta(najam,koncesija,dugoročna

investicija,složenipristup),− stvaranjedodanihvrijednostiiuslugate− uvažavanjezakonskihodrednica.

Detaljnom analizom prikupljenih podatakamoguće je doći do odgovora kolika će se sredstavaakumuliratireorganizacijomlučkihuprava.



Slika102Postupaksustavnogizboramodelaorganizacijelučkihuprava,odnosnoizborabrojalučkihupravai/iliposlovnihjedinicapopojedinommodelu

KORAKbr.1

►Definicijaciljaipotrebnihzahtjeva ►Početanizborstabilnihiunosnihlučkih

uprava/poslovnihjedinicasalternativnim

KORAKbr.2

►Pregledmogućihlučkihuprava ►Ključniizborbazirannarelevantnim

►Izborciljnihsredišta kriterijima(kvaliteta,troškoviidr.)

KORAKbr.3

►Detaljanpregledizabranihlučkihupravai/ili ►Realnaocjenasvihčimbenika

poslovnihjedinica

KORAKbr.4

►Identifikacijalučkihuprava(poslovnihjedinica ►Zasebnaocjenasvakelučke

teprihvatnjihovihekonomskihilogističkihobilježja uprave/poslovnejediniceiisticanje

prednosti

KORAKbr.5

►Ispitivanjeuvjeta

KORAKbr.6

►Konačanizbor

JEDNAILIVIŠE

LUČKIHUPRAVA/POSLOVNIHJEDINICA



Sobziromdaupredloženimmodelimaupravljanjažupanijskimi lokalnimlukamaotvorenimzajavni promet nije definiran broj lučkih uprava ili poslovnih jedinica po pojedinom modelu napriloženojslicidatjeprikazmogućegpostupkaizboraoptimalnogbrojalučkihuprava/poslovnihjedinica po modelu (za one modele koji predviđaju više od jedne lučke uprave i/ili poslovnejedinice).Potrebno je istaćidanavedeni izbor temeljinaekonomsko-financijskim tedruštveno-prirodnimkriterijima.

Ujedno,sobziromdausvakojžupanijivećpostojiodređenbrojlučkihupravaunavedenojshemipredlažesedaseprvozapočnesanalizomvećpostojećihlučkihuprava,atekondadaseuzmeuobzirosnivanjenovihlučkihupravai/iliposlovnihjedinica.

Zaključno, od postojećih lučkih uprava na temelju analize trebale bi opstati lučke uprave sstabilnimisamoodrživimekonomskimprofilom.Kodosnivanjanovihlučkihupravailiposlovnihjedinicatrebalobikrenutiodidentifikacijanovihlučkihuprava(poslovnihjedinica)nanačindasesvakavrednujenatemeljusvojihekonomskih(samoodrživost,mogućnostinvestiranjaidr.)ilogističkih obilježja (površina područja kojim se upravlja, broj luka, zemljopisna dislociranost idr.).tekpodobivanjusvihtihpodatakatrebalobidonijetiodlukuokonačnomizborubrojalučkihuprava/poslovnih jedinica. Bez obzira na prihvaćenimodel upravljanja županijskim i lokalnimlukamamogućejenaknadnopovećanjeilismanjenjebrojalučkihupravai/iliposlovnihjedinica,aliuzzadovoljavanjeprethodnonavedenihkriterija.Razlog tome ještouodređenimtrenucimapojedinikriterijidobivajunavažnostiiutjecaju,adrugigube.Čaksepojavljujunekikojiujednomvremenskomrazdobljudjelujupozitivno,dabiudrugimokolnostimaokruženja imalinegativanodraz na formiranje lučkih uprava/poslovnih jedinica (npr. zakonski propisi, utjecaj jedinicalokalnesamoupraveidr.).

Glavniciljpredloženogsustavnogizboramodelaorganizacijelučkihuprava,odnosnoizborabrojalučkihuprava i/ili poslovnih jedinicapopojedinommodelu jeu težnjida, iako su lučkeupraveneprofitnepravneosobe, one trebaju težiti što većoj akumulaciji prihoda.Na taj ćenačin lučkeuprave moći ostvariti jedan od svojih najvažnijih zadataka, a to je gradnja, održavanje,upravljanje,zaštitaiunapređenjelučkogpodručjanakojemgospodare.

4.6.6 Analizaiusporedbapredloženihmodelaupravljanjasustavomžupanijskihilokalnihluka

Odlukao izborumodelaorganizacije lučkihupravausko jepovezanasazahtjevimakorisnika tedetaljnomanalizomiocjenomstanjakvaliteteluketetržišta.Natemeljutihelemenataodlučujesezamodel koji najbolje odgovara potrebama korisnika, ali i da zadovoljava osnovna ekonomskanačelauspješnostiposlovanja.Koddonošenjaodlukeposebnotrebauzetiuobzirianalizuciljanihtržišta, potrebe krajnjih korisnika, kapacitete i stanje infrastrukture te kretanje putničkih i/ilirobnihtokova.

Slijedomprethodnoprikazanihkriterija,tenakonrazradepojedinihmodelaupravljanjasustavomžupanijskihilokanihlukaunastavkujedantabličniprikazmogućegintenzitetautjecajaprimjenepojedinogmodela upravljanja prema svakomod razvijenih kriterija.U analizu suu obzir uzetačetiri osnovna modela upravljanja dok je peti model, koji se skupno odnosi na ostale oblikeupravljanja,izostavljensobziromdaganijemogućejednoznačnouzetiuobziruovojanalizi.



Sustaviupravljanja

Grupe/Kriteriji Koordinirano

decentralizirano

Decentralizirano

Jednalučkaupravai

višepodružnica

Centralizirano

1. Ekonomsko-financijskikriteriji

1.1.Proračunskiutjecajnalučkuupravuijavnisektor

2 1 3 4

1.2. Financijskaodrživost 2 1 3 4

2. Kriterijifunkcionalnosti

2.1.Mogućnostobavljanjatemeljnihzadaćalučkeupraveiočuvanjefunkcionalnostiluka

3 4 2 1

2.2.Utjecajnaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice

3 4 2 1

2.3.Utjecajnaukupangospodarskirazvoj(županije)

2 1 3 4

2.4. Utjecajnarazvojpoduzetništva 3 1 4 2

3. Kriterijiprioritizacije/nužnosti

3.1.Usklađenostsatemeljnimstrateškimipolicydokumentima

3 4 2 1

3.2. Apsorpcijskasposobnost 2 1 3 4

4. Kriterijiuspješnosti

4.1.Generiranakoristizakrajnjekorisnike

0 0 0 0

4.2.Negativanutjecajnapostojećekorisnike

0 0 0 0

∑Ocjena 20 17 22 21

Legenda: Mogući smjer utjecaja primjene svakoga pojedinog modela upravljanja ocijenjen je saocjenamaod0–4,aštoznači:0=neočekujeseutjecaj;1=vrlomaliutjecaj;2=maliutjecaj;3=velikutjecaj;4=vrlovelikutjecaj.

Tablica23Mogućiintenzitetutjecajaimplementacijepojedinogmodelaupravljanjasukladnorazvijenimkriterijima



Iz navedene je analize i usporedbemogućihmodelaupravljanja županijskim i lokalnim lukamaotvorenim za javni promet vidljivo kako jemodel jedne lučkeuprave sa više podružnica dobionajveće ocjene dok iza njega slijedi model centraliziranog upravljanja, zatim koordiniranodecentraliziranimodeltedecentraliziranimodel.Ipak,iznimnojevažnonapomenutikakosuovosamo opće smjernice i generalne ocjene mogućih utjecaja primjene pojedinih modela, a zauspješnost izbora i primjene konkretnih organizacijskih rješenja u upravljanju županijskim ilokalnimlukamaotvorenimzajavniprometsvakažupanijatrebapojedinačnoprovestianalizuiocjenu vlastitih ciljeva i mogućnosti, internih snaga i slabosti te eksternih mogućnosti iograničenja,auciljudobivanjaadekvatnihorganizacijskihiupravljačkihrješenjazaspremnihzapraktičnuimplementaciju.


96) Natemeljuanalizemodelaupravljanjasustavomžupanijskihilokalnihlukaotvorenihzajavni promet posebnu pažnju zaslužuju četiri osnovna modela: (1) koordiniranodecentraliziranoupravljanje (više lučkihupravasobjedinjenomstručnomslužbom), (2)decentralizirano upravljanje (više lučkih uprava), (3) upravljanje jednom lučkomupravom i više poslovnih jedinica (podružnica) te (4) centralizirano upravljanje (jednacentraliziranalučkauprava).

97) Iako pravni propisi i naročito svjetska iskustva ukazuju na postojanje brojnih drugihmodela upravljanja županijskim lukama, oni u postojećim okolnostima nemajuopravdanja, pokazuju određene nedostatke ili ne osiguravaju zadovoljavajuću razinukvalitete.

98) Nastavno, da bi se osigurala zadovoljavajuća kvaliteta usluga korisnicima luka odžupanijskogilokalnogznačajažupanijskelučkeupravevaljaorganiziratikaoprofitabilnaposlovnasredišta.

99) Zbograzličitihprednostiinedostatakatenerijetkosuprotstavljenihzahtjevanijemogućeizabratijedanmodelkaooptimalanzasveprimorskežupanije.

100) Nastavno,svakažupanijabi,usuradnjisministarstvomnadležnimzapomorstvo,trebalaizabratijedanodpredloženihmodelazakojiocijenedajeprimjerenzadatimokolnostimatekojinanajboljinačinzadovoljavapotrebetežupanije.



4.7 Prilikeifinancijskemogućnostizarazvojlukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačaja

Uovomdijelupredstavljanesuglavnaobilježjaimogućnostifinanciranjarazvojalukaotvorenihza javni promet od županijskog i lokalnog značaja Republike Hrvatske. Iskazane su neke odglavnih mogućnosti financiranja odnosno brojni dostupni financijski instrumenti koji suiskoristivizavišenamjena–odizgradnjeosnovnepodgradnje,unapređenjanadgradnjeusvrhuprilagodbe strožim ekološkim standardima te potrebama putnika i gospodarstva, osiguravanjaenergetskesamoodrživostidopromocijemobilnostiislično.

Ulaganjeulukeotvorenezajavniprometodžupanijskogilokalnogznačajamogućejeosiguratiiznekolikofinancijskihizvorakojisedijelenatriosnovnerazine:

− nacionalnasredstvakojauključujulokalnuiregionalnuvlast,− sredstvaizfinancijskihinstrumenataEuropskeUnijete− sredstvaprivatnihulagača.

UovomdijeluželisedetaljnijeopisatimogućnostiulaganjaizfinancijskihinstrumentaEuropskeUnije. U tom smislu vrijedno je spomenuti da Europska Unija kroz svoje operativno tijelo –Europsku komisiju (EK) – podržava razvoj društva i gospodarstva na više razina kako što jetehničkapomoć,podrškaciljanimskupinamakrozmrežunacionalnihkontakt točakazaduženihzaubrzavanjeproceduraiaktivnosti,olakšavanjepristupufinancijskimprogramimazaspecifičnegrupekroz financijskeposrednike, ali i osiguravanje financiranja aktivnosti ulaganjakroz svojetematskefinancijskeprograme.

Ulaganja u luke visoko su na listi prioriteta ulaganja Europske Unije te su stoga omogućenaulaganja iz nekoliko izvora financiranja, poput zajedničkih strukturnih i kohezijskog fonda,operativnihprogramadostupnihnanacionalnojrazini,aliodobrenihikontroliranihodstraneEKte mnogobrojnih bilateralnih i transnacionalnih programa koji za cilj imaju bolje povezivanjestanovništvaigospodarstvanaraziniEUisusjednihzemalja.Utomsmislulukesuiznimnovažneiubudućnostimorajubitigeneratorrazvojasvojeggravitacijskogprostora.

Unastavkuseuosnovnimparametrimaopisujesvakaodsljedećihskupina:

− strukturniikohezijskifondovi,− operativniprogramKonkurentnostikohezija− bilateralniitransnacionalniprogramisuradnjete− mogućnostulaganjakrozbankeiprivatnasredstva.

4.7.1 Strukturniikohezijskifondovi

„Kohezijskapolitika“jepolitikaupozadinistotinatisućaprojekataprovedenihnaprostorucijeleEurope, koja je financirana od strane fondova za istraživanje i razvoj (European Research andDevelopment Fund – ERDF), Europskog socijalnog fonda (European Social Fund – ESF) iKohezijskog fonda koji se primjenjuje se na države članice EU koje imaju 90%niži BDP odEUprosjeka. Idejakohezijskepolitike težikapromoviranjuuravnoteženog,održivog "teritorijalnog



razvoja“štoješiripojamodregionalnepolitike,kojajeposebnovezanazaERDFfondoveidjelujenaregionalnojrazini.

Uproračunskomrazdobljuod2014.-2020.godine,koordinacijaikoherentnostizmeđukohezijskepolitike i drugih politika EU doprinosi regionalnom razvoju, ruralnom razvoju i ribarstvu, tepomorskoj politici, oslanjajući se na pravilnu raspodjelu sredstava iz ERDF, ESF, Kohezijskihfonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), te Europskog pomorskogfondaifondazaribarstvo(EMFF).Navedenifondovizajednosupoznatikaoeuropskistrukturniiinvesticijski(ESIF)fondovi.

Kohezijskapolitikapostavilaje11odrednicazadaljnjinapredakuperiodu2014.-2020:

1) Jačanjeistraživanja,tehnološkognapretkaiinovacija2) Unapređenjepristupaikorištenjakvalitetnijih,informacijskihikomunikacijskih

tehnologija3) Unapređenjekonkurentnostisrednjihimalihpoduzeća4) PodupiranjeprelaskanaekonomijusniskomemisijomCO25) Podrškauprilagodbinanoveklimatskepromjene,sprječavanjeiupravljanjerizicima6) Očuvanjeizaštitaokolišaipromicanjekorištenjaobnovljivihizvoraenergije7) Promicanjeodrživogprometaipoboljšanjeprometneinfrastrukture8) Promicanjeodrživogikvalitetnogpristupazapošljavanjutepodrškaradnojmobilnosti9) Promicanjesocijalnogaktiviranjateborbeprotivsiromaštvaidiskriminacije10) Ulaganjeuobrazovanje,osposobljavanjeicjeloživotnoučenje11) Poboljšanjeučinkovitostijavneuprave

SredstvaosiguranauERDF–uupotrijebit će se za financiranje svih11odrednica,noprvečetiriodrednice smatrane su prioritetnima. Glavni prioriteti za ESIF su od osme do jedanaesteodrednice,iakoćeFondpodržatiiprvečetiriodrednice.Kohezijskifondpodupireciljeveod4do7i11.Aktivnostikojičineulaganjasciljemrazvojalukamogućejeprepoznatigotovousvakojodnavedenihodrednica(inovacije,korištenjeinformacijskihtehnologija,korištenjetehnologijanižihemisija ispušnih plinova, korištenje obnovljivih izvora energije, razvoj održivih prometnihsustava i poboljšanje prometne infrastrukture, itd.). S proračunom od 454 milijarde Euraosiguranimzaproračunskorazdoblje2014-2020,Europski strukturni i investicijski fond(ESIF)najvažnijijeinvesticijskialatEuropskeUnije.

Sobziromnaulaganjauluke,najvažnijiinstrumentiESIF-asu:

− Europskifondzaregionalnirazvoj(EuropeanRegionalDevelopmentFund-ERDF)− Europskisocijalnifond(EuropeanSocialFund-ESF)− Kohezijskifond(CohesionFund-CF)− Europskipoljoprivrednifondzaruralnirazvoj(EuropeanAgriculturalFundforRural

Development-EAFRD)− Europskifondzapomorstvoiribarstvo(EuropeanMaritimeandFisheriesFund-

EMFF)

Svi navedeni fondovi povezani su operativnim programima koji su odobreni od EuropskeKomisije,tesvihdržavačlanica.Hrvatskojsudostupnasredstvaizsvihnavedenihfondova.



Teško jeodreditiprioritetesvakogodeuropskihstrukturalnih i investicijskih fondova injihovukonkretnu primjenu kod ulaganja u razvoj luka otvorenih za javni promet od županijskog ilokalnog značaja s obzirom da svaki od projekata zahtjeva poseban pristup, no svakako ih jemogućeiskoristitipojedinačnosobziromnanjihovunamjenu.

4.7.2 Europskifondzaregionalnirazvoj

Europskifondzaregionalnirazvojsefokusiranainvestiranjepoprincipuodređenihprioritetnihpodručja.Navedenojepoznatoikao“tematskakoncentracija”:

− Inovacijeiistraživanje− Digitalizacija− Podrškarazvojusrednjihimalihpoduzeća− Ekonomijasniskomemisijomispušnihplinova

ERDF sredstva izdvojena za svaki od navedenih prioriteta ovisit će o kategoriji regiji tj. njenojrazvijenosti. U razvijenijim područjima, 80% sredstava mora se fokusirati na barem dvaprethodno navedena prioriteta, kod zemalja u tranziciji taj se postotak smanjuje na 60%, a uslabijerazvijenimzemljamana50%.

Nadalje, određena sredstva iz ERDF moraju biti usredotočena posebno na projekte zaimplementacijuekonomijesniskomemisijomispušnihplinova(low–carboneconomy):

− razvijenijapodručja:20%− zemljeutranziciji:15%,te− slabijerazvijenezemlje:12%

4.7.3 Europskisocijalnifond

InvesticijeEuropskogsocijalnogfondapokrivajupodručjecijeleEU.Višeod80milijardiEura jeizdvojeno je kapitalna ulaganja u ljudski kapital država članica u vremenu od 2014. do 2020.godine,sdodatnihod3,2milijardeEuraizdvojenihzainicijativezazapošljavanjemladih(YouthEmploymentInitiative).

Zarazdobljeod2014do2020.godine,ESFćeusredotočitisenačetiri tematskaciljakohezijskepolitike:

− promicanjezapošljavanjaipodupiranjeradnemobilnosti− promicanjevećesocijalneuključenostiiborbaprotivsiromaštva− ulaganjeuobrazovanje,razvijanjevještinaicjeloživotnoučenje− jačanjeinstitucionalnihkapacitetaiučinkovitejavneuprave

Nadalje,20%svihsredstavaESF–a,bitićedodijeljenoaktivnostimazapromicanjevećesocijalneuključenostiiborbeprotivsiromaštva.Navedenojepoznatokaotematskakoncentracija.

4.7.4 Kohezijskifond

Za razdoblje od 2014 do 2020. godine, Kohezijski fond uključuje Bugarsku, Hrvatsku, Cipar,Češku,Estoniju,Grčku,Mađarsku,Litvu,Latviju,Maltu,Portugal,Rumunjsku,SlovačkuiSloveniju.



Kohezijskifondizdvaja63.4milijardeEurazaaktivnostikojepokrivajusu:

− trans-europskeprometnemreža,prioritetniprojektodiznimnogeuropskoginteresa.KohezijskifondćepodržatiinfrastrukturneprojekteuokviruConnectingEuropeFacility;

− projektekojiseodnosenaenergijuiliprijevoz,doklegoddoprinosezaštitiokolišausmisluenergetskeučinkovitosti,korištenjaobnovljivihizvoraenergije,razvojaželjezničkogprometa,intermodalnogprijevoza,jačanjejavnogprijevoza,itd.

4.7.5 Europskipoljoprivrednifondzaruralnirazvoj

PolitikaruralnograzvojaEU-afinanciraseizEuropskogpoljoprivrednogfondazaruralnirazvoj(EAFRD)kojiutunamjenuizdvajado100milijardiEurazarazdoblje2014-2020,asvakazemljaEU prima predviđena sredstva za razdoblje od 7 godina. Navedeno donosi daljnje 61milijardeEurajavnogfinanciranjaudržavamačlanicama.

Postoji118različitihprogramaruralnograzvoja(RDP)u28zemaljačlanicazaovorazdoblje,s20pojedinačnih nacionalnih programa i 8 država članica s mogućnošću odluke za dva ili više(regionalna)programa.

Državečlaniceipripadajućeimregijeizrađujuplanzaruralnirazvojnatemeljupotrebapodručjanakojemsenalaze,tesedotičubaremčetiriodsljedećihšestzajedničkihprioritetnihtočakaEU-a:

− poticanjerazmjeneznanja,tepoticanjeinovacijaupoljoprivredi,šumarstvuiruralnimpodručjima;

− povećanjeodrživostiikonkurentnostisvihvrstapoljoprivredeipromicanjeinovativnihtehnologijaupoljoprivrediiodrživomupravljanjušumama;

− promicanjeorganizacijazaproizvodnjuhrane,dobrobitiživotinjaiupravljanjerizicimaupoljoprivredi;

− obnavljanje,očuvanjeiodržavanjeekosustavavezanihzapoljoprivreduišumarstvo;− promicanjeučinkovitostiresursaipodupiranjepomakapremagospodarstvusniskom

razinomemisijeugljikaupoljoprivrednom,prehrambenomišumarskomsektoru;− promicanjevećesocijalneuključenosti,smanjenjesiromaštvaiekonomskograzvoju

ruralnimpodručjima

Hrvatskamožekoristitisredstavauvisiniod2.026.000milijunaEura.

4.7.6 Europskifondzapomorstvoiribarstvo

EuropskifondzapomorstvoiribarstvojefinancijskialatZajedničkeribarskepolitike(CFP)kojipredstavljaskuppravilazaupravljanjeeuropskimribarskimflotama,tezaočuvanjeribljegfonda.Dizajniranjekaozajedničkiupravljačkiresurs,pružasvimeuropskimribarskimflotamajednakipristupavodamaunutarEUiomogućavapoštenukonkurencijuizmeđuribaraEU.

ČetiriglavnapodručjapolitikeCFP–asu:

− Upravljanjeribarstvom− Međunarodnapolitika− Tržišteitrgovinskapolitika



− Financiranjepolitike:EFF2007–2013iEMFF2014–2020

U smislu direktnog ulaganja u osnovnu podgradnju i nadgradnju luka ove razine svakako jenajvrjedniji Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Radi se o financijskom alatu Zajedničkeribarskepolitike(CFP)kojipredstavljaskuppravilazaupravljanjeeuropskimribarskimflotama,te za očuvanje ribljeg fonda. Razvijen je kao zajednički upravljački resurs koji pruža svimeuropskim ribarskim flotama jednaki pristupa vodama unutar EU i omogućava poštenukonkurencijuizmeđuribaraEU.

Ciljevifondasu:

− pomoćiribarimautranzicijinamoderniji,održivinačinribarstva,− podržatiobalnezajednice,tediversificiranjihovagospodarstva,− financiratiprojektekojistvarajunovaradnamjestaiunapređujukvalitetuživotauz

obalu,− olakšatipristupsredstvimazafinanciranje.

Hrvatska može koristiti sredstava u visini od 250 milijuna Eura koja su u jednom dijelunamijenjenazaizravnaulaganjaupodgradnjuinadgradnjuribarskihluka.

4.7.7 OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014-2020

OperativnimprogramomKohezija i konkurentnost2014. -2020.provodi sekohezijskapolitikaEuropske Unije i doprinosi cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta“ kroz poticanje ulaganja uinfrastrukturne investicije (u područjimaprometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanjepotpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti. Operativni program Konkurentnost ikohezija2014.-2020. izrađen jeusuradnji tijeladržavneuprave,predstavnika jedinica lokalne iregionalnesamouprave,socijalnihpartneraicivilnogdruštva.

UokviruOperativnogprogramaKonkurentnostikohezija2014.-2020.RepubliciHrvatskojje,uokvirudesetprioritetnihosi,naraspolaganju6,881milijardaEuraodčega4,321milijardaEuraizEuropskog fondazaregionalni razvoj i2,559milijardiEura izKohezijskog fonda.Kadase tomepridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna RepublikeHrvatske,njegovaukupnavrijednostrastena8,081milijarduEura.

PrioritetneosiOperativnogprogramaKonkurentnostikohezija2014.-2020.su:

− Jačanjegospodarstvaprimjenomistraživanjaiinovacija-664.792.165Eura,− Korištenjeinformacijskeikomunikacijsketehnologije-307.952.676Eura,− Poslovnakonkurentnost-970.000.000Eura,− Promicanjeenergetskeučinkovitostiiobnovljivihizvoraenergije-531.810.805Eura,− Klimatskepromjeneiupravljanjerizicima-245.396.147Eura,− Zaštitaokolišaiodrživostresursa-1.987.360.608Eura,− Povezanostimobilnost-1.310.205.755Eura,− Socijalnouključivanjeizdravlje-356.500.000Eura,− Obrazovanje,vještineicjeloživotnoučenje-270.914.791Eura,− Tehničkapomoć-236.112.612Eura.



U smislu njegove primjene kod ulaganja u luke otvorene za javni promet od županijskog ilokalnogznačaja,najvrjednijidioprogramaiizravnoprimjenjivjeprioritetnaos7(Povezanostimobilnost),odnosnonjezinInvesticijskiprioritet77ii -Razvoj iunapređenjeprometnihsustavaprihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskimemisijamaCO2,uključujućiunutarnjeplovneputoveipomorskiprijevoz,luke,multimodalnevezeiaerodromskuinfrastrukturu,radipromicanjaodrživeregionalneilokalnemobilnosti.

Specifičnicilj7ii1-Povećanjedostupnostinaseljenihotokazanjihovestanovnike.Ovimseciljemželiintegriratihrvatskeotokeuširuprometnumrežuisvladatiključnupreprekuzalokalnigospodarskirast.

Potpora u okviru ovog specifičnog cilja je usmjerena na područje sljedećih prometnihfunkcionalnih regija: sjeverni Jadran, sjeverna i središnja Dalmacija, južna Dalmacija.Funkcionalneregijesetemeljenaanaliziprijevoznihinterakcijainepodudarajuseneophodnosadministrativnimregijama, štoznačida je svakaregijapodručjegravitiranjavelikimgradovimakojislužekaoglavnaputničkačvorištazaotoke.

Poboljšanjeotočnepovezanosti je složena i integriranavrstaprojekta imorabiti konceptualnodobro postavljena. U tom se pogledu predviđa se plan razvoja javnog prijevoza i povezivanjaotoka koji bi služio kao pristup provedbi ovog specifičnog cilja. Plan će biti potvrđen studijomutjecaj na okoliš te vjerojatno obaviješću o državnoj potpori Europskoj komisiji. Plan ćeupotrijebiti podatke i rezultate prometnog modela te se sinkronizirati se s Nacionalnomstrategijomprometnograzvoja.

Ovimfinancijskiminstrumentomsumogućaslijedećaulaganja:

− osuvremenjivanje i gradnja nove podgradnje i nadgradnje luka koja će poboljšatikomunikacijusotocimauodabranimlukama,

− premještanje postojećih luka. Nekoliko je ro-ro putničkih luka smješteno unutarpovijesnog središta grada (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split) i to je razlog iznimnogprometnog zagušenja tijekom turističke sezone. Kako bi se smanjilo prometnozagušenje,moglobibitiizvedivonekeodtihlukapreselitinaprikladnijelokacije.Tombi semjerom isto tako smanjio broj cestovnih vozila u središtu gradova, poboljšalakvalitetazrakaismanjilarazinabuke,posebnotijekomljetnesezone.

− poboljšanje pristupnih cesta na otocima koje izravno povezuju luke za putničkiprijevoz.

− kupnja novih manjih putničkih brodova koji zadovoljavaju standarde niske emisijeugljika (novi ekološki brodovi i prilagodba postojećih brodova u skladu s najvišimekološkim standardima i PrilogomVI. konvenciji MARPOL 73/78 – Pravila zasprečavanjeonečišćenjazrakasbrodova).Usporednosrazvojemekološkihbrodova,potrebno je razviti odredbe za punionice / opskrbu gorivom, npr. postrojenja zaopskrbljivanjegorivomzabrodovekojiplovenaplin.

− mjerekojimaseunaprjeđujeupravljanjeisigurnostprometateboljeprometneusluge.Uključuje aktivnosti poput: uključivanja novih linija specijaliziranih samo zastanovnike, integriranje u programe javnog prijevoza regija/gradova (jednosmjernakarta, usklađenja rasporeda vožnje, itd.), poboljšanje Informacijskog sustava zanadzor prometa vozila (VTMIS), uvođenje modernih sustava za omogućivanjeinformacijaustvarnomvremenuidrugihinformacijazaputnikeulukamainaplovilu,

− pripremaprojektnedokumentacijezabudućaulaganja.



Glavniočekivanirezultatisu:

− integrirani planovi za razvoj javnog prijevoza u vezi s povezanošću i dostupnošćuotokaukontekstuprometnihpotrebaipotencijalafunkcionalnihregija,

− povećanadostupnostotokaspoboljšanimuslugamazaputnike,− poboljšanaekološkaodrživostpovezanogprometa.

Vodećanačelaovogspecifičnogcilja:

− projekt mora biti u skladu s pojedinim sveobuhvatnim prometnim planom kojipripremajuiusvajajunadležnatijela,

− najmanje50%troškovaprojektamorabitiizravnovezanouzpovezanostotoka,− gradnjanovihlukaovisioopravdanojpotrebizasmanjenjemzagušenjaupostojećim

lukama ili o razumnoj potrebi za projektima preseljenja luka; projekti morajudoprinijetiublažavanjuklimatskihpromjenaiatmosferskogonečišćenja,

− usklađenostsOkvirnomdirektivomovodama,ponajprijesčlankom4.7. teDirektive(zatojepotrebnaprocjenahoćeliodređeniprojekt,bezobziranasvojugospodarskuvažnost i veličinu projekta, rezultirati propadanjem stanja vodnih tijela ili spriječitipostizanjeekološkihciljevaDirektive),

− projektimorajuprikazatirazumnuidetaljnuanalizupotražnjekojomsepružaokvirzaplaniranoulaganje,

− uprojektimakojićerezultiratipružanjemuslugazavišetijelalokalnevlastimorajuseosigurati formalni ugovori sa svim tijelima lokalne vlasti kojih se tiču provedbeprojektaiobvezepružanjajavneusluge;ugovoričinepravnuifinancijskupozadinuzadugoročnokorištenjezatraženeflote,

− projektimabisetrebalipoštovatisviprimjenjiviuvjetidržavnepotpore,− kupnjaplovilamoraodgovaratiintegriranimplanovimafunkcionalnihregijazarazvoj

povezanosti ipristupačnostiotoka teodredbamauvezi sobvezamapružanja javnihusluga.

Poštujući navedena načela, većina ulaganja u luke otvorene za javni promet od županijskog ilokalnog značaja u financijskoj perspektivi 2014. - 2020. provesti će se korištenjem ovogprogramaiSpecifičnogcilja7ii1.

Specifičnicilj7ii2-Povećanjebrojaputnikaujavnomprijevozu.Provedbaovogspecifičnogcilja rezultirat će poboljšanim gradskim javnim prometom, posebno održivim nisko-ugljičnimmogućnostimaausmjeritićeseuglavnomnasredišnjuHrvatskuisjevernutesredišnjuDalmacijuinjihovegradskeaglomeracijetj.;

− povećanjekapacitetaikorištenjegradskogjavnogprijevozaipromicanjepromjeneoblikaprijevoza

− uklanjanjeuskihgrlakojasprečavajurazvojifunkcioniranjesustavagradskogjavnogprijevoza

− povećanjeupotrebevrsteprijevozasnultomrazinomemisijaugradskimiprigradskimpodručjima

Specifičnicilj7ii3-PoboljšanjedostupnostiDubrovnikazrakom

Investicijskiprioritet7iii–Razvojiobnovasveobuhvatnih,visokokvalitetnihiinteroperabilnihželjezničkihsustavatepromicanjemjerazasmanjenjebuke



Specifičnicilj7iii1-Povećanjeuporabeivažnostiželjezničkemreže

Svrha ovog cilja je poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi sepotaklo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa u odnosu na ceste, kaoodrživije/niskougljične opcije, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničkeinfrastruktureiTEN–Tželjezničkeinfrastrukture.

4.7.8 Bilateralniitransnacionalniprogrami

PriobalnimžupanijamaRepublikeHrvatskedostupnisuiprogramibilateralnihitransnacionalnihsuradnji.Posebnosttihprogramajeizrazitaposvećenostrazvojururalnihpodručjaipovezivanjucijelog prostora što znači da su pogodni za korištenje u svrhu razvoja luka otvorenih za javnipromet od županijskog i lokalnog značaja. U nastavku je dat pregled osnovnih obilježja tihprogramaimajućiuviduprimjenjivostnarazvojluka.

Programsuradnje„INTERREGV-AItalija–Hrvatska2014-2020“

Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020. jedan je odprograma europske teritorijalne suradnje koji podupire europsku kohezijsku politiku tedoprinosi skladnom razvoju Europske Unije kroz jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalnekohezije, potičući pri tome ekonomski rast. Fokus programa je razmjena znanja te iskustava,razvijanje iprovedbapilotaktivnosti, testiranje izvedivostinovihpolitika,proizvoda iusluga tepodržavanje investicija.Programsuradnjeodobren jeodstraneEuropskekomisije15.prosinca2015.godine.

Program će pridonijeti oslobođenju „potencijala plavog rasta“ u obje zemlje kroz ulaganje uistraživanje i investiranje u sektore plavog gospodarstva te unaprijediti zajedničko praćenjeklimatskih promjena i sprječavanje prirodnih rizika. Ujedno će pomoći razvoju pomorskogprometasciljemodrživostiturizmaiboljeprostorneraspodjelekretanjaposjetiteljauregiji.

Programsko područje sastoji se od talijanskih i hrvatskih niže navedenih administrativnihjedinicaNUTSIIIrazine:

− 25 pokrajina s talijanske strane: Teramo, Pescara, Chieti (Abruzzo), Campobasso(Molise),Brindisi,Lecce,Foggia,Bari,Barletta-Andria-Trani(Puglia),Venezia,Padova,Rovigo (Veneto), Pordenone, Udine, Gorizia, Trieste (FriuliVeneziaGiulia), Ferrara,Ravenna,Forlì-Cesena,Rimini (EmiliaRomagna),PesaroeUrbino,Ancona,Macerata,AscoliPiceno,Fermo(Marche)

− 8županijashrvatskestrane:Primorsko-goranska,Ličko-senjska,Zadarska,Šibensko-kninska,Splitsko-dalmatinska,Istarska,Dubrovačko-neretvanskaiKarlovačka

Ukupan proračun Programa suradnje iznosi 236.890.849 Eura. Ukupan doprinos iz Europskogfondaza regionalni razvoj iznosi201.357.220Eura. Stopasufinanciranja izEuropskog fondazaregionalni razvoj iznosi do maksimalno 85%, dok preostalih 15% trebaju osigurati projektnipartneriizvlastitihizvora.

Odabrana tematska područja za ulaganje sukladno tematskim ciljevima definiranim Uredbom(EU)1303/2013,člankom9.,sukakoslijedi:

− Prioritetnaos1–Plaveinovacije(Tematskicilj1)



− Prioritetnaos2–Sigurnostiotpornost(Tematskicilj5)− Prioritetnaos3-Okolišikulturnabaština(Tematskicilj6)− Prioritetnaos4–Pomorskiprijevoz(Tematskicilj7)

Najvažnije tematsko područje za financiranje projekata iz područja pomorstva i luka jePrioritetna os 4 – Pomorski prijevoz (tematski cilj 7) kojom se želi potaknuti razvojmultimodalnosti u putničkom i teretnom prometu, razviti nove prekogranične servise teharmoniziratiuslugeuprekograničnomiregionalnompomorsko-putničkomsustavu.

Primjerinekihodaktivnostisu:

− koordinacijska podrška/usklađivanje/praćenje podataka i sustava za povećanjemultimodalnosti,

− alatizapeljarenje/rješenjazapoboljšanjepovezivanjauprometnimsustavima,− promocija priobalne plovidbe i usluga u pomorskom prometu kroz prekogranične

plovidbenerute(putničkiprijevoz,ro-roputničkevezeizmeđulukainjihovihvezasunutrašnjošću),

− poboljšanje koordinacije između regionalnih zračnih luka i promicanjemultimodalnostikakobisepoboljšaonjihovutjecajnaokoliš,

− usklađivanjeadministrativnihproceduraipoboljšanjesustavaupravljanjakvalitetomulukamazateretniiputničkiprijevoz,

− „zelena nadogradnja“ logističkog sustava povezanog s pomorskim prometnimsektorom,

− poboljšanjemultimodalnih(željeznički,cestovni,pomorski)prometnihsustavaputeminovativnih rješenja (ITS), uključujući promicanje pilot željezničkih usluga upovezivanju s lukama (ulaganja u cestovnu infrastrukturunisuprihvatljiva u okviruovogspecifičnogcilja),

− promicanje koncepta mobilnosti za usklađivanje razvoja putničkih usluga (npr.mobilnost,lakamobilnostitd.),

− podrška stvaranju zajedničkog centra za upravljanje pomorskim prometom u svrhunadzoraprometaplovilaunutarpodručjasuradnje.

U smislu pilot investicija u ekološku održivost luka, poboljšanih usluga za putnike, povećanesigurnosti, omogućavanja usklađivanja informatičke podrške za putnike, poticanjemobilnosti imultimodalnosti, itd.ovajprogramje izrazito iskoristivusmislurazvoja lukaotvorenihza javniprometodžupanijskogilokalnogznačaja.

ProgramtransnacionalnesuradnjeINTERREGADRION2014.-2020.

Opći cilj Programa transnacionalne suradnje Interreg ADRION je putem inovativnih politika iupravljačkihprocesaosnažitieuropskeintegracijemeđupartnerskimdržavama.Do2020.godinedržavamasudionicamaćenaraspolaganjubiti119milijunaEura(ERDF+IPA+co-financing)zatransnacionalnu suradnju s ciljem poticanja europskih integracija kroz korištenje bogatihprirodnih, kulturnih i ljudskih resursa Jadranskog i Jonskog mora, te povećanjem ekonomske,socijalneiteritorijalnekohezijeuprogramskompodručju.Projektićesesufinanciratiupodručjuinovacija, očuvanja i promicanja prirodnih i kulturnih resursa, suradnje u području prometa iupravljanjaJadransko-jonskomstrategijom.

Prioritetneosi,specifičniciljeviiinvesticijskiprioritetiProgramasu:



A.Prioritetnaos1:Inovativnaipametnaregija

A1. Specifični cilj 1.1: Podrška razvoju regionalnog inovacijskog sistema za Jadransko-jonskopodručje

A2. Investicijski prioritet 1b: Promocija investicija u istraživanje i razvoj, stvaranje veza isinergijameđupoduzećima, istraživačkimirazvojnimcentrima icentrimavisokogobrazovanja,promocija investicija u proizvode i usluge, prijenos tehnologija, društvene inovacije, eko-inovacije,javneusluge,klastereitd.

B.Prioritetnaos2:Održivaregija

B1.Specifičnicilj2.1:PromocijaodrživogvrednovanjaizaštiteprirodnihikulturnihbogatstavakaosredstavaekonomskograstauJadransko-jonskojregiji

B2.Specifičnicilj2.2:Povećanjekapacitetautransnacionalnomsuočavanjusranjivošćuokoliša,fragmentacijomizaštitomekosustavauJadransko-jonskojregiji

B3.Investicijskiprioritet6c:Očuvanje,zaštita,promocijairazvojkulturneiprirodnebaštine

B4. Investicijski prioritet 6d: Očuvanje i obnavljanje bioraznolikosti i tla, promocija uslugaekosustavakrozinicijativekaoštosuNatura2000irazvojzeleneinfrastrukture

Prioritetnaos3:Povezanaregija

C1. Specifični cilj 3.1: Povećanje kapaciteta za integrirani promet i usluge prijevoza imultimodalnostiuJadransko-jonskojregiji

C2.Investicijskiprioritet7c:razvojipoboljšanjenisko-ugljičnihiokolišnihsustava(uključujućii smanjenje buke) prometnih sustava uključujući luke (namoru i u unutrašnjosti). Promicanjerazvoja i poboljšanja ekološki prihvatljivih prometnih sustava i prometnih sustava s niskomrazinomugljika,uključujućirazvoj ipoboljšanjeunutarnjihvodnihputova,pomorskogprometa,luka,multimodalnih veza i aerodromske infrastrukture u cilju promicanja održive regionalne ilokalnemobilnosti.

Prioritetnaos4:PodrškaupravljanjuJadransko-jonskemakroregionalnestrategije

D1. Specifični cilj 4.1: koordinacija i implementacija makroregionalne strategije povećanjemkapacitetajavnihadministracijaiključnihdionika

PrihvatljiviprijaviteljisujavneiprivatneorganizacijesasjedištemuJadranskojijonskojregiji.UProgramu transnacionalne suradnje Interreg Adrion sudjeluju četiri države članica Europskeunije:Grčka,Hrvatska,ItalijaiSlovenijatečetiriIPAdržave:Albanija,BosnaiHercegovina,CrnaGoraiSrbija.

Prihvatljiveaktivnostitrebajurezultiratisljedećimrezultatima:

− Umrežavanje− Zajedničkisustaviupravljanjaisporazumiosuradnji− Strategijeiakcijskiplanovi− Metodeialati− Pilot-aktivnosti(projektimalihrazmjeraulaganjaidemonstracijskiprojekti)



S obziromnaprioritetne osi i specifične ciljeveprograma, njegovaprimjenjivost za razvoj lukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačajajeusmislurazvojalukasizrazitomkulturnom i prirodnom baštinom, promicanje razvoja i poboljšanja ekološki prihvatljivihprometnihsustavaiprometnihsustavasniskomrazinomugljika,uključujućirazvojipoboljšanjeunutarnjih vodnih putova, pomorskog prometa, luka, multimodalnih veza i aerodromskeinfrastrukture.

ProgramtransnacionalnesuradnjeINTERREGV-BMEDITERAN2014.-2020.

Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja Europsketeritorijalne suradnje koji pruža podršku regionalnoj suradnji između država mediteranskogpodručja tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Program u teritorijalnom smisluobuhvaća i pruža podršku regionalnoj suradnji između deset mediteranskih država članicaEuropskeunijeitridržavenečlanice.

OpćiciljprogramaMediteranjepromicanjeodrživograstaumediteranskompodručjupoticanjeminovativnih koncepata i prakse (tehnologija, upravljanje, inovativne usluge, itd.), razumnogkorištenjaresursa(energija,voda,pomorskiresursi,itd.)ipodržavanjedruštveneintegracijekrozintegriranteritorijalanpristuptemeljennasuradnji.

Ukupanproračunprogramasuradnjeiznosi275.905.320Eura.

Odabrana tematska područja za ulaganje sukladno tematskim ciljevima definiranim Uredbom(EU)1303/2013,člankom9.su:

− Prioritetnaos1–PromicanjeinovacijskihkapacitetaMediteranazarazvojpametnogiodrživograsta(tematskicilj1)

− Prioritetnaos2–PoticanjestrategijeniskogudjelaugljikaienergetskeučinkovitostiuspecifičnimMEDpodručjima:gradovi,otociiudaljenapodručja(tematskicilj4)

− Prioritetnaos3-ZaštitaipromicanjeprirodnihikulturnihresursaMediterana(tematskicilj6)

− Prioritetnaos4–JačanjeupravljanjaMediteranom(tematskicilj11)

Prihvatljiviprijaviteljiuokviruprograma:

− nacionalna,regionalnailokalnajavnatijela(uključujućiEGTSsukladnotumačenju2(16)Uredbe(EU)br.1303/2013),

− privatneinstitucije,uključujućiprivatnapoduzeća,kojaimajupravnuosobnost,− međunarodneorganizacijekojedjelujusukladnozakonubilokojedržavečlanicekoja

sudjelujeuprogramuili,uzograničenja,sukladnomeđunarodnompravu.

Projektikojićesefinanciratiizprogramamorajuuključitiupartnerstvo:

− najmanječetirifinancijskapartnera,− iznajmanječetiridržave,− odkojihbaremtrimorajubitiizdržavačlanicausklopuMEDpodručja.

Prijavitelji izvan programskog područja, ali unutar EU, se takođermogu prijaviti, u iznimnim iopravdanimslučajevimauzograničenoEFRRfinanciranje(do20%).

S obziromnaprioritetne osi i specifične ciljeveprograma, njegovaprimjenjivost za razvoj lukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačajajeusmislurazvojalukasizrazitom



kulturnomiprirodnombaštinom, inovacijskihrješenjau lukamatevrlo iskoristivimprojektimakojizacilj imajupoticatistrategijeniskogudjelaugljikaienergetskeučinkovitostiuspecifičnimpodručjima(gradovi,otociiudaljenapodručja).

4.7.9 Najvažnijidirektnifondovizarazvojluka

The Connecting Europe Facility (CEF) ključni je instrument financiranja EU za promicanjeodrživograzvoja,radnihmjestaikonkurentnostikrozciljanoulaganjeuinfrastrukturunarazinicijeleEurope.CEFpodržavarazvojvisokokvalitetnih,održivihiefikasnopovezanetranseuropskemrežeupodručjuprometa,energetikeidigitalneusluge.CEFinvesticijepopunjavajunedostajućevezeueuropskojenergetskoj,prometnojidigitalnojokosnici.

CEFsredstvanaraspolaganjususvimdržavamačlanicama,tenatajnačinunapređujeenergetskusigurnost Europe, kao i širu uporabu obnovljivih izvora energije, što olakšava „prekograničnusuradnju“ izmeđujavnihuprava,poduzeća igrađanstva.Nadalje,CEFpružafinancijskupodrškuinovativnimprojektima kroz financijske alate kao što su garancije i projektne obveznice. Takvialati stvaraju značajnu prednost pri korištenju sredstava iz proračuna EU, te se ponaša kaokatalizator pri privlačenju dodatnih investicija iz privatnog sektora i drugih aktera u javnomsektoru.

Od siječnja 2014. godine, INEA je glavni izvor financiranja u okviru CEF-a. INEA implementiravećinu programskog proračuna CEF-a, ukupno 27,4milijardi Eura od 30.4milijardi Eura (22,4milijarde Eura za promet, 4,7 milijarde Eura za energetiku, te 0,3 milijarde Eura zatelekomunikacije).

CEFjepodijeljenutrisektora:

− CEFEnergija− CEFTelekom− CEDTransport

Njegov glavni cilj je investirati u gradnju novi transportnih, infrastrukturnih postrojenja, kao iobnovapostojećetransportneinfrastrukture.

CEFTransportfokusirasena„prekograničneprojekte“iprojektekojimajeciljuklonitiuskagrlaili premošćivanje nedostataka u povezanosti različitih dijelova osnovne i sveobuhvatnemreže,kaoizahorizontalneprioritetekaoštosusustavizaupravljanjeprometom.

CEF Transport također podržava inovacije u transportnom sustavu kako bi se unaprijedilokorištenjeinfrastrukture,smanjioutjecajprometanaokoliš,tepoboljšalaenergetskaučinkovitostipovećalasigurnost.

UkupniproračunCEFTransport-a iznosi24.5milijardiEura za razdoblje2014–2020. INEA jezaduženazaimplementaciju22.4milijardeEuraodukupnogproračunaCEFTransport-a,uoblikujamstavauistomvremenskomrazdoblju.

4.7.10 Ostalifondovi

Lučki razvojmožese smatratikatalizatorompoticanjagospodarskeaktivnosti i stvaranjanovihradnihmjesta.Gotovosvakavlada,nacionalna,regionalna ili lokalna,kao isameluke,posjeduje



plan razvoja luka radi unapređenja kvalitete života svojih građana kroz omogućavanje novihlučkihusluga.Takviplanovimoguseprilagoditipotrebamakorisnika,širimplanovimaregionalneintegracije,ilijednostavnonacionalnojtežnjiusmjerenojnaštovećiobuhvatpomorsketrgovine.

Infrastrukturasemožefinanciratiizbrojnihizvorakaoštosujavniproračun,službenarazvojnapomoć (ODA) i privatni sektor. Lučki infrastrukturni projekti nerijetko su financirani i lučkimobveznicama, koje izdaje lučka uprava ili povlačenjem sredstava iz međunarodnih financijskihinstitucija kao što su razvojne banke,mirovinski fondovi, itd, pod više ilimanje komercijalnimuvjetima.

Javno-privatnopartnerstvo (JPP) uprojektima lučkog razvoja od iznimnog je značaja u lučkomrazvojuuposljednjih 25 godina.Najčešći oblik JPP-a je ugovor o koncesiji. To običnouključujeinvesticijeodstraneprivatnihtvrtkizarazvojiliobnovulukekrozodređenovremenskorazdobljetijekom kojeg investitori vraćaju svoj početni ulog i stvaraju profit. Koncesija može usvojitirazličite oblike javno-privatnog partnerstva pri čemu su najčešći build-operate-transfer, build-operate-own-transferibuild-transfer-operatemodeli.

PosebnovaljaistaćiEuropskubankuzaobnovuirazvoj(EBRD).UHrvatskojEBRDimafokusnaublažavanje posljedica globalne krize i vraćanje održivog rasta. Hrvatska je u regiji jedna odzemalja koje su najteže pogođene globalnom krizom 2008-2009 i od tada se nalazi na putuoporavka. U kontekstu novog zajedničkog IFI akcijskog plana za razvoj srednje i jugoistočneEurope, EBRD temelji svoje financiranje na temelju potencijalne potražnje za dugoročnimulaganjem, kao i za financijskim restrukturiranjem.Potporaposlovnomsektoru teži ka straniminvestitorimailokalnimtvrtkama.

Zaključno,sobziromnavažnostlukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačajaza društveni i gospodarski rast i razvoj RepublikeHrvatske, njihov pojedinačni razvoj je važanprioritet. Ulaganja u lučke sustave zahtijevaju značajna financijska sredstva i predstavljajukapitalnaulaganjakojaseplanirajuiprovodeusinergijilokalneinacionalnevlasti.Tavažnost,aliisloženostfinanciranja,prepoznatajenaraziniEuropskeUnijetesuraznimmehanizmimapoputKohezijskepolitikeosigurani financijski instrumentizaprovedbuulaganja.Međutim,kakobi seosigurala transparentnostkorištenjazajedničkih financijskihsredstavagrađanaEuropskeUnije,postavljenasui jasnapravila.Jednoodnjihjepotrebaopravdavanjanužnostiulaganjaštosenanacionalnoj razini osigurava strategijama te je i ovaj Nacionalni plan doprinos omogućavanjukorištenja financijskih instrumenta EU za ulaganja u luke otvorene za javni promet odžupanijskogilokalnogznačaja.

Izrazita posvećenost ulaganja u luka županijskog i lokalnog značaja imaju Europski fond zapomorstvo i ribarstvo i Operativni program Konkurentnost i kohezija kroz Prioritetnu os 7 –Povezanostimobilnost.

Slijedom navedenog uočava se nekoliko temeljnih nedostataka. U nastavku se navode osnovninedostacisobjašnjenjimaimogućimsmjernicama.

Nedostatak: Nepostojanjeodgovarajućihstrateškihdokumentarazvojalukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogilokalnogznačaja.

Objašnjenje: Za korištenje zajedničkih financijskih sredstava EU, potrebno je na nacionalnojraziniopravdatinužnostulaganjakrozstrateškedokumente.Uovomslučajutoje



Nacionalniplanrazvoja,nonaslijedećojrazinipreporučljivo jeosiguratiakcijskiplannižerazinekojipodrobnoopisujeusklađenostulaganja.

Posljedica: Ne postojanje nacionalnog strateškog dokumenta onemogućuje korištenjenamijenjenihsredstavastrukturnihikohezijskogfondateOperativnogprogramaKonkurentnostikohezija.

Smjernica: Izradom detaljnijih akcijskih planova na razini županija osigurava se potvrdanacionalne,regionalneilokalneusklađenostiupogleduprioritetainvestiranja.

Nedostatak: Ulaganjaulučkupodgradnjuilinadgradnjuiziskujefinancijskizahtjevnakapitalnaulaganja

Objašnjenje: Ulaganja u luke, mada nužna, često puta nisu izvediva koristeći lokalna inacionalnasredstva.

Posljedica: Ulaganjaulukeodključnogjeznačajazaosiguravanjeosnovnihuvjetazaživottebudućirazvojdruštvaigospodarstvanaotocima.

Smjernica: FinancijskiinstrumentiEuropskeUnijeprepoznalisunužnostpotporezaulaganjaulukeitomedaliprednostkojuvaljaiskoristiti.

Nedostatak: Slabaiskoristivostfinancijskihinstrumenatazaulaganjauluke.

Objašnjenje: U dosadašnjoj praksi vrlo jemalo primjera ulaganja u luke koristeći financijskasredstvaEU.

Posljedica: Nedovoljna razina ulaganja. Potrebe su daleko veće od mogućnosti lokalnog,regionalnogilinacionalnogfinanciranja.

Smjernica: S obzirom na dostupnost europskih financijskih instrumenta te na osiguravanjenacionalnog strateškog dokumenta, nema prepreka za njihovo intenzivnokorištenje.No,nužnajepojedinačnainicijativasvakogkorisnikaiutomsmislujepotrebna promocija mogućnosti, tehnička pomoć i koordinirano djelovanje srazinenacionalnevlasti.

Pregledmodelafinanciranjaulaganjau lukeotvoreneza javniprometodžupanijskogi lokalnogznačajauodnosunamogućenamjeneprojekata:

Mogućiprojekti________________Financijskiinstrument

Poboljšanjepristupabrodova

ujavnom

prijevozu

Povećanjekapaciteta

komunalnihvezova

Poboljšanjepristupa

ribarskihbrodova

Poboljšanjepristupaplovila

nautičkogturizma

Unaprjeđenjeprometne

povezanosti

Geografskism

ještaji

prom

etno-tehničkiuvjeti

lokacije

Kvalitetalučkeusluge

Zaštitaokoliša,sigurnosti

učinkovitost

Agregacijaipolicentričnost

Zaštitaprirodnih,kulturno-

povijesnihiam

bijetalnih

vrijednosti

Europskifondzaregionalnirazvoj √ √ √ √ √ √ √ √ √

Europskisocijalnifond √ √ √Kohezijskifond √ √ √ √ √ √ √ √ √ √Europskifondzapomorstvoiribarstvo √ √ √



OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014-2020Promicanjeenergetskeučinkovitostiiobnovljivihizvoraenergije

√

Zaštitaokolišaiodrživostresursa √ √

Povezanostimobilnost √ √ √ √ √ √ √ √ √ √Programsuradnje„InterregV-AItalija-Hrvatska2014-2020“

√ √ √ √ √ √ √ √ √ √

ProgramtransnacionalnesuradnjeINTERREGADRION2014.-2020.

√ √ √ √ √ √ √ √ √ √

ProgramtransnacionalnesuradnjeINTERREGV-BMediteran2014.-2020.

√ √ √ √ √ √ √ √ √ √

Banke √ √ √ √ √ √ √ √ √ √Koncesijskimodel √ √ √ √ √ √ √ √ √ √

Tablica24Pregledmogućihizvorafinanciranja


101) Razvoj luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja snažno jepodržanou strateškimdokumentimaRepublikeHrvatske i EuropskeUnije te je s timusveziidostupnovišefinancijskihprogramakojipodupirutestrategije.

102) Razvoj luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja izravno jeprepoznat u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. posebice uSpecifičnomcilju7ii1-Povećanjedostupnostinaseljenihotokazanjihovestanovnike.

103) Razvoj ribarskih luka, iskrcajnihmjesta, tržnica ribe i zakloništa izravno jeprepoznatuokvirumjereI.23/I.24Operativnogprogramazapomorstvoiribarstvo2014.-2020.

104) Prekograničnamobilnostputnikatedostupnostotokausvrhurazvojaturizmaiprometate gospodarstva općenito prepoznata je u programima nekoliko transnacionalnih ibilateralnihprogramadostupnihžupanijskimlučkimupravama.

105) Privatnaulaganjaulukevaljadugoročnopoticatimodelomkoncesioniranja.

106) Izradomdetaljnijihakcijskihplanovanarazinižupanijaosiguravasepotvrdanacionalne,regionalne i lokalne usklađenosti u pogledu prioriteta investiranja pa se slijedom togapredlažesustavnaizradažupanijskihakcijskihplanova.

107) S obzirom na dostupnost europskih financijskih instrumenta te na osiguravanjenacionalnogstrateškogdokumenta,nemapreprekazanjihovointenzivnokorištenje.No,nužna je pojedinačna inicijativa svakog korisnika i u tom smislu je potrebna promocijamogućnosti,tehničkapomoćikoordiniranodjelovanjesrazinenacionalnevlasti.



5. Zaključak

U nastavku su izdvojeni zaključci doneseni na temelju sveobuhvatne analize izvršene premazadanoj metodologiji. Zaključci se podijeljeni u tri kategorije kroz koje su istaknute zaključneocjenestanjatekratkoročniidugoročniciljevi:

Ocjenastanja

1) Prostorni planovi županija ne posvećuju dovoljnu pažnju razvoju luka županijskog ilokalnogznačaja.

2) Kategorizacija luka otvorenih za javni promet predstavlja važan preduvjet za sustavnouređenje lučkog sustava, budući se razvrstavanjem pojedine luke u neku od zakonskihkategorijautvrđujeiosnivačlučkeupravetenačinpribavljanjasredstavaodnosnonačiniciljeviupravljanjapojedinomlukom.

3) Luke županijskog značaja nemaju ujednačenu kvalitetu lučke infrastrukture. Navedenovrijedi kako za luke na području jedne županije tako i za luke smještene u različitimžupanijama.Možeseocijenitida jepostojećestanjenaslijeđeno izprijašnjegrazdobljaukojimanijebilosustavnograzvoja.

4) Postojećilučkikapacitetiuglavnomzadovoljavajuminimalnepotrebekorisnika,aligotovousvimlukamapostojivećailimanjapotrebazapovećanjemlučkihkapaciteta.

5) Najboljestanjelučkeinfrastrukturepostojiupodručjimaoperativnihobalanamijenjenihprihvaćanjubrodovauredovnimlinijama.

6) Pojedineluke,kaoštosulukeSurbovaiSupetarskaDraga(Vardaškolj),nezadovoljavajuuvjete za dobivanje statusa luke (posebno ne županijskog značaja), ponajprije zbognedostatnepotražnjeza lučkimkapacitetimaitrenutnoneizgrađene(nepostojeće) lučkeinfrastrukture.Nasuprot navedenom, postoji veći broj luka za koje semože ocijeniti dasvojomtrenutnomnamjenomiizgrađenomlučkominfrastrukturomzadovoljavajuuvjeteza dobivanje statusa luke županijskog značaja, a postojećim prometom i lučkimkapacitetima uvelike nadmašuju neke luke kojima je trenutno dodijeljen statusžupanijskog značaja. Navedeno je najviše uočljivo u Istarskoj županiji, a kao primjer semoženavestilukaFažanakojatrenutnoimastatuslukelokalnogznačaja.

7) Posljedično, broj luka kojima je dodijeljen status županijske luke je neravnomjernoraspoređenpožupanijama.

8) Propisikojiuređujuluke,posebicepravilnicioreduulukama,nisuujednačeni,tepojediniodnjihnaodgovarajućineuređujunačinpravilaradanalučkompodručju.Dodatno,javnadostupnostpojedinihpravilnikajeograničena.

9) Podaci o lučkoj infrastrukturi ne vode se sustavno te ne postoji sustavan pristupprikupljanja standardiziranih podataka o lučkim kapacitetima i njihovoj namjeni.Dostupni podaci o lukama nisu ujednačeni te umnogim lukama postoji njihov različitiprikaz u različitim dokumentima te je relativno teško odrediti koji podaci odgovarajustvarnomstanju.Navedenovrijediizalukelokalnogznačaja.

10) Povećanje lučkih kapaciteta je najpotrebnije u pogledu komunalnih vezova koji sudeficitarniugotovosvimlukama,apriveznamjestauvelikombroju lukaneodgovaraju



standardimapriveza sa stajalištamaritimne sigurnosti i dodatnihuslugakojebi trebalebitinaraspolaganjuplovilima.Općenito,standardiprivezasemoguocijenitiprosječnim.

11) Razvojturističkihdjelatnostiusvimžupanijamauvjetujepoboljšanjelučkeinfrastrukturei povećanje kapaciteta za prihvat izletničko-turističkih brodova te plovila nautičkogturizmakaoikapacitetazanjihovstalniboravak.

12) Većina luka predstavlja ponajprije komunalne luke, pri čemu se značajno razlikuju uukupnomkapacitetu,aliistandardukojipružajusvojimkorisnicima.

13) Samo neke luke imaju i važnu prometnu funkciju obzirom da prihvaćaju brodove kojiplovenaredovnimprugama(npr.Ilovik,Stinica,Zlarin).

14) Većibrojlukaimaiistaknutunautičkukomponentu,kaoikomunalnu.

15) Vrlomalibrojlukaimamogućnostprihvaćanjavećihbrodova,pačakibrodovaduljinedo50-takmetarabezobzirananjihovunamjenu.

16) Standarduslugekojipružajusvojimkorisnicima je razmjernoskromanuvećini luka.Zapojedine luke dvojbeno jemogu li se uopće smatrati lukom s obzirom da pružaju vrloskromnuilinikakvuzaštituplovilimauslučajunepovoljnihvremenskihuvjeta.

17) Vođenje podataka o lukama lokalnog značaja je površno, a u nekim županijama i upotpunosti zanemareno dok su neka lučka područja u potpunosti zanemarena ineodržavana.

18) Primjerena zaštitapomorskogdobra i racionalnoupravljanjepomorskimdobrommoguse osigurati jedino cjelovitom primjenom odredbi o pomorskom dobru i lukama,primjenomposebnihpropisaizpodručjaprostornogplaniranja,urbanizma,graditeljstva,zaštite okoliša, rudarstva, morskog ribarstva, zaštite prirode i spomenika kulture teučinkovitiminspekcijskimiupravnimnadzorom.

19) Usvrhuprognoziranjaprometnepotražnjero-roputničkih,brzobrodskihibrodskihlinijautriscenarija,do2030.godinepretpostavljenojedaćeporastbrojastanovnikaproizvestijednaki porast broja putnika odnosno potražnje za uslugama pomorskog putničkogprijevoza. Očekuje se da se ostali čimbenici ne promijene, odnosno uz pretpostavke daneće doći do drastičnih promjena u stilu života ili do promjena prostornog razmještajastanovništva.

20) Prema istraživanju ne očekuju se značajna odstupanja u broju stanovnika pojedinihžupanija, što se ocjenjuje povoljnim čimbenikom za planiranje i prognoze prometaputnika.

21) U budućim procjenama potreba turista preporuka je korištenje točnih i pouzdanihpodataka o broju turista. Ove podatke je moguće dobiti iz sustava e-Visitor te sepreporuča korištenje podataka za minimalno dvije godine unatrag za procjenu brojaturistazabudućegodine.

22) Postojećaklasifikacijalukaimjerilazanjihovrazvrstajnemogusastručnoggledištabitivjerodostojan element za vrednovanje luka otvorenih za javni promet i usmjeravanjenjihovog razvoja te otežavaju provedbu pojedinih strateških smjernica i nacionalnihstrategija,pogotovouodnosunaotočnalučkasredišta.

23) Prepoznate prednosti i prilike koje razvoj integralnog prijevoza pruža u lukama nisuiskorištene nisu razmatrane u budućim planovima razvoja, što predstavlja neiskorištenpotencijalbudućekonkurentnostipojedinihlukailučkogsustavaucjelini.

24) Prema podacima dobivenim terenskim istraživanjem zaključuje se da je stupanjrazvijenosti integralnog prijevoza u lukama sa ro-ro putničkim linijama na razini koja



trenutačno zadovoljava minimalne zahtjeve domaćeg stanovništva i turista. Nadalje,povezanostsajavnimgradskimprometom,mogućnostnajmaautomobila,bicikla,motoraibrodovajezadovoljavajućaprematrenutnimzahtjevimaiželjamadomaćegstanovništvaiturista.Posebnoseuočavanepostojanjeintegriranogsustavaupravljanjainformacijamaodrugimoblicimaprijevoza.

25) Uvećinieuropskihlukaupravljanjesevršiposredstvomlučkihupravailisličnihposlovnihjedinica.

26) Ne postoji unificirani model upravljanja morskim lukama u svijetu niti na raziniregionalnihmeđunarodnihorganizacija,patakonitiunutarEuropskeunije.

27) IzbormodelaorganizacijelučkihupravauEuropiuskojepovezansazahtjevimakorisnikaluketezahtjevimatržišta.

28) Upravljanje nekretninama je glavna funkcija lučkih uprava. Većina lučkih uprava nije umogućnosti prodati lučko zemljište, osim pod određenim vrlo ograničenim uvjetima.Osnovna funkcija se zapravoočitujeu tome štopostoji sposobnost sklapanjaugovorauvezizemljištastrećimstranama,aupravotočininajvažnijialatupravljanja.

29) Uspoređujući europsku praksu i hrvatska iskustva očito je da je postojeći modelupravljanja lukama koji je na snazi u Republici Hrvatskoj po svojim značajkamaprepoznatljiviusporedivsmodelomupravljanjaposredstvomnacionalnihtijelaodnosnotijelapodupravomlučkoggradailiregije.Pritom,modelukojemgradupravlja lukomunašemzakonodavnomsustavujošnijeprepoznat.

30) Određene značajke oblika modela javno–privatnog partnerstva i privatnih lukaprimijenjene su u praksi u i upravljanju županijskim i lokalnim lukama, posebice se toodnosinadiokadadolazidopartnerstvajavnog-privatnogsektora.KodnassetajmodelisključivoprovodikrozrežimkoncesijaiimaznačajkeBOTmodelaikoncesija.

31) Svimodeliupravljanjausmjerenisuponajprijekavećim lukamadokmodeliupravljanjamanjim lukama (lukama od županijskog i lokalnog značenja) jesu izvedeniceprevladavajućeglučkogmodelaimodelaupravljanjaopćomimovinomkojijeuprimjeniupojedinojdržavi.

32) Nema naznaka da će se na području EU nametati unificirani oblik upravljanja lukama.Osnovne tendencije jesu unifikacija pristupa lučkim uslugama i transparentnost ufinanciranjulučkogsustava.

33) TrendoviuorganizacijižupanijskihilokalnihlukauEuropiukazujunaorijentacijudržavakasustavnomupravljanjumanjimregionalnimlukama,itonanačindaselukamaodvećevažnosti priznaje taj status dok se lukamamanje važnosti omogućuje razvoj u lokalnimokvirima.

34) Ulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajadjelujevišesubjektameđu kojima podjela djelokruga rada i iz nje proizašle nadležnosti ne osigurava jasneodnosemeđutimsubjektima.

35) Osnivačka prava nad županijskim lučkim upravama nisu komplementarna načelimapropisaoustanovamauodnosunajedinicelokalnesamouprave.

36) U postojećem administrativnom modelu upravljanja županijske lučke uprave ne moguosiguratisvefunkcijeupravljanjazbogprijenosanadležnostinadrugesubjekte.

37) Ulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajapostojenerazriješeniodnosiupogledupravanadprekrcajnomopremomkoja je trajnougrađenaupomorskodobro.



38) Unificiranost modusa prava korištenja objekata lučke podgradnje i lučke nadgradnjepredstavljapreprekuukvalitetnomraspolaganjulučkimpodručjem.

39) Postojeći pravni okvir koji uređuje regulatorne funkcije županijskih lučkih uprava jeneučinkovitunjegovojprimjeni.

40) Postojeći sustav razvrstaja lučkih usluga je podnormiran i predstavlja prepreku udefiniranjunačinanjihovapružanjausluga.

41) Sustavlučkihtarifanijedovoljnokonzistentan,transparentanimetodološkiujednačen.

42) Ukupnostekonomskihučinakapotrebnojesagledatikrozčetiriosnovneskupinekriterija:ekonomsko-financijskikriteriji,kriterijifunkcionalnosti,kriterijiprioritizacije/nužnostitekriterijiuspješnosti.

43) Ekonomsko-financijski kriteriji obuhvaća procjene mogućeg proračunskog utjecaj napojedinog sustava upravljanja na lučku upravu i javni sektor općenito, te procjenefinancijskeodrživostipojedinogsustavaupravljanja.

44) Kriteriji funkcionalnosti ogleda se kroz mogućnost obavljanja temeljnih zadaća lučkeuprave i očuvanje funkcionalnosti luka implementacijom pojedinogmodela upravljanja,potommogućihutjecajpojedinogmodelanaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice,naukupangospodarskirazvoj,tenarazvojpoduzetništva.

45) Kriteriji prioritizacije, odnosno nužnosti odnosi se na usklađenost pojedinog modelaupravljanja sa temeljnim strateškim i policy dokumentima, te na njegovu apsorpcijskasposobnost u smislu adekvatnog pridobivanja i korištenja financijskih sredstava izvanjskihizvora.

46) Kriterijuspješnostinajjednostavnijijekriterijzarazumijevanjesobziromdaseodnosinaveličinu generirane koristi za krajnje korisnike luka, te na veličinumogućegnegativnogutjecajananekepostojećekorisnikekrozimplementacijuodređenogmodelaupravljanja,notakva,naizgled,jednostavnostčinigabašiznimnokompleksnimzaprocjenu.

47) Natemeljuanalizemodelaupravljanjasustavomžupanijskihilokalnihlukaotvorenihzajavni promet posebnu pažnju zaslužuju četiri osnovna modela: (1) koordiniranodecentraliziranoupravljanje (više lučkihupravasobjedinjenomstručnomslužbom), (2)decentralizirano upravljanje (više lučkih uprava), (3) upravljanje jednom lučkomupravom i više poslovnih jedinica (podružnica) te (4) centralizirano upravljanje (jednacentraliziranalučkauprava).

48) Iako pravni propisi i naročito svjetska iskustva ukazuju na postojanje brojnih drugihmodela upravljanja županijskim lukama, oni u postojećim okolnostima nemajuopravdanja, pokazuju određene nedostatke ili ne osiguravaju zadovoljavajuću razinukvalitete.

49) Razvoj luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja snažno jepodržanou strateškimdokumentimaRepublikeHrvatske i EuropskeUnije te je s timusveziidostupnovišefinancijskihprogramakojipodupirutestrategije.

50) Razvoj luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja izravno jeprepoznat u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. posebice uSpecifičnomcilju7ii1-Povećanjedostupnostinaseljenihotokazanjihovestanovnike.

51) Razvoj ribarskih luka, iskrcajnihmjesta, tržnica ribe i zakloništa izravno jeprepoznatuokvirumjereI.23/I.24Operativnogprogramazapomorstvoiribarstvo2014.-2020.



52) Prekograničnamobilnostputnikatedostupnostotokausvrhurazvojaturizmaiprometate gospodarstva općenito prepoznata je u programima nekoliko transnacionalnih ibilateralnihprogramadostupnihžupanijskimlučkimupravama.

Kratkoročniciljevi

53) PotrebnojepokrenutipostupakizmjenekriterijaizUredbeorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometi lukaposebnenamjenejersepostojećikriterijizarazvrstajlukaotvorenihza javni promet županijskog i lokalnog značaja temelje isključivo na prometnotehnološkom vrednovanju, bez uvažavanja ostalih kriterija (gospodarskih, društvenih,kulturoloških,itd.).

54) Zbogizraziteneujednačenostižupanijskihprostornihplanovapredlažesedaministarstvonadležnozaposloveprostornogplaniranjazajednosministarstvomnadležnimzaposlovepomorstvaustrojiodgovarajućetijeloradikoordinacijeiunaprjeđenjaprostornihplanovai odnosnih provedbenih dokumenata koji se odnose na luke županijskog i lokalnogznačaja.

55) Neophodno je pokrenuti postupak ujednačavanja i jednoznačnog određivanja pojmovakojima se uređuje lučki sustav. Postojeća terminološka i sadržajna neujednačenostpojmova dovodi do pravne nesigurnosti i raznolike primjene i postupanja usvakodnevnomradu.

56) Posebice, značajnu pažnju valja posvetiti pojmovima u kojima se uobičajene lučkedjelatnosti dodiruju s djelatnostima iz drugih gospodarskih područja, posebice turizma.Nedovoljnaodređenost takvihpojmovamože izazvati značajnenedoumice i posljedičnotroškoveodnosnosmanjenuučinkovitostgospodarskihsubjekata.

57) Valjalo bi izbjegavati pojmovekoji u okvirupojedinihdjelatnosti (primjerice ''sidrište'')imajujednoznačnotumačenjedodavatidodatnisadržaj.Utakvimokolnostimapredlažesekorištenjenovihpojmova.

58) Pri određivanju kriterija za kategorizaciju luka nužno je koristiti tzv. ograničavajućekriterije razvoja lučkog sustava temeljene na načelu zaštite okoliša, povijesne baštine islično(zaštićenapodručja).

59) Predlaže se objedinjavanje propisa koji se odnose na luke otvorene za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja.

60) Osnovnafunkcijalukejepoticanjegospodarskograzvitkasamelukeinjezinogzaleđa,aliišire regije te razvitak prometnih i gospodarskih djelatnosti. Stoga pri razradizakonodavnogokviraodnosnomodelaupravljanjalukenebitrebalorazmatratiizdvojenokao samostalne gospodarske i prometne subjekte već kao integralni dio nacionalnoggospodarstvasizrazitovisokimekonomskimmultiplicirajućimučincima.

61) Razvoj luka ineposrednobliskihpodručjamorabitiutemeljennasustavnomplaniranjutehnoloških i prostornih potreba te demografskih, gospodarskih i okolišnih uvjeta uzpoštivanjenačelaracionalnogkorištenjaprostora.

62) Izradaprostornihplanovakojiseodnosena lukežupanijskog i lokalnogznačaja iziskujevisoku stručnost i poznavanje brojnih, međusobno različitih područja znanja, odprostornog planiranja, biologije mora i priobalja, tehnologije pomorskog prometa dozaštite morskog okoliša. Stoga se predlaže sustavno stručno usavršavanje prostornihplanerakojisudjelujunaizradiprostornihplanovakojiseodnosenalučkapodručja.

63) Za zahvate u prostoru luka otvorenih za javni promet koji su utemeljeni na istimtehnološkimiliorganizacijskimpostavkama(primjerice,prijevozputnikahidroavionima)



predlaže seujednačenopristupanjeod strane svih županije i drugihnadležnih tijelapridodjeljivanjuprostora.

64) Pri određivanju kriterija za kategorizaciju luka te planiranje razvoja, upravljanja iuređenjalučkogsustavanužnojeuvažavatinačeloodrživograzvojateslijeditismjernicekoje se odnose na održivi razvoj iz europskih, nacionalnih i regionalnih strateškihdokumenata.

65) Valjapoticatiizraduakcijskihplanovaidokumenatakojiseodnosenalukežupanijskogilokalnogznačajaikojimasepodupirustrateškaopredjeljenja.Pritom,prednostvaljadatiplanovima i dokumentima koji sadržemjerljive i dosegljive ciljeve, odgovorne osobe teposebiceterminskaobilježjaimodelefinancijskepodrške.

66) Razvojne strategije i planovi jedinica regionalne i lokalne samouprave trebaju slijeditirazvojnanačelaivizijenacionalnihstrategijatestrateškihdokumenataEuropskeUnije.

67) Predlažeseuvođenjeobvezneizradekatalogalukainjegovogkontinuiranogodržavanja.Ukatalogubitrebalebitipredstavljenenajvažnije informacijeosvimlukamauključujućipodaciolučkojinfrastrukturi,namjenipojedinihdijelovalukekaoiostaliminformacijamaoluci.

68) Odredba ZPDML-a kojom se uvjetuje prethodan upis pomorskog dobra za davanjekoncesije valja smatrati dobrim rješenjem, jer se na taj način jamči da će se utvrđivatigranice pomorskog dobra i na taj način zaštiti pomorsko dobro. S druge strane, cijelipostupaktrajejakodugo,pasenatajnačinnužnousporavadodjeljivanjekoncesija,atimeigospodarskirazvitak.

69) Kako bi se ubrzao postupak evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnimknjigama, uzimajući u obzir značaj evidencije lučkog područja kao pomorskog dobra uzemljišnimknjigama,potrebnojeredefiniratirokunutarkojegjePovjerenstvozagranicedužnodostavitiprijedloggranicepomorskogdobraPovjerenstvuMinistarstva(Uredbomjepropisanrokod90dana)tepropisatirokukojemjePovjerenstvoMinistarstvadužnodonijetirješenjeoutvrđivanjugranicesukladnoZakonuoupravnompostupku.

70) Upraksisuočiteodređenemanjkavostipostojećegpravnogokviraodređivanjagranicaievidentiranjapomorskogdobraukatastruizemljišnimknjigama.Nastavnonanavedenopotrebno je razmotritimogućnost izmjena pozitivnih propisa na način da se odredbomzakona odredi da se sve nekretnine označene u katastru kao što su primjerice luke uzemljišnoj knjizi učine vidljivim da predstavljaju pomorsko dobro pri čemu bi sud poslužbenojdužnostitrebaotakvunekretninuoznačitikaopomorskodobro.

71) Gospodarsko korištenje pomorskog dobra obilježeno je značajnim dodatnimadministrativnim i drugim organizacijskim opterećenjima pa je stoga nužno u daljnjemrazvoju Zakona odnosno pridruženih propisa nastojati da se taj „dodatni“ trud kojikoncesionar mora uložiti umanji koliko je to moguće i primjereno, uz istodobnoosiguranje da se pravo uporabe i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobraobavljauopseguipoduvjetimaodređenimauodluciiugovoruokoncesiji.

72) U odnosu na lučki sustav županijskih i lokalnih luka predlaže se vrednovati luke sa trirazličita stajališta: prema standardu funkcionalnosti i tehničke kvalitete, premavrednovanjumogućihrazvojnihscenarija,terazvrstajpovažnosti.

73) Zajednička poveznica za vrednovanje luka županijskog i lokalnog značaja trebaju bitiprometno-tehnička funkcionalnost te društvena prihvatljivost i održivost, te kojima seopisujuopćafunkcijaiulogalukasadaiubuduće.



74) Predlaže se prihvaćanje kriteriji za utvrđivanje standarda funkcionalnosti i tehničkekvalitete luka te njihov razvrstaj u razrede od A do D, s posebnim razredom za ro-roputničkelukekojezbogbitnorazličitetehnologijeprijevozavaljarazmatratiodvojeno.

75) Za potrebe klasifikacije luka valja prethodno razmotriti i ocijeniti sljedeće skupinekriterija:prometnapovezanost,prometnikapacitetiprometnapotražnja,raspoloživostikvaliteta osnovne lučke infrastrukture, kapacitet dodatnih lučkih sadržaja, sigurnost,zaštitaiekološkaopremljenostteSmještajluke.

76) Predlaže se razrada strateških smjernica i razvojnih planova pojedinih luka ili lučkihsustava u obliku četiri razvojna scenarija i usmjerenih na zadovoljavanje pojedinihkorisnikalučkihusluga(putniciiprijevoznicitereta,turisti,lokalnostanovništvoiribari,lokalna samouprava) za svaku županiju u obliku Strateškog plana razvoja županijskih ilokalnihlukaunjezinojnadležnosti.

77) Kriteriji za razvrstaj luka po važnosti trebaju biti usklađeni s razvojnim i planskimdokumentimajedinicalokalnesamoupravepričemunaglasaktrebabitinapovezivanjuirazvojuotokaterazvojuotočnihiobalnihžupanijskihsredištaigradova.

78) Predlaže se pojednostavljeni razvrstaj luka po važnosti na temelju: postojanjecjelogodišnje putničke odnosno ro-ro putničke linije, prosječni broja putnika, tereta ilibroja brodova odnosno smještaja u okviru najvažnijih obalnih i otočnih urbanih cjelina(županijski gradovi). Također, predlaže se da luke od županijskog značaja morajuzadovoljitinajmanjestandardfunkcionalnostiitehničkekvaliteteCrazine.

79) PredlažeseobvezivanjenadležnihlučkihupravadazalukeodžupanijskogznačajaizradeOcjenuradatePlanrazvojazadesetogodišnjerazdoblje,tedatidokumentibuduuvjetzadobivanjedržavnihpotporazarazvoj.

80) Preporuka je uspostava reorganiziranih linijskih servisa koji međusobno spajaju otokekoji nisu izravno spojeni, ovaj potreba je posebno izražena na Sjevernom i JužnomJadranu.

81) Preporuka je uspostava sustava sufinanciranja uspostave integriranog putničkogprijevoza od strane lokalne uprave, na način da se definiraju modeli sufinanciranjaautobusnih linija duž otoka povezujući sva (koliko je to moguće) naseljena mjesta naotocimasaotočkomlukomkojapovezujeotoksakopnom.

82) Nalučkeupravevaljaprimijenitiopćepoznateteorijskepostavkeoorganizacijiposlovnihsredišta.

83) Objektelučkepodgradnjei lučkenadgradnjetrebajasnijedefiniratiuodnosunanjihovusvrhu u pružanju lučkih usluga. Izgradnja objekata lučke nadgradnje otežana je zbogpostojećegpravnogokvirastjecanjastvarnihpravanadtimobjektimazavrijemetrajanjakoncesijeilimogućnostinjenogfinanciranjaizproračuna.

84) Lukeotvorenezajavniprometžupanijskogilokalnogznačajaostvarujuprvenstvenojavniinteres, a tek podredno ekonomski i gospodarski interes. S obzirom na svrhu lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajauupravljajunjimatrebazadržatidominantnojavnikarakterkrozparticipacijujavnevlasti.

85) Upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja trebaostaviti županijskim lučkim upravama kao specijaliziranim subjektima koji se osnivajuupravoutusvrhu.

86) Potrebno je povećati participaciju jedinica lokalne samouprave u upravljanju lukamaotvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja. Potrebno je uspostaviti



suradnju jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave uupravljajulukama.

87) Učešće jedinica lokalne samouprave u upravljanju treba uspostaviti prvenstveno nastrateškoj razini, a podredno i upravljačkoj razini. Pritom, učešće jedinica lokalnesamoupraveuupravljanjulukamaznačajnoovisioizborumodelaupravljanja.

88) Valjapoticatiizravneineizravneučinkenarazvojamikro,malogisrednjegpoduzetništvapovezanog s lučkim djelatnostima u regionalnim lukama na dugoročno održivimosnovama.

89) U svakodnevnom poslovanju valja dati svojevrsnu prednost realnim potrebama malihgospodarskih i negospodarskih subjekata s obziromda suoninajizloženiji promjenamainstitucionalnihuvjeta.

90) Lukeotvoreneza javniprometžupanijskogi lokalnogznačaja,uzostvarivanjenaprvommjestu javnog interesa, moraju biti usmjerene i na ekonomske odnosno poduzetničkeinterese s ciljem kvalitetnog suživota sa lokalnim stanovništvom, gospodarstvom –poduzetnicima,jedinicamalokalnesamouprave,teregionalnimokruženjem.

91) Upravljanje lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja trebaprilagoditinanačindaučinkovitijeispunjavanjupotrebegospodarstvateposebicemalogisrednjegpoduzetništva.

92) U sustav upravljanja luka otvorenih za javni promet treba uključiti širi spektar dionikauzimajućiuobziriširinumogućnostisavjetodavnihangažmana.

93) Pri upravljanju valja voditi računa o složenosti koncesijskog odnosa te o njegovojvišedimenzionalnosti kao i o vjerojatnoj i djelomičnoj sukobljenosti poslovnih interesa,kakoizmeđukoncesionarailučkeupravetakoisdrugimdionicimanalučkompodručju.

94) Valjarazmotritimogućnostnagrađivanjaravnateljauskladusapostignutimučincima,tenatajnačinstimuliratiusmjerenostnaposlovnirezultat.

95) Ministarstvo bi trebalo razmotriti provođenje novog terenskog istraživanja korisnika,stručnjaka i ostalih sudionika u svezi definiranja kriterija relevantnih za odabiroptimalnogmodelaupravljanjažupanijskimi lokalnimlukama. Istraživanjebisetrebalobazirati na anketiranju eksperata primjenom anketnog upitnika i intervjua, a pitanja bitrebala obuhvatiti iskustva iz prošlosti, stavovemišljenja i preferencije u sadašnjosti teočekivanjaispitanikaubudućnosti.Sudioniciutomterenskomistraživanjubitrebalibiti:1) korisnici lučkih usluga (koncesionari, lokalno stanovništvo, turisti, putnici i dr.), 2)stručnjaci koje se bave problematikomupravljanja općenito, a posebice problematikomupravljanjamorskimlukama(fakulteti i instituti);3)stručnjaci iz institucija i tvrtkikojese bave pomorskom i komplementarnom djelatnošću (ministarstva koja imaju unadležnostipitanjausvezimora,prometaiturizma,upravniodjelizapitanjaupravljanjamorskimlukama,županijskelučkeupraveidr.)te4)jedinicelokalnesamoupravenačijemsepodručjunalazeznačajnijeluke

96) Nastavno, da bi se osigurala zadovoljavajuća kvaliteta usluga korisnicima luka odžupanijskogilokalnogznačajažupanijskelučkeupravevaljaorganiziratikaoprofitabilnaposlovnasredišta.

97) Zbograzličitihprednostiinedostatakatenerijetkosuprotstavljenihzahtjevanijemogućeizabratijedanmodelkaooptimalanzasveprimorskežupanije.

98) Nastavno,svakažupanijabi,usuradnjisministarstvomnadležnimzapomorstvo,trebalaizabratijedanodpredloženihmodelazakojiocijenedajeprimjerenzadatimokolnostimatekojinanajboljinačinzadovoljavapotrebetežupanije.



Dugoročniciljevi

99) Potrebno je dodatno poraditi na sustavu evidentiranja poslovnih događaja po pitanjuprihoda od donacija iz javnih proračuna povezanih sa nefinancijskom imovinom kojetrebaiskazivatiubilancikaoodgođenopriznavanjeprihodanaodgovarajućimračunimaprema računskom planu za neprofitne organizacije. Prihodi od donacija povezanih sanefinancijskom imovinomkojaseamortiziranepriznajusekaoprihodi razdoblja,većuostvareneprihodeufinancijskojgodinivaljapriznavationajdiokojijerazmjeranrealnimtroškovima uporabe te nefinancijske imovine u razdoblju korištenja, a sukladnoračunovodstvenimnačelimanastankadogađajaiobjektivnosti.Priznavanjeproračunskihdonacija zakapitalne investicijekaoprihoda tekućeg razdobljadovelobidonerealnostiprikazanihposlovnihdogađaja, stoga ih valjaprikazivati kaoostvareneprihode tekućegrazdobljasamouonomdjelukojijerazmjeranrealnimtroškovimauporabeteimovine.

100) Pojedine lučke uprave iskazuju relativno velike rashode za tekuće i investicijskoodržavanjeteonidominirajuustrukturiukupnihposlovnihrashoda,doksdrugestranekod nekih je lučkih uprava stanje stvari suprotno. Stoga je nužno potrebno usuglasitiposlove održavanja odnosno unificirati sustav vođenja poslovnih evidencija, posebice odugotrajnojimoviniiinvesticijamaulučkupodgradnjuinadgradnju.

101) Ustrukturiprihodaodpružanjauslugauglavnomdominirajuprihodiodlučkihpristojbi.Sobzirom da ova kategorija prihoda predstavlja svojevrsni "parafiskalni" prihod lučkepristojbenisupredmetomoporezivanjaPDV-ombudućidaproizlazeizposebnihpropisa.Valjalo bi usmjeriti napore u povećanje prihodovne kategorije lučkih naknada, terasterećenje kategorije lučkih pristojbi za sve ono što je iznad adekvatnog udjela utroškovima korištenja i održavanja lučke podgradnje. Naime, ukoliko nije jasno ijednoznačnozakojisediorealnihtroškovanaplaćujelučkapristojbapostojiopasnostdase lučke pristojbe povećavaju na uštrb lučkih naknada te se u njih "skriva" i pružanjerazličitihlučkihuslugaštobitrebalobitinaplaćenokrozlučkunaknadu.TrebastimuliratilučkeupravedaulazeusustavPDV-azaprihodepoosnovilučkihnaknadauciljučimvećerazinezaštitetržišnognatjecanja.

102) Posebnu pozornost valja usmjeriti uspostavi jedinstvenog i unificiranog(standardiziranog)vođenjaposlovnihknjigaievidencija.Posebicetrebapoticativođenjestatističkih podataka te u to uključivati što više podataka, a posebice naturalnihpokazatelja.Zbogprimjetnognedostatkaovihpodatakaotežanesu imogućeanalizekaopodlogedonošenjukvalitetnihupravljačkihodluka.

103) Kadajelučkimupravamapovjerenoodređeno"privremenoupravljanjeikorištenje"nadlukamaposebnenamjeneukojimajeizodređenihrazlogaprestalakoncesija,adoizboranovogkoncesionara,bilobiuputnoorganiziratiizdvojenovođenjeposlovnihevidencija,aposebiceknjigovodstva,uciljuodržavanjasustavaupravljanjalukamaotvorenimzajavniprometizvanutjecajatihprivremenihupravljačkihposlova,teuciljuzaštitesvihstečenihi budućih prava kako lučke uprave tako i korisnika luke. Otvaranje zasebnog računa zaprikupljanje sredstavaodkorisnika i izvještavanjenadležnogMinistarstvanijedovoljnoveć bi bilo uputno voditi izdvojene evidencije o ukupnomposlovanju na timdijelovimabudući se priznaju i određeni troškovi provedbe privremenog upravljanja što zahtijevatransparentnosučeljavanjeprihodovneirashodovnestrane.Posebicesepredlažerazlikuprihodaiznadonihpotrebnihzaodržavanjenaplaćivatikaolučkunaknadu,anepristojbu,i oporezovati je PDV-om kako državni proračun ne bi gubio zbog "privremenogupravljanja".



104) Za uspješno upravljanje županijskim morskim lukama Republike Hrvatske te zaformiranje skladnog, inkorporiranog i cjelovitog lučkog sustava nameće se formiranje(osnivanje)lučkihupravakaoposlovnihsredišta.

105) Privatnaulaganjaulukevaljadugoročnopoticatimodelomkoncesioniranja.

106) Izradomdetaljnijihakcijskihplanovanarazinižupanijaosiguravasepotvrdanacionalne,regionalne i lokalne usklađenosti u pogledu prioriteta investiranja pa se slijedom togapredlažesustavnaizradažupanijskihakcijskihplanova.

107) S obzirom na dostupnost europskih financijskih instrumenta te na osiguravanjenacionalnogstrateškogdokumenta,nemapreprekazanjihovointenzivnokorištenje.No,nužna je pojedinačna inicijativa svakog korisnika i u tom smislu je potrebna promocijamogućnosti,tehničkapomoćikoordiniranodjelovanjesrazinenacionalnevlasti.



6. Popisslika

Slika1PoložajlukanapodručjuIstarskežupanije..............................................................................................23

Slika2PoložajlukanapodručjuPrimorsko-goranskežupanije....................................................................27

Slika3PoložajlukanapodručjuLičko-senjskežupanije...................................................................................37

Slika4PoložajlukanapodručjuZadarskežupanije............................................................................................39

Slika5PoložajlukanapodručjuŠibensko-kninskežupanije..........................................................................42

Slika6PoložajlukanapodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije...................................................................44

Slika7PoložajlukanapodručjuDubrovačko-neretvanskežupanije...........................................................46

Slika8Sustavuknjižbegranicalučkogpodručja(pomorskodobro)lukaotvorenihzajavniprometžupanijskogilokalnogznačajaukatastarizemljišneknjige......................................59

Slika9Prikazbrojastanovništvapožupanijama..................................................................................................69

Slika10Prikazbrojaturistapožupanijama............................................................................................................70

Slika11PrognozateretanalinijiValbiska-Merag................................................................................................71

Slika12PrognozateretanalinijiBrestova–Porozina........................................................................................72

Slika13PrognozateretanalinijiPrizna–Žigljen.................................................................................................72

Slika14PrognozateretanalinijiStinica-Mišnjak...............................................................................................72

Slika15PrognozateretanalinijiValbiska–Lopar..............................................................................................73

Slika16PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Ist–Olib–Silba–Premuda–MaliLošinj.....................................................................................................................................................................73

Slika17PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Ošljak–Preko...........................................................73

Slika18PrognozateretanalinijiBiograd-Tkon..................................................................................................74

Slika19PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Rivanj–Sestrunj–Molat–Ist...........................74

Slika20PrognozateretanalinijiBrbinj-Zadar(Gaženica).............................................................................74

Slika21PrognozateretanalinijiZadar(Gaženica)–Bršanj-Rava.............................................................75

Slika22PrognozateretanalinijiVis–Split............................................................................................................75

Slika23PrognozateretanalinijiLastovo–VelaLuka-Split..........................................................................75

Slika24PrognozateretanalinijiDrvenikVeli–DrvenikMali–Trogir(Seget)–Split........................76

Slika25PrognozateretanalinijiSplit–Supetar..................................................................................................76

Slika26PrognozateretanalinijiDrvenik-Sućuraj.............................................................................................76

Slika27PrognozateretanalinijiPloče–Trpanj...................................................................................................77

Slika28PrognozateretanalinijiOrebić-Dominče.............................................................................................77



Slika29PrognozateretanalinijiSplit–StariGrad..............................................................................................77

Slika30PrognozateretanalinijiSplit-Rogač.......................................................................................................78

Slika31PrognozateretanalinijiMakarska-Sumartin.....................................................................................78

Slika32PrognozateretanalinijiDubrovnik–Suđurađ-Lopud...................................................................78

Slika33PrognozateretanalinijiPrapratno-Sobra............................................................................................79

Slika34PrognozateretanalinijiMaliLošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka...............80

Slika35PrognozateretanalinijiNovalja-Rab-Rijeka.........................................................................................80

Slika36PrognozateretanalinijiOlib-Silba-Premuda-Zadar..........................................................................80

Slika37PrognozateretanalinijiIst-Molat-Zadar................................................................................................81

Slika38PrognozateretanalinijiBrbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar................................81

Slika39PrognozateretanalinijiZadar-Iž-Rava...................................................................................................81

Slika40PrognozateretanalinijiZadar-Sali-Zaglav-Bršanj.............................................................................82

Slika41PrognozateretanalinijiŽirje-Kaprije-Šibenik.....................................................................................82

Slika42PrognozateretanalinijiSplit-Rogač.........................................................................................................82

Slika43PrognozateretanalinijiVis-Hvar-Split....................................................................................................83

Slika44PrognozateretanalinijiJelsa-Bol-Split....................................................................................................83

Slika45PrognozateretanalinijiSplit-Milna-Hvar..............................................................................................83

Slika46PrognozateretanalinijiLastovo-VelaLuka-Hvar-Split....................................................................84

Slika47PrognozateretanalinijiKorčula-Prigradica-Hvar-Split...................................................................84

Slika48PrognozateretanalinijiDubrovnik-Šipanskaluka-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo............84

Slika49PrognozateretanalinijiUnije-Srakane-Susak-MaliLošinj.............................................................85

Slika50PrognozateretanalinijiIlovil-Mrtvaška-MaliLošinj.........................................................................86

Slika51PrognozateretanalinijiRava-Iž-Sestrunj..............................................................................................86

Slika52PrognozateretanalinijiSali-Zaglav-Zadar............................................................................................86

Slika53PrognozateretanalinijiZadar-Preko.......................................................................................................87

Slika54PrognozateretanalinijiVrgada-Pakoštane-Biograd.........................................................................87

Slika55PrognozateretanalinijiBrodarica-Krapanj..........................................................................................87

Slika56PrognozateretanalinijiVodice-Prvić-Zlarin-Šibenik.......................................................................88

Slika57PrognozateretanalinijiKomiža-Biševo..................................................................................................88

Slika58PrognozateretanalinijiOrebić-Korčula.................................................................................................88

Slika59PrognozateretanalinijiTrogir-Slatine-Split.........................................................................................89

Slika60PrognozateretanalinijiŠipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik............................................................89



Slika61Metodologijazakategorizacijuirazvojnescenariježupanijskihluka........................................93

Slika62Razradakriterijaipodkriterija:Prometnapovezanost....................................................................97

Slika63Razradakriterijaipodkriterija:Prometnikapacitetiprometnapotražnja.............................97

Slika64Razradakriterijaipodkriterija:Raspoloživostosnovnelučkeinfrastrukture.......................98

Slika65Razradakriterijaipodkriterija:Kvalitetaosnovnelučkeinfrastrukture.................................99

Slika66Razradakriterijaipodkriterija:Kapacitetdodatnihlučkihsadržaja..........................................99

Slika67Razradakriterijaipodkriterija:Sigurnost,zaštitaiekološkaopremljenost........................100

Slika68Razradakriterijaipodkriterija:Smještajluke...................................................................................101

Slika69Razvojniscenariji............................................................................................................................................110

Slika70Kriterijizavrednovanjerazvojnihscenarija.......................................................................................112

Slika71Ostvareniprihodižupanijskihlučkihupravapožupanijamapremaglavnimprihodovnimgrupamau2015.godini.................................................................................................131

Slika72Rashodiposlovanjažupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.godini...................132

Slika73Prihodiodnautičkihikomunalnihvezovažupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.godini.................................................................................................................................................133

Slika74Prihodovniirashodovniučincipovezužupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.godini....................................................................................................................................................134

Slika75Prihodovniirashodovniučincipozaposlenomžupanijskihlučkihupravapožupanijamau2015.godini.......................................................................................................................135

Slika76Vlasničkastrukturaeuropskihlučkihuprava(Izvor:izradiliautoripremapodacimaESPO).................................................................................................................................................................141

Slika77Modeliorganizacijelučkihupravakaoposlovnihsredišta...........................................................142

Slika78Svrhovitostupravljanjažupanijskimilokalnimlukamaotvorenimzajavnipromet.......179

Slika79Učinciupravljanjažupanijskimilokalnimlukamaotvorenimzajavnipromet..................180

Slika80Temeljnanačeladjelovanjažupanijskihlučkihupravausmjereninaučinkovitostiusklađenostsapolitikamarazvojapoduzetništva.........................................................................181

Slika81Prikazmodelaprimarnogkoncesijskogodnosaizmeđulučkeupraveikoncesionara....185

Slika82Prikazmodelasekundarnogkoncesijskog(upravljačkog)odnosaizmeđuupravnogvijećalučkeupraveiravnateljalučkeuprave..................................................................................186

Slika83Prikazsadržajakriterijaproračunskogutjecajanalučkuupravuijavnisektor.................191

Slika84Prikazsadržajakriterijafinancijskeodrživosti.................................................................................191

Slika85Prikazsadržajakriterijamogućnostiobavljanjatemeljnihzadaćalučkeupraveiočuvanjefunkcionalnostiluka................................................................................................................192



Slika86Prikazsadržajakriterijautjecajanaopćedruštveneikulturološkeaspekteživotalokalnezajednice..........................................................................................................................................193

Slika87Prikazsadržajakriterijautjecajanaukupangospodarskirazvoj..............................................194

Slika88Prikazsadržajakriterijautjecajanarazvojpoduzetništva...........................................................195

Slika89Prikazsadržajakriterijausklađenostisatemeljnimstrateškimipolicydokumentima.................................................................................................................................................195

Slika90Prikazsadržajakriterijaapsorpcijskesposobnosti.........................................................................196

Slika91Prikazsadržajakriterijageneriranekoristizakrajnjekorisnike..............................................198

Slika92Prikazsadržajakriterijanegativnogutjecajanapostojećekorisnike......................................199

Slika93Modelvišelučkihupravasazajedničkimstručnimslužbama....................................................202

Slika94Organizacijskastrukturazajedničkihstručnihslužbi.....................................................................203

Slika95Modeldecentraliziranihlučkihuprava.................................................................................................205

Slika96Modeljednežupanijskelučkeupravesvišeposlovnihjedinica................................................207

Slika97Organizacijskastrukturacentraliziranežupanijskelučkeuprave...........................................209

Slika98OrganizacijskastrukturaUredaravnateljacentraliziranežupanijskelučkeuprave.......209

Slika99Modeljedneotočneijednekopnenelučkeuprave..........................................................................211

Slika100Modeljedneilivišekopnenihlučkihupravaijedneilivišeotočnihlučkihuprava........211

Slika101ModeljednelučkeupravazaRO-ROlukeijednelučkeupravezaostaleluke..................211

Slika102Postupaksustavnogizboramodelaorganizacijelučkihuprava,odnosnoizborabrojalučkihupravai/iliposlovnihjedinicapopojedinommodelu.......................................214



7. Popistablica

Tablica1Usporedniprikazodređenjapojmovasidrišteiprivezište..........................................................18

Tablica2OsnovnaobilježjalukaodlokalnogznačajauRepubliciHrvatskoj..........................................52

Tablica3Sumiranaupravnaigeografskaobilježjalukažupanijskogznačajapožupanijama..........53

Tablica4Sumiranaoperativnaobilježjalukaodžupanijskogznačajapožupanijama........................54

Tablica5Prometnapotražnja,ro-roputničkelinije–ostvarenprometzaperiod2006-2010........64

Tablica6Prometnapotražnja,ro-roputničkelinije–ostvarenprometzaperiod2011-2015........65

Tablica7Prometnapotražnja,brzobrodskelinije–ostvarenprometzaperiod2006-2010............66

Tablica8Prometnapotražnja,brzobrodskelinije–ostvarenprometzaperiod2011-2015............67

Tablica9Prometnapotražnja,brodskelinije–ostvarenprometzaperiod2006-2010.....................67

Tablica10Prometnapotražnja,brodskelinije–ostvarenprometzaperiod2011-2015..................68

Tablica11Brojstanovništvapožupanijama.........................................................................................................69

Tablica12Brojturistapožupanijama.......................................................................................................................70

Tablica13Klasifikacijskikriteriji................................................................................................................................96

Tablica14Standardifunkcionalnostiitehničkekvalitetelučkihusluga................................................102

Tablica15Razvojnikriteriji-izvedenipremastrateško-planskojdokumentaciji............................108

Tablica16KomparativnaanalizaupravljanjažupanijskimlučkimupravamapožupanijamauRepubliciHrvatskoj..........................................................................................................................129

Tablica17Snageislabostiglavnihmodelalučkogupravljanja..................................................................145

Tablica18Nadležnostsubjekatazapojedinefunkcijeluke.........................................................................145

Tablica19Hipotetskatipologijalučkihuprava..................................................................................................148

Tablica 20 Sudjelovanje jedinica lokalne samouprave u upravljanju lukama otvorenim zajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.............................................................................173

Tablica21Temeljniprincipi i provedbene smjernicedjelovanja županijskih lučkihupravausmjereninaučinkovitostiusklađenostsapolitikamarazvojapoduzetništva........183

Tablica 22 Kriteriji za uspostavu sustava upravljanja lukama otvorenim za javni prometžupanijskogilokalnogznačaja........................................................................................................190

Tablica 23 Mogući intenzitet utjecaja implementacije pojedinog modela upravljanjasukladnorazvijenimkriterijima.....................................................................................................216

Tablica24Pregledmogućihizvorafinanciranja...............................................................................................232



8. Popisliterature

8.1 Pravnipropisi

1. Pomorskizakonik,NNbr.181/04,76/07,146/08,61/11,56/13i26/15.2. Zakon o pomorskomdobru imorskim lukama,NNbr. 158/03, 100/04, 141/0638/09.,

123/11iNN56/16.3. Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, NN br.

33/06,38/09,87/09,18/11i80/13.4. Zakonomorskomribarstvu,NNbr.81/13,14/14,152/14.5. Zakononadzorudržavnegranice,NNbr.83/13i27/16.6. Zakonofinancijskomposlovanjuiračunovodstvuneprofitnihorganizacija,NN121/20147. Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, NN br.

110/04.i82/07.8. Uredbaouvjetimakojimamorajuudovoljavatiluke,NNbr.110/04.9. Uredbaopostupkuutvrđivanjagranicepomorskogdobra,NNbr.8/04.,82/05.10. Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 10/2008, 7/2009, 158/2013,

1/2014,44/201411. NaredbaorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometnapodručjuIstarskežupanije,NNbr.

32/11.,124/15.12. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Primorsko-goranske

županije,NNbr.3/15.,38/15.13. NaredbaorazvrstajulukaotvorenihzajavniprometnapodručjuŽupanijeličko-senjske,

NNbr.5/97.,36/03,55/03.14. Naredbaorazvrstaju lukaotvorenihza javniprometnapodručjuZadarskežupanije,NN

br.29/13.,49/13.,135/14.15. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Šibensko - kninske

županije,NNbr.84/15.16. Naredbaorazvrstaju lukaotvorenihza javniprometnapodručjuSplitsko-dalmatinske

županije,NNbr.90/14.17. Naredbaorazvrstajulukaotvorenihza javniprometnapodručjuŽupanijedubrovačko-

neretvanske,NNbr.32/11.,117/12.18. Uredbaoprocjeniutjecajazahvatanaokoliš,NNbr.61/14.19. Uredbaostandardimaiuvjetimakojemorajuispunjavatigraničniprijelazizaučinkovitoi

sigurnoobavljanjegraničnekontrole,NNbr.57/14.20. Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni

promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, teodređivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda, NN br. 94/07, 79/08,114/12i47/13.

21. Pravilnikoevidentiranjuiobilježavanjupomorskogdobra,NNbr.29/05.



22. Pravilnikouvjetimainačinuodržavanjaredaulukamainaostalimdijelovimaunutarnjihmorskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, NN br. 90/05, 10/08, 155/08,127/10i80/12.

23. Pravilnikouvjetimainačinustavljanjauprometribaidrugihmorskihorganizama,NNbr.154/08.

24. Odlukaopopisu iskrcajnihmjestazaribarskaplovilakojaobavljajugospodarskiribolovnamoru,NNbr.64/09.,66/09.

25. Odlukaoutvrđivanjulučkogpodručjaulukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.

26. Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o utvrđivanju lučkog područja u lukamaotvorenimzajavniprometžupanijskogilokalnogznačaja.

8.2 Strateškidokumenti

1. Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske zarazdobljeod2014.do2020.godine

2. Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2016. –2018.

3. StrategijaprometnograzvojaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2014.do2030.godine4. StrategijarazvojanautičkogturizmaRepublikeHrvatskezarazdoblje2009.-2019.5. NacionalnistrateškiplanrazvojaribarstvaRepublikeHrvatska2013.6. OperativniprogramzapomorstvoiribarstvoRHza2014.–2020.7. Nacionalniprogramrazvitkaotoka8. OperativniprogramKonkurentnostikohezija2014.–2020.9. StrategijaupravljanjamorskimokolišemiobalnimpodručjemRH10. Okvirnadirektivaomorskojstrategiji2008/56/EZ.11. StrateškiciljeviipreporukezaEuropskupomorskuprometnupolitikudo2018.godine12. Zelenaknjigaomorskimlukamaipomorskojinfrastrukturi13. Bijelaknjiga-Planzajedinstvenieuropskiprometniprostor–Putpremakonkurentnom

prometnomsustavuunutarkojegseučinkovitogospodariresursima.14. COM898(2011)AEuropeanvisionforPassengers:CommunicationonPassengerRights

in all transportmodes. Relevant EURegulations inwaterborne transport: 1. Regulation(EU)No1177/2010oftheEuropeanParliamentandoftheCouncilof24November2010concerning the rights of passengers when travelling by sea and inland waterway andamending Regulation (EC) No 2006/2004, and 2. Regulation (EC) No 392/2009 of theEuropean Parliament and of the Council of 23 April 2009 on the liability of carriers ofpassengersbyseaintheeventofaccidents.

15. Masterplanrazvojalukaotvorenihzajavniprometodžupanijskogi lokalnogznačajanapodručjuPrimorsko-goranskežupanije(EA-SEAWAY),Pomorski fakultetuRijeci,Rijeka,2016.



8.3 Znanstvenaistručnaliteratura

1. Alternative Port Management Structures and Ownership Models, World Bank’s PortReformToolkit(2007)

2. Clark, X., Dollar, D.,Micco, A.:Maritime transport costs and port efficency,WorldBank,NewYork,2001.

3. Cullinane,K.,Song,D.:Portprivatizationpolicyandpractice,Taylor&Francis,2002.4. Debelić,B.(2013).AgencyTheoryandaConcessionRelationinPortsOpentoPublic

TrafficintheFunctionofEmpowermentofEntrepreneurialInitiatives.Pomorstvo,27(1),p.225-246.

5. DevelopmentperspectivesforsmallandmediumBalticSeaports6. ESPOFact-FindingReport20107. ESPOFactFindingReport20118. Gaur, P.: Port Planning as a Strategic Tool: A Typology, Institute of Transport and

MaritimeManagementAntwerp,UniversitiofAntwerp,2005.9. Hlača,V.:Pomorskodobroikoncesije,PravnifakultetSveučilištauRijeci,Rijeka,1995.10. Jugović, A., Mezak, V., Lončar, S.: Organization of Maritime Passenger Ports, Pomorski

zbornik – Annals ofMartime Studies, Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstvaRepublikeHrvatske,Rijeka,2006.,44.

11. Jugović, A., Perić, A., Kolanović, I.: Principles for Management and Development of SeaPassengerPorts,Traffic&TransportationScientificJournalonTrafficandTransportationReserach,Fakultetprometnihznanosti,18,Zagreb,2006.,1.

12. Jugović, A.: Model racionalnog upravljanja pomorskoputničkim lukama RepublikeHrvatske,Ekonomskamisaoipraksa,ČasopisSveučilištauDubrovniku,Dubrovnik,XVII,2008,1.

13. Jugović,A.:OrganizacijskastrukturalučkeupraveRijeka,Pomorstvo–JournalofMaritimeStudies,PomorskifakultetSveučilištauRijeci,Rijeka,2003.,17.

14. Jugović, A.: Prilog decentralizaciji upravljanja lukama otvorenim za javni promet odžupanijskog značenja, Pomorstvo, Journal of Maritime Studies, Pomorski fakultetSveučilištauRijeci,21.,Rijeka,2007.,1.

15. Jugović, A.: Town-maritime passenger port interface in the Republic of Croatia - basicfactoroftheirsuccessfuldevelopment,TourismandHospitalityManagement,Fakultetzahotelskiiturističkimenadžment,Opatija,2007.,13.

16. Jugović,A.:Upravljanjemorskomlukom,PomorskifakultetuRijeci,Rijeka,2012.17. Kesić,B.,Jugović,A.:Korištenjepomorskogdobraugospodarskomrazvojupomorstvana

Jadranu, Pomorstvo, Journal ofMaritime Studies, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci,Rijeka,2005.,19.

18. Kesić,B.,Jugović,A.:Menadžmentpomorskoputničkihluka,PomorskifakultetSveučilištauRijeci&Liberd.o.o.,Rijeka,2006.

19. Kesić,B.:Ekonomikaluka,PomorskifakultetSveučilištauRijeci,Rijeka,2003.20. Peljarzamalebrodove–I.dio,Hrvatskihidrografskiinstitut,Split,2002.21. Peljarzamalebrodove–II.dio,Hrvatskihidrografskiinstitut,Split,2003.22. PortownershipandgovernancemodelsinFinland(2011)23. Stupalo, V.: Metode vrednovanja kapaciteta i kvalitete usluge u trajektnoj luci, Fakultet

prometnihznanostiSveučilištauZagrebu,Zagreb,2015.

Documents

NACIONALNI PLAN RAZVOJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI …