MUKE SEDMO^LANE PORODICE TORBICA IZBJEGLE IZ …arhiva.glassrpske.rs/novine/2005/02/GlasSrpske2005021920.pdf · Porodica Torbica vodu donosi sa kom{ijskih bunara. Ne mogu koristi-ti

$Page 1: MUKE SEDMO^LANE PORODICE TORBICA IZBJEGLE IZ …arhiva.glassrpske.rs/novine/2005/02/GlasSrpske2005021920.pdf · Porodica Torbica vodu donosi sa kom{ijskih bunara. Ne mogu koristi-ti$
NEDJEQNI DODATAK

19. i 20. februar 2005. Broj 10.608, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com

DA i od zla ima gore, uskoro bi na

svojoj koì mogli da osjete @eqko i

Mira Torbica i wihovo petoro djece:

Milan, Rajko, Zoran, Alen i Sawa.

Otkad su 1995. godine, poslije

"Oluje#, protjerani iz okoline Gline

u Hrvatskoj, oni ìve u bijedi kakvu

je te{ko opisati. Torbice su smje{te-

ni u stra}ari, u Potkozarju kod Bawe

Luke.

Do kada }e ovdje, pod kakvim-ta-

kvim krovom, ostati, veliko je pitawe.

Vlasnici su najavili prodaju ku}e i

imawa. To zna~i da }e @eqko i Mira,

sa petoro djece, morati pod "vedro ne-

bo#, ako im neko ne pomogne.

- Tu|a je ovo ku}a. Dolazile gazde

jesenas. Ho}e da prodaju zemqu. Na do-

brom je mjestu, pored ceste. Lako }e

na}i kupca. A ovaj ku}erak samo {to

se ne sru{i. Blizu je pruga, pa kad te-

retni voz pro|e, sve se trese - pri~a

glava ku}e ~etrdesettrogodi{wi @eq-

ko Torbica.

Kad ih istjeraju iz tu|e ku}e, ne}e

imati gdje. Sve {to su imali u Hrvat-

skoj nestalo je u pepelu.

Ova zima ih je, kaù, pogodila vi-

{e nego ikad. Drva su potro{ili, a ni-

su ih mnogo ni imali. Tek jednu priko-

licu. Sve i kad na|u nekih ogranaka, ne

mogu se zagrijati jer su zidovi ispuca-

li, a prozori se klate kao "babini zu-

bi#.

Kad je prije dvije nedjeqe tempe-

ratura pala ispod nule, @eqko i Mi-

ra nisu imali ~ime da naloè vatru.

Samo oni znaju kako je tad bilo wima

i djeci. Nisu se mogli ugrijati }eba-

dima i zimskim kaputima, jer ih nema-

ju.

Jedina pomo} koju su dobili od kad

su do{li u Potkozarje jeste struja ko-

ja im je prikqu~ena uz pomo} bawolu~-

kog Centra za socijalni rad. Struju im

tro{i samo jedna sijalica.

Porodica Torbica vodu donosi sa

kom{ijskih bunara. Ne mogu koristi-

ti ki{nicu sa krova, jer je prqav, pa

je i voda kao kaquga. Niti se wom mo-

gu kupati, ni prati ve{. Za prawe odje-

}e Mira nema ni sapuna, ni deterxen-

ta.

Najteè joj je zbog male Sawe, ko-

ja ima samo godinu i tri mjeseca. Za

wu ni pelena nema.

- Do{lo je vrijeme da nemamo {ta

da jedemo. Nemam {ta djeci dati. Na-

ma ni glad ne bi te{ko pala, samo kad

bi djeca imala hrane. Jedina sre}a je

{to su zdravi, jer ne znam {ta bi s wi-

ma da se razbole. Ni zdravstvenih kwi-

ìca nemaju - ne krije svoju patwu Mi-

ra Torbica.

Tri sina - dvanaestogodi{wi Mi-

lan, dvije godine mla|i Rajko i osmo-

godi{wi Zoran su {kolarci. Nemaju

~izme, ni debele jakne. U {kolu, po

snijegu, idu u najjevtinijim teniska-

ma. Nemaju ni kwiga, ni {kolskog pri-

bora.

Sve {to ova porodica ima da obu-

~e i obuje prikupqeno je od kom{ija.

Djeca, od odlaska u izbjegli{tvo, ni-

kad nisu obukla i obula ne{to novo.

Torbice nemaju stoke, sviwa, ko-

ko{ki... Svake godine siju ne{to u ba-

{ti. "Qetinu# do zime potro{e.

Igra~ke, slatki{i, nova odje}a, tele-

vizor, crtani filmovi... za ove mali-

{ane su mislene imenice. A opet su

dobra i poslu{na djeca.

U {koli se trude onoliko koliko,

s obzirom na to u kakvim uslovima ì-

ve, mogu. U~iteqi nikad nisu imali

primjedbi na wihovo pona{awe i vas-

pitawe. Nisu, kaù, odli~ni |aci, ali

su uvijek mirni i pristojni.

@eqko je na Birou za zapo{qava-

we. Prije rata bio je radnik èqeza-

re u Sisku. Tamo je proveo 13 godina,

a od tada{we plate moglo se pristoj-

no ìvjeti. Sad nema posla, pogotovo

zimi kad se ne moè ni u nadnicu i}i.

- Qeti ga pozovu kom{ije i po ci-

jeli dan radi kao rob. Kad treba plati-

ti, tad nisu {iroke ruke - pri~a Mira.

Ne krive kom{ije, jer ih je ve}ina

sli~ne - izbjegli~ke - sudbine. Niko-

me od wih ne cvjetaju ruè. Nema im ko

pomo}i.

- Ne bojim se ja posla, radio bih da

imam {ta. Ovako ne znam {ta bih sa so-

bom. Djeca su mala, ne mogu ja wima ob-

jasniti da nemamo bra{na. Koliko god

su mi ruke jake, isto toliko su - kad po-

sla nema - nemo}ne - kaè @eqko Tor-

bica.

Sedmoro ~lanova porodice Torbi-

ca ìvi u dvije sobice, u tu|oj, nazo-

vi ku}i. U jednoj je sve {to imaju: su-

|e, obu}a, odje}a, par ogranaka. U dru-

goj su dva polomqena kreveta na koji-

ma spava wih sedmoro. Tu su sto i {po-

ret.

Sto je naj~e{}e prazan, a {poret,

uglavnom, hladan.

¥ S. MILANKOVI]

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaU subotu }e preovla|ivati promjenqi-

vo obla~no. Jutarwa temperatura od minus

11 do pet, a dnevna od minus tri do 12. U ne-

djequ potpuno obla~no, mjestimi~no ki{a.

Temperatura u blagom porastu. Meteorolo-

zi za ponedjeqak najavquju potpuno obla~-

no sa ki{om, susweìcom i snijegom. Jutar-

wa temperatura od minus sedam do plus se-

da. Dnevna od minus ~etiri do 13 stepeni.

RIJE^ dana

- Sudstvo je

nezavisno. Radi

{ta mu je voqa

- Ilija

Markovi}.

KOSOVSKI PREMIJER NE IDE U WUJORK

PRI[TINA - Kosovski premijer Ra-

mu{ Haradinaj ne}e putovati u Wujork sa

{efom Unmika Serenom Jesenom-Peter-

senom jer je nepoèqan u sjedi{tu Ujedi-

wenih nacija, tvrdi pri{tinska {tampa

na albanskom.

- Haradinaj je "persona non grata# u

Savjetu bezbjednosti Ujediwenih nacija -

pi{e dnevnik "Epoka e re#, dok list "Eks-

pres# citira neimenovane izvore koji su

potvrdili da Haradinaj ne}e putovati u

Wujork.

Tanjug podsje}a da su pri{tinski dnev-

nici ranije javili da je Jesen-Petersen

pozvao Haradinaja da s wim putuje na za-

sjedawe Savjeta bezbjednosti 24. februa-

ra, na kojem }e biti razmatrana situacija

na Kosovu i Metohiji.

"Epoka e re# sada tvrdi da ne postoji

takav poziv i da je cijela pri~a "igra za

unutra{wu upotrebu#.

List tvrdi da bi Haradinaj odmah pri-

hvatio poziv "prvo, zato {to bi bila po-

~ast za Kosovo kada bi premijer prisustvo-

vao sjednici Savjeta bezbjednosti i drugo,

jer je to za wega politi~ki zna~ajno#.

Haradinaj ne}e putovati u Wujork "ne

zato {to on to ne èli, ve} zato {to ni-

je dobrodo{ao na Savjetu bezbjednosti sve

dok Ha{ki tribunal ne kaè kona~nu ri-

je~ - naveo je "Ekspres#.

Istraìoci Me|unarodnog suda za

ratne zlo~ine u Hagu ispitivali su Hara-

dinaja u novembru pro{le godine, ali do

sada nisu podigli optu`nicu protiv we-

ga, iako postoji obimna dokumentacija ko-

ja ga tereti za zlo~ine nad srpskim civi-

lima. ¥

RAMPA ZA RAMU[A

MUKE SEDMO^LANE PORODICE TORBICA IZBJEGLE IZ HRVATSKE

@eqko i Mira Torbica sa svoje petorodjece jedva preìvqavaju u tu|oj ku}i.Nemaju hrane, drva, vode, odje}e..

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

SA ZLA NA - GORE!

UÎTEQICAMira Vuleta, u~iteqica malog Raj-

ka Torbice, kaè da je on dobar |ak,

~ak i odli~an u kakvim uslovima odra-

sta.

- Dobri su sa svom drugom djecom.

Ono {to mene ~udi je da su oni uvijek

~isti i uredni, mada ne znam ~ime ih

majka pere. Nemaju ni{ta novo, ali ono

{to je na wima toliko zategnuto i ured-

no da im se naprosto divim. Tuga je da

wima niko ne pomaè. Ako ih gazde ne

izbace iz ku}e, ona stra}ara }e se sama

sru{iti - pri~a u~iteqica Mira Vule-

ta.

Stra{no je, dodaje ona, gledati ma-

lu djecu koja su vi{e gladna nego {to

su sita. U Potkozarju je mnogo siroti-

we. Ali, veli Mira Vuleta, Torbica-

ma je najteè.

Torbice: Nigdje ni{ta (Snimio Z. STAMENI])

KINA

U{ima duvabalone

PEKING - Kinez Vei Mingtang (55)

moè kroz u{i naduvati balone i ugasiti

svije}e, javila je u petak Srna.

Mingtang je prije 30 godina otkrio da

mu kroz u{i izlazi vazduh, pa je do{ao na

ideju da pomo}u cjev~ice naduvava balone.

On je uz pomo} cjev~ice na nedavnoj prosla-

vi kineske Nove godine za 20 sekundi uga-

sio 20 svje}ica. ¥

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.175974 1.178921 1.181868

Kanada 124 CAD 1 1.215464 1.218510 1.221556

Danska 208 DKK 1 0.262096 0.262753 0.263410

Hrvatska 191 HRK 100 25.944365 26.009388 26.074411

Norve{ka 578 NOK 1 0.235393 0.235983 0.236573

Slovenija 705 SIT 100 0.813740 0.815779 0.817818

[vedska 752 SEK 1 0.214592 0.215130 0.215668

[vajcarska 756 CHF 1 1.260704 1.263864 1.267024

V. Britanija 826 GBP 1 2.831142 2.838238 2.845334

SAD 840 USD 1 1.496235 1.499985 1.503735

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.439594 2.445708 2.451822

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.51878

broj 035

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 19.2.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Mito u magliBAWA LUKA - Tvrdwe na-

rodnog poslanika Demokrat-

skog narodnog saveza Drage Ka-

labi}a o navodnom poku{aju

wegovog podmi}ivawa, kako bi

podrào izbor Vlade Pere Bu-

kejlovi}a, sve su prilike - pa-

daju u vodu.

Iz izvora bliskih istrazi

saznajemo da je bawolu~kom

Okru`nom tuìla{tvu dosta-

vqen izvje{taj o dosada{wim

razgovorima sa mogu}im svje-

docima. Me|u prvima je kono-

bar iz Prwavora. Novih deta-

qa koji bi potvrdili Kalabi-

}eve navode, za sada - nema.

"Glas Srpske# saznaje da je

tuìla{tvu, povodom ovog slu-

~aja, dostavqena izjava kono-

bara u jednom prwavorskom ka-

fi}u, ~ije ime, ali i naziv lo-

kala, s ciqem istrage, ne moè-

mo da navedemo.

Konobar je potvrdio da je

"jedno ve~e Drago Kalabi} sje-

dio u tom kafeu, kada mu je pri-

{ao nepoznati mu{karac, koji

mu je ponudio novac#.

Me|utim, on je naveo da se

ne sje}a kako izgleda taj mu-

{karac, niti je upamtio koje

ve~eri se to odigravalo#.

Moè li tuìla{tvo, na

osnovu prikupqenog materija-

la, pokrenuti istragu o ovom

slu~aju, zna}e se sqede}ih da-

na.

Podsjetimo, Drago Kala-

bi} je uo~i posqedwe sjednice

Narodne skup{tine Republi-

ke Srpske javno tvrdio da mu je

za podr{ku mandataru Peri Bu-

kejlovi}u i wegovom kabinetu

nu|en mito od 100 hiqada ma-

raka.

U izjavi pojedinim javnim

glasilima on je rekao da iza

toga stoji Srpska demokratska

stranka i vr{ilac du`nosti

predsjednika te stranke Dra-

gan âvi}. Novac mu je, prema

wegovim rije~ima, nu|en pre-

ko posrednika.

Predsjedni{tvo Srpske de-

mokratske stranke tada je za-

traìlo od bawolu~kog Okru-

`nog tuìla{tva da ispita

slu~aj. Odmah je dat nalog po-

liciji koja je izuzela video-

kasetu sa televizije. U okviru

predistar`nih radwi u tuì-

la{tvu je obavqen razgovor sa

Dragom Kalabi}em, koji nije

ni{ta vi{e od tvrdwi iznese-

nih u javnim glasilima.

¥ V. J.

19. i 20. februar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

3PODVUÊNO

Snijeg, hladno}a, zavijani putevi, zale|eni trotoari, ali ova

starica po penziju i po lijek mora. Potrebno joj je bilo kakvo pre-

vozno sredstvo, pa makar to bio bicikl. Ne trebaju lanci i druga

zimska oprema. Dobro do|e da se objesi torba, a u torbi su vjero-

vatno slatki{i i vo}e za unu~ad.

¥ Rade VASI]

FOTO-VIJEST

DIREKTOR REPUBLI^-

KE uprave Civilne za{tite

Dragan Tupaji} upozorio je u pe-

tak da je i daqe te{ko u herce-

gova~kim op{tinama Berkovi-

}i, Bile}a, Nevesiwe i Isto~-

ni Mostar.

- U ovim op{tinama jo{ su

neprohodni lokalni putevi. U

op{tini Berkovi}i i u dijelu

op{tine Bile}a ima te{ko}a i

sa snabdijevawem vodom - kaè

Tupaji}.

Prema wegovim rije~ima,

jo{ uvijek ima mawih nevoqa u

dobojskom, bijeqinskom, bawo-

lu~kom i sokola~kom regionu,

a nisu prohodni svi lokalni pu-

tevi na podru~ju op{tine Rib-

nik.

Gotovo sva sela u op{tini

âjni~e, prema izvje{taju Repu-

bli~ke uprave Civilne za{ti-

te, dobila su struju.

[kole i ustanove u Berko-

vi}ima i daqe ne rade, javio je

dopisnik [}epan Aleksi}.

Poslije ~etvorodnevnog pre-

kida centar Berkovi}a dobio je

struju, a okolna sela su i daqe

u mraku. U petak je u ovoj op-

{tini uspostavqen telefonski

saobra}aj.

U Bile}koj op{tini bez

struje su podru~ja mjesnih zajed-

nica Krsta~e, Divin i Meka

Gruda, sa oko 30 sela.

Milenko Avdalovi} javio je

da najve}i dio sela u nevesiw-

skom kraju nema veze sa centrom

op{tine, a snijeg je visok pre-

ko jednog metra.

Zaposleni u preduze}u "Ne-

vesiwe - putevi rade bez pre-

stanka, a najvi{e posla imaju na

prevoju Grebak i kroz Bi{inu.

Stanovnici sela u op{tini

âjni~e odsje~eni su od grada, a

prema rije~ima na~elnika Op-

{tinskog {taba Civilne za{ti-

te Vitka Da~evi}a, radnici "Ro-

manija puteva# uklonili su sme-

tove snijega u mjestu Pomol.

Mje{tani sela Zakaqe, ko-

je se nalazi na granici op{ti-

na Ustipra~a i âjni~e, ve} ~e-

tvrti dan su bez hrane, lijekova

i struje, izvijestio je Radivoje

Obrenovi}.

Od grada su "odsje~eni# sta-

novnici mjesne zajednice Zabo-

rak, a do sela Ponikve i Trpi-

we ne moè se do}i motornim

vozilima.

- Putevi su neprohodni, ta-

ko da radnici ne mogu da do|u do

mjesta gdje su kvarovi na daleko-

vodima, kako bi omogu}ili da

okolna sela dobiju struju - rekao

je rukovodio Radne jedinice âj-

ni~e preduze}a "Elektrodistri-

bucija# Mile Jankovi}.

Brane Gajevi} je izvijestio

da radnici zimske slu`be soko-

la~kog preduze}a "Romanija-pu-

tevi# odràvaju prohodnim 650

kilometara magistralnih i re-

gionalnih puteva na podru~ju sa-

rajevsko-romanijskog i gorwo-

drinskog regiona.

- Najvi{e posla imali smo

na Jahorini, a posqedwih dana

i u Han Pijesku. Organizovali

smo danono}no deùrstvo, ima-

mo dovoqne koli~ine soli, ma-

{ine su uvijek spremne - nagla-

sio je rukovodilac radne jedi-

nice "Odràvawe# u ovom pred-

uze}u Milorad Lizdek.

Rukovodilac Radne jedinice

"Elektrodistribucije# u Soko-

cu Qubomir Malovi} kazao je

da su popravqeni svi kvarovi

na dalekovodima u sokola~koj

op{tini.

@ivot na Kupre{koj viso-

ravni i daqe je paralisan, a us-

prkos snijegu visine 110 centi-

metara u posqedwa dva dana ra{-

~i{}eno je oko 60 odsto lokal-

ne putne mreè, javio je Slobo-

dan Daki}.

Na~elnik op{tine Mom~i-

lo Mari} je kazao da }e radini-

ci preduze}a "Vu~kovac# nasto-

jati da do kraja ove nedjeqe ra{-

~iste sve lokalne puteve.

U ponedjeqak treba da po~-

ne nastava u Osnovnoj {koli u

Novom Selu, a jo{ nije prohodan

put od Blagaja do Kupresa. Sta-

novnici Kupre{ke visoravni

imaju struju i telefonske veze.

¥ Pripremila S. MILETI]

U HERCEGOVINI NASTAVQENA ZIMSKA BITKA

OKOVANI SNIJEGOM I - MRAKOM Stawe i daqe te{ko u op{tinamaBerkovi}i, Bile}a, Nevesiwei Isto~ni Mostar. Mje{tani selaZakaqe, na granici op{tinaUstipra~a i âjni~e, ~etvrti danbez hrane, lijekova i struje

Sokolac: Radnici

"Romanija-puteva"

bez predaha(Snimio B. GAJEVI])

UGRO@ENINedeqko Zelenovi} je javio

je da }e Vlada Srpske iz buxet-

skih rezervi obezbijediti pomo}

ugroènim op{tinama. Nevesi-

we treba da dobije 20 hiqada, a

Berkovi}i deset hiqada maraka.

- Od Vlade Republike Srpske

zatraìli smo da pomogne i dru-

gim ugroènim op{tinama - kazao

direktor Republi~ke uprave Ci-

vilne za{tite Dragan Tupaji}.

Velika swe`na lavina iza-

zvala je odrone tla, zbog ~ega je

vi{e od tri hiqade kubika ze-

mqe i drve}a ostalo na regio-

nalnom putu Tesli} - Blatnica

u naseqenom mjestu Slatina, ja-

vio je Vito Topi}.

U petak, od ranih jutarwih ~a-

sova u prekidu je saobra}aj na di-

onici ovog puta. Jedina veza 12 se-

la blatni~kog kraja sa ostatkom

svijeta su mobilni telefoni.

Brojne porodice ostale su

razdvojene, |aci i radnici po-

traìli su uto~i{te kod pozna-

nika i rodbine.

ODRONI

ZVORNIK - Potpredsjednik

Stranke demokratske akcije El-

mir Jahi} izjavio je u petak da

Vlada Republike Srpske, sasta-

vqena bez predstavnika Bo{wa-

ka i Hrvata koje podràvaju gra-

|ani bo{wa~ke i hrvatske naci-

onalnosti u Srpskoj, ne moè do-

sqedno da predstavqa wihove in-

terese.

- Politi~ke partije koje su

formirale Vladu Srpske ne da-

ju ba{ puno nade da budemo opti-

misti i da }e ova vlada mo}i da

odgovori svim zadacima i izazo-

vima koji se pred wom nalaze - iz-

javio je Jahi} za Srnu.

On je dodao da Stranka demo-

kratske akcije smatra da je Vla-

da Republike Srpske izabrana na

nelegitiman na~in, kao i da su

bile nelegitimne okolnosti pod

kojima je predloèn mandatar

Pero Bukejlovi}. ¥

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

Vlada nije legitimna BERKOVI]I - Berkovi}i,

u kojima je po drugi put zbog po-

sqedica swe`nog nevremena pro-

gla{eno vanredno stawe, dobi-

li su pomo} od 2,5 tone uglavnom

osnovnih ̀ ivotnih namirnica iz

Robnih rezervi Republike Srp-

ske.

Uru~uju}i ovu pomo} Op-

{tinskoj organizaciji Crvenog

krsta Berkovi}i, Dragan @iva-

ni}, sekretar Koordinacionog

odbora Crvenog krsta isto~ne

Hercegovine, je dodao:

- Posebno ̀ elim da naglasim

da se jo{ jednom u velikoj poro-

dici Crvenog krsta na djelu po-

kazala solidarnost nekoliko na-

{ih op{tinskih organizacija

Crvenog krsta, uglavnom iz bawo-

lu~kog i dobojskog regiona. Iz

svojih skromnih buxeta oni su

odvojili dio materijalnih sred-

stava i dio hrane, odje}e i obu-

}e, {to smo, tako|e, ovdje dopre-

mili. Od dijela tako sakupqenog

novca kupqen je jedan paket li-

jekova, na osnovu specifikacije

koju smo od vas dobili.

@ivani} je naglasio da je po-

sebno vrijedno {to su i na ova-

kav na~in qudi izrazili soli-

darnost, pokazuju}i da sau~estvu-

ju sa patwama naroda berkovi}-

kog kraja, kao i da se u organiza-

ciji Crvenog krsta upravo ~ine

napori da se za ovakve i sli~ne

situacije naprave fondovi - iz

kojih bi se brzo i blagovremeno

intervenisalo. ¥ @. J.

UBLA@AVAWE POSQEDICA NEVREMENA

Stigla pomo} Berkovi}ima

NAÊLNIK OP[TINE PRIJEDOR TVRDI

Blokade ne}e biti PRIJEDOR - Prijedor ne}e doìvjeti

sudbinu Trebiwa i Vlasenice, kojima su

blokirani ra~uni - rekao je u petak na~el-

nik te op{tine Marko Pavi}.

- Nema nijedne presude koja je vezana za

isplatu ratne {tete. Neke izjave koje sam

dao javnim glasilima pogre{no su protuma-

~ene. Govorio sam o teku}em deficitu bu-

xeta, a ne o ratnoj {teti - rekao je Pavi}

u petak na konferenciji za novinare, doda-

ju}i da je op{tina Prijedor u potpunosti

spremna da izvr{ava sve svoje finansijske

obaveze.

Prema wegovim rije~ima, op{tinski

buxet za ovu godinu veoma brzo iz fiskal-

nog pre}i }e u razvojni.

Pavi} je ukazao i na ~iwenicu da je op-

{tina Prijedor jedina u Republici Srpskoj

u kojoj je pokrivenost uvoza izvozom sto

procentna, dok je u Srpskoj taj omjer tri-

deset odsto.

- Izvoz je na{a va`na privredna ori-

jentacija, a najboqe rezultate u tome dali

su "Novi rudnici Qubija#, Fabrika keksa

"Mira#, "Skontoprom#, drvni pogon "Lipa-

drvo#... rekao je Marko Pavi}.¥ D. B.

BAWA LUKA - Sindi-

kat radnika "Telekoma Srp-

ske# zatraìo je od Vlade Re-

publike Srpske da odgodi pri-

vatizaciju ovog preduze}a, sve

dok Narodna skup{tina Re-

publike Srpske ne usvoji Za-

kon o izmjenama i dopunama

Zakona o privatizaciji dr-

àvnog kapitala u preduze}i-

ma.

U saop{tewu za javnost,

koje je potpisao predsjednik

Sindikata Milenko Topi},

navedeno je da bi pomenutim

zakonom trebalo da se rije{i

pitawe trajnog ve}inskog vla-

sni{tva dràve u strate{kim

preduze}ima, kao i prava wi-

hovih radnika na akcije.

Sindikat traì, navede-

no je u saop{tewu, da se iz-

mjenama pomenutog zakona

obezbijedi da dràva u svim

strate{kim preduze}ima po-

slije privatizacije bude ve-

}inski vlasnik najmawe 51

odsto kapitala i da se svim

zaposlenim i biv{im rad-

nicima tih preduze}a dodi-

jele akcije od 15 odsto vri-

jednosti preduze}a iz dràv-

nog vlasni{tva ili sredsta-

va dokapitalizacije tih

preduze}a.

Osim toga, Sindikat od

Vlade traì da, poslije

usvajawa pomenutog zakona,

donese novi akcioni plan

privatizacije "Telekoma

Srpske#, kao i da obezbije-

di u~e{}e predstavnika

Sindikata u svim komisija-

ma i tijelima, koja budu

sprovodila plan privatiza-

cije.

- Sindikat podsje}a nad-

le`ne organe i zakonodavce

da su zaposleni u sektoru te-

lekomunikacija svojim radom

i izdvajawem iz li~nih pri-

mawa stvarali i izgra|ivali

preduze}e i kapital, {to je

posebno do{lo do izraàja u

vrijeme ratnih de{avawa i

poslijeratne obnove i reorga-

nizacije sistema - podsjetio je

Sindikat radnika "Telekoma

Srpske#.

¥ D. MAJSTOROVI]

SINDIKALNA ORGANIZACIJA "TELEKOMA SRPSKE"

DA DR@AVA OSTANE GAZDAIzmjenama zakona treba rije{iti pitawe trajnogve}inskog vlasni{tva dràve u strate{kimpreduze}ima. Radnici traè 15 odsto akcija

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.DOGA\AJI4

BR^KO - Supervizor za Br~-

ko Suzan Xonson posjetila je u

petak naseqe Ili}ka u kome, u

veoma te{kim uslovima ̀ ivi 300,

uglavnom srpskih porodica.

Posjeta je uslijedila na po-

ziv predstavnika ove mjesne zajed-

nice. Xonson je pro{etao nase-

qem i obi{la objekte u izgrad-

wi kako bi se sama uvjerila sa

kakvim te{ko}ama se susre}u sta-

novnici ovog naseqa.

Predsjednik mjesne zajedni-

ce, Dragoqub @ivkovi} kaè da

je poziv supervizoru upu}en jo{

u oktobru pro{le godine jer na-

seqe, udaqeno svega dva kilome-

tra od centra Br~kog jo{ nema

izgra|enu infrastrukturu.

- To se, prije svega, odnosi na

puteve, vodu, struju, uli~ne od-

vode i rasvjetu. Za rje{avawe

ovih pitawa nismo nai{li na ra-

zumijevawe izvr{ne i zakonodav-

ne vlasti Br~kog i zbog toga se

ne osje}amo ravnopravnim sa

ostalim gra|anima distrikta -

rekao je @ivkovi}.

On napomiwe da Srbi ovdje

nisu do{li svojom voqom, ali su

odlu~ili da ostanu i na Ili}ki

stvore uslove dostojne za ìvot

primjeren 21. vijeku.

Supervizor Suzan Xonson

mogla se uvjeriti da je poslije

snijega i ki{e oteàno kretawa

ulicama koje su pune vode, a na po-

jedinim mjestima stvaraju se pra-

va jezera.

Odgovaraju}i na pitawe da li

stanovnici Ili}ke mogu o~eki-

vati pomo}, Xonson je rekla da se

"sva pitawa moraju rje{avati u

organima sistema u ~emu moraju

u~estvovati i sami gra|ani#.

- Pomo} je potrebna, ali ne

znam u kojoj mjeri je mogu od me-

ne o~ekivati. Na potezu su Vla-

da i Skup{tina koje svim sta-

novnicima mora obezbijediti mi-

nimalne uslove za ìvot - rekla

je supervizor Suzan Xonson.

Kada je rije~ o rje{avawu pi-

tawa infrastrukture u Ili}ki,

u buxetom distrikta za pro{lu

godinu bilo je planirano da se

izdvoji 95 hiqada maraka. Me|u-

tim, i pored naloga supervizora,

novac nije proslije|en.

Regulacioni plan Ili}ke je u

novembru pro{le godine bio na

javnoj raspravi, ali nikada nije

u{ao u skup{tinsku proceduru.

Tako|e, za potrebe Ili}ke ni ove

godine nije predvi|en novac zbog

~ega su gra|ani uputili amandman

u kome traè milion maraka ka-

ko bi se sanirale elementarne po-

trebe puteva, vode i struje.

U kampawi za posqedwe izbo-

re politi~ke stranke, kaù u

Ili}ki, obe}avali su da }e rije-

{iti wihova pitawa ali je na to-

me i ostalo. ¥ M. \UR\EVI]

BEOGRAD - Iako se na neki

na~in prièqkivalo da se hrvat-

skim generalima Mirku Norcu i

Rahimu Ademiju, optuènim za

zlo~ine po~iwene nad Srbima u

Meda~kom xepu septembra 1993.

godine, sudi pred Ha{kim sudom,

sve su prilike da }e ovaj slu~aj

biti prepu{ten hrvatskom pra-

vosu|u.

[ef Dokumentaciono-infor-

macionog centra "Veritas# Savo

[trbac smatra da je ova progno-

za realnija tim prije "{to oni

nisu najvi{i nivo, i {to se zna

da je izlazna strategija Ha{kog

tribunala da, zbog kratkog vre-

mena, sudi samo krupnim ribama#.

Me|utim, veliku ulogu u odlu-

ci o prepu{tawu ovog su|ewa Hr-

vatskoj igra i odbjegli ha{ki op-

tuènik, hrvatski general Ante

Gotovina.

- Ukoliko vlasti u Zagrebu

do 17. marta, kada je planiran po-

~etak pregovora Hrvatske sa

Evropskom unijom o stabilizaci-

ji i pridruìvawu, ne uhapse Go-

tovinu ili ne dostave ubjedqive

dokaze gdje se on nalazi, pitawe

je da li }e dvojica hrvatskih ge-

nerala biti prepu{tena tamo-

{wem pravosu|u - ocijenio je

[trbac.

Do 17. marta, kaè on, Ha{ki

tribunal ne}e donijeti odluku

jer }e je koristiti kao svojevr-

sni pritisak na Hrvatsku da is-

poru~i Antu Gotovinu.

Bez obzira na to kakav }e bi-

ti ishod, [trbac kaè da mogu}e

su|ewe Norcu i Ademiju u Hrvat-

skoj, odnosno u Hagu, ima svoje

prednosti i mane.

- Iako smo o~ekivali da im

se sudi u Hagu, gdje bi bila veri-

fikovana i kvalifikacija o udru-

ènom zlo~ina~kom poduhvatu s

ciqem etni~kog ~i{}ewa Srba,

ne bi bilo lo{e da to bude u~i-

weno u Hrvatskoj. Prije svega, jer

je Norac ve} osu|en u Rijeci na 12

godina zatvora zbog zlo~ina po~i-

wenih nad Srbima u Gospi}u 1991.

godine - istakao je [trbac.

Prema wegovim rije~ima, to

bi zna~ilo da, drugi put, sud u Hr-

vatskoj nacionalnog heroja pro-

gla{ava za ratnog zlo~inca.

- Kako bilo, hrvatskom pra-

vosu|u ne treba prepustiti su|e-

we Anti Gotovini, kao ni hrvat-

skim generalima Ivanu êrmaku

i Mladenu Marka~u - kazao je on.

Treba imati na umu, dodao je

Savo [trbac, da }e svi postupci

za ratne zlo~ine, koji budu prepu-

{teni doma}im sudovima, biti pod

budnim okom nadle`nih u Hagu.

Drugim rije~ima, ukoliko se

ne budu vodili po vaè}im prav-

nim standardima, nije iskqu~eno

da optuèni ponovo budu vra}eni

u Hag.

Iako je hrvatski predsjednik

Stjepan Mesi} izjavio kako je, na-

vodno, Anti Gotovini najnesigur-

nije danas biti u Hrvatskoj Savo

[trbac misli suprotno:

- Najsigurnije mu je, ipak, u

Hrvatskoj ali i u Hercegovini,

gdje je mnogo fraweva~kih samo-

stana. ¥ G. KLEPI]

HO]E LI HRVATSKA SUDITI MIRKU NORCU I RAHIMU ADEMIJU

KQUÊVE DR@I GOTOVINA? Ukoliko vlasti u Zagrebu do 17. marta, ne uhapseGotovinu pitawe je da li }e Norcu i Ademiju biti su|enou Hrvatskoj. Pod budnim okom Haga

SUZAN XONSON U BRÂNSKOM NASEQU ILI]KA

Ove godine za Ili}ku ne}e biti izdvojenni fening iz buxeta distrikta. Mje{tanizatraìli pomo} supervizora

OSTALA SAMO OBE]AWA

\APO Gradona~elnik Br~kog

Mirsad \apo smatra da na pod-

ru~ju distrikta ima mnogo

prioriteta i da pitawe Ili}-

ke zbog toga ne smatra - poseb-

nim.

SARAJEVO - Predsjednik Udruèwa poqo-

privrednika BiH Ranko Baki} najavio je u petak

u Sarajevu da }e 22. februara na grani~nim pre-

lazima Doqani i Iza~i} poqoprivrednici or-

ganizovati proteste na kojima }e nadle`ne or-

gane BiH i Hrvatske upozoriti na zna~aj dosqed-

ne primjene Ugovora o slobodnoj trgovini dvije.

- Protesti }e biti odràni na dan kada }e u

Zagrebu na sastanku odbora za sprovo|ewe ugo-

vora o slobodnoj trgovini BiH i Hrvatske biti

analizirani problemi koji sputavaju primjenu

Ugovora o slobodnoj trgovini - pojasnio je Baki}.

On je tako|e najavio da }e i 24. februara u Sa-

rajevu Udruèwe poqoprivrednika organizova-

ti proteste na kojima }e biti iskazana odlu~-

nost da te{ko}e u poqoprivredi treba da brè

budu rje{avani, kako u BiH, tako i na planu sa-

radwe u sferi poqoprivrede sa Srbijom i Crnom

Gorom. ¥ N. Z.

POQOPRIVREDNICI NAJAVQUJU PROTESTE

Novo upozorewe

ZAGREB - Hrvatski pred-

sjednik Stjepan Mesi} izjavio je

da sve zemqe regiona moraju pre-

vladati "hipoteku nedavne ratne

pro{losti# i zalagati se za po-

vratak svih protjeranih i rasvje-

tqavawe sudbine svih nestalih,

javila je Srna.

- Svi moramo pogledati isti-

ni u o~i, ma kakva ona bila, jer sa-

mo to vodi me|usobnom pomire-

wu i dobroj saradwi u regionu -

poru~io je Mesi} poslije pola-

gawa sve~ane zakletve.

On je u inauguralnom govoru

rekao da }e se na unutra{wem

planu i daqe boriti za Hrvatsku

u kojoj }e svi ìvjeti boqe i bi-

ti ravnopravni, a na spoqnom za

saradwu sa kom{ijama, isti~u}i

da pro{lost ne smije biti pre-

preka.

- U sada{woj saradwi u regi-

onu ima prepreka, ali wih mora-

mo zajedni~ki rje{avati jer su

nam zajedni~ki i interesi u pri-

bliàvawu evroatlantskim inte-

gracijama - poru~io je Mesi}.

Mesi} inaugurisan za wegov

drugi petogodi{wi predsjedni~-

ki mandat u prisustvu desetak {e-

fova stranih dràva, predstav-

nika Evropske unije, Oebsa i

Nato.

în inauguracije obezbje|i-

valo je oko {est hiqada polica-

jaca, a bilo je akreditovano oko

200 doma}ih i stranih novinara.

Stjepan Mesi} osvojio je dru-

gi predsjedni~ki mandat pobjedom

u drugom krugu 16. januara.

Predsjednik Srbije Boris Ta-

di} izjavio je u petak u Zagrebu da

su dobri odnosi Srbije i Hrvat-

ske pretpostavka za stabilnost

regiona.

- Te{ko}e, koje su Srbija i

Hrvatska imale, moramo ostavi-

ti iza nas - rekao je Tadi} koji

je zajedno sa predsjednikom Srbi-

je i Crne Gore Svetozarom Ma-

rovi}em prisustvovao inaugura-

ciji hrvatskog predsjednika Stje-

pana Mesi}a. ¥

STJEPAN MESI] POLO@IO ZAKLETVU

Pro{lost nije prepreka

ODGOVOR Hrvatska je odbacila tvrd-

we glavnog ha{kog tuìoca Kar-

le del Ponte, i navodi da ~ini

sve {to moè kako bi prona{la

i izru~ila Hagu Antu Gotovinu,

ali da ne moè obe}ati da }e we-

gov slu~aj biti rije{en do 17.

marta.

U pismu ministrima Evrop-

ske unije Karla del Ponte navo-

di da Vlada u Zagrebu vodi dvo-

struku politiku vezanu za hap-

{ewe Gotovine, odnosno da ga

Hrvatska nagovara na predaju,

ali da ga sama ne èli uhapsiti.

PRIJEDOR - Sindikat

"Novih radnika Qubija# u pe-

tak nije, kako je bilo najavqe-

no, zauzeo kona~an stav o za-

htjevu otpu{tenih radnika

ovog preduze}a za organizova-

we {trajka upozorewa, a potom

i generalnog {trajka.

Predsjednik Sindikata

Rudnika Mladen Srdi} obra-

zlaè to nemogu}no{}u orga-

nizovawa sindikalnih sastana-

ka zaposlenih po podru`nica-

ma zbog radnih obaveza, dodaju-

}i da }e ti sastanci ipak bi-

ti odràni.

Upravni odbor Sindikata

potom }e procijeniti i zauze-

ti kona~an stav o zahtjevu ot-

pu{tenih radnih kolega.

- Ne moèmo donijeti od-

luku bez izja{wavawa komplet-

nog ~lanstva. Na vidim razlog

qutwe na{ih otpu{tenih ko-

lega, jer se neke stvari ne mo-

gu rije{iti za kratko vrijeme.

Stajali smo i staja}emo iza

wih ali oni ~esto idu pogre-

{nim putem a onda taè na{ u

pomo} - rekao je Srdi} doda-

ju}i da su do sada odràni sa-

stanci u dvije od pet sindikal-

nih podru`nica.

Otpu{teni radnici razo-

~arani su u neizja{wavawe

Sindikata smatraju}i da je to

sve "igra koja se igra u dogo-

voru sa rukovodstvom Rudni-

ka#.

- Nama sada ni{ta ne pre-

ostaje nego da ~ekamo rje{ewe

suda, jer su rukovodstvo oglu-

{ilo i o nalog i rje{ewe pr-

vostepenog organa Republi~ke

inspekcije rada - kaè pred-

stavnik otpu{tenih radnika

Milenko Kobas dodaju}i da se

tu`be u velikom broju prila-

ì prijedorskom sudu.

¥ P. [.

U "NOVIM RUDNICIMA QUBIJA"

[trajka jo{ nema

KOTOR VARO[ - Zahvaqu-

ju}i mjerama poslovnice Fonda

penzijsko-invalidskog osigura-

wa, na podru~ju Kotor Varo{a

poboq{ana je naplata doprino-

sa.

Prema rije~ima rukovodioca

poslovnice Milana Rado{evi}a,

u od po~etka ove godine kotorva-

ro{ki obveznici uplatili su ne-

{to preko 2,7 miliona maraka

ili 347 hiqada maraka vi{e ne-

go lani.

- Ostvareni prihodi su do-

voqni za isplatu primawa za vi-

{e od 1.500 kotorvaro{kih pen-

zionera - rekao je Rado{evi}, ko-

ji je istakao da se ova Poslovni-

ca ubraja me|u najuspje{nije u

Republici Srpskoj.

U pro{loj godini ostvarena

je zadovoqavaju}a saradwa sa nad-

le`nim op{tinskim i inspek-

cijskim organima, {to je utica-

lo da su ostvareni planirani

prihodi.

Ve}ina privatnih preduze}a

i samostalnih radwi uglavnom

na vrijeme upla}uje doprinose.

Za razliku od privatnog sek-

tora, u Poslovnici isti~u, da su

evidentirani veliki dugovi dru-

{tvenih preduze}a.

Dugovawa Tvornice koà

"Proleks# bez kamata iznose 1,8

miliona maraka, kotorvaro{ke

"Prerade drveta# 850 hiqada, a

Fabrike alatnih ma{ina "Jel-

{ingrad# 460 hiqada maraka.

¥ D. K.

U KOTORVARO[KOJ POSLOVNICI FONDA PIO

Punija kasa

Savo [trbac: Hagu samo "krupne ribe"

OP[TINA BOSANSKO GRAHOVO

Pomo} lokalnojupravi

BOSANSKO GRAHOVO - U op{tini Bosansko

Grahovo bi}e sproveden program upravne odgovorno-

sti "Gap#, ~iji je ciq unapre|ewe lokalne uprave u

op{tinama i gradovima BiH, rekao je na~elnik ove

op{tine Du{ko Biq~ar, javila je Srna.

On je istakao da je ovaj program zna~ajan korak

ka uspostavqawu odgovornog i efikasnog sistema

lokalne uprave, te da je to zajedni~ki program Ame-

ri~ke agencije za me|unarodni razvoj i [vedske

agencije za koordinaciju me|unarodnog razvoja.

Regionalni koordinator ovog programa kance-

larije u Bawoj Luci Slavica Rokvi} naglasila je da

se u Bosanskom Grahovu planira opremawe Centra

za pruàwe usluga gra|anima, obuka administrativ-

nih radnika za rad na uvezanom softver sistemu, po-

mo} nevladinom sektoru, mawa infrastrukturna ula-

gawa, obuka radnika u upravi i pomo} op{tini pri

konkurisawu za kredite za kapitalna ulagawa.

Ona je istakla da }e program u naredne tri go-

dine biti sproveden u 40 op{tina BiH, te da }e za

te namjene biti uloèno 20 miliona dolara. ¥

JEZI^KI CENTAR "KEMBRIX" U BILE]I

Engleski bez mukeBILE]A - Polaznike Jezi~kog centra "Kem-

brix# u Bile}i posjetio je u ~etvrtak uve~e novo-

imenovani britanski ambasador u BiH Metju Raj-

kroft, koji }e tu du`nost preuzeti 1. marta ove go-

dine.

Oko 130 polaznika centra, mahom bile}kih

osnovaca i sredwo{kolaca, za tu priliku prire-

dili su program na engleskom jeziku.

Priredbu je, pored novonaimenovanog ambasa-

dora, prisustvovao jedan broj nastavnika i rodi-

teqa.

Poslije predstave djeca su razgovarala sa am-

basadorom koji se i na taj na~in uvjerio da su so-

lidno savladali engleski jezik.

Jezi~ki centri pod istim imenom postoje u

svih {est isto~nohercegova~kih op{tina, a onaj

u Bile}i po~eo je sa radom u septembru 2003. go-

dine.

Djeca su podijeqena u 13 grupa i sa wima rade

tri profesorice, a koordinator je sestra Anasta-

sija, asistent na katedri engleskog jezika na Fi-

lozofskom fakultetu u Palama.

¥ [. A.

Boris Tadi} i Stjepan Mesi}: Za stabilan region (Foto-Tanjug)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. POLITIKA 5

BILE]A - Poslanik u Par-

lamentarnoj skup{tini Savjeta

Evrope Qiqana Mili}evi} izja-

vila je u petak da nije upoznata

sa prijedlogom rezolucije Komi-

teta za spoqnu politiku, kojom se

prakti~no predlaè su{tinska

promjena unutra{weg ure|ewa

BiH.

U prijedlogu rezolucije, ko-

ja }e se najvjerovatnije u martu na-

}i na dnevnom redu Evropskog

parlamenta, Dejtonski sporazum

je ozna~en kao ko~nica za ulazak

BiH u evropske integracije, a Re-

publika Srpska i Federacija

BiH - po ocjeni autora - dopri-

nose nestabilnosti regiona.

Mili}evi}eva kaè da je za

prijedlog rezolucije saznala iz

{tampe. Prema wenim rije~ima

vjerovatno nije ni predvi|eno ni-

ti je potrebno da prijedlog ove

rezolucije pro|e kroz Parlamen-

tarnu skup{tinu Savjeta Evro-

pe.

Qiqana Mili}evi} misli da

o prijedlogu navedene rezoluci-

je najvi{e zna predsjednik Odbo-

ra za jugoisto~nu Evropu Evrop-

skog parlamenta Doris Pak.

Doris Pak je odavno zagovor-

nik promjene Dejtonskog sporazu-

ma i ustavnog ure|ewa BiH, a pre-

ma wenim rije~ima na istoj "ta-

lasnoj duìni# su najva`niji qu-

di stranaka koje su zastupqene u

Evropskom parlamentu, me|u ko-

jima su Tadeu{ Mazovjecki i

Hans Ko{nik. ¥ [. A.

QIQANA MILI]EVI]

Neka Doris kaè

BAWA LUKA - Izvr{ni od-

bor Penzionerske stranke saop-

{tio je u petak da podràva stav

onih partija iz Republike Srp-

ske koje su odlu~ile da ne u~e-

stvuju u bilo kakvim razgovori-

ma u vezi sa promjenom Ustava

BiH.

Me|ustrana~ke razgovore o

ustavnim promjenama zakazao je

za 22. i 23. februar hrvatski ~lan

Predsjedni{tva BiH i jedan od

vode}ih qudi Hrvatske demokrat-

ske zajednice dr Dragan ôvi}.

ôvi}ev poziv ozna~en je kao po-

ku{aj "da na mala vrata# uvu~e

pojedine stranke iz Republike

Srpske u pri~u o ustavnim pro-

mjenama.

- Koja partija ili bilo koja

druga ustanova iz Republike Srp-

ske ima pravo da bez saglasnosti

republi~ke Vlade i Narodne

skup{tine moè samovlasno raz-

govarati o promjenama Ustava

BiH - navedeno je u saop{tewu.

Izvr{ni odbor Penzioner-

ske stranke nagla{ava da bi svi

trebalo da znaju da je dejtonsko

ure|ewe BiH - Republika Srp-

ska i Federacija BiH, kao dva

ravnopravna entiteta - jedini

prihvatqiv oblik administra-

tivno-teritorijalne unutra{we

organizacije zemqe.

Penzionerska stranka ocje-

wuje da je unutra{we ure|ewe

BiH, ustanovqeno Dejtonskim

mirovnim sporazumom, jedini ga-

rant wenog legitimiteta, suve-

reniteta i integriteta.

Zahtjevi za promjenu ustav-

nopravnog poretka BiH, u sada-

{wim politi~kim prilikama,

nisu ni{ta drugo do "suvi{an i

opasan eksperiment#, stav je Pen-

zionerske stranke Republike

Srpske.

Poigravawe sa ustavnim pro-

mjenama, zakqu~io je Izvr{ni

odbor Penzionerske stranke, mo-

è da bude vi{estruko {tetno. S

jedne strane, to moè pobuditi

zahtjeve za centralizacijom i ma-

jorizacijom. S druge strane, mo-

gu}e je podsticawe federalizma

i konfederalizma. S tre}e stra-

ne, razgovori o promjenama Usta-

va BiH mogu da otvore i pitawe

prava na samoopredjeqewe i ot-

cjepqewe.

¥ N. D.

PENZIONERSKA STRANKA

Ustav nije igra~ka

DA LI je formirawe radne gru-

pe za izradu nacrta Zakona o Ustav-

nom sudu BiH samo kupovawe vreme-

na za dono{ewe jo{ nekih politi~-

ki osjetqivih odluka ili ozbiqna

namjera Kancelarije visokog pred-

stavnika da se isprave mawkavosti

u radu i odlu~ivawu najvi{eg pra-

vosudnog organa BiH?

Odgovor na ovo pitawe ~eka}e

se najmawe tri mjeseca do kada bi za-

kon, kako je dogovoreno sa Kancela-

rijom visokog predstavnika, treba-

lo da bude usvojen, saznajemo od po-

slanika u Predstavni~kom domu

Parlamentarne skup{tine BiH

Mom~ila Novakovi}a.

Novakovi} je, ina~e, predlo-

ìo dono{ewe zakona o Ustavnom

sudu BiH.

- O~ekujem da do usvajawa zako-

na Ustavni sud BiH ne}e donositi

politi~ki osjetqive odluke koje za-

diru u vitalne nacionalne intere-

se bilo kog naroda. To }u zahtijeva-

ti ve} na prvoj sjenici radne grupe

~iji sam ~lan. O~ekujem da }u ima-

ti podr{ku i ostalih ~lanova rad-

ne grupe, kao i ministra pravde u Sa-

vjetu ministara BiH Slobodana Ko-

va~a - kaè Novakovi}.

On smatra da je krajwe vrijeme

da se Parlamentarna skup{tina de-

taqnije pozabavi radom Ustav-

nog suda i da se, u skladu sa

Ustavom BiH, izjasni u ve-

zi sa daqim u~e{}em stra-

nih dràvqana u wegovom

radu.

- Parlament bi morao

da se pozabavi i na~inom

dono{ewa odluka u Ustav-

nom sudu BiH, a posebno

onih koje zadiru u vitalne

interese nekog od tri kon-

stitutivna naroda - kaè

Mom~ilo Nova-

kovi}.

On isti-

~e da je BiH

jedina ze-

mqa u svi-

jetu koja

nema po-

s e b n o g

zakona

o naj-

v i -

{em pravosudnom organu. Umjesto

po zakonu, obja{wava Novakovi},

Ustavni sud BiH radi po svom Po-

slovniku koji mu, kako stvari sto-

je, daje i neka ovla{}ewa zakonodav-

nog organa. Wega ~udi {to ta prav-

na praznina ne smeta predstavnici-

ma me|unarodne zajednice u BiH,

iako je dono{ewe ovog zakona jedan

od uslova za ulazak u

Evropsku uniju.

N o v a k o v i }

upozorava da ovo

nije jedina maw-

kavost kada je

rije~ o Ustav-

nom sudu BiH.

Koliko je we-

mu poznato, ovo

je jedini sud ta-

kve vrste u

svijetu

~ i -

je sudije se biraju na paritetnoj

osnovi, a odluke donosi prostom ve-

}inom.

- Kada se to ima u vidu onda ni-

je ni ~udo {to su do sada najosje-

tqivije odluke, o kojima nije mogla

da se postigne politi~ka saglasnost,

donesene preglasavawem - podsje}a

Mom~ilo Novakovi}.

On nagla{ava da su amandmani-

ma na ustave Republike Srpske i

Federacije BiH u wihovim ustav-

nim sudovima uvedena vije}a za za-

{titu nacionalnog interesa koje

odluke donosi dvotre}inskom ve}i-

nom. Ova vije}a su garancija da ne-

}e biti povrije|en neki od vital-

nih interesa bilo kojeg naroda.

- Dvotre}insko odlu~ivawe zna-

~i da nijedna odluka ne moè biti

donesena ako za wu ne glasa bar je-

dan sudija Srbin, Hrvat ili Bo-

{wak - kaè Novakovi}.

Po wegovom mi{qewu istovje-

tan na~in odlu~ivawa mora se uve-

sti u praksu Ustavnog suda BiH, jer

bi se tako sprije~ilo preglasava-

we. Pogotovo {to su u takvim situ-

acijama prakti~no odlu~uju}i bili

glasovi sudija stranaca.

- Odluku o konstitutivnosti na-

roda su izglasale sudije Bo{waci

i stranci, dok su protiv bile srp-

ske i hrvatske sudije - rekao je Mo-

~ilo Novakovi}.

[to se ti~e angaòvawa stra-

nih dràvqana za sudije u Ustav-

nom sudu BiH, Novakovi} veli da

je krajwe vrijeme da se one povuku

i da ta mjesta prepuste doma}im

sudijama.

To je, uostalom predvi|eno i

Ustavom BiH u kome stoji da }e

Parlament BiH, po isteku prvog

petogodi{weg mandata sudija, od-

lu~iti o na~inu na koji }e se oni

birati.

Problem je, isti~e Mom~ilo

Novakovi}, i sprovo|ewe odluka

Ustavnog suda BiH koje su "kona~-

ne i obavezuju}e#. One su do sada bi-

le obavezuju}e za organe Republike

Srpske, dok su u Federacija BiH

nerijetko gurane "pod tepih#. I to

bez ikakvih posledica.

¥ G. DAKI]

U OÊKIVAWU ZAKONA O USTAVNOM SUDU BiH

STRANCIMA ISTEKLOVRIJEME

\Mom~ilo Novakovi}: Jedini u svijetu

SASTAV I IZBORUstavni sud BiH ima devet

~lanova. ̂ etiri ~lana bira Pred-

stavni~ki dom Federacije, a dva

Narodna skup{tina Republike

Srpske. Preostala tri ~lana bi-

ra predsjednik Evropskog suda za

qudska prava nakon konsultacija

sa Predsjedni{tvom...

Poslije isteka vi{e od pet

godina od prvih imenovawa sudi-

ja, odre|eno je Ustavom BiH, Par-

lamentarna skup{tina moè zako-

nom da predvidi druga~iji na~in

izbora onih troje sudija koje bi-

ra predsjednik Evropskog suda za

qudska prava.

Ustavni sud treba odlu~ivatidvotre}inskom ve}inom, jer bi setako izbjeglo preglasavawe. Vrijemeje da trojicu stranih zamijene doma}esudije, kaè Mom~ilo Novakovi}

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.EKONOMIJA6

BAWA LUKA - Program ja~a-

wa Privatizaciono-investicionih

fondova u BiH koji podràva i

Evropska unija, promovisan je u pe-

tak u Bawoj Luci.

Ciq programa je da se unapri-

jedi upravqawe portfolijima i

ubrza korporativno restruktuira-

we, pomo} Evropske unije ogleda-

}e se u tehni~koj podr{ci kako bi

se do{lo do glavnog ciqa - ja~awe

trì{ta kapitala u BiH.

- Prvi zadatak je da se poboq-

{a regulacija trì{ta kapitala,

dok se drugi dio odnosi na pomo}

fondovima u restruktuirawu port-

folija kako bi se prilagodili za-

konima iz te oblasti. Krajwi i naj-

zna~ajniji ciq je, naravno, privu-

}i strane ulaga~e - istakao je {ef

programa \uzepe Nardeli.

Vlasni{tvo usitwenih akcija,

nedostatak jakih i efektivnih vla-

snika, dominacija ~lanova organi-

zacija i slabi stimulansi za ulaga-

~e da unesu svje` kapital koji je

neophodan za restruktuirawe i rast

preduze}a, faktori su koji dopri-

nose nedostacima korporativnog

upravqawa.

Vlade i donatori su sve svje-

sniji ~iwenice da restruktuirawe

pravnog sektora predstavqa prio-

ritetni zadatak, u ciqu stvarawa

odrìvog razvoja u BiH.

Prema Nardinijevim rije~i-

ma, osnovna aktivnost ovog progra-

ma }e biti pruàwe obuke osobqu

i menaxmentu fondova, komisija za

hartije od vrijednosti i broker-

skih ku}a kako bi se poboq{ala

sposobnost menaxera portfolija

da boqe shvate korporativno upra-

vqawe kao i pitawe korporativ-

nog restruktuirawa.

Predsjednik Komisije za harti-

je od vrijednosti Republike Srpske

Branka Bodroà je istakla da je

ovo zna~ajan korak na unapre|ewu

makroekonomskog ambijenta i ja-

~awa trì{ta kapitala.

- Privatizaciono-investicio-

ni fondovi su imali kqu~nu ulo-

gu u masovnoj vau~erskoj privati-

zaciji i razvoju trì{ta kapita-

la u Republici Srpskoj. Wihovu

ulogu treba i daqe ja~ati. Priva-

tizaciono-investicione fondove

treba ohrabrivati u daqem radu i

restruktuirawu preduze}a - podvu-

kla je Bodroà.

Prema wenim rije~ima kqu~-

na uloga je u stvarawu ve}e dinami-

ke na trì{tu kapitala {to po-

tvr|uje i promet na Bawalu~koj

berzi. Proces restruktuirawa

portfolija unutar fondova je slo-

èn posao koji je zapo~eo 2003. go-

dine i nastavqen je i 2004.

Ciq obuke je pruàwe usluga

fondovima od strane iskusnih

stru~waka iz oblasti finansija i

restruktuirawa i privla~ewe no-

vih kupaca i ulaga~a u korporativ-

ni sektor BiH.

Obuka }e biti organizovana u

saradwi sa komisijom za hartije od

vrijednosti Republike Srpske i

Federacije BiH i koristi}e timo-

ve sastavqene od lokalnih i me|u-

narodnih stru~waka iz oblasti

portfolio menaxmenta i korpora-

tivnog upravqawa.

¥ Q.ÎÎ]

PROGRAM JAÂWA PRIVATIZACIONO-INVESTICIONIH FONDOVA U BiH

STUBOVI ZA NAPREDNO TR@I[TETrì{tu kapitala u BiH nedostaje efikasnokorporativno upravqawe koje bi privuklo nova, mnogove}a strana ulagawa. Akteri berzanskog trgovawamoraju biti mnogo ve}i, ja~i i konkretniji

Promocija programa:Podr{ku pruàEvropska unija

(Snimio R. OSTOJI])

SINDIKAT poqoprivrede

i prehrambene industrije Repu-

blike Srpske smatra da bi za una-

pre|ewe proizvodwe u poqopri-

vredi trebalo obezbijediti dvo-

struko vi{e sredstva od 32 mili-

ona maraka koliko je predvi|e-

no republi~kim buxetom u ovoj

godini.

Predsjednik granskog Sindi-

kata poqoprivrede i prehrambe-

ne industrije Jovo Jovanovi} iz-

javio je za "Glas Srpske# da je uz

dodatna sredstva neophodno uvo-

|ewe subvencija na odre|ene po-

qoprivredne proizvode, kao i

eliminisawe mogu}nosti uvo|e-

wa monopola u poslovima sa hqe-

bom i bra{nom.

- Podràvamo zahtjev Odbo-

ra pekarske, tjesteni~arske i

konditorske industrije pri Pri-

vrednoj komori Republike Srp-

ske koji je zatraìo od Savjeta

ministara BiH da hitno ukine

Odluku o privremenoj obustavi

primjene nulte carinske stope

za uvoz bra{na u BiH iz Srbije

i Crne Gore jer takva mjera je u

suprotnosti sa odredbama Ugo-

vora o slobodnoj trgovini - na-

glasio je Jovanovi}.

On je ponovio i stav repu-

bli~kog Sindikata poqoprivre-

de da se protive osnivawu jedin-

stvenog Ministarstva za poqo-

privredu BiH, jer bi to, tvrde

sindikalci, nanijelo veliku {te-

tu poqoprivredi Republike Srp-

ske.

- Poqoprivreda Federacije

BiH je nerazvijena i nema nijed-

nog zna~ajnijeg preduze}a iz te

oblasti na trì{tu, za razliku

od Republike Srpske gdje je po-

qoprivredna i prehrambena pro-

izvodwa u usponu - tvrdi Jovano-

vi}.

Ovu tvrdwu potkrijepio je

isti~u}i da je za sindikat poseb-

no va`no to {to su proizvo|a~i

i prera|iva~i mlijeka, vo}ari i

povrtari Srpske najavili pove-

}awe proizvodwe u ovoj godini.

Obaveza preduze}a je, dodao je Jo-

vanovi}, da odgovaraju}om po-

slovnom strategijom sada privu-

ku {to vi{e kooperanata, odno-

sno samostalnih poqoprivred-

nih proizvo|a~a iz svih krajeva

Republike Srpske i da prema wi-

ma po{teno izmire ugovorene

obaveze.

¥ M. M.

REPUBLI^KI GRANSKI SINDIKAT AGRARA

Proizvodwa u usponu

BAWA LUKA - U Poqo-

privrednom institutu Republi-

ke Srpske u Bawoj Luci, ovih

dana je po~elo probno ispiti-

vawe eventualnog prisustva ge-

netski izmijewenih organiza-

ma u biqu i proizovodima od

biqa.

Ova ispitivawa obavqaju

se u savremeno opremqenoj

laboratoriji, koja bi, pre-

ma rije~ima direktora Po-

qoprivrednog instituta Jo-

ve Stoj~i}a, trebalo zvani~-

no da bude otvorena do kra-

ja ovog mjeseca.

On dodaje da je la-

boratorija opre-

mqena najsavreme-

nijom uvoznom

opremom, a za rad

u ovoj, za sada jedi-

noj laboratoriji

ove vrste u BiH,

obezbije|en je

stru~an i akredi-

tovan doma}i ka-

dar.

- Zahvaquju-

}i savremenoj

opremi i stru~-

wacima na ~elu

sa doktorom Vo-

jislavom Trku-

qom, ova labora-

torija }e ispuni-

ti uslove za akreditaciju ~ime }e

biti omogu}ena i sertifikaci-

ja proizvoda od biqa namijewe-

nih izvozu. Na taj na~in bi}e ot-

klowena jedna od glavnih pre-

preka u izvozu proizvoda biqnog

porijekla iz Republike Srpske.

Osim toga, u laboratoriji }e se

ispitivati i proizvodi iz uvoza,

naro~ito sjemen-

ski materijal -

isti~e dir-

ektor Poq-

oprivred-

nog insti-

tuta Jovo

Stoj~i}.

On do-

daje da }e

to biti i

najboqi

na~in da

se sprije~i eventualni uvoz, na

primjer, genetski izmijewenog

sjemena kukuruza, soje ili nekog

drugog sjemenskog materijala.

¥ M. M{.

POQOPRIVREDNI INSTITUT U BAWOJ LUCI

Savremena kontrola biqa

BAWA LUKA - Promet na

Bawalu~koj berzi ove nedjeqe

obiqeìo je rast cijena akcija

privatizacionih investicionih

fondova, tako da je ~ak {est fon-

dova ostvarilo rekordne cijene

svojih akcija od po~etka trgova-

wa na Bawalu~koj berzi. Ukupan

promet bio je 2,5 miliona mara-

ka, {to je na nivou pro{logodi-

{weg sedmi~nog prometa.

- Cijena akcije Euroinvest-

ment fonda, na kraju pro{le go-

dine, bila je 6,3 marke, a na trgo-

vawu u ~etvrtak dostigle su re-

kordnu cijenu od 11 maraka po ak-

ciji. To zna~i da je za svega 50 da-

na cijena akcija Euroinvestmen-

ta sko~ila za 75 odsto ili, na pri-

mjer, svi koji su uloìli hiqadu

maraka krajem decembra, za svega

mjesec i po zaradili su 750 mara-

ka. Da bi se ovakva zarada ostva-

rila {tedwom u banci po kamat-

noj stopi od ~etiri odsto na go-

di{wem nivou, potrebno je ~ak 15

godina - isti~e stru~ni savjetnik

na Bawalu~koj berzi Darko La-

ki}.

On isti~e da bi svi oni koji

imaju vi{ak novca trebali raz-

misliti o ulagawu u akcije na Ba-

walu~koj berzi, uz napomenu da i

ulagawe na berzi sa sobom nosi

izvjesni rizik.

Rekordnu cijenu u toku ove

nedjeqe su dostigle i akcije Po-

lara invest fonda od 7,8 maraka,

Kristal fonda od osam maraka,

Invest nove od 0,08 maraka, Bal-

kan investmenta od 6,8 i VIB

fonda od 5,5 maraka po akciji.

Laki} kaè da je jedan od mo-

gu}ih razloga ovakvog rasta cije-

na akcija fondova i o~ekivano

uvr{tavawe akcija preduze}a iz

sistema Elektroprivrede Repu-

blike Srpske na Bawalu~ku ber-

zu, a najavqene su i prve skup{ti-

ne akcionara ovih preduze}a. Ve-

}ina fondova u svom portfequ

ima akcije preduze}a iz sistema

Elektroprivrede, tako da finan-

sijski analiti~ari pri analizi-

rawu cijena akcija privatizaci-

ono-investicionih fondova ve}

uzimaju u obzir ove akcije.

Najve}i promet ove nedjeqe

ostvaren je u trgovini akcijama

Telekoma Srpske u ukupnoj vrijed-

nosti od preko 500 hiqada mara-

ka. Poslije veoma uzbudqivog pe-

rioda kada su akcije Telekoma

Srpske ubrzano pove}avale svoju

vrijednost, nastupio je blagi pad,

i na trgovawu u ~etvrtak, akci-

jama Telekoma Srpske trgovalo

se po cijeni 1,98 marke za akciju.

¥ Q. ^.

NEDJEQNI IZVJE[TAJ SA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI

[anse za dobru zaradu Fondovi su profitirali i zbog uvr{tavawa u trgovinu akcijapreduze}a iz sistema Elektroprivrede Srpske

GUBITNIKGubitnik sedmice je fond

Privrednik ~ije akcije su u to-

ku ove sedmice izgubile na vri-

jednosti vi{e od sedam odsto u

odnosu na pro{lonedjeqnu cije-

nu. U ~etvrtak je akcija ovog fon-

da vrijedila 3,5 maraka.

DOBITNIKOvonedjeqni dobitnik me|u

fondovima je BLB profit kod

kojeg je cijena akcija porasla za

oko 19 odsto i na trgovawu u ~e-

tvrtak bila je 4,65 maraka.

PARIZ - Ekonomski opora-

vak u svijetu se usporio, ali su

sada sazreli uslovi da se on ubr-

za, ocijenio je glavni ekonomista

Organizacije za ekonomsku sarad-

wu i razvoj @an-Filip Koti.

On je usporavawe globalnog

oporavka pripisao negativnim po-

sqedicama vi{ih i kolebqivih ci-

jena sirove nafte, ukazav{i da su

sada stvoreni uslovi da oporavak

"dobije na snazi# ~ak i u Japanu,

koji ponovo prolazi kroz recesiju,

prenijele su novinske agencije. ¥

. . .KIJEV - Sud u Kijevu poni-

{tio je pro{logodi{wu privati-

zaciju najve}e ukrajinske ~eli~ane

"Krivoristal#, proglasiv{i je ne-

legalnom. êli~anu su kupili zet

biv{eg ukrajinskog predsednika

Leonida Ku~me, Viktor Pin~uk, i

industrijski magnat Rinat Akme-

tov po najniòj mogu}oj cijeni od

665 miliona evra iako su ostali li-

citanti iz SAD i Rusije nudili

mnogo vi{u cijenu.

Ukrajinski premijer Julija

Timo{enko izjavila je da }e Vla-

da ispitati zakonitost privati-

zacije jo{ oko tri hiqade predu-

ze}a, prenio je Aso{ijeted Pres.

¥

KOTORVARO[KA PRIVREDA

Pqu{te tu`be po Proleksu

KOTOR VARO[ - U vrijeme

kada se preduzimaju mjere na oì-

vqavawu proizvodwe u Akcionar-

sko dru{tvo "Proleks# pristiè

sve ve}i broj tu`bi za naplatu po-

traìvawa.

Naplatu potraìvawa putem

kotorvaro{kog Osnovnog suda na-

stoje realizovati i radnici "Pro-

leksa# koji se nalaze vi{e od dvi-

je godine na ~ekawu.

Vr{ilac du`nosti direktora

"Proleksa# Mile Kqaji}, kaè da

su ukupna dugovawa prema radnici-

ma 1,8 miliona maraka. Vi{e od

300 radnika podnijelo je tu`be za

naplatu svojih potraìvawa. Na

osnovu sudskih presuda, u pro{loj

godini je zape~a}eno nekoliko ma-

{ina u svrhu naplate duga povjeri-

laca. Zbog kamata i taksi na àl-

be, dugovawa se stalno pove}avaju.

S obzirom na to da na tenderu

nije bilo zainteresovanih kupa-

ca, pogon za proizvodwu koè

"Boksvel# koji zapo{qava 20 rad-

nika, ustupqen je po~etkom ove go-

dine pod zakup italijanskoj fir-

mi "Laki Leder#. Pogon za proiz-

vodwu obu}e "Tenera# je prodan

fabrici obu}e "Odesa#.

U toku su i pripreme oko ustu-

pawa pogona za proizvodwu ko`ne

galanterije "Galko# najpovoqni-

jim ponu|a~ima.

Me|utim, ispuwavawe obaveza

prema radnicima i povjeriocima

sve vi{e oteàvaju stawe "Pro-

leksu# - nekada{wem nosiocu pri-

vrednog razvoja na podru~ju op{ti-

ne Kotor Varo{. ¥ D. K.

ROGATICA - Nad privre-

dom u op{tini Rogatica sve je

vi{e crnih oblaka. Sprema se

odluka koja bi mogla da oduva

nekoliko preduze}a u op{tini u

kojoj je stao privredni ìvot.

Akcionarsko dru{tvo za prevoz

roba i putnika "Tehnotrans#, do

rata, a i prvih godina poslije,

bilo je ugledno i profitabilno

preduze}e. U 1998. godini imali

su skoro 40 {lepera i drugih te-

{kih teretnih vozila i petnae-

stak autobusa. U Rogatici se o~e-

kivao daqi razvoj ovog preduze-

}a. Ali, desilo se ne{to sasvim

druga~ije.

Umjesto da se razvija i ra-

ste, "Tehnotrans# je iz godine

u godinu tonuo u ambis. U ovu

godinu, u{ao je sa stotiwak

radnika koji su na vi{egodi-

{wem nepla}enom odsustvu.

Platu nisu primili preko pet

godina. Toliko, a mo`da i vi-

{e, nisu im upla}eni ni dopri-

nosi za penziono i zdravstveno

osigurawe.

Teretni vozni park spao je na

jedno registrovano vozilo, a od

mno{tva me|ugradskih i lokal-

nih autobuskih linija, autobu-

si "Tehnotransa# voze jo{ samo

na relaciji Rogatica- Isto~no

Sarajevo. U garaì je desetak au-

tobusa od kojih bi, da su nekada-

{wa vremena, ve}ina bila dav-

no otpisana. Prosjek starosti

im je oko 17 godina.

- Mnogo je objektivno-subjek-

tivnih razloga za stawe u kome

je sad "Tehnotrans#. Na prvom

mjestu je smaweno i totalno po-

reme}eno trì{te sa drskom i

nelojalnom konkurencijom. Uz

to, na{ vozni park je tehnolo-

{ki i po godinama potpuno za-

stario i skup za odraàvawe. Tu

je i otu|ivawe imovine, pa ~ak

i one koja je bila pod kqu~em.

Smatram da su bile nepotrebne

tu`be skoro pedeset odsto na-

{ih radnika koji su poku{ali da

plate i ostala prava iz radnog

odnosa ostvare putem suda. Tu-

`be su opravdane, jer ta vrsta

potraìvawa nije sporna, ali

od toga }e, ako budemo imali pa-

ra, imati korist samo dràva

kroz sudske takse, a ona nam ni-

kad nije pomogla - nagla{ava di-

rektor "Tehnotransa# Zoran Ko-

sori}.

"Tehnotrans# je akcionarsko

dru{tvo u kojem 48 odsto akcija

ima Privatizaciono-investici-

oni fond " Jahorina-Koin#. Dr-

àvni kapital od 30 odsto kapi-

tala kupio je Branko Vu~ak iz

Rogatice, sedam odsto je vlasni-

{tvo sitnih akcionara, a stan-

dardnih deset, odnosno pet od-

sto je kod Fonda PIO i Fonda

restitucije.

- Na{e obaveze uglavnom se

sastoje od dugova radnicima i

dràvi. Poku{ali smo da dio

toga namirimo prodajom poslov-

nog prostora biv{eg "Upi-tran-

sa#, ali u tome nismo uspjeli.

Trenutno razmi{qamo o proda-

ji zgrade u kojoj je direkcija

preduze}a. Ako ni u tome ne us-

pijemo, ste~aj je neminovan, a

to su onda novi problemi - veli

Kosori}.

U tom slu~aju, kaè Koso-

ri}, na{li bismo se na nekim

novim putevima koji bi bili

potpuno neizvjesni.

¥ S. MITROVI]

NAGLO PROPADAWE ROGATI^KOG "TEHNOTRANSA"

TO^KOVI PUNI KLIPOVA Teretni vozni park spao je na jedno registrovanovozilo, a od mno{tva me|ugradskih i lokalnihautobuskih linija, autobusi

"Tehnotransa" voze jo{

samo na relaciji Rogatica - Isto~no Sarajevo

POSLOVNI SVIJET

Vojislav Trkuqa: Na ~elu stru~-nog tima (Snimio R. [IBAREVI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. DRU[TVO 7MA[INSKI FAKULTET

U BAWOJ LUCI

Ispiti poslije

konkursaBAWA LUKA - Konkurs

za predmete iz kojih nije po-

krivena nastava na Ma{in-

skom fakultetu u Bawoj Lu-

ci bi}e objavqen u srijedu u

dnevnom listu "Glas Srpske#.

Ovo je na{em listu po-

tvrdio dekan Ma{inskog fa-

kulteta u Bawoj Luci Milan

[qivi}.

- Na posqedwoj sjednici

nastavno-nau~nog vije}a od-

lu~eno je da se raspi{e kon-

kurs za izbor profesora na

predmetima iz kojih nije po-

krivena nastava, kao i za iz-

bor asistenata na nekoliko

katedri. Nastavno-nau~no vi-

je}e izjasni}e se o sastavu ko-

misije, koju je predloìla Ka-

tedra za termotehniku i ter-

modinamiku - istakao je [qi-

vi}.

Prethodna komisija koju

sam imenovao, dodaje [qi-

vi}, a po statutu fakulteta

imam pravo da je sa~inim, ni-

je pristala da napi{e izvje-

{taj za profesora Peru Pe-

trovi}a, {to je wega uvrije-

dilo.

- Ukoliko nastavno-nau~-

no vije}e odobri komisiju ko-

ju je predloìla katedra, ne-

mam ni{ta protiv. Ja ne od-

lu~ujem o tome da li }e pro-

fesor Pero Petrovi} biti

izabran ili ne - podvla~i

[qivi}.

Iako konkurs za izbor

profesora na pojedinim pred-

metima nije bio okon~an, de-

kan [qivi} kaè da je nasta-

va bila pokrivena iz svih

predmeta i da studenti nisu

nikada bili o{te}eni.

- Na izjave koje daju poje-

dini docenti ne ̀ elim da od-

govaram. Po statutu fakul-

teta niko od profesora ne bi

smio da daje informacije u

javnost bez odobrewa dekana

- kategori~an je [qivi}.

On je dodao da je u me|u-

vremenu nastavu na predmeti-

ma klimatizacija i grijawe i

hidrotermi~ka obrada drveta

drào profesor Veqko \u-

ri~kovi} i da na tim predme-

tima nije u pitawu veliki

broj studenata.

Podsjetimo, prosvjetna

inspekcija je u svom izvje{ta-

ju poslije obilaska Ma{in-

skog fakulteta navela da se

nastava iz klimatizacije i

grijawa odràvala, ali da

profesor iz Beograda, koji je

jedno vrijeme bio angaòvan

na ovom predmetu, nije mogao

da obavqa i ispite.

¥ @. M.

NAJTE@I dani bitke za ̀ i-

vot trinaestogodi{we Sla|ane

Kobas iz Prijedora jo{ traju.

Ako do kraja ove nedjeqe ne stig-

ne do qekara na Floridi u Sje-

diwenim Ameri~kim Dràvama,

Sla|anin ìvot je u velikoj opa-

snosti.

Za odlazak na lije~ewe preko

okeana "trinaeste zvjezdice#, ro-

|ene 1992. godine u vrijeme najsu-

rovijih sankcija me|unarodne za-

jednice prema Republici Srpskoj,

potrebno je stotinu hiqada dola-

ra.

Nesre}a je u ovom slu~aju uje-

dinila dobrotvore s obje strane

Drine. Lije~ewe male Sla|ane

pomogli su, osim gra|ana, poli-

ti~ke partije iz Srbije i Crne

Gore, ustanove i preduze}a iz Re-

publike Srpske.

Do sada je prikupqeno ne{to

mawe od polovine potrebnog nov-

ca, a za ostalo se pobrinula No-

va bawalu~ka banka.

- Obezbijedi}emo preostali

dio novca, koji je potreban da

Sla|ana Kobas bude operisana -

potvrdili su nam u ovoj banci.

Nadaju}i se da nije kasno, u

akciju se ukqu~ilo i Dje~ije po-

zori{te Republike Srpske. Pri-

hod od dvije predstave ovog vi-

kenda bi}e upla}en na Sla|anin

ìro ra~un.

- Svi smo mi pomalo odgovor-

ni za ovo kroz {ta pro-

lazi Sla|ana. Na{a je

moralna du`nost da po-

mognemo svakom djetetu.

Zato pozivamo mali{a-

ne da u {to ve}em broju

do|u na predstave, kako

bi pomogli da mala Sla-

|ana dobije bitku za ì-

vot - kazao je direktor

Dje~ijeg pozori{ta Pre-

drag Bjelo{evi}.

Sla|ana Kobas sa

ocem Stojanom trenutno

se nalazi u Dje~ijoj kli-

nici u Beogradu. Lije~e-

wu zlo}udnog raka kosti-

ju, otkrivenog prije ~e-

tiri mjeseca, ni vi{e od

pet hemoterapija nije po-

moglo.

Qekari u Tir{ovoj

uradili su sve {to su mo-

gli. Me|utim, ako djevoj-

~ica ne stigne do Flori-

de, jedino {to im preo-

staje je amputacija noge.

Uprkos svemu, na{a

"zvjezdica# se dobro dr-

ì.

- Sla|ana je psihi~ki

veoma jaka. Tje{i i mene

i mog brata Stevu. A mi

smo stalno uz wu - vidno

potresen kaè Sla|anin

otac Stojan Kobas. Drhte-

}im glasom dodaje da ga qu-

di zovu sa svih strana. Svi, veli,

èle da pomognu.

Direktor Nove bawalu~ke

banke Dragoqub Leki} najavio mu

je da }e ga posjetiti u subotu u

Beogradu, kako bi se do-

govorili o uplati nov-

ca. Tada je i zadwi rok

za otpu{tawe Sla|ane

iz beogradske Dje~ije

klinike.

Ali, kako nesre}a

nikad ne dolazi sama,

Kobasovima je put u

Ameriku jo{ neizvjesan

i zbog dobijawa vize. S

obzirom na to da su dr-

àvqani BiH, admini-

strativna procedura je

komplikovala situaci-

ju.

Kobasovima se pri

ruci na{ao Dragoja Pi-

qi}, rodom iz Prijedo-

ra, koji je za Sla|ani-

ne muke ~uo preko gla-

sila.

- Jo{ ~ekamo {ta }e

re}i u ambasadi. Svakog

~asa treba da nam jave.

U me|uvremenu smo qe-

karima na Floridi po-

slali Sla|aninu isto-

riju bolesti. Sada tre-

ba da nam odgovore ko-

liko }e djevoj~ica osta-

ti u Americi. Sla|ani

predstoji velika borba,

jer qekari kaù da je

potrebna transplanta-

cija krvi, ko{tane sr-

ì... A sve to ko{ta oko

800 hiqada dolara - ka-

zao nam je Piqi}.

Stotinu hiqada dolara samo

je kap u moru, a ostalo }e, dodao

je Piqi}, platiti bolnica i qe-

kari u Sjediwenim Dràvama.

- Sla|ana je pravi mali he-

roj. I ne pomi{qa na najgore. So-

koli oca i strica, koji naàlost

nisu tako hrabri kao ona - kaè

Piqi}.

S obzirom na to da je ve} jed-

nu veliku bitku na samom ro|ewu

dobila, kada je me|u 13 novoro|e-

nih beba jedina uspjela da se iz-

bori za ìvot i pobijedi neprav-

du "velike strane gospode# , nada-

mo se da }e trinaestogodi{woj

Sla|ani broj 13 biti - sre}an.

¥ D. RA\AN

SLA\ANA KOBAS IZ PRIJEDORA NASTAVQA BITKU ZA @IVOT

DA 13 BUDE - SRE]AN BROJZa odlazak na operaciju u SAD

"trinaeste zvjezdice"

potrebno je stotinu hiqada dolara. Prikupqeno je ne{tomawe od polovine, a za ostalo se pobrinulaNova bawalu~ka banka

\Sla|ana i doktor Romawenko: Sa ranijeg lije~ewa u Rusiji

POMO]Poslani~ka grupa Demo-

kratske stranke Srbije u repu-

bli~kom parlamentu uplatila

je milion dinara za operaciju

Sla|ane Kobas. U saop{tewu

ove stranke se navodi da }e po-

slanici Demokratske stranke

Srbije pomo}i da se {to vi{e

qudi ukqu~i u ovu akciju.

Akciju je podràla i Grad-

ska uprava Bawe Luke, pozdra-

vqaju}i pomo} Nove bawalu~-

ke banke.

- Gradona~elnik Bawe Lu-

ke Dragoqub Davidovi} pozvao

je sva preduze}a, ustanove i po-

jedince da pomognu ovu akciju,

a i nadle`ne u ameri~koj amba-

sadi da {to brè rije{e admi-

nistrativne zahtjeve porodice

Kobas - navodi se u saop{tewu

iz Gradske uprave.

ZA[TITA ZDRAVQA U SRPSKOJ

Nema razloga za paniku

BROJ oboqelih od gripa u

Republici Srpskoj jo{ je mali

da bi se proglasila epidemija.

Ovo je "Glasu Srpske# po-

tvrdio na~elnik Slu`be za epi-

demiologiju republi~kog Insti-

tuta za za{titu zdravqa doktor

Mitar Te{anovi}.

Prema wegovim rije~ima, po-

jedine op{tine prijavile su epi-

demiju gripa, me|utim, na ukup-

nom prostoru Republike Srpske

rano je za progla{ewe epidemi-

je.

Na~elnik epidemiolo{ke

slu`be Doma zdravqa Bawa Lu-

ka doktor Qiqana Stanivuk is-

takla je da je broj prijavqenih

pacijenata oboqelih od gripa

uobi~ajen.

¥ @. M.

BAWA LUKA - Odlukom

Osnovnog suda u Bawoj Luci

u preduze}u "âjavec - Elek-

tromehanika# pokrenut je ste-

~ajni postupak.

Ovo je za "Glas Srpske#

potvrdio predsjednik Gran-

skog sindikata Metalske in-

dustrije i rudarstva Republi-

ke Srpske Tane Peuli}.

On je istakao da je posli-

je sastanaka sa sindikalnim

odborom i rukovodstvom "â-

javeca# postignut dogovor da

}e oko 500 radnika, koji bi

zbog ste~aja mogli da ostanu

bez posla, biti zbrinuti u

skladu sa Zakonom o ste~aju.

Tako|e, dogovoreno je da rad-

nici koji u postupku ste~aja

budu upu}eni na Biro za zapo-

{qavawe, imaju prioritet u

vra}awu u stari kolektiv,

ukoliko se za to ukaè potre-

ba.

U Sindikatu metalske in-

dustrije i rudarstva nagla{a-

vaju da 1. maja isti~e rok za

naplatu hipotekarnog duga kao

obaveze prema Novoj bawalu~-

koj banci. Do tog datuma rad-

nici i menaxment "âjavec -

Elektromehanike# trebalo bi

da okon~aju proizvodwu u "â-

javec - Elektromehanici#.

Nova bawalu~ka banka }e

po osnovu naplate duga preu-

zeti proizvodne hale, a ponu-

dili su i preseqewe ma{ina

i opreme "âjaveca# na drugu

lokaciju koja jo{ nije odre-

|ena.

¥ M. M.

"ÂJAVEC - ELEKTROMEHANIKA"

Ste~aj pokopao nadawa

\Elektromehanika:Mogu} prelazak nanovu adresu

(foto-arhiva)

ZVORNIK - Finansijski ru-

kovodilac u Akcionarskom dru-

{tvu "Zvornik stan# Milan Sta-

nojevi} optuìo je prethodno ru-

kovodstvo i sve ostale koji su

pratili poslovawe ovog predu-

ze}a da su po~inili kriminal

usmjeravaju}i nov~ane prilive

van ovog kolektiva.

- Dokumenta koja nisu valid-

na nisu ni kwiìli, tako da je te-

{ko re}i postoje li i u ra~una-

ru preduze}a. Ponekad su ih dr-

àli i ~ekali priliku kad }e ih

staviti u realizaciju, jer posto-

ji na~in da se kwièwe odga|a

dok se ne stvore uslovi za wiho-

vo pokrivawe - isti~e Stanojevi}

i dodaje da je mogu}e da je sve to

povezano i sa nedavnim obijawem

prostorija preduze}a.

Na osnovu nekih po~etnih po-

dataka, nastavqa Stanojevi}, na

osnovu obaveza koje "Zvornik

stan# ima i priliva koji je imao,

da se vrlo lako napraviti kalku-

lacija da su sredstva odlivana

mimo potreba preduze}a.

- Moè se slobodno re}i da je

prethodno rukovodstvo u~estvo-

valo u kriminalnim radwama -

veli Stanojevi}, izraàvaju}i

sumwu da je upravo rad slu`be na

~ijem je ~elu prouzrokovao pro-

valu, kako bi se sklonilo ono {to

ne smije da iza|e u javnost.

Bez obzira na to, podvla~i

Stanojevi}, finansijska slu`ba

}e prona}i dokumentaciju koja

nedostaje.

U "Zvornik stanu# ~ekaju iz-

vje{taj krim-policije, ali i do-

lazak inspektora za privredni

kriminal koji treba da utvrdi

~iwenice u poslovawu u 2003. i

2004. godini.

Kakav je bio odnos zaposlenih

u "Zvornik stanu# i koliko je

propusta ura|eno u proteklom pe-

riodu, potvr|uje i podatak da se

ne zna kolika je povr{ina zagri-

javana u zimskim periodima. Pre-

ma rije~ima Stanojevi}a, utvr-

|eno je da se grije vi{e nego {to

se fakturi{e.

- I to je jedan od razloga {to

je "Zvornik stan# do{ao u ova-

kvu situaciju i sad ne moè da za-

dovoqava svoje potrebe - kaè

Stanojevi}, navode}i kao primjer

zgradu Z-14 sa oko 85 stambenih

jedinica u kojoj grijawe funkci-

oni{e ve} tri godine, ali nika-

da nisu sklopqeni ugovori sa sta-

narima i nikada im nisu isposta-

vqeni ni ra~uni za grijawe koje

imaju.

Najavquju}i da }e zagrijava-

we stanova u ovoj zgradi za pret-

hodni period biti napla}eno,

Stanojevi} je iznio i podatak da

je sada{we rukovodstvo sklopi-

lo blizu 50 novih ugovora, isti-

~u}i da se ne radi o novim kori-

snicima ve} o starim koji nisu

bili evidentirani.

Smijeweni direktor "Zvor-

nik stana# Milan Bogi}evi} je,

komentari{u}i navode o krimi-

nalnim radwama rekao da je ta~-

no da su one postojale i da je na

to i on ukazivao.

- Traìo sam da se ispita po-

slovawe "Zvornik stana# od da-

tuma kad je formirano kao javno

preduze}e, odnosno od 1996. godi-

ne. Nije sporno ispitivawe pret-

hodne dvije godine kada sam ja bio

direktor, ali je potrebno ispi-

tati i rad svih prethodnih ruko-

vodilaca. Insistiram na kontro-

li poslovawa u proteklih devet

godina, jer je i novo rukovodstvo

konstatovalo da je preduze}e lo-

{e vo|eno od 1996. godine - kate-

gori~an je Bogi}evi}.

On je dodao da dokumenta o

finansijskom poslovawu sasvim

sigurno postoje, ali da se ne na-

laze u blagajnama preduze}a ve}

u ra~unarima koji nisu odneseni

poslije provale.

- U wima je sve evidentirano.

Sve je kwièno, a oni ako smatra-

ju da je ne{to skriveno, to samo

govori o wihovoj nesposobnosti

da prona|u ono {to traè - tvr-

di Bogi}evi}. On je odbacio i sve

druge optu`be koje se odnose na

wega i wegove saradnike, izra-

àvaju}i spremnost da sa sada-

{wim rukovodstvom zajedni~ki

analizira poslovawe.

¥ S. SAVI]

DA LI JE BILO KRIMINALA U POSLOVAWU "ZVORNIK STANA"

ODGOVOR U RAÛNARUêka se dolazak inspektora za privredni kriminal, kojitreba da prekontroli{e poslovawe u 2003. i 2004. godini.Smijeweni direktor predlaè provjeru od 1996. godine

\ Stanojevi} i Rosi}: Neka dokumenta nedostaju

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

Sibirski haski na AvaliStudent veterine Aleksandar Nikoli} iz Beograda, vozi saoni-

ce sa sibirskim haskijima. Staze nisu kao one na sjeveru, ali su i one

na Avali za wih pogodne. (Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

BEOGRAD - Vojska Srbije i

Crne Gore ~etrdeset svojih pri-

padnika vodi kao nestale u rat-

nim dejstvima 1998. i 1999. godi-

ne - pi{e nedjeqnik "Vojska#.

Na~elnik Centra za humani-

tarna pitawa Ministarstva od-

brane pukovnik Quban Mrkovi}

izjavio da se "od ~etrdeset nesta-

lih pripadnika Vojske ve}ini iz-

gubio svaki trag poslije potpi-

sivawa Vojno-tehni~kog sporazu-

ma u Kumanovu 9. juna 1999. godi-

ne#.

Me|unarodne snage tada nisu

izvr{ile svoje obaveze prilikom

izmje{tawa Pri{tinskog korpu-

sa sa Kosova i Metohije.

Na listi nestalih je i Ukra-

jinac Sergej Stercev koji se kao

dobrovoqac borio u 37. motori-

zovanoj brigadi.

"Vojska# navodi da je na osnovu

"vjerodostojnih i pouzdanih poda-

taka sasvim izvjesno postojawe 144

ilegalna zatvora i logora u Srbi-

ci, Mitrovici, Glo|anima, Vu~itr-

nu, Suvoj Reci, Prizrenu, Mu{uti-

{tu i drugim mjestima na Kosovu i

Metohiji u kojima je zato~eno ne-

koliko stotina otetih i kidnapo-

vanih Srba i Crnogoraca#.

- Za neke od ilegalnih zatvora

znaju se i ta~ne adrese, kao {to je ka-

fana "âkor# u De~anima ili po-

drum u prostorijama nekada{we Gar-

nizonske ambulante u Pri{tini -

pi{e "Vojska#.

List navodi da su "predstavni-

ci Kfora i Unmika obavijestili

na{e organe da su istraìvali 80 lo-

kacija navodnih ilegalnih zatvora

i da nisu prona{li kidnapovane ni-

ti dokaze da su tamo boravili#.

"Vojska# pi{e da Komisija Sa-

vjeta ministara dràvne zajednice

za nestala lica od Hrvatske potra-

ùje 586, a od Bosne i Hercegovine

169 lica, od kojih su ve}ina pripad-

nici Vojske. Me|u wima su i ~eti-

ri pilota Jugoslovenske narodne ar-

mije koji su nestali jo{ 1991. godi-

ne - Slobodan Medi}, Radislav Mo-

ric, Miroslav Milutinovi} i Val-

ter Juri{i}.

Ni posmrtni ostaci majora Mi-

lana Tepi}a poginulog kod Bjelo-

vara, posmrtno odlikovanog Orde-

nom narodnog heroja, tako|e nisu

prona|eni. ¥

NESTALI PRIPADNICI VOJSKE

NI TRAGA NI GLASANa Kosmetu postoje 144 ilegalna zatvora i logora,u Srbici, Mitrovicu, Glo|anima, Vu~itrnu, Suvoj Reci,Prizrenu i Mu{uti{u u kojima je zato~eno vi{e stotinaSrba, tvrdi

"Vojska"

BEOGRAD - Predsjednik

Skup{tine Srbije i Crne Gore

Zoran [ami izjavio je u petak da

}e parlament dràvne zajednice

u{tedjeti oko 300 hiqada dinara

iznajmqivawem stanova za poje-

dine skup{tinske funkcionere.

[ami je na konferenciji za

novinare i Skup{tini Srbije i

Crne Gore kazao da je do sada pla-

}ano oko 400 hiqada dinara za

hotelske tro{kove potpredsjed-

nika i generalnog sekretara par-

lamenta koji su iz Crne Gore.

On je dodao da im je sada odo-

breno da u Beogradu iznajmquju

stanove do ukupno 100 hiqada di-

nara mjese~no.

Prema wegovim rije~ima,

funkcioneri taj novac ne}e do-

bijati na ruke, ve} }e morati da

sklope ugovore o iznajmqivawu

stanova, na osnovu kojih }e par-

lament ispla}ivati sredstva za

tu namjenu. [ami je kazao da je

rije~ o racionalizaciji potro-

{we skup{tinskog buxeta po{to

oba funkcionera moraju svako-

dnevno da rade u parlamentu dr-

àvne zajednice u Beogradu.

Zoran [ami tako|e je rekao

da }e parlament dràvne

zajednice i ostali dràvni or-

gani funkcionisati i poslije 3.

marta kada poslanicima isti~e

dvogodi{wi mandat.

[ami je pojasnio da 3. mart

"ne}e biti smak svijeta# kako

"neki# poku{avaju da ga predsta-

ve i da mandati poslanicima tra-

ju do izbora novih.

On je, me|utim, naglasio da

ustavnu krizu treba prevazi}i

{to prije, bilo odràvawem ne-

posrednih izbora za parlament

Srbije i Crne Gore, bilo pro-

mjenom Ustavne poveqe dràvne

zajednice. Ustavna poveqa pro-

pisuje da se poslanici u prvom

sazivu parlamenta dràvne zajed-

nice biraju na posrednim izbori-

ma u dràvama ~lanica.

Poslije perioda od dvije go-

dine, a to isti~e u februaru 2005.

godine moraju se, po Ustavnoj po-

veqi, odràti neposredni izbo-

ri za parlament Srbije i Crne

Gore, u obje dràve ~lanice.

Ustavna poveqa moè biti

promijewena samo ako tako odlu-

~e sve tri skup{tine - parlamen-

ti dràva ~lanica i parlament

Srbije i Crne Gore. ¥

PREDSJEDNIK SKUP[TINE ZORAN [AMI

BEOGRAD - [ef poslani~-

ke grupe Demokratske stranke

Srbije Milo{ Aligrudi} rekao

je u petak da ta partija ne}e po-

dràti predloènu Rezoluciju o

prestanku progona porodice Slo-

bodana Milo{evi}a. Aligrudi}

je pozvao sve protiv kojih posto-

ji bilo kakva potjernica, optu-

`nica ili sudska presuda da se ja-

ve dràvnim organima i imaju

povjerewa u dràvu, navode}i da

je proces izgradwe sistema vla-

davine prava po~eo tokom pro-

{le godine. [ef poslani~ke gru-

pe G 17 plus Miloqub Albijani}

opisao je predloènu rezoluci-

ju radikala i socijalista kao "iz-

gu`vani i davno ba~eni politi~-

ki letak, koji G 17 Plus odbija

sa gnu{awem#. Potpredsjednik

Socijalisti~ke partije Srbije

Milorad Vu~eli} ocijenio je da

je rezolucija sada "neophodnija

nego {to se ~inilo na po~etku#

rasprave, jer postaje poslani~ke

grupe kao Demokratska stranka

kojima je ào {to "sve nije po-

bijeno i pohap{eno# i koji mi-

sle da je akcija 'Sabqa' i vanred-

no stawe normalan na~in funk-

cionisawa jednog dru{tva#. Za-

menik {efa poslani~ke grupe

Srpske radikalne stranke Alek-

sandar Vu~i} je rekao da se rezo-

lucijom samo nalaè zakonito

pona{awe, a ne mije{awe u sud-

ski proces.

On je poru~io da, kada radika-

li do|u na vlast, garantuje posla-

nicima Demokratske stranke i

vladaju}e koalicije da wihove po-

rodice ne}e biti ugroène, "{to

je su{tina rezolucije#. Rasprava

u Skup{tini Srbije o rezoluci-

ji radikala i socijalista o omo-

gu}avawu odbrane Slobodana Mi-

lo{evi}a prestankom progona

~lanova wegove porodice po~ela

je o{trim sukobom i politi~kim

optu`bama predstavnika predla-

ga~a tog tekst i poslanika Demo-

kratske stranke, ali nije bila za-

vr{ena do zakqu~ewa lista. ¥

ZASJEDALA SKUP[TINA SRBIJE

@estoko o Milo{evi}u

NOVI SAD - Lider Saveza voj-

vo|anskih Ma|ara Joèf Kasa izra-

zio je nezadovoqstvo ocjenom viso-

kog komesara Oebsa za nacionalne

mawine Rolfa Ekeusa da je stawe

me|unacionalnih odnosa u Vojvodi-

ni zadovoqavaju}e.

- I ja bih bio zadovoqan polo-

àjem nacionalnih mawina u Sr-

biji da ìvim u [vedskoj. Bio bih

zadovoqan i da mogu nesmetano da

putujem Evropom, ali moram da ~e-

kam u redu za vize, {to je problem

koji se ne ti~e samo nacionalnih

mawina, nego svih gra|ana Srbije

- rekao je Kasa za novosadski "Dnev-

nik#.

On je kazao da mawinske nacio-

nalne zajednice nemaju problem sa

Srbima, nego sa onima koji su na vla-

sti u Beogradu i onima koji ne ra-

zumiju karakter suìvota u Vojvodi-

ni ili ne preduzimaju adekvatne ko-

rake kako bi sprije~ili me|unaci-

onalne tenzije.

- I ja se slaèm sa ocjenama da

trenutno ima mawe etni~ki moti-

visanih incidenata nego {to ih je

bilo pro{le godine, ili u nekom

prethodnom periodu. Me|utim, to

ne zna~i da ih uop{te nema, ili da

me|unacionalne tenzije ne postoje,

niti zna~i da policija i tuìla-

{tvo sad pravovremeno i aùrno

rje{avaju sve {ovinisti~ke ispade

- kazao je Kasa. ¥

SAVEZ VOJVO\ANSKIH MA\ARA

Sa Srbima nema problema

BEOGRAD - Okru`no javno tu-

ìla{tvo predloìlo je istra-

`nom sudiji Okru`nog suda u Beo-

gradu preduzimawe odre|enih is-

tra`nih radwi u vezi pogibije dvo-

jice gardista, 5. oktobra pro{le

godine, kod vojnog objekta "Kara{#

na Top~ideru.

Kako je na pitawa Tanjuga od-

govorilo Tuìla{tvo, predloèn

je izlazak i detaqan pregled mjesta

tragedije u prisustvu istra`nog

sudije, zamjenika Okru`nog javnog

tuìoca, punomo}nika porodica

poginulih Draèna Milovanovi-

}a i Dragana Jakovqevi}a, krimi-

nalisti~kog tehni~ara i lica za-

duènog za kontrolu ispravnosti

video nadzora u kasarni.

Poslije obavqenog uvi|aja, tu-

ìla{tvo }e odlu~iti o daqim rad-

wama u postupku.

Tuìla{tvo je odluku donije-

lo nakon uvida u spise predmeta

Vojnog suda u Beogradu i stavova

nezavisne komisije, koju je obrazo-

vao Vrhovni savjet odbrane Srbi-

je i Crne Gore. ¥

POGIBIJA GARDISTA NA TOPÎDERU

Tuìla{tvo predlaè istragu

\Zoran [ami: Parlament {tedi novac

Ne}e biti "smak svijeta"

BEOGRAD - Osniva~ "Glasa

javnosti# Radislav Rodi}, odgova-

raju}i na optu`be ministra fi-

nansija Mla|ana Dinki}a, izjavio

da stoji iza saradnika koji u wego-

vom listu objavquju feqton o to-

me "ko je ukrao 4,5 milijardi dola-

ra sa Kipra#. U kwizi "Demokrat-

ska pqa~ka Srbije#, ~ije dijelove

u nastavcima objavquje "Glas javno-

sti#, navodi se da, uprkos gromo-

glasnim najavama qudi iz dana{we

vlasti, od vra}awa novca sa Kipra,

sklowenog tamo u vrijeme Slobo-

dana Milo{evi}a, nije bilo ni-

{ta. Autori feqtona posebno kri-

tikuju Dinki}a.

Ministar Dinki} u ~etvrtak je,

izme|u ostalih, optuìo Rodi}a da

kritikuje vladu Srbije zato {to mu

Poreska uprava nije odobrila ot-

pis dugova.

- Vjerujem svojim saradnicima da

objavquju istinite tekstove {to je,

ubije|en sam, slu~aj i sa feqtonom

'Demokratska pqa~ka Srbije' - navo-

di se u pisanoj izjavi Rodi}a i do-

daje da "dugove demokratske vlasti

prema meni i mojim firmama u vi-

sini od nekoliko stotina miliona

dinara, naslije|eni jo{ iz vremena

Milo{evi}evog reìma, a koje je i

pokojni premijer Zoran \in|i}

priznao, dosad niko nije izmirio#.

On je naveo da èli da podsjeti

"zaboravnog Dinki}a# da su "najve-

}e {tete redakciji 'Glasa javnosti'

nastale upravo zbog bezrezervne po-

dr{ke demokratskoj opoziciji#.

- Traìti od Vlade Srbije re-

programirawe nekih poreskih oba-

veza za neke firme, uz priloène

sve garancije koje su traène, jeste

potez koji se primjewuje svuda u svi-

jetu, pa {to ne bi i kod nas, pogoto-

vu ako je dràva du`nik meni - is-

ti~e Rodi}. Glavni i odgovorni ured-

nik "Glasa javnosti# Petar Lazi}

je u svojoj pisanoj izjavi naveo da u

dosad objavqenom dijelu feqtona

do sada niko nije insinuirao da Din-

ki} stoji iza kra|e para sa Kipra.

- Imao sam prilike da ~itam tekst,

ali nisam imao prilike da vidim

dokumenta koja bi potkrijepila sa-

dràj teksta. Slutim, iz Va{e re-

akcije da }e dokumenta i te kako da

opravdaju ono {to sam imao pri-

like da pro~itam - napomiwe La-

zi}.

Autor kwige "Demokratska

pqa~ka Srbije# Dragan Vlahovi}

podsje}a ministra finansija na iz-

vje{taj norve{kog stru~waka Mor-

tena Torkildsena u kome se, kako ka-

è, otkrivaju sve la`ne Milo{evi-

}eve kompanije. ¥

"GLAS JAVNOSTI" I

"DEMOKRATSKA PQA^KA SRBIJE"

RODI] ODGOVARA DINKI]UUprkos gromoglasnim najavama qudi iz dana{we vlasti,od vra}awa novca sa Kipra sklowenog tamo u vrijemeMilo{evi}a, nije bilo ni{ta, pi{e u kwizi

"Demokratska pqa~ka Srbije"

SUDIJA BLAGOTA MITRI]

Referendumpa izbori PODGORICA - Sudija Suda dr-

àvne zajednice Blagota Mitri} oci-

jenio je da Skup{tini Srbije i Cr-

ne Gore, odlukom poslanika, moè bi-

ti produèn mandat bez revizije

Ustavne poveqe. Mitri} je za podgo-

ri~ki list "Republika# objasnio da

mandat poslanicima Skup{tine Sr-

bije i Crne Gore, koji isti~e 3. mar-

ta, moè biti "prolongiran do izbo-

ra novog parlamentarnog saziva, ili

do odràvawa referenduma#.

On je ocijenio da je "za obje dr-

àve-~lanice mnogo va`nije da se

odrì referendum, nego izbori za

parlament dràvne zajednice#.

- Ni{ta ne zna~i ho}e li poslanici-

ma biti produèn mandat, odnosno,

ne proizvoditi pravnu {tetu, ali ako

presko~ite referendum, onda je to

jo{ jedan prekluzivni ili kona~ni

rok, {to onda zna~i ve}u daru nego

mjeru - rekao je Mitri}.

Mitri} je naveo da je u Ustavnoj

poveqi napravqen "pravni previd po

kome bi u slu~aju organizovawa nepo-

srednih izbora poslanici imali pra-

vo da se zovu poslanicima i uìvaju

prava i obaveze tokom ~etiri godine#.

Me|utim, "u praksi je mogu}e da

ve} nakon prve godine wihovog

mandata referendumskom odlukom

prestane da postoji dràva u ~ijem

parlamentu sjede - rekao je on. ¥

Pucaju {avoviBEOGRAD - Grupa ~lanova De-

mokratske stranke bliska biv{em

potpredsjedniku êdomiru Jovano-

vi}u odredila je 50 osoba sa zadat-

kom da organizuju lokalne strana~-

ke frakcije ove stranke u op{tina-

ma {irom Srbije.

Na konferenciji za novinare,

grupacija koja sebe naziva Liberal-

no-demokratskom frakcijom Demo-

kratske stranke najavila je da }e

formirawe frakcija po op{tina-

ma u Srbiji biti okon~ano u nared-

nih nedjequ dana.

Biv{i ministar kulture i ~lan

Demokratske stranke Branislav Le-

~i}, pozivaju}i se na stavove lokal-

nih odbora, zatraìo je promjenu

statuta ove stranke kako bi bilo do-

zvoqeno formirawe frakcija kao i

mogu}nost da predsjednika i potpred-

sjednika biraju svi ~lanovi Demo-

kratske stranke.

Le~i} je zatraìo i da budu ob-

ustavqeni disciplinski postupci

protiv ~lanova ove stranke kao i

poni{tewe odluke o iskqu~ewu

onih koji su se deklarisali kao pri-

padnici frakcije.

Menaxer frakcije iz Poège

Milka Marinkovi} rekla je da je po-

slije petnaest godina ~lanstva, u to-

ku postupak wenog iskqu~ewa iz te

stranke jer je bila protiv izbora

Borisa Tadi}a za lidera Demokrat-

ske stranke. ¥

PREVIRAWA U DEMOKRATSKOJ STRANCI

\ Milka Marinkovi}: Bila protiv izbora Tadi}a

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Predsjednik Sr-

bije Boris Tadi} izjavio je da u

junu i julu ove godine o~ekuje

ubrzavawe razgovora o statusu

Kosova i Metohije i izrazio za-

brinutost zbog toga {to Srbija

i daqe nema jasnu i odrìvu stra-

tegiju za tu pokrajinu.

- U junu i julu }e se u}i u ot-

po~iwawe procesa pregovarawa

o budu}em statusu Kosova i Me-

tohije. Formira}e se instituci-

je koje }e se tim poslom baviti,

i one }e dobiti rok do godinu da-

na da na|u kona~na re{ewa - re-

kao je Tadi} u intervjuu agenci-

ji Beta.

On je dodao da kao sistemski

problem vidi neu~estvovawe srp-

ske strane u procesu decentrali-

zacije, koji je u toku, i procesu

koji se odnosi na status Kosova.

- Vlada uverewe da }e neko

umesto nas unutar tih procesa

obezbe|ivati na{e legitimne dr-

àvne i nacionalne interese,

{to se ne}e desiti - rekao je on.

Predsjednik je istakao da Sr-

bija "mora da ima fleksibilan

ali principijelan politi~ki me-

tod re{avawa problema Kosova

i Metohije# da bi tako "za{ti-

tila svoje legitimne nacionalne

i dràvne interese#.

Pri tome se, prema wegovim

rije~ima, mora shvatiti da "Ko-

sovo ne moè imati isti status

kakav je imalo u vrijeme Slobo-

dana Milo{evi}a# i da "Srbija

nema ekonomskih i drugih kapa-

citeta da takav status odràva#.

- Za mene je tako|e potpuno

neprihvatqivo da Kosovo dobi-

je nezavisnost. To bi delovalo

destabilizuju}e na ceo region, a

ne samo na Srbiju. Negde izme|u

starog re{ewa iz Milo{evi}e-

vog vremena i nezavisnosti, koju

ne prihvatam, mora se traìti

budu}i status Kosova i Metohi-

je - rekao je on.

Tadi} se zaloìo za aktivan

odnos prema Kosovu, ocijeniv{i

da u srpskoj politici danas po-

stoji pristup u kome se na uspo-

stavqawe nezavisnosti pokraji-

ne gleda kao na svr{en ~in, a da

je "politi~arima bitno da ne

u~estvuju u tom procesu#.

Pogre{no je misliti da su

nam, ako ne u~estvujemo u proce-

su fakti~kog uspostavqawa neza-

visnosti, ruke ~iste. To je

neprihvatqiva politi~ka filo-

zofija. Nismo mi nedu`ni ako ne

u~estvujemo, mi smo krivi zbog

toga - rekao je Tadi}.

On je tako|e rekao da je "je-

dina prihvatqiva politika poli-

tika neprekidne borbe za na{e

dràvne interese#.

- Moramo svakoga dana da se

odupiremo procesu koji vodi ka

nezavisnosti - rekao je predsjed-

nik Srbije.

Komentari{u}i primjedbe na

to {to je tokom posjete mjestima

naseqenim Srbima na Kosovo po-

klawao dràvne zastave Srbije,

Tadi} je rekao da "priznaje legi-

timna prava albanskog naroda na

Kosovu, ali da ne ̀ eli da se Srbi-

ja odrekne svog legitimnog prava#.

- Tu ima izvesne dràvne sim-

bolike, ali je to i vrlo jasna po-

ruka me|unarodnoj javnosti, bu-

du}i da je prvi put od 17. marta

pro{le godine velika grupa stra-

nih novinara pratila posetu - ka-

è Boris Tadi}. ¥

PREDSJEDNIK SRBIJE BORIS TADI] U INTERVJUU BETI

NEPRIHVATQIVA NEZAVISNOST KOSOVAMora se shvatiti da

"Kosovo ne moè imati isti status

kakav je imalo u vrijeme Slobodana Milo{evi}a"i da Srbija nema ekonomskih i drugih kapacitetada takav status odràva

Boris Tadi}: Boriti se za dràvne interese

STRUJABoris Tadi} je izjavio je

da se mora uzeti u obzir suge-

stija Kofija Anana da kosmet-

ski Srbi potpi{u ugovore sa

Kosovskom elektroenerget-

skom korporacijom, ali je oci-

jenio da oni nisu u stawu da re-

dovno pla}aju ra~une za struju.

On je naglasio da su kosmetski

Srbi "narod koji ìvi u najte-

ìm uslovima u Evropi#.

- Zato se prema wima ne mo-

èmo pona{ati kao da ìve

normalno i da mogu da pla}aju

dugovawa - rekao je predsjed-

nik Srbije. Prema wegovim ri-

je~ima, dràva Srbija i wena

javna preduze}a moraju da se

ukqu~e u traèwe rje{ewa za

taj problem.

PRI[TINA - Predsjednik

Skup{tine Kosova Nexat Da-

ci upozorio je u petak da se ne

moè garantovati politi~ka

stabilnost te pokrajine ako ona

ove godine ne stekne nezavi-

snost.

- Ako voz nezavisnosti ne

stigne ove godine na posqedwu

stanicu, niko na Kosovu ne mo-

è da garantuje politi~ku sta-

bilnost - rekao je Daci na

otvarawu Evropskog foruma u

Pri{tini organizovanog na

temu "Odnosi izme|u pozici-

je i opozicije u demokratskom

parlamentu#, u okviru projek-

ta za podr{ku Skup{tini Ko-

sova.

- Sve misije Ujediwenih na-

cija u svetu koje su duè traja-

le doìvele su fijasko, dok su

one kra}e, s jasnim ciqevima i

programima, bile uspje{ne - re-

kao je Daci.

On se zauzeo za {to skori-

je okon~awe misije Ujediwenih

nacija na Kosovu, jer }e, prema

wegovom mi{qewu, u suprot-

nom biti neuspje{na.

Daci je kritikovao Unmik

zbog nedostatka struktura koje

bi omogu}ile stvarawe funk-

cionalne i demokratske drà-

ve, ocijeniv{i da na Kosovu po-

stoji konfuzija u vezi s nadle-

`nostima i da su kosovske in-

stitucije nadle`ne samo kada

treba da budu kritikovane.

On smatra da 2005. godina

treba da bude odlu~uju}a u od-

re|ivawu statusa Kosova, a da

}e u suprotnom biti dovedena u

pitawe politi~ka stabilnost

na Kosovu. ¥

EVROPSKI FORUM O DEMOKRATIJI

BEOGRAD - Ministar kul-

ture Srbije Dragan Kojadinovi}

potvrdio je u petak Tanjugu da je

pozitivno odgovorio na poziv ko-

sovskog ministra kulture Astri-

ta Haragija da posjeti Pri{ti-

nu i da dva ministarstva uspo-

stave saradwu.

- Predsjednik Koordinacio-

nog centra Neboj{a ôvi} i ja

razgovarali smo o mogu}nostima

obnavqawa kulturne ba{tine na

Kosovu i Metohiji. Poslije tih

razgovora, 11. februara dobio

sam pismo od Haragija, a 14. fe-

bruara sam mu odgovorio - rekao

je Kojadinovi}.

Haragi je u pismu Kojadino-

vi}u izrazio spremnost da mini-

starstva uspostave saradwu u svje-

tlu "ispuwewa standarda o na-

sqedstvu kulturne ba{tine, te

renovirawu o{te}enih pravo-

slavnih crkava na Kosovu#.

U tom pismu Haragi je pod-

sjetio da nije dobio odgovor od

protosin|ela manastira De~a-

ni Save Jawi}a, pa je, poslije

razgovora sa predstavnikom Un-

mika, odlu~io da pi{e Kojadi-

novi}u.

- Stoga vas molim da nas dva

budemo primjer dobre saradwe

ostalima jer znam da Kosovo ne

moè odbaciti Srbiju, kao {to

ni Srbija ne moè odbaciti Ko-

sovo, i da }e za nekoliko godina

dva naroda lijepo sara|ivati kao

dio velike evropske porodice -

kaè se u Haragijevom pismu uz

poziv Kojadinovi}u da posjeti

Pri{tinu. ¥

KOJADINOVI] PRIHVATIO POZIV HARAGIJA

Kulturwaci ipak zajedno Prijetwe Nexata Dacija

PRI[TINA - U kosovsko

selo Babqak, kod Uro{evca, na

svoja nekada{wa imawa, vrati-

la se grupa raseqenih Srba. Se-

lo je mje{ovito, u wemu ìve i

Albanci. Povratak ni u kom smi-

slu nije lak.

- Ako ovdje na neki na~in ne

bude prisutna i Vlada Srbije, te-

{ko da }emo opstati. Ja prvi ne

èlim da ìvim u Albaniji - ka-

è Rajko Deni}, predstavnik po-

vratnika u Babqak.

U ovo selo, pi{e dopisnik

Bete Nikola Be{evi}, oktobra

pro{le godine vratilo se 25 mje-

{tana. Ameri~ka nevladina or-

ganizacija Umkor izgradila je

od pro{log qeta 31, a zavr{ava

jo{ 15 porodi~nih ku}a. O~eku-

je se da i one budu useqive do kra-

ja marta.

Ugrin Stefanovi} kaè da

je bilo raznih obe}awa, ali da su

ku}e oskudno opremqene - jedan

krevet, {tedwak na drva, pro-

stirka za pod i poqski leàj.

Rodoqub Stefanovi} se vra-

tio sa ~etiri sina. Djeca, me|u-

tim, nemaju gdje da spavaju pa su

dvojica morala da se vrate u iz-

bjegli{tvo.

Na Kosovu se jo{ nalazi 91

raseqeni stanovnik Babqaka.

Me|u wima je i tridesetpetoro

djece.

Rajko Deni} navodi da je na

sastancima informisan da je Um-

kor za obnovu ku}a, koja je po~e-

la juna 2004. godine, imao na ras-

polagawu 1.300.000 evra i da mu je

na posqedwem sastanku re~eno

da je upla}eno jo{ 600.000 evra.

Umkor je, nastavqa Deni}, "tra-

ìo 20 procenata od ukupno na-

vedene sume kao proviziju za svoj

rad na organizaciji

povratka i obnovi se-

la.

Pro{le jeseni u

selu je zasijano 13 hek-

tara p{enicom, a pla-

nirano je da na proqe-

}e stignu i sadnice vo-

}a, kao i proqetwe

kulture za sjetvu. Tra-

è se tako|e donatori

za poqoprivredne ma-

{ine.

U~iteqica Vese-

linka Stefanovi} na-

vodi da je tokom prvog

polugodi{ta imala

nekoliko |aka i da je

u planu da Karitas iz-

gradi novu {kolsku

zgradu u kojoj nastavu

treba da poha|aju u~e-

nici i Srbi i Alban-

ci.

O bezbjednosti po-

vratnika i sela brinu

pripadnici gr~kog

Kfora. Sve je kao u ne-

koj kasarni. Svako ve~e

vojnici dolaze da utvrde brojno

stawe Srba povratnika.

Prije rata u Babqaku je bi-

la 71 srpska porodi~na ku}a u ko-

jima je ìvjelo oko 300 stanovni-

ka. U to vrijeme svaka ku}a ima-

la je bar po jednog zaposlenog

~lana. Poslije napu{tawa sela

1999. godine, 23 porodice su se

nastanile u srpskim selima cen-

tralnog Kosova, a ostali su izbje-

gli {irom centralne Srbije.

Srbi u Babqaku u privatnoj

svojini imaju 300 hektara obradi-

ve zemqe i livada i 10 hektara

dru{tvene zemqe.

- Za sada znamo da su uzurpi-

rana ~etiri hektara na{e zemqe

koja se nalazi na veoma atraktiv-

nom i za gradwu pogodnom mjestu

pored magistralnog puta Pri-

{tina - Skopqe - navodi Rajko

Deni}.

Ugrin Stefanovi} navodi da

je poslije dolaska me|unarodnih

snaga na Kosovo i izgona Srba iz

sela, sve {to su generacijama sti-

cali i gradili, uni{teno.

- Sve je poravnato sa ze-

mqom, bunari zatrpani, vo}wa-

ci posje~eni... Sve je bilo tako

poravnato da, kada smo prvi put

do{li da vidimo selo, nismo mo-

gli u prvi mah da prepoznamo mje-

sta gdje se ~ija ku}a nalazila - is-

ti~e Ugrin Stefanovi}.

No, i pored svega, ogwi{ta u

novoizgra|enim srpskim ku}ama

u selu Babqak ponovo su naloè-

na.

- Sa kom{ijama Albancima

jo{ nemamo onakve susjedske od-

nose kakve smo imali prije rata.

Kada se sretnemo me|usobno se

pozdravimo i mislimo da su nas

prihvatili - kaè na kraju Rajko

Deni}. ¥

SA SRPSKIM POVRATNICIMA U BABQAK

TE[KO SE I VRATITI I OSTATIAko ovdje ne bude prisutna i Vlada Srbije, te{koda }emo opstati. Ja prvi ne èlim da ìvim u Albaniji,kaè Rajko Deni}, predstavnik srpskih povratnikau selo Babqak

STEFANOVI]- Sretni smo {to smo se vra-

tili na svoja obnovqena ogwi-

{ta i {to se vi{e ne potucamo

kojekuda, ali jo{ nemamo pija}u

vodu, a ni kanalizacija nije za-

vr{ena. Vodu za tehni~ku upotre-

bu donose nam pripadnici gr~kog

Kfora. Ona, me|utim, zamrzne jer

se nalazi u malim cisternama is-

pred ku}a. Vodu za pi}e donosi-

mo sa ~esme koja je udaqena oko

pola kilometra - kaù Veselin-

ka i Ugrin Stefanovi}, srpski

povratnici u Babqak.

Babqak: @ivjeti sa Albancima

BUJANOVAC - Poslije ~eti-

ri meseca bojkota sednica lokalne

Skup{tine, srpski odbornici u par-

lamentu Bujanovca u petak su se

vratili u odborni~ke klupe.

- Vratili smo se u Skup{tinu

zato {to bojkot nije dao rezultate.

Niti se lokalna samouprava zabri-

nula {to srpski odbornici ne u~e-

stvuju u radu, niti su se predstavni-

ci me|unarodne zajednice zapitali

u ~emu je problem - rekao je Beti

Bratislav Lazarevi}, {ef odbor-

ni~ke grupe Koalicija za Bujano-

vac koja u Skup{tini u Bujanovcu

ima 12 odbornika.

Lazarevi} je naveo da je "jasno

da je u demokratskim zemqama

napu{tawe rada Skup{tine jedan

vrlo ozbiqan ~in, naro~ito u vi{e-

nacionalnim sredinama#. Na sep-

tembarskoj sjednici su srpski od-

bornici zatraìli pauzu od petna-

est minuta radi konsultacija, koju

je predsjednik Skup{tine Sevdaiq

Hiseni trebalo da im odobri.

- Mi smo iza{li i kada smo se

vratili albanski odbornici su ve}

izglasali nekoliko ta~aka dnevnog

reda. Po{to se pokazalo da na{e

prisustvo nije potrebno da bi Skup-

{tina funkcionisala, i da se u woj

ne uvaàva na{ glas ni na{i zahtje-

vi, odlu~ili smo da ne u~estvujemo u

wenom radu - rekao je Lazarevi}.

Skup{tina u Bujanovcu ima

ukupno ~etrdeset i jednog odborni-

ka, 23 su albanska i 18 srpskih. ¥

POSLIJE ÊTIRI MJESECA BOJKOTA

Odbornici opet u Skup{tini

KOSOVSKA MITROVICA -

Pripadnici Kosovske policijske

slu`be i me|unarodne policije

uhapsili su pet osoba osumwi~e-

nih za napad na dva pripadnika Ko-

sovske policijske slu`be, u ju`nom

dijelu Kosovske Mitrovice, saop-

{tio je u petak regionalni port-

parol Unmikove policije Lari

Miler.

Slu~aj je predat javnom tuì-

ocu, a uhap{eni }e u zatvoru osta-

ti do kraja istrage, rekao je Miler.

Incident se dogodio sino} oko 19

~asova u blizini autobuske stani-

ce u ju`nom dijelu Kosovske Mi-

trovice, a osobe koje su napale po-

licajce su kradqivci, saop{tio je

portparol Unmik policije.

Povre|eni policajci su zbri-

nuti u pri{tinskom Klini~ko-

bolni~kom centru i nalaze se van

ìvotne opasnosti, dodao je on.

Jedan od kosovskih policajaca

je povrije|en iz vatrenog oru`ja

kada mu je pucano u nogu, dok je dru-

gi zadobio udarac u glavu tupim

predmetom. ¥

NAPAD NA POLICIJU U MITROVICI

Uhap{eno pet osoba

[EF italijanske diplomati-

je \anfranko Fini je naglasio da

je neophodno ispuniti standarde

prije utvr|ivawa kona~nog statu-

sa Kosova i Metohije, prenijela

je u petak italijanska agencija An-

sa.

- Potrebno je ispuniti stan-

darde koje je me|unarodna zajedni-

ca zatraìla prije suo~avawa sa

problemom definitivnog statu-

sa Kosova - rekao je on na konfe-

renciji za novinare po zavr{et-

ku posjete Slova~koj.

Ministar inostranih poslova

Italije je, uo~i posjete Srbiji i

Kosovu od 23. do 25. februara,

poru~io da }e "verifikacija stan-

darda uslijediti u maju, precizi-

raju}i da je jedan od najbitnijih

zahtjeva, koji je zacrtala Evrop-

ska unija - po{tovawe mawinskih

prava#.

Ministar Fini je i u razgovo-

rima u Bratislavi sa slova~kim

zvani~nicima naglasio zna~aj rje-

{avawa kosovskog problema za sta-

bilnost na Balkanu. ¥

\ANFRANKO FINI UOÎ POSJETE SRBIJI I KOSMETU

Po{tovati mawinska prava

BANGKOK - [est qudi je

poginulo, a oko 50 raweno u eks-

ploziji automobila bombe u gra-

du Sungai Kolok u provinciji

Narativat na jugu Tajlanda, ja-

vili su u petak tajlandska glasi-

la, javio je Tanjug.

Automobil bomba, koji je eks-

plodirao u ~etvrtak uve~e, nala-

zio se na parkirali{tu ispred

hotela "Marina#, izjavio je gu-

verner provincije Narativat

Pra~a Tarat, prenijela je agen-

cija DPA.

Tajlandski premijer Taksin

[inavatra smatra da su za ovaj

napad odgovorni ro|aci uhap-

{enih muslimanskih pobuweni-

ka.

- Oni èle da izvr{e priti-

sak na vladu kako bi prestala da

hapsi wihove ro|ake - ocijenio

je [inavatra koji je nedavno po-

krenuo akciju vlasti radi suzbi-

jawa separatisti~kih grupa na

jugu Tajlanda.

Sa vladom radi rje{avawa

problema na jugu zemqe, gdje je

do{lo do eskalacije nasiqa. U

eksploziji, koja se dogodila u ~e-

tvrtak, petoro qudi je poginulo

na licu mjesta, a {est rawenih je

umrlo u bolnici. ¥

JOHANESBURG - Sin biv-

{e britanske premijerke Marga-

ret Ta~er, ser Mark Ta~er, poja-

vio se u petak prije podne u sudu

u Kejptaunu da odgovori na 43 pi-

tawa javnog tuìoca Ekvatori-

jalne Gvineje koji ga optuùje za

umije{anost u pro{logodi{wi

neuspjeli poku{aj vojnog pu~a, ja-

vio je Tanjug.

Mark Ta~er je u januaru ove

godine priznao da je finansirao

kupovinu jednog helikoptera za

koji tvrdi da je mislio da }e se ko-

ristiti kao "vazdu{na ambulan-

ta# dok je zapravo trebalo da po-

sluì pla}enicima za wihovu

avanturu u Ekvatorijalnoj Gvine-

ji.

Takvo priznawe pomoglo je

Ta~eru da dobije samo uslovnu ka-

znu i da izbjegne zatvor pla}awem

nov~ane globe. Ekvatorijalna

Gvineja, tre}i proizvo|a~ nafte

u Africi, tvrdi da su u zavjeru da

se izvede vojni pu~ umije{ani Ve-

lika Britanija i Spanija, biv{a

kolonijalna metropola.

Nezvani~no se tvrdi da je gru-

pa britanskih biznismena i biv-

{ih vladinih funkcionera fi-

nansirala ~itav poduhvat za ~ije

izvo|ewe su bili angaòvani bi-

jeli i crni pla}enici.

Prva grupa zavjerenika uhap-

{ena je u Maleu, glavnom gradu

Ekvatorijalne Gvineje, dok je dru-

ga grupa od sedamdesetak pla}e-

nika zaustavqena na aerodromu u

Harareu gdje je wihov avion tre-

balo da pokupi ranije naru~eno

oru`je. ¥

@ENEVA - Vi{e od 320.780 qu-

di izgubilo je ìvot u prirodnim

nepogodama pro{le godine, {to je

~etiri puta vi{e u odnosu na bi-

lans 2003, a razlog je cunami koji je

pogodio zemqe u Indijskom okeanu,

saop{tilo je u petak odjeqewe Uje-

diwenih nacija za me|unarodnu stra-

tegiju smawena nepogoda, prenio je

Tanjug.Pro{le godine bilo je 366

prirodnih katastrofa u kojima je

bilo `rtava.

Najmawe 304.200 qudi poginulo

u udaru cunamija u 12 zemaqa 26. de-

cembra, uglavnom u Indoneziji, naj-

bliòj epicentru podvodnog zemqo-

tresa koji je pokrenuo smrtonosne

talase.

- Da nije bilo cunamija, op{ti

trend koji pokazuje smawewe broja

`rtava nepogoda bio bi potvr|en i

za pro {lu godinu - rekao je Deba-

rati Guha-Sapir, profesor Centra

za istraìvawe epidemiologije ne-

pogoda, ~ije je sjedi{te u Briselu.

Poslije cunamija, najve}i broj `r-

tava registrovan je u poplavama i

uraganu "Xini# na Haitiju, u koji-

ma je oko 6.000 qudi izgubilo ìvot,

prenijela je agencija AP. ¥

VA[INGTON, TOKIO - Zbog

ja~awa kineske vojne mo}i, SAD i

Japan }e spor Kine i Tajvana naj-

vjerovatnije po prvi put proglasi-

ti kriti~nom ta~kom Azije i "ci-

qem zajedni~ke odbrambene stra-

tegije#, javio je u petak "Va{ing-

ton post# citiraju}i nacrt nove za-

jedni~ke deklaracije o bezbjedno-

sti.

Kako je prenio Tanjug sve ve}a

vojna mo} Kine mogla bi biti izvor

glavne zabrinutosti ameri~kih mi-

nistara inostranih poslova i od-

brane Kondolize Rajs i Donalda

Ramsfelda, s jedne strane, i wiho-

vih japanskih kolega Nobutaka Ma-

}imura i Joshinori Ohna, kada u

subotu u Va{ingtonu budu razma-

trali strate{ke ciqeve i odlu~i-

vali o zajedni~koj odbrambenoj po-

litici, javio je Rojters.

Ameri~ki bezbjednosni savez

sa Japanom, formiran {ezdesetih

godina pro{log vijeka, ~inio je

okosnicu spoqne politike SAD u

Aziji, ali su se dvije sile razila-

zile po pitawu odnosa prema kine-

skim zahtjevima za ujediwewem sa

Tajvanom, koji se odvojio od mati-

ce 1949. godine.

Va{ington ima zakonsku oba-

vezu da brani to ostrvo u slu~aju

napada Kine, dok je Japan tradici-

onalno izbjegavao da se mije{a u

spor. Pred subotwe razgovore u Va-

{ingtonu japanski predstavnik je

rekao Rojtersu da je "Sjeverna Ko-

reja neposredna opasnost, dok bi

druga problemati~na oblast mogla

biti Tajvanski moreuz#.

- To su dva osjetqiva primjera

mogu}ih opasnosti po mir i bez-

bjednost u Aziji - rekao je japan-

ski izvor, dodav{i da }e dvije stra-

ne "svakako iznijeti svoja gledi-

{ta# o wima.

Progla{avawem bezbjednosti

Tajvanskog moreuza "zajedni~kim

strate{kim ciqem#, Va{ington i

Tokio }e svakako razqutiti Kinu,

upravo u vrijeme kada se SAD i Ja-

pan nadaju da }e im Peking pomo}i

da privole Sjevernu Koreju da od-

ustane od nuklearnog programa.

Japanski predstavnik je naja-

vio o{tru osudu saop{tewa Pjon-

gjanga o posjedovawu nuklearnog

oru`ja i istovremeno izraàvawe

~vrste privrènosti razgovorima

{est zemaqa o sjeverokorejskom

problemu.

Tokio o~ekuje da }e Kina, kao

glavni saveznik Sjeverne Koreje,

uloìti dodatne napore da privo-

li Pjongjang da se vrati za prego-

vora~ki sto.

Iako su Japan i SAD zabrinu-

ti zbog vojnog ja~awa Kine i wenog

sve ve}eg politi~kog uticaja u re-

gionu, koji je do sada bio pod is-

kqu~ivom dominacijom Va{ingto-

na, i nastoje da je sprije~e u {ire-

wu vojne mo}i i uticaja, oni bi s

druge strane èleli da imaju Kinu

na svojoj strani u rje{avawu pro-

blema Sjeverne Koreje i u borbi

protiv terorizma. ¥

BAGDAD - U sukobima sa ira~-

kim pobuwenicima u Mosulu na sje-

veru Iraka jedan ameri~ki vojnik je

ubijen, saop{tili su u petak ame-

ri~ki vojni izvori, prenio je Tan-

jug.

Prema tim izvorima, dvojica po-

buwenika su poginula a jedan je ra-

wen prilikom poku{aja postavqawa

improvizovane eksplozivne napra-

ve na putu koji ameri~ke snage ~esto

koriste. Istovremeno policija vo-

di istragu o otmici i ubistvu sino-

va {efa policije u Naxafu, ~ija su

tijela otkrivena na jednoj farmi is-

to~no od Kerbale.

- Ira~ka policija istraùje ot-

micu i o~igledno ubistvo dva sina

{efa policije u Naxafu - izjavila

je portparol policije.

U me|uvremenu, hiqade {iita

iza{lo je na ulice Bagdada kako bi

obiqeìli jedan od najva`nijih mu-

slimanskih praznika "A{uru# ko-

ji se proslavqa u znak sje}awa na

Huseina, unuka proroka Muhameda.

Vjernici, obu~eni u crno u znak

àlosti zbog patwi prorokovog

unuka koji je poginuo u bici za Ker-

balu 680. godine, nose zelene tran-

sparente sa imenom Huseina.

Neki od vjernika bi~uju sebe

metalnim lancima simboli{u}i

Huseinove muke, naveo je Rojters.

Glavna ceremonija bi}e odrà-

na sutra u Kerbali i Bagdadu kada

se o~ekuje okupqawe jo{ ve}eg bro-

ja vjernika.

Zbog straha od teroristi~kih

napada ira~ka vlada je u ~etvrtak

donijela odluku da zatvori grani-

ce pet dana kako bi sprije~ila do-

lazak muslimana iz drugih zemaqa

i pove}ala bezbjednost u Iraku to-

kom praznika.

Vi{e od 170 qudi poginulo je

u samoubila~kim napadima u Bag-

dadu i Kerbali tokom pro{logodi-

{we proslave "A{ure#. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. SVIJET

SUKOB IRA^KIH POBUWENIKA I AMERI^KIH VOJNIKA

Ubijen jedan ameri~ki vojnik i tri pobuwenikaprilikom poku{aja postavqawa improvizovaneeksplozivne naprave na putu koji ameri~ke snage~esto koriste

NOVE @RTVE U MOSULU

Optuèni: Sin biv{e britanske premijerkeMargaret Ta~er (Foto-Rojters)

Istraga: Tajlandska policija namjestu napada (Foto-Rojters)

Kerbala: Uhap{eni ira~ki pobuwenicisa naoruàwem (Foto-Rojters)

ZAJEDNI^KA ODBRAMBENA STRATEGIJA SAD I JAPANA

KRITI^NA TA^KA AZIJESve ve}a vojna mo} Kine zabrinula ameri~ke ministreinostranih poslova i odbrane, ali i wihove japanskekolege, koji }e u subotu razmatrati zajedni~kestrate{ke ciqeve

XAKARTA - Ira~ki pobuwe-

nici drè dva novinara indone-

ànske televizijske stanice "Me-

tro# u Ramadi na zapadu Iraka,

jednom od upori{ta pobuweni~-

kih grupa koje se bore protiv vla-

de u Bagdadu i ameri~kih snaga u

toj zemqi, izjavio je u petak port-

parol indoneànskog ministar-

stva spoqnih poslova Marti Na-

talegava.

- Vlasnik kola, koja su 15. fe-

bruara iznajmili novinari tele-

vizijske stanice Metro, obavije-

stio nas je da su wihovo vozilo

na putu za Ramadu zaustavili na-

oruàni qudi - rekao je Natala-

gava na konferenciji za {tampu.

ZAROBQENI NOVINARI

MASAKR U XAMIJAMA

BAGDAD - Najmawe 15 qu-

di je poginulo a 26 je povrije|e-

no u dana{wim napadima bom-

ba{a samoubica na dvije xami-

je u Bagdadu, saop{tili su poli-

cijski i bolni~ki izvori.

Samo u eksploziji u {iit-

skoj xamiji u ju`nom dijelu Bag-

dada 13 osoba je izgubilo ̀ ivot,

dok su 22 rawene.

Preìvjeli su posvjedo~i-

li da se bomba{ samoubica raz-

nio u xamiji, ispuwenoj vjerni-

cima jer {iiti, pripadnici naj-

rasprostrawenije muslimanske

sekte u Iraku, proslavqaju svoj

glavni religijski praznik A{u-

ru, javile su agencije.

KRIZEJapan teì ve}oj strate{koj

ulozi u regionu ~ime bi odmi-

jenio trupe SAD i omogu}io im

da reaguju na krize od Bliskog

istoka do Koreje. Tu strate{ku

promjenu mnogi stru~waci vide

kao {irewe ameri~ko-japanskog

saveza.

Nagovije{teni o{triji

kurs Va{ingtona prema Pekin-

gu nazire se i iz izvje{taja

CIA koja je optuìla Kinu da

naoruàvawem remeti ravnote-

ù snaga u Tajvanskom zalivu i

da pove}awe "kineske vojne spo-

sobnosti ugroàvaju ameri~ke

snage u regionu#.

TEL AVIV - Izraelski mi-

nistar odbrane [aul Mofaz je u

~etvrtak uve~e najavio da }e 16

Palestinaca deportovanih sa Za-

padne obale u pojas Gaze u petak

mo}i da se vrati svojim ku}ama,

javio je Tanjug.

To je prva grupa od 55 Palesti-

naca, koliko ih je protjerano to-

kom ~etvorogodi{weg palestin-

skog ustanka - intifade sa Zapad-

ne obale u pojas Gaze.

Mofaz je rekao i da }e 20 od

ukupno 39 Palestinaca protjera-

nih u Evropu 2002. godine, poslije

okon~awa opsade Crkve Hristovog

groba u Vitlejemu, mo}i tako|e da

se vrati. To je dio paketa mjera za

izgradwu povjerewa izme|u Izra-

ela i Palestinaca, s ciqem da se

obnovi mirovni proces.

Ministar je, me|utim, nagla-

sio da se ne}e vratiti oni koji su

"okrvavili ruke#, odnosno koji su

osumwi~eni za ubistvo Izraelaca

i smatraju se opasnim, sve dok Vi-

tlejem ne bude predat pod kontro-

lu palestinske uprave.

Izraelski ministar odbrane

je uz to naredio da prestane ru{e-

we ku}a porodica palestinskih

bomba{a samoubica, a na osnovu

preporuke vojnog komiteta.

Istraga je pokazala da ta ka-

zna nije efikasna. Mjere za izgrad-

wu povjerewa su najavqene deset

dana nakon {to su izraelski i pa-

lestinski lideri proglasili okon-

~awe nasiqa na regionalnom sa-

mitu u egipatskom letovali{tu

[arm el [eiku. ¥

NA ZAPADNOJ OBALI

Palestinci se vra}ajuSER MARK TAÊR NA SUDU U KEJPTAUNU

Umije{an u vojni pu~

11

M E R I D I J A N I

KABUL - Vi{e od 1.000 avganistanske djece moglo bi

da umre od bolesti izazvanih hladno}om u zavijanoj pro-

vinciji Gor, ako hitno ne bude poslato jo{ humanitarne

pomo}i, saop{tio je danas direktor Katoli~kog humani-

tarnog servisa u zapadnom Avganistanu Pol Hiks.

- Spasila~ki timovi poslati u 16 sela distrikta [ahrak

u protekle dvije sedmice prijavqivali su prosje~no pet smr-

ti djece ispod pet godina u svakom selu - rekao je Hiks. ¥

Prijeti hladno}a Potraga za Bin LadenomISLAMABAD - Sjediwene Ameri~ke

Dràve su nedavno pokrenule na pakistan-

skim medijima kampawu za hvatawe Osame

bin Ladena i wegovih saradnika, obe}av-

{i vi{emilionsku dolarsku nagradu za in-

formaciju o lideru me|unarodne terori-

sti~ke organizacije "Al-Kaide#, javio je

Tanjug. ¥

U EKSPLOZIJI U TAJLANDU

PRO[LE GODINE U SVIJETU

Preko 320 hiqada `rtava

Poginulo {est qudi

BAWA LUKA - Okru`no tu-

ìla{tvo Bawa Luka uskoro }e

objelodaniti priznawe krivice

nekoliko osoba o nezakonitim

radwama koje su otkrivene u akci-

ji "Falsifikat#.

Ova akcija pokrenuta je po-

slije otkrivawa nelegalnih regi-

stracija automobila i to na osno-

vu la`ne jedinstvene carinske is-

prave.

"Glas Srpske# nezvani~no sa-

znaje da }e sporazum sa tuìocem

prihvatiti Veqko ]eji}, Darko

Vukovi}, Dragan Kremenovi} - Pu-

ger, Milenko Milojevi} - Lene,

carinik Sa{a Pjani} i policajac

Miroslav Brkqa~, svi iz Bawe

Luke.

êtiri referenta bawolu~-

kog Centra javne bezbjednosti Ve-

limir Glavi}, Branka [u{war,

Stana Malini} i Milivoje Jev-

|eni}, svi iz Bawe Luke, prema

na{im saznawima ne}e da prihva-

te nagodbu pa }e im biti su|eno za

djela koja im se stavqaju na teret.

Jedino je Milan Kova~ u bjek-

stvu zbog ~ega }e se, najvjerovat-

nije, protiv wega voditi izdvojen

postupak. Od ostalih deset hap-

{enih jedino Vukovi} nije pri-

tvaran.

Protiv ]eji}a, za kojeg se

osnovano sumwa da je bio jedna od

glavnih karika u ovom lancu la-

`nog registrovawa automobila,

Okru`nom tuìla{tvu Bawa Lu-

ka dostavqeni su izvje{taji u ko-

jim se tereti za 33 krivi~na dje-

la.

Prilikom registracije, on je

prikazivao la`ne uplatnice o na-

vodnoj uplati u republi~ki buxet

a novac ustvari zadrào. Na taj

na~in sebi ili drugima nezakoni-

to je pribavio vi{e od 60 hiqada

maraka.

Do sada je u Republici Srp-

skoj, u akciji "Falsifikat# odu-

zeto vi{e od 300 automobila ko-

ja su registrovana na nelegalan

na~in od ~ega skoro 80 odsto na

podru~ju Centra javne bezbjedno-

sti Bawa Luka.

Tuìla{tvima je u posqedwe

vrijeme dostavqeno vi{e izvje-

{taja u kojima se za krivi~no dje-

lo falsifikovawa slu`bene is-

prave prijavquju vlasnici automo-

bila koji su oduzeti u akciji

"Falsifikat#. ¥ V. JAWI]

BAWA LUKA - Okru`ni

tuìoci Milan Tegeltija i Si-

ni{a Vrawe{ osporili su u pe-

tak nalaz sudskih vje{taka od-

brane na nastavku su|ewa biv-

{em ministru finansija u Vla-

di Republike Srpske Simeunu

Vilende~i}u.

Nalaz koji su sa~inili sud-

ski vje{taci ekonomske struke

Abid Hoxi} iz Sarajeva, @eq-

ko Jar~evi} iz Novog Sada i

Milan Struni} iz Gradi{ke tu-

ìoci su ocijenili pau{alnim.

Vilende~i} je optuèn da je

nesavjesnim radom u slu`bi

o{tetio republi~ki buxet

za 88 hiqada maraka. Wemu se

stavqa na teret da je 30.avgusta

2002. godine kao zastupnik Mi-

nistarstva finansija zakqu-

~io ugovor za Novom bawalu~-

kom bankom kojim je oro~eno

deset miliona maraka na 13 mje-

seci uz kamatnu stopu od 3,2 od-

sto godi{we. U optu`nici se

navodi da je Vilende~i} prije

zakqu~ivawa ugovora, ponudom

nije obra}ao drugim poslovnim

bankama u Republici Srpskoj

(VB banci i Razvojnoj banci)

kod kojih je kamatna stopa mno-

go ve}a.

- Kamatna stopa od 3,2 od-

sto rezultat je stawa na trì-

{tu i trì{nih odnosa. Ona je

ve}a od stope cijena na malo,

odnosno inflacije. Kamatne

stope nemaju stalne karakteri-

stike jer su pod uticajem tre-

nutnih trì{nih stawa u vri-

jeme wihovog ugovarawa -

kazao je Abid Hoxi}.

Okru`ni tuìlac

Milan Tegeltija

predo~io je

Hoxi}u

d v a

ugovora

iz 2003.

g o d i n e

k o j i m a

su oro~ena sredstva iz javnih

prihoda. Ove ugovore potpisao

je tada{wi ministar finansi-

ja Branko Krsmanovi}. Tegel-

tija je pitao da li su ti ugovo-

ri isti kao onaj koji je potpi-

sao Vilende~i}.

- Kamatna stopa iz ugovora

koje je zakqu~io ministar Kr-

smanovi} nije ista kao ona iz

Vilende~i}evog ugovora jer ona

iznosi ~etiri odsto godi{we.

Ovdje nisu u pitawu ista lica

koja su ih zakqu~ivala. Me|u-

tim i Krsmanovi} i Vilende-

~i} bili su predstavnici Mi-

nistarstva finansija - istakao

je Hoxi}.

Su|ewe je prekinuto. Na-

stavak je zakazan za 18. mart.

Tad }e na prijedlog tuìla{tva

svoj iskaz dati sudski vje{tak

ekonomske struke Dragan Sali}

i biv{i ministar finansija

Branko Krsmanovi}.

¥ M. DIZDAR

SU\EWE SIMEUNU VILENDEÎ]U

19. i 20. februar 2005.CRNA HRONIKA12

Milan Tegeltija:Sporan izbor banke

(Foto-arhiva)

Tuìoci ocijenili nalaztri vje{taka pau{alnim. Kaosvjedoci za naredno ro~i{tepozvani sudski vje{tak DraganSali} i biv{i ministar BrankoKrsmanovi}

OKRU@NO TU@ILA[TVO BAWA LUKA

"FALSIFIKAT" PI[E NAGODBU?

Kako se nezvani~no saznaje, {et osumwi~enih za registrovaweautomobila na osnovu la`ne carinske deklaracije blizusporazuma sa tuìocem o priznawu krivice

OSPOREN NALAZ VJE[TAKAKOTOR VARO[

Dolijalikradqivci

KOTOR VARO[ - Policija

je u srijedu uhapsila maloqetne

S. \. (17), A. M. (17) i @. T. (17)

zbog osnovane sumwe da su tokom

nekoliko posqedwih godina na

podru~ju Kotor Varo{a izvr{i-

li vi{e krivi~nih djela, saop-

{teno je iz republi~kog Mini-

starstva.

U saop{tewu se navodi da se

wih trojica terete za vi{e pro-

valnih kra|a u automobile, ka-

fi}e, kra|u novca iz aparata za

igru na sre}u, kra|u elektro

opreme, mobilnih telefona...

Prikupqena saznawa, kao i izja-

ve osumwi~enih, ukazuju da su

sli~na krivi~na djela izvr{ili

i na podru~ju Bawa Luke, êlin-

ca, Kneèva i Tesli}a.

U toku je dokumentovawe svih

krivi~nih djela koje su po~ini-

li. ¥ O. M.

PRIJEDOR

La`ni ~ek PRIJEDOR - Stanica javne

bezbjednosti Prijedor dostavi-

la je izvje{taj Okru`nom tuì-

la{tvu Bawa Luka protiv Pri-

jedor~anina S. S. (24) zbog osno-

vane sumwe da je po~inio falsi-

fikovawe i zloupotrebu hartije

od vrijednosti.

Iz Ministarstva unutra-

{wih poslova Republike Srpske

je saop{teno da je S. S. falsi-

fikovani ~ak na ime, u iznosu od

65.828,54 kanadska dolara (82.542

konvertibilne marke) poku{ao

da unov~i u Filijali Nove bawa-

lu~ke banke u Prijedoru. U tome

su ga sprije~ili slu`benici ove

banke i prijavili slu~aj polici-

ji. ¥ V. J.

DOBOJ - Zbog postojawa osno-

va sumwe da su izvr{ili te{ku

kra|u, dobojska policija dostavi-

la je 15. februara Okru`nom tu-

ìla{tvu Doboj izvje{taj pro-

tiv M.M. (52) i N.M. (34) iz Tr-

waca, op{tina Bijeqina i malo-

qetnog R.A. (17) iz Dragalovaca,

op{tina Doboj.

Ova trojka je, kako se navodi

u saop{tewu Centra javne bez-

bjednosti Doboj, u novembru pro-

{le godine sa ku}e I.J. iz Draga-

lovaca skinula i ukrala dvoja bal-

konska i troja sobna vrata, jedan

{tok za vrata i izvjesnu koli~i-

nu crijepa sa krova dvori{ne

zgrade.

Policijska stanica Doboj 2

podnijela je 11. februara ovda-

{wem Okru`nom tuìla{tvu iz-

vje{taj protiv V.P. (19) iz Boqa-

ni}a, op{tina Doboj i S.\. (20)

iz Doboja zbog postojawa osnova-

ne sumwe da su po~inili, tako|e,

te{ku kra|u.

Pomenuta lica su 23. januara

ove godine provalila u kafi}

"Duga# u Boqani}u iz kojeg su

ukrala aparat za igru u ~ijoj ka-

si se nalazilo oko 400 maraka.

Oni su u no}i izme|u 4. i 5. fe-

bruara i u kafi} "Sedmica# u ko-

me su iz aparata za igru ukrali ma-

wu koli~inu novca.

Izvje{taj je podnesen i pro-

tiv @.R. (21) iz Suvog Poqa zbog

postojawa osnova sumwe da je no-

}u 30. na 31. januar ove godine u

tom nasequ iskoristio odsustvo

vlasnice D.M. nasilno u{ao u we-

nu ku}u u kojoj je konzumirao hra-

nu i pi}e, zakqu~uje se u saop{te-

wu Centra javne bezbjednosti Do-

boj. ¥ Sl. P.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

Prijave protiv lopova

PRIJEDOR - Dvojica naoru-

ànih i maskiranih razbojnika,

opqa~kala su u ~etvrtak su oko

21 u sportsku kladionicu "Tim si-

stem#, koja se nalazi u ulici Kra-

qa Aleksandra u Prijedoru. Tom

prilikom iz blagajne odnijeli sav

dnevni pazar - 1.160 maraka.

U tom trenutku u kladionici

se nalazio samo radnik Draèn

Antoni} (27). Razbojnici su u we-

ga uperili automatske pu{ke i na-

redili mu da se udaqi od pulta gdje

se nalazi i kasa.

Draèn Antoni} kaè da sve

de{avalo kao na filmu.

- Sve se desilo na nepun mi-

nut. Od te brzine nisam uspio da

zapamtim bilo kakve detaqe. Sa-

mo su mi automatsku pu{ke upere-

ne u mene ostale u sje}awu. U tom

trenutku straha nisam osje}ao, ali

se on pojavio tek poslije - pri~a

Antoni}.

Nakon {to su uzeli novac raz-

bojnici su pobjegli, a Draèn je,

kako kaè. otr~ao do susjedne tr-

govine i pozvao policiju koja je

odmah do{la.

Tokom uvi|aja policija je kon-

statovala da je iz kladionice "Tim

sistem# odneseno 1.160 maraka.

¥ P. [.

BAWA LUKA - Bawolu~ka

policija u ulici 12 beba pro-

na{la je "golf 4# , koji je ukra-

den u ~etvrtak u Biha}u od Mit-

hada Haski}a iz Hrvatske, sa-

op{tio je Centar javne bezbjed-

nosti Bawa Luka.

U Centru saznajemo da su is-

tog dana prona|ena jo{ dva au-

tomobila. Po dojavi gra|ana u

ulici Blagoja Parovi}a prona-

|en je "mercedes 124#, ~iju je

kra|u 13. februara prijavio

vlasnik Drago Malini}.

U ulici Kraji{kih briga-

da prona|en je bijeli "merce-

des 124# (499-M-909) koji je 12.

januara ove godine u Bawoj Lu-

ci ukraden od Milana \uri}a.

Policija je izvr{ila uvi-

|aje i automobili su vra}eni

vlasnicima, dok su po~inioci

jo{ uvek nepoznati.

¥ O. M.

BAWA LUKA

Prona|ena tri automobila

Draèn Antoni}: Upetak ponovo bio naradnom mjestu

(Snimio D. STOJNI])

AKCIJA POLICIJE U BAWOJ LUCI

Uhap{enmakro

BAWA LUKA - Dragan Du{a-

ni} (26) iz Lakta{a uhap{en je

zbog osnovane sumwe da je po~inio

krivi~no djelo trgovine qudima

radi prostitucije.

Ovo je na{em listu potvrdio

okru`ni tuìlac u Bawoj Luci

Aleksandar Simonovi} koji je Du-

{ani}a saslu{ao i predloìo

pritvor. Rje{ewem sudije za pret-

hodni postupak Osnovnog suda u

Bawoj Luci Dragi{i}u je odre|en

pritvor do 30 dana.

Prema saznawima na{eg li-

sta, policija je uhvatila Du{ani-

}a koji je doveo ènu M. M. (21),

dràvqanku Srbije i Crne Gore u

motel "Vidovi}# koja je pruàla

seksualne usluge drugim osobama.

Policija je zatekla na djelu M. M.

sa mu{terijom u motelskoj sobi.

M. M. je udata za dràvqana

BiH, koji je kum Du{ani}u. Nezva-

ni~no saznajemo da policija raspo-

laè informacijama da su kumovi

navodili M. M. i jo{ jednu djevoj-

ku na pruàwe seksualnih usluga

drugim osobama.

Krivi~nim zakonom Republi-

ke Srpske zaprije}ena kazna za po-

menuto krivi~no djelo koje se Du-

{ani}u stavqa na teret je od {est

mjeseci do dvije godine robije.

¥ V. J.

BAWA LUKA - Nepoznata

osoba izvr{ila je krivi~no dje-

lo razbojni{tva nad M. B. (43) iz

Bijeqine saop{tilo je Mini-

starstvo unutra{wih poslova Re-

publike Srpske.

Razbojnik je nasilno u{ao u

wenu ku}u, ukrao joj mobilni te-

lefon, a onda je vi{e puta udario

u glavu tvrdim predmetom. Is-

traga je u toku.

Razbojni{tvo je zabiqeèno

i u Bawoj Luci. U ulici Carice

Milice tri nepoznate osobe pre-

srele su A. R. iz Bawa Luke i tra-

ìli su da im da novac. Po{to ga

on nije imao pretukli su ga i na-

nijeli mu lak{e povrede. ¥ O. M.

MINISTARSTVO UNUTRA[WIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE

Otimaju i tuku

PRIJEDOR - Dvoje malo-

qetnih Roma, K.B. (13) i S. B.

(12) iz Ni{a privedeni su u po-

liciju zbog osnovane sumwe da su

po~inili vi{e kra|a na podru~-

ju Prijedora, saop{tio je Centar

javne bezbjednosti Bawa Luka.

Mali{ani su u utorak iz pro-

davnice tepiha "Favorit# ukra-

li 130 maraka, a dan ranije iz

prodavnice "Lisca# 1.100 mara-

ka. Uhap{eni su u ~etvrtak kada

ih je vlasnica prodavnice "Fa-

vorit# uhvatila u kra|i i zadr-

àla do dolaska policije.

Dvojac je sve kra|e izvodio

tako {to je dje~ak zagovarao

radnice, a djevoj~ica krala pare

ili nov~anike.

Na informativni razgovor

privedeni su i wihovi ro|aci

D.S. (44) i S.S. (38) koji su posli-

je kriminalisti~ke obrade, po

naredbi deùrnog tuìoca, za-

jedno sa mali{anima pu{teni na

slobodu. ¥ O. M.

U PRIJEDORU PRIVEDENO DVOJE MALOQETNIKA

Uhva}eni na djelu

SARAJEVO- Momir Gli-

{i}, optuèn za ratne zlo~ine

protiv civilnog stanovni{tva,

izjasnio se danas pred Kantonal-

nim sudom da se ne osje}a krivim

po optu`nici koja ga tereti da

je kao komandir ènskog radnog

voda u sarajevskom nasequ Grba-

vica od juna 1992. do juna 1994.

godine prinu|ivao sedam èna

na najteè fizi~ke poslove i na

druge na~ine ih maltretirao.

Kako je javila Srna, Gli{i-

}u }e u narednom periodu biti

zakazan po~etak su|ewa. Prema

navodima optu`nice, Gli{i} je,

izme|u ostalog, tjerao pripadni-

ce radnog voda da ~iste prosto-

rije umazane krvqu, a jednoj od

wih je prijetio da }e je ubiti pi-

{toqem. ¥

MOMIR GLI[I] IZJASNIO SE PRED KANTONALNIM SUDOM

RAZBOJNI[TVO U PRIJEDORU

S pu{kama po pazar

Nisam kriv!

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - U Kara|or|evoj ulici provaqeno je u

ku}u Milivoja Rogi}a. Lopovi su odnijeli video-kameru

vrijednu oko 1.300 maraka. ¥

¹ ¹ ¹

LAKTA[I - Nepoznata osoba provalila je u kiosk Fa-

brike duvana u Trnu i odnijela ve}u koli~inu cigareta.

[teta je procijewena na oko 2.000 maraka. ¥

¹ ¹ ¹

KNE@EVO - Slobodan Kuti} prijavio je policiji da

je Petko Marjanovi} izvr{io krivi~no djelo prevare.

Prema rije~ima Kuti}a, Marjanovi} mu nije platio dogo-

vorenu cijenu od 1.000 maraka za ovce koju mu je prodao pri-

je tri godine. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - U Kalemegdanskoj ulici provaqeno je

u Kafe-bar "Viktorija#, vlasni{tvo Radmile A}imovi}.

Lopovi su ukrali oko 600 maraka iz aparata igre na sre-

}u. ¥ O. M.

¹ ¹ ¹

BIJEQINA - S. M. (34) iz Bijeqine prijavila je po-

liciji da je prije pet dana nestala wena maloqetna k}er-

ka S. D. (15). Policija traga za wom. ¥

TELEGRAF

BEOGRAD - Istra`ni sudija

Okru`nog suda u Beogradu saslu-

{ao je i odredio pritvor {esto-

rici od devetorice osumwi~enih

za zlo~ine protiv civilnog sta-

novni{tva, po~iwene na terito-

riji op{tine Zvornik u junu 1992.

godine, izjavio je u petak Tanjugu

portparol Tuìla{tva za ratne

zlo~ine Bruno Vekari}.

- Tuìla{tvo za ratne zlo~i-

ne podnijelo je u ~etvrtak Vije}u

beogradskog Okru`nog suda za rat-

ne zlo~ine zahtjev za sprovo|ewe

istrage za ove zlo~ine - rekao je

Vekari}.

On je naglasio da u ovoj fazi

postupka ne moè da saop{ti ime-

na osumwi~enih. Vekari} je kazao

da je rije~ o predmetu koji je ha-

{ko tuìla{tvo u julu pro{le

godine ustupilo tuìla{tvu za

ratne zlo~ine Srbije i Crne Go-

re.

On je precizirao da je izmje-

nama Zakona o ratnim zlo~inima

omogu}eno da dokazi koje je izve-

lo ha{ko tuìla{tvo budu upo-

trijebqeni i pred na{im sudom,

{to }e omogu}iti efikasniji po-

stupak.

Tuìla{tvo tereti devetori-

cu da su kao pripadnici Terito-

rijalne odbrane Zvornika u junu

1992. godine prisilno preselili

1.822 Bo{waka sa podru~ja sela

Kozluk i Sko~i} u Ma|arsku.

Pripadnici Teritorijalne

odbrane naredili su tim civili-

ma da potpi{u izjave, na ve} pri-

premqenom i ovjerenom formula-

ru [taba teritorijalne odbrane

Zvornika, da se navodno bez pri-

nude iseqavaju.

Bo{waci su kamionima i au-

tobusima preba~eni do granice sa

Srbijom kod Loznice, gdje je jedan

od osumwi~enih preko Crvenog

krsta u Loznici uputio molbu da

se tim qudima omogu}i prelazak

preko Savezne Republike Jugosla-

vije do Ma|arske.

U molbi je navedeno da je u pi-

tawu dobrovoqno iseqewe i po

dobijawu dozvole od Komesarija-

ta Srbije za izbjeglice, vozom su

prevezeni do Subotice, pa su kod

Pali}a bili smje{teni u ogra|e-

ni prostor bez mogu}nosti da ga

napuste.

Poslije nekoliko dana, kada

su pribavqene putne isprave, ti

qudi su preba~eni u Ma|arsku.

Tuìla{tvo tereti neke od

devetorice osumwi~enih da su ma-

ja-juna 1992. godine preko pripad-

nika Teritorijalne odbrane spro-

veli naredbu da se na autobuskoj

stanici u Zvorniku, kada se bo-

{wa~ko stanovni{tvo sela Divi-

}i vra}alo iz pravca Tuzle, odvo-

je mu{karci mla|i od 18 i stari-

ji od 60 godina i zadrè u uprav-

noj zgradi preduze}a "Novi izvor#

u Zorniku.

Tu su bila zatvorena 174 Bo-

{waka, od kojih je 11 odvedeno u

nepoznatom pravcu i do sada se wi-

hova sudbina ne zna. Ostali su pre-

ba~eni u Dom kulture u ̂ elopeku,

gdje su bili zlostavqani i mu~e-

ni, od kojih je najmawe 15 ubijeno

na brutalan na~in.

Preìvjeli iz Doma kulture

u êlopeku preba~eni su u logor

u Batkovi}ima, gdje su neki do~e-

kali razmjenu. ¥

OKRU@NI SUD U BEOGRADU

Imena osumwi~enih za ratne zlo~ine na teritoriji Zvornika,kojima je odre|en pritvor nisu saop{tena. Ha{ki tribunalovaj predmet ustupio pravosu|u Srbije i Crne Gore,rekao je Bruno Vekari}

ZAGREB - Hrvatska policija

podnijela je krivi~nu prijavu pro-

tiv Qube ]esi}a Rojsa, zbog sumwe

da je ha{kom optuèniku Ivici Ra-

ji}u pomogao da se skriva, javila je

Srna.

Penzionisani general je Raji}u

omogu}io fiktivno zaposlewe u Mi-

nistarstvu obrane i besplatno sta-

novawe u vojnom objektu.

Policija je prijavu splitskom

@upanijskom dràvnom tuìla{tvu

podnijela i protiv Raji}a, koga te-

reti da je Rojsa podsticao na krivi~-

no djelo, te za ovjeru neistinitog

sadràja, jer je izvadio dokumenta

pod la`nim imenom.

Rojs se tereti da je zloupotri-

jebio poloàj i ovla{}ewa, jer je u

periodu od 30. juna 1994. do 30. juna

1996. godine Raji}u omogu}io fik-

tivno zaposlewe u Ministarstvu od-

brane, te besplatno stanovawe u

objektu ovog ministarstva. Time je

Ministarstvo odbrane o{te}eno za

48.000 kuna, navodi se u saop{tewu

MUP.

Rojs je u tom periodu bio zapo-

slen u Ministarstvu odbrane, s ~i-

nom general-majora. U MUP isti~u

da je kriminalisti~ka obrada u sa-

radwi s dràvnim Tuìla{tvom za-

po~ela poslije Raji}evog hap{ewa

u Splitu u aprilu 2003.

- Obrada je imala za ciq utvr-

|ivawe okolnosti pod kojima se

osumwi~eni skrivao od trenutka ka-

da je u Hrvatskoj primqena optu-

`nica i nalog za hap{ewe na wego-

vo ime, odnosno kako bi se otkrile

osobe koje su mu eventualno pomaga-

le da ne bude uhap{en i izru~en Me-

|unarodnom krivi~nom sudu za pod-

ru~je biv{e Jugoslavije - navodi se

u saop{tewu MUP.

U saop{tewu se dodaje da je po-

licijska obrada pokazala da je Ra-

ji}, kako bi prikrio identitet,

1994. godine u Kiseqaku u BiH iz-

vadio dokumenta na la`no ime Ja-

kov Kova~.

- Poslije toga je kao pripadnik

hrvatskog naroda u BiH na la`no

ime dobio hrvatsko dràvqanstvo,

{to mu je omogu}ilo dobijawe doku-

menata - navode u MUP.

Raji}u je li~na karta izdata u

Omi{u 2003. godine. Svi podaci o

pribavqawu la`nih dokumenata u

BiH na ime Jakov Kova~ dostavqe-

ni su nadle`nim pravosudnim tije-

lima BiH, a policija nastavqa ob-

radu i u Hrvatskoj, kako bi bili ot-

kriveni i drugi mogu}i Raji}evi po-

maga~i.

Qubo ]esi} Rojs odbacio je po-

licijske sumwe da je pomagao u skri-

vawu ha{kog optuènika Ivice Ra-

ji}a, omogu}iv{i mu fiktivno za-

poslewe u Ministarstvu odbrane i

besplatno stanovawe u vojnoj kasar-

ni od 1994. do 1996. godine.

- Nisam zaposlio Raji}a niti

sam u tom razdobqu bio u mogu}no-

sti da to u~inim, jer sam bio na te-

renu, a ne u Ministarstvu odbrane

- rekao je Hini biv{i poslanik u hr-

vatskom Saboru, pomo}nik mini-

stra odbrane i predsjedni~ki kandi-

dat Qubo ]esi} Rojs.

On tvrdi da je 1994. godine bio

na hrvatskim rati{tima, a 1996. go-

dine kao general-major hrvatske Voj-

ske na izgradwi u BiH, te da u tom

razdobqu nije imao ovla{}ewa, ni

mogu}nosti da ikog zaposli u Mini-

starstvu odbrane. ¥

HRVATSKA POLICIJA PODNIJELA PRIJAVU PROTIV QUBE ]ESI]A

Policijska obrada pokazala da je Raji},kako bi prikrio identitet, 1994. godineu Kiseqaku u BiH izvadio dokumentana la`no ime Jakov Kova~

Zvornik: Osumwi~eni "teritorijalci"(foto-arhiva)

[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA[ESTORICA IZA RE[ETAKA

ZAGREB - Ha{ki optuènik

hrvatski general Ante Gotivi-

na tri puta je u Francuskoj osu-

|en zbog pqa~ke, otmice i iznu-

de na ukupno devet i po godina za-

tvora, pi{u hrvatska sredstva

informisawa, pozivaju}i se na

presude francuskih sudova do ko-

jih je do{ao.

Kako je prenijela agencija

Srna pisawe "Jutarweg lista#,

Francusko pravosu|e osudilo je

prvi put Gotovinu 1986. godine na

pet godina zatvora za pqa~ku po-

~iwenu 1981. godine.

Ovu kaznu Gotovina je navod-

no i odleào do kraja.

Drugi put je osu|en 1993. go-

dine na dvije godine zatvora, zbog

u~e{}a u otmici, nezakonitom

hap{ewu, te iznudi.

Posqedwi put francuski sud

je osudio Gotovinu 1995. godine,

kada je za krivi~no djelo otmi-

ce po~iweno 1992. godine dobio

dvije i po godine zatvora.

General Gotivina, kojeg tra-

ì Ha{ki sud i hrvatski organi

gowewa, svojevremeno je bio pri-

padnik francuske "Legije stra-

naca#, zbog ~ega se jedno vrijeme

spekulisalo da se krije u Fran-

cuskoj ili u nekoj od zemaqa u

kojim se borio kao legionar.

Prema navodima medija , Go-

tovina ima i francusko drà-

vqanstvo, a nedavno mu je produ-

èn i francuski paso{. ¥

DEBEO DOSIJE ANTE GOTOVINE U FRANCUSKOJ

Pqa~ke, otmice, iznude...PEKING - Broj poginulih

u rudarskoj nesre}i kod grada

Fusina, u sjevernoj kineskoj pro-

vinciji Laioning pove}ao se da-

nas na 213, uz jo{ dva rudara ko-

ja se nalaze u ru{evinama rud-

nika Sun|iavan i za koje se

pretpostavqa da vi{e nisu ì-

vi.

Tako }e, po svemu sude}i,

broj od 215 poginulih rudara

ozvani~iti najve}u rudarsku ne-

sre}u u novijoj istoriji zemqe

od 1949. godine.

Dràvna agencija Sinhua na-

vodi da je do{lo do eksplozije

gasa i u rudniku Fujuan, u Junan

provinciji, u kojoj je ìvot iz-

gubilo najmawe 27 rudara. Rud-

nik u Fujuanu radio je bez rad-

ne dozvole, {to u Kini nije ri-

jetkost.

Iako su vlasti posqedwih

godina zatvorile vi{e deseti-

na hiqada malih i sredwih rud-

nika, koji su radili nezakoni-

to, preko no}i su nikli mnogi

drugi koji i danas posluju bez

ikakve za{tite na radu.

Kineski zvani~nici nalo-

ìli su detaqnu inspekciju svih

rudnika, kako bi broj nesre}a

bio smawen. Od svih rudarskih

nesre}a u svijetu oko 80 odsto

de{ava se u Kini. Broj rudar-

skih nesre}a u Kini je 100 puta

ve}i nego u SAD i 30 puta ~e{}i

nego u Ju`noj Africi. ¥

BILANS NESRE]E U RUDNIKU KOD FUSINA

Poginulo 215 rudara PULA - Istarska policija

uhapsila je tridesetsedmogodi-

{weg dràvqanina BiH i ~etr-

desetdvogodi{weg makedonskog

dràvqanina zbog poku{aja ile-

galnog prebacivawa ~etvoro Ma-

kedonaca, starosti izme|u 19 i

27 godina, preko hrvatske dràv-

ne granice, saop{tila je istar-

ska policija, javila je Srna.

U saop{tewu se navodi da su

uhap{eni za ilegalni prelazak

naplatili 1.300 evra po osobi,

ukupno 5.200 evra.

Tokom kriminalisti~ke ob-

rade kod wih je prona|en novac,

a uslijedi}e odgovaraju}e prekr-

{ajne prijave zbog protivzako-

nitog prebacivawa osoba preko

dràvne granice. ¥

PULA

[vercovali qude

BIJEQINA

Otkrivenekstazi

BIJEQINA - Zbog osno-

va sumwe da se bavi nedozvo-

qenom trgovinom drogama, po-

licija Vlasnice podnijela je

Okru`nom tuìla{tvu Sara-

jevo izvje{taj protiv R. M.

(24) iz Sokoca, saop{teno je

u petak iz Centra javne bez-

bjednosti Bijeqina.

- Prilikom pretresa kod

R. M. je prona|eno 30 tableta,

koje asociraju na drogu "ek-

stazi#- saop{teno je iz bije-

qinskog Centra javne bezbjed-

nosti.

Kako se navodi u saop{te-

wu u kriminalisti~koj obra-

di, R. M. je priznao da je od

2004. godine na podru~ju Soko-

ca prodavao drogu drugim li-

cima.

R. M. je, tako|e, sa jo{ dva

lica R. S. i M. T. sa Sokoca na

podru~ju Vlasenice izvr{io

tri krivi~na djela te{kih

kra|a u privatnim objektima.

¥ S. R. T.

QUBIWE

Policijavratilakombi

QUBIWE - Nepoznati lo-

pov je u no}i 17. februara ukrao

"Folksvagenov# kombi @eqka

Mandrape iz Qubiwa. No, ta mu

no}, o~ito, nije bila naklowena,

jer je kod Trebiwa nai{ao na po-

licijsku patrolu, koja je vr{i-

la rutinsku kontrolu saobra}a-

ja. Po{to se nije zaustavio na

dati znak, policajci su krenuli

u potjeru za wim.

Zakqu~iv{i da }e ga susti-

}i, lopov je kod Huma ostavio

kombi na putu i pobjegao kroz

gusti{.

Vlasnik vozila Mandrapa je

te no}i, naravno, spavao, i ne sa-

waju}i da se i{ta de{ava oko

ku}e, a tek ujutro je od policije

~uo {ta se, u stvari, zbivalo. I,

naravno, bio je zahvalan ~iweni-

ci da se na putu u pravi ~as na-

{la trebiwska policijska pa-

trola. ¥ @. J.

BEOGRAD - Beogradska poli-

cija privela je u petak istra`nom

sudiji Miroslava Doneva (45), wego-

vog sina Nemawu (20), i policajca

Ministarstva unutra{wih poslova

Srbije Ivana Markovi}a (23), zbog

osnovane sumwe da su izvr{ili kri-

vi~no djelo iznude, saop{tio je In-

formativni centar MUP.

Markovi} je osumwi~en i za kri-

vi~no djelo izazivawa op{te opa-

snosti.

Ova trojica Beogra|ana su 16.

februara na raskrsnici Ruzveltove

ulice i ulice 27. marta pri{li

o{te}enom, koji je bio s prijate-

qem, a Markovi} je izvadio legiti-

maciju i rekao mu: "Ovo je hap{ewe,

po|ite s nama#.

Kako je u saop{tewu navedeno,

Donev je uhvatio o{te}enog za ruku

i oborio ga na asfalt, a kada je pri-

jateq poku{ao da mu pomogne, Mar-

kovi} je izvadio slu`beni pi{toq,

naredio prijatequ da ode i pored

noge o{te}enog ispalio projektil.

Zatim su ga uvukli u automobil i

tokom vo`we mu traìli 3.000 evra.

Po{to je o{te}eni rekao da to

nema, pretresli ga i uzeli dva mo-

bilna telefona, 20 evra i 2.000 di-

nara.

Za to vrijeme prijateq o{te}e-

nog je obavijestio policiju koja je

automobil s osumwi~enima i `r-

tvom zaustavila u ulici Vojvode

Stepe, gdje su po~inioci uhap{eni,

navedeno je u saop{tewu. ¥

U BEOGRADU PRIVEDEN POLICAJAC

Prekora~io ovla{}ewa

U MANILI IZGORIOAUTOBUS

U poàrupet mrtvih

MANILA - U poàru koji je

zahvatio autobus na zapadu Fi-

lipina, u petak je poginulo pet

osoba, od kojih troje djece, a ne-

koliko qudi je povrije|eno, saop-

{tio je predstavnik vojske major

Nestor Eriko.

Kako su prenijele agencije,

najvjerovatnije je rije~ o meha-

ni~kom kvaru ili kvaru na elek-

tri~nim instalacijama. Prema

o~evicima, dim je po~eo da kuqa

iz motora, da bi se brzo pro{i-

rio na ostali dio vozila.

Filipinci su, kako je prenio

DPA, jo{ pod {okom od bomba-

{kog napada u ponedjeqak na je-

dan autobus u oblasti Manile, u

kojem je poginulo {est osoba, a 94

povrije|eno.

Tako|e u ponedjeqak, u jakoj

eksploziji u ju`nom gradu Hene-

ral Santos i Davao, poginulo je

{est qudi, a 42 povrije|eno. Zbog

tih napada, snage bezbjednosti su

u najvi{em stepenu gotovosti.

Ekstremisti~ka grupa Abu Sa-

jaf povezana sa "Al-Kaidom# je

preuzela odgovornost za te napa-

de. ¥

Qubo ]esi} Rojs i Ivica Raji}: La`na dokumenta ha{kom optuèniku

19. i 20. februar 2005. CRNA HRONIKA 13

[ESTORICA IZA RE[ETAKA

ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?ROJS SKRIVAO RAJI]A?

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

BILE]A - Bile}ani ovih

dana u sali za vjen~awe u zgra-

di Skup{tine op{tine masov-

no posje}aju i razgledaju izlo-

èni Regulacioni plan centra

grada. Plan koji obuhvata ovu

hercegova~ku op{tinu do 2020.

godine izradio je Urbanisti~-

ki zavod Republike Srpske u

Bawoj Luci.

Najvi{e primjedbi na izlo-

èni plan imaju vlasnici obje-

kata privremenog karaktera,

koji su novim planom predvi-

|eni za ru{ewe. Wima je op-

{tina izdala rje{ewe za iz-

gradwu privremenih odnosno

monta`nih objekata, ali je ve-

}ina vlasnika zaboravila na to,

pa su gradili od ~vrstog mate-

rijala uloìli poprili~an no-

vac. Najvi{e takvih objekata je

u blizini zgrade Op{tine i po-

{te, biv{e bioskopske sale i u

Obili}evom vijencu. Pqu{te

primjedbe vlasnika, ali one vje-

rovatno ne}e pomo}i da brojni

poslovni objekti izgra|eni u

posqedwih pet-{est godina ne

budu ukloweni.

Predvi|eni su za ru{ewe i

brojni stari i dotrajali objek-

ti koji nikako nisu mogli da se

uklope u novi regulacioni plan

najuèg dijela grada. Sve }e to

biti sru{eno sa ciqem da Bi-

le}a dobije novo lice, koje }e

biti mnogo qep{e od onoga ko-

je sada ima.

Arhitekta Savo Bjelica iz

Odjeqewa za prostorno ure|e-

we i stambeno-komunalne dje-

latnosti op{tine Bile}a is-

ti~e da je novim planom obu-

hva}en dio grada od Doma zdra-

vqa do kraja ulice Poparina

strana, po duìni i od ulice

Vladimira Ga}inovi}a do no-

voplanirane saobra}ajnice is-

pod autobuske stanice, ukupne

povr{ine 45,26 hektara. Plan

sadrì planove prostorne or-

ganizacije i spratnosti, parce-

lacije, ru{ewa, namjene obje-

kata, saobra}ajnih nivelacija,

gra|evinskih regulacionih li-

nija i infrastrukture.

Planom je predvi|ena i iz-

gradwa nove, velike i moderne

gradske zelene pijace sa par-

kingom na prostoru preko puta

zgrade po{te, odnosno ispod na-

seqa Dubrave.

Ono na {to niko od Bile-

}an nije stavio primjedbu je

ulica Kraqa Aleksandra, cen-

tralna u tome gradu, gdje }e pje-

{acima ubudu}e biti dugo i {i-

roko.

Ta ulica, od zgrade Op{ti-

ne do Poporine strane, bi}e

oslobo|ena od automobila, a u

tu zonu mo}i }e jedino vozila za

snabdijevawe ali samo u odre-

|eno vrijeme.

Bile}ani o~ekuju da }e no-

vi plan, kada se usvoji, biti u

cijelosti i ispo{tovan i da se

sa wim ne}e dogoditi kao sa

prethodnim koji je u godinama

pred posqedwi rat, za vrijeme

wegovog trajawa i neposredno

po zavr{etku, dobrim dijelom

naru{en.

¥ [. ALEKSI]

IZLO@EN REGIONALNI PLAN BILE]E DO 2020. GODINE

GRADU QEP[E LICE14

Najvi{e primjedbi imaju vlasnici privremenih objekatapredvi|enih za ru{ewe, ali ih one vjerovatnone}e spasiti od uklawawa u ovoj ili narednoj deceniji

BRATUNAC - Dvadeset~e-

tvorogodi{wa Sawa [kori} iz

Bratunca rodila je 7. februara

blizance. Sin Stefan, stariji

nekoliko minuta, bio je teàk

3.100 grama, a k}erka Sara 2.250

grama.

Ro|ewe blizanaca nije rijet-

ka pojava u ovoj op{tini, ali je

neobi~no {to je ovaj dje~ak do-

{ao na svijet sa ve} izraslim zu-

bi}em. Sawa i wen suprug Pre-

drag imaju jo{ jednu djevoj~icu -

~etvorogodi{wu Jovanu.

Ovaj mladi bra~ni par, bez

stalnog zaposlewa i rije{enog

stambenog problema, ìvi u kamp

ku}i postavqenoj na placu jed-

nog Bratun~anina. Zbog ratnih

doga|aja wihove porodice prog-

nane su iz svojih domova u Krupi

i Dowem Vakufu i u Bratuncu

jo{ nisu rije{ile svoje stambe-

ne probleme. ¥ K. ].

SKUP[TINA OP[TINA RIBNIK

Briga za studente

RIBNIK - Na~elnik Rib-

nika, Ne|o Stojakovi}, primio

je ~etvoro od pet studenata ko-

je stipendira op{tina Ribnik.

Mjese~na primawa studenata

}e biti sto maraka.

S obzirom na to da je u bu-

xetu op{tine, za ovu godinu,

planirano 12.000 maraka na~el-

nik Stojakovi} je rekao da }e

ovakvih stipendija biti jo{.

S druge strane studenti su po-

dràli ideju da se stipendije

vra}aju bez obzira na mjesto za-

poslewa radi formirawa fon-

da za stipendirawe budu}ih ge-

neracija.

Razmjewuju}i mi{qewe o

sada{woj situaciji u Sredwo-

{kolskom centru "Lazar \u-

ki}#, studenti su istakli da je

zna~ajan broj sredwo{kolskih

profesora svojim kvalitet-

nim znawem prenesenih na wih

uticao da budu uspje{ni stu-

denti.

Oni su podràli razvoj

Gimnazije u Ribniku kao {ko-

le koja pruà najkvalitetnije

znawe kao i to da je izbor stu-

dija poslije gimnazije mnogo-

struk.

Budu}nost Ribnika studen-

ti vide u pronalasku strate-

{kih partnera za postoje}a

preduze}a kao i u oìvqavawu

sela. Dodaju da ono {to imamo,

pitka voda i zdrave {ume tre-

bamo iskoristiti na najboqi

na~in i na wima bazirati op-

stanak u ovom kraju.

¥ V. K.

NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU

Dje~ak ro|en sa zubom









NOVI GRAD - Odlukom

na~elnika Novog Grada Bo-

rislava Vukovi}a Skup-

{tina op{tine }e u ovoj

{kolskoj godini stipen-

dirati 90 studenata, sa

po 90 maraka mjese~no.

Formirana je i ko-

misija koja je razmatra-

la sve zahtjeve nakon

raspisanog konkursa na

koji se prijavilo 140

studenata.

- Ve} devet

godina op{tina

s t i p e n d i r a

studente. Ra-

nijih godina

imali su po

100 maraka.

M e | u t i m ,

zbog veli-

kog broja

zahtjeva

mi smo

odlu~ili

da ove go-

dine pove}amo

broj korisnika, a da

iznos stipendije

bude ne{to mawi -

rekao je Vukovi}. On

je naglasio da je inte-

resantno da se stipen-

diraju raznorazni profili stu-

denata. Me|u wima ima i onih

~ija su zanimawa deficitarna,

na podru~ju op{tine Novo Grad.

Kod dodjele stipendije pre-

sudni kriterijumi bili su soci-

jalno stawe studenata, potrebe

kadrova za op{tinu i naravno

prosjek ocjena.

Dragana [trbac je

student ~etvrte godi-

ne Pravnog fakul-

teta u Bawa Luci,

kaè imala je sre-

}e da se na|e na

listi stipendi-

sta.

- Zaista

ova stipend-

ija }e mi mn-

ogo zna~iti

u toku

studija i zbog toga sam i zahval-

na op{tini Novi Grad. Pored

xeparca roditeqa lak{e }u sa-

da da rje{avam svoje potrebe.

Ja sam jednu godinu do sada ko-

ristila stipendiju i uistinu

mnogo mi je pomogla - zakqu~u-

je Dragana.

¥ V. B.

STIPENDIRAWE STUDENATA U NOVOM GRADU

[kolovawe kadrova

MODRIÂ - U Sukgri}u

kod Modri~e odràn je o pro-

izvodwi i otkupu mlijeka na

kome su stru~waci ameri~ke

organizacije "Lamp# govorili

o proizvodwi kabaste hrane za

ishranu muznih krava.

Na seminaru se okupilo

preko sto proizvo|a~a mlijeka

sa prostora Skugri}a, Tolise,

Kr~evqana i Borovog Poqa, a

razgovaralo se i o borbi pro-

tiv mastitisa, na~e{e bolesti

muznih krava, a posebno je bi-

lo rije~i o higijeni muè i

kvalitetu mlijeka.

Svi u~esnici seminara su

istakli da je mlijeko sa ovog

podru~ja izuzetno kvalitetno

i higijenski potpuno ispravno.

O tome posebno brinu stru~wa-

ci otkupne stanice u Skugri}u

i veterinarski inspektori iz

Modri~e.

Spomenka Mi}i}, veteri-

narski inspektor iz Modri~e,

naglasila je da se posebno mo-

ra voditi ra~una o higijeni pri

muì krava.

- Samo zdravo mlijeko i

mlijeko nelije~enih krava je

ono {to je najsigurnije za po-

tro{a~a. Do sada na modrikom

podru~ju nije zabiqeèna ni-

kakva bolest koja se prenosi

putem mlijeka. Samo u jednom

slu~aju smo na{li mlijeko u ko-

me je bilo antibiotika i ono je

odmah uni{teno - istakla je je

Mi}i}.

Nikala Babi}, poqopri-

vredni proizvo|a~ dnevno pre-

daje najvi{e mlijeka u otkup-

noj stanici u Skugri}u. U pro-

sjeku predaje oko 60-70 litara

kvalitetnog mlijeka i kaè da

se solidno moè zaraditi:

- Mjese~no zaradim oko

1.100 maraka. U ovoj brojki su

i tro{kovi koje se ne mogu la-

ko izra~unati, me|utim ja sam

zadovoqan jer je isplata re-

dovna. Ono {to bih naglasio

jeste da bi dràva morala vi-

{e da vodi ra~una od poqopri-

vredi i da stimuli{e poqo-

privrednu proizvodwu - rekao

je Babi}.

Formirano je i Udruèwe

poqoprivrednika op{tine Mo-

dri~a, za ~ijeg je prvog pred-

sjednika izabran Jovan Mi{i},

vlasnik poqoprivrednog pred-

uze}a "MK-komapni# iz Skugri-

}a.

¥ V. B.

SEMINAR ZA MODRI^KE STOÂRE

@ivot od mlijeka

PRIJEDORSKOUDRU@EWE PENZIONERA

Pomo} siroma{nim

PRIJEDOR - Prijedorsko

Udruèwe penzionera koje broji

oko deset i po hiqada ~lanova pro-

{le godine od svoje ~lanarine iz-

dvojilo je 100 hiqada maraka za

pomo} socijalno ugroènim penzi-

onerima.

Prema rije~ima Marka Komo-

sara, predsjednika Udruèwa pen-

zionera te{kog socijalnog stawa

dobili su pomo} od 30 do 90 mara-

ka, {to je bila i jedina pomo} ovoj

kategoriji stanovni{tva u prote-

kloj godini.

On je dodao da se od ukupne

~lanarine, a to je dvije marke mje-

se~no po penzioneru, 20 odsto ovih

sredstava izdvaja za pomo} soci-

jalno ugroènima, 70 za sahrane, a

deset odsto za tro{kove rada op-

{tinskog i republi~kog udruè-

wa.

Komesar dodaje da je u ovogo-

di{wem buxetu op{tine za najsta-

riju populaciju predvi|eno 50 hi-

qada maraka. Ina~e, na podru~ju

ove op{tine preko tri hiqade pen-

zionera prima najniè zagaranto-

vane penzije.

¥ P. [.

ISTO^NO SARAJEVO -

Zbog velikih swe`nih padavina,

problema sa grijawem i prevo-

zom u~enika i nastavnika, mnoge

{kole na sarajevsko-romanijskom

podru~ju, odnosno u Gradu Isto~-

no Sarajevo, imaju problema sa

odvijawem redovne nastave.

U op{tinama Kasindo i Lu-

kavica nastava se redovno odvi-

ja jedino u Osnovnoj {koli

"Aleksa [anti}# u Vojkovi}i-

ma, dok osnovne {kole "Jovan Du-

~i}# i "Petar Petrovi} Wego{#

Kasindo, te Osnovna {kola "Sve-

ti Sava# Lukavica ne rade zbog

te{ko}a sa prevozom u~enika.

îtavu proteklu sedmicu ni-

su radile ni Sredwo{kolski cen-

tar "28. juni# Lukavica i Gimna-

zija i sredwa stru~na {kola Ka-

sindo.

Op{tina Han Pijesak je od

srijede proglasila vanredno sta-

we, pa ne rade tamo{wa osnovna

i sredwa {kola.

- Nadamo se da }e se stawe do

ponedjeqka popraviti, da }e bi-

ti o~i{}eni putevi, kako bi mo-

gli nastaviti redovnu nastavu -

kaè sekretar Osnovne {kole u

Han Pijesku Nada Sokanovi}.

Prema rije~ima pomo}nika

direktora Osnovne {kole u So-

kocu Steva Kova~evi}a, nastav-

ni ~asovi su u ovoj {koli i Sred-

wo{kolskom centru, zbog pro-

blema sa grijawem i nedolaskom

u~enika iz udaqenih naseqa,

skra}eni na 30 minuta.

- Goriva za grijawe imamo do

idu}eg utorka i nadamo se da }e-

mo ovaj problem na vrijeme rije-

{iti. Problema, zbog neo~i{}e-

nih puteva, ima i sa dolaskom dje-

ce na nastavu - kaè Kova~evi}

i dodaje da se nastava u podru~-

nim odjeqewima ove {kole u

Kneìni i Ravnoj Romaniji odvi-

ja redovno.

Problema sa odvijawem na-

stave u Palama, Podgrabu i Mo-

krom nema, osim {to su zabiqe-

èni pojedini slu~aje gripa kod

u~enika, ali se stawe, prema ri-

je~ima pomo}nika paqanske

Osnovne {kole Voja Simi}a, re-

dovno i svakodnevno prati.

Prema rije~ima pedagoga

Osnovne {kole Trnovo Alek-

sandre Bojovi}, prekida nasta-

ve u ovoj op{tini nije bilo.

Grijawe u {koli radi, a nema ni

ve}ih problema kada je prevoz

u~enika i nastavnika u pitawu.

Nema ni pojave gripa {irih

razmjera.

¥ N. ZELENOVI]

ZBOG NEVREMENA U SARAJEVSKO-ROMANIJSKIM [KOLAMA

Han Pijesak: Te{ko}e sa grijawem

PRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTPRINUDAN RASPUSTZbog te{ko}a sa prevozom u~enikane rade osnovne {kole

"Jovan Du~i}"

i "Petar Petrovi} Wego{" Kasindo, te

Osnovna {kola "Sveti Sava" Lukavica

PRINUDAN RASPUST


NEOBIÂN DOGA\AJ U BRATUNCU Dragana [trbac: Dragocjenapomo}

BRATUNAC- Odbornici

Skup{tine op{tine Bratunac

pohvalili su rad Policijske sta-

nice i podràli wene aktivno-

sti na stvarawu uslova za bezbje-

dan ìvot gra|ana koji ìve na

podru~ju ove op{tine.

Oni su se na posqedwoj sjed-

nici sloìli sa ocjenom koman-

dira Marka Davidovi}a da je

ukupno stawe bezbjednosti po-

voqnije u odnosu na prethodne

godine.

- Stawe bezbjednosti saobra-

}aja na podru~ju Bratunca u

2004.godini, najboqe je u odnosu

na sve poslijeratne godine, rekao

je Davidovi}. On je iznio poda-

tak da je u tom periodu na pute-

vima ove op{tine poginula samo

jedna osoba i da se dogodilo 49 sa-

obra}ajnih nezgoda sa materijal-

nom {tetom {to je mnogo mawe

u odnosu na 2003. i ranije godi-

ne.

Analiziraju}i stawe po

oblastima on je naveo podatak da

su pro{loj godini po~iwena 144

krivi~na djela, {to je za 36 ma-

we nego u prethodnoj godini. Is-

takav{i da je Policijska stani-

ca do sada rasvijetlila 82 odsto

tih djela komandir je podsjetio

na razbojni{tvo nad porodicom

Radi}, po~iweno 23. novembra

pro{le godine, kada je u nasequ

Podgradac, smrtno stradao Sre-

ten.

- Ovo krivi~no djelo moglo

je da ugrozi povoqno bezbjedno-

sno stawe, ali je, brzom interven-

cijom policijskih stanica u Bra-

tuncu, Srebrenici i Mili}ima,

te Stanice bezbjednosti u Zvor-

niku, razbojni{tvo rasvijetqe-

no u roku od osam dana - rekao je

Davidovi} dodaju}i da se po~ini-

oci ovog krivi~nog djela nalaze

u pritvoru u Bijeqini.

On je upoznao odbornike da je

bratuna~ka policija pro{log

mjeseca otkrila peto~lanu gru-

pu koja je organizovala niz kra-

|a skupih vozila. Rekao je da se

radi o jednom licu iz Bratunca

a da su ostali iz Vaqeva, â~ka,

Tuzle i Grada~ca, od kojih se dvo-

jica trenutno nalaze u pritvoru

u Tuzli. Cijene}i da su, nakon

masovnih kra|a na podru~ju gra-

da zabiqeènih u posledwa dva

mjeseca, odbornicima va`ni de-

taqi akcije koje je preduzela ova

stanica Davidovi} je saop{tio

da je prije nekoliko dana uhap-

{en izvr{ilac provalnih kra|a

koji je priznao 15 krivi~nih dje-

la.

Govore}i o narkomaniji ko-

mandir je podsjetio da se na iz-

dràvawu sedmomjese~ne kazne

nalazi jedna osoba koja se bavi-

lo prometom opojnih sredstava i

najavio da }e ova Policijska sta-

nica, nakon obrade koja je u to-

ku, podnijeti Tuìla{tvu kri-

vi~ne prijave protiv tri osobe

zbog prometa narkotika.

Imaju}i u vidu zna~aj povoq-

nog stawa u oblasti javnog reda

i mira Davidovi} je istakao da

bi se ovom problematikom, po-

red policije, trebalo da ozbiq-

nije bave sudovi, obrazovne i so-

cijalne ustanova, te da bi inspek-

cijske slu`be, s obzirom na wi-

hovu nadle`nost, mogle uticati

na poboq{awe tog stawa. On je

naveo da je u 2004.godini bilo 245

prekr{aja javnog reda i mira upo-

rediv{i sa prethodnom godinom

kada je bilo 17 prekr{aja mawe.

¥ K. ]IRKOVI]

U OBJEKTIVU

ZVORNIK - Nakon imenovawa

vr{ilaca du`nosti na~elnika tri

odjeqewa op{tinske uprave u

Zvorniku, kona~no je i u Odjeqe-

wu za finansije postavqen #prvi

~ovjek#. Na mjesto vr{ioca du`no-

sti na~elnik op{tine Budimir

A}imovi} je imenovao Lazara Sa-

vi}a, umjesto dosada{weg na~el-

nika Milana Kiki}a.

Istovremeno je za stru~nog sa-

vjetnika na~elnika za finansije

imenovan Besim Hamidovi}.

Do sada su postavqeni vr{io-

ci du`nosti u odjeqewima za pri-

vredu i dru{tvene djelatnosti,

stambeno-komunalne poslove i bo-

ra~ko-invalidsku za{titu, dok su

na funkcijama ostali dosada{wi

na~elnici u odjeqewima za pro-

storno planirawe i op{tu upra-

vu. Svi vd na~elnici }e obavqati

du`nost dok se na javnom konkur-

su, koji }e biti raspisan slede}e

sedmice ne izaberu novi na~elni-

ci odjeqewa. ¥ S. S.

ZVORNI^KO ODJEQEWE ZA FINANSIJE

Savi} prvi ~ovjek

[EKOVI]I- Ni najstariji

ìteqi [ekovi}a ne sje}aju se da

je Driwa~a, najve}a lijeva pritoka

Drine, na pojedinim dijelovima

potpuno zeledila. Debqina leda,

pri~ali su ribari, dolazila je i do

20 centimetara, a u rijeci su ledu

odoqevali samo brzaci i matice.

Poznato {ekova~ko kupali-

{te Kanin vir, kilometar iznad

grada, poznat po svojoj dubini ko-

ja prelazi i deset metara, bio je

potpuno zale|en i li~io na kli-

zali{te. Istina, ne{to zbog uda-

qenosti od grada i slabe prohod-

nosti, a ne{to zbog straha od we-

gove dubine, Kanin vir nije bio

posje}ivan od kliza~a .¥ B. M.

[EKOVI]I

Kupali{te kao klizali{te

GRADI[KA - Op{tinski od-

bor Srpske demokratske stranke u

Gradi{ci izrazio je nezadovoq-

stvo povodom odbijawa wihovog

predloga zakqu~aka o reviziji bu-

xeta za 2003. godinu.

Odbornici ove stranke tra-

ìli su da Skup{tina zahtijeva

da Glavna slu`ba revizije izvr{i

reviziju buxeta op{tine i za 2004.

godinu {to su odbili odbornici

Stranke nezavisnih socijaldemo-

krata, Partije demokratskog pro-

gresa, Socijaldemokratske parti-

je BiH i Stranka demokratske ak-

cije koji ~ine skup{tinsku ve}i-

nu.

Odbornici SDS o~ekivali su

da Skup{tina zatraì i od nad-

le`nih istra`nih i pravosudnih

organa da potvrde, sankcioni{u

ili odbace navode revizije veza-

ne za kr{ewe i povredu zakon-

skih propisa i slu`benih ovla-

{tewa.

- Ne ~udi nas {to nezavisni

socijaldemokrati nisu glasali za

prijedlog zakqu~aka jer ovakav

izvje{taj revizije je rezultat wi-

hove pogubne dugogodi{we poli-

tike u Gradi{ci, navodi se u sa-

op{tewu SDS.

Daqe se navodi da je Srpska

demokratska stranka iznena|ena

stavom odbornika Partije demo-

kratskog progresa koji su mimo

stava svog strana~kog predsjedni-

{tva bili suzdràni prilikom

glasawa.

- Pitamo se ~ime su odborni-

ci Partije demokratskog progre-

sa bili zaduèni da realne zahtje-

ve vezane za tro{ewe novca pore-

skih obveznika ignori{u, navodi

se u saop{tewu ove stranke.

Predsjednik Op{tinskog od-

bora Partije demokratskog pro-

gresa i odbornik Milan [vraka

kazao je da tuìla{tvo po pitawu

obavqene revizije buxeta za 2003.

godinu treba da uradi svoj dio po-

sla i da utvrdi da li treba radi-

ti reviziju za 2004. godinu, te da

ova partija nema ni{ta protiv da

se radi revizija i za sve naredne

godine. ¥ B. V.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA GRADI[KA

Suzdrànost za sumwu

[IPOVO - U~iteqi Osnov-

ne {kole "Rade Marijanac# iz

Strojica kod [ipova svakodnev-

no prelaze 70 kilometara da bi

stigli na nastavu u podru~ju {ko-

le u selo Babi}i.

U ovim zimskim danima na-

ilaze na razli~ite probleme. ̂ e-

sto su u prilici da iz swe`nih

nanosa izbavqaju vozilo kojim

putuju do {kole. Pje{a~ewe im

je postala navika, tako da znaju

u toku dana prepje{a~iti i do 10

kilometara, dok ~ekaju vozilo

koje odvozi |ake u selo Pribeq-

ci.

Nedeqko Luki}, Nikola Bu-

bqevi}, Jovanka Kuì}, Qiqa-

na Raca i Bogoqub Radulovi} ka-

ù u glas:

- Ova zima nam je nanijela do-

sta nevoqa, lo{i su putevi, vi-

sok snijeg, velika hladno}a, a to

opet uspijevamo savladati, jer

su nam |aci u prvom planu.

Me|u wima najstariji Nedeq-

ko Luki}, nastavnik srpskog je-

zika isti~e:

- Kao jedna smo porodica, a

sve te{ko}e uz put pobje|ujemo

zahvaquju}i humoru i {ali, to

nam daje dodatnu snagu, pa na te-

{ko}e i ne mislimo. Samo kada

bi imali va{e razumijevawa od

strane Ministarstva prosvjete

i kulture Republike Srpske, sve

ove te{ko}e i nevoqe bile bi

zanemarqive, zakqu~uje na kraju

Luki}. ¥ S. R.

NEDA]E UÎTEQA [IPOVA^KE [KOLE "RADE MARIJANAC"

FOÂ - Stara poslovica da

se od qepote ne ìvi moè bi-

ti promijewena u onu da se od

qepote prirode i turizma moè

veoma dobro ìvjeti uz uslov da

imate novac i da to nekome ade-

kvatno ponudite.

Dogovaraju}i program razvo-

ja eko-turizma u okviru studije

izvodqivosti na podru~ju isto~-

nog dijela Republike Srpske

predstavnici op{tina Fo~a, Ne-

vesiwe i Kalinovik zajedno sa

predstavnicima Ministarstva

trgovine i turizma Republike

Srpske su zakqu~ili da ovo pod-

ru~je ima izuzetne qudske i pri-

rodne potencijale kao rijetko

gdje u svijetu, ali koji naàlost,

nisu iskori{}eni.

Doma}ini iz Fo~e }e me|u

prioritete u projektu ponude

kandidovati Nacionalni park

Sutjesku Tjenti{te sa draguqi-

ma prirode planinama, rijekama

i jezerima, jedinstvenom pra{u-

mom Peru}icom i Raftingom na

rijeci Tari poznatom u svijetu.

Op{tina je u tom pravcu ve} po-

krenula inicijalne aktivnosti.

Nedirnutu i ~istu prirodu

ima i op{tina Kalinovik sa pla-

ninama Zelengorom, Levijom i

Treskavicom, na ~ijem podru~ju

se nalazi i izvori{te rijeke Ne-

retve.

Me|u onima koji su u ponudi

seoskog eko-turizma oti{li naj-

daqe je Nevesiwe, gdje je u ciqu

prezentovawa mogu}nosti turi-

zma od Vlade Japana stiglo 100

hiqada maraka.

U ovoj op{tini se aktivno-

sti oko turizma vodi nevladina

omladinska inicijativa. Konkre-

tan rezultat wihovih aktivno-

sti jeste osposobqenost 10 do-

ma}ina da u svoje domove prime

prve inostrane goste koji }e uì-

vati u ~arima srpskog sela. U

Nevesiwe je ve} stigla prva re-

zervacija grupe Italijana koji

stiù na proqe}e.

Na sastanku posve}enom raz-

voju eko-turizma odrànom u Fo-

~i dogovorena je konkretna ponu-

da turisti~kih radnika i prirod-

nih qepota sa podru~ja tri op-

{tine. Ovaj projekat bi u zavr-

{noj fazi uz pomo} Vlade Repu-

blike Srpske i organizacije "Gre-

en Vision# bio ponu|en ameri~-

kom Usaidu i Euredu koji su izra-

zili interesovawe za finansira-

we turisti~ke razvojne strategi-

je za isto~ni dio Republike Srp-

ske.

¥ D. TODOROVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Pje{a~ewe: Svaki dan 10 kilometara

Tjenti{te: Mamac za turiste

PROMJENEUpitani kako gledaju na

promjene na ~elu Ministar-

stva prosvjete i kulture Repu-

blike Srpske, u~iteqi kaù

da su zadovoqni i nadaju se da

}e novi ministar pokazati vi-

{e razumijevawa za probleme

sa kojima se susre}u u~iteqi

u udaqenim seoskim {kolama.

STUDIJA Programom Studija izvo-

dqivosti koji bi trajao pet

mjeseci, pored evidentirawa

raspoloìvih qudskih i tu-

risti~kih potencijala, pred-

vi|en je terenski rad i obila-

zak svih predloènih desti-

nacija pje{ke. Aktivnosti ko-

je bi bile finansirane su pla-

ninarewe, biciklizam, skija-

we, rafting, {etwa, op{ta

rekreacija, ribolov, alpini-

zam, fotografisawe biqaka

i ìvotiwa i brawe qekovi-

tog biqa.

19. i 20. februar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15U FOÎ DOGOVOREN PROGRAM RAZVOJA EKO- TURIZMA

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BRATUNAC

U odnosu na prethodne godine bezbjednosno stawena podru~ju Bratunca je mnogo povoqnije, rekaoje komandir Marko Davidovi}

ODBORNICI HVALE POLICIJU

Podru~je Fo~e, Nevesiwa i Kalinovika ima izuzetnequdske i prirodne potencijale kao rijetko gdjeu svijetu koji, naàlost, nisu iskori{}eni

TJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKETJENTI[TE DRAGUQ SRPSKE

DERVENTA - Crni, mali

kos, skaku}e ispred op{tine

traè}i malo hrane. Na muke ga

stavila ova zima. Ko god otvo-

ri vrata on kao da pita ima li

ne{to za wega. ¥ S. P.

Ja~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zimeJa~i od zime

KosKosKosKosKosKosKosKosKosKos

Ja~i od zime

TJENTI[TE DRAGUQ SRPSKE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Radnici preduze}a "Gra|ewe

\uri}# u srijedu su po~eli da ru-

{e posqedwu prepreku za izgrad-

wu Zapadnog tranzita, ku}u do-

ju~era{weg vlasnika Vojka Savi-

}a.

Zbog velikog snijega, ma{i-

ne ovog preduze}a ne mogu da pri-

|u i po~nu sa ru{ewem ku}e, ali

radnici uklawaju stolariju i

pripremaju teren za ulazak me-

hanizacije.

Gradska uprava dala je Savi-

}u zamjenski stan i time je rije-

{ila posqedwi imovinsko-prav-

ni predmet na ovoj saobra}ajni-

ci.

Samo rje{avawe imovinsko-

pravnih predmeta na Zapadnom

tranzitu traje nekoliko godina,

dok su pripreme za izgradwu po-

~ele jo{ 1985. godine, kada je iz-

gra|en prvi dio saobra}ajnice,

od raskrsnice Kara|or|eve do

ulice Ranka [ipke.

U Gradskoj upravi isti~u da

navedeni putni pravac sada pred-

stavqa gradsku saobra}ajnicu, ko-

ja ima i va`nu funkciju tranzi-

ta, jer nisu izgra|ene zaobila-

znice i drugi koridori koji bi

preusmjerili saobra}aj van gra-

da.

Da bi rasteretili mogu}e gu-

`ve na raskrsnici ulica Mari-

je Dimi}, Ivana Gorana Kova~i-

}a i Zapadnog tranzita, Gradska

uprava planira na toj raskrsni-

ci da izgradi modernu petqu, ko-

ja je trenutno u fazi projektova-

wa.

Tako|e, na raskrsnici Bule-

vara Cara Du{ana i Kara|or|e-

ve predvi|ena je izgradwa kru-

`nog toka. Time }e se i na ovom

dijelu Zapadnog tranzita saobra-

}aj odvijati bez dosada{wih za-

gu{ewa.

U "Javnim putevima Republi-

ke Srpske# saznajemo da je ovo

preduze}e ve} izradilo projekt-

nu dokumentaciju za Zapadni

tranzit, koja se trenutno nalazi

na reviziji.

Glavni inèwer za izgradwu

autoputeva u preduze}u "Javni pu-

tevi Republike Srpske# Mira

Soviq kazala je za na{ list da }e

se, poslije dobijawa gra|evinske

dozvole, raspisati javni konkurs

za najpovoqnijeg izvo|a~a rado-

va za izgradwu Zapadnog tranzi-

ta na potezu od ulica Ranka [ip-

ke do Trive Amelice.

Izgradwa Zapadnog tranzita

ko{ta}e oko pet miliona maraka.

Novac je obezbijedilo preduze}e

"Javni putevi Republike Srpske#

putem kredita Evropske investi-

cione banke.

HUMANITARNA ORGANIZACIJA

"PARTNER"

Kurs ra~unara

U okviru programa "Nove mo-

gu}nosti# humanitarna organiza-

cija "Partner# u saradwi sa Grad-

skom upravom organizuje kurs ra-

~unara za osobe sa invalidite-

tom.

- Ovim kursom 30 korisnika

osposobi}e }e se za rad na ra~u-

naru. Trinaest najboqih mo}i }e

da nastave sa daqim obrazovawem

iz oblasti grafi~kog dizajna i

za posao sekretara - kaè izvr-

{ni direktor humanitarne orga-

nizacije "Partner# Olivera Ma-

stikosa.

Potrebna literatura je ve}

obezbije|ena, a predavawa }e oba-

vqati predava~i iz Ekonomske

{kole. Svoj doprinos ovom pro-

gramu daju i vojnici koji u ovoj

organizaciji sluè civilnu voj-

sku.

- Kurs po~iwe 1. marta. Po-

zivam sve zainteresovane da se ja-

ve na na{u adresu ili u Zavod za

zapo{qavawe gdje }e dobiti sve

informacije. Planirano je da se

u toku kursa ostvare kontakti sa

organizacijama koje daju kredite

na godinu dana - dodaje Mastiko-

sa.

Ovaj projekat finansira

Gradska uprava, a wegova vrijed-

nost je osam hiqada i 474 mara-

ka. ¥ D. No.

IZGRADWA ZAPADNOG TRANZITA SVE IZVJESNIJA

Zapadni tranzit: Poslije ru{ewa ku}e na redu gra|evinska dozvola (Snimio: Z. STAMENI])

PADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPADA POSQEDWAPREPREKAZbog snijega, ma{ine preduze}a

"Gra|ewe \uri}" ne mogu da pri|u

i po~nu sa ru{ewem ku}e VojkaSavi}a, ali radnici pripremajuteren za ulazak mehanizacije

19. i 20. februar 2005.BAWA LUKA16

OKOM KAMERE

(Snimio D. BORKOVI])

"PALAS#

MI NISMO AN\ELI 2 - film

Sr|ana Dragojevi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an To-

dorovi}, Vesna Trivali}, Zoran

Cvijanovi}

Termini: 17, 19, 21

SERIJA NESRE]NIH DOGA-

\AJA - LEMONIJA SNIKE-

TA - avantura

Uloge: Xim Keri, Meril Strip,

Xad Lou

Termini: 18, 20

MULTIPLEKS "KOZARA#

MI NISMO AN\ELI 2 - film

Sr|ana Dragojevi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an To-

dorovi}, Vesna Trivali}, Zoran

Cvijanovi}

Termini: 16, 18, 20, 22

NACIONALNO BLAGO - ak-

ciona pustolovina

Uloge: Nikolas Kejx, Dajan Kri-

ger, [on Bin

Termini: 19, 21.30

BLISKOST - intrigantna pri-

~a o qubavi i strasti

Uloge: Natali Portman, Xuli-

ja Roberts, Xad Lou, Kliv Oven

Termini: 18.30, 20.30, 22.30

POVRATAK NA ÂROBNI

PLANET "GAJA#- animirani

Uloge: Patrik Stjuart, Emili

Votson, Glen Vrejx

Termini: 17

Vikendom: 12.30

STRANPUTICE - pet nomina-

cija za Oskar

Uloge: Pol \amati, Tomas Hejdn

âr~, Virxinija Medsen, San-

dra O

Termini: 18.45, 21

NARODNO POZORI[TE RE-

PUBLIKE SRPSKE

VELIKA SCENA

"MIRANDOLINA# Karla Gol-

donija, u reìji Katarine Pe-

trovi}, PETAK, 18. februar u 19

~asova

DJEÎJE POZORI[TE

"[KOLA ZA PAÎ]E#- lut-

karska predstava, scenario i re-

ìja Predrag Bjelo{evi} - SU-

BOTA 19. februar u 18 ~asova

"SWE@NA KRAQICA#, autor

Predrag Pani} - NEDJEQA 20.

februar u 11 ~asova

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

POZORI[TA

Predstavnici Saveza defek-

tologa Republike Srpske potpisa-

li su sa Gradskom upravom ugovor

o sprovo|ewu programa "Otvorena

vrata# u kojem }e raditi sa sredwo-

{kolcima i studentima na razvo-

ju omladinskog aktivizma i podi-

zawu u~eni~kog i studentskog stan-

darda.

- Ciq programa je da motivi-

{emo mlade da upi{u studije de-

fektologije. Kod nas nema mnogo

stru~waka, koji se bave ovim zani-

mawem, tako da praksu sve vi{e

preuzimaju nekvalifikovane oso-

be, na {tetu djece sa posebnim po-

trebama kojoj treba pomo} defek-

tologa - rekao je predstavnik Sa-

veza Grozdan Jankovi}.

Prema wegovim rije~ima, pro-

gram }e trajati tri mjeseca, a u we-

mu }e u~estvovati u~enici ~etvr-

tih razreda Medicinske {kole i

Gimnazije, kao i studenti psiho-

logije i socijalnog rada.

- Oni }e i}i na likovne, kera-

mi~ke i sportske radionice i pre-

davawa u centru "Za{titi me# gdje

}e raditi sa djecom sa posebnim

potrebama - kazao je Jankovi}.

Prema wegovim rije~ima, u

okviru programa izradi}e i bro{u-

re o zanimawu defektologa za u~e-

nike sredwih {kola, koje }e im po-

dijeliti prije kraja ove {kolske

godine.

- Mladi koji zavr{e studije de-

fektologije mogu lako da na|u po-

sao, a ovo je i veoma human posao -

istakao je Grozdan Jankovi}.

Program "Otvorena vrata#

Gradska uprava izabrala je po-

slije objavqenog konkursa za iz-

bor najpovoqnijeg programa ne-

vladinih organizacija, a za we-

ga }e izdvojiti devet hiqada i

985 maraka. Program }e biti

sprovo|en u tri faze, a Gradska

uprava novac }e Savezu isplati-

ti u tri dijela. Poslije svake

sprovedene faze ~lanovi Save-

za su du`ni da podnesu izvje{taj

Gradskoj upravi.

¥ S. Mi.

SAVEZ DEFEKTOLOGA REPUBLIKE SRPSKE

Program "Otvorena vrata"@elimo da motivi{emo mlade da upi{u studije defektologije, kaè Grozdan Jankovi}

OMLADINSKI KOMUNIKATIVNI CENTAR

Grijalice

"izbijaju" osigura~eZbog dotrajalih instalacija i

kvarova strujnih osigura~a u pro-

storijama Medicinskom fakultetu u

Obili}evu, objekat Omladinskog ko-

munikativnog centra, koji se nala-

zi u sklopu fakulteta, veoma ~esto

ostaje bez struje.

Predstavnik OKC Brankica

Adamovi} kazala je za na{ list da

ova nevladina organizacija zavisi

od Medicinskog fakulteta u Obi-

li}evu, jer je objekat OKC prikqu-

~en na glavni strujni vod fakulte-

ta.

- Svi osigura~i nalaze se u pro-

storima fakulteta. Niske tempera-

ture primoravaju radnike ove obra-

zovne ustanove da koriste grijalice,

{to dovodi do "iskakawa# osigura-

~a i nestanka struje i kod wih i u

OKC - istakla je Adamovi}eva.

Ona je dodala da ~esti nestanci

struje uzrokuju velike probleme ovoj

nevladinoj organizaciji, jer se u we-

nim prostorijama odràvaju brojni

kursevi, a nalazi se studio i novi

predajnik "Balkan# radija.

U OKC strahuju da ~esti preki-

di snabdijevawa elektri~nom ener-

gijom ne uni{te ra~unare i skupocje-

nu radijsku opremu.

- Ne znamo kako da rije{imo

problem. Da situacija bude jo{ go-

ra, redovno pla}amo struju Medicin-

skom fakultetu, a imamo podatke da

ova ustanova ve} dugo za struju nije

uplatila ni feninga. Ako wima bu-

de iskqu~ena struja, zna~i da }e i

OKC ostati bez we - naglasila je

Brankica Adamovi}.

¥ P. P.

Na podru~ju grada {tetni in-

sekt gubar zahvatio je hiqadu 604

hektara {ume i to u Vrbawi, ê-

smi, Ma|iru, Prije~anima, Deli-

ba{inom selu i Crnom vrhu.

U dopisu preduze}a "Srpske

{ume# Republike Srpske, dosta-

vqenom Gradskoj upravi, navede-

no je da je u 2004. godini na ovom

podru~ju, sa drve}a skinuto 429

hiqada 763 legla, a natopqeno 129

hiqada 534 legla gubara. Tako da

je o~i{}ena povr{ina od jajnih

legala gubara do {est metara vi-

sine u pro{loj godini iznosila

479 hektara.

- Ukupno do 31. januara ove go-

dine o~i{}ena je povr{ina od 592

hektara. Do kraja januara, priku-

pqeno i spaqeno u pe}i za cen-

tralno grijawe - izraèno teìn-

ski - 132 kilograma jajnih legala

gubara, a procjewuje se da je nato-

pqeno oko 45 kilograma jajnih le-

gala - istaknuto je u dopisu.

Akcije skupqawa i natapawa

jajnih legala gubara uglavnom su

obavqene u podru~jima sa vrlo ja-

kim intenzitetom napada, pa se, is-

ti~u u "Srpskim {umama#, zato ni-

su mogle o~istiti ve}e koli~ine. U

"Srpskim {umama# planiraju do 20.

aprila ove godine da skinu i nato-

pe legla gubara i na ostalim povr-

{ina do visine {est metara.

- Postoji problem skidawa gu-

bara u {umama i vo}wacima u pri-

vatnom sektoru, jer nam nije pri-

javqeno da li je iko i{ta uradio

kad je to u pitawu - rekla nam je

samostalni stru~ni saradnik za

poqoprivredu i {umarstvo u

Odjeqewu za privredu i dru{tve-

ne djelatnosti Gradske uprave Na-

da Pup~evi}.

Ona je dodala da je ovo odjeqe-

we, na osnovu naredbe Ministar-

stva poqoprivrede, {umarstva i

vodoprivrede RS donijelo uput-

stvo o na~inu uni{tavawa gubara

na podru~ju grada. Poqoprivred-

ni inspektori su po mjesnim zajed-

nicama, u kojima je primije}eno da

ima gubara, podijelili letke sa

uputstvima o na~inu wihovog uni-

{tavawa.

- Ukoliko su jajna legla guba-

ra na visini oko metar i po od ze-

mqe, gra|ani treba da primijene

metod sakupqawa i spaqivawa.

Jednom rukom treba postaviti po-

sudu ispod legla, a drugom rukom

drvenim noèm oguliti leglo gu-

bara sa kore stabla tako da jaja

upadaju u posudu. Sakupqena jaja

se obavezno spaquju - napisano je

na letku.

Ukoliko se radi o mjestima

koja se ne mogu dohvatiti sa ze-

mqe ili su na drugi na~in nepri-

stupa~na primjewuje se metod pre-

mazivawa, odnosno natapawa pe-

trolejem, benzinom katranom ili

mje{avinom petroleja i katrana.

Jaja legla se premazuju ~etkom za

farbawe.

- Poqoprivredni inspektori

}e obi}i teren na kojem je pri-

mije}eno da ima gubara i provje-

riti da li su vlasnici skinuli

ili natopili legla gubara u {u-

mama i vo}wacima - istakla je Na-

da Pup~evi}.

¥ M. MAJSTOROVI]

UNI[TAVAWE GUBARA NA PODRU^JU GRADA

Gubari: Sakupqena jaja obavezno spaliti

BITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMEBITKA ZA ZDRAVE [UMENa podru~ju grada do 31. januara ove godine, od jajnihlegala gubara o~i{}ena 592 hektara {ume do {estmetara visine

STUDENTIU "Srpskim {umama# planira-

ju u periodu februar-mart, pa do 20.

aprila 2005. godine da o~iste od

jajnih legala gubara mehani~kim

putem preostalu povr{inu od 767

hektara dràvnih i 245 hektara

privatnih {uma. Na tim poslovi-

ma planiraju da angaùju studente,

sezonske radnike i mje{tane, nagla-

{eno je u dopisu.

BITKA ZA ZDRAVE [UME

PADA POSQEDWA

¥ P. PE]ANAC

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. KULTURA

RAZGOVORRAZGOVORPRWAVORSKA NARODNA BIBLIOTEKA

Malo kwiga,mnogo

~italaca PRWAVOR - Narodna bi-

blioteka Prwavor koja radi u

okviru Centra za kulturu usko-

ro bi mogla da postane samostal-

na kulturna ustanova.

- Uslovi u kojima trenutno

radimo nisu dobri. Grijemo se

na struju, a ni izbor kwiga nije

ba{ za pohvalu. Ipak, nedavno

smo kwi`ni fond obogatili sa

40 naslova, koje smo dobili od

jednog na{eg ~itaoca. Me|u tim

kwigama su, izme|u ostalih, dje-

la Tolstoja i Zole - rekla je bi-

bliotekar Bosa Mitri}.

Ona je dodala da je odnedav-

no ~itaocima na raspolagawu i

Oksfordski rje~nik engleskog

jezika, koji najvi{e traè stu-

denti.

Od januara je u prwavorsku

biblioteku upisano 140 ~itala-

ca, a na dje~ije odjeqewe 65 dje-

ce.

- Najvi{e ~italaca ~ine stu-

denti i u~enici, koji ve}inom

traè djela iz {kolske lektire.

Studenti ~itaju i kwige iz obla-

sti filozofije, psihologije, so-

ciologije. Mnogo se traì be-

letristika, kao i stru~na lite-

ratura - rekla je Bosa Mitri}.

¥ A. R.

BAWA LUKA - Vi{e volim

da radim klasiku, nego neki mo-

derni tekst, jer vrednost klasi-

ke je ve} potvr|ena. Me|utim,

takvi komadi su ve}i izazov, jer

im treba pri}i na neki novi na-

~in. Volim da radim dela, koja

zahtevaju vi{e muke - rekla je

za na{ list rediteq nove pred-

stave "Mirandolina# Narodnog

pozori{ta Republike Srpske

Katarina Petrovi}. Wen rad Ba-

wolu~ani su imali priliku da

upoznaju kroz predstavu "Vlast#

Branislava Nu{i}a, koja je u

protekloj sezoni progla{ena za

najgledaniju.

?Koliko u rediteqskom radu

odstupate od nekog teksta?

- Uvek razmi{qam o onome

{to je danas aktuelno, jer besmi-

sleno je postaviti komad koji se

ne ti~e nas. Dramatur{ka obra-

da je poseban izazov za svakog re-

diteqa, pa i za mene.

?îji rediteqski rad cijeni-

te?

- Na prvom mestu je Egon Sa-

vin. Tu su jo{ i Nikita Mili-

vojevi}, Dejan Mija~ i Jago{

Markovi}. Sve wih odlikuje stu-

diozan pristup predstavama.

Komadi Egona Savina su pre-

puni emocija. Moète da ga pre-

poznate u svakoj pred-

stavi, a opet, svaka

je druga~ija. We-

gova doslednost

u svakom seg-

mentu pri~e je

ono ~emu teì

svaki redi-

teq.

?Da li

imate neo-

stvarenu re-

diteqsku è-

qu?

- Izazov

svakog redi-

teqa su

[ekspirovi i êhovqevi

tekstovi. Da bi se neko

upustio u ko{tac sa

wihovim delima po-

trebno je da ima

mnogo iskustva.

Svaki [ek-

spirov tekst no-

si u sebi veliku

tajnu. Wegova de-

la govore o celom

svetu i kroz wega se

provla~e sve teme. A

opet postoji rizik

da }e ura|eni ko-

mad biti "ve}

vi|eno#.

V o l e l a

bih da uradim

Gogoqev "Re-

vizor#, zbog

v e ~ i t e

aktuel-

nosti.

?[ta nedostaje pozori{tima

danas?

- Nedostaje publika. Glumci

su dobri, predstave odli~ne, po-

gotovo u Narodnom pozori{tu

Republike Srpske.

Mislim da je jedan od razlo-

ga nedostatak novca, a drugi, raz-

vijena tehnologije koja odvaja qu-

de od dru{tvenih de{avawa. Me-

|utim, oni koji su navikli da po-

se}uju teatar kaù da izvo|ewe

nekog komada ne moè da zameni

ni televizija ni bioskop. To je su-

sret sa ìvim ~ovekom i kao ta-

kav nezamjewiv.

?Da li se u Beogradu kao i u Ba-

woj Luci mladi vi{e opredje-

quju za bioskope?

- Moram da priznam da se u

Beogradu, za razliku od Bawe Lu-

ke, vi{e ide u pozori{te. I ja

sam, otkako sam ovde, nekoliko

puta oti{la u bioskop. Odli~no

je to {to je repertoar pun novih

filmskih hitova, i {to su sale

prijatne i udobne.

U Beogradu je marketing po-

zori{ta mnogo ja~i od bioskop-

skog, a to je veoma presudno za po-

se}enost. Reklama ima veliki

uticaj na publiku i mnogo je bit-

na.

?Kakva je budu}nost studenata

glume Bawolu~ke Akademije

umjetnosti?

- Za ovo pozori{te je va`no

da ima mnogo glumaca, da su oni

talentovani i puni entuzijazma.

Sa Bawolu~kim akademcima je

veoma lepo raditi. Svako od wih

je na neki na~in zasluìo da igra

glavnu ulogu, ali ta {ansa ne mo-

è svakom da se pruì. Defini-

tivno Republici Srpskoj nedo-

staje jo{ makar jedno profesio-

nalno pozori{te.

¥ S. DESNICA

TAJNA [EKSPIROVOG TEKSTAIzazov za svakog rediteqa su [ekspirovi i êhovqevitekstovi. Da bi se neko upustio u ko{tac sa wihovimdelima potrebno je da ima mnogo iskustva

KATARINA PETROVI], REDITEQ19

BAWA LUKA - S obzi-

rom na to da uskoro dolazi

proqe}e, sa Dje~jim studiom

glume "Roda# ve} dolije}u no-

ve radosti...

Povodom 8. marta ve} se

priprema igrokaz "Buket cvi-

je}a# (za mamu), po tekstu Dra-

gana Luki}a. U igrokazu igra-

ju djeca Osnovne {kole

"Branko Radi~evi}# zajedno

sa ~lanovima "Rode#.

Uporedo sa ovim mali{a-

ni uvje`bavaju predstavu

"Kraqevski festival u pjeva-

wu#, za koju je tekst napisao

Tode Nikoleti}. Petnaest

malih glumaca dje~ijeg studi-

ja glume "Roda# - zabavqa}e

svoje vr{wake.

- Imamo mnogo obaveza,

ali kada je na{a draga publi-

ka u pitawu - ni{ta nije te-

{ko. @elimo da ih obraduje-

mo u prvim proqe}nim dani-

ma. Moji mali glumci èle

da se predstave u najboqem

svijetlu - istakla je prvaki-

wa Dje~ijeg pozori{ta i ru-

kovodilac "Rode#, Nevenka

Rodi}.

Ona dodaje da su uslovi u

kojima radi ova dje~ija usta-

nova veoma te{ki.

- Imamo probe u svim pro-

storijama gdje nam je dostu-

pan ulaz. Va`no je samo da je

toplo i da postoje dobri qu-

di, koji imaju puno razumije-

vawa za nas. To su prostori-

je Prirodno-matemati~kog

fakulteta, mjesne zajednice

Lau{, razne osnovne {kole...

- dodaje teta Nena.

Prema wenim rije~ima,

jo{ se ne zna gdje }e se orga-

nizovati premijere.

- O tome za sada samo raz-

mi{qamo, ali ne brinemo -

bi}e premijera - nagla{ava

Nevenka Rodi}.

¥ B. T.

DJEÎJI STUDIO GLUME "RODA"

Radost s proqe}em Priprema se igrokaz

"Buket

cvije}a" (za mamu), po tekstu Dragana Luki}a

BAWA LUKA - Zbirka pjesa-

ma i poema "Na du{i }uprija# au-

tora Graciele Ruben Rozi predsta-

vqena je u ~etvrtak u Muzeju savre-

mene umjetnosti Republike Srp-

ske.

Izlo`beni salon Muzeja savre-

menu umjetnosti Republike Srpske

bio je premale da primi sve zain-

teresovane posjetioce.

Ve~e je otvorena poemom "Is-

povijest du{e# koju je prisutnima

pro~itala glumica, pjesnikiwa i

recenzent Dara Stoiqkovi}, a za-

tim je o Gracielinom stvarala{tvu

u ime izdava~a govorio Filip M.

Peri{i}.

- Umjetnost recitovawa poezi-

je gotovo je jednaka kao i samo stva-

rawe poezije - re-

kao je Peri{i}

najavquju}i Deja-

na Andri}a koji je

publiku pobliè

upoznao sa stvara-

la{tvom Gracie-

le Ruben Rozi.

Sama autorka

nije prisustvova-

la promociji svo-

je prve zbirke pje-

sama, ali kako je

naglasio Peri-

{i} duhovno je bi-

la sa svim qudima

koji su je podrà-

li.

Stihove je re-

citovala i Danka

Elez, a nekoliko

rije~i je rekao i

drugi recenzenet

i kwièvnik @iv-

ko Vuji}.

Rukopis "Na du{i }uprija#

Graciele Ruben Rozi je po mnogo

~emu neobi~na. Zanimqiva je po

sadràju, formi i dubini iskaza-

nih osje}aja, ali i po tome {to se

autor predstavqa javnosti sa iz-

mi{qenim imenom, kojim se ina~e

sluè pisci i umjetnici iz ovih

ili onih razloga.

Graciela je èna svjesna svo-

jih kvaliteta i vrijednosti, ali i

udarac koje joj je ìvot donio. Ona

je potraìla izlaz u iskrenoj is-

povijesti koju hrabro predo~ava

javnosti, {irem krugu ~italaca.

U cjelini, zbirka predstavqa

}upriju na du{i koja povezuje pje-

snikiwin unutra{wi svijet sa svi-

jetom oko tog svijeta. Ata dva svi-

jeta uvijek su puni tajne i ... qepo-

te. ¥ M. K.

PREDSTAVQENA KWIGA GRACIELE RUBEN ROZI

Oìqci du{e

\ Promocija: Po mnogo ~emu neobi~na(Snimio R. OSTOJI])

SIMBOL Zbirka ima obiqe`je naro-

da kome pripada, ~etiri ista po-

~etna slova za ~etiri pjesni~ka

kruga "S qubavqu#, "Stav#,

"Sje}awa# i "Staze#. Sadràj

zbirke je simbol ra{irenih ru-

ku koje èle da sve sli~ne woj

zagrli, ali i simbol bola i pat-

wi kada se ruke nemo}no {ire.

MIRANDOLINA- Sa ekipom "Mirandoli-

ne# je bilo zadovoqstvo radi-

ti. Glumci su odgovorni, pro-

fesionalno pristupaju svom

poslu, talentovani, energi~-

ni i spremni da pomognu jed-

ni drugima - isti~e rediteq

Katarina Petrovi}.

\Katarina Petrovi}: Nedostajepublika (Snimio D. BORKOVI])

MOZAIKBERLIN - Film

"Morski ìvot sa Sti-

vom Zisuom#, koji in-

spiraciju nalazi u ì-

votu francuskog istra-

ìva~a |aka Kustoa i

wegovim podvodnim do-

kumentarcima, dobio je

topao aplauz na Berli-

nalu, mada su mnogi na-

pustili salu prije kra-

ja projekcije, prenose

agencije.

Ovo djelo ameri~-

kog rediteqa Vesa An-

dersona ostavilo je

mnoge, ukqu~uju}i tu i

glumce, nesigurne oko

zna~ewa samog filma.

Ovo ostvarewe se ~ini

toliko apsurdnim da je

i glumica An|elika

Hjuston priznala da je

morala da ga odgleda

{est puta kako bi ga u

potpunosti razumjela.

¥

¹ ¹ ¹

LOZNICA - U Lo-

znici je u ~etvrtak

otvorena izlo`ba li-

kovnih djela arhitekte

i slikara Milana Mi-

ni}a, koju su pripremi-

li Muzej u Prijepoqu i

Narodni muzej u Beogra-

du, prenose agencije. Iz-

lo`ba sadrì 22 ekspo-

nata, prete`no akvare-

le, uqa na platnu i ne-

koliko crteà. ¥

BAWA LUKA - Izlo`ba sli-

ka akademskog slikara i grafi~a-

ra Bojana Sla~ala otvorena je u

~etvrtak, u Izlo`benom salonu

Banskog dvora - Kulturnog cen-

tra. Rije~ je o drugoj Sla~alovoj

samostalnoj izlo`bi koja je pri-

vukla pa`wu brojnih posjetila-

ca.

Predstavqene su slike nasta-

le u 2004. godini, a ra|ene su kom-

binovanim slikarskim tehnikama.

- Veoma sam zadovoqan kriti-

kama, kao i posje}eno{}u izlo`be.

Prvi put izlaèm u Banskom dvo-

ru i slobodno mogu da kaèm da su

se moja o~ekivawa ispunila - re-

kao je za "Glas Srpske# autor iz-

lo`be Bojan Sla~alo.

Sla~alo je ro|en u Prijedoru,

a grafiku je diplomirao u Beo-

gradu u klasi profesora Mileta

Grozdani}a. U~estvovao je na broj-

nim grupnim izlo`bama u zemqi i

inostranstvu.

Inspiraciju za predstavqene

radove na{ao je u slikawu arhitek-

tonskih oblika koje je predstavio

na sebi svojstven na~in.

Autor kaè da je do sada{weg

uspjeha do{ao dugim radom, a qu-

bav prema umjetnosti naslijedio

je iz porodice, jer je i wegov otac

slikar. @eqa mu je da ode u ino-

stranstvo i tamo ostvari karije-

ru, a prvenstveno mu se dopada Wu-

jork kao i umjetnost koja je tamo

ìvjela osamdesetih godina pro-

{log vijeka.

- Slike mi se dopadaju iako

treba vremena i pa`we da bi se

dobro pogledale. Svi|a mi se kom-

binacija slikarskih tehnika koje

je Bojan koristio - kazao je posje-

tilac Igor Gaji}.

Tok estetske moderne umjetno-

sti ka kojoj je usmjereno i Bojano-

vo stvarala{tvo obiqeèn je sa

nekoliko epohalnih struja: avan-

gardnom, diktatorskim klasici-

zmima reakcije, poslijeratnom mo-

dernom, gra|evinskom funkciona-

lizmom i postmodernom. Krajem

vijeka otvara se perspektiva - dru-

ga moderna. Vjerovatno }e ona mo-

}i jasnije da se spozna tek u godi-

nama koje dolaze.

Prikaz Sla~alovih djela vo-

di preko postmoderne do prepo-

znatqivih rezultata druge moder-

ne. On zna~i poja~awe iskonskih

inicijativa moderne.

- Uvijek traìm inspiraciju u

arhitekturi, posebno kulturnim

spomenicima {irom svijeta - ka-

è Bojan Sla~alo, koji dodaje da

bi mu bilo izuzetno drago da jed-

nog dana izlaè u svom omiqenom

gradu - Wujorku.

¥ M. KUKAVICA

IZLO@BA BOJANA SLAÂLA U BANSKOM DVORU

@eqa Bojana Sla~ala je da odeu inostranstvo i tamo ostvarikarijeru, a prvenstveno mu se dopadaWujork kao i umjetnost 80. godinapro{log vijeka

\ Postavka: Inspiracija u arhitekturi (Snimio R. OSTOJI])

OÂRAN WUJORKOM

POSJETILAC - Ne mogu ta~no da kaèm

da mi se izlo`ba svidjela, jer

jo{ nisam sredila utiske, ali

~ini mi se da na predstavqe-

nim slikama ima ne{to hladno

pa ~ak i nasilno - rekla je za

"Glas Srpske# posjetilac iz-

lo`be Dragana Lali}.

BAWA LUKA - Blizanci

Predrag i Nenad Baro{ niù

uspjehe na sportskom i na

{kolskom poqu. Oko vrata me-

daqe, u indeksu osmice, devet-

ke i desetke.

Predrag je stariji od Ne-

nada petnaest minuta. Bez ob-

zira na to {to su znali da }e

dobiti blizance, roditeqi

bra}e Baro{ odlu~ili su se za

tipi~no ime dvojki - Predrag

i Nenad. Dakle, ne stoji pri-

~a da je prvi bio predrag, a da

se drugom sinu nisu nadali.

Ro|eni su 5. aprila 1982.

godine, zajedno su prije desetak

godina po~eli trenirati xu-

do, zajedno su upisali pravni

fakultet i 15. februara ove

godine u roku diplomirali.

Najkra}e: majstori u kimoni-

ma, majstori na fakultetu.

- Imali bi jo{ boqi pro-

sjek ocjena, ali smo ga na star-

tu pokvarili sa nekoliko {e-

stica i sedmica. Kasnije je bi-

lo te{ko da se to popravqa,

kasno za tjerawe prosjeka oko

devet i deset - bez ikakvog raz-

loga pravda se Predrag.

Predrag ima zvawe majsto-

ra drugog, a Nenad prvog dana.

Pro{le godine su se takmi~i-

li u finalu prvenstva Repu-

blike Srpske, Predrag je na

tatamiju bio boqi od Nenada.

Malo kasnije, na jakom me|una-

rodnom turniru u Travniku na

najvi{em postoqu na{ao se

Nenad, a stepenicu niè Pre-

drag.

Nema {ta - bratski.

Obojica su ~lanovi bawo-

lu~kog Xudo kluba "Polici-

ja# sa kojim su uspjeli da se

plasiraju u ovogodi{wu xudo

Ligu {ampiona. Baro{i tre-

niraju dva puta dnevno, a pred

takmi~ewa i tri puta.

Predrag je osvojio tre}e

mjesto na pro{logodi{wem

prvenstvu Balkana. U bogatoj

kolekciji ima ~etrdeset meda-

qa. Nenad je malo zaostao i

ima ih tek petnaestak.

Baro{i su imali od koga i

da u~e. Otac Ranko bio je xu-

dista i 1975. godine vice{am-

pion onda{we BiH. Pored xu-

doa, petnaestak godina je igrao

fudbal. Od fudbala i danas

ima uspomene: nikad dotegnute

ligamente, o{te}ene menisku-

se...

Baro{i planiraju da na-

stave {kolovawe na postdi-

plomskim studijima. Za sada

im je ciq Beograd, gdje misle

da se presele i kao pravnici,

ali i kao jo{ uvijek perspek-

tivni xudisti.

Za sve {to su do sada posti-

gli duguju veliku zahvalnost

profesorima, koji su im u sva-

kom trenutku izlazili u su-

sret.

- Nismo imali nikakvih

problema sa potpisima zbog

redovnih i vanrednih odsusta-

va sa nastave. Nikada te pri-

vilegije nismo zloupotrijebi-

li i uvijek, kad smo mogli, bi-

li smo na nastavi. Zbog pro-

fesora, ali i zbog sebe - uglas

}e bra}a Baro{.

Imaju jednu drugaricu u

Norve{koj i planiraju, ako ne

pro|u u Beogradu, da poku{a-

ju u zemqi fjordova. Malo zbog

jezika, {kole i posla, a najvi-

{e da, dok su jo{ mladi, vide

svijeta.

Jedina dobit od sporta ko-

jim se bave je to {to su propu-

tovali Evropu i posjetili mje-

sta koja ve}ina wihovih vr-

{waka ne moè vidjeti ni pre-

ko svevide}eg Interneta.

Dok veliki broj wihovih

kolega iz sporta radi na po-

slovima obezbje|ewa po kafi-

}ima i diskotekama, Baro{i-

ma to ne pada na pamet.

- Mnogo je tu dima, alko-

hola i drugih poroka. Da smo

u poziciji da moramo zara|i-

vati za stan i hranu radije bi-

smo radili na istovaru cemen-

ta i kopawu kanala - kroz smi-

jeh }e mla|i Nenad.

Bez obzira na sport kojim

se bave, Baro{i kaù da nika-

da nisu imali nikakvih "uli~-

nih testova#.

Predrag i Nenad imaju de-

setogodi{weg brata Milu, ko-

ji se opredijelio za ko{arku.

Bio je najboqi na nedavno odr-

ànom ko{arka{kom turniru

u Bawoj Luci. Za wega kaù da

je ve}i talenat za ko{arku ne-

go oni za sport kojim se bave.

Bez obzira na sportske

uspjehe, Predrag i Nenad se sve

vi{e okre}u pravu.

- Vijek pravnika je mnogo

duì od vijeka bilo kog spor-

tiste - razlo`no }e Nenad.

¥ M. MIHAJLOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BLIZANCI PREDRAG I NENADBARO[

JEDAN od ledenih sportova koji okupqa

mnogobrojne poklonike na svim kontinentima

je svakako klizawe. Sa prvim hladnim danima

u gradovima {irom svijeta, pored onih koji

rade cijele godine, prave se i klizali{ta na

otvorenom, koja su tokom zime puna zaqubqe-

nika u ovaj vid rekreacije. Neophodni rekvi-

zit za ovaj sport su, naravno, klizaqke, koje su

veoma raznovrsne - od jeftinijih i jednostav-

nijih do najmodernijih i skupocjenih.

Prema sa~uvanim podacima, prve klizaq-

ke nastale su u [vedskoj u devetom vijeku i na-

pravqene su od ̀ ivotiwskih kostiju. Ove kli-

zaqke li~ile su na nazuvke koji su se navla~i-

li na obu}u i zatim su kori{}eni za klizawe

po ledu. Iako su zaqubqenici u ledeni sport

uspijevali da se klizaju na wima, nisu bile

ba{ pouzdane, jer je ko{tano sje~ivo ~esto pu-

calo.

Podaci govore da su ove klizaqke naj~e-

{}e koristili putnici u ledenim krajevima

koji su pomo}u wih prelazili velike razdaqi-

ne izme|u mjesta i gradova. Pet vijekova kasni-

je, ta~nije sredinom ~etrnaestog vijeka, poja-

vile su se drvene klizaqke. Wima je dowi dio

bio napravqen od drveta, kao i nao{treno sje-

~ivo, koje je omogu}avalo lako kretawe po le-

du.

One su se tako|e navla~ile na ve} posto-

je}u obu}u i pomo}u wih qubiteqi klizawa

uìvali su u vo`wi po ledu. Ipak, ba{ kao i

klizaqke napravqene od kostiju, ni drvene ni-

su bile potpuno sigurne.

U sedamnaestom vijeku pojavile su se i

prave klizaqke kompletno napravqene od ~e-

lika, a gvozdene sa ekserima kojima su u~vr{}i-

vane za cipele po~ele su da se prodaju oko 1850.

godine.

U decenijama koje su uslijedile pojavile

su se i klizaqke cipele - na |on specijalno na-

pravqene duboke cipele pomo}u specijalnih ek-

sera u~vr{}ivano je gvozdeno sje~ivo. Kliza-

we uz pomo} ovakvih naprava omogu}avalo je

sa jedne strane sigurniju vo`wu, jer vi{e ni-

je dolazilo do pucawa sje~iva, a sa druge stra-

ne brù, a samim tim i opasniju jurwavu po le-

du.

Ovaj vid ledene zabave bio je decenijama

rezervisan za imu}niji stale`, a u devetnae-

stom vijeku rekreativno klizawe polako je

preraslo u tri razli~ite sportske discipli-

ne - sportsko, umjetni~ko i brzo klizawe. ¥

U BiH su svoje interese na{li

i takvi ogor~eni neprijateqi kao

{to su SAD i Iran koji su bili za-

interesovani za dràvu bosanskih

muslimana, te su je obilato snabde-

vali novcem, oru`jem i vojnim per-

sonalom. Amerika je tamo uputila

svoje "penzionisane# generale i

oficire kao instruktore u musli-

manskoj vojsci i pruàla joj otvo-

renu logisti~ku podr{ku u borbi

protiv snaga Republike Srpske.

Iran je upu}ivao svoje "svete rat-

nike#, kao i pomo} u naoruàwu i

novcu.

Svestan podr{ke takvih mo}ni-

ka Alija Izetbegovi} se verolom-

ni~ki pona{ao prema svim spora-

zumima i dogovorima za mirno raz-

re{avawe problema u BiH, kao i

prekida vatre tokom rata. Tako je

12. aprila 1992. godine potpisan

sporazum izme|u lidera triju na-

cionalnih stranaka u BiH kojim se

reguli{e momentalni prekid va-

tre na celoj teritoriji BiH, kao i

svih aktivnosti koje mogu izazva-

ti strah i uznemirenost me|u sta-

novni{tvom, zatim obustavu mobi-

lizacije i raspu{tawe neregular-

nih oruànih formacija.

Napad na JNAMe|utim, istog dana Alija

Izetbegovi} je izdao naredbu o blo-

kadi kasarni i napadu na JNA i

~lanove wihovih porodica. Na

osnovu toga, izme|u ostalog, iz Re-

publi~kog {taba TO BiH upu}eno

je telefaksom cirkularno nare|e-

we svim predsednicima op{tina i

op{tinskih izvr{nih ve}a u BiH,

gde su se na du`nosti nalazili mu-

slimanski predstavnici, sa potpi-

som pukovnika Hasana Efendi}a.

U dokumentu R[TO BiH, iz-

datom 27. aprila 1992. godine, pod

br. 02-145-1, nazna~eno je pod ta~-

kom 4: "Ubrzano planirati i ot-

po~eti borbena dejstva na celo-

kupnoj teritoriji Republike BiH

i iste koordinirati sa {tabom

teritorijalne odbrane regiona,

okruga i Republike BiH#, zabe-

leìo je Milovan Milutinovi} u

svojoj kwizi "Kako sam vodio me-

dijski rat#.

Naravno, to je izazvalo rea-

govawe Predsedni{tva Republi-

ke Srpske koje je naredilo mobi-

lizaciju na celom prostoru Repu-

blike, kako bi se za{titio srp-

ski narod izloèn sveop{tem na-

padu. Sigurno je da je Alija Izet-

begovi} ve} imao obe}anu jaku po-

dr{ku spoqa ~im se odlu~io na

kr{ewe sporazuma ili je to ~i-

nio upravo po dogovoru sa tim

spoqnim sponzorima.

Puna podr{ka Aliji Izetbe-

govi}u pruèna je i pre priznawa

BiH na [estom samitu kraqeva,

{efova dràva i vlada Organiza-

cije islamske konferencije Me|u-

dràvne organizacije, odrànom u

Dakaru (Senegal) od 2. do 12. decem-

bra 991. godine. Naslovqena je kao

pomo} "bra}i po veri# i teritori-

jalnom integritetu "wihove drà-

ve#. Na svim potajnim sastancima

ove organizacije situacija u Bosni

bila je jedna od glavnih tema. Ko-

lektivna akcija koncentrisana je na

tri osnovna pitawa:

1. Osporavawe dràvno-prav-

nog kontinuiteta Jugoslavije.

2. Svestrana vojna i ekonomska

pomo} "dràvi# BiH.

3. Preduzimawe kolektivne ak-

cije protiv Srbije i Crne Gore.

Na vanrednom ministarskom sa-

stanku odrànom u Xedi 1. i 2. de-

cembra 1992. godine svoju "brigu#

je pro{irila i na Sanxak i Koso-

vo, a na specijalnom sastanku Biroa

Organizacije islamske konferen-

cije (OIK) odrànom 12. i 13. ju-

la 1993. godine U Islamabadu (Pa-

kistan), usvojen je Akcioni plan za

BiH. Na predlog Irana formira-

ne su i prve jedinice muxahedina

za BiH.

Najve}i snabdeva~i oru`ja BiH

bile su islamske zemqe: Iran, Pa-

kistan, Saudijska Arabija, Libi-

ja, Turska. Toj isporuci oru`ja

prethodile su posete Alije Izet-

begovi}a tokom 1991. i 1992. godi-

ne, Turskoj, Saudijskoj Arabiji i

Teheranu. Iranski agenti su ku-

povali oru`je za Bosnu ameri~ke

proizvodwe preko Turske i [ved-

ske. Oru`je je transportovano

preko Splita, brodovima regi-

strovanim u raznim zemqama ili

preko aerodroma "Pleso# u Za-

grebu. Tri iranska "boinga# 747

spustila su se 23. i 24. avgusta

1992. u Zagrebu prenose}i oru`-

je za BiH.

Unprofor je to registrovao,

kao i istovare na sarajevskom aero-

dromu, ali je pred tom ~iwenicom

zatvarao o~i. Na pitawe o ilegal-

nom naoruàvawu zvani~no je od-

govarano da "Unproforu nije omo-

gu}en uvid u tovare#. Firma "Kin-

teh# iz Bugarske bila je ume{ana u

{verc koji je i{ao preko Rumuni-

je i Ma|arske. Kada je do{lo do

otvorenih neprijateqstava izme|u

Hrvata i muslimana, Iran i druge

islamske zemqe upu}ivale su oru`-

je u BiH preko Albanije i Kosova.

InstruktoriPrvi "sveti ratnici#, muxahe-

dini, stigli su u BiH iz Avganista-

na, Libana, Maroka i Pakistana

naoruàni oru`jem ameri~kog po-

rekla. Radilo se o oru`-

ju koje je CIA uputila

pobuwenicima u Avga-

nistanu, a odatle je do-

spelo u Bosnu. Pristi-

gla je grupa od 400 ~la-

nova "Hezbolaha# u Sa-

rajevo, kao vojni inspek-

tori. Iranska ambasada

u zagrebu bila je koordi-

nator tajnih operacija

za BiH, koje su obuhvata-

le kako naoruàvawe,

tako i upu}ivawe dobro-

voqaca i pla}enika za

BiH.

Zapovednik diver-

zantske grupe "Kobra#

Pavao Blaèvi}, koja je

delovala u Bosni, upu-

tio je 2. maja 1992. dopis

Ministarstvu odbrane

Hrvatske sa zahtevom da

se naoruàju upravo pri-

speli najamnici iz ino-

stranstva i da se wihov

status po mogu}nosti le-

galizuje. Unprofor je 5.

februara 1993. potvrdio

prisustvo britanskih

pla}enika i smrt dvojice koji su

identifikovani. Dva britanska

oficira, navodno dezertera iz bri-

tanske armije, bili su instrukto-

ri muslimanske vojske, ali su ima-

li i kontakte sa britanskim jedi-

nicama u sastavu Unprofora, lo-

ciranim u Vitezu. Jedne no}i na|e-

ni su mrtvi sa metkom ispaqenim

u potiqak. ¥

(Nastavi}e se)

BRA]A PO VERI [AQU ORU@JE

19. i 20. februar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

MAJSTORI SU MAJSTORIBaro{i su diplomirali napravnom fakultetu i usputosvojili pregr{t medaqa natakmi~ewima xudista. Predrag jena tatamiju korak ispred Nenada

UMJETNOST KLIZAWA

Izetbegovi} nikada nije po{tovao dogovore o prekiduvatre, svestan podr{ke koju je dobijao ili }e je dobitiod islamskih zemaqa, bilo u oru`ju ili novcu. [efoviislamskih dràva ili vlada na konferenciji u Dakarudecembra 1991. odlu~ili su da {aqu pomo}

"bra}i

po veri" u BiH i svoju "brigu" su ve} naredne godine

pro{irili na Sanxak i Kosovo

ISLAM I GRA\ANSKI RAT U BiH 17.

Stanko Ni{i} - "Od Jugoslavije do Srbije"

: u razbijawu SFRJ,

i BiH je neizbe`no bila `rtva spoqnih i unutra{wih ~inilaca rata

"Sveti ratnici" (muxahedini) stigli su u BiH

iz Avganistana, Libana, Maroka i Pakistana naoruàni oru`jem ameri~kog porekla

Stanko NI[I]

BALERINE NA LEDU

Kwiga Od Jugoslavije do Srbije, moè se nabaviti na {tandu u ulici Veselina

Masle{e u Bawoj Luci, ili na telefone 051/217-295 i 065/922-216

PLA]ENICIPrema Protokolu iz @ene-

ve pla}enici ne uìvaju za{ti-

tu me|unarodnog prava, a Kon-

vencija o zabrani regrutovawa,

finansirawa i obu~avawa pla-

}enika, usvojena 1989. u ~l. 2

predvi|a da svako lice koje re-

grutuje, koristi, finansira ili

trenira pla}enik, ~ini me|una-

rodni delikt.

Komisija za me|unarodno

pravo UN uvrstila je angaòva-

we pla}enika kao krivi~no de-

lo u nacrt Kodeksa zlo~ina pro-

tiv mira i bezbednosti.

(Smiqa Avramov)

Mesec april 1992. je ve} ra-

nije progla{en za "mesec BiH i

Arkanzasa#.

Naime, vlada BiH je prihva-

tila inicijativu tada{weg gu-

vernera dràve Arkanzas Bila

Klintona "o uspostavqawu bli-

ske saradwe# u oblasti kulture,

obrazovawa privrede, nauke i

drugih oblika saradwe, izme|u

dràve Arkanzas (SAD) i Repu-

blike BiH.

Odluku o tome potpisao je

predsednik vlade BiH Jure Peli-

van, 15. februara 1992. godine. Od-

luka je objavqena u "Slu`benom

listu BiH# br. 4 od 17. februara

1992. (Smiqa Avramov)

BILOVA BLISKA SARADWANAJDU@I MINUT

Prije dvije godine Pre-

drag se u Kupu evropskih {am-

piona, tada u ekipi Xudo klu-

ba "Bawa Luka#, borio sa pr-

vakom Evrope u kategoriji do

devedeset kilograma Elkom

van der Gistom.

- Izdrào sam ~itav mi-

nut i ostao ìv - iskren je

Predrag.

Bez obzira na o~ekivani

poraz, svi su mu na kraju ~e-

stitali.

MARINA Tucakovi}, na{ naj-

poznatiji tekstopisac i ove godi-

ne je umjetni~ki direktor festi-

vala "Beovizija# koji }e se 19. i 20.

februara odràti u Centru "Sa-

va#.

Ona kaè da nije bilo lako od

200 prijavqenih izabrati 23 pje-

sme.

- Na konkurs je stiglo oko dve-

sta pesama i morali smo da izabe-

remo 23 najboqe. Ove godine ima-

li smo jednu ~udnu situaciju, budu-

}i da nam se prijavilo mnogo nepo-

znatih autora sa pesmama koje pod-

se}aju na Opatiju 1968. godine. Mo-

rali smo da se izborimo sa dosta si-

roma{nih i neinspirativnih pe-

sama. Izabrali smo 23 potencijal-

na moderna hita, koji sadrè neke

na{e elemente, ali prate i svetske

trendove.

?Da li }e se odmah izdvojiti ne-

ka pjesma.

- Pro{le godine se pjesma "La-

ne moje# ubedqivo izdvojila, a ovo-

ga puta nema nijedne toliko upe-

~atqive numere. Mislim da }e se

izdvojiti pet pesama, koje }e se do-

pasti na prvo slu{awe.

?Da li imate

svog favorita.

- Imam svog favorita, ali ne

smijem da otkrijem ime. Re}i }u sa-

mo da nemamo "Lane#, ali da tra-

ìmo pesmu, koja }e biti makar

upola popularna kao ta, te da se

iskreno nadamo da }emo je i prona-

}i.

?Da li ste Vi autor

nekog teksta.

- Nisam autor nijedne pesme,

po{to nemam prava na to. Moja

funkcija u organizaciji "Beovi-

zije# mi to ne dozvoqava.

?Pri~a se da pobjednik ovoga pu-

ta mora da bude iz Crne Gore?

- Ni{ta ne mora da zna~i. Ako

imaju neku dobru pesmu, moè da se

desi da pobede. Vide}emo 4. marta

kada bude progla{en pobednik.

?Koliko pjesama }e u~estvovati iz

Srbije, a koliko iz Crne Gore.

- Na "Beoviziji# bi}e izabra-

no 13 pjesama, dok }e u Crnoj Gori

u polufinale u}i 10 kompozicija.

?Da li }e publika imati prili-

ku da glasa.

- Na "Beoviziji# }e biti osam

~lanova u ìriju, a bi}e omogu}e-

no i glasawe putem sms poruka.

?Ko je od u~esnika po Vama naj-

ve}e iznena|ewe.

- Pa, recimo, da je to Xej. î-

wenica da se prijavio na festival,

iako je peva~ narodne muzike, samo

je dokaz da nismo imali nikakvih

predrasuda. ¥

1. Ogi "Hajde,cico#

2. Jelena Toma{evi} "Jutro#

3. Klinika "Ko si ti da mi nedostaje{#

4. Trik FX "Robija#

5. Viktorija "Kaì, sestro#

6. Cipi "Qubav - vest dana#

7. Maja Mitrovi} "Nama treba qubav#

8. Marija [erifovi} "Ponuda#

9. Koktel bend "Min|u{a#

10. Luna "Sentimentos#

11. Astra "Potraì me#

12. Xej & Maja "Pobedila si qubav#

13. Ana Cvetkovi} "Nevidqiva#

14. Boban "[ta mi vredi#

15. Lu Lu "Boqe da te nema#

16. Tawa \or|evi} "Ko je kriv#

17. Draft "Dodir#

18. Urban puls "Ti zna{#

19. Teodora Bojovi} "Ti si kriv#

20. Epilog "Opro{taj#

21. Ziki "ôvek kao ja#

22. Du{an Zrni} "Nebo#

23. Ta{a "Dobra devojka#

U~esnici "Beovizije 2005#

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

GORAN GLUHAKOVI] - FRONTMEN

"OK BENDA" POSTAO OTAC

Tatine blizanke

VO\A "OK benda#, Goran

Gluhakovi} postao je otac bli-

znakiwa Jelene i An|ele!

Imena je birao Goran i jed-

na djevoj~ica je dobila ime po

wegovoj mami, a druga po pjesmi

"An|ela#, Olivera Dragojevi-

}a, koju je Goran oboàvao kada

je bio dijete.

Ponosni tata je veoma zado-

voqan jer mu svi kaù da k}er-

kice, iako su jo{ male, li~e na

wega. Goranu je nedavno bio ro-

|endan, tako da je u porodici

Gluhakovi} bilo mnogo razloga

za slavqe. ¥

MARINA TUCAKOVI], UMJETNI^KI DIREKTOR "BEOVIZIJE"

TRAGAWE ZA NOVIM "LANETOM"Nisam autor nijedne pesme koja }e biti izvedenana

"Beoviziji", po{to nemam prava na to. Moja funkcija

u organizaciji ove manifestacije mi to ne dozvoqava,kaè Marina

19. i 20. februar 2005. ESTRADA 21

RASPOLO@ENA Goca Tr-

àn priredila je svojim oboàva-

ocima nezaboravan koncert u pre-

punom Domu sindikata. Vrcava Tr-

ànka koncert je zapo~ela pjesmom

"Bumerang#, sa posqedweg albuma,

a vesele djevoj~ice odmah su sko~i-

le na noge lagane i po~ele da je za-

sipaju pli{anim igra~kama i cvi-

je}em.

Uzavrela publika, mahom mla-

|a, pjevala je redom wene hitove:

"Stoperka#, "Plavu{a#, "Haqi-

na#, "Zagrli#... Goca je i ovoga pu-

ta ostala dosqedna svom tempera-

mentu i golicavim opaskama pred-

stavila ~lanove benda i goli{avu

plesnu grupu iz Novog Sada, a naj-

vi{e simpatija pobrao je atrak-

tivni muzi~ar - crnac Raul! Kul-

minacija koncerta uslijedila je

kada je Goca sjela za bubweve i po-

kazala da, osim dobrog glasa, {ar-

ma i seksepila, posjeduje i pravu

mu{ku energiju!

Iako je, za razliku od koncera-

ta u Centru "Sava# prije tri godi-

ne, ovoga puta pjevala pred prepunom

salom, jedan ~ovjek imao je privile-

giju da pesma "]utawe# bude posve-

}ena samo wemu - u pitawu je Gocin

de~ko Dejan Dragojlovi}, koji je svo-

ju voqenu zaqubqeno gledao iz vip-

loè. Osim wega, najpopularnijoj

estradnoj xepnoj Veneri podr{ku su

pruìli rodbina i prijateqi, kao i

brojne kolege, me|u kojima su se na-

{li Goran iz "OK benda#, Zijo "Va-

lentino#, Goca Lazarevi}, Xej, Mi-

na Kosti}, Sa{a Mati}...

Poslije dvo~asovne svirke, Go-

ca je otpjevala jo{ tri pjesme, a

zabava je nastavqena i u restora-

nu "MG#, gdje se Trànka sa dru-

{tvom do zore veselila uz truba-

~e. ¥

GOCA TR@AN ODR@ALA KONCERT

"Bumerang" do zore Publika u Domu sindikata zasipala GocuTràn pli{anim igra~kama i cvije}em, a ona im uzvratila sviraju}i bubweve

BIV[A zvijezda "Prijate-

qa# Metju Peri pro{le nedje-

qe je proveo 24 ~asa u bolnici

poslije niza ozbiqnih napada

navodno uzrokovanih neèqe-

nom reakcijom na lijekove.

- Sada je dobro - rekao je

Perijev portparol.

Glumac, najpoznatiji po ulo-

zi ândlera Binga iz "Prijate-

qa#, primqen je u bolnicu u Los

An|elesu u ~etvrtak pod la-

`nim imenom.

Testovi su, prema nekim iz-

vorima, pokazali tragove bar-

biturata, koji se obi~no pri-

pisuju protiv nesanice ili ank-

sioznosti.

Nisu prona|eni tragovi

ilegalnih droga poput kokai-

na.

- Peri je bio zavisan od li-

jekova i od 1997. godine neko-

liko je puta bio na odvikava-

wu. Wegov portparol je dodao

da je u bolnici zadràn na mol-

bu doktora, kako bi bili si-

gurni da je zaista sve u redu,

te da nije rije~ o "krizi bez

lijekova#.

Peri bi uskoro trebalo da

zapo~ne sa snimawem filma

"The Beginning Of The Wisdom"

s rediteqem Hauardom Deu~om.

Ovaj duet je sara|ivao i na na-

stavku " Ubice mekog srca#. ¥

OPORAVQA SE METJU PERI

Ponovo pred kamerom

HOLIVUDSKI

zavodnik Xorx Kluni

poznat po izjavi da je

spavao s hiqadu èna,

dobar je prijateq sa

Bredom Pitom, koji se

nedavno razveo od Xe-

nifer Eniston i na-

vodno èli da mu po-

mogne.

Tabloidi su ga op-

tuìli da prijatequ

namje{ta qepotice iz

svog dru{tva, poput

goli{avog foto-mode-

la Ejpril Florio, ko-

ja tvrdi da ju je Bred

poku{ao poqubiti na

jednoj ve~eri, a on ne-

gira da je uop{te po-

znaje.

îni se da djevoj-

ka samo èli besplat-

nu reklamu, a Pit ujed-

no èli da sa~uva ono

{to je ostalo od we-

govog braka (ako se tu

ima {ta spasiti...)

Kluni je "Wujork postu# iz-

javio da Bredu ne namje{ta nika-

kve djevojke, da se on zna i sam

sna}i, te da je jedina èna s ko-

jom je upoznao Pita - wegova maj-

ka. Jo{ je dodao: "Pazite {ta pi-

{ete o woj#. ¥

QUBAVNI JADI BREDA PITA

Na meti tabloida"DUHOVI Sarajeva# ime je

filma u kojem bi jednu od uloga,

i to vrlo ozbiqne i karakterne

ène, trebalo da odigra Severi-

na, koja se prije nedjequ dana sa-

stala sa producentom filma Ah-

medom [vraki}em, te prihvati-

la ponudu, {to je potvrdio redi-

teq Dean Radoni}.

Scenarist i rediteq odlu-

~ili su se da angaùju Severi-

nu zbog wene vrlo uspje{ne ulo-

ge u Karolini Rije~koj, a ne,

kako bi nekima moglo pasti na

pamet, zbog wenog ku}nog vi-

dea.

Naprotiv, negativni utisci

poslije tog filma uop{te im ne

smetaju, ve} smatraju da }e Sevi-

no pojavqivawe u filmu biti ma-

mac za publiku.

- Istina je da smo Severini

ponudili jednu ulogu, ali ona }e

svoju posqedwu rije~ re}i tek

kada pro~ita scenarij. Nadamo

se da }e ulogu prihvatiti. Bilo

bi to izvrsno i za wu i za nas -

rekao je za Radoni}, dodaju}i ka-

ko }e se u filmu pojaviti svi ko-

ji ne{to zna~e Sarajevu.

Izme|u ostalih, u ovom

ostvarewu glumi}e Dino Mer-

lin, Dragan Nikoli}, te Enis

Be{lagi}. ¥

SEVERINA DOBILA ULOGU U FILMU

"DUHOVI SARAJEVA"

Mamac za publiku

POPULARNA pjeva~ica Zo-

rana Pavi} vratila se prije neko-

liko dana sa Kosova, gdje je nastu-

pala u dvije diskoteke, u kojima je

~esto nestajalo struje. Kako pri-

znaje, pjesme "Vidovdan# i "\ur-

|evdan# nikada nisu tako dobro zvu-

~ale.

- Pjevala sam tri dana u mjesti-

ma Ropotovo i [ilovo na Kosovu.

Oni imaju struju nekoliko ~asova

dnevno. Taman kada malo zagriju ku-

}e, nestane im struje, pa se tempe-

ratura unutra izjedna~i sa spoqa-

{wom. To je stra{no. Tako je stru-

ja nestala i kada sam ja nastupala.

Sre}om, vlasnici diskoteka gdje

sam pjevala obezbijedili su agrega-

te. U prvom trenutku nisam znala

{ta da radim, po{to treba dosta

vremena da se prikqu~i agregat. Po-

~ela sam da pjevam "Vidovdan# u

mraku, a svi su upalili upaqa~e i

pjevali sa mnom. Takvu emociju ni-

sam nigdje doìvjela. âk su i voj-

nici Kfora, koji su bili prisutni

stalno nazdravqali - pri~a Zorana

poslije povratka sa Kosova.

Iako je tamo boravila samo ne-

koliko dana, pjeva~ica priznaje da je

sve kosti bole od hladno}e, a divi se

qudima koji uspijevaju u takvim uslo-

vima da ìve i da budu puni duha.

- Ti qudi me uvijek toliko li-

jepo do~ekaju i uvijek imaju potre-

bu da ne{to poklone, bilo fla{u

rakije ili ~okoladu. Kada je bilo

ba{ mnogo hladno, grijali smo se

uz kuvanu rakiju - prisje}a se Zo-

rana Pavi}. ¥

ZORANA PAVI] NA KOSOVU

"VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU "VIDOVDAN" U MRAKU Po~ela sam da pjevam

"Vidovdan"

u mraku, a svi su upalili upaqa~ei pjevali sa mnom. Takvu emocijunisam nigdje doìvjela, kaè Zoranaposlije povratka sa Kosova

MINI-INTERVJU

"VIDOVDAN" U MRAKU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. 23Voqeni

@EQKO

@EQO

VUKOVI]

Deset godina tuge, suza i bola nisu Te vratili, ali qubav prema tebi i

sje}awe ostaju zauvijek.

Tvoji roditeqi i brat

004914 A-8 G

S tugom u srcu javqamo da je 17.2.2005. godine u 77. godini ìvota nakon kra-

}e bolesti preminuo na{ dragi

JOZO

(Pavle)

KRE[KO

Sahrana }e se obaviti 19.2.2005. godine u 13 ~asova, na grobqu "Sveti Mar-

ko#.

Oàlo{}eni: supruga Vera, k}erka Mirjana, sin @eqko, bra}a Jovan, Ni-

kola, Stevo i Anto, unuke Ivana i Tamara, unuk Boris, snaha Jagoda, zet Go-

ran i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

005025 A-8 G

Dana 25.2.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

DRAGANA

HRNI]A

U subotu, 19.2.2005. godine u 11 ~asova odrà}e se parastos u crkvi Svete

trojice. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: supruga Zorka, sinovi Dra{ko i Miroslav, snaha Branka,

unu~ad Dragan i Valentina

004978 A-8 G

Deset godina je pro{lo od pogibije

i

Vje~no }emo vas nositi u srcima.

Porodica Vukovi}

004914 A-7 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

DRAGANA

Sestra Zora, zet Slavko, djeca Go-

ran i Radoslav sa porodicom

004980 A-1 G

Dana 19.2.2005. godine navr{ava se

{est tu`nih mjeseci od smrti na-

{eg dragog, supruga oca i djeda

BORISLAVA

DRAGIÊVI]A

Tog dana posjeti}emo wegovu vje~-

nu ku}u, poloì}emo cvije}e i za-

paliti svije}e.

Tvoji najmiliji: supruga, sin k}er-

ke, snaha, zetovi, unu~ad, praunuka

i ostala rodbina

005915 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga,

oca i svekra

ZDRAVKA

KRAQA

16.2.1995-16.2.2005.

Dana 20.2.2005. godine posjeti}emo

wegov grob na Prekajskom grobqu

[amatorje i zapaliti svije}e.

Supruga Jelka i porodica

004994 A-3 G

Dana 19.2.2005. godine navr{avaju se

dvije tu`ne godine od smrti na{eg

dragog oca, svekra i dede

BORE

MILANOVI]A

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo we-

gov grob.

Oàlo{}eni: sin Milo{, snaha Ja-

ca, unuci Marko i Luka

005034 A-3 G

Dana 19.2.2005. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{e drage majke, ba-

ke i prabake

SAVETE

PEROVI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i zapaliti svije}e.

Oàlo{}ena porodica

005036 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, kumovima i prijateqima da je dana 17.2.2005.

godine u 94. godini ìvota preminula na{a draga majka, baka i punica

MARIJA

(Koste)

IN\I]

udova protojereja Vojina

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se u subotu, 19.2.2005. godine u 13.30 ~a-

sova na grobqu "Sveti Pantelija#.

Oàlo{}eni: k}erka Milanka, unuk Vojislav, zet Ranko i ostala rodbina,

kumovi i prijateqi

005028 A-8 G

Dana 22.2.2005. godine navr{avaju se

dvije godine od smrti na{e drage

GROZDE

MAKIVI]

U nedjequ, 20.2.2005. godine posjeti-

}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti

cvije}e i zapaliti svije}e, na grobqu

Rekavice.

Oàlo{}eni: sinovi Nenad i Pre-

drag, k}erka Nada, snaha Bosiqka,

zet Savo, unu~ad Biqana, Radana, Bo-

jan i Goran

004944 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

GROZDU

od sina Nenada, snahe Bosiqke, unu-

ka Biqane i Radane.

004944 A-1 G


GROZDU

od sina Predraga.

004944 A-1 G


GROZDU

od k}erke Nade, zeta Save, unuka Bo-

jana i Gorana.

004944 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

BORU

MILANOVI]A

24.2.2004 - 24.2.2005.

Sestra Anka i zet Nikola

005035 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

JOZI

od k}erke Mirjane, zeta Gorana i unu-

ke Tamare.

005025 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

JOZI

od porodice Muti}.

005025 A-1 G


prijatequ

JOZI

od porodice Smiqani}.

005025 A-1 G


prijatequ

JOZI

od porodice Balaban.

005025 A-1 G

Dragoj majci

DRAGIWI

ÂPQAK

Pro{lo je sedam tu`nih dana od ka-

ko si oti{la od nas ali ne zaboravi,

uvijek si sa nama.

Tvoj sin Boro i snaha Mira

004952 A-3 G

Dragoj baki

DRAGIWI

Bila si i osta}e{ zauvijek sa nama.

Unuka Violeta, unuk Dragi{a i zet

Velibor

004952 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ~ika

JOZI

od porodice Tubica.

005025 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom kumu

JOZI

od kumova Vajki}.

005025 A-1 G


JOZI

od porodice Kalaba.

005025 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

JOVICU

\U\I]A

23.2.2002-23.2.2005.

Majka Gospova i otac Branko

005029 A-2 G

Tu`no sje}awe na supruga i oca

JOVICU

\U\I]A

23.2.2002-23.2.2005.

Sweàna, Sawin i Sla|ana

005029 A-2 G

Tu`nim srcem obavje{tavamo rod-

binu i prijateqe da je dana 17.2.2005.

godine, u 88. godini ̀ ivota, premi-

nuo na{ dragi

MANOJLO

(Teodora)

KREMENOVI]

Sahrana }e se obaviti dana

19.2.2005. godine u 13 ~asova na mje-

snom grobqu Bistrica - Jo{ikova

voda.

Oàlo{}ena mnogobrojna rodbina

i prijateqi

005016 A-4 G


{est tu`nih mjeseci od tragi~ne

smrti na{eg supruga i oca

MILO[A

ADAMOVI]A

Dana 20.2.2005. godine posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u u 11 ~asova. Sa

ponosom te pamtimo i ~uvamo od za-

borava.

Supruga Vesna i k}erke Danijela i

Tatjana

005018 A-4 G

Tu`no sje}awe na voqenog sina

MILO[A

Otac Uro{ i majka Dragica

005018 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog brata

MI[U

od brata Gorana, Goranke, Milane

i Jelene.

005018 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog zeta

MILO[A

ADAMOVI]A

Punac Vito i punica Nada Osti}.

005018 A-1 G


MILO[A

od brata Mile i snahe Jovanke.

005018 A-1 G


MILO[A

od Jovanke [olak sa porodicom.

005018 A-1 G

GORANA-GOCIJA

GOJKOVI]A

NEBOJ[E - ]ABE

MILOVANOVI]A


JOZI

od sina @eqka, snahe Jagode, unuke

Ivane i unuka Borisa.

005025 A-2 G

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

êtrdeset dana tuge i bola od smrti na{eg dragog i plemenitog

supruga i tate

OBRADA

(Ostoje)

IVANKOVI]A

Te{ko je prihvatiti da vi{e nema na{eg ponosa, radosti, sre}e i

nade. @alost, tuga, bol i suze traju i traja}e dok ìvimo.

Pozivamo rodbinu, kom{ije, kumove i prijateqe da posjetimo we-

govu vje~nu ku}u u 10.30 ~asova u subotu, 19.2.2005. godine, na gro-

bqu u Jo{avci, Velka Jelova~a.

Supruga Radislava, k}erke Slavka, Zora, Milena, Dragiwa i Dan-

ka sa porodicama

004945 B-4 G

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

[AKI]

Ako je smrt bila ja~a od ìvota, nije od moje qubavi i sje}awa na vas.

Va{ sin Mika004984 A-7 G

JOVU

20.2.1988 - 20.2.2005.

PETRU

20.2.2004 - 20.2.2005.

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

[AKI]

Dok mi ìvimo, i vi }ete ìvjeti u na{im srcima i mislima Va{a djeca,

unu~ad i praunu~ad 004984 A-7 G

JOVU

20.2.1988 - 20.2.2005.

PETRU

20.2.2004 - 20.2.2005.

Tu`no sje}awe na na{e drage i bri`ne roditeqe

@ivje}ete vje~no voqeni i nezaboravqeni u na{im srcima.

Va{i najmiliji 004982 A-7 G

LAZARKA

GLIGORI]

20.2.1995 - 20.2.2005.

VID

GLIGORI]

9.12.1995 - 20.2.2005.

Tu`no sje}awe na na{e drage roditeqe

S ponosom vas pomiwemo, s qubavqu u srcima ~uvamo.

Va{a djeca sa porodicama 004995 A-7 G

GOJKO

ZRILI]

12.1.1986 - 12.1.2005.

MIKA

ZRILI]

20.2.2003 - 20.2.2005.

In memoriam

GORDANA

CICA

BO@OVI]

Dana 20.2.2005. navr{ava se godina dana od smrti na{e drage tetke Cice.

S tugom i po{tovawem, porodica Kqaji}

004998 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je nakon

kra}e bolesti dana 18.2.2005. godine, u 71. godini ìvota preminuo na{ dra-

gi

NIKOLA

(Petra)

]ULUM

Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 20.2.2005. godine, u 12 ~asova u Gorwoj Pre-

viji na porodi~nom grobqu.

Oàlo{}eni: supruga Rosa, sinovi Vinko i @eqko, k}erke Mira i Vesna,

snahe Biqana i Brankica, zetovi Slavko i Savo, unu~ad i praunu~ad

005020 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 17.2.2005. u 59. go-

dini ìvota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

JOVAN

(Gojka)

GRBI]

Sahrana }e se obaviti 19.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom grobqu

u Rekavicama.

Oàlo{}eni: k}erke Dragica, Dragana, Biqana, Gordana, Milica i Dani-

ca, bra}a Slavko i Mla|enko, sestra Dragica, zetovi Dragan, Ranko i Oli-

ver, unu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

005000 A-8 G

19. i 20. februar 2005. 25

Sje}awe

Navr{avaju se pet i trideset pet godina od smrti na{ih dragih bake i dede,

svekrve i svekra

U subotu, 19.2.2005. godine, u 11.30 ~asova na grobqu }emo zapaliti svije}e.

Za pokoj du{a, dajemo prilog za izgradwu Hrama Hrista Spasiteqa u Bawoj

Luci.

S qubavqu i po{tovawem, uspomenu na baku i dedu ~uvaju:

unuci Zdravko i \or|e i snaha Vi{wa.

005002 A-9 G

Dana 19.2.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

oca, dede i punca

VASE

(Maksima)

TODOROVI]A

Dana 19.2.2005. godine u 11 ~asova poloì}emo cvije}e na wegov grob. Po-

zivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Seka sa porodicom

004986 A-8 G

NADE

(ro|. Neimarevi})

PRERADOVI]

20.2.2000 - 20.2.2005.

ZDRAVKA

BRACE

PRERADOVI]A

2.3.1970 - 2.3.2005.


NIKOLI

od sina Vinka, snahe Biqane, unu~a-

di Nikole i Marije.

005020 A-1 G


NIKOLI

od k}erke Mire, zeta Slavka, unu~a-

di Vesne i Mladena.

005020 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom dedi

NIKOLI

od unuka Slavi{e, Qiqe i praunu-

ke Lenke.

005020 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

NIKOLI

od brata Ne|e sa porodicom.

005020 A-1 G


NIKOLI

od snahe Branke sa porodicom.

005020 A-1 G


NIKOLI

od sina @eqe, snahe Brankice, unu-

~adi Rosane i Stefana.

005020 A-1 G


NIKOLI

od k}erke Vesne, zeta Save, unu~adi

Slavi{e i @eqane.

005020 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

NIKOLI

od sestre Stanke sa porodicom.

005020 A-1 G


NIKOLI

od zeta Branka sa porodicom.

005020 A-1 G


prijatequ

NIKOLI

od prijateqa êprkalo.

005020 A-1 G


JOVANU

od k}erke Dragane i zeta Dragana sa

djecom.

005000 A-1 G


JOVANU

od k}erke Biqane i zeta Ranka sa

djecom.

005000 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga

@ARKA

BAJI]A

11.1.2005 - 20.2.2005.

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen.

Tvoja supruga Slavica 005004 A-1 G


prijatequ

NIKOLI

od prijateqa Stoj~i}, Drini}, Tu-

~i}, Drini}.

005020 A-1 G


JOVANU

od k}erke Dragice i unuka Danije-

la.

005000 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog kuma

DRAGANA

HRNI]A

od kumova Predraga i Nenada sa

porodicama.

004074 A-1 Z

Deset godina je pro{lo od pogibije

Vje~no }emo vas nositi u srcima.

Porodica Vukovi} 004914 A-7 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

@ARKA

BAJI]A

Vje~no }u te ~uvati od zaborava

Tvoja k}erka @aklina

005004 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

@ARKA

BAJI]A

Mnogo mi nedostaje{.

Tvoj sin Sini{a

005004 A-1 G

GORANA

GOCIJA

GOJKOVI]A

NEBOJ[E

]ABE

MILOVANOVI]A

i

i

i

i

i

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, kom{ijama i prijateqima da je 17.2.2005.

godine u 56. godini ìvota preminula na{a draga

QIQANA

RADIVOJ[A

Sahrana }e se obaviti 19.2.2005. godine u 13 ~asova na Novom grobqu Lak-

ta{i. Ispra}aj posmrtnih ostataka obavi}e se ispred crkve u Lakta{ima.

Oàlo{}eni: majka Nevenka, suprug Borislav, sinovi Andrej i Miroslav

04997 A-8 G

19. i 20. februar 2005.26

Dana 21.2.2005. godine navr{ava se tu`nih {est mjeseci od smrti

na{eg dragog

MI]E

NARANÎ]A

U nedjequ, 20.2.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, po-

loìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Oàlo{}ena porodica

005021 A-8 G

Dana 22.2.2004. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg

dragog brata

STANISLAVA

SAVIÎ]A

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaje u srcima.

Tvoje sestre: Rada, Grozda i Mira

004908 A-8 G

Posqedwi pozdrav Miroslavovoj i Andrejovoj mami

QIQANI

RADIVOJ[A

od ]ele, Tite, Belog, Marija, Bojana i Pale.

005017 A-8 G

Posqedwi pozdrav radnoj koleginici

QIQANI

RADIVOJ[A

od radnika Op{tinske uprave op{tine Lakta{i.

A-8 F

Posqedwi pozdrav dragoj

QIQANI

RADIVOJ[A

od radnih kolega iz Odjeqewa za finansije op{tine Lakta{i.

B-2 F

Posqedwi pozdrav

QIQI

od kumova Kova~evi}.

004997 A-3 G


QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice Doj~inovi}.

005017 A-1


QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice Jovani}.

005017 A-1

Posqedwi pozdrav

QIQI

od porodice Vujasinovi}.

004997 A-3 G


QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice Palali}.

005017 A-1


QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice [trki}.

005017 A-1


QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice Rajkovi}.

005017 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

QIQANI

RADIVOJ[A

od porodice Bojani}.

005017 A-1


prijateqici

QIQI

od porodice Ani~i}.

A1- UPL


prijateqici

QIQI

od porodice Bawac.

A1-UPL


QIQANI

RADIVOJ[A

od kom{ija Slobodana i Mire Ga-

ji} sa porodicom.

005017 A-1

In memoriam

SVETISLAV

MITRAKOVI]

20.2.1998-20.2.2005.

S qubavqu i po{tovawem: tvoj brat

Branislav i snaha Oqa

004985 A-1 G

Posqedwi pozdrav dedi

ZDRAVKU

Deda, ode ti nama brzo i tako izne-

nada. Puno te volimo i jako }e{ nam

nedostajati.

Tvoje unuke Nastasja i Oqa

005006 A-1 G

Voqenom tati i suprugu

SVETISLAVU

MITRAKOVI]U

20.2.1998-20.2.2005.

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima.

Tvoji k}erka Slavica i supruga Mir-

jana

004985 A-2 G

Voqenom sinu

SVETISLAVU

MITRAKOVI]U

20.2.1998-20.2.2005.

Neutje{ni roditeqi: majka Radojka

i otac Radovan

004985 A-1 G


ZDRAVKU

od porodice Davidovi}.

005006 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

ZDRAVKU

od porodice Luki}.

005006 A-1 G


prijatequ

ZDRAVKU

od prijateqa Ratka i Dragojle Laki}.

005006 A-1 G


ZDRAVKU

od porodice Globo~ki.

005006 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom svaku

ZDRAVKU

od svastike An|e sa k}erkom Ja-

sminom i sinom Borom iz Austra-

lije.

005006 A-1 G

Posqedwi pozdrav

QIQI

od porodice Tepav~evi}.

004997 A-3 G

Tu`nim srcem javqamo da je dana 17.2.2005. godine, nakon kra}e bolesti u 73.

godini ìvota, preminuo

ZDRAVKO

(Ilije)

CRNI]1932-2005.

Sahrana }e se obaviti u subotu, 19.2.2005. godine u 13 ~asova na Pravoslav-

nom grobqu "Sveti Pantelija# - Borik u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: supruga Stana, sin Goran, k}erka Dara, snaha Vesna, zet Du-

{an, unu~ad Nastasja, Oqa, Nikola i Milica te ostala rodbina i prijate-

qi 005006 A-8 G


pet godina od smrti na{eg dragog

AN\ELKA

RAÎ]A

U nedjequ, 20.2.2005. godine u 11 ~a-

sova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u na grobqu u Rekavicama.

Oàlo{}eni: otac Bogdan, majka

Radosavka, supruga Brankica, si-

novi Milan i Leonardo, sestre Mi-

lica i Milena sa porodicom

004977 A-4 G

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. VODI^ 27 Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-401

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277


Vodovod 813-624



Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259



Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294


Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719


Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199


Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

8.02 Horoskop

8.05 Gospodin La`ni},

crtani film

10.00 Lilihip

11.00 Beskrajna pri~a, serija

11.30 Disko àce, serija

11.55 Vijesti

12.00 Simpsonovi, serija

12.30 Svi vole Rejmonda,

serija

13.00 [ou Mirjane Bobi}

Mojsilovi}

13.55 Vijesti

14.00 Pakao je za heroje,

film

16.00 Subotom uz Don Kafe

17.25 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Serija

19.00 Vijesti

19.30 Crtani film

20.00 Kapital

20.30 Osam jednostavnih

pravila, serija

21.00 Distrikt, serija

21.55 Sport centar

22.00 Fudbal - {panska liga

23.50 Sport centar

23.55 Vijesti

00.00 Sinema magika

00.30 Klub obi~nih dje~aka,

film

2.00 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Kraj vikenda, predstava

10.05 Nestrpqivi snovi

10.40 Putopis

11.30 Put vina

12.00 Stem

12.30 Auto{op

13.00 Emisija Helsin{kog

odbora za qudska prava

14.30 Stil

15.15 Vitafon, zvuk koji

lije~i

15.50 Sportska galaksija

16.25 VIP stars

17.55 Alo, o|e mobilni

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.55 Alo, o|e mobilni

19.05 Gra|ani govore

19.10 Brkanina kuhiwa

19.30 BN monitor

20.10 Alternativa medika

20.15 Uz {ank

22.20 Folk parada Renomea

23.00 Horoskop

23.05 Tiger Vorsou, film

00.45 Judin poqubac, film

2.15 Mramor, kamen i

èqezo, film

3.55 Stem

4.30 Fri tajm

5.25 Migavci

6.05 Melos

7.10 Siti

7.20 Sarajevo na liniji

7.30 Mejd in Bawa Luka

7.40 Sportisimo

7.45 Vrijeme

8.00 Srce u plamenu, serija

9.00 Balkan net

10.05 Vrijeme

10.45 Siti kids

11.00 Novi damar

12.10 Mu}ke, serija

12.40 Siti kids

13.00 Xordan, serija

13.50 A sada Zijah

14.10 Gold mjuzik

15.50 Skrivena kamera

16.10 Pret a Porter

17.00 Srce u plamenu, serija

17.45 Vrijeme

17.50 Ukratko S. S.

18.20 Mu}ke, serija

18.50 Sportisimo

19.00 Xordan, serija

19.45 Vrijeme




20.30 Fudbal

22.10 Ukratko S. S.

22.20 A sada Zijah

22.25 Generalno No. 1

23.15 Alo, alo, serija

23.45 Bo`ji oklop 2, film

1.20 Siti



1.50 Sportisimo

2.00 Posqedwi voz iz Gan

Hila, film

4.00 Xordan, serija

5.00 Generalno No. 1

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.30 Krug, sportski pregled

10.40 Dok. program

11.05 Ipak se okre}e

12.00 Crtani film

12.10 Lijek iz prirode

12.35 Hiqadu lotusa

13.00 Tabloid

14.10 Dok. program

15.10 Ostali, dok. program

15.55 Telefakt

16.30 Film

18.00 BEL dan

18.30 Mobile

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Astroàr

21.00 Dok. program

22.00 22 ~asa

22.35 Krug

22.45 Film

00.15 Glas Amerike

9.40 Horoskop

10.00 Opstanak

11.00 Me|unarodni pres-

centar

12.00 Folk {ou

13.30 Mjesec opasnog

ìvqewa, {ou

14.05 Film

16.00 Nacionalna geografija

16.50 Horoskop

17.00 Film

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.05 Xeri Springer

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS


9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Radosnica

11.15 Lijek iz prirode

12.00 Radio na TV

13.15 Kulturni mozaik

14.15 Metropole i regije

svijeta

15.00 @eqoteka

16.00 Vikom tinovci

16.45 [arene kaè

17.00 Dokaz stvarawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.15 Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.00 Hit dana

11.05 Krivica, reprize

serije

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Put vina, reportaà

16.30 DW tajm

17.15 Peta no}

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Ekstra top mjuzik

21.05 Astro prsten

22.10 Tri karte za Holivud,

film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

12.35 Tribunal

13.00 BHT vijesti

13.05 Gle~er, serija

13.50 Ski-magazin

14.15 Bez anestezije, serija

15.45 CIA, dok. program

16.35 Gudjer liga, magazin

17.00 Prava pri~a, film

18.45 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

20.10 Agnes Braun, film

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA


9.30 Blagoje u svijetu

igra~aka

9.40 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

10.05 Ma{tovnik

10.40 Crtani film

11.30 Prozornica

12.00 Vijesti

12.15 Mond

12.55 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

13.25 @ene govore

13.35 Lepa Luki}

14.00 Vijesti

14.05 R.E.M, koncert

15.10 Krik kamena, film

17.00 Vijesti

17.05 Poslije 2000.

17.30 Govorimo srpski

18.00 Emisija o

nacionalnim

mawinama

18.30 Sinemanija


igra~aka

19.10 Crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Bisernica

20.35 Subotom o sportu

21.00 Beovizija 2005,

prenos

23.30 Vijesti

23.35 Sport

23.40 Ispod starog

fewera

00.40 Putovawe rok

vanzemaqaca, film

2.10 Masimo Savi} i

Matija Dedi}

Putovawe rok vanzemaqaca00.40RT RSUloge: Pia Zadora,

Krejg [afer

Vanzemaqci slije}u na zemqu u svemirskom

brodu u obliku gitare. Do{li su da traè roken-

rol muziku. Upoznaju se sa Di Di, lokalnom pjeva-

~icom koja je zaqubqena u Frenkija, vo|u {kol-

ske rok grupe. Ali dolazi do dramati~nog preokre-

ta, jer se desio niz misterioznih ubistava. ¥

Uloge: Xeki ên,

Kerol Do

Xeki je talentovani specijalni agent koga

vlada koristi za najteè zadatke. Ovog puta anga-

òvali su ga da prona|e zlato koje su nacisti na-

vodno sakrili negdje u Africi. On ubrzo saznaje

da nije jedini koji traga za tim blagom. ¥

Igraju: Kirk Daglas,

Entoni Kvin

@ena {erifa Meta Morgana silovana je i ubi-

jena. Me|u stvarima koje su ostale za zlo~incima,

on prepoznaje sedlo svog prijateqa, koji je jedan od

najve}ih sto~ara. ¥

Uloge: Stiv Mekvin,

Bobi Darin

Jesen je 1944. i nacisti~ke snage oko Zig-

fridove linije su brojnije, boqe utvr|ene

i imaju ve}u vatrenu mo} zbog ~ega vrlo la-

ko mogu probiti liniju. Sa druge strane, sa-

vezni~ke snage ~ini {a~ica qudi koja nema

ni{ta osim ~vrste voqe i dovoqno drsko-

sti da poku{aju ubijediti neprijateqske

snage da je rije~ o mo}nim savezni~kim je-

dinicama. Ostaje pitawe da li mogu da iz-

drè do dolaska poja~awa. ¥

Uloge: Kris Pen,

Dominik Zamprowa

Tri tinejxera su odu{evqena kada u wiho-

vo tajno skloni{te upadne Luk Kuper, tajan-

stveni raweni odbjegli robija{. Luk tvrdi da

je policajac koji bjeì od korumpiranih kole-

ga - policajaca i moli ih da nikome ne govore

da su ga vidjeli. Dje~aci i Luk se zbliàvaju i

kada oni budu otkrili da Luk nije ono za {ta

se izdaje, ve} je kasno. ¥

Uloge: Patrik Svejzi,

Pajper Louri

Ovo je pri~a o biv{em robija{u koji poku{ava

da popravi stvari iz pro{losti i izgladi odnose sa

svojom porodicom. Godinama prije, on je razbio svoj

ìvot, sad se vra}a da sakupi dijelove, i da popra-

vi {to se popraviti moè. ¥

Uloge: Sisi Spejsik,

Hari Din Stenton

Alvin Strejt, sedamdesettrogodi{wak iz Lo-

rensa u Ajovi, saznaje da mu je brat na samrti i

odlu~uje da ga posjeti. Kako zbog starosti nema

voza~ku dozvolu, a ni wegova blago retardirana

k}i ne moè da vozi, on se upu}uje na dug put na

svojoj kosilici za travu. Ovo je film o wegovoj

li~noj odiseji kroz Ameriku. ¥

Uloge: An|elika Hjuston,

Merion O'Dvajer

Nastoje}i uvijek pokazati svoju vedru stra-

nu, ~ak i kada joj se u ìvotu de{avaju najru`ni-

je, Agnes poslije suprugove smrti poku{ava sa-

ma da se brine o svojoj sedmo~lanoj porodici.

Svakome je potrebna pomo}, a u Agnesinom slu-

~aju pomo} dolazi u najneobi~nijim oblicima,

ukqu~uju}i i pojavqivawe wezine "druge# quba-

vi ìvota, pjeva~a Toma Xonsa. ¥

Uloge: Pupela Ma|io,

Armando Brancija

U ovom filmu Felini je napravio portret

svog rodnog grada Riminija, onako kako ga se on

sje}a iz mladosti. Mnogo bizarnih, ali beskraj-

no toplih likova i specifi~an mediteranski hu-

mor ~ine ga jednim od wegovih najpopularnijih

filmova. ¥

Uloge: Ralf Fajns,

Kristin Skot Tomas

Radwa filma smje{tena je na po~etak tri-

desetih godina. Film prikazuje pri~u vojvo-

de po imenu Almasi koji izra|uje mape, a po-

rijeklom je iz Ma|arske. Wega je zaposlilo

Kraqevsko geografsko dru{tvo da putem kar-

te prikaè velika prostranstva pustiwe Sa-

hare. Almasi se upli}e u svijet qubavi, izda-

je i politike. Taj svijet }e tokom filma bi-

ti prikazan kroz wegova sje}awa. ¥

Posqedwi voz iz Gan Hila2.00PINK - BH

Bo`ji oklop 223.45PINK - BH

Pakao je za heroje14.00ATV

Klub obi~nih dje~aka00.30ATV

Prava pri~a17.00BHT 1

Tiger Vorsou23.05BN

Amarkord16.00TV PINK

Engleski pacijent22.00OBN

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

19. i 20. februar 2005.PROGRAM - SUBOTA28

Agnes Braun20.10BHT 1

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

21.40 Muzika

22.10 BHT vijesti

22.20 BHT sport

22.35 Kuhiwa

23.05 Mjesto zlo~ina,

serija

7.30 Bejblejd, crtani film

9.00 Moja djevojka je

zvijezda, serija

9.20 Serija

9.45 Lud za tobom, serija

10.05 Zabrawena qubav,

serija

12.25 Pri~a o Natali Vud,

serija

13.50 Tarzan: Kraq Wujorka,

serija

14.35 Cijena savjesti, serija

15.20 Pravi poziv, serija

16.10 Gas do daske, film

17.50 Zvijezde Ekstra

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv vikend

20.15 Godzila, film

22.40 Na pragu, film

00.20 Plejboj: Put strasti za

Vegas, film

1.50 Zavjera, film

6.00 Pokemoni, animirana

serija

7.15 Siti kids

7.45 Qubav je kocka, serija

8.30 Ne moè da {kodi

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.55 Boèn

11.00 Smolvil, serija

13.10 Gold mjuzik

14.10 Sitimanija

15.00 Epicentar, politi~ki

magazin

16.00 Amarkord, film

18.35 Magazin IN

20.00 Qubav je kocka, serija

20.45 Crveno usijawe, film

22.40 Incident visokog

rizika, serija

00.45 Amarkord, film

2.00 Na zadatku, serija


9.05 Ovo je Srbija

10.05 Filmor, film

12.00 Dnevnik 1

12.30 [arene laè Laneta

Gutovi}a

13.00 7 TV dana

13.45 Sabornik

14.05 Sjaj u o~ima, serija

15.05 Boja mraka, mini-serija

16.05 Sasvim prirodno

16.45 Avantura

17.05 Kraq {pijuna,

film 1. dio

18.45 Tragom Kara|or|a

19.30 Dnevnik 2

20.05 Sre}ni telefoni, {ou

program

21.00 Beovizija 2005.

takmi~arsko ve~e,

prenos

23.30 Svijet sporta

00.00 Dnevnik 3

00.15 Repriza dnevnog

programa


6.45 Snimak koncerta

8.00 Moj qubimac

8.30 Obrazovna serija

9.00 Obrazovni program

10.00 Animirana serija

10.25 Serija za djecu


12.00 UNHCR - Povratak

12.30 PC TV

13.00 Vrele gume

13.30 Sportski program

14.30 Dodjela Gremi nagrada

17.55 Italijanski fudbal:

Mesina - Juventus,

prenos

20.00 Zlo me|u nama, serija

21.00 Balkanskom ulicom


22.45 Svijet sporta

23.00 Tajanstveni, film


programa

6.00 Diskaveri

7.30 Ipak se okre}e

8.00 Dje~iji program

10.00 Prqavi posao, film

12.10 Lopta

12.30 Far, dokumentarni

program

13.00 Putopisi

13.30 Ulovi trofej

14.00 Daviteq protiv

daviteqa, film

16.10 U trendu

17.30 Moè biti samo jedan

18.55 Telefakt

20.00 Idol, muzi~ki {ou

21.00 [ta mi sprema{, serija

21.30 [panski fudbal,

zagrijavawe

22.00 Fudbal, prenos

00.25 Idol, glasawe

1.00 Glas Amerike

1.20 Kowi ponovo jure

1.30 Top spid


programa

7.00 Nova kids, crtane

serija

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Dijabolik

--- Nevjerovatni Hulk

9.15 Dinotofia, serija

10.05 Smolvil, serija

10.55 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

11.25 Futurama, serija

11.55 Ski-magazin

12.25 Skijawe

13.35 Gudjer liga, pregled

14.05 Put do slave: Xenifer

Lopez

14.55 Djevojke sa sela, film

16.55 Vijesti

17.00 Samo ti, film

19.00 24 ~asa

19.50 Da pukne{ od smijeha

20.00 Hrvatski idol

21.30 Doba nevinosti, film

23.50 Mentor, serija

00.40 Serija

8.00 Vijesti

8.05 Slobodna zona

8.20 Vila Marija, serija

10.30 Vijesti

10.45 Ku}ni qubimci

11.15 Kru{ke i jabuke

12.00 Dnevnik

12.20 Sedam èna, serija

13.10 Lo{e dru{tvo, film

15.05 Slobodna zona

15.15 Vijesti


15.50 Reporteri

16.50 Vijesti

17.05 Inspektor Reks, serija

17.50 Dok. program

18.40 TV bingo {ou

19.30 Dnevnik

20.05 Studio 10, {ou program

21.40 Film

23.15 Dnevnik

23.30 Sre}ni potez, film

1.00 Podivqala ovca, film

2.45 Wujor{ki plavci,

serija

3.30 Bez odu{evqewa,

molim, serija

4.00 Inspektor Reks, serija

4.45 Slobodna zona


5.20 Slobodna zona

5.30 Studio 10, {ou program

7.00 Sedam èna, serija


10.20 Serija

10.40 Muzi~ka TV

11.10 Slobodna zona

11.25 Glas domovine

11.55 Duhovni izazovi

12.10 Prizma

13.15 Krugovi

13.35 Crno-bijelo u boji

14.05 Film

16.10 Vaterpolo

17.25 Ko{arka

19.15 Slobodna zona

19.30 Muzi~ka TV

20.05 Wujor{ki plavci,

serija

20.50 Bez odu{evqewa,

molim, serija

21.20 Vijesti

21.35 Muzika


23.35 Sport danas

23.45 Reporteri

00.45 Dok. program

1.35 Nacionalna

geografija

7.50 The best of OBN

8.00 Harvi Tuns, serija

(pet epizoda)

10.05 Crtani film

10.20 Ulica Sezam

11.20 Relik Hanter, serija

12.10 Kraqica ma~a, serija

13.00 Andromeda, serija

14.00 To sam ja

14.30 Jelena, serija

(tri epizode)

17.00 To sam ja, rialiti {ou

17.30 Lude sedamdesete,

serija

18.00 Neki novi klinci,

serija


20.00 Porodi~ne slike,

serija


22.00 Engleski pacijent,

film


00.50 Porodi~ne slike,

serija

1.50 Engleski pacijent,

film



8.30 Top 24 kluba, 9.30 Bob sankawe (Kalgari), 10.00 Ski skokovi (Ober-

sdorf), 11.00 Spust (m), 12.30 Kros kantri, 13.30 Ski skokovi (Ober-

sdorf), 14.15 Bijatlon, 15.00 Ski skokovi (Obersdorf), 17.45 Tenis (An-

tverpen), 18.45 Bilijar (London), 23.00 Ekstremni sportovi, 23.30 Sport-

ske vijesti, 23.45 Super liga Roterdam.

6.30 Motobajk, 7.00 Tuning TV, 9.45 Caravaning TV, 10.15 Motobajk, 10.45

Automagazin, 12.15 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 13.25 Fudbal - Bunde-

sliga, 13.55 Fudbal - Bajern magazin, 14.45 Fujuma, 15.15 Fudbal, anali-

ze, 17.00 Caravaning TV, 18.00 Motovizija, 18.45 Automagazin, 19.45 Tu-ning TV, 20.00 Maxim TV, 21.25 Bilijar, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport

spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Proro~i{te u Del-

fima, 11.00 Planeta dinosaurusa, 12.00 Vazdu{ni brodovi, 13.00 Gomila

starog gvo`|a, 14.00 Vatreni motor, 15.00 Vo`we, 16.00 Podmornice,

16.30 Poqoprivredne ma{ine, 17.00 Venecija: Grad koji tone, 18.00 Za-

{to tajne slu`be grije{e, 19.00 Umjetnost: Krivotvorewe, 20.00 Ameri~-

ki kasino, 21.00 Kriminalni dosijei, 23.00 Inicirawe, 00.00 Medicin-

ski detektivi, 00.30 Smrtonosni kom{iluk, 1.00 Seks u budu}nosti.

7.30 Put u sredi{te zemqe, serija, 9.15 Sam na ~asu, film, 11.00 Grejsin

izbor, film, 12.45 Prati rijeku, film, 14.30 Put u sredi{te zemqe, se-

rija, 16.15 Sam na ~asu, film, 18.00 Grejsin izbor, film, 19.45 Uni{ten

grad, serija, 21.30 Veliki planovi, film, 23.15 Zadwi prozor, film, 1.00

Uni{ten grad, serija.

7.20 Crtani filmovi, 11.35 Kulinarski recepti i vje{tine, 15.05 Gosti-

ona, {ou, 15.30 Kodeks San rema17.45 Prolaz na Sjeverozapad, 18.40

"L'eredita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Le tre scimmiette, {ou program,

21.00 Ballando con le stelle, {ou.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Ed i Edi, 7.15 Xo-

ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Co-urage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labo-

ratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35

Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20

Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Men-

doza, 14.05 Ed, Ed i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj

Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Co-dename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratori-

ja, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30

Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xet-

sonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30

Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 SnoopFizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Pla-net VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30

Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Fe-at., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport,

19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 DaAli G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 FastForward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugend-gericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL,

18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlec-hte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, ElvisMania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00

Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30

World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00

World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Mo-del Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashi-on Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 ModelTalk, 13.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan),

14.00 Flashback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Ma-ke Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,

Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Ma-ke Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz,

Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair& Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pa-

riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men,

5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan).


10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti


13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.45 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

19. i 20. februar 2005. PROGRAM - SUBOTA 29

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


8.05 Horoskop

8.10 Gospodin La`ni},

crtani film

10.00 Lilihip

11.00 Beskrajna pri~a, serija

11.30 Disko àce, serija

11.55 Vijesti

12.00 Arlis, serija

12.30 Ne-{ou

13.00 Mile protiv

tranzicije, serija

13.20 Crni Gruja, serija

13.55 Vijesti

14.00 102 dalmatinca, film

15.55 Horoskop

16.00 Visoko dru{tvo, film

17.55 Svjetska ba{tina

18.25 Sport centar


19.00 Vijesti

19.30 Auto{op magazin

20.00 Satelit

20.25 Osam jednostavnih

pravila, serija

20.55 Sport centar

21.00 Fudbal: {panska liga

21.50 Vijesti

21.55 Sport centar

22.00 Fudbal - {panska liga,

drugo poluvrijeme

22.50 Sirena, film

1.00 Horoskop

6.55 Svijet Renomea

8.25 To sam ja

9.25 Horoskop

9.30 Zapisi iz na{eg kraja

10.00 Selo, emisija za

poqoprivrednike

10.30 Cvr~ak na sat

12.00 Kleopatra

12.30 VIP zvijezde

13.55 Migavci

14.40 Star

15.10 Reportaà

15.30 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.15 Nitel, nagradna igra

21.00 Utisak nedjeqe

23.05 Horoskop

23.10 Slu~ajni partneri

00.35 We`ni rat, film

2.10 Satelitski program

7.00 Siti



7.30 Sportisimo

7.35 Vrijeme

7.45 Jedna bajka

8.00 Pink xuboks

8.20 Alo, alo, serija

9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

11.10 Gold mjuzik



13.15 A sada Zijah


13.55 Vrijeme

14.10 Ritam

15.00 Fudbal

17.00 Lete}i start

18.20 Magazin in

19.55 Sportisimo

20.00 Vrijeme

20.30 Fudbal


22.30 Pile i Maca {ou

23.35 Siti



00.05 Sportisimo

00.10 Vrijeme

00.15 A sada Zijah

00.30 Generalno

2.00 Magazin in

4.00 Ritam

4.45 Pile i Maca {ou


9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt


13.15 Biseri


15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.35 Krug, sportski program

11.00 Ostali, dok. program

11.30 Muzika

12.00 Iz ìvota Pravoslavne

crkve

13.00 Farma, emisija o

poqoprivredi

14.00 Planeta sporta


15.55 Telefakt

16.15 Mjesta, krajevi,

zanimqivosti

16.35 Koncert

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Zakoni zdravqa

20.45 Dok. program

21.15 Kuda ide Vojvodina

22.00 22 ~asa

22.40 Krug, sportski pregled

22.45 Film

00.35 Glas Amerike

9.00 Narodno blago

10.00 Hartovi sa zapada,

serija

10.45 Narodna kuhiwa

11.00 Horoskop

11.10 [ou

12.30 Mjesec opasnog

ìvqewa, {ou

13.00 Panorama regije

14.00 Muzika

15.00 Film

16.30 Horoskop

16.35 Mjesta, krajevi i

zanimqivosti

17.00 Folk {ou

18.30 Hartovi sa zapada,

serija

19.15 Crtani film

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Nitel, kviz


22.30 Horoskop

23.00 Film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS


9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Agrarne teme i dileme

11.15 Planeta u objektivu

12.00 Radio na TV

13.15 Poqoprivreda

14.15 Nedjeqom popodne

16.00 @eqoteka

16.45 [arene kaè

17.00 Misterije postawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.00 VIP stars

22.15 Va{a èqa, na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.30 Hit dana

11.35 Astro prsten

12.15 Tri karte za Holivud,

film

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Ekstra top mjuzik

16.00 Portal

16.30 DW tajm

17.15 Odjeci nedjeqe

17.50 Rekli su...


19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Iz drugih TV centara -

Na{a realnost

22.00 Gospodin Frost, film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

13.50 BHT vijesti

13.55 Ski-magazin

14.20 Kuhiwa

14.50 Mjesto zlo~ina, serija


15.55 Magazin Lige

{ampiona

16.15 Dok. program

16.50 Trijumf qubavi, film


19.00 BHT vijesti

19.30 Pauk, film

21.00 Dok. program

22.00 BHT vijesti

22.10 BHT sport

22.25 Liberti TV

22.55 Mjesto zlo~ina, serija

23.40 Pauk, film

7.35 Astroboj, crtani film

8.00 Deksterova

laboratorija, crtani

film

8.25 Ed, Ed i Edi, crtani

film

8.45 Xoni Bravo, crtani

film

9.10 Bejblejd, crtani film

10.20 Bruco{, film

10.55 Pri~a o Natali Vud,

serija

12.05 Godzila, film


8.00 Vijesti

8.05 Nedjeqno jutro

9.05 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

9.30 Crtani film

10.20 @ivotiwsko

carstvo

10.45 Ah, ta planeta

11.05 Stiù dolari,

serija

12.00 Vijesti

12.10 Hitovi nedjeqe

12.25 Prvenstvo RS u

malom fudbalu,

prenos

13.30 Snop

14.10 Bisernica

14.40 Zima u Bistrici,

dokumentarni

program

15.00 Festival "Golden

star 2004#

Bukure{t

16.00 Porodi~ni ~ovjek,

film

18.00 Mali ekran

18.30 Mu{ki svijet,

serija


igra~aka

19.10 Crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Stiù dolari,

serija

21.00 Beovizija,

revijalno ve~e,

prenos

23.30 Vijesti

23.35 Autovizija

00.00 Sportski pregled

Porodi~ni ~ovjek16.00RT RSUloge: Nikolas Kejx,

Tea Leoni

Xek Kempbel, uspje{an i talentovan bizni-

smen, savr{eno sre}no ìvi svoj sama~ki ì-

vot. Ima sve, ili bar tako misli. Na Badwe ve-

~e, dva dana prije nego {to treba da zatvori ugo-

vor vrijedan vi{e milijardi dolara, dobija po-

ruku od ène kojom se skoro oènio prije 13 go-

dina. Me|utim, jedno jutro se budi u novom ì-

votu, u kojem nije ostavio djevojku zbog puta u Lon-

don. Boì}no jutro. Xek se budi pored svoje biv{e djevojke, u nekoj

vrsti paralelnog svemira, u braku koji traje ve} 12 godina. ¥

Uloge: Glen Klouz,

@erar Depardije

Poslije terapije Kruela de Vil pu{tena je iz

zatvora i, navodno, sasvim se promijenila. Sad

sve svoje vrijeme poklawa psima i ima ogromnu è-

qu da ~ini dobra djela. Ali zvuk Big Bena sve mo-

è promijeniti, tako da je samo pitawe vremena

kada }e dobra Kruela opet postati ona stara. Ovog

puta joj naruku ide i to {to je povezana s brojnim dru{tvima za za-

{titu pasa. ¥

Uloge: Bing Krozbi,

Grejs Keli

Bogati i siroma{ni se ne mogu porediti, os-

im po pitawu srca. Bogata nasqednica Trejsi

vjerena je za jednog ~ovjeka, privla~i je drugi dok

je jo{ zaqubqena u tre}eg, svog biv{eg muà.

Ovaj veseli mjuzikl rimejk je "Filadelfijske

pri~e# Filipa Berija, sa izvrsnom muzikom Ko-

la Potera. ¥

Uloge: Tom Henks,

Deril Hana

Alena Bauera je, jo{ kao dje~aka, od utapawa

spasila prava sirena. Mnogo godina kasnije, on se

vra}a na isto mjesto i ponovo mu polazi za rukom

da upadne u more. Ponovo ga spasava sirena. Ovaj

put ona odlu~i da potraì Alena u Wujorku. Sa-

mo mora dobro da pazi da joj se noge ne skvase i da

se wena tajna ne otkrije. ¥

Uloge: Branislav Le~i}, Bogdan Dikli}

Pri~a o trojici dje~aka koji, op~iweni magijom

sedme umjetnosti, odlu~uju da iz svoje zabite varo-

{ice pobjegnu, ni{ta mawe, nego pravo za Holivud.

U isto vrijeme, lokalni policajac eufori~no or-

ganizuje do~ek predsjednika dràve, a wegovi "stro-

go kontrolisani# gra|ani, pod utiskom dramati~nih

doga|aja oko Kube 1962. godine, po~iwu da se dijele

na dva tabora, rije{ena da istjeraju do kraja ono {to ne}e uspjeti

Hru{~ov i Kenedi. ¥

Uloge: Mira Sorvino, Ben Kingsli

Princeza je ludo zaqubqena u svog smrtnog

neprijateqa Agisa, pretendenta na kraqevsku kru-

nu wenog kraqevstva koji, protjeran iz zemqe, ì-

vi u egzilu kod filozofa i wegove sestre. Odlu~-

na u nakani da osvoji Agisovo srce, odva`na i na

sve spremna, princeza se pojavquje na vratima we-

govog uto~i{ta. Vje{to prikrivaju}i svoj identitet, plete zavo-

dqivu mreù oko svog izabranika. Upotpuweno wenom iznimnom

qepotom nijedno srce ne moè ostaviti ravnodu{no. ¥

Uloge: Ralf Fajns, Miranda Ri~ardson

Poslije dugog oporavka u mentalnoj insti-

tuciji, usamqenik Spajder se vra}a na ulice

londonskog Ist Enda u kojem je odrastao. Zvu-

ci i mirisi djetiwstva izvla~e na povr{inu

potisnuta sje}awa na smrt majke, a glavni kri-

vac u wegovoj glavi je wegov otac Bil, koga

krivi da mu je uni{tio ìvot. Razapet u mreì sje}awa i stvarno-

sti, Spajder polako otkriva istinu, zakopanu u najdaqem kutku we-

govog bolesnog uma. ¥

Uloge: Morgan Frimen, Entoni Hopkins

Po{to su pobuwenici uhva}eni i ba~eni u za-

tvor u Novoj Engleskoj, Tiodor Xoadson, biv{i

rob, pridruùje se biznismenu Tepenu u borbi za

aboliciju. Ameri~ka {tampa slu~aj "Amistad#

karakteri{e kao "masakr na moru#, ali Xoadson

vidi Afrikance kao borce za slobodu. Poku{a-

vaju}i da obezbijedi pristojnog advokata, upoznaje se sa Boldvinom,

mutnim pravnikom, zvanim "Balegar#. ¥

Uloge: Vilijam Holden,

Ernest, Borgnin

Odmetni~ka horda pod rukovodstvom Paj-

ka Bi{opa poslije neuspjele pqa~ke kre}e

ka Meksiku pred potjerom kojom rukovodi ne-

kada{wi Pajkov prijateq, a sada{wi smrtni

neprijateq Dik Tornton. ¥

Uloge: Nata{a Ri~ardson,

Holms Osborn

Roj i Kendi i Erl i Darlin su dva vjen~ana pa-

ra koji su mislili da se me|usobno dobro poznaju

sve do trenutka kada odlu~e zajedno otputovati na

putovawe iz snova. Oni se provode kao nikada do

tada, sve do trenutka kada im se desi ne{to veoma

smije{no na putu ka Renu. ¥

Visoko dru{tvo16.00ATV

102 dalmatinca14.00ATV

Sirena22.50ATV

Tri karte za Holivud12.15OSM

Pauk19.30BHT 1

Trijumf qubavi16.50BHT 1

Tajna afera20.00OBN

Amistad22.30TV PINK

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

19. i 20. februar 2005.PROGRAM - NEDJEQA30

Divqa horda10.00BK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

15.55 Mjewa~nica

16.50 Mijewam ènu

17.40 Salto

18.15 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Nova zvijezda

19.25 Eksploziv vikend

20.15 Qubavni ìvot

Budimira Trajkovi}a,

film

21.50 FBI, serija

22.45 Novi forenzi~ari,

serija

23.45 Autopsija, serija

00.15 Na pragu, film

1.55 Plejboj: Put strasti za

Vegas, film

6.30 Sit kids


serija

7.45 Siti

8.00 Ne moè da {kodi

8.05 Nikad izvini

8.10 Kviz za djecu

9.00 Balkan net, jutarwi

program

11.00 Betmen, film

12.55 Infotop

13.10 Grand parada

14.00 Ruski rulet

15.00 Italijanski fudbal,

prenos

17.00 Mje{oviti brak, serija

18.05 Okrug Oranx, serija

19.05 TV na TV

20.00 Qubav, navika, panika,

serija

20.30 Rambo 2, film

22.30 Amistad, film

00.45 Rambo 2, film


9.05 Ovo je Srbija

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik 1

12.05 Leti, leti pesmo moja

mila

13.15 Agroinfo

13.30 Glas razuma

14.05 Ovo je Srbija

14.30 Nedeqno popodne

16.05 Iza zavjese

16.45 Kraq {pijuna,

film 2. dio

18.15 [ou \or|a

Bala{evi}a

19.15 Crveni loto

19.30 Dnevnik 2

20.05 Lavirint, serija

21.00 Beovizija 2005,

revijalno ve~e, prenos

00.00 Dnevnik 3

00.15 Kraq {pijuna,

film 2. dio


programa


7.00 Romska muzika

7.30 Amen A|es

8.00 Brazde

9.00 Dozvolite


11.30 Serija za djecu

12.00 UNHCR - Povratak

12.30 Ne{to vi{e, obrazovni

program

12.55 Most, program za

inostranstvo

13.30 Srbi u svijetu

14.00 Genijus domus

14.30 Tajne prostora

15.00 Vrele gume

16.30 Rezervisano vrijeme

18.00 Politi~ka ubistva,

dokumentarna serija

18.55 Ko{arka - Kup SCG,

finale, prenos

21.00 Saga o Forsajtima,

serija



00.00 Ko{arka - Kup SCG,

finale, snimak


programa

6.00 Ru`na Beti, serija


8.15 Balkanski dje~iji

mozaik

9.00 Pi{i bri{i

9.30 Crtani film

10.00 Divqa horda, film

12.10 Lopta

12.15 Top spid

12.45 Netvork

13.10 Ulovi trofej

14.00 Nije srpski }utati

15.00 Prije i poslije

15.55 Telefakt

16.10 Tabloid

17.30 Od bisera grana

18.55 Telefakt

20.00 Ipak se okre}e

21.00 [panski fudbal,

prenos

23.00 Diskaveri

23.30 Arsenal

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Glas Amerike

1.00 Ulovi trofej


2.00 Tabloid

3.30 Nije srpski }utati

4.30 Arsenal

5.00 Ipak se okre}e

7.00 Nova kids

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Dijabolik

--- Nevjerovatni Hulk

9.25 Skijawe

10.15 Bafi - ubica vampira,

serija

11.05 An|eo, serija

11.55 Mr. Bin, serija

12.25 Skijawe

13.15 Automotiv

13.45 Tajne veze

14.10 U sedmom nebu, serija

15.00 Pet minuta slave

15.55 Sve je relativno,

serija

16.25 Vijesti

16.30 Ple{imo do kraja,

film

18.00 Xejmijeva kuhiwa

19.00 24 ~asa

19.35 Laku no}, Hrvatska

20.00 Zona smrti, serija

20.45 Crveni tepih

21.45 Prvi vitez, film

00.05 Hrvatski idol

1.30 Laku no}, Hrvatska

8.00 Vijesti

8.05 Najboqi

8.35 Radoznali vrtlari

9.05 Vila Marija, serija

10.35 Film

12.00 Dnevnik

12.30 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti


16.05 Obojena ku}a, film

16.40 Kad zvoni? serija

18.15 Piramida

19.15 LOTO

19.30 Dnevnik

20.05 Ko èli biti

milioner?

21.05 Duga mra~na no}, serija

22.10 Dnevnik

22.25 Pink Panter, film

00.15 Nedjeqom u dva

1.15 Balzak, serija


3.15 Obojena ku}a, film

4.50 More


8.20 Film

9.50 Videokiosk

10.40 Biblija

10.50 Portret crkve i mjesta

11.00 Misa


13.00 Mir i dobro

13.30 Ubistva u Midsomeru,

serija

15.15 Muzika

15.45 Balzak, serija

17.25 Ko{arka

19.15 Magazin Lige

{ampiona

20.00 Sport

21.20 Vijesti

21.30 Sport


00.10 Zvjezdane staze, serija

7.15 The best of OBN


serija (pet epizoda)


10.20 Ulica Sezam

11.20 Gospodar zvijeri,

serija

12.40 Sautpark, animirana

serija


13.20 Barbi na Labu|em

jezeru, film

14.45 Deset razloga za{to te

mrzim, film


17.30 Zemqa policajaca,

film



20.0 Tajna afera, film

22.00 Svijet slavnih, zabavni

program


00.15 Tajna afera, film

1.45 Svijet slavnih, zabavni

program



programa

8.30 Ekstremni sportovi, 9.00 Bob sankawe, 10.00 Ski skokovi, 11.00 Su-

per G, 12.30 Kros kantri, 14.15 Bijatlon, 15.00 Ski skokovi, 17.15 Mali

fudbal, finale, 19.00 Skeleton, 20.00 Bilijar (London, 23.45 Sportske

vijesti, 00.00 Tenis (Antverpen), 1.00 Superbajk.

6.30 Tuning TV, 8.25 Reportaà, 9.45 Fudbal - Bundesliga, 11.00 Fudbal

"Duplipas#, 13.00 Fudbal - Bundesliga, 14.15 Laola, 15.00 Fudbal - Bunde-

sliga, stare sezone, 16.40 Fudbal - Bundesliga, 17.30 Fudbal - Hettrik 2.

Bundesliga, 19.15 Fudbal - Bundesliga, skra}eni snimci, 20.15 Fudbal -

Bundesliga, 21.30 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 22.00 Laola, 23.30 Sport-

ski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Avantura, 10.00 Najboqi vodi~, 11.00 Sedam

~uda drevnog Egipta, 12.00 Nesre}e na moru, 13.00 Gomila starog gvo`|a,

14.00 Potraga za planetom vanzemaqaca, 15.00 Hitlerove ène, 16.00 Mo-

tori od milion dolara, 17.00 Planeta dinosaurusa, 18.00 Oko oluje, 19.00

Oboàvaoci mitova, 20.00 Surova priroda, 21.00 êli~ni stomaci, 22.00

Ekstremni aerialisti, 23.00 Qudska |ulad, 00.00 Trauma, 1.00 Hitlero-

vi doktori, 2.00 Spiralni teror.

7.30 Put u sredi{te zemqe, serija, 9.15 Pucawe porodi~nih veza Norma-

na Rokvela, film, 11.00 Uzlijetawe flaminga, film, 12.45 Haklberi Fin

i gusari, film, 14.30 Put u sredi{te zemqe, serija, 16.15 Pucawe poro-

di~nih veza Normana Rokvela, film, 18.00 Uzlijetawe flaminga, film,

19.45 Uni{teni grad, film, 21.30 Instinkt ubice, film, 23.15 Moja ze-

mqa, film, 1.00 Uni{teni grad, film.

7.00 Sveti Pavle, serija, 8.25 Film, 14.00 Domenica In, 18.00 Rai Sport 90Minuto, 19.00 Domenica In, 20.45 Sospeti, serija, 23.45 Oltremoda, emisija

o modi, 1.40 Phenomena, film.

6.00 Xetsonovi, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Ed i Edi, 7.15 Xoni Bravo, 7.45

Debeli pas Mendoza, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage the Co-wardly Dog, 8.30 Porodica Adams, 8.55 Deksterova laboratorija, 9.20 Ma-

jk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bravo, 11.00

Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looney toons, 12.50

Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05 Ed, Ed i Edi,

14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili

i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: Kids Next door, 16.15

Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klono-

va, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30

Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00

Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Kristina Agilera, 16.00 TRL,

17.00 The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News,

19.00 Hit List USA 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00

Reportaà, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base ChartShow, 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Paf Didi, 1.00

Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,

11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Pla-net VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30

Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali GShow, 21.30 VIVA News, 22.00 Southpark, 22.30 VIVA Feat, 23.00 Fast For-ward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendge-richt, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30

Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Ze-iten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Music, 21.45 Trautes He-im, 22.15 Stern TV, 23.15 Serien, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,

21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Ro-om, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week,

1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30

World Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00

World News, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan),17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,

Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pa-

riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk,22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 ModelTalk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-

ulo, Wujork, London, Milan).


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedjeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

19. i 20. februar 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpskebroj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Ukoliko se va{a osje}awa nalaze

ispred glasa razuma, sigurno da po-

stoji i dobar povod za presedan u po-

na{awu. Osoba koja vas podsti~e na optimi-

zam u razmi{qawu ili na kreativno raspo-

loèwe, zasluùje va{u naklonost i povje-

rewe. Upotrijebite neke svoje skrivene adu-

te u dru{tvu osobe koja vam se dopada. Ne-

mojte propustiti svoju priliku. Va`no je da

osje}ate pozitivnu inspiraciju.

Bik 21.4-20.5.

Ukoliko traìte gre{ke one se na-

laze u vama, a ne u va{oj okolini.

Ponekad je te{ko priznati li~ni

neuspjeh, ali to je prvi korak koji

vodi ka rje{ewu i psiholo{kom olak{awu.

Postoji mogu}nost da prevazi|ete trenutnu

situaciju. Pa`qivije analizirajte partne-

rovo pona{awe, potrebno je da napravite

emotivnu distancu. Nemojte ignorisati ne-

~ije rije~i. Primijenite neku od tehnika

psiholo{kog opu{tawa.

Blizanci 21.5-20.6.

Ukoliko se previ{e uìvqavate

u ulogu deùrnog kriti~ara, o~e-

kuju vas negativne reakcije. U su-

sretu sa saradnicima, ne moète

da promijenite ne~ije mi{qewe ili da uti-

~ete na pona{awe. Budite realni u svojim

procjenama. Izbjegavajte nove izazove ili

osobu koja ima druga~ije afinitete. Pone-

kad je nemogu}e pomiriti razli~ite suprot-

nosti koje postoje. Prija}e vam vi{e sati

zdravog sna, obratite pa`wu na svoje snove.

Rak 21.6-20.7.

Mnoge stvari na poslovnoj sceni

izgledaju druga~ije, nego {to ih

predstavqa neko od saradnika. Bu-

dite pa`qiviji pred osobom koja

vas obavezuje na odre|ene uslove ili na po-

slovno-finansijsku saradwu. Va`no je da se

osje}ate prijatno u krugu svoje porodice i uz

voqenu osobu. Osje}aj povjerewa ili blisko-

sti u vama budi neku skrivenu snagu. Prija-

}e vam neka lak{a dijeta, izbjegavajte ne-

zdravu ishranu.

Lav 21.7-21.8.

Ne budite naivni u susretu sa jed-

nom starijom osobom, obe}awa ko-

ja dobijate ne predstavqaju ga-

ranciju za poslovni uspjeh. Po-

trebno je preuzmete inicijativu i kontro-

lu u odlu~uju}im situacijama. Neko vas

sputava da ostvarite svoje emotivne na-

mjere, ali uvijek postoji dobro rje{ewe i

zaobilazan na~in. Nema razloga da sumwa-

te u svoje sposobnosti. Osmislite neku

prijatnu zabavu, prija}e vam relaksacija.

Djevica 22.8-22.9.

Upetqali ste se u razli~ite po-

slovne situacije i sada traì-

te dobar izlaz. Nema razloga da

se optere}ujete dodatnim oba-

vezama. Svaki problem ima dobro rje{e-

we, pod uslovom da prihvatite koristan

savet ili ne~iju asistenciju. Izbjegavaj-

te rivalstvo u odnosu sa voqenom oso-

bom. Vama ne treba emotivno dokazivawe

i novi dramski zapleti. Prija}e vam kre-

ativan odmor i relaksacija.

Ribe 19.2-20.3.

Va`no je da izraàvate dobre na-

mjere, okolina ima dovoqno sluha

da vas podrì kada je najpotrebni-

je. Sve {to ~inite treba da vas

afirmi{e na razli~itim stranama. O~ekuju

vas pozitivni rezultati ili zna~ajan dobi-

tak. Smi{qeno birate svoj qubavni stil i ne-

ko ne moè da odoli pred va{im {armom. Za-

dovoqstvo je, kada umijete da spojite lijepo

i korisno. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~-

koj formi.

Vodolija 20.1-18.2.

Dogovor sa jednom osobom vas oba-

vezuje na strogu diskreciju. Bez ob-

zira na razli~ite stavove, nemojte

dozvoliti da vas neko u}utkuje u poslovnoj sa-

radwi. Va`no je da izvu~ete dobru pouku o po-

slovnom pona{awu. Prièqkujete vi{e emo-

tivne pa`we i ustupaka nego {to je mogu}e,

stoga va{ partner djeluje uznemireno i mr-

zovoqno. Izbjegavajte neumjerenost, opusti-

te se poslije napornih situacija.

Jarac 21.12-19.1.

Naàlost, va{a pri~a ne ostavqa

dovoqno ubjedqiv utisak na raz-

li~ite saradnike. Imate dobru

teoriju, ali izostaje podr{ka i

saglasnost oko formulacije zajedni~kih

interesa. Sa~ekajte da se okolnosti promi-

jene u va{u korist. Djelujete }udqivo, ne-

ma razloga da prikrivate svoje neraspolo-

èwe i namjere pred osobom koja vas dobro

poznaje. Prija}e vam psiho-fizi~ka relak-

sacija.

Strijelac 23.11-20.12.

Trenutak je da ubrzate svoje po-

slovne aktivnosti i da prihvati-

te jednu interesantnu ponudu. Za

bliskog saradnika odaberite oso-

bu za koju vas vezuju zajedni~ki interesi

ili pozitivno iskustvo. Budite dovoqno

opu{teni, prepustite svom partneru glav-

nu ulogu u zajedni~kim planovima. Nema

razloga da se prepirete oko sitnica. Pri-

ja}e vam izlazak ili boravak u prirodi.

[korpija 23.10-22.11.

Djelujete mudro ili promi{qeno

u susretu sa saradnicima. Nema po-

trebe da se pona{ate suvi{e name-

tqivo, slobodno prepustite drugima da go-

vore o va{em uspjehu ili u va{u korist.

Nazovite stvari pravim imenom pred bli-

skom osobom. Izbjegavajte emotivne provo-

kacije koje mogu da vas navedu na pogre{nu

odluku. Va`no je da uskladite svoje misli

i osje}awa.

DNEVNI

Nema razloga da vas neko optere}u-

je pogre{nim idejama ili da ogra-

ni~ava vas poslovni i dru{tveni

uticaj. Dobro razmislite i predloìte rje-

{ewe, koje treba da zadovoqi razli~ite po-

slovne interese. Djelujete uznemireno i te-

è kontroli{ete svoje emotivne impulse.

êsto gubite strpqewe pred jednom bliskom

osobom, nedostaje vam umjerenost. Izbjegavaj-

te situacije koje vas previ{e iscrpquju.

Vaga 23.9-22.10.

HORO

SKOP

HORO

SKOP

SLOBODNO VRIJEME

PPOOGGLLEEDDIIZZBBLLIIZZAA

TAKO SE BRANI OMIQENI PAB

Pare daju, kafanu ne daju

SVI oni koji èle po svaku cijenu

od ru{ewa ili zatvarawa spasiti svo-

ju omiqenu kafanu, mogu se povesti za

primjerom redovnih gostiju jednog bri-

tanskog paba.

Elem, oni koji su uz kriglu piva ~e-

sto do~ekivali jutra u jednom pabu u

ê{ajru sakupili su 425 hiqada funti

(617 hiqada evra) kako bi otkupili pab

"Labudova kr~ma# sagra|en jo{ u 15. vi-

jeku, nakon {to je vlasnik zemqi{ta,

lord Jan Edmondson, objavio da plani-

ra da na tom mjestu sagradi vilu za se-

be i svoju porodicu.

- Kada smo ~uli da }e da zatvore pab,

morali smo od {oka da naru~imo jo{ jed-

nu turu, i odlu~ili smo da ni po koju ci-

jenu ne dozvolimo da ostanemo bez na-

{eg omiqenog mjesta. ê{ajr je selo i

pab je jedino mjesto gdje se mje{tani

okupe na ~a{icu razgovora i razmjene

informacija - kaè Metju Barns, jedan

od ispi~utura koji su u~estvovali u ak-

ciji prikupqawa para za otkup, dodav-

{i da je zajednica odranije ostala i bez

po{te.

Pab je zatvoren u oktobru, ali je

lord prihvatio ponudu za otkup pa sve-

~ano otvarawe slijedi u martu. ¥

VI[E od godinu dana nakon

{to je potpuno ozdravila i od qe-

kara dobila otpusno pismo, jedna

tvrdoglava Sara Noum (82) odbija

da napusti svoj bolni~ki krevet.

Ona priznaje da nema razloga

za daqe nabijawe ionako velikog

ra~una za tro{kove lije~ewa koji

se popeo na milion dolara, ali ka-

è da nema kuda da ode.

Uprava Medicinskog centra

"Kajzer Permanente# u kalifor-

nijskom gradu San Rafaelu zato je

odlu~ila da nesalomivu staricu tu-

ì ne bi li je privoqela da bar na-

pusti bolnicu.

- Vi{e nemam zdravstvenih pro-

blema i za svoje godine osje}am se

dobro. Leìm ovdje, ne primam ni-

kakvu qekarsku wegu, nemam tempe-

raturu, srce, krvna slika i priti-

sak su mi kao u djevoj~ice. Nije da

ne èlim da odem, ve} nemam kuda -

pri~a Sara.

O~ajni predstavnici bolnice

ubijedili su sudiju da potpi{e na-

log za wenu deloàciju. Ali po{to

je Sara prikovana za krevet jer ne

moè da hoda, nemaju srca da je na

ulicu izbace u kolicima. Nadaju se

da }e je napokon ubijediti da sama

potraì pomo} da iza|e kroz vra-

ta bolnice, i ne}e joj naplatiti ni

cent.

Sarine muke su po~ele 2002.

godine, kada je, ̀ ive}i sama, polo-

mila obje noge. Poslije nekoliko

operacija, Sara se vi{e nije mo-

gla brinuti za sebe, pa je poslana

u stara~ki dom. Promijenila je ne-

koliko wih, a posqedwi ju je, ka-

è, protiv wene voqe otpremio u

bolnicu. Tamo je podvrgnuta psi-

hijatrijskom posmatrawu sedmicu

dana, zakqu~eno je da je zdrava, i

re~eno je da moè da ide ku}i.

Ali, po{to je Sara ve} ranije

podnijela tu`bu protiv stara~kih

domova u kojima je ̀ ivjela prije ho-

spitalizacije i oni ne èle da je

prime nazad, sada nema gdje da se

vrati.

Dok ne bude rije{ena ova prav-

ni~ko-bolni~ka gungula, Sara pro-

vodi dane u bolni~koj spava}ici.

Kaè da su qekari vi{e nego qu-

bazni prema woj, ali joj nedostaju

novine i televizija (te bolni~ke

privilegije su joj odskora oduzete).

- Ne znam da li je Bu{ ostao u

drugom mandatu - {ale}i se kaè

ìvahna starica. ¥

SARA NOUM - ZDRAVA STARICA U BOLNI^KOM KREVETU

OTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALIOTI[LA BI, ALINEMA KUD

MA kakva Paris Hilton, ov-

dje se radi o Atini Rusel, Ona-

zisovoj nasqednici. Mala ima

novaca kao blata, pametna je na

djeda, a ~ak i jako dobro

izgleda.

Ali, kako svaka ludo

poèqna ènska ima ne-

ku manu, tako ima i Ati-

na, a wena se zove Alvaro

de Miranda Neto, zvani

Doda, 31-godi{wi brazil-

ski majstor kowi~kog

sporta s kojim je ona u

"{emi# ve} nekoliko go-

dina.

Budu}i da je ta 19-go-

di{wa djevojka nedavno je-

dan sitan dio svog ogrom-

nog bogatstva iske{irala

za veliki apartman u Sao

Paolu, ~ini se da je zajed-

ni~ki ìvot s prstenom,

potvrdom od mati~ara i

svime {to uz to ide kona~-

no na pomolu.

Navodno }e vjen~awe

biti u drugoj polovici ove

godine, a sre}ni par }e

provoditi pola svog vre-

mena u Brazilu, a drugu po-

lovinu u Evropi. Za boravak u

Evropi - preciznije Gr~koj - ma-

la Atina ima dvije milijarde

veoma dobrih zelenkastih raz-

loga, jer tek treba te~no progo-

voriti gr~ki, {to se najlak{e

postiè na licu mjesta.

Naime, vispreni brodovla-

sni~ki magnat Aristotel je, ne

èle}i da wegova unuka, {vaj-

carska dràvqanka, izgubi kon-

takt sa svojim korijenima, u svoj

testament unio jedan ~vrst uslov:

da bi naslijedila onaj dio wego-

vog bogatstva, koji je u wegovoj

domovini, mala mora dokazati da

je progovorila djedovim mater-

wim jezikom. Lukavo. ¥

NAJBOGATIJA UDAVAÂ IDE PRED OLTAR

Zbog nasqedstva govori gr~ki

BROJ napada morskih pasa

na qude bio je u laganom pora-

stu u 2004. godini, pokazalo je is-

traìvawe Me|unarodnog cen-

tra za napade morskih pasa ~i-

je je sjedi{te na Floridi.

Pro{le godine zabiqeèn

je 61 napad u svijetu, u kojima je

poginulo sedam osoba: dva u Au-

straliji, dva u Sjediwenim Dr-

àvama (u Kaliforniji i na Ha-

vajima), te po jedan u Brazilu,

Egiptu i Ju`noafri~koj Repu-

blici.

Napadi su u porastu u odno-

su na 2003. godinu kada ih je bi-

lo 57. Do porasta broja napada

u posqedwih 10 godina do{lo je

zbog sve ve}e prisutnosti qudi

u vodi, rekao je direktor cen-

tra Xorx Berxis.

Na Floridi je bilo samo 12

napada zabiqeènih u 2004. u

odnosu na 30, koliko ih je bilo

godinu dana ranije, a taj mawi

broj napada obja{wava mawa po-

sje}enost plaà zbog ~etiri ura-

gana koji su zadesili obale Flo-

ride u septembru i oktobru.

Kako bi se izbjegao susret s

tom ìvotiwom ne preporu~uje

se odvojeno udaqavawe na pu~i-

nu, jer morski psi rijetko napa-

daju grupe, kao i izbjegavawe no-

{ewa svjetlucavih predmeta ko-

ji ih privla~e. ¥

MORSKI PSI SVE Ê[]E NAPADAJU

@rtva je uvijek sama

ÎKAGO

Kraq me|uborovimaORIJENTALNI institut u

îkagu doma}in je izlo`be anti~kih

reqefa iz Mesopotamije. Na jednom

od eksponata koji datira iz 8. vije-

ka prije nove ere prikazan je asir-

ski kraq Sargon kako na svojim dvo-

kolicama ja{e kroz {umu borova,

dok ga sluga pomo}u suncobrana {ti-

ti od zraka Sunca. ¥ (AP)

BRITANSKI lovci na lisi-

ce u gradi}u Derbi{ajru pripre-

maju se sa kerovima za svoj posqed-

wi lov. Ubudu}e }e hiqade zaqu-

bqenika u ovaj hobi morati da pro-

na|u neki drugi vid razonode, jer je

na snagu stupio zakon kojim se za-

brawuje lov sa psima.

¥ (Rojters)

UPORNI RUMUNSKI LOPOV

Nije uspio, alije nastavio

JONEL Rajleanu iz rumunskog

grada Galatija je s 24 godine uhap-

{en u poku{aju da opqa~ka stan

jednog svog bogatog kom{ije, pa je

dobio ~etiri godine iza re{etaka.

O~ito te ~etiri godine nisu ni{ta

pomogle, jer se Jonel ~im je pu{ten

zaputio - ravno u taj isti stan, da

bi nastavio zapo~eti posao.

Kom{ije su ~uli buku i pozva-

li policiju, a na poziv je odgovo-

rio isti policajac koji je i prije

~etiri godine sprije~io Rajleanua

u izvr{ewu kriminalne radwe. Ka-

ko kaè policajac, koji je na Jone-

la naletio na izlasku iz stana, s ru-

kama punim kompjuterske opreme,

novca i zlata:

- Odmah smo ga prepoznali, bio

je to zaista osje}aj ve} vi|enog.

Ovaj put }e uporni Jonel za

pripremu svog sqede}eg poku{a-

ja pqa~ke imati 15 godina iza re-

{etaka, a vaqda gorepomenuti po-

licajac ne}e u me|uvremenu oti-

}i u penziju, jer }e nes(p)retnog

Rajleanua trebati neko i tad uhap-

siti. ¥

SLI^NOSTI izme|u nas i

Afrike nisu samo u standardu,

ve} i u tome {to i tamo sprovo-

de akcije prikupqawa naoruà-

wa.

U Kongu su se tako dosjetili

da spoje ugodno sa korisnim, pa

svakog ko preda svoje oru`je na-

gra|uju sa po jednim - biciklom.

Organizator zanimqivog po-

duhvata je nevladina organizaci-

ja "Parek#, a ciq je da se smiri

nasiqe u uvijek nemirnoj pokra-

jini Katanga.

Ngoj Mulunda, koji je na ~e-

lu "Pareka#, kaè da }e ovakve

akcije biti organizovane i u dru-

gim dijelovima ove rudama boga-

te pokrajine, po kojoj krstare na-

oruàne bande koje otmicama i

pqa~kama maltretiraju lokalno

stanovni{tvo. ¥

I KONGO IMA SVOJU "@ETVU"

Pu{ke za bicikle

Iako zdrava, 82-godi{wa staricane moè da napusti bolnicu u kojojleì jer ne moè da se sama brineza sebe, a stara~ki domovi ne}e daje prime

Posqedwi lovVELIKA BRITANIJA

OTI[LA BI, ALI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. SPORT 3TEST UTAKMICA

Poraz od Veleà

ME\UGORJE - Fudbaleri

Rudara porazom su zavr{ili

pripreme u Me|ugorju. Boqi

od sastava iz Ugqevika bili su

igra~i mostarskog Veleà ko-

ji su zabiqeìli pobjedu sa mi-

nimalnih 3:2.

Prije toga "zeleno-crni#

su savladali @eqezni~ar, 3:2,

Me|ugorje 1:0 i Brotwo, 4:2.

Iako su protiv Mostaraca vo-

dili sa 2:1, ipak su na kraju

pognute glave napustili te-

ren. ¥

BAWA LUKA - Ciq formi-

rawa Sportskog fudbalskog pred-

uze}a Borac je obezbje|ivawe

nov~anih sredstava za nesmetano

funkcionisawe kluba. Ovo je is-

takao Nikola Dubravac, pred-

stavnik privatne firme "Inte-

gral inèwering# koja je jedan od

potpisnika Ugovora o osnivawu

pomenutog preduze}a.

- Zahvaquju}i, prije svega,

gradona~elniku Dragoqubu Da-

vidovi}u kona~no smo uspjeli

formirati Sportsko-fudbalsko

preduze}e. Sada se treneri i

igra~i mogu u potpunosti posve-

titi treninzima, jer vi{e ne}e

morati razmi{qati da li }e do-

biti zara|eno ili ne. Naravno,

ovom prilikom moram ista}i i da

su ostali ulaga~i dali veliki do-

prinos kako bi {to prije zavr{i-

li sa poslom oko osnivawa pred-

uze}a. Ono u {ta sam siguran je

da }emo sa ovim modelom napra-

viti pravu stvar i koji moè po-

sluìti kao primjer i drugim

klubovima - istakao je Nikola

Dubravac.

O narednim potezima koje }e

povu}i u Sportsko-fudbalskom

preduze}u, dru{tvo sa ograni~e-

nom odgovorno{}u, Dubravac je

rekao:

- Sada nam predstoji da ga zva-

ni~no i sudski registrujemo, kao

i da uplatimo po~etni ulog u iz-

nosu od 200.000 konvertibilnih

maraka. Na sastanku kojeg smo

odràli minulog ~etvrtka u

Gradskoj upravi dogovorili smo

se da ovaj dio posla obavimo u to-

ku idu}e nedjeqe.

Po~etni kapital ne}e biti

jedina nov~ana sredstva koja }e

izdvojiti ulaga~i u klub sa Grad-

skog stadiona.

- Svakako da }e tu biti jo{ ula-

gawa, a na{ prvi zadatak je da obez-

bijedimo da ekipa bez problema za-

vr{i proqe}ni dio takmi~ewa u

Zajedni~koj fudbalskoj ligi BiH.

Sloìli smo se da izdvojimo jedan

dio novca kako bi fudbaleri mo-

gli obaviti jedan dio priprema u

toplijim krajevima. Za dan-dva po

ovom pitawu dobi}emo prijedlog od

{efa stru~nog {taba Slavoquba

Stojanovi}a - naglasio je predstav-

nik "Integral inèweringa#.

Sportsko-fudbalsko predu-

ze}e Borac u najskorije vrijeme

dobi}e svoje zvani~ne organe.

- Nadam se da }emo najkasni-

je za sedam dana odràti novi

radni sastanak. Na toj sjednici

imenova}emo Upravni odbor, a

samim time zna}e se ime pred-

sjednika, kao i direktora novo-

formiranog preduze}a. A do ta-

da ulogu vr{ioca du`nosti di-

rektora i daqe }e obavqati Do-

brivoje Sabqi} - zavr{io je svo-

ju pri~u fudbalski ~ovjek Niko-

la Dubravac. ¥ S. BABI]

NIKOLA DUBRAVAC O SPORTSKOM-FUDBALSKOM PREDUZE]U BORAC

MODEL I ZA DRUGE KLUBOVEUradili smo pravu stvar i on moèbiti primjer i drugim sportskimklubovima, isti~e Dubravac

Qubomir ûbi} i Nikola Dubravac: Preduze}e pun pogodak(Snimio M. [UKALO)

DUGOVAWANije tajna da je Fudbalski

klub Borac duàn blizu tri

miliona konvertibilnih ma-

raka. Kako je istaknuto na sa-

stanku prilikom osnivawa

Sportsko-fudbalskog predu-

ze}a, on }e biti reprogrami-

ran za odre|eni period.

Granitne odbrane

BRESTOVÎNA - Mreè

mirovale u okr{aju dva prvoli-

ga{a Kozare i dobojske Sloge.

Iako je bilo prilika, napada~i

i jednog i drugog sastava nisu

uspjeli da se upi{u u strijelce.

Treba naglasiti da je utakmica

odigrana na terenu u Brestov~i-

ni koji je u dobroj mjeri bio pre-

kriven swe`nim prekriva~em. I

pored toga, treneri Dragan Vuk-

{a i Zoran ]urguz mogu biti za-

dovoqni zalagawem svojih iza-

branika.

¥ Z. V.

SUDAR STARIH RIVALA ZAVR[EN BEZ POBJEDNIKA

BAWA LUKA - Klubovi

Gradskog i Podru~nog fudbal-

skog saveza Bawa Luka ne ispuwa-

vaju svoje obaveze prema mati~-

nim asocijacijama. Sve je vi{e

wih na listi du`nika, a to naj-

boqe potvr|uju rije~i sekreta-

ra bawolu~ke ku}e fudbala Bo-

re Loli}a.

- Devet klubova Gradskog

fudbalskog saveza Bawa Luka ni-

je uplatilo ovjeru ~lanarine za

2005. godinu. To su Borac, Napri-

jed, Krajina, IC Rami}i, @eqe-

zni~ar, "Xaja#, Proleter, Gop-

mionica i Mladost. Kakvo takvo

opravdawe imaju predstavnici

kluba iz Zaluàna koji su javi-

li da nisu u stawu da donesu kwi-

ìce na ovjeru, jer imaju mali

broj igra~a. Krila Krajine su

uplatila samo za seniorski tim,

dok su svoje obaveze za teku}u go-

dinu izmirili BSK "Crni \or-

|e#, Omladinac Mobi'S, Vrbas,

Lau{, Budu}nost i Sin|eli} -

istakao je Loli}.

Sli~na situacija je i sa klu-

bovima, koji pripadaju Podru~-

nom fudbalskom savezu Bawa Lu-

ka.

- Dosada su svoje sportske le-

gitimacije predali Sloboda (Mr-

kowi} Grad), Tesli}, Mineral

(Bawa Vru}ica) i "Mrkowi}#.

Nije nam poznato zbog ~ega to

jo{ nisu uradili iz kotorvaro-

{ke Mladosti, êlinca,

Gorice ([ipovo),

Progresa (Kneè-

vo) i Gomionice -

nastavio je Loli}.

Veliki broj

klubova nije iz-

mirio dio obave-

za ni za pro{lu,

2004. godinu.

- U Gradskom

fudbalskom sa-

vezu Bawa Luka

to su: Borac,

Krila Krajine,

Naprijed, Vrbas,

Krajina, IC Ra-

mi}i, "Xaja#,

@ e q e z n i ~ a r ,

Mladost (Z), Bu-

du}nost, Prole-

ter i Gomionica, dok su du`ni-

ci u Podru~nom savezu Bawa Lu-

ka Mladost (KV), ̂ elinac i Pro-

gres. Bi}emo primorani da sta-

rim du`nicima ne ovjerimo ~la-

narinu za 2005. dok ne izmire dug

iz 2004. godine. Napomenuo bih da

je dosada ovjereno samo 550 kwi-

ìca, dok za ~ak 1.500 igra~a klu-

bovi jo{ nisu predali legitima-

cije - dodao je Loli}.

¥ D. P.

KLUBOVI NE ISPUWAVAJU OBAVEZE PREMA SAVEZIMA

Du`nika sve vi{e

Sa{a Kajkut (Kozara): Ostalo samo na {ansama

Boro Lo-li}: Dugzao drug

BAWA LUKA - Susret izme-

|u Sloge "Stolarija Zrni}# i

Leotara obiqeì}e tre}e kolo

lige malog fudbala Republike

Srpske. Ova dva rivala su u prva

dva kola zabiqeìli obje pobje-

de i stoga se o~ekuje dosta uzbu-

|ewa u ovoj utakmici koja se igra

u bawolu~koj dvorani "Borik#

(nedjeqa 12.30 ~asova).

- Dobro smo pripremqeni, i

mislim da }emo ponoviti dobre

partije sa premijere kada smo do-

bili ekipe iz Br~kog i Doboja.

Tako|e, nadam se da }e na{i na-

vija~i do}i u velikom broju da

nas bodre i da }e u "Boriku# bi-

ti prava atmosfera, kakva i do-

likuje ovom takmi~ewu. Moram

jo{ naglasiti da je za nas hendi-

kep izostanak Milana Stanivuko-

vi}a, koji je sa BSK "Crni \or-

|e# oti{ao na pripreme - rekao

je kapiten Sloge "Stolarija Zr-

ni}# Nemawa Jovi~i}.

U redovima Leotara isti~u

da su zadovoqni dosada{wim re-

zultatima, ali ne i prikazanom

igrom. Oni }e u "Boriku# poku-

{ati ponoviti uspjeh iz prva dva

kola, ali problem }e biti povre-

de pojedinih fudbalera.

- I pored slabijeg izdawa u

Br~kom, zabiqeìli smo dva tri-

jumfa. Mislim da }emo i u Bawoj

Luci do}i do bodova, a {to se ti-

~e me~a sa Trwanima, tu je sve

neizvjesno. Blagu prednost, ipak,

dajem doma}inu, jer }e na{a eki-

pa doputovati nekompletna. Zbog

povreda bi}emo li{eni usluga

Koki}a, Muline i Berdovi}a.

Ostali su spremni i sa nestrpqe-

wem o~ekuju nedjequ i derbi su-

sret sa "stolarima# - kaè kapi-

ten Kluba malog fudbala Leo-

tar, Mitar Vukanovi}.

U nedjequ }e biti odigra-

ni me~evi tre}eg kao i ~etvr-

tog kola {ampionata Republi-

ke Srpske u malom fudbalu. Do-

ma}ini turnira su Sloga "Sto-

larija Zrni}# i KMF Bawa

Luka. Cijena ulaznica za oba

kola je tri konvertibilne mar-

ke.

¥ N. D. - D. C.

PRIPREME POLETA

Sa snijega na more

BOSANSKI BROD - Fud-

baleri Poleta obavili su prvu

fazu priprema, gdje je akcenat

bio na sticawu fizi~ke snage. U

stru~nom {tabu drugoliga{a iz

Bosanskog Broda su uglavnom za-

dovoqni do sada ura|enim.

- Svi igra~i su disciplino-

vano trenirali, i oni su svjesni

poloàja na tabeli, jer smo jesen

zavr{ili na 12. mjestu. Na pro-

qe}e o~ekuje nas borba za o~uva-

we drugoliga{kog statusa i na-

dam se da }emo u tome uspjeti -

rekao je trener Poleta Danimir

Milkanovi}.

Drugi dio priprema ekipa

}e obaviti na crnogorskom pri-

morju.

- U periodu od 20 do 27. ovog

mjeseca radi}emo u Bijeloj - do-

daje Milkanovi}. Tamo }emo is-

koristiti priliku i da odigra-

mo nekoliko kontrolnih utak-

mica. Naravno, sve sa ciqem ka-

ko bi {to spremnije do~ekali

proqe}na isku{ewa na drugoli-

ga{kom centru - dodao je {ef

stru~nog {taba Poleta, Milka-

novi}.

¥ R. M.

DERBI LIGE MALOG FUDBALA IGRAJU SLOGA "STOLARIJA ZRNI]" - LEOTAR

Nemawa Jovi~i} (Sloga "Stolarija Zrni} "): Slavi}emo u derbiju

(Snimio R. [IBAREVI])

POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"POSLASTICA U "BORIKU"Sudar trenutno vode}ih ekipa narasporedu je u nedjequ sa po~etkomod 12.30 ~asova PAROVI I SATNICA

3. kolo:

"Niki} kompani# - Bawa

Luka (10 ~asova)

Nevesiwe - Doboj (11.15)

Leotar - Sloga "Stolarija

Zrni}# (12.30)

4. kolo:

Bawa Luka - Sloga "Stola-

rija Zrni}# (13.45)

Doboj - Leotar (15)

"Niki} kompani# - Nevesi-

we (16.15)

RUDAR

VELE@STRIJELCI: @iòvi}

iz penala u 61. i \ukanovi}

u 70. minutu za Rudar, a Obad

u 24, Jugo u 73. i Vladavi} u

75. minutu za Vele`, stadi-

on: Sportski centar "Me|u-

gorje#, gledalaca: 50, sudija:

]ori} (Me|ugorje).

RUDAR: Krsmanovi},

Stevanovi}, Uji}, Komne-

ni}, Kre{talica, M. Jevti},

Stani}, @iòvi}, Simiki},

Perovi}, Gu{i}. Jo{ su

igrali: \ukanovi}, Mi}i},

Jawi}, Vrawkovi}.

VELE@: Pudar, Merzi},

Josi}, Zaimovi}, Sadiba-

{i}, Vladavi}, Jugo, Drn-

di}, Eminovi}, Obad, Paji}.

Jo{ su igrali: Juri}, Ba-

{kailo.

23

KOZARA

SLOGASTADION: FK Omladi-

nac u Brestov~ini, gledalaca:

50, sudija: Dragutin Kalini}

(Gradi{ka).

KOZARA: Jeremi}, Rado-

jevi}, Toqagi}, Tomi}, Male-

{evi}, Kiti}, Dimitrijevi},

\uri}, Buqugi}, Blagojevi},

Kajkut. Jo{ su igrali: Kozli-

na, Beri}, Kova~evi}, Topi},

Malinovi}, Jeli}, Slijep~e-

vi}.

SLOGA: Gavrilovi}, So-

fi}, Kr{i}, Pe{i}, D. Fili-

povi}, Milanovi}, Omer~i},

Gavri}, Stjepanovi}, @igi},

Ra{i}. Jo{ su igrali: Rosu-

qa{, I. Filipovi}, Joksimo-

vi}, ]osi}, Blagojevi}, Mi-

lutin, Arsi}, Kova~evi}.

00

POSLASTICA U "BORIKU"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.SPORT4

TREBIWE - U Trebiwu se ve}

nekoliko dana priprema Xudo re-

prezentacija Republike Srpske,

koju u ovoj godini o~ekuje nekoli-

ko velikih ispita. Naime, borci

Srpske su sve podredi predstoje-

}im prvenstvima RS i BiH, koja

}e, ujedno, biti i izborna za {am-

pionat Evrope za kadete, juniori

i seniore.

Sa xudistima radi vi{estru-

ki prvak Srbije i Crne Gore i ~lan

"plave# reprezentacije, Neboj{a

Mandi}.

- Pripreme se odvijaju u najbo-

qem mogu}em redu, a uslovi za rad

su odli~ni. Xudisti su dobro mo-

tivisani, pruàju maksimum i ni

najmawe se ne {tede. Na programu

je rad u xudo sali, teretani, kao i

na stadionu Leotara u "Policama#

- rekao je Neboj{a Mandi}.

Reprezentativac Srbije i Cr-

ne Gore ima odli~nu saradwu sa

klubovima iz Republike Srpske.

- Sara|ujem ve} duè vrijeme sa

klubom Famos iz Isto~nog Sara-

jeva. Ovo je prvi moj susret sa re-

prezentacijom Srpske, a nadam se

da }emo i ubudu}e nastaviti sa ra-

dom - istakao je Mandi}.

Gorica Bilak, xudistkiwa Lak-

ta{a San i reprezentativka BiH,

nalazi se na priprema u Trebiwu.

- Izuzetno sam zadovoqna to-

kom priprema i odli~nom xudo dvo-

ranom, u kojoj se treninzi odrà-

vaju. Imamo sve uslove za kvalite-

tan rad, koji je preduslov za nova

isku{ewa i uspjehe - kaè Gorica

Bilak.

Mitar Mrdi}, xudista Leota-

ra na ovim pripremama predwa~i

u radu:

- Ovo su bazi~ne pripreme, ko-

je su prve pred po~etak nove takmi-

~arske sezone. Sve sam podredio

prvenstvima Republike Srpske i

BiH, koja }e biti izborna za put na

Balkan i Evropu - nagla{ava Mi-

tar Mrdi}. ¥ M. PIQEVI]

PRIPREME XUDO REPREZENTACIJE REPUBLIKE SRPSKE U PUNOM JEKU

\Reprezentacija Republike Srpske: Sve podre|eno Balkanu i Evropi(Snimio P. MUCOVI])

IZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUIZ TREBIWA KA USPJEHUTakmi~ari su dobro motivisani, pruàju maksimum i ninajmawe se ne {tede, kaè Neboj{a Mandi}

SASTAVU reprezentaciji Republike

Srpske nalazi se: Mitar Mrdi},

Marko Sikimi}, Svjetlana i Ma-

ja Krì}, Sweàna Miqani},

Nemawa Jawi}, Sr|an Suknovi},

Gorica Bilak, Goran Komleno-

vi}, Goran Mijanovi}, Slobodan

Mini}, Verica Vrqe{, Marko

Dra{kovi}, Luka ôli}, Dali-

bor Mitrovi}, Draèn Suboti},

Igor Aleksi}, Lazar i Mrgut

Vu~kovi}.

BAWA LUKA - Po~iwe do-

igravawe. Poslije zavr{etka

liga{kog dijela prvenstva i od-

igranih 14 kola odbojka{ice

nastavqaju takmi~ewe u {am-

pionatu Republike Srpske.

Osam prvoliga{a formira-

lo je dvije mini-lige u kojima

}e se ekipe boriti za {to boqi

plasman uo~i starta plej-ofa,

odnosno za opstanak u eliti

Srpske.

Jedinstvo Mobi'S iz Br~-

kog, HE na Drini iz Vi{egra-

da, Glasinac iz Sokoca te Rad-

nik Bijeqina put obezbijedili

su takmi~ewe u mini-ligi za pr-

vaka, dok }e se: Modri~a, Gacko,

Magli} iz Fo~e i Famos Koran

boriti za o~uvawe prvoliga-

{kog statusa.

Jedinstvo Mobi'S iz Br~-

kog bez premca, od po~etka do

kraja liga{kog dijela bilo je

na ~elu kolone. Djevojke Gora-

na Haxi}a pokazale su i doka-

zale da su trenutno najboqa, naj-

uigranija ekipa u Republici

Srpskoj o ~emu govori i wiho-

va odli~na set razlika - 41:9.

Br~anke su i u ovom dijelu tak-

mi~ewa glavni favoriti za

osvajawe {ampionske titule

Srpske.

U prvom kolu sastaju se: mi-

ni-liga za prvaka: VI[EGRAD:

HE na Drini - Radnik Bijeqi-

na put (17 ~asova), BR^KO: Je-

dinstvo Mobi'S - Glasinac (19),

mini-liga za opstanak: MODRI-

Â: Modri~a - Magli} (16),

GACKO: Gacko - Famos Koran

(16 ~asova). Svi me~evi igraju

se u subotu. ¥ T. P. X.

PRVENSTVO ODBOJKA[ICA SRPSKE

Glasinac gost Jedinstva

BAWA LUKA - Poslije li-

ga{kog dijela takmi~ewa, ovog

vikenda, startuju mini-lige od-

bojka{a Republike Srpske.

Osam prvoliga{a podijeqe-

no je u dvije mini-lige. êtiri

tima bori}e se za titulu, kako

bi u plej-ofu imali {to boqi

startni broj. Br~ansko Jedin-

stvo, Modri~a Optima, Student

iz Pala i Radnik Elvako iz Bi-

jeqine u narednih {est kola

nadmeta}e se za epitet najbo-

qeg, koji za sada nose odbojka-

{i iz Br~kog. No, Br~aci ne}e

imati nimalo lak zadatak, ka-

da je u pitawu o~uvawe prvog

mjesta. Najve}i konkurenti su

im prvotimci Modri~a Optime

koji su do posqedwe runde dr-

àli lidersku poziciju. Sasvim

je sigurno da }e igra~i trenera

Zorana Gavri}a u~initi sve da

se ponovo vrate na "kotu 1#.

Drugi kvartet nadmeta}e se

kako bi sa~uvali prvoliga{ki

status. Odavno je ve} poznato

da je ekipa Gradi{ke odavno

"osigurala# takmi~ewe u Dru-

goj ligi "zapad#, ne osjetiv{i,

u ~etrnaest kola, slast pobje-

de. Sedmoplasirani tim, tre-

nutno je to Drina iz Zvornika,

u plej-autu (nakon mini-liga)

poku{a}e da opstane u dru{tvu

najboqih.

U prvom kolu sastaju se: mi-

ni-liga za prvaka: MODRIÂ:

Modri~a Optima - Radnik El-

vako (18 ~asova),BR^KO: Jedin-

stvo - Student (17), mini-liga za

opstanak: QUBIWE: Qubiwe -

Gradi{ka (18), GACKO: Gacko

- Drina (18 ~asova). Sve utakmi-

ce igraju se u subotu.

¥ T. P. X.

[AMPIONAT REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[E

Studenti polaù ispit

BAWA LUKA - Stonotenise-

ri Bawe Luke u subotu }e otpu-

tovati u Sarajevo, gdje }e snage

odmjeriti sa doma}im timom

@eqezni~ara. Poslije pet odi-

granih kola obje ekipe su sakupi-

le po ~etiri boda, pa je sigurno

da }e ovaj duel biti veoma zani-

mqiv. Iako }e Sarajlije biti u

blagoj prednosti zbog doma}eg te-

rena, igra~i Bawe Luke o~ekuju

pobjedu u ovom susretu.

U {estom kolu Zajedni~ke

lige BiH sastaju se: SARAJEVO:

@eqezni~ar - Bawa Luka, DO-

BOJ ISTOK: Spin - Alaxa, SA-

RAJEVO: Bosna - Mladost. Svi

me~evi po~iwu u 11 ~asova.

Treba dodati da je u Tuzli je

ve} odigran me~ {estog kola iz-

me|u doma}e Kreke i lidera pr-

venstva ekipe Bosnama. Gosti su

bez ve}ih problema slavili sa

maksimalnih 4:0. ¥ J. ^.

BAWA LUKA PROTIV @EQEZNIÂRA

U Sarajevo po bodove

BAWA LUKA - Klubove iz Re-

publike Srpske u 14. kolu Zajedni~-

ke kugla{ke lige BiH o~ekuju te-

{ka isku{ewa. Lider Kozara go-

stuje kod "davqenika# Slobode u

Tuzli, Knin Gagitrans }e snage od-

mjeriti sa uvijek neugodnim, ali i

kvalitetnim Zrinskim, dok }e Bo-

rac Nova Bawalu~ka banka do~eka-

ti sarajevski @eqezni~ar.

Ipak, ~ini se da }e najzanimqi-

vije biti u Prijedoru, gdje }e Rudar

Agromari} ugostiti Bawalu~ku pi-

varu. Bi}e ovo derbi za~eqa, a ko iz-

gubi skoro sigurno }e se oprostiti

od elite.

- Nemamo izbora, moramo pobi-

jediti "pivare# ako ̀ elimo da pro-

duìmo nadu o opstanku. Znamo da

i Bawolu~anima "gori pod nogama#,

ali neka se ne nadaju bodovima u

Prijedoru - rekao je jedan od najbo-

qih kugla{a Rudar Agromari}a,

Lazo Mar~eti}.

Parovi 14. kola: subota: BA-

WA LUKA: Borac Nova Bawalu~-

ka banka - @eqezni~ar, TUZLA:

Sloboda - Kozara, PRIJEDOR: Ru-

dar Agromari} - Bawalu~ka piva-

ra, KAKAW: Rudar - Biha}, nedje-

qa: TUZLA: Zrinski - Knin Gagi-

trans.

Svi me~evi po~iwu u 11 ~aso-

va. ¥ D. Pr.

ZAJEDNI^KA KUGLA[KA LIGA BiH

Bitka za opstanak

\Boò [urlan (Borac NBB): Stiè

"@eqo"

LIGA SRPSKEParovi 10. kola Prve kugla-

{ke lige Republike Srpske: su-

bota: BAWA LUKA: Vitaminka

- Srpski soko (14 ~asova), nedje-

qa: GRADI[KA: Lijev~e - Lak-

ta{i Astra SB (11), BILE]A:

Trebi{wica - Hercegovac (11),

ZVORNIK: Rudar Ugqevik -

Derventa (12).

LIGA BiH ZA STONOTENISERKE

\Danijela Bali}: Bugojno, pa Vitez

BAWA LUKA - Me~evi {estog

i sedmog kola Zajedni~ke lige BiH

za stonoteniserke odigra}e se u su-

botu. Lider {ampionata, tom Pri-

jedora, putuje u Bugojno, gdje }e se

sastati sa istoimenom ekipom. Po-

slije toga igraju u Vitezu. Prije-

dor~anke o~ekuju samo dobre re-

zultate i nastavak pobjedonosne

serije.

U {estom kolu Zajedni~ke li-

ge BiH za stonoteniserke sastaju

se: BUGOJNO: Bugojno - Prijedor,

VITEZ: Vitez - @eqezni~ar, TU-

ZLA: Kreka - Borac. Odighran je

me~ izme|u Kreke i Peru}ice - 3:4.

Slobodan je ekipa Top Stens '73 iz

Cazina. Svi me~evi su na progra-

mu u 11 ~asova. U sedmo kolu igra-

ju: VITEZ: Vitez - Prijedor, BU-

GOJNO: Bugojno - Top Sten '73,

TUZLA: Kreka - Peru}ica, SARA-

JEVO: @eqezni~ar - Borac, slo-

bodna je ekipa Telekoma. Utakmi-

ce po~iwe u u 14 ~asova.

¥ J. ^.

Prijedor nastavqa seriju

PK LEOTAR

Bronzana{tafeta

TREBIWE - Pliva~i Leota-

ra u~estvovali su na me|unarod-

nom tradicionalnom mitingu

pod nazivom "Mimoza kup#, koji

je nedavno odràn u Herceg No-

vom.

Najzapaèniji rezultat

ostvarila je ènska {tafeta u

disciplini 4h50 metara slobod-

nim stilom osvojiv{i bronzanu

medaqu. Nastupile su: Jelena

Malovrh, Vasilisa Paranos, Ma-

ja ̂ u~kovi} i An|elija Miloje-

vi}.

Na ovoj me|unarodnoj smo-

tri nastupilo je vi{e od 160 tak-

mi~ara iz Srbije i Crne Gore,

Makedonije, Republike Srpske

i Federacije BiH.

Prema rije~ima trenera Le-

otara, Veqka Piqevi}a, trebiw-

ske pliva~e u narednom periodu

o~ekuje Zimsko prvenstvo BiH u

svim kategorije, koja }e se odr-

àti po~etkom marta.

¥ M. P.

BAWA LUKA - Generalnu pro-

bu pred nastavak sezone, rukometa-

{i Borca Telekom Srpske }e ima-

ti u subotu protiv Kowuh namje-

{taja. Bi}e to deseta utakmica Ba-

wolu~ana u pripremnom periodu u

kojoj }e trener Stojan Atlagi}, kao

i do sada, isprobati sve

igra~e.

- Kowuh je dobra

ekipa, ali mislim da ne-

}emo imati problema da

je pobijedimo - kaè pr-

vi golman Borca Tele-

kom Srpske Bojan Qu-

bi{i}. Ve} sada se nala-

zimo u dobroj formi i

jedva ~ekamo da po~ne se-

zona, a ovaj me~ }e nam

dobro do}i da ispravi-

mo neke nedostatke.

Zdravstveni bilten u Borcu TS

je mnogo boqi nego u proteklih ne-

koliko dana. \or|e Stevanovi},

Branislav Obradovi} i Bojan Un-

~anin su se oporavili od povreda,

a Aleksandar Me|edovi} i Goran

Mali}, koji su bili van stroja zbog

gripa, }e tako|e zauzeti svoja mje-

sta u timu. Pod znakom pitawa je

samo nastup kapitena Borisa \oge.

- Jo{ osje}am bol u zadwoj lo-

ì, pa je boqe da ne rizikujem. Mno-

go va`nije je da budem spreman za pr-

vi proqe}ni me~ u Gra~anici. Vi-

dje}emo, mo`da i zaigram protiv

Kowuha - istakao je \ogo.

Utakmica Borac Telekom Srp-

ske - Kowuh Namje{taj igra se u

subotu (16 ~asova) u dvorani "Bo-

rik#.

¥ D. PRA[TALO

BORAC TELEKOM SRPSKE U SUBOTU IGRA POSQEDWI KONTROLNI ME^

Ve} se nalazimo u dobroj formi,a ovaj me~ }e nam dobro do}i daispravimo neke nedostatke predstart prvenstva, kaè Bojan Qubi{i}

BILBORDIUprava Borca Telekom Srpske kre-

nula je u reklamnu kampawu kako bi

"podgrijala# atmosferu u Bawoj Luci

pred prvu ~etvrtfinalnu utakmicu ̂ e-

lenx kupa sa {vajcarskim Vaker Tu-

nom. Na nekoliko lokacija u gradu ve}

su postavqeni bilbordi, a uskoro iz

{tampe treba da iza|u i plakati i po-

steri. Tako|e, zavr{eni su i reklamni

spotovi, a sve u ciqu da "Borik# 5. mar-

ta bude ispuwen do posqedweg mjesta.

TEST SA KOWUHOM

(Snimio R. OSTOJI])

IZ TREBIWA KA USPJEHU

19. i 20. februar 2005. OGLASI 5

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske# br. 20/01), objavquje:

JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda az izvo|ewe elektromonta`nih radova

na zamjeni opreme trafo-stanica Bawa Luka 6, Vi{egrad i Sarajevo 20 i Prijedor 2

1. Predmet javnog oglasa:

Prikupqawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe radova na zamjeni opreme

400/x kV trafo-stanica Bawa Luka 6, Vi{egrad i Sarajevo 20 i 220/x kV trafo-stanice Pri-

jedor 2 i to svrstanih u ~etiri lota po trafo-stanicama:

- Elektromonta`ni radovi na zamjeni opreme TS 400/110x kV Bawa Luka 6 Lot A

- Elektromonta`ni radovi na zamjeni opreme TS 400/220/110/x kV Vi{egrad Lot B

- Elektromonta`ni radovi na zamjeni opreme TS 400/220/110/x kV Sarajevo 20 Lot C

- Elektromonta`ni radovi na zamjeni opreme TS 220/110/x kV Prijedor 2 Lot D

Pravo u~estvovawa:

Pravo u~estvovawa imaju sva pravna i fizi~ka lica registrovana za obavqawe djelatnos-

ti koja je predmet nadmetawa.

2. Preuzimawe tenderske dokumentacije:

Jedinstvena tenderska dokumentacija za davawe ponude moè se podi}i svaki radni dan od

8 do 14 ~asova od 22.2.2005. godine na sqede}oj adresi: Bawa Luka, Rami}i bb, 78 215 Dra-

go~aj. Sva eventualna pitawa u vezi sa komercijalnim i tehni~kim zahtjevima se postavqa-

ju iskqu~ivo u pisanoj formi na faks br. 051/392-712 sa naznakom tendera na koji se odnose

i na ruke Odbora za nabavke.

Tenderska dokumentacija moè se preuzeti po uplati 200 KM na ̀ iro ra~un "Nove bawalu~ke

banke# 551001-00003328-36 uz dokaz o izvr{enoj uplati ili po gotovinskoj uplati navedene

sume prije preuzimawa iste.

3. Uslovi i na~in nu|ewa:

Ponudu mogu dati samo ponu|a~i koji su preuzeli tendersku dokumentaciju od Naru~ioca.

4. Rokovi za dostavqawe ponude:

Ponudu dostaviti u zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe

i sa naznakom "Ponuda za izvo|ewe elektromonta`nih radova na rekonstrukciji 400/hkVtrafo-stanica Bawa Luka 6, Vi{egrad i Sarajevo 20 i 220/h kv trafo-stanice Prijedor 2#,

sa naznakom "NE OTVARATI#.

Ponude se podnose do 14.3.2005. godine do 13 ~asova na adresu:

ZDP "Elektroprenos# Bawa Luka - Rami}i bb, 78215 Drago~aj.

Otvarawe ponuda }e se obaviti u prostorijama ZDP "Elektroprenos# Bawa Luka istog dana

sa po~etkom u 13.30 ~asova. Ponu|a~i ili wegovi pismeno ovla{}eni zastupnici imaju pra-

vo da prisustvuje otvarawu ponuda uz pismeno ovla{tewe za prisustvovawe otvarawu (ne

vi{e od jednog predstavnika po ponu|a~u).

5. ZDP "Elektroprenos# ne snosi nikakve tro{kove u postupku javnog nadmetawa.

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske# br. 20/01), objavquje:

JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda za nabavku materijala i izvo|ewe gra|evinskih

i elektromonta`nih radova na rekonstrukciji i dogradwi 110 kVdalekovoda svrstanih u lotove

1. Predmet javnog oglasa:

Prikupqawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku materijala i izvo|ewe gra|evin-

skih radova na temeqima stubova, radova na montaì stubova i elektromonta`nih radova po

dalekovodima svrstanih u grupe - lotove kako slijedi:

Lot 1 - Izvo|ewe gra|evinskih i elektromonta`nih radova na rekonstrukciji DV 110 kV B.

Luka 1 - B. Luka 2

Lot 2 - Izvo|ewe gra|evinskih i elektromonta`nih radova na rekonstrukciji i dogradwi DV110 kV ulaza u trafo-stanicu TS 110/x kV B. Luka 4

Lot 3. Nabavka opreme i materijala i izvo|ewe gra|evinskih i elektromonta`nih radova na

dogradwi DV 2x 110 kV ulaza i izlaza u trafo-stanicu TS 110/x kV Doboj 2.

2. Pravo u~estvovawa:

Pravo u~estvovawa imaju sva registrovana preduze}a za izvo|ewe predmetnih radova.

3. Preuzimawe tenderske dokumentacije:

Jedinstvena tenderska dokumentacija za davawe ponude moè se podi}i svaki radni dan od 8

do 14 ~asova od 22.2.2005. godine na sqede}oj adresi: Bawa Luka, Rami}i bb, 78 215 Drago~aj.

Sva eventualna pitawa u vezi sa komercijalnim i tehni~kim zahtjevima postavqaju se iskqu~ivo

u pisanoj formi na faks. br. 051/392-712 sa naznakom tendera na koji se odnose i na ruke Odb-

ora za nabavke.

Tenderska dokumentacija moè se preuzeti po uplati 150 KM na ̀ iro ra~un "Nove bawalu~ke

banke# 551001-00003328-36 uz dokaz o izvr{enoj uplati ili po gotovinskoj uplati navedene sume

prije preuzimawa iste.

4. Uslovi i na~in nu|ewa:

Ponudu mogu dati samo ponu|a~i koji su preuzeli tendersku dokumentaciju od Naru~ioca.

5. Rokovi za dostavqawe ponude:

Ponudu dostaviti u zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe i

sa naznakom "Ponuda za nabavku materijala i izvo|ewe gra|evinskih i elektromonta`nih rado-

va na rekonstrukciji i dogradwi 110 kV dalekovoda svrstanih u lotove, sa naznakom "NE OT-

VARATI#.

Ponude se podnose do 3.3.2005. godine do 13 ~asova na adresu:

ZDP "Elektroprenos# Bawa Luka - Rami}i bb, 78215 Drago~aj.

Otvarawe ponuda obavi}e se u prostorijama ZDP "Elektroprenos# Bawa Luka istog dana sa

po~etkom u 13.30 ~asova. Ponu|a~i ili wegovi pismeno ovla{}eni zastupnici imaju pravo da

prisustvuju otvarawu ponuda uz pismeno ovla{}ewe za prisustvovawe otvarawu (ne vi{e od

jednog predstavnika po ponu|a~u).

6. ZDP "Elektroprenos# ne snosi nikakve tro{kove u postupku javnog nadmetawa.

Na osnovu ~lanova 30 i 34 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#

broj 101/04), ~lanova 8 i 18 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 41/03) i odluke o utvr|ivawu kriterijuma

za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine Isto~ni Mostar, Skup{tina op{tine Is-

to~ni Mostar raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe sekretara skup{tine Op{tine Isto~ni Mostar

Sekretara Skup{tine op{tine bira i imenuje Skup{tina op{tine na period trajawa mandata

Skup{tine op{tine sa mogu}no{}u ponovnog izbora i imenovawa.

Radno pravni status sekretara Skup{tine op{tine regulisan je zakonom i aktima op{tine.

Opis poslova:

U~estvuje u pripremi prijedloga dnevnog reda Skup{tine op{tine i obezbje|uje uslove za wen

rad, pruà stru~nu pomo} predsjedniku Skup{tine op{tine i radnim tijelima Skup{tine, daje

stru~na mi{qewa o problemima koji se pojave u toku rada Skup{tine, priprema materijale za

sjednice Skup{tine i izra|uje wene akte, rukovodi stru~nom slu`bom Skup{tine op{tine,

priprema i ure|uje "Slu`beni glasnik# op{tine.

Kandidati treba da ispuwavaju sqede}e uslove:

Op{ti uslovi:

1. da su stariji od 18 godina i da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

2. da su dràvqani Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine,

3. da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od tri go-

dine prije dana objavqivawa konkursa,

4. da se na wih ne odnosi ~lan IX ta~ka 1 Ustava BiH,

5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajawu od najmawe {est

mjeseci ili za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za vr{ewe du`nosti sekretara Skup{tine

op{tine,

6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Posebni uslovi:

1. visoka stru~na sprema (VII stepen) - diplomirani pravnik,

2. najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

3. poloèn stru~ni ispit za rad u upravi Republike Srpske ili pravosudni ispit,

4. dobro poznavawe daktilografije.

Sukob interesa:

Kandidati ne mogu obavqati du`nost ukoliko bi to dovelo do sukoba interesa u smislu ~lana 2

Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

Kandidat koji je na funkciji u politi~koj stranci ne moè biti imenovan.

Potrebna dokumentacija:

- uvjerewe o dràvqanstvu,

- ovjerena fotokopija radne kwiìce,

- uvjerewe da nisu osu|ivani i da se ne vodi krivi~ni postupak

- ovjerena fotokopija diplome o zavr{enom pravnom fakultetu,

- ovjerena fotokopija uvjerewa o poloènom stru~nom ili pravosudnom ispitu,

- uvjerewe o radnom iskustvu,

- ovjerena izjava o ispuwavawu op{tih uslova iz ta~ke 3 i 4 i o nepostojawu sukoba interesa.

Sa kandidatima koji u|u u uì izbor obavi}e se intervju.

Prijave se dostavqaju u roku od 15 dana od ogla{avawa konkursa li~no ili putem po{te na

adresu: Skup{tina op{tine Isto~ni Mostar, ul. Nevesiwskih ustanika bb. - Nevesiwe sa naz-

nakom "Konkursnoj komisiji#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Javni konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i u listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDNIK

SKUP[TINE OP[TINE

PODACI O VOZILU

VLASNIK: AD "BLIK#

MARKA I TIP: MAN 8153 L 2000 (specijalno za

prevoz garderobe)

BROJ [ASIJE: WMAAL 209947G102362BROJ MOTORA: 0587897564N361

RADNA ZAPREMINA: 4.585 cm¿

SNAGA MOTORA: 114 kWPRVA REGISTRACIJA 21.9.1997. god.

GODINA PROIZVODWE: 1995. god.

OP[TE STAWE: Neispitano (registracija

istekla 21.9.2002. god.)

PROCIJEWENA VRIJEDNOST: 17.500,00 KM

PRODAJNA CIJENA: 17.500,00 KM

Po{to se radi o neispitanom i neispravnom

vozilu, vozilo }e biti prodato ponu|a~u koji

ponudi najvi{u cijenu koja ne moè biti mawa od

50% od procijewene vrijednosti a koja iznosi

8.750,00 KM.

Ponude se dostavqaju u zatvorenim kovertama - sa

naznakom "ponuda ne otvarati#, po{tom pre-

poru~eno ili neposredno na adresu: "BLIK# AD

Bawa Luka, ul. Vojvode Pere Krece br. 2.

Oglas ostaje otvoren do 24.2.2005 god. a otvarawe

ponuda izvr{i}e se 28.2.2005 god. u 8 ~asova u pros-

torijama sjedi{ta Dru{tva.

Ponu|a~i su du`ni uz ponudu dostaviti dokaz o

uplati depozita u iznosu od deset odsto (10%) od

predmeta prodaje.

Uplatu depozita izvr{iti na blagajnu dru{tva AD

"BLIK# Bawa Luka.

Kupac je duàn da kupoprodajnu cijenu uplati i

predmet prodaje preuzme u roku od osam dana od

izvr{ene prodaje, a u protivnom smatra}e se da

je odustao od kupovine i nema pravo na povrat de-

pozita.

Sve potrebne informacije u vezi sa prodajom gore

navedenih vozila mogu se dobiti svakim radnim

danom od 9 do 14 ~asova u sjedi{tu Dru{tva na tel:

051/464-175.

DIREKTOR

Bawa Luka

Elektroprivreda Republike Srpske

Bawa Luka

Elektroprivreda Republike Srpske

"BLIK# AD

BAWA LUKA

Dana, 17.2.2005. godine.

OGLA[AVA

prodaju vozila putem kovertirane ponude

Na adresi:

KULA BB - Kopirnica

(kod op{tine Kasindo)

VOJKOVI]I 328 - [tamparija

Kontakt telefoni:

057/677-007, 057/350-007,

061 191 710, 065 645 550

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu

moète predati u prostorijama

preduze}a #

Ermeks#.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EE VV UU

SKUP[TINA

JP "ELEKTRODISTRIBUCIJA# a.d.

PALE

Broj: S-1-06/05

Datum: 14.2.2005.

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici

Srpskoj ("Slu`beni glasnik RS#, br. 41/03), i ~lana 42 stav 1 ta~ka 1 Statuta, Skup{tina

JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale, na sjednici odrànoj dana 14.2.2005. godine donosi

ODLUKU

o utvr|ivawu uslova i kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektrodistribucija# AD Pale, ispred dràvnog kapitala

^lan 1

Ovom Odlukom se bliè utvr|uju kriterijumi i uslovi za izbor i imenovawe ~etiri (4)

~lana Nadzornog odbora JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale ispred dràvnog kapitala.

Pod kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora smatraju se stepen obrazovawa,

stru~no zvawe, radno iskustvo, kao i drugi uslovi utvr|eni ovom Odlukom.

^lan 2

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1 ove Odluke, pored op{tih uslova propisanih

Zakonom, moraju ispuwavati i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale is-

pred dràvnog kapitala su:

- da su dràvqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine;

- da su stariji od 18 godina;

- da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entitetima, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa oglasa;

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u nave-

denim organima;

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak;

- da se na wega ne odnosi ~lan IX-1 Ustava Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi za ~lanove Nadzornog odbora JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale ispred

dràvnog kapitala su:

- visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera;

- poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede;

- poznavawe sadràja i na~ina rada organa upravqawa;

- dokazani rezultate na ranijim poslovima;

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti;

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

^lan 3

^lanove Nadzornog odbora JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale na osnovu sprovedenog

konkursa i prijedloga konkursne komisije imenuje Skup{tina akcionara.

Od pet (5) ~lanova Nadzornog odbora, ~etiri (4) ~lana su predstavnici dràvnog kapita-

la ~iji se izbor vr{i putem javnog konkursa.

^lan 4

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku Re-

publike Srpske#, "Slu`benom biltenu Elektroprivrede Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

JP "ELEKTRODISTRIBUCIJA# AD PALE

Na osnovu ~lana 6 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 75/04), ~lana

8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS#

broj 41/04), ~lana 42, stav 1, ta~ka 3 Statuta JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale i odluke Skup{tine

JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale, broj S-1-05/05 od 14.2.2005. godine, raspisuje se

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale ispred dràvnog kapitala

I OSNOV

JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale bira i imenuje ~lanove Nadzornog odbora ispred dràvnog kapi-

tala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04) i Statutom JP "Elek-

trodistribucija# a.d. Pale, broj S-1-01/05, od 14.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odredbama ~lano-

va 40-51 Statuta JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale.

III MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, naknada za rad u

Nadzornom odboru druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da su dràvqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH

ili entiteta u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

6. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

7. da se na wega ne odnosi ~lan IX, 1 Ustava BiH.

VI POSEBNI USLOVI

1. visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera,

2. poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede,

3. poznavawe sadràja i na~ina rada organa upravqawa,

4. dokazane rezultate na ranijim poslovima,

5. posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

6. najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba interesa,

kako je to propisano odredbama:

- ~lana 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02),

- ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04),

- ~lana 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glas-

nik RS# broj 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- uvjerewe o radnom staù,

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~aka 2 i 5 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o nepostojawu

sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora

obavi}e intervju o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX OBJAVQIVAWE PRIJAVA

Ovaj konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

X ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedweg objavqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale, ulica

Nikole Tesle bb, Pale, sa naznakom "Komisiji za imenovawe ~lanova Nadzornog odbora ispred dràvnog

kapitala#.

Broj: S-1-05/05

Datum: 14.2.2005.

PREDSJEDAVAJU]I

SKUP[TINE AKCIONARA

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mmail: [email protected].

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GG RR AA DD II [[ CC II

LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKEBAWA LUKA, ul. Vladike Platona 6 Tel: 051/322-000, 322-030, 315-333;

Tel/faks: 051/322-000, 322-030 e-mail: [email protected]~ni broj: 1824902 JIB: 4401560970004

ìro ra~uni: 562-099-00000296-91 Razvojna banka; 5671621000134359 Zepter banka;

1610450009780062 Raiffeisen banka

Na osnovu ~lana 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# broj 20/01), Javno preduze}e Lutrija Republike Srpske Bawa

Luka, objavquje

OGLAS

za javno nadmetawe za prikupqawe ponuda za monta`ne ku}e i fotokopirni aparat

I PREDMET NADMETAWA:

a) Kupovina dvije monta`ne ku}e bruto tlocrtne povr{ine cca 50 mŸ i

b) Kupovina jednog digitalnog kopir aparata, formata AZ/A4, 15-30 kop/min, dupleks kopi-

rawe, automatsko uvla~ewe i okretawe papira i printer prikqu~kom (nije obavezan).

Uslovi

- Naru~ilac vr{i pla}awe monta`nih ku}a u svoje ime a za ra~un drugog lica;

- Monta`na ku}a sa stepenom dovr{enosti po sistemu "KQU^ U RUKE#, ukqu~uju}i i iz-

gradwu temeqa, montirana u mjestu sre}nog dobitnika;

- Rok za ugovoreni stepen gradwe je 60 dana od dana uvo|ewa u posao;

Naru~ilac zadràva pravo da ne izvr{i izbor nijednog ponu|a~a.

II PRAVO UÊSTVOVAWA

Pravo u~estvovawa imaju pravna lica registrovana za izgradwu ili posredovawe u iz-

gradwi monta`nih ku}a za ponude po a) odnosno registrovana za prodaju aparata za ponude

pod b).

III KRITERIJUMI 3 A IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^ A

- Cijena izraèna u konvertibilnim markama po mŸ za monta`ne ku}e, a za kopir aparat

mogu}nost otkupa starog kopir aparata.

- Uslovi i rok pla}awa.

V ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Ponude sa potrebnom dokumentacijom, dostaviti u roku od osam dana od dana objavqivawa

oglasa, li~no (u zape~a}enom omotu, u vremenu od 10 do 14 ~asova) ili preporu~nom po{tan-

skom po{iqkom na adresu: JP Lutrija Republike Srpske, Vladike Platona broj 6, sa naz-

nakom "PONUDA ZA JAVNO NADMETAWE ZA KU]U - NE OTVARATI# odnosno

"PONUDA ZA JAVNO NADMETAWE ZA FOTOKOPIRNI APARAT - NE OTVARATI#.

Na omotu ponude, uz naziv ponu|a~a, navesti broj faksa na koji }e ponu|a~ biti obavije{ten

o mjestu i vremenu otvarawa ponuda. U nedostatku navedenog Naru~ilac se ne smatra odgov-

ornim za neobavje{tavawe o mjestu i vremenu otvarawa ponuda.

Uz ponudu dostaviti:

1. Izvod iz sudskog registra;

2. Potvrdu Poreske uprave RS o regulisawu poreskih obaveza;

3. Tlocrt ku}e.

Otvarawe ponuda izvr{i}e se u prostorijama JP Lutrija Republike Srpske u Bawoj Luci,

ulica Vladike Platona broj 6, u roku od 15 dana od dana isteka roka za podno{ewe ponuda,

o ~emu }e ponu|a~i biti blagovremeno obavije{teni.

Institut za{tite, ekologije i informatike,

nau~noistraìva~ki institut

BAWA LUKA

Ul. Vidovdanska br. 43

Tel. 051/218-322; 051/218-318

Bawa Luka, 18. 2.2005. godine

Poni{tava se dio oglasa Instituta za{tite, ekologije i informatike, nau~nois-

traìva~ki institut Bawa Luka, objavqen u "Glasu Srpske# dana 9.2.2005. godine

pod brojevima 1, 2, 3 i 4.

19. i 20. februar 2005.OGLASI6

19. i 20. februar 2005. OGLASI 7OSNOVNA [KOLA "JOVAN JOVANOVI] ZMAJ#

ulica Mome Vidovi}a broj 14

78420 Srbac

Broj: 34/05.

Datum: 17.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 125, stav 1, ta~ka 4 Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni glasnik RS# broj

38/04) i ~lana 2, ta~ka 5 Pravilnika o izboru i radu [kolskog odbora ("Slu`beni glasnik

RS# broj 85/04), kao i ~lanova 2 i 6 Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kola

("Slu`beni glasnik RS# broj 85/04), [kolski odbor Osnovne {kole "Jovan Jovanovi} Zmaj#

Srbac, r a s p i s u j e:

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe direktora Osnovne {kole "Jovan Jovanovi} Zmaj# Srbac

Za direktora {kole moè biti imenovano lice koje, pored op{tih, ispuwava i sqede}e uslove:

- ima stru~nu spremu u skladu sa zakonom za nastavnika {kole, odnosno psihologa ili peda-

goga;

- ima poloèn stru~ni ispit za obavqawe vaspitno- obrazovnog rada;

- ima najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima

u {koli:

- nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora;

- ima predloèn program rada;

- nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Re-

publike Srpske;

- nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje moè uticati na eventualni sukob interesa.

Rok za podno{ewe prijava kandidata je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

Direktor {kole se imenuje na period od 4 (~etiri) godine.

Kandidati su du`ni uz prijavu da dostave ovjerene kopije ili originale sqede}ih dokume-

nata:

- diplomu o zavr{enom fakultetu ili vi{oj {koli;

- uvjerewe o poloènom stru~nom ispitu za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada;

- potvrdu o radnom iskustvu u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u

{koli;

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak;

- program rada;

- uvjerewe o neka`wavawu;

- izjavu kandidata o nepostojawu sukoba interesa;

- qekarsko uvjerewe o fizi~koj i zdravstvenoj sposobnosti za obavqawe nastavni~kih

poslova;

- izvod iz mati~ne kwiga ro|enih;

- uvjerewe o dràvqanstvu.

[kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imenovawu

direktora u roku od 8 (osam) dana od dana dono{ewa odluke [kolskog odbora.

Kandidati za direktora mogu dokumenta dostaviti li~no ili putem po{te na sqede}u adresu:

[kolski odbor O[ "Jovan Jovanovi} Zmaj# Srbac, ulica Mome Vidovi}a broj 14, 78420 Sr-

bac, sa naznakom "Za konkurs#.

Nepotpune i neblagovremene pristigle prijave ne}e se uzeti u razmatrawe prilikom izbora

kandidata.

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA

Na osnovu ~lana 6 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04), ~lana 8 Zakona o

ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS# broj 41/04),

~lana 42 Statuta JP "Elektro-Hercegovina# AD i odluke Skup{tine AD "Elektro-Hercegovina# Tre-

biwe broj 01-157/05 od 10.2.2005. godine, raspisuje se

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora

JP "Elektro-Hercegovina# AD ispred dràvnog kapitala

I OSNOV

JP "Elektro-Hercegovina# AD Trebiwe bira i imenuje 4 (~etiri) ~lana Nadzornog odbora ispred

dràvnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04) i Statu-

tom JP "Elektro-Hercegovina# AD Trebiwe, broj 01-154/05, od 10.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odredbama ~lana

44 Statuta JP "Elektro-Hercegovina# AD Trebiwe.

III MANDAT

Mandat ~lanovima Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, naknada za rad u

Nadzornom odboru i druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

2. da nije otpu{tan iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH

ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

4. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

5. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1 Ustava BiH.

VI POSEBNI USLOVI

1. VSS dru{tvenog ili tehni~kog smjera,

2. najmawe pet godina radnog iskustva u struci

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba interesa,

kako je to propisano odredbama:

¹ ~lan 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02),

¹ ~lan 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04),

¹ ~lan 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glas-

nik RS# broj 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

¹ izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

¹ uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

¹ ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

¹ uvjerewe o radnom staù,

¹ biografiju o kretawu u slu`bi,

¹ uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~aka 2 i 5 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o nepostojawu

sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, komisija za imenovawe ~lanova Nadzornog od-

bor obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

X ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedweg objavqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu JP "Elektro-Hercegovina# AD Trebiwe,

ulica Jovana Ra{kovi}a br. 6, sa naznakom "Komisija za imenovawe ~lanova Nadzornog odbora ispred

dràvnog kapitala#.

01-159/05

datum 16.2.2005. g. PREDSJEDAVAJU]I

SKUP[TINE AKCIONARA

"BELIRA# AD

BAWA LUKA

PONI[TEWE OGLASA

Poni{tava se oglas o prodaji objekata "Belira# a.d. Bawa Luka objavqen u

listu "Glas Srpske# 10.2.2005. radi toga {to je u ovom slu~aju Grad Bawa Lu-

ka iskoristio svoj pravo pre~e kupovine.

Bawa Luka, 18.2.2005.

"Belira# a.d.

@EQEZNICE REPUBLIKE SRPSKE AD

DOBOJ

Na osnovu ~lana 46 i ~lana 103 Statuta @eqeznica Republike Srpske AD Doboj,

te odluke privremenog Nadzornog odbora sa I (prve) redovne sjednice odràne

8.2.2005. godine, sazivam VI ({estu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara @eqezni-

ca RS AD Doboj.

Sjednica }e se odràti u srijedu, 16.3.2005. godine, u sali uprave zgrade preduze}a

u Bawoj Luci, ul. Prote Nikole Kosti}a br. 9 sa po~etkom rada u 11 ~asova.

Za navedenu sjednicu predlaèm sqede}i:

DNEVNI RED

1. Usvajawe izvoda iz zapisnika sa IV i V redovne sjednice Skup{tine akcionara

@eqeznice RS AD Doboj;

2. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu za 2004. godinu;

3. Razmatrawe i dono{ewe plana poslovawa @eqeznice RS AD Doboj za period 2005

- 2007. godine;

4. Dono{ewe odluke o rashodovawu i javnoj prodaji teretnih vagona;

5. Dono{ewe odluke o usvajawu procjene vrijednosti imovine koje @RS udruùju

u Robno-transportni centar Doboj;

6. Dono{ewe odluke o imenovawu Nadzornog odbora @eqeznice RS AD Doboj;

7. Dono{ewe odluke o imenovawu komisije za primopredaju du`nosti izme|u dosa-

da{weg Upravnog odbora (privremenog Nadzornog odbora) i novoimenovanog Nad-

zornog odbora @eqeznice RS AD Doboj;

8. Dono{ewe odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova odbora za re-

viziju.

U slu~aju da se Skup{tina ne odrì u gore zakazanom terminu zbog nedostatke kvo-

ruma, ponovqena Skup{tina }e se odràti 25.3.2005. godine, sa po~etkom rada u

11 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom.

NAPOMENA:Akcionari mogu izvr{iti uvid u meterijal za Skup{tinu u kance-

lariji broj 7 u upravnoj zgradi preduze}a Doboj, ul. Svetog Save br. 71 u dane 10,

11, 14. i 15. mart 2005. godine, u vremenu od 9 do 13 ~asova.

PREDSJEDNIK PRIVREMENOG

NADZORNOG ODBORA

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

Kontakt telefoni:

057/343-097, 057/343-098, faks:

057/340-503

E-mmail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu

moète predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EEVV UU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"Pivari"spremajurevan{

MALI FUDBAL

Majstoriparketa

u "Boriku"

ODBOJKA

Bitke zatitulu iopstanak

Strana 4.Strana 3.Strana 2.Dalibor

StuparIgor

Skeli}Darko

Jakovqevi}

KO[ARKA

NION - Za razli-

ku od srijede, kada su

doma}ini me~eva

{esnaestine fina-

la Kupa UEFA bili

znatno uspje{niji,

~etvrtak je donio do-

bre rezultate za

goste.

U me~u koji

je najvi{e zani-

mao qubiteqe fudbala u

Srbiji i Crnoj Gori,

CSKA je sa 2:0 savla-

dala Benfiku i tako

se na{la blizu

plasmana u osmi-

nu finala.

Me~ je zbog velikog nevremena,

umjesto u Moskvi odigran u Kra-

snodaru, ali to nije smetalo "ar-

mejcima# da preko Berezutskog

i Vagnera Lova zabiqeè tri-

jumf. Kao {to je poznato pobjed-

nik ovog susreta u narednoj run-

di najmasovnijeg evropskog klup-

skog takmi~ewa igra}e sa

boqim iz me~a Partizan

- Dwepar.

Iznena|ewe dana je

priredila Saragosa koja

je u Istanbulu savladala

Fenerbah~e sa 1:0 i tako

na~inila veliki korak ka

plasmanu u osminu finala.

Gol je postigao Alvaro 18 mi-

nuta pre kraja. Odli~ne rezul-

tate zabiqeìli su Englezi.

Midlzbro je u Gracu igrao sa

GAK 2:2.

Po velikoj hladno}i na sta-

dionu "Arnold [varceneger# do-

ma}in je propustio veliki broj

prilika u prvom poluvremenu, a

zatim morao dva puta da dostiè

prednost koju su napravili Ho-

lan|ani Zenden i Haselbajnk.

Wukasl je kao gost savladao

ekipu Herenvena sa 2:1.

Holandski klub je dobio pr-

vo poluvreme, ali su u nastavku

[irer i Bojer donijeli prednost

popularnim "svrakama#. Pored

CSKA doma}u pobjedu ostvario

je Olimpijakos, kojem je jedan gol

bio dovoqan za trijumf protiv

So{oa. Viqareal je ostao nepo-

raèn u duelu sa Dinamom u Ki-

jevu 0:0. Golova nije bilo ni u

Kelnu, gde je wema~ki drugoli-

ga{ Alemanija iz Ahena do~eka-

la holandski tim sezone AZ Alk-

mar, kao ni u Bazelu, gde je gosto-

vao Lil.

Rezultati: Dinamo Kijev -

Viqareal 0:0, GAK Grac -

Midlzbro 2:2 (Bazina 63, Kol-

man 78 - Zenden 51, Haselbank

65), CSKA Moskva - Benfika 2:0

(Berezucki 12, Lov 61), Fener-

bah~e - Saragosa 0:1 (Alvaro 71),

Alemanija Ahen - AZ Alkmar

0:0, Bazel - Lil 0:0, Herenven -

Wukasl Junajted 1:2 (Huntelar

24 - [irer 69, Bojer 82), Olim-

pijakos - So{o 1:0 (Okas 29). ¥

PRVI MEÊVI [ESNAESTINE FINALA KUPA UEFA

Fudbaleri Saragose neo~ekivano su slaviliu Istanbulu protiv Fenerbah~ea

LONDON - Fudbaler Ar-

senala Sol Kembel definitiv-

no }e zbog povrede zgloba pro-

pustiti prvi me~ osmine fina-

la Lige {ampiona sa Bajernom

iz Minhena. Menaxer Arsena-

la Arsen Venger je potvrdio da

}e Kembel sigurno izostati, ali

da bi Tjeri Anri i E{li Kol

trebalo da budu spremni za taj

duel.

¹ ¹ ¹

SPLIT - Navija~i split-

skog Hajduka na utakmici sa ma-

|arskim Va{a{om, izrazili su

nezadovoqstvo zbog toga {to je

wihov klub na pripremama u

Turskoj odigrao prijateqsku

utakmicu sa fudbalerima Par-

tizana. Po~etkom drugog polu-

vremena "Torcida# je na sjever-

noj tribini "Poquda# razapela

transparente na kojima je pisa-

lo "Prijateqska? S Partiza-

nom! Va{a sramota!#

¹ ¹ ¹

PRAG - ê{ki prvoliga{

Slovan iz Libereca bi}e na kra-

ju ove sezone ka`wen oduzima-

wem {est bodova zbog poku{a-

ja podmi}ivawa sudija utakmi-

ce sa Zlinom u sezoni 2003/04.

Osim oduzimawa bodova, Slo-

vana je ê{ki fudbalski savez

kaznio i nov~ano, sa 500 hiqa-

da kruna (21,5 hiqada dolara).

Pored Slovana i ekipa Slo-

va~kog (biv{i Sinot) osta}e,

tako|e zbog namje{tawa rezul-

tata utakmica uz pomo} podmi-

}enih sudija, na kraju prvenstva

bez 12, a Opavi }e iz istog raz-

loga biti oduzeto {est bodova.

¹ ¹ ¹

RIM - ̂ elnici Bolowe ob-

javili su cijenu od 11 miliona

evra za mladu francusku zvije-

zdu Murada Mewija, kojeg mno-

gi progla{avaju novim Zinedi-

nom Zidanom.

- Ne mislimo ga samo tako

dati. On vrijedi 11 miliona

evra i moète biti sigurni da

ga ne}emo prodati ni za cent

mawe. [to duè bude igrao u

na{em klubu, to }e i wegova ci-

jena biti ve}a - rekao je vlasnik

Bolowe Gaconi Fraskara. ¥

MINHEN - Zvijezda wema~-

ke fudbalske reprezentacije i

~lan minhenskog Bajerna Mihael

Balak izjavio je medijima da bi

volio zaigrati u Barseloni zajed-

no u paru sa najboqim fudbale-

rom svijeta Ronaldiwom.

Wema~ki reprezentativac je

ina~e ve} duè vrijeme na meti

Katalonaca, a po~etkom ove sezo-

ne Balak je dobio ponudu {pan-

skog kluba, ali ~elnici wegovog

mati~nog kluba Bajerna su tada

odbili mogu}nost odlaska u Bar-

selonu.

- Igrati zajedno sa igra~em

kakav je Ronaldiwo bilo bi veli-

ko zadovoqstvo za mene. On je teh-

ni~ki superioran fudbaler i ni-

je bez razloga najboqi na svijetu

- rekao je Mihael Balak.

Iako je ~vrsto ugovorom ve-

zan za minhenski klub, Balak ne

odbacuje mogu}nost odlaska na

"Kamp Nou#.

- Zasad jo{ ne razmi{qam o

svojoj budu}nosti, jer sam zadovo-

qan u Minhenu. Me|utim, ìvot

fudbalera je nepredvidiv, tako da

ne mogu sa sigurno{}u re}i {to

}e biti sutra. Ono {to mogu ka-

zati je da me "Barsa# pro{lo qe-

to traìla, ali u klubu nisu ima-

li namjeru da me puste - dodao je

Balak.

O~ito je da je katalonski klub

zagrizao za wema~kog reprezenta-

tivca. Pro{log qeta nije uspio

da ga dovede na "Kamp Nou#. Mo-

`da na kraju sezone ~elnici Bar-

selone podebqaju ponudu i tako

ostvare svoje namjere. ¥

VR[AC - Prvi par polufinala ko{ar-

ka{kog Kupa "Radivoja Kora}a# ~ine Refleks

i Budu}nost. Podgori~ani su, poslije odli~-

ne igre tokom cijelog susreta, napravili iz-

nena|ewe eliminisav{i doma}i Hemofarm

pobjedom 85:79, dok je Refleks savladao Voj-

vodinu sa 78:77.

Od samog po~etka "\eti}i# su bili u vo|-

stvu, predvo|eni tandemom Mini} - Marjano-

vi}. Na poluvremenu je ekipa iz Crne Gore

imala prednost 40:34, ali je u tre}oj ~etvrti-

ni Hemofarm pruìo odli~nu igru, stigao do

izjedna~ewa, a trojkom Topi}a, Vr{~ani su

stigli i do prvog vo|stva. Ipak, "plavo-bije-

li# su fini{ odigrali odli~no, a preciznim

{utevima sa linije slobodnih bacawa na kra-

ju ponovo stigli do pristojne razlike od {est

poena.

Prelomni trenutak utakmice desio se 40

sekundi prije kraja, kada je centru Hemofar-

ma Petru Popovi}u dosu|en namjeran faul,

poslije ~ega su gosti iz Podgorice oti{li na

nedosti`nih pet poena prednosti.

Najefikasniji u redovima Budu}nosti bio

je Ninoslav Marjanovi} sa 19 poena i sedam

skokova, a u redovima Hemofarma Milenko

Topi} i Jasmin Huki} sa 17 poena.

Refleks je plasman u polufinale obezbi-

jedio trojkom Aleksandra Ra{i}a, devet se-

kundi prije kraja. Vojvodina je vi{e od tri ~e-

tvrtine imala kontrolu igre, uz maksimalnu

prednost od 11 poena, ali su "panteri# uvijek

hvatali prikqu~ak. Prvo ime u pobjedni~kom

timu bio je Aleksandar Ra{i} sa 21 poenom.

U ekipi Vojvodine najraspoloèniji bio Ki-

bu Stjuart sa 26 poena i 9 skokova, a Feliks

Kojadinovi} postigao je 22 poena. ¥

FUDBALER BAJERNA MIHAEL BALAK NE KRIJE

Biti u timu zajedno sa igra~em kakav jeBrazilac bilo bi veliko zadovoqstvoza mene, kaè Mihael Balak

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA










\ Mihael Balak: Na meti Barselopne

\Topi} (Hemofarm) i Marjanovi} (Bu-du}nost): @estoki dueli pod obru~ima

WUJORK - Ko{arka{i Da-

lasa slavili su u Feniksu sa

119:113, a najzaslu`niji za tri-

jumf gostiju bio je Majkl Fin-

li sa 33 poena.

Trener Don Nelson obavio

je prije ovog me~a slu`beni raz-

govor "u ~etiri oka# sa Finli-

jem, po{to je ovaj u posqedwe

vrijeme igrao ispod svojih mo-

gu}nosti, a to je o~igledno da-

lo rezultata.

Uz Finlija, odli~nu parti-

ju pruìo je Xo{ Hauard, koji

je sa 30 poena postavio rekord

karijere. Ovim porazom Feniks

vi{e nije najboqi tim lige, a

trenutno boqi skor ima San An-

tonio Spars.

Minesota je pobijedila Kli-

vlend 94:88. Me~ je presudila

boqa igra klupe doma}ina, ko-

ja je postigla ~ak 55 poena, dok

je gostuju}a dala samo {est. U

redovima pobjednika Zerbijak

je postigao 26, a Kevin Garnet

je uz 20 poena imao i 18 skoko-

va. Kod Klivlenda, najefika-

sniji je ponovo bio Lebron Xe-

jms sa 26 ko{eva.

Rezultati: Minesota - Kli-

vlend 94:88 (Zerbijak 26 - Xejms

26), Feniks - Dalas 113:119

(Finli 33 - Studemajer 31). ¥

U NBA LIGI ODIGRANA DVA SUSRETA

Dalas zaustavio lidera

\

Budevajn Zenden(Midlzbro):Strijelac prvog gola

KUP "RADIVOJA KORA]A"

@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM@ELIM IGRATISA RONALDIWOM

TUGA U ARGENTINI

PreminuoOmar

SivoriBUENOS AJRES - Najboqi

fudbaler Evrope iz 1961. Omar

Sivori preminuo je u 69. godini u

Buenos Airesu od raka jetre, javi-

li su argentinski mediji.

Sivori je karijeru po~eo u ar-

gentinskoj River Plati 1954, a od-

mah sqede}e godine je pozvan u re-

prezentaciju za koju odigrao 18

utakmica i osvojio Kopa Amerike

1957.

Posve novu karijeru napravio

je 1958. odlaskom u Evropu, u Ju-

ventus, s kojim je bio trostruki

prvak Italije (1958, 1960. i 1961.)

i dvostruki pobjednik kupa (1959,

1960), dok je 1961. progla{en za

najboqega fudbalera Starog kon-

tinenta.

Igrao je i za italijansku re-

prezentaciju, postigav{i u devet

utakmica osam pogodaka. Igra~ku

karijeru je okon~ao 1968. igraju}i

za Napoli, a potom se vratio u Ar-

gentinu, gdje je bio trener Rosa-

rio Centrala, River Plate i ar-

gentinske reprezentacije u kvali-

fikacijama za SP 1974 godine. ¥

IZNENA\EWE NA BOSFORU

Eliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan HemofarmEliminisan Hemofarm

@ELIM IGRATISA RONALDIWOM

19. i 20. februar 2005. OGLASI

Na osnovu ~lana 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glasnik RS# br.

20/01) i ~lana 64 Statuta @eqeznica RS AD Doboj, generalni direktor o b j a v q u j e

PONOVNO JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda za nabavku ra~unara i ra~unarske opreme

i izvr{ewe usluge servisirawa postoje}ih ra~unara i ra~unarske opreme

I OP[TI PODACI

1. NARUÎLAC: @eqeznice Republike Srpske, AD Doboj, Svetog Save 71.

2. PREDMET NADMETAWA: Prikupqawe ponuda radi izbora najpovoqnijeg ponu|a~a za:

Grupa I: Nabavku ra~unara i ra~unarske opreme, prema specifikaciji iz tender dokumentacije i

Grupa II: Izvr{ewe usluge servisirawa postoje}ih ra~unara i ra~unarske opreme za 2005. godinu.

3. MJESTO ISPORUKE - MJESTO IZVR[EWA USLUGE:

Za robu iz grupe I: Franko skladi{te Naru~ioca - Doboj

Za uslugu iz grupe II: Franko skladi{te Naru~ioca - Doboj i Bawa Luka

4. ROK ISPORUKE - ROK IZVR[EWA USLUGE:

Za robe iz grupe I: odmah

a za usluge iz grupe II: po ukazanoj potrebi

5. CIJENA I PARITET: Za grupu I: u KM, bez poreza, Franko skladi{te Naru~ioca - Doboj,

a za grupu II: u KM, bez poreza, Fco sjedi{ta Naru~ioca - Doboj i Bawa Luka

II PRAVO NA NADMETAWE

U nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i koji su registrovani za proizvodwu ili promet i servisir-

awe robe navedene u predmetu nadmetawa.

III PREUZIMAWE DOKUMENTACIJE ZA NADMETAWE

Dokumentaciju za nadmetawe ponu|a~i mogu preuzeti svakog radnog dana na adresi: @eqeznica RS,

AD Doboj, Svetog Save 71, soba 31 ( u vremenu od 7 do 15 ~asova).

Tender dokumentacija se moè preuzeti na naprijed navedenoj adresi uz nepovratnu uplatu od:

- Za grupu I: 100,00 KM

- Za grupu II: 50,00 KM

Uplatu izvr{iti na ̀ iro ra~un broj 5620050000303569 kod "Razvojne banke# Doboj u korist @eqezni-

ca RS, AD Doboj, sa naznakom "Otkup dokumentacije za javno nadmetawe za nabavku (ozna~iti grupu

ili grupe za koje se ponuda odnosi)#.

IV KRITERIJUMI ODRE\IVAWA NAJPOVOQNIJE PONUDE

- cijena robe ili usluge,

- uslovi i na~in pla}awa,

- kvalitet robe ili usluge,

- rok isporuke, odnosno izvr{ewa usluge,

- garancija za robu ili izvr{enu uslugu,

- referenca i

- ugled ponu|a~a.

Prilikom procjene ponuda komisija moè traìti obja{wewe odre|enih elemenata ponude.

V PODNO[EWE PONUDA

Rok za prispije}e ponuda je 1.3.2005. godine do 14 ~asova na adresu: @EQEZNICE REPUBLIKE

SRPSKE, AD Doboj, ulica Svetog Save 71.

Ponude dostaviti u zape~a}enim kovertama sa naznakom:

"NE OTVARATI - JAVNO NADMETAWE ZA NABAVKU (ozna~iti grupu ili grupe za koju se

ponuda dostavqa)#.

Javno otvarawe ponuda izvr{i}e se 2.3.2005. godine u 11 ~asova u zgradi @eqeznica RS, AD Doboj,

ul. Svetog Save br. 71, soba br. 69.

Ponu|a~i ili wihovi pismeno ovla{}eni predstavnici imaju pravo da prisustvuju otvarawu ponuda.

Obavje{tewe o rezultatima nadmetawa bi}e dostavqeno svim u~esnicima nadmetawa u roku od osam

dana nakon izbora najpovoqnijeg ponu|a~a.

Tro{kovi izrade ponude padaju u cjelosti na teret ponu|a~a.

Naru~ilac zadràva pravo odbijawa svih ponuda, te pravo poni{tewa nadmetawa u bilo koje vrijeme

prije zakqu~ewa ugovora, bez sno{ewa ikakve odgovornosti prema ponu|a~u ili ponu|a~ima i bez

ikakve obaveze da informi{e ponu|a~e o razlozima za takvo djelovawe naru~ioca.

Sve potrebne informacije moète dobiti na telefon: 053/241-322 lokal 350.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA DOBOJ

[KOLSKI ODBOR

OSNOVNE [KOLE "\URA JAK[I]#

PODNOVQE

Broj:49/05

Datum: 9.2.2005. godine

Na osnovu ~lanova 119 i 125 Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni glasnik RS# broj 38/04), ~lana 2 Pravil-

nika o izboru i radu [kolskog odbora ("Slu`beni glasnik RS# broj 85/04), ~lana 2 Pravilnika o izboru i

imenovawu direktora ("Slu`beni glasnik RS# br. 85/04), ~lana 61 Statuta Osnovne {kole "\ura Jak{i}#

Podnovqe i na osnovu odluke [kolskog odbora broj 42/05, [kolski odbor Osnovne {kole "\ura Jak{i}#

Podnovqe r a s p i s u j e

KONKURS

ZA IZBOR I IMENOVAWE DIREKTORA [KOLE

Kandidati treba da ispuwavaju sqede}e uslove:

- da je nastavnik, pedagog ili {kolski psiholog,

- da ima odgovaraju}u stru~nu spremu u skladu sa zakonom za nastavnika, pedagoga ili {kolskog psihologa,

- da ima poloèn stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,

- da ima najmawe pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno poslovima psihologa ili pedagoga,

- da posjeduje vaè}u licencu za nastavnika,

- da nije ka`wavan.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.

Uz prijavu na konkurs dostaviti dokaze o ispuwavawu uslova konkursa na adresu:

Osnovna {kola "\ura Jak{i}# Podnovqe, 74217.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA

Na osnovu ~lana 25 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske#, broj 64/02-II dio) Petar Mitrovi}, Nu{i}eva 9/2 76300 Bijeqina, kao ponudi-

lac objavquje

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU

Ugostiteqskog preduze}a "Drina# AD Bijeqina

1. Petar Mitrovi} iz Bijeqine, Nu{i}eva 9/2 (u daqem tekstu: ponudilac) u skladu sa

~lanom 12 i ~lanom 13 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava objavio je 3. januara

2005. godine u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, broj 1/05 javnu ponudu za preuzi-

mawe ugostiteqskog preduze}a "Drina# AD Bijeqina, ulica Kneza Milo{a 1, 76300 Bije-

qina (u daqem tekstu: emitent). Ponuda je objavqena u "Glasu Srpske# od 5. januara 2005.

godine.

2. Ponudilac je na dan objavqivawa ove ponude bio vlasnik 917.321 akcije emitenta, {to

predstavqa 917.321 glas u Skup{tini emitenta ili 34,8352% od ukupnog broja glasova.

3. Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na gore pomenuti na~in nije bilo.

4. Za vrijeme trajawa ponude deponovano je 3.579 akcija i iste je ponudilac platio u roku

i po cijeni koji su bili sastavni dio ponude.

5. Nakon ponude, ponudilac trenutno raspolaè sa 920.900 akcija, tj. posjedje ukupno 34,9711%

od ukupnog broja akcija sa pravom glasa.

6. Javna ponuda je zavr{ena 4. februara 2005. godine.

PONUDILAC

Petar Mitrovi}

19. i 20. februar 2005. OGLASI 3REPUBLIKA SRPSKA

KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD

BAWA LUKA

Ul. Blagoje Parovi}a br. 139 b

Telefon 051-316-099 Faks 051-370-496

U skladu sa Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glasnik RS# br.

20/02) Kazneno-popravni zavod Bawa Luka, objavquje

OGLAS

ZA JAVNO NADMETAWE

I PREDMET NABAVKE:

- mlijeko i mlije~ni proizvodi

- meso i riba,

- suhomesnati proizvodi, konzerve i mast,

- povr}e (svjeè i konzervisano),

- za~ini,

- tjestenine, rià, palenta,

- jaja i ostala hrana,

- potro{ni materijal za li~nu i kolektivnu higijenu,

- evro-dizel

II PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju pravna i fizi~ka lica koja ispuwavaju uslove propisane

Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawe radova ("Sl. glasnik RS# br. 20/01) i koja

su registrovana za obavqawe predmetne djelatnosti {to se dokazuje rje{ewem o registraciji.

III SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadrì:

1. Naziv i adresu ponu|a~a, telefon, telefaks, ìro ra~un i kod koje banke.

2. Naznaku porijekla robe, proizvo|a~, vrsta, tip, klasa, pakovawe i drugo po potrebi.

3. Cijena po jedinici mjere, bez poreza na promet sa ura~unatim transportnim tro{kovima.

4. Rok isporuke od prijema naruxbe.

5. Uslovi i rok pla}awa (avansno pla}awe nije obezbije|eno).

6. Uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama.

7. Rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerena kopija).

8. Traène uzorke po tenderskoj dokumentaciji.

IV PODNO[EWE PONUDE

Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude sa naznakom "Ponude za javno nadmetawe - hrana i

potro{ni materijal - ne otvaraj - za Komisiju# treba da dostave Kazneno-popravnom zavodu

Bawa Luka, Blagoje Parovi}a 139.b. najkasnije 7.3.2005. godine do 12 ~asova.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

V OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e Komisija dana 10.3.2005. g. u 11 ~asova u prostorijama Kazneno-

popravog zavoda Bawa Luka, Blagoje Parovi}a br. 139.b. Otvarawu ponuda mogu prisustvovati

predstavnici ponu|a~a.

VI KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\AÂ

Kriterijumi za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a nalaze se u tenderskoj dokumentaciji.

VII TRO[KOVI PONUDE

Kazneno-popravni zavod ne snosi tro{kove u postupku nadmetawa, te zadràva pravo da ponudu

prihvati u cjelosti ili djelimi~no, da poni{ti nadmetawe u cjelosti ili djelimi~no.

VIII OSTALE ODREDBE

Sve potrebne informacije, kao i tenderska dokumentacija, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15

~asova u Kazneno-popravnom zavodu Bawa Luka u pravnoj slu`bi, kancelarija br. 168, kontakt

telefon 051/316-099.

Na ime otkupa tenderske dokumentacije pla}a se iznos od 30,00 KM na blagajni KPZ Bawa

Luka.

I PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponu-

da za nabavku u 2005. godini:

1. Vodovodnog materijala,

2. Auto-guma,

3. Odràvawe motornih vozila (kamion sme}ar

MERCEDES SA NADGRADWOM FAUN KUKA,

traktor, putni~ka auta PASAT i JUGO 55),

4. Goriva,

5. Maziva,

6. Gra|evinskog materijala,

7. Kancelarijskog materijala.

8. HTZ opreme,

9. Roba za potrebe ~ajne kuhiwe i sredstva za

~i{}ewe,

10. Telefon-faks sa laserskim {tampa~em.

11. NATRIJUM HIPOHLORIT u te~nom stawu.

Detaqna specifikacija i opis robe koja je pred-

met tendera sadràna je u tenderskoj doku-

mentaciji.

II PRAVNO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju pravna i

fizi~ka lica koja ispuwavaju uslove propisane

Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustu-

pawa radova i koja su registrovana za obavqawe

predmetne djelatnosti.

III PONUDE

Ponuda mora da sadrì:

1. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a,

2. Cijenu ponu|ene robe - usluga,

3. Rok isporuke,

4. Uslove i na~in pla}awa,

5. Rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerenu

kopiju),

6. JIB (jedinstveni identifikaconi broj - ov-

jerenu kopiju),

7. Potvrdu o kvalitetu robe (potvrda, deklaraci-

ja, uvjerewa),

IV DOSTAVA PONUDA

Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude sa naz-

nakom "PONUDA ZA TENDER# i broj stavke -

lota na koju se odnosi, treba da dostave na adresu

AD "KOMUNALNO# 75446 Mili}i, ul. Vuka S.

Karaxi}a bb. Rok za dostavu ponuda je 8.3.2005. god.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se raz-

matrati.

V OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e komisija dana 9.3.2005.

god. u 11 ~asova u prostorijama Komunalnog pre-

duze}a u Mili}ima.

VI KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA

Kriterijumi za ocjenu ponuda i izbor najpovo-

qnijeg ponu|a~a su:

1. Kvalitet ponu|ene robe - usluga,

2. Dosada{we iskustvo i poslovnost,

3. Ponu|ene cijene,

4. Uslovi i na~in pla}awa,

5. Rok isporuke - zavr{etka radova.

VII NAKNADA ZA TENDERSKU DOKU-

MENTACIJU

Tendersku dokumentaciju za javno nadmetawe zain-

teresovani ponu|a~i mogu otkupiti uz uplatu

nepovratne kotizacije od 20, 00 KM na ìro ra~un

5550060000394223 ili na blagajni preduze}a.

Ponu|a~i koji su u~estvovali na PRVOM ten-

deru, ne pla}aju tendersku dokumentaciju.

VIII TRO[KOVI PONUDE

AD "KOMUNALNO# ne snosi tro{kove nad-

metawa, te zadràva pravo da prihvati u pot-

punosti ili djelimi~no ponudu, poni{ti nad-

metawe u potpunosti ili djelimi~no prije skla-

pawa ugovora i pri tom ne snosi nikakvu odgov-

ornost prema ponu|a~u.

IX OSTALE ODREDBE

Sve informacije u vezi sa javnim nadmetawima

mogu se dobiti u vremenu od 8 do 14 ~asova svakog

radnog dana u prostorijama AD "Komunalno# ili

putem telefona 056/741-128.

Mili}i

17.2.2005. g.

DIREKTOR

JMDP "ELEKTROPRIVREDA# RS

TREBIWE

ZDP "RUDNIK I TERMOELEKTRANA#

GACKO

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glasnik Repub-

like Srpske# br. 20/01), rje{ewa o davawu saglasnosti generalnog direktora JMDP "Elek-

troprivreda# RS br. 03-191-1/05 od 31.1.2005. godine, objavquje:

JAVNI OGLAS

prikupqawa ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

za prevoz radnika ZDP R i TE Gacko u 2005. godini

I) PREDMET javnog nadmetawa je prikupqawe pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg

ponu|a~a za prevoz radnika ZDP R i TE Gacko u 2005. godini.

Prevoz radnika }e se vr{iti na relacijama kako slijedi:

LOT 1.

TE - Suva Bara i obratno

TE - Duli}i i obratno

TE - Uliwe i obratno

TE - Fojnica i obratno

TE - Kuwak i obratno

TE - Stepen i obratno

TE - êmerno i obratno

TE - Gacko i obratno

LOT 2.

Gacko - Nevesiwe i obratno

II) PRAVO UÊSTVOVAWA

Pravo u~estvovawa u javnom oglasu imaju svi ponu|a~i koji su:

��registrovani za obavqawe predmetnih poslova,

��ispuwavaju uslove propisane Zakonom o nabavci robe i usluga.

III) PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija se moè preuzeti od 21.2.2005. godine u vremenu od 8 do 15 ~asova,

svakim radnim danom, na protokolu Preduze}a ZDP "Rudnik i Termoelektrana# Gacko, uz

uplatu (na blagajni ili ìro ra~un preduze}a br. 551 030 000 1096 939 kod "Nove bawalu~ke

banke#) od 200,00 KM.

IV) SADR@AJ PONUDE

Sadràj ponude mora da ispuwava uslove traène tenderskom dokumentacijom.

V) ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Rok za dostavqawe ponuda, bez obzira na na~in slawa, je do 10.3.2005 godine u 12 ~asova, na

adresu ZDP "Rudnik i TE# - Gacko, Komercijalni sektor, kancelarija prijema 1 (protokol),

Industrijska zona bb. 89240 Gacko. Ponude dostavqene poslije ovog roka ne}e se otvarati.

VI) OTVARAWE PONUDA

Naru~ilac }e ponude (kovertu sa kvalifikacionim dijelom ponude) otvoriti dana 10.3.2005.

godine u 13 ~asova u prostorijama ZDP "Rudnik i TE# Gacko uz prisustvo zainteresovanih

ponu|a~a ili wihovih pismeno ovla{}enih zastupnika.

Prilikom otvarawa ponuda bi}e utvr|ene kvalifikacione podobnosti ponu|a~a dok }e se

otvarawe i evaluacija tehni~kih i ekonomskih uslova izvr{iti naknadno.

VII) OSTALE ODREDBE

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 8 do

14 ~asova na tel. 059/464-413. Kontakt osoba g. @arko Boqanovi}.

Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#

nalaze se u [tampariji

"Grafokomerc AD# Trebiwe,

ulica Ruska broj 2.

"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima

u svim mjestima isto~ne Hercegovine.

Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.

Telefon/faks: 059/225-335

e-mmail adresa: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Dnevni list "Glas Srpske#

svakodnevno na kioscima u va{em

gradu. U novootvorenom dopisni{tvu

"Glasa Srpske# u Trebiwu moète

predati besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to

svakog radnog dana od 8 do 11 ~asova.

UU TT RR EE BB II WW UU

AD "KOMUNALNO# MILI]I

Ul. Vuka S. Karaxi}a bb, 75446 Mili}i

U skladu sa Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i istupawa radova "(Sl. glasnik RS# br. 20/01)

AD "Komunalno "Mili}i objavquje:

PONOVNO JAVNO NADMETAWE - TENDER

za prikupqawe ponuda za najpovoqnijeg ponu|a~a

Prodajem ku}u useqivu na 1350 mŸ pla-

ca. Debeqaci br. 112 (na 3 etaè) ci-

jena 30.000 E, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u sa 17,5 dunuma zemqe

({uma, ostalo obradivo) u ârda~an-

ima - 50.000 KM, tel. 00-381-11-2150-

443; 051/314-523

Prodajem ku}u na tri etaè na placu

680 mŸ sa vlastitim grijawem 1/1 -

gra|. dozvola, ul. Jovice Savinovi}a

br. 103 - Petri}evac, cijena 240.000

KM, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u u B. Luci, moè zam-

jena za crnogorsko primorje za ku}u

ili stan, tel. 065/635-904

Prodajem polovinu nedovr{enog du-

pleksa, 4 etaè P+1+2+P, 220 mŸ, pros-

tora 212 mŸ placa, papiri uredni -

60.000,00 evra, tel. 065/734-608

Prodajem povoqno u Toma{ici kod

Prijedora, namje{tenu ku}u (voda,

struja, telefon), prate}e objekte i

12 dunuma kvalitetne zemqe uz as-

falt, tel. 065/426-355

Prodajem u Lazarevu prizemnu ku}u

sa poslovnim prostorom na Pali}u

450 mŸ tel. 051/305-855

Prodajem ku}u u Bawoj Luci u uli-

ci Sime Mili} Jorgi} broj 52, cije-

na 120.000 KM, tel. 051/308-467;

065/760-790

Prodajem ku}u u Gradi{ci 10h10 m,

(plac 700 mŸ), visoka prizemnica u

neposrednoj blizini tranzita za Pod-

gradce. Ku}a nije potpuno dovr{ena,

tel. 051/813-525; 065/663-787

Prodajem vikendicu u Bo{kovi}ima

1,5 dunum zemqe i vo}waka, povoqno,

tel. 051/354-004

Prodajem prizemqe ku}e, dvori{nu

zgradu i garaù u Srpcu na putu za

Derventu, tel. 051/840-839

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 767 mŸ

zemqe, tel. 051/341-309; 065/630-619

Prodajem kod Trapiskog mosta,

prizemnicu sa dvori{nim objektom

i garaòm, plac 535 mŸ - 59.000 KM,

tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela

"Nana# prizemnicu sa potkrovqem

plac 700 mŸ 160.000 KM, ili mijewam

za stan ili pos. prostor kod bolnice,

tel. 051/310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije

Gara{anina - plac 400 mŸ cijena 72.000

KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, odmah

useqivu i dunum zemqe u Prije~ani-

ma iza "]evapove# kafane, cijena

60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem vikendicu u Prijakovcima

sa 3 dun. zemqe tel. 380-586

Prodajem ku}u na tri sprata, u uli-

ci Vida Weì}a, kod broja 110, tel.

051/483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ u

Poveli~u - Srbac sa prate}im ob-

jektima 200 mŸ, zemqe obradive 2060

mŸ za stan u Bawoj Luci, tel. 051/464-

665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prijedoru,

u blizini velike pijace, ku}a je na

sprat, sa poslovnim prostorom, i

zemqom, tel. 065/659-433

Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac 450 mŸ

na tranzitu, kod motela "Kamel#, ci-

jena 150 hiqada evra. tel. 051-347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj loka-

ciji u Gradi{ci - Brestov~ina, i

plac 1.000 mŸ, povoqno. tel. 813-906;

065/512-207

Prodajem stariju ku}u, sa zemqom u

Malom Razboju, cijena povoqna; tel.

051/315-890; 065/530-861

Prodajem ili mijewam ku}u (stan) u

Bijeqini za sli~nu u Bawoj Luci ili

okolini, tel. 051/370-798

Prodajem povoqno namje{tenu ku-

}u, 11h9 sa dvori{nim objektom i

dva dunuma zemqe u Ada{evcima -

Srem, Vojvodina, tel. 065/612-130;

051/282-287

Prodajem ili mijewam ku}u 100 mŸ sa

prate}im objektima 2.500 mŸ zemqe,

struja, gradska voda, telefon, 1/1, za

stan u Bawoj Luci, tel. 051/464-665;

051/773-739

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem vikendicu u Tilavi 465,

tel. 057/340-190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj

Luci, tel. 051/811-174

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa 1350

mŸ zemqi{ta, komforno ure|ena,

cijena povoqna, tel. 051/785-654

Prodajem ku}u u uèm centru grada,

tel. 051/306-140; 464-294

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz

glavni put (Kla{nice), tel. 051/801-

417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(Kla{nice), 500 m od glavnog puta,

tel. 065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-

wa dozvoqena, vl. 1/1, cijena po do-

govoru, tel. 051/429-762

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem plac u Drago~aju, voda, stru-

ja, asfalt, tel. 051/462-032

Prodajem plac 2.300 mŸ na Kr~ma-

ricama, uz asfalt, struja i voda, tel.

065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma zemqe

sa {umom u Gorwoj Mravici, 7 km od

Prwavora, 2 km od asfalta, tel.

051/318-296; 661-165

Prodajem povoqno imawe selo

Noì~ko - Srbac, tel. 051/306-635;

065/733-557

Prodajem osam dunuma zemqe - pogod-

no za sve namjene u ̂ arda~anima, tel.

051/314-523

Prodajem ~etiri dunuma zemqe pod

dra~om - bagremom - pogodno za uzgoj

p~ela u ̂ arda~anima, tel. 051/314-523

Prodajem tri dunuma zemqe u Ma-

hovqanima, tel. 051/314-523

Plac u nasequ Drakuli}, za gradwu,

blizina "Vo}ar prometa#, tel.

051/213-296; 065/543-037

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u

Velikom Bla{ku, povoqno, tel. 051/

318-609

Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma

zemqe, 1/1, povoqna za sve namjene,

telefon, asfalt, struja i voda, tel.

065/650-289; 051/539-006

Prodajem ku}u u Mrkowi}u Gradu u

centru grada, tel. 461-869 uz povoqnu

cijenu

Prodajem 2 dunuma zemqe i 2 dunuma

{ume u Pavlovcu - 4 km od centra,

tel. 282-106; 065/635-449

Prodajem hitno ku}u kod "Kosmosa#,

plac 620 mŸ cijena 115.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru,

plac 360 mŸ cijena 295.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem ku}u u Novom Sadu povo-

qno ili mijewam za nekretninu u Ba-

woj Luci, tel. 065/540-257

Prodajem ku}u 144 mŸ ul. Davida [tr-

pca, B. Luka, tel. 065/811-058

Prodajem nedovr{enu ku}u (viken-

dicu) sa 1.400 mŸ oku}nice u Slatini

(Ostroge), dokumentacija uredna tel.

065/775-533

Prodajem zidanu garaù povoqno,

21 mŸ sa stalnom dozvolom u ulici

Bra}e Jugovi}a, tel. 0038543232028

Mijewam ku}u sa imawem u okoli-

ni Iloka za okolinu Bawe Luke tel.

463-890

Prodajem mawe seosko imawe sa 18

dunuma oku}nice u Aleksandrovcu, 2

km od puta B. Luka - Gradi{ka, moè

i mawe oku}nice (po dogovoru), tel.

065/499-391

Prodajem osam dunuma {ume (hrast,

gra|), u Lijev~u, tel. 065/499-391

Prodajem - mijewam gra|evinski

plac 30 mŸ kod [ibenika, za plac na

dobroj lokaciji u Bawoj Luci, cije-

na 35 evra po mŸ, tel. 051/310-933,

065/307-741

Prodajem 40 dunuma zemqe sa dvi-

je ku}e i pomo}. objektima u Pri-

jakovcima kod B. Luke, tel. 065/

811-058

Prodajem plac 515 mŸ, tel. 051/380-368

Prodajem zemqu kraj autoputa, dozvo-

qena gradwa, stambeno-poslovni ob-

jekat, tel. 065/748-126; 370-618

Prodajem dva dunuma zemqe u Slati-

ni, centar povoqno, tel. 306-022

Prodajem veoma povoqno ~etiri

dunuma zemqe kraj glavne ceste

Kla{nice - Slatina, moè i u place-

vima komunalije obezbije|ene, tel.

501-417; 460-591

Prodajem hitno placeve u Trnu u ul.

Mlinska rijeka, cijena 25 KM/mŸ, tel.

065/549-687

Prodajem dva dunuma zemqe na putu

Bawa Luka - Motike, tel. 051/483-944

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavne ceste Kla{nice - Slatina

(obezbije|ene komunalije), moè i u

placevima, tel. 460-591; 801-417

Prodajem povoqno plac za ku}u i 1.500

mŸ {ume u Kara|or|evoj ul. B. Luka,

moè posebno, tel. 051/317-464

Prodajem plac u Staroj Topoli, preko

puta "Aktrosa#, povoqno za gradwu,

tel. 065/578-178

Prodajem plac 7,5 dunuma pored puta

kod {kole u Mi{kovcima (Derventa),

{umu 10 dunuma sa placem pored pu-

ta, tel. 065/422-306; 053/333-037, Pre-

radovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta kod

Du{anova udaqeno od ceste Gradi{-

ka - Bawa Luka 150 metara, struja,

put, cijena 15 hiqada maraka, tel.

065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli preko

puta "Aktrosa#, povoqno za gradwu,

tel. 065/578-178

Prodajem plac 730 mŸ, cijena 10.000

KM, vrlo povoqno, struja voda, ul.

Vida Weì}a 105, Rebrovac, 1/1 vlas-

ni{tvo, dozvoqena gradwa, tel.

051/429-285

Prodajem dva dunuma zemqe u Dra-

go~aju i jedan dunum u Rami}ima, povo-

qno, tel. 051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u komadu

uz asfalt u [u{warima vlasni{tvo

1/1, zvati poslije 16 ~asova, tel.

051/585-621

Prodajem placeve, gradwa dozvoqena,

cijena po dogovoru, tel. 051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakovcima, kraj

asfaltnog puta, 500 m od Prijedorske

ceste, tel. 051/305-054

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{wa-

rima, struja, voda, telefon, asfalt,

tel. 051/216-140; 065/310-057

Izdajem leàj za djevojku u dvo-

krevetnoj sobi, tel. 355-720

Izdajem potpuno novu, namje{tenu

garsoweru, sda cenralnim grijawem u

blizini fakulteta, tel. 065/657-221

Izdajem dvosoban stan u Lazarevu,

novogradwa kod Krajina lijeka, tel.

051/309-568; 065/462-376

Izdajem prazan trosoban stan, na

duì period u stambenoj zgradi Laza-

vrevo kod Krajinalijeka 051/370-318;

065/499-186

Izdajem prazan trosoban stan na duì

period u stambenoj zgradi Lazarevo

kod Krajinalijeka tel. 051/370-318;

065/499-186

Izdaje se jednoiposoban stan nam-

je{ten 50 mŸ u ulici Banovi} Strahi-

we 14, iza plave zgrade, tel. 680-222

Izdajem sobu sa dva kreveta stu-

dentkiwama, naseqe Borik, tel.

065/836-971

Izdajem jednosoban stan poluna-

mje{ten, povoqno Kara|or|eva 445,

B. Luka, tel. 282-106; 065/635-449

Izdajem sobu blizu fakulteta, stan

mijewam za ku}u, tel. 302-467; 314-692

Izdajem dvosoban stan za bra~ni par,

centralno grijawe, tel. 438-366

Izdajem povoqno dva stana i gar-

soweru na Paprikovcu, tel. 051/319-

312; 065/542-666

Izdajem namje{tenu sobu sa grijawem

i upotrebom kupatila za samce, tel.

380-368

Izdajem dva prazna stana pogod- na

za poslovni prostor, tel. 065/568-654

Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama

tel. 051/347-855

Izdajem dvosoban i jednosoban stan u

privatnoj ku}i cijena 150,00 KM, tel.

065/687-960; 051/306-770

Izdajem jednu sobu sa centralnim gri-

jawem za u~enicu sredwe {kole, ili

jednu ènsku osobu koja je u radnom

odnosu, po povoqnom dogovoru, zvati

do 20 ~asova, tel. 051/308-414

Izdajem trosoban stan na Lau{u,

namje{ten, telefon, garaà, tel.

065/465-099

Izdajem stan za dvije u~enice ili

studentkiwe, komforno namje{ten,

10 minuta od centra grada, tel.

051/213-494

Izdajem dvokrevetnu sobu u centru

grada, tel. 051/300-171

Izdajem garaù u ul. Cara Lazara,

Obili}evo tel. 065/668-877

Izdajem sobe blizu fakulteta, stan

mijewam za ku}u, tel. 302-467; 314-692

Izdajem prazan stan 45 mŸ na Lau{u,

tel. 051/281-186

Izdajem namje{ten jednosoban stan

pod Star~evicom, cijena 300 KM, tel.

065/523-751

Izdajem sobu sa grijawem za dvije stu-

dentkiwe u Obili}evu, tel. 469-363

Izdajem, dvosoban nenamje{ten stan

ul. Bose @ivanovi} 3, tel. 051/281-

163, zvati poslije podne

Izdajem namje{tenu sobu za dvije

djevojke, povoqno, Nova varo{, tel.

305-042

Izdajem, prodajem ili mijewam

dvoiposoban stan na Star~evici, tel.

065/697-802

Izdajem jednosoban namje{ten,

komforan stan, tel. 065/415-097;

065/911-060

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu

|acima ili radnicima, tel. 469-734

Od 1.2.2005. godine izdaje se jed-

nokrevetna ili dvokrevetna soba za

studente - mu{karce ili dvokrevet-

na soba za studente - mu{karce (gri-

jawe, upotreba kuhiwe i kupatila),

Borik, tel. 051/350-753; 065/636-393

Izdajem zidanu garaù u centru

grada - ul. Jevrejska, tel. 065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Obili}evu

tel. 467-433

Izdajem dvosoban stan u Zaluàni-

ma, ul. Blagoja Parovi}a 2 E, tel.

051/386-306

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu

sa centralnim grijawem.

Poseban ulaz tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban

ulaz, centralno grijawe, cijena po-

voqna, tel. 065/542-456; 051/465-927;

458-190

Izdajem sobu sa dva leàja, tel.

065/757-872

Izdajem jednosoban stan tel. 051/341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, u ul. Jovice Savi-

novi}a, tel. 065/907-433

Izdaje se dvosoban stan polunam-

je{ten u ulica Vojvode Sin|eli}a

46, tel. 051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ La-

zarevo, Bawa Luka, tel. 051/465-078

Izdajem stan u Lazarevu povoqno,

tel. 065/546-654

Izdajem ku}u sa dva stana, u Novoj

varo{i, tel. 065/510-230

Izdajem garaù u ul. Kola srpskih

sestara br. 1, tel. 051/207-755

Izdajem dvosoban namje{ten stan, ci-

jena 250 KM, zvati na tel. 065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan

djevojkama ili mla|em bra~nom paru

u Novoj varo{i, ul. Stevana Mokraw-

ca, informacije na tel. 051/309-362;

065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva le-

àja, sa upotrebom kuhiwe, zgrada,

zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova, tel.

051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, cijena 300 KM, tel.

051/314-920 zvati poslije 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku-

}u), poseban ulaz, tel. 051/460-957;

065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban stan u

ulici Boìdara Axije, tel. 051/281-491

Izdajem nenamje{ten dvosban stan u

Zaluànima, tel. 065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru gra-

da dvjema djevojkama, tel. 051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema

u~enicama, upotreba kuhiwe, tel.

051/313-755, zvati od 7 do 9 i od 20

~asova

Povoqno izdajem mawi namje{ten

stan bra~nom paru bez djece ili dv-

jema ènskim osobama, ul. Qubice

Mrkowi} 8, Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi, gri-

jawe, upotreba kupatila i kuhiwe,

tel. 065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem sobu studentima, blizu Uni-

verziteta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunamje{ten

stan na Paprikovcu pored bolnice,

tel. 051/212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Na-

talije Jovi} 6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul. Jovice

Savinovi}a br. 93, tel. 051/304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povoqno,

moè i kompletan apartman, strogi

centar, tel. 00381 64 137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhiwu

mu{karcima, tre}i sprat, ul. Stepe

Stepanovi}a br. 29, tel. 051/464-991

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem povoqno leàj u~enicama,

tel. 051/312-133

Izdajem garsoweru u Novom Sadu, od

1.10.2004. godine, tel. 065/834-753

Izdajem povoqno polunamje{-

ten stan dvjema djevojkama, tel.

051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel. 051/

306-770

Izdajem namje{ten jednosoban stan,

tel. 051/215-094

Izdajem komforan stan u Lazarevu,

zvati od 16 ~asova, tel. 051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u

zgradi, tel. 065/768-847; 051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa posebn-

im ulazom, tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a, pri-

zemqe, tel. 051/461-684

Izdajem namje{tenu ku}u, tel. 051/

315-833

Izdajem stan 30 mŸ, ulaz poseban, tel.

065/974-307

Izdajem jednosoban stan, na Pe-

tri}evcu ul. Jovice Savinovi}a 816,

tel. 051/347-535; 065/696-676

Izdajem namje{tenu sobu sa grijawem

i upotrebom kupatila za samce, tel.

380-368

Dvosoban namje{ten stan, central-

no, kablovska TV, telefon, ul. Ran-

ka [ipke, 450 KM, tel. 065/646-233

Izdajem prazan dvosoban stan u cen-

tru, tel. 208-950; 300-731

Izdajem dvokrevetnu sobu studen-

tkiwama, moè i jedna, centralno

grijawe, tel. 306-022

Izdajem leàj za djevojku u dvo-

krevetnoj sobi; 355-720

IZNAJMQIVAWE

SS TT AA NN OO VV II

PRODAJA

ZZ EE MM QQ II [[ TT AA

ZAMJENA

PRODAJA

KK UU ]] EE

MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II

19. i 20. februar 2005.OGLASI4

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u centru

[ipova za Bawu Luku, Doboj, Bos.

Brod i Br~ko, a moè i prodaja, tel.

050/371-683

Mijewam jednosoban stan pod Star-

~evicom za isti ili sli~an na drugoj

lokaciji, tel. 065/613-498

Mijewam dvosoban stan u Obili}evu,

za mawi oko stare bolnice u B. Lu-

ci, tel. 065/974-307

Mijewam jednosoban i dvosoban stan

za sli~no ili ku}u na Makarskoj riv-

ijeri, tel. 065/974-307

Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za ve}i,

Tarasa [ev~enka, Nova varo{, tel.

051/216-140; 065/310-057

Mijewam stan i garaù u vlasni{tvu,

Sanski Most, za ku}u u Bawoj Luci,

tel. 051/313-399

Mijewam ve}i jednosoban stan za

mawi ili garsoweru uz dogovor zvati

nave~e od 17 do 21 tel. 350-360

Prodajem trosoban stan, 85 mŸ, pri-

zemqe, u nasequ Sunce i trosoban

stan 85 mŸ 1. sprat u nasequ Star~evi-

ca, tel. 051/310-933; 065/307-741

Prodajem trosoban stan kod igra-

li{ta BSK, ul. Radoja Domanovi}a,

tel. 465-263

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan, zvati na tel. 065/

591-861

Kupujem jednosoban ili jednoiposo-

ban stan na podru~ju grada tel.

065/510-746

Prodajem stan 77 mŸ 4. sprat ul. S.Bu-

laji}a (Zelene zgrade) cijena: 92.000

KM, tel. 065/935-191

Povoqno prodajem stan u centru [ap-

ca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-119/ 00381-

63-7486894

Prodajem dva trosobna stana u Gra-

di{ci, 79 mŸ, ulica Hilandarska i 83

mŸ ulica Vidovdanska, tel. 051/813-

525; 065/663-787

Prodajem trosoban stan na Star-

~evici - 80 mŸ, kontakt tel. 051/351-

944 i 065/730-328 i do 15 na tel.

051/320-061

Prodajem u Obili}evu trosoban stan

83 mŸ, 3 sprat, 1100 KM/mŸ, tel. 051/

310-017

Prodajem u Obili}evu garsoweru, 30

mŸ, 1. sprat, 44.000 + porez na promet,

i jednosoban 36 mŸ, VIII sprat, 43.000

+ porez na promet, tel. 051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan 62

mŸ, prizemqe, dozvoqeno pretvarawe

u pos. prostor 1.500 KM/mŸ + porez na

promet, tel. 051/310-994

Prodajem dvosoban stan u ulici Pe-

tra Ra|enovi}a, 103.000 KM + porez

na promet, tel. 051/310-017

Prodajem trosoban stan u Bawoj Lu-

ci, P - 71 mŸ, u centru, vojne zgrade od

fasadne cigle, tel. 065/638-472

Prodajem garaù ispod stambene

zgrade u ulici Marka Kraqevi}a, tel.

051/466-083; 065/597-700

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj

Luci, tel. 051/811-174

Prodajem dvosoban stan preko pu-

ta Univerziteta, Bawa Luka, tel.

051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci,

80 mŸ, 4. sprat, klima, centralno,

kablovska, garaà, tel. 051/814-311;

065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novogradwi, ci-

jena 39.000 KM, tel. 065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, useqiv

u decembru 2004. godine, 54 mŸ, u cen-

tru - objekat 1, lamela 4, prvi sprat,

sa pripadaju}om ostavom, tel. 065/

900-282

Izdajem kancelarijski prostor, ci-

jena 400 KM, 65 mŸ, grijawe, parking,

Rosuqe, Kr. Petra II, tel. 318-969;

065/902-544

Izdajem dva prazna stana pogod-na za

poslovni prostor, tel. 065/568-654

Izdaje se kancelarijski prostor,

strogi centar, prizemqe, ekstra

ure|en, 71 mŸ, sa upotrebnom dozvolom,

tel. 065/531-545; 065/603-211

Izdaje se kancelarijski prostor, 55

mŸ, u strogom centru B. Luke (Jevre-

jska 24), tel. 065/902-567

Izdaje lokal na Hani{tu, tel. 065/

936-990

Izdajem poslovni prostor u Lazarevu

3, tel. 065/311-360

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ Bawa

Luka, Aleja Sv. Save, tel. 051/342-817;

065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog prostora na

prvom spratu zgrade "Ekvator#, tel.

051/306-406; 065/673-357

Izdajem poslovno-kancelarijski

prostor, 78 mŸ, ul. Kr. Petra I, tel.

065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ za sve

vrste djelatnosti u ulici Nikole

Pa{i}a 5 (kod Ekonomske {kole),

tel. 051/301-689

Izdaje se poslovni prostor 57 mŸ u

ulici Veselina Masle{e bb, tel.

065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u

centru grada, tel. 468-077; Isajija

Mitrovi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, u In-

tegralovoj zgradi kod "Fabrike du-

vana#, 065/566-142


Boriku, upotrebna dozvola, dvije

telefonske linije, vlastito cen-

tralno grijawe, zvati poslije 17 ~aso-

va, tel. 302-046; 065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ, moè

bilo koja namjena, tel. 065/680-909


Novoj varo{i, 400 KM, ura~unato i

grijawe, tel. 065/510-230

Izdajem poslovni prostor, kance-

larije, zasebna ku}a, sa parkingom,

ul. Marije Bursa} 8, tel. 051/466-635;

213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom do-

zvolom u ul. Trive Amelice br. 21,

tel. 065/490-365

Izdajem 20 mŸ namje{tenog kancelar-

ijskog prostora u centru Bawe Luke

(telefon, klima, grijawe, mokri ~vor,

~ajna kuhiwa), tel. 065/546-272

Izdajem lokal 52 mŸ, zanatski cen-

tar êlinac, tel. 051/460-147 ili

065/636-473

Izdajem poslovni prostor 60 mŸ pogo-

dan za kancelarije, zdravstvenu

djelatnost, prodavnicu i dr. ul.

Du{ka Ko{~ice 22 - Bawa Luka, tel.

065/526-532

Izdajem pod zakup poslovni prostor

320 mŸ u najuèm centru Gradi{ke.

Moè trgovina, ugostiteqstvo, pred-

stavni{tvo, filijala banke, (ka-

fi} kancelarije), tel. 051/814-197;

065/861-770

Izdajem kancelarijski prostor u cen-

tru Bawe Luke, 105 mŸ, sa grijawem i

parkingom, tel. 065/474-080

Izdajem lokal 52 mŸ, zanatski cen-

tar êlinac, tel. 051/460-147 ili

065/636-473

Izdajem kancelarijski prostor u cen-

tru Bawe Luke 105 mŸ sa grijawem i

parkingom, tel. 065/474-080

Prodajem poslovni prostor 230 mŸ u

najuèm centru Gradi{ke. Moè tr-

govina, motel, predstavni{tvo, fil-

ijala banke, ugosttieqstvo, tel.

051/814-197; 065/861-770

Ovla{}eni sudski tuma~ - prevodilac

za wema~ki jezik povoqno prevodi

sve vrste tekstova, tel. 065/491-152 i

051/218-959

[kola engleskog jezika "Studia#

vr{i upis polaznika za kurseve en-

gleskog jezika od 24. januara 2005. god.

u biblioteci Obili}evo, tel. 051/

466-993 i 065/604-209

Vr{im mjerewe i montaù zemaqsku

i satelitskih antena, tel. 065/832-122

Internista obavqa ku}ne posjete,

tel. 063/526-332

Projektujemo i gradimo monta`ne

ku}e i vikendice po naruxbi, zima

nije prepreka, tel. 065/775-533

Popravqam sve vrste fotoaparata -

Miki, tel. 065/573-349

Povoqno i kvalitetno vr{imo

izradu projektne tehni~ke doku-

mentacije na urbanim prostorima.

tel. 065/834-039

Usluge sre|ivawa va{e psa i {i-

{awe, kupawe, fenirawe rezawe nok-

tiju itd, tel. 065/646-284

Povoqno i uspje{no terapija, an-

ticelulit program, Terapeutska

masaà, relax masaà, tel. 051/224-662;

051/224-661

U va{em vo}waku, obavqam kwi{ki:

rezidbu, |ubrewe i za{titu vo}a,

povoqno, tel. 051/530-832

Traìm posao VKV kroja~, tel.

280-930

Projektujemo i gradimo monta`ne

ku}e i vikendice po naruxbi, zima

nije prepreka, tel. 065/775-533

Vr{im usluge prevoza putnika i robe

na razne relacije sa luksuznim auto-

mobilom, veoma povoqno, tel. 065/834-

011

Auto-praonica na tranzitu traì

radnike, tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni komer-

cijalisti, plata po dogovoru, tel.

065/591-823

Iskusan TV mehani~ar traì posao

u struci, moè i elektroinstalacije,

te ku}ni majstor, tel. 065/377-555

Traìm posao wege bolesnika ili

~i{}ewe prostorija, stubi{ta i os-

talo, tel. 051/281-101

Potrebni saradnici za prodaju

uvoznih mebl-{tofova za tapacirawe

namje{taja, po dogovorenim uslovima,

tel. 065/638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za engles-

ki jezik, prevod i ovjera dokumenata,

povoqno, tel. 065/583-266

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa

automobil luks sjedi{ta, tapacira-

nog namje{taja tepiha, polirawe au-

tomobila, kvalitetno, povoqno, tel.

065/581-791; 065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}e-

we dimwaka pe}i centralnog grijawa

i {amotirawe, tel. 051/313-477;

065/969-636

Povoqno reèmo i vozimo drva, tel.

051/207-196; 065/324-114

Posao ~i{}ewa prostorija i sli~no

ili wegu bolesnika, tel. 051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezika 2

~asa 7 KM i prevod teksta stranica,

A4/10 KM. tel. 065/938-401

Prodajem dva kau~a, dvije foteqe,

dva friìdera, tel. 051/303-625

Prodajem u Gradi{ci veliki pisa}i

sto, tel. 051/814-050

Prodajem balirano sijeno, tel.

050/213-382; 065/739-027

Nudim rezervoar, zimske gume i

prtqa`nik za automobil "reno 4#

TL. Sanke dajem besplatno, tel.

051/302-151

Prodajem grobnicu tricu u Perduvi-

ma, zvati ujutro do 11 (popodne od 15

~asova), tel. 051/317-719

Prodajem u Gradi{ci veliki pisa}i

sto, tel. 051/814-050

Prodajem polovan zamrziva~ "san-

du~ar#, "Gorewe# 300 l. cijena 200

KM, tel. 051/350-185; 051/350-196

Prodajem opremu za ro{tiq, tel.

065/517-351

Prodajem ma{inu za prèwe kafe

(skoro nova) sa specijalnim zatvoren-

im poklopcem, tel. 0038512859304

Prodajem pikado, tel. 065/624-626

Prodajem agregat za struju "honda#

od 2 kW i dje~ija mu{ka kolica po vr-

lo povoqnoj cijeni, tel. 051/315-890;

065/530-861

Prodajem lamelu korpu, druk leàj i

vodenu pumpu za "opel askonu 1.600#,

zadwa vu~a, tel. 052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu ko-

ri{}enu samo pet mjeseci, duìna 120

cm, ovalno staklo, cijena 900 KM, tel.

065/649-064

Prodajem smederevac polovan, tel.

469-734

Prodajem rashladnu vitrinu, dugu 2 m,

tel. 463-890

Prodajem 12 du`nih metara ukrasnog

zimzelena, tel. 051/354-549

Prodajem troja invalidska kolica,

jedna sa stolicom za WC, jedna ru~na,

jedna elektri~na, vazdu{ni jastuk za

sjedewe, sve novo, vrlo povoqno tel.

380-822

Prodajem dva kau~a, vise}u kuhiwu

duìne 2,5 m, plakar, ormar kao

ameri~ki plakar duìne 2,5 m, dje~iji

radni sto (kao ormari}) povoqno,

tel. 065/357-622

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i porez

i carina, tel. 051/318-376

Prodajem pile}e kosti za ku}ne

qubimce i profesionalnu ma{inu za

prawe su|a, tel. 051/303-127

Prodajem jedno grobno mjesto u

grobqu "Sveti Pantelija# tel.

051/207-106; zvati poslije 20 ~asova.

Prodajem dje~ija kolica, friìder

kombinovani, auto paktregere, hras-

tove letve, 250h745, kancelarijski

sto 180h90 cm, tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (ispod

tepiha, 3h2 mŸ), 50 KM, ku}na dosta-

va, tel. 065/609-939

Kupujem starine - zidne satove, kwige,

novac, ordewe, namje{taj, sve stari-

je od 80 godina, isplata odmah tel.

065/510-766

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq,

skida crnu magiju, rje{ava mnoge

porodi~ne i poslovne probleme, Med-

ina, tel. 055/206-715

Kucam maturske, diplomske i ostale

tekstove, cijena 0,60 KM po strani-

ci, tel. 065/800-210

Loto, doma}i i strani, sistemsko

igrawe grupe igra~a, tel. 065/416-723

Prodajem krma~u, te{ka 140 kg, ekstra

klase za priplod, tel. 380-629

Prodajem teretno vozilo "opel kom-

bo#, 1995. godina proizvodwe, 60 ks,

motor 1,4, pre|enih 89.000 km, ser-

visiran, neocariwen, tel. 053/811-303

i 065/966-523

Prodajem "lan~u Y# god. 1997 u

odli~nom stawu, motor 1/1 benzin,

tel. 065/565-209

Prodajem TAM 75. Registrovan, ci-

jena povoqna, tel. 051/482-183

Prodajem "opel omegu# 1988. 2,3 ku-

bika - dizel, cijena po dogovoru tel.

065/565-209

Prodajem "nisan primeru# 1993. 2,0

dizel SLH, cijena po dogovoru, tel;

065/565-209

Prodajem "ford fijestu# 1.6$ dizel,

1987. godina, cijena: 2.500,00 KM, tel.

065/914-252

"Ford orion#, '85 god. registrovan do

5.5.2005. povoqno, tel. 051/281-044

Prodajem kamion "mercedes 608# do-

bro o~uvan, povoqno, moè i zamjena

za mawi "mercedes# uz doplatu, tel.

051/280-717; 065/575-157

Prodajem "ford {korpion# dizel,

moè zamjena za mawe auto reg-

istrovano, tel. 065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i porez

i carina, tel. 051/318-376

Prodajem GT 4 89. godi{te, reg-

istrovan do 6. mjeseca , tel. 051/458-

126; 065/946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#, kom-

plet opremqena, god. 2001. tel.

065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina pro-

izvodwe 1997, benzinac 1.6 petoro

vrata, centralna brava, pre{ao 50.000

kilometara, registrovan cijena, tel.

13.100 KM, tel. 065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u is-

pravnom stawu, tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#,1987. godina

proizvodwe, tel. 065/641-436; 051/219-

214 (zvati od 15 do 22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes 508#, is-

pravan u voznom stawu veoma povo-

qno, tel. 065/687-960; 051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#, g. p.

'86, generalno ura|en, istekla regis-

tracija, cijena fiksna 1.800 KM, tel.

065/510-766

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te

kriva i rezana ogledala sa ugradwom

za putni~ka kola, farovi za "golf#

i "mercedes# - majstor minuta, tel.

065/538-048

AA UU TT OO MM OO BB II LL II

RR AA ZZ NN OOUSLUGE

PP OO SS AA OO

PRODAJA

IZNAJMQIVAWE

PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II

PRODAJA

KUPOVINA

ZAMJENA

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II

KK UU PP OO NN ZA BESPLATNE MALE OGLASE


19. i 20. februar 2005.OGLASI6REPUBLIKA SRPSKA

JAVNI FOND ZA DJEÎJU ZA[TITU

Broj: 02-257/05

Bijeqina, 18.2.2005. g.

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,

broj: 20/01), Javni fond za dje~iju za{titu o b j a v q u j e

JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda za nabavku

osnovnog i dopunskog paketa didakti~kog materijala i paketa potro{nog materijala

1. Predmet nadmetawa

A - Prikupqawe pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za:

- nabavku 230 paketa OSNOVNOG PAKETA DIDAKTI^KOG MATERIJALA sadràja:

1. Igrovni listovi (priroda i dru{tvo) - uzrast pet godina, autor dr Emil Kamenov kom.690

2. Igrovni listovi (matemati~ke aktivnosti) - uzrast pet godina, autor dr Emil Kamenov kom.690

3. Didakti~ke igre za razvoj logi~kog mi{qewa, percepcije po~etnih matemati~kih pojmova,

sposobnosti zapaàwa i upore|ivawa razli~itih boja i oblika:

a) ALFA 4 kom. 230

b) BETA 2 kom. 230

v) BETA 4 kom. 230

g) BETA 5 kom. 230

d) Likovne radionice "Pikom# 1/6 kom. 230

4. Didakti~ke igre za razvoj ma{te, govora i boga}ewe rje~nika...

a) Vesele porodice kom. 230

b) Seosko dvori{te kom. 230

v) [umske ìvotiwe kom. 230

g) Putujemo, putujemo kom. 230

d) Domine kom. 230

e) "Ko, gdje, {ta, kuda?# kom. 230

f) Muzi~ka kaseta sa dje~ijim pjesmama kom. 230

g) Slikovnice: "Pri~aj mi pri~u#, "Moja okolina# i "Matematika i plus# kom. 230

d) Slikovnice: "Pauk - Da{a#, "Otvorite zavirite# i "Prijateqi# kom. 230

B - Nabavku 45 paketa dodatka osnovnom didakti~kom paketu

5. a) Kompleti slikovnica (Sweàna, Crvenkapa, Tri praseta, Lepotica i zver, Ma~ak u ~izmama, Ru`no

pa~e, Petar Pan, Pal~i}, Alisa u zemqi ~uda, Pepequga, Pinokio, Mala sirena, Doma}e ìvotiwe, Zoo-

lo{ki vrt, ABV). kom. 45

b) Kompleti slikovnica "@ap~e# (Veverica, Pu`, Vrabac, Zec, Majmun, Krava, Magare, Ma~ka, Kow,

Koko{ka, Ovca, Koza, Guska , ]uran, Lisica, Je`, @aba, Pas, Medved) kom. 45

V - Prikupqawe pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za:

- nabavku 200 paketa POTRO[NOG MATERIJALA sadràja:

1) Toniranog papira A3 1/12 140 gr gar 2

2) Grafitne olovke "Conte# kom. 20

3) Flomasteri "Gioto 1/12 - 1,20 F# kom. 4

4) Reza~ pvc "Tvist# kom. 3

5) Dje~ije makazice male kom. 8

6) Tempera 1/10 200g "Manda# kom. 2

7) Selotejp 25/66 kom. 2

8) Drvene boje 1/12 duge "Omnia# kolor italijanske kom. 3

9) Gumice "Pelikan# kom. 3

10) Sveska A-4 - obi~ne korice kom. 2

11) Qepilo za papir- Karbofiks 100g kom. 3

12) Akvarel papir A3 1/10 100g gar 2

13) Lewir 30 cm plm kom. 1

14) Plastelin 250g kom. 1

15) êtkice za tempere Winer color Gr~ka br.2,4,10 gar. 3

16) êtkice za vodene boje Winer color Gr~ka br.2,4,10 gar. 2

17) Vodenih boja ve}ih "Bo}anin# kom. 2

18) Vo{tanih boja debelih 1/8 "Bo}anin# kom. 3

19) Kartonska kutija za pakovawe sa logotipom Fonda kom. 1

20) Papir za kopirawe- Veroks 8gr (500 listova) pak. 1

2. Op{ti podaci

2.1. Naru~ilac - Javni fond za dje~iju za{titu Republike Srpske Bijeqina, ulica Jermenska 1a Bijeqina.

2.2. Predmet nadmetawa - Prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku osnovnog paketa

didakti~kog materijala, dopunskog didakti~kog materijala i potro{nog materijala.

3. Pravo u~estvovawa

Pravo u~estvovawa imaju sva pravna lica koja su registrovana za obavqawe djelatnosti koja je predmet nad-

metawa, pod uslovom da uz prijavu dostave originale ili ovjerene fotokopije odgovaraju}ih dokumenata:

- izvod iz sudskog registra;

- uvjerewe od nadle`nog organa za izmirene poreske obaveze za 2004. godinu.

4. Uslovi nu|ewa

Mjesto isporuke: poslovne prostorije Fonda u Bijeqini.

Na~in pla}awa: po isporuci robe.

Ponu|a~ podnosi pojedina~ne ponude na kompletan sadràj paketa osnovnog didakti~kog materijala (paket

A), ponudu na kompletan sadràj paketa dopunskog didakti~kog materijala (paket B) i ponudu na komple-

tan sadràj paketa potro{nog materijala (paket V).

Paket osnovnog didakti~nog materijala, kao i paket potro{nog materijala mora biti spakovan u odgo-

varaju}oj ambala`noj kutiji sa logotipom Fonda, naravno svaki paket pojedina~no.

Dopunski paket osnovnog didakti~kog materijala moè biti spakovan u adekvatne vre}ice.

5. Rok za dostavu ponude

Ponude se dostavqaju u zape~a}enoj koverti, za svaki paket pojedina~no, za paket osnovnog didakti~kog ma-

terijala, za paket dopunskog didakti~kog materijala i za paket potro{nog materijala, sa naznakom na kover-

tama "Ne otvarati# i sa punom adresom ponu|a~a i priloènim uzorkom paketa.

Rok za podno{ewe ponude je 1.3.2005. godine do 14 ~asova. Ponude moète dostaviti na adresu: Javni fond

za dje~iju za{titu Bijeqina, Jermenska 1a.

6. Otvarawe ponude

Naru~ilac }e formirati komisiju za otvarawe i prihvatawe ponuda. Otvarawe ponuda }e se obaviti u pros-

torijama Javnog fonda za dje~iju za{titu, dana 3.3.2005. godine u 11 ~asova.

Ponu|a~ ili wihovi zastupnici imaju pravo da prisustvuju otvarawu ponuda. O rezultatima Javnog nadmetawa

ponu|a~i }e biti pismeno obavije{teni u roku od tri dana od otvarawa ponude.

7. Obavje{tewa o raspisanom tenderu mogu se dobiti u prostorijama Fonda ili na telefon 055/203-008 ili

055/203-009, kontakt osoba mr Jovanka Vukovi}.

Na osnovu ~lana 11 Statuta op{tine Srbac pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske#, broj 6/02), Skup{tine op{tine Srbac na sjednici odrànoj

11.2.2005. godine, donijela je

ODLUKU

o poni{tewu javnog konkursa za imenovawe ~lanova

Upravnog odbora JU NU "Ugqe{a Kojadinovi}# Srbac

^lan 1.

Poni{tava se javni konkurs za izbor ~lanova Upravnog odbora Javne ustanove Nar-

odni univerzitet "Ugqe{a Kojadinovi}# Srbac objavqen u listu "Glas Srpske#,

29.12.2004. godine i "Slu`benom glasniku Republike Srpske# broj 115 od 31.12.2004.

godine.

^lan 2.

Odluku o poni{tewu konkursa objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i "Slu`benom

glasniku Republike Srpske#.

PREDSJEDNIK

SKUP[TINE OP[TINE

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA [AMAC

NAÊLNIK OP[TINE

Broj: 01-475-K/05

Datum, 17.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 6 i 7 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske#, broj 20/01), Komisija za sprovo|ewe postupka javnog nadmetawa,

raspisuje

OGLAS

1. Predmet oglasa je nabavka 30.000 (trideset hiqada) litara lo`-uqa za zagrijavawe pros-

torija Op{tinske uprave [amac.

2. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica registrovana za obavqawe djelatnosti

prometa nafte i naftnih derivata.

3. Uz prijavu kandidati su du`ni priloìti:

- dokaz o registraciji,

- ponudu sa jasno definisanim uslovima.

4. Prijave se dostavqaju u zatvorenoj koverti u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa

na adresu:

Op{tinska uprava [amac

Komisija za sprovo|ewe postupka javnog nadmetawa.

5. Prednost u izboru ima}e najpovoqnija ponuda ukqu~uju}i i uslove pla}awa.

KOMISIJA

OGLAS ZA POSAO

Mikrokreditna organizacija "MIKRA# otvara konkurs za popunu tri radna mjesta za poziciju - kred-

itni slu`benik - promoter:

��Za podru~je op{tine Bawa Luka jednog kreditnog slu`benika

��Za podru~je op{tine Kotor Varo{ i Kneèvo jednog kreditnog slu`benika

��Za podru~je op{tine Prijedor jednog kreditnog slu`benika

Kandidati bi trebalo da posjeduju sqede}e karakteristike:

��Izraène komunikacione sposobnosti

��Osnovno znawe rada na ra~unaru (MS Word, MS Excel)��Spremnost na terenski rad sa populacijom sa malim prihodima na podru~ju oba entiteta

��Voza~ka dozvola "B# kategorije i posjedovawe vlastitog automobila koje bi se koristilo u poslovne

svrhe

��Nastawenost na podru~ju navedenih op{tina

��Spremnost na timski rad u dinami~nim uslovima

Ukoliko èlite da radite u mladom i dinami~nom timu , a imate èqu za sticawem novih znawa i

razmjenom iskustava iz mikrokreditirawa u zemqi i inostranstvu - ovo je prilika za Vas!

Mikrokreditna organizacija "MIKRA# prima}e aplikacije od zainteresovanih kandidata od 19.2.

do 1.3.2005. u vremenu od 10 do 17 ~asova. Bilo koja aplikacija primqena poslije tog perioda ne}e

se razmatrati.

Molim da va{e Curriculum Vitae (ìvotopise) dostavite li~no ili putem po{te na adresu:

"MIKRA# - Predstavni{tvo Bawa Luka, Du{ka Ko{~ice 49A 78000 Bawa Luka ili putem faksa 051/

218-032 i 208-614.

Molimo bez telefonskih poziva!

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks:

053/226-853, 065/643-844

E-mmail: glaskomuna@spinter. net.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa o smrti

i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju moète

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DD OO BB OO JJ UU

I PREDMET NADMETAWA:

1. terminalski ure|aji za (ON- line za klasi~ne igre na sre}u

(do 40 komada), kompatibilan sa lutrijskim organizacijama

Srbije, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

2. komunikacioni sistem za izgradwu ON- line sistema za po-

dr{ku u prire|ivawu klasi~nih igara na sre}u.

Terminalski ure|aj mora sadràvati:

- A 4 skener,

- brzi termalni printer {irine ispisa minimalno 80 mm sa

cutterom TFT LCD monitor sa touch panelom

- softver za masovne igre na sre}u tipa loto, toto i bingo,

- komunikacijski softver koji }e omogu}avati on - line

prire|ivawe masovnih igara na sre}u u vezi sa centralnim

lutrijskim serverima Lutrije Bosne i Hercegovine, Dràvne

lutrije Srbije i/ili Hrvatske lutrije te biti kompatibilan

sa protokolima za prenos podataka prema navedenim cen-

tralnim serverima.

II SADR@AJ PONUDE

Ponuda treba da sadrì:

1. naziv i adresu ponu|a~a,

2. ponu|enu listu sa cjenovnikom u konvertibilnim markama

ili evrima

3. dinamiku i uslove pla}awa,

4. rok isporuke,

5. podatke o kvalitetu, tipu i proizvo|a~ima robe

6. projektna, grafi~ka, slikovna i tekstualna rje{ewa, uzorke

i ostalo prema procjeni ponu|a~a,

7. prijedlog ugovora.

Prilozi uz ponudu:

1. izvod iz sudskog registra ~ija ovjera nije starija od 60 dana,

2. referenc liste

3. sertifikat o zastupawu, distribuciji ili drugom vaè}em

odnosu prema proizvo|a~u opreme ili proizvoda,

4. dokumenat o uspje{nosti poslovawa, ne stariji od 60 dana.

5. dokumenat o solventnosti, odnosno izvje{taj komercijalne

revizije za strane firme

6. garanciju poslovne banke na vrijednost dva odsto ponu|ene

cijene kao garanciju za ozbiqnost ponude,

7. pismo namjere poslovne banke za davawe garancije za

izvr{ewe obaveza u ugovorenom roku,

8. pismo namjere poslovne banke za davawe garancije za

izvr{ewe obaveza u garantnom roku.

III KVALIFIKACIONI USLOVI

- da imaju stru~nu i tehni~ku sposobnost i znawe, opremu i

ostale ure|aje, sposobnost vo|ewa poslova i isporuka, pouz-

danost, iskustvo i poslovni ugled te odgovaraju}e osobqe kako

bi mogli ispuniti ugovor o nabavci,

- da imaju pravnu i poslovnu sposobnost za sklapawe i

izvr{avawe ugovora o nabavci,

- da su ispunili sve obaveze pla}awa poreza i doprinosa za

penzijsko-invalidsko i zdravstveno osigurawe,

- da protiv wih nije pokrenut postupak Likvidacije ili ste~aja,

- da se protiv wih ne vodi postupak zbog nepla}awa poreza ili

doprinosa,

da nisu ka`wavani za prekr{aj zbog zloupotrebe potpisanih

ugovora, a u ciqu nezakonitog sticawa profita.

IV PREUZIMAWE DOKUMENTACIJE 3A IZRADU

PONUDE

Dokumentacija za javno nadmetawe koè se preuzeti u JP

Lutrija Republike Srpske, Bawa Luka, Vladike Platona broj

6, svakim radnim danom od 9 do 14 ~asova, ili }e se, na zaht-

jev ponu|a~a, poslati faksom bez naknade.

VI KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOQNIJEG

PONU\AÂ

Najnià ponu|ena cijena po primjerku za robu s istim svo-

jstvima i odlikama koja se traì u dokumentima nadmetawa.

JP Lutrija RS ne snosi nikakve tro{kove u vezi sa u~estvo-

vawem ponu|a~a u postupku nadmetawa.

JP Lutrija RS zadràva pravo odbijawa svih ponuda s cijenom

prije wihovog prihvatawa.

JP Lutrija RS zadràva pravo prihvatiti, odbiti ili

poni{titi bilo koju ponudu u bilo koje vrijeme prije za-

kqu~ewa ugovora, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost.

VII ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Ponude sa potrebnom dokumentacijom, dostaviti u roku od 28

dana od dana objavqivawa oglasa, li~no (u zape~a}enom omo-

tu, u vremenu od 10 do 14 ~asova do kraja isteka roka) ili pre-

poru~nom po{tanskom po{iqkom na adresu: Lutrija Repub-

like Srpske, Vladike Platona broj 6, sa naznakom "PONU-

DA ZA JAVNO NADMETAWE ZA 0M-1@E#. Ponude pri-

stigle po{tom moraju imati pe~at po{te sa datumom preda-

je, koji ne moè biti kasnije od isteka posqedweg dana za pod-

no{ewe ponuda.

Ponude treba da bude dostavqena u dvostruko zape~a}enom

omotu s nazivom i adresom ponu|a~a na unutra{woj i vawskoj

omotnici.

Nepotpune i neblagovremeno pristigle ponude ne}e se raz-

matrati.

VIII MJESTO I VRIJEME OTVARAWA PONUDA

- Otvarawe i prihvatawe ponuda izvr{i}e Komisija za ot-

varawe i prihvatawe ponuda, imenovana od strane direktora.

Javnom otvarawu ponuda mogu prisustvovati samo opunomo}eni

predstavnici ponu|a~a.

- Otvarawe ponuda izvr{i}e se u prostorijama JP Lutri-

ja Republike Srpske u Bawoj Luci, ulica Vladike Platona

broj 6, o ~emu }e ponu|a~i biti blagovremeno obavije{teni.

- Po otvarawu ponuda, komisija moè zatraìti od pojedinih

ponu|a~a obja{wewe odre|enih elemenata ponude.

Nakon razmatrawa pojedinih ponuda i pribavqawa eventual-

nih obja{wewa odre|enih elemenata ponude, Komisija }e

donijeti kona~nu odluku. O rezultatima nadmetawa ponu|a~i

}e biti obavije{teni u pismenom obliku u roku od osam dana

od dono{ewa odluke.

Nakon prijema odluke o izboru, a u roku od 30 dana, odabrani

ponu|a~ je duàn potpisati ugovor. U slu~aju odustanka od pot-

pisa ugovora iz bilo kojeg razloga, JP Lutrija RS }e naplati-

ti iznos na osnovu garancije poslovne banke ponu|a~a, a

nabavku ustupiti sqede}em najpovoqnijem ponu|a~u ili

poni{titi nadmetawe.

"TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE# AD BAWA LUKA

Ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93, 78000 Bawa Luka, Republika Srpska, BiH

U skladu sa ~lanom 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl. glas-

nik RS# broj 20/01) i ~lana 55 Statuta, Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Bawa Lu-

ka, ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93, objavquje:

OBAVJE[TEWE O PRODU@EWU ROKA

ZA PODNO[EWE PONUDA

I IZMJENA POZIVA ZA JAVNO NADMETAWE

za javno nadmetawe broj 158:

"Nabavka i montaà SDH opti~kih sistema STM-1 nivoa#

Tekst javnog oglasa:

Ponude moraju biti primqene u kancelariji br. 8 "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka, na

adresi navedenoj na kraju poziva, najkasnije do 11 ~asova 1.3.2005. godine po lokalnom vre-

menu, kada }e biti otvorene, pod uslovom da su pristigle najmawe tri ponude i u prisustvu

predstavnika onih ponu|a~a koji budu odlu~ili da prisustvuju.

Mijewa se i sada glasi:

Ponude moraju biti primqene u kancelariji br. 8 "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka, na

adresi navedenoj na kraju poziva, najkasnije do 11. ~asova 8.3.2005. godine po lokalnom vre-

menu, kada }e biti otvorene, pod uslovom da su pristigle najmawe tri ponude i u prisustvu

predstavnika onih ponu|a~a koji budu odlu~ili da prisustvuju.

Uplate za otkup Tenderske dokumentacije u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj:

56209900004057-60 kod "Razvojne banke jugoisto~ne Evrope# a.d. Bawa Luka,

a uplate iz inostranstva u drugoj konvertibilnoj valuti na :

ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTO^NE EVROPE AD,

BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENT BANK: FRANKFURT AM MAIN

SWIFT: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000, or

USD 100-9362807-0005u korist "Telekoma Srpske# a.d. sa naznakom:

Javno nadmetawe broj 158: "Nabavka i montaà SDH opti~kih sistema STM-1 nivoa#.

Potencijalni ponu|a~i mogu dobiti daqe informacije te pregledati i preuzeti Doku-

mentaciju na sqede}oj adresi:

"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka

Projektna implementaciona jedinica, kancelarija br 8

Vuka Karaxi}a 6, 78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Tel: + 387 51 240 120

Faks: + 387 51 211 227

E-mail: [email protected]

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE" AD ,BANJA LUKAKralja Petra I Kara|or|evi}a 93, 78000 Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Pursuant to Article 8 of the Law on Procedures for Procurement of Goods, Services and Works, (TheOfficial Gazette of RS No. 20-01) and Article 55 of the Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Ban-ja Luka, Kralja Petra I Kara|or|evi}a 93, is announcing:

NOTICE ON PROLONGATION OF DEADLINE FORSUBMISSION OF TENDERS AND MODIFICATION

OF THE INVITATION FOR THE TENDERERSTender Package 158:

"Procurement and installation of SDH optical systems at STM-11 level"

The text:Tenders must be received in Office No. 8 of Telekom Srpske a.d. Banja Luka, at the address below,on or before 01.3.2005. by 11 AM local time the latest, at which time they will be opened, providedthat 3 tenders at least have been submitted and in the presence of those tenderers' representativeswho choose to attend..shall be changed to say:Tenders must be received in Office No. 8 of Telekom Srpske a.d. Banja Luka, at the address below,on or before 08.3.2005. by 11 AM local time the latest, at which time they will be opened, providedthat 3 tenders at least have been submitted and in the presence of those tenderers' representativeswho choose to attend.

Payments for the tender Documents in KM is to be made to the account No. 56209900004057-60 atRazvojna banka jugoisto~ne Evrope, a.d. Banja Luka, for tenderers registered in the Purchaser'scountry, and payments outside the Purchaser's country: ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTOCNE EVROPE

AD, BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENT BANK: FRANKFURT AM MAINSWIFT: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000, or

USD 100-9362807-0005in favour of: "Telekom Srpske" a.d. Banja Lukaunder reference: Tender Package 158: "Procurement and installation of

SDH optical systems at STM-1 level".

Prospective tenderers may obtain further information and insight tender documentation at the fol-lowing office:

"Telekomunikacije Republike Srpske" a.d. Banja LukaProjekno implementaciona jedinica, office No. 8.Vuka Karadì}a 6, 78000 Banja LukaRepublika Srpska, Bosna i HercegovinaTel: + 387 51 240 120Fax: + 387 51 211 227E-mail: [email protected]

LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA, Ul. Vladike Platona 6 Tel: 051/322-000, 322-030, 315-333; Tel/faks: 051/322-000, 322-030

e-mail: [email protected] ìro ra~un: 562-099-00000296-91 Razvojna banka

5671621000134359 Cepter banka

Na osnovu ~lana 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 20/01), Javno preduze}e Lutrija Republike Srpske Bawa

Luka, objavquje

OGLASza prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku robe


JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE

SOKOLAC

[umsko gazdinstvo"Motajica#

Srbac, ul. Mome Vidovi}a br. 6

Tel./faks 051/840-021

Na osnovu ~lana 46 Zakona o {umama ("Sl. glasnik Republike Srpske# broj 66/03 - pre~i{}eni

tekst) i ~lana 6 Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wi-

hovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdinstva "Motajica# o b j a v q u j e:

OGLAS

ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

IOdjeqewa broj 220, 221, 222, 223 GJ "Motajica# (slu~ajni uìci)

1. sje~a i izrada drvnih sortimenata cca 1.174m¿ 10,00 KM/m¿

2. izvoz oblovine cca 318 m¿ 16,10 KM/m¿

3. iznos ogrevnog drveta cca 856 m¿ 17,00 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.3.2005. godine, dnevna dinamika-cca 39 m¿, rok zavr{etka rado-

va - 20.4.2005. godine.

Odjeqewe broj 59 GJ "Motajica#

1. iznos ogrevnog drveta cca 889m¿ 15,90 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova 20.3.2005. godine, dnevna dinamika-cca 44 m¿, rok zavr{etka rado-

va - 10.4.2005. godine.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sud-

skog registra);

- Da imaju rje{ewe o ispuwenosti uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane

ministra za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske;

- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog

nadmetawa (popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj rad-

nika odgovaraju}e kvalifikacione strukture (obrazac M-1);

- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu 0,2% od pre-

dra~unske vrijednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno

upla}uje na ìro-ra~un broj 567-353-1000000-40 kod "Cepter komerc banke# AD Bawa Luka,

filijala Srbac ili na blagajnu naru~ioca (peti primjerak ili uplatnica);

- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[

"Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske.

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu

naprijed navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: [umsko gazdinst-

vo "Motajica#, Srbac, ul. Mome Vidovi}a br. 6, 78420 Srbac - Komisiji za otvarawe ponu-

da, sa naznakom ponuda za oglas broj: 205/05. od 18.2.2005. i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~io-

ca.

Rok za podno{ewe ponuda je 2.3.2005. godine do 14 ~asova.

IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 3.3.2005.

u 11 ~asova u prostorijama [umskog gazdinstva "Motajica#Srbac, ul. Mome Vidovi}a br.

6, Srbac.

VNeblagovremene, kao i ponude uz koje nije priloèna traèna dokumentacija ili koje odstu-

paju od utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovo-

qnije ponude.

VIKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena - cijena nià od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad

koje se ne smiju prihvatiti ve}e cijene, ili cijena ista kao u oglasu,

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[

"Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

- tehni~ka opremqenost (da posjeduje minimalno dva {umska traktora) i finansijska sta-

bilnost,

- dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od

0,2% od predra~unske vrijednosti radova, preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid

(pregled) u objekte rada na terenu na dan 25.2.2005. godine.

Tenderska dokumentacija se preuzima do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada

sa odre|enim predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je

tehni~ki direktor, broj telefona 051/840-021.

"[UMAUSLUGE# AD

GRADI[KA

Na osnovu ~l. 33 Statuta "[umausluge# AD Gradi{ka, Upravni odbor

raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovawe direktora preduze}a

u trajawu od 4 (~etiri) godine

Pored op{tih uslova, kandidat mora da ispuwava i posebne uslove:

- VSS - diplomirani inèwer {umarstva

- potrebno radno iskustvo od najmawe tri godine na rukovodnim poslovima.

Konkurs ostaje otvoren 30 dana od dana objavqivawa.

Prijave sa dokumentima slati na adresu "[umausluge# AD Gradi{ka, ulica

Vojvode Mi{i}a br. 10, putem po{te ili li~no na nazna~enu adresu.

Po{tovani ~itaoci,

gra|ani êlinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu Luku da

biste u "Glasu Srpske# objavili va{u

reklamnu poruku, mali oglas, ~ituqu i

sli~no. Dovoqno je da do|ete u redak-

ciju "êlina~kih novina# i tu po istoj

cijeni zavr{ite posao, a mi }emo za vas

proslijediti va{e poruke. Time }ete

u{tedjeti vrijeme i tro{kove puto-

vawa.

Adresa redakcije:

Vojvode Mi{i}a bb,

telefoni: 852-547, 851-695.

O~ekujemo vas!

tel: 051/211-968tel/faks: 051/212-004

MM AA RR KK EE TT II NN GG

E-mail: [email protected]

19. i 20. februar 2005.OGLASI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

NE]E MORATI DA ME SMJEWUJU

Strana 2.

INTERVJU

"GLASA PLUS"

PERO BUKEJLOVI], PREMIJER REPUBLIKE SRPSKE

(Snimio Du{an BORKOVI])

Kad se povu~e dim i malo boqe razmisli, i nije ba{ neko vrijeme za pecawe.Snijeg zabijelio, zima stisla okove, i ribe se {}u}urile na nekom skrovitommjestu pa se griju uz misli o skorom proqe}u. Ali, strast je strast - vaqa {tapomzamahnuti i udicu zabaciti. A ulov? Ako bude malo mira i ti{ine, ako se napetinervi malo opuste, ako se glava provjetri od svakodnevnih napora, bi}e puna{aka brade. Jer, nije ribolov samo loviti ribu

PUTEVIMA ETNOMUZIKOLOGIJE

OSLU[KUJUDU[U

HERCEGOVINEKako je qubav prema muzicispojila ìvotne puteveDubravke Kuja~i} i JeleneAn|elkovi}

MOMIR KRSMANOVI], SVJEDOK SRPSKOG STRADAWA

KWIGE PISANEISTINOM

Krsmanovi} se u svojimkwigama bavio usta{kimzlo~inima u Drugomsvjetskom ratu, kojimaje i sam bio svjedok

Strana 7.

Strane 8. i 9.

Strana 6.

Strana 3.

DA LI JE BILO PODMI]IVAWA NARODNIH POSLANIKA

[TA JE DRAGIMILO...

Nakon {to je u javnosti

"eksplodirala" nova afera,

najmawe {to ta ista javnosto~ekuje jeste da se slu~ajrasvijetli

U OSNOVNOJ [KOLI "DOSITEJOBRADOVI]" U PRIJEDORU

UÎONICEZRAÊ

POVJEREWEM [kola radi ve} duè od150 godina. Danas nastavuslu{aju djeca srpske,hrvatske, bo{wa~kei romske nacionalnosti

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.INTERVJU2

Jo{ nisam posjetio svog klijen-

ta Sadama Huseina, iako to od

mene traì wegova porodica,

jer ira~ka vlast tvrdi da za to u

ovom trenutku nema potrebe i svr-

he. Wegovo zdravstveno stawe je lo-

{e, on nije u stawu da studiozno

pro~ita optu`nicu i pravi dogovo-

re oko svoje odbrane. Nedavno je

helikopterima preba~en u ameri~-

ku vojnu bolnicu u Bagdadu, gdje je

podvrgnut qekarskom pregledu zbog

uve}ane prostate.

Ovo su rije~i uglednog britan-

skog advokata, srpskog zeta \ova-

nija di Stefanija, koji je jedan od

sedam branilaca biv{eg ira~kog

predsjednika Sadama Huseina.

Britanski mediji o Di Stefa-

nu pi{u kao o "|avoqem advokatu#,

koji posqedwih godina brani naj-

ve}e engleske kriminalce, mafi-

ja{e i bogata{e u nevoqi. Wegovo

poznanstvo sa Sadamom Huseinom

datira od 1998. godine, kada su se

sreli u Bagdadu.

- Sadam Husein je pod juris-

dikcijom ira~kog Suda za ratne zlo-

~ine. On danas ima 67 godina i za-

jedno sa jo{ 11 Ira~ana optuèn

je za ratne zlo~ine i prijetwe ma-

sovnim uni{tewem qudi. Zatvorske

dane provodi u zatvorskoj }eliji

"tri sa ~etiri# koja se nalazi u jed-

noj od wegovih palata u predgra|u

Bagdada, gdje je preba~en prije dva

mjeseca. Gaji cvije}e, ~ita Kuran i

kwige o Bagdadu prije hiqadu godi-

na, kada je ira~ka prijestonica

bila centar islamskog svi-

jeta - kaè Di Stefano.

?Kako kontaktirate

sa svojim

klijentom?

- Mene i tim advo-

kata Sadama Huseina

koji zasjeda u Kuvajtu

redovno obavje{tava

gospodin Salem ̂ alabi,

ira~ki sudija zaduèn za

ratne zlo~ine. Imam ̀ i-

vu prepisku sa tim sudi-

jom koji nam dosta-

vqa poru-

ke Sadama Huseina. On me savjeto-

vao da su|ewe Huseinu ne bi treba-

lo da bude repriza procesa protiv

Slobodana Milo{evi}a, koga sam,

tako|e, zastupao.

U Iraku postoji boja-

zan da bi Sadam mogao da

iskoristi medije za svo-

ju politi~ku promoci-

ju kao `rtve ameri~-

kog imperijalizma i

evropskog globalizma.

?Kakva }e biti lini-

ja odbrane koju }ete

zastupati?

- Odbrana }e insisti-

rati na pitawu wegovog

imuniteta kao suvere-

na. Prema ira~kim

z a k o n i m a

p r e d -

sjednik dràve ima pravo na doì-

votni politi~ki i sudski imuni-

tet za postupke koje je po~inio vr-

{e}i dràvni~ke i patriotske du-

`nosti suverena.

Ako uspemo da dokaèmo da je

taj imunitet legalan i da prema

ira~kim zakonima Husein kao suve-

ren ne moè biti optuèn za zlo-

~ine koje su po~inili pojedinci,

onda su|ewa ne}e ni biti.

A ako su|ewa, ipak, bude, insi-

stira}emo na wegovoj nevinosti.

Mogu}e je da }emo negirati Sada-

movo li~no u~e{}e ili uticaj na

zlo~ine jer su oni bili dio predu-

zetih mjera protiv pobune. To mo-

è da zna~i da biv{i predsjednik

Iraka nije imao stvarnu kontrolu

nad pot~iwenima.

?Sadamu Huseinu je lani ve}

jednom su|eno

u Iraku?

- Moj klijent se samo jednom po-

javio na Centralnom kriminalnom

sudu Bagdada, kod sudije Redu Juhi-

ja, ali taj sud vi{e ne postoji, ta-

ko da je taj proces ve} obustavqen.

Sada se postavqa pitawe kako }e se

moj klijent iz nepostoje}eg Cen-

tralnog kriminalnog suda u Bagda-

du prebaciti u Sud za ratne zlo~i-

ne, kada tuìla{tvo Iraka nije u

stawu da to pravno pokrije i oprav-

da.

?Amerika i Irak su uporni u na-

stojawu da se Sadamu sudi. Kada

bi proces mogao da po~ne?

- Su|ewe bi moglo da po~ne

najranije 2006. godine. Pored pro-

blema sa sudom Irak ima proble-

me i sa dokumentacijom za optu-

`nicu protiv Sadama. U Bagdadu

u tuìla{tvu posebna grupa prav-

nih eksperata pregleda i utvr|u-

je originalnost dokumenata koje

}e tuìla{tvo koristiti protiv

Huseina.

Mi branioci insistiramo da

nam se odgovori na pitawa kako se

do{lo do tih dokumenata, za{to

ameri~ki FBI brine o wima i za-

{to advokatska kancelarija zadu-

èna za odbranu Sadama jo{ nije

ta dokumenta dobila na uvid. Kao

Sadamov advokat, u stvari ne znam

sa kakvim podacima, tvrdwama i do-

kumentima }e tuìlac da tereti

mog klijenta.

?Da li na svijetu postoji ijedna

dràva koja èli da pomogne

Sadamu Huseinu?

- Izrael }e mu, uvjeren sam, po-

mo}i, jer je on kao predsjednik Ira-

ka 1991. godine spasao Izraelce od

arapskog ustanka i arapskih fana-

tika. Pomo} mu pruà i Kuvajt, u

kome se advokatski tim sastaje i

dogovara odbranu. Kada smo se po-

sqedwi put sastali dogovorili smo

se da kad su|ewe po~ne zatraìmo

izuze}e Iraka i Bagdada, jer sma-

tramo da zbog politi~kih pritisa-

ka proces ne}e biti vo|en objek-

tivno i profesionalno.

Odbrana }e predloìti da se

Sadamu sudi u Hagu, u Tribunalu za

ratne zlo~ine. Li~no smatram da

on treba da izu~i odbranu Slobo-

dana Milo{evi}a i ako mu bude su-

|eno u Hagu, da nastupi kao biv{i

jugoslovenski predsjednik.

¥ Du{an IKOVI]

\OVANI DI STEFANO, ADVOKAT BIV[EG IRA^KOG PREDSJEDNIKA

SADAM GAJI CVIJE]E I ÎTA KURAN

Poslije mjesec i po maraton-

skih, po~esto varni~avih i

javnosti zamornih pregovo-

ra, Republika Srpska je u utorak do-

bila novu Vladu. Novi premijer, ma-

gistar ma{instva iz Doboja Pero

Bukejlovi} preuzeo je vru}u fotequ

u ne ba{ idealnim uslovima. [ta-

vi{e: ve}inska podr{ka u Skup{ti-

ni vrlo lako bi se mogla istopiti,

s obzirom na opredjeqewe Partije

demokratskog progresa da ne u~e-

stvuje u Vladi.

Osim toga, ni javnost nije ba{

sklona novom premijeru, koji }e u

razgovoru za na{ list kazati da je

to rezultat "izuzetno prqave kam-

pawe koja je vo|ena protiv wega#.

- Svjestan sam teìne trenutka

u kojem preuzimam du`nost premi-

jera Republike Srpske. Ipak, vjeru-

jem da }u sa saradnicima koje sam

izabrao u kabinet, znati da se nosim

sa problemima koji priti{}u Srp-

sku - rekao nam je Bukejlovi} dan po-

slije izbora nove republi~ke Vla-

de.

?Ne moè se re}i da Va{ kabi-

net po~iwe da radi u dobroj at-

mosferi. Po~elo je sa prekopa-

vawem rodbinskih veza a zavr{ilo

tvrdwama da su "kupovani# glasovi

poslanika koji }e Vas podràti?

- Svjestan sam da je izloènost

javnosti i svojevrsna neugodna at-

mosfera sastavni dio politike.

Ali, mislim da su neki u tome zai-

sta pretjerali. U ovom trenutku mo-

gu samo da kaèm da za prqave igre

i la`ne informacije koje su pojedin-

ci iznosili o meni, postoje zakon-

ska rje{ewa. Dakle, za sada ne odba-

cujem mogu}nost da protiv nekih qu-

di podignem tu`bu.

[to se ti~e tvrdwi narodnog

poslanika Drage Kalabi}a da mu je

nu|en novac da bi podrào izbor no-

ve Vlade, Ministarstvo unutra{wih

poslova je ve} dobilo zadatak da ih

ispita. Tako }e se otkloniti sve di-

leme u javnosti.

Sasvim odgovorno tvrdim da to

nije ta~no, jer se dobro znalo da za

izbor Vlade nije bio potreban glas

Drage Kalabi}a. Uostalom, javnost

zna ko je i kako se pona{a poslanik

Kalabi}.

Partija kojoj pripada gospodin

Kalabi} u jednom momentu je izra-

zila spremnost da u~estvuje u Vla-

di. Ta~no je samo da sam Demokrat-

skom narodnom savezu nudio mini-

starsko mjesto, a wihov je problem

ako nisu bili zadovoqni ponu|enim.

[to se ti~e izuzetno prqave

kampawe koja je vo|ena protiv mene,

mogu da kaèm da me nisu iznenadi-

li postupci nekih politi~ara. Ipak,

iznena|en sam stavom nekih medij-

skih ku}a koje su me odmah napale,

ne poku{avaju}i da saznaju {ta ja

imam da kaèm. Ali, vrijeme }e po-

kazati ko je bio u pravu.

?Poslanici u Narodnoj skup{ti-

ni iznijeli su zamjerke na Va{

ekspoze, koji je ocijewen kao

uop{ten, bez konkretnih rje{ewa

za prevazilaèwe aktuelnih pro-

blema. Mnogi nisu zadovoqni ni sa-

stavom Va{eg kabineta.

- Nisam èlio da uvodno obra-

}awe preopteretim stru~nim pojmo-

vima i da ponavqam ono {to je ve}

re~eno. Objasnio sam poslanicima

da }e se moj budu}i rad zasnivati na

ekonomskoj politici i buxetu koji

je usvojila republi~ka Skup{tina i

na Sporazumu o principima usagla-

{enog djelovawa koji su potpisale

vode}e politi~ke partije.

Ta dva dokumenta svi oni pozna-

ju, a u skladu sa wima radi}e Vlada,

bi}e sprovo|ena ekonomska i soci-

jalna politika u Republici Srpskoj.

Ono {to nisam rekao jeste da

}u raditi na pokretawu fabrika po

principu da }e u svakom gradu u dvi-

je godine biti obnovqeno jedno pred-

uze}e, da }u uloìti velike napore

da poboq{am saradwu op{tina i

Vlade, da }u nastaviti da sprovodim

uspje{ne programe koje su zapo~e-

li moji prethodnici.

Ako uspijemo da napravimo zna-

~ajniji iskorak u pokretawu proiz-

vodwe, a svim snagama }emo raditi

na tome, uspje}emo da pokrenemo i

ulagawa, zaposli}emo qude, i op{ta

ekonomska i privredna slika }e bi-

ti mnogo povoqnija.

?Sada{wa privredna slika, me-

|utim, nije vesela. U svom eks-

pozeu kazali ste da se u "poli-

tici odrìvog razvoja# kriju {an-

se za poboq{awe situacije. Na {ta

ste konkretno mislili?

- Osnovni uslov za opstanak pri-

vrede je da oìvimo proizvodwu i

otvorimo nove pogone. Republika

Srpska ima veliki poqoprivredni

i industrijsko-prera|iva~ki poten-

cijal, a na{e je da ga iskoristimo.

Time }emo rije{iti i problem za-

po{qavawa i iza}i iz soci-

jalne krize.

Ipak, smatram da u

ovom procesu podr{ku

vladi treba da daju i

op{tine, jer one ima-

ju buxet koliki je i

buxet Vlade Repu-

blike Srpske. Treba-

lo bi da budu solidar-

nije i jedna prema dru-

goj, jer se Bawa Luka

i Kalinovik ne mogu

porediti, a sjetimo se da

se preko Fonda solidar-

nosti izgradila

biv-

{a Jugoslavija i sve velike fabri-

ke.

?Najavili ste

mogu}nost revizije

privatizacije?

- Ona }e se obaviti u svim slu-

~ajevima u kojima se ocijeni da je

potrebno i gdje nadle`ni organi

utvrde da je sprovedena na sumwiv

na~in. Me|utim, ako se utvrdi da

je bilo nelegalnosti prilikom

prodaje preduze}a, kazna treba da

pogodi onog ko ih je omogu}io, a

ne kupca. Inostrani ulaga~i mo-

raju imati za{titu za svoj kapi-

tal. U suprotnom }e oti}i iz Srp-

ske.

?Zamjereno Vam je i da niste bi-

li dovoqno jasni kada su u pi-

tawu reforma odbrane i poli-

cije, odnosno opstanak republi~kog

Ministarstva unutra{wih poslova.

- Rje{ewa svih na{ih problema

nalazi se u po{tovawu i dosqednom

sprovo|ewu Sporazumu o usagla{e-

nom politi~kom djelovawu. Tim spo-

razumom je odre|en i na{ stav pre-

ma ova dva ministarstva.

Ako u ovim sveop{tim nasrta-

jima na ustavni sistem BiH i Repu-

blike Srpske postoji

utje{na ~iwenica,

onda je ona sa-

dràna u

o b e } a w u

visokog

predstav-

nika Pe-

dija E{-

dauna da

ne}e na-

m e t a t i

rje{ewa,

ve} }e

traìti

dogovor.

Ubije|en sam da kada bi svi pot-

pisnici Sporazuma o usagla{enom

politi~kom djelovawu po{tovali

ono {to su potpisali, opasnosti od

ustavnog uru{avawa Republike Srp-

ske bi se zna~ajno smawile. Sasvim

sam siguran da niko od poslanika

ovih stranaka ne}e u Parlamentu

glasati za neko rje{ewe kojim je

predvi|eno ukidawe Ministarstva

unutra{wih poslova Republike Srp-

ske.

Iako neke partije najavquju da

}e istupiti iz Sporazuma, poru~u-

jem im da od zacrtanih ciqeva ne bi

trebalo da odstupe. Jer, ako nesta-

ne Republike Srpske ni wihovo po-

stojawe ne}e imati nikakvog razlo-

ga ni svrhe.

?Stav Partije demokratskog pro-

gresa kao da nagovje{tava da }e

se ve}inska skup{tinska podr-

{ka koju ima Vlada, lako istopiti?

- Stav Partije demokratskog

progresa bi}e samo podsticaj meni

i mojim ministrima da dobro radi-

mo. Ukoliko se utvrdi da lo{e oba-

vqamo svoj dio posla, ne}e biti po-

trebe ni da nas smjewuju - sami }e-

mo se povu}i.

Ali, skrenuo bih pa`wu na dru-

gu ~iwenicu. Iako Partija demo-

kratskog progresa i Savez nezavi-

snih socijaldemokrata tvrde da ne-

maju predstavnike u vlasti, nijedan

wihov kadar nije pomjeren sa mjesta

u prethodnoj vladi, a ni u mojoj ne-

}e biti revan{izma. Zato mi nije

jasno zbog ~ega stalno tvrde da ne

u~estvuju u vlasti, kada to nije isti-

na. Istina, ne u~estvuju kao mini-

stri, ali postoji mnogo wihovih ka-

drova u vlasti.

?Pretrpjeli ste

i kritike Stranke

demokratske akcije?

- Napadaju me da nemam korek-

tan odnos sa partijama bo{wa~-

ke orijentacije, ali to

nije ta~no. Te stran-

ke su same iznije-

le stav da ne èle

u novu Vladu Srp-

ske, a sada se bune

zbog izbora mini-

stara Bo{waka i

Hrvata.

Ja sam u skla-

du sa Ustavom do-

veo du`nost man-

datara do kraja.

Nigdje u Ustavu

ne pi{e da mi-

nistar Bo{wak

mora da bude iz

Stranke demo-

kratske akcije,

niti pi{e da

ministar mora

da bude iz bilo

koje partije.

Uostalom,

za{to se ne za-

pitaju koji to

Srbi u~estvuju

u vlasti u Fe-

deraciji BiH?

?Predsjednik Republike Dragan

âvi} je ocijenio da }e jedna od

Va{ih najteìh obaveza biti

saradwa sa Ha{kim tribunalom?

- Saradwa sa Hagom }e biti pri-

oritet. Mislim da je vrijeme da Re-

publika Srpska najzad skine taj te-

ret i da taj problem privede kraju.

Iako svi izbjegavaju razgovor o Ha-

{kom tribunalu, moram da kaèm da

je to obaveza koju }emo izvr{iti.

Hrabar potez koji je u~iwen ra-

nije je izvje{taj Komisije za Sre-

brenicu kojim je otvorena jedna ta-

bu tema, ali i skinut jedan dio te-

reta. To jesu bolna pitawa, ali se ona

moraju otvoriti.

Kada govorim o saradwi sa Ha-

gom, moram da kaèm da ona mora da

bude dvosmjerna. U tom kontekstu

postavqa se, na primjer, pitawe za-

{to niko iz Federacije BiH ne go-

vori o Srbima koji su ubijeni u Sa-

rajevu za vrijeme rata?

Pokrenu}emo to pitawe preko

srpskih predstavnika u zajedni~kim

organima. I mi i oni moramo uradi-

ti mnogo vi{e da istina o zlo~ini-

ma iza|e na vidjelo i da se razbiju

predrasude s kojima se pritupa ovom

pitawu, da se stvari postave na svo-

je mjesto, da ne bismo imali razli~i-

te kriterijume o istim zlo~inima.

Tako|e namjeravam pomo}i i ne-

vladinim organizacijama koje se ba-

ve ovim pitawem da istraju do kra-

ja. Sramota je da jo{ ima toliko ne-

identifikovanih srpskih `rtava.

Ako se nastavi ovim tempom taj pro-

ces ne}e biti okon~an jo{ deset go-

dina. On se mora ubrzati i ja }u im

pomo}i koliko kao predsjednik vla-

de mogu.

?Pred Vama je prvih stotinu da-

na. Sa kakvim }ete rezultatima

iza}i pred poslanike i javnost

nakon tog "probnog# perioda?

- O~ekujem da Srpska sada u|e u

mirnije politi~ke vode i da gra|a-

ni odahnu od strana~kih previrawa.

Ne vjerujem ni da }e, kako neki na-

javquju, biti ve}ih potresa ako BiH

u martu ne bude primqena u Partner-

stvo za mir.

Vjerujem da }e u prvih stotinu

dana Vlada pro}i testove koji se ti-

~u za{tite ustavnog ure|ewa Repu-

blike Srpske. Vjerujem da }e biti i

drugih rezultata, iako je, objektiv-

no gledano, to kratak period da bi

se ne{to krupno promijenilo.

Ina~e, nova Vlada }e svaki dan

biti na kriti~koj ocjeni javnosti,

i stalno }e pokazivati {ta, koliko

i koliko kvalitetno radi.

¥ Na|a DIKLI]

Snimio Miladin MIHAJLOVI]

PERO BUKEJLOVI], PREMIJER REPUBLIKE SRPSKE

NE]E MORATI DA ME SMJEWUJUO~ekujem da }e Republika Srpska u}i u mirnije politi~kevode i da }e gra|ani odahnuti od strana~kih previrawa.Vjerujem da }u sa saradnicima mo}i da se nosimsa problemima koji priti{}u Republiku. Ne}e biti potrebe da nas bilo ko smjewuje. Ako budemo lo{e radili,sami }emo se povu}i

Odbrana }e predloìti da se Sadamu sudi u Hagu,a li~no smatram da bi u tom slu~aju on trebao da sebrani po ugledu na Slobodana Milo{evi}a

AMERIKA Moèmo lako da dokaèmo da

je intervencija SAD bila monti-

rana, jer i Va{ington priznaje da

Sadam i Irak nisu posjedovali

oru`je za masovno uni{tewe. Ako

SAD nastave da se mije{aju u pro-

ces protiv Sadama Huseina, onda

je sasvim jasno da su i tuìla{tvo

i tuìoci Iraka samo ameri~ke

marionete. I da }e ovo su|ewe bi-

ti najve}i politi~ki proces na

svijetu u 21. vijeku.

BAWA LUKA - Vlada }e posebnu pa`wu po-

svetiti op{tinama i wihovim pro-

blemima. Me|u prioritetima }e

se, na primjer, na}i i problem gri-

jawa Bawe Luke. Ne}u dozvoliti

da se "vru} krompir# prebacuje iz-

me|u Gradske uprave i Vlade, a da

Bawolu~ani ispa{taju. Sramota je

da su radijatori godinama hladni,

a da Gradska uprava svu krivicu

prebacuje na Vladu, iako je gradska

"Toplana# data wima na upravqa-

we i mi nemamo nikakav uticaj na

upravqa~ki kadar preduze}a. Jo{

prije tri godine Vlada je poku{a-

la da rije{i taj problem tako {to

bi ujedinila "Toplanu# i Incelo-

vu "Energanu#, ali da je taj prije-

dlog odbila gradska vlast. Ali, mi-

slim da je vrijeme da se taj pro-

blem kona~no rije{i, isto kao {to

}e na dnevni red do}i i proble-

mi u drugim op{tinama.

SARADWA - Trudi}u se da preko srpskih

predstavnika u zajedni~kim orga-

nima vlasti pro{irim saradwu

Vlade Republike Srpske, Savjeta

ministara BiH i Parlamentarne

skup{tine BiH. Republi~ki or-

gani vlasti ne brane se samo u Ba-

woj Luci, ve} i u Sarajevu, a po-

kazivawem inicijative prema or-

ganima na nivou BiH, sprije~i-

}emo mogu}nost da samo izglasa-

vamo zakone koje su oni ve} doni-

jeli. Republika Srpska se od po-

smatra~a mora pretvoriti u ak-

tivnog u~esnika.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. TEMA 3

Kolaju li politi~kom sce-

nom Republike Srpske mi-

to i korupcija? Svako ma-

lo u javnosti se zakotrqa neka

pri~a o mutnim poslovima, pot-

kupqivawu, reketirawu i namje-

{tawu raznoraznih poslova, ali

do sada nijedna pri~a nije dove-

dena do kraja. Ta~nije re~eno, ni-

ko se zbog toga nije na{ao na op-

tuèni~koj klupi.

Zato se o svim tim slu~aje-

vima moè govoriti samo kao o

"navodnim#. Da li }e tako biti

i sa najnovijim, "slu~ajem Kala-

bi}#, koji je pred sam izbor nove

Vlade Republike Srpske potre-

sao javnost?

Poslanik Demokratskog na-

rodnog saveza Drago Kalabi} iz-

javio je, naime, da mu je nu|eno

100 hiqada maraka da da svoj glas

za izbor kabineta Pere Bukejlo-

vi}a. On, istina, nije bio spre-

man da detaqnije govori o ovoj

"ponudi#, isti~u}i da bi bilo te-

{ko da dokaè svoje tvrdwe "jer

se radilo o poku{aju podmi}iva-

wa#, u kome nisu u~estvovali qu-

di iz "prvog politi~kog e{alo-

na#, ve} oni iz sjenke.

S obzirom na to da su Kala-

bi}eve tvrdwe "poja~ane# i izja-

vom lidera Saveza nezavisnih so-

cijaldemokrata Milorada Dodi-

ka da su nekim poslanicima nu|e-

ni "kamioni oblovine i radna

mjesta#, te jo{ nekim kuloarskim

pri~ama, logi~an je bio zakqu-

~ak Parlamenta da se ovim slu-

~ajem hitno pozabave nadle`ni

organi.

Za sada se zna da je poslanik

Kalabi} dao iskaz bawolu~kom

Okru`nom tuìla{tvu, a poli-

cija je izuzela video-snimak Ka-

labi}eve izjave date Radio-tele-

viziji Republike Srpske 14. fe-

bruara. Javnost o~ekuje da }e se

slu~aj rasvijetliti, da sve ne bi

ponovo ostalo na nivou spekula-

cija.

U Srpskoj demokratskoj

stranci tvrde da se u ovom slu~a-

ju radi o obi~noj izmi{qotini

Drage Kalabi}a, ~iji je ciq we-

gova li~na promocija.

Narodni poslanik SDS Stan-

ko Piva{evi} odbacuje i pomi-

sao da bilo ko iz wegove

stranke stoji iza politi~-

kog potkupqivawa za ko-

je ih je optuìo Kala-

bi}.

- Kalabi} svoje iz-

jave ne upu}uje samo na-

{oj stranci, nego i po-

slaniku svoje stranke Jo-

vanu Haxi Mitrovi}u ko-

ji je podrào kabinet

Pere Bukejlovi}a. Ako

kaè da je novac nu-

|en wemu,

ali ga

nije

prihvatio, logi~no slijedi da je

wegov partijski kolega primio

pare - kaè Piva{evi}.

On je dodao da je pri~a o pod-

mi}ivawu sa stotinu hiqada ma-

raka politi~ka izmi{qotina

Drage Kalabi}a usmjerena pro-

tiv Srpske demokratske stranke,

ali i Demokratskog narodnog sa-

veza.

- Neka Kalabi} objasni za-

{to ranije nije prijavio da mu je

neko nudio mito? Postoji samo je-

dan logi~an odgovor - zato {to je

sve izmislio. Da bi ~ovjek pri-

javio tako ozbiqan slu~aj mora

imati dokaze, a on ih naravno ne-

ma - istakao je Stanko Piva{e-

vi}.

Predsjednik Saveza nezavi-

snih socijaldemokrata Milorad

Dodik je na na{u molbu da pro-

komentari{e "aferu potkupqi-

vawe# kratko je rekao:

- Nemam komentara!

Wegov strana~ki kolega Ig-

or Radoji~i} tvrdi da je cijela

ova pri~a ostavila jako lo{ uti-

sak na na{e gra|ene.

- Mogao se ste}i

utisak da su poslani-

ci u Narodnoj skup-

{tini neozbiqni i

potkupqivi. Zato je sada najva-

`nije utvrditi istinitost tih

tvrdwi - istakao je Radoji~i}.

Na pitawe kako ocjewuje to

{to Kalabi} nije bio spreman da

iznese vi{e detaqa, Radoji~i}

odgovara da smatra da se radi o

"krajwem oprezu#, jer se svako

"prozivawe moè zavr{iti op-

tu`bama za klevetu#.

Predsjednik Srpske radikal-

ne stranke Milanko Mihajlica

nazvao je Kalabi}eve izjave neo-

zbiqnim i neprimjerenim.

- Takve neargumentovane iz-

jave svakako mnogo govore i o

Dragi Kalabi}u, kao neozbiqnom

politi~aru i ~ovjeku. Kad bih

imao argumente za takvo ne{to

kao {to je podmi}ivawe, iznio

bih to javno i naveo bih sve koji

su mi nudili novac - rekao je Mi-

hajlica.

On je dodao da je svojim pote-

zom Kalabi} upao u zamku koju je

postavio svojom namjerom da ospo-

ri izbor Pere Bukejlovi}a za

premijera.

- Kalabi} sada mora da pove-

de ra~una da je on narodni posla-

nik. A narodni poslanik ne mo-

è tek tako da uzburka javnost

nekakvim izjavama, a da ne ponu-

di ni{ta konkretno ~ime bi

opravdao svoje rije~i - rekao je

Mihajlica, nagla{avaju}i da se

Kalabi}eva izjava moè tuma~i-

ti i kao optu`ba na ra~un svih

opozicionih poslanika koji su

podràli Vladu.

Poslanik Partije demokrat-

skog progresa Velimir Sakan

ocijenio je istupawe Drage Kala-

bi}a kao poku{aj li~ne promoci-

je, koju je izveo na pogre{an na-

~in.

- Ni od jednog drugog posla-

nika nisam ~uo da je bilo poku-

{aja potkupqivawa. Postavqa se

jedno logi~no pitawe, a to je za-

{to bi neko nudio novac Dragi

Kalabi}u koji nikako nije bio

presudna li~nost prilikom iz-

bora nove vlade - kazao je Veli-

mir Sakan.

On smatra da se iza ovog slu-

~aja kriju razmimoilaèwa do

kojih je do{lo u Demokratskom

narodnom savezu upravo oko even-

tualnog u~e{}a u novoj republi~-

koj Vladi.

Bilo kako bilo, nakon {to

je u javnosti "eksplodirala# no-

va afera, najmawe {to ta ista

javnost o~ekuje jeste da se slu~aj

rasvijetli i da odgovorni snose

posqedice. Ma o kojoj se strani

radilo.

¥ Sweàna MILANKOVI]

DA LI JE BILO POKU[AJA PODMI]IVAWA NARODNIH POSLANIKA

Igor Radoji~i}: Lo{ utisak u javnosti

[TA JE DRAGI MILO... Nakon {to je u javnosti

"eksplodirala" nova afera,

najmawe {to ta ista javnost o~ekuje jeste da se slu~ajrasvijetli i da odgovorni snose posqedice. Ma o kojojse strani radilo KALABI]

Naàlost, rade}i na ovom

~lanku ostali smo uskra}eni i za

izjavu samog Drage Kalabi}a. Po-

slanik Kalabi} se, naime, nije ja-

vio ni na jedan od mnogobrojnih

poziva iz na{e redakcije.

KOMBI-PARTIJE Profesor sociologije na Ekonomskom fakultetu u Bawoj Lu-

ci dr Ivan [ijakovi} smatra da je fenomen "kupovawa glasova#

ili politi~ke trgovina na na{em prostoru prisutan duè vrije-

me. Pri tome, profesor [ijakovi} smatra da u toj trgovini u~e-

stvuju prije svega pojedinci koji èle da unov~e svoju poziciju po-

slanika ili neku drugu poziciju od koje zavise neke odluke.

- Predstavnici malih, takozvanih "kombi# partija ne

mogu mnogo posti}i svojim politi~kim djelovawem i

usmjereni su ili na promociju vo|e, ili na ostvari-

vawe sopstvene koristi. Odsustvo morala u poli-

tici je veliko, a to govori da male partije zapravo

predstavqaju smetwu za demokratiju. One doprino-

se komplikovawu politi~ke scene umjesto da je po-

jednostave - kazao je [ijakovi}.

On je dodao da }e tako biti sve dok se politi~ka

scena ne podijeli na dvije partije, eventualno tri ve-

like parije kao {to je slu~aj u razvijenim demokrati-

jama.

Prema wegovim rije~ima, pona{awe narodnog posla-

nika Drage Kalabi}a u najmawu ruku je neobi~no, jer

je u javnost iznio vrlo te{ke optu`be, ono

{to je veoma zainteresovalo javno mwe-

we.

- Razlozi za wegovo istupawe sa

ovakvim optu`bama mogu se tuma-

~iti i na sqede}e na~ine: ili on

nije bio zadovoqan ponu|enom su-

mom, ili je "ponu|a~# odustao - re-

kao je Ivan [ijakovi}.

On je dodao da je Kalabi} na

ovaj na~in optuìo ne samo Srpsku

demokratsku stranku, nego i sve ma-

we partije i poslanike koji su gla-

sali za novu Vladu, jer wegove tvrd-

we prakti~no zna~e da su i oni pot-

kupqeni.

- To su, ipak, vrlo ozbiqne optu`be

i one se moraju rasvijetliti - zakqu~io

je [ijakovi}.

Kako stvari stoje, izgleda

da je divqem zapadu u obla-

sti informacionih tehno-

logija i kod nas je - do{ao kraj.

Ta~nije re~eno, u skoroj budu}no-

sti za svaki kori{}eni softver

korisnik }e morati da plati.

Iako to u na{im uslovima

zvu~i pomalo neobi~no, praksa u

ve}em dijelu svijeta je da se pra-

vo na kori{}ewe softvera pla-

}a. Velike svjetske kompanije ko-

je se bave ovom vrstom proizvod-

we uspjele su, istina te{kom mu-

kom, da gotovo potpuno iskorije-

ne vrlo rasprostrawenu pirate-

riju u ovoj oblasti. Ostale su jo{

neke "crne rupe#, me|u kojima je

i BiH.

Ali, to stawe ne}e jo{ dugo

trajati.

Prema ranijim najavama, Vla-

da Republike Srpske trebalo je

jo{ krajem januara da potpi{e

ugovor sa kompanijom "Majkro-

soft# na osnovu kojeg bi dobila

licencu za legalno kori{}ewe

softvera.

Po svoj prilici zbog ostav-

ke biv{eg premijera Dragana Mi-

kerevi}a do potpisivawa ugovo-

ra nije do{lo, a kao naredni rok

pomiwe se kraj marta.

[ta }e zapravo donijeti taj

ugovor? Ponajprije da }e svi ko-

risnici "Majkrosoftovog# soft-

vera, najra{irenijeg kod nas, mo-

rati da plate wegovo kori{}ewe.

Ne}e, dakle, vi{e biti dozvoqe-

no kori{}ewe "na crno#. Ta~ni-

je re~eno - bi}e ka`wivo. Bi}e

to svojevrstan {ok za na{u mre-

ù informacione podr{ke koja

je u potpunosti utemeqena "na

divqaka#.

Bi}e, o~igledno, posla za po-

sredni~ke firme u oblasti in-

formacionih tehnologija. Jedna

od wih, "Egzit centar#, od decem-

bra pro{le godine radi u Bawoj

Luci.

- Osnova rada "Egzit-centra#

je pravno i ekonomsko savjetova-

we u oblasti informacionih teh-

nologija. Postoje}i i budu}i po-

slovni qudi na ovom mjestu mo-

}i }e dobiti informacije za po-

sao koji rade ili preduze}e koje

ve} imaju ili }e osnivati. Razmje-

wiva}e se savjeti iz ekonomije,

prava, marketinga, stawa na tr-

ì{tu - kaè generalni direktor

"Egzit-centra# Zoran Gaji}.

Centar }e, pored ostalog,

pruàti i savjete o za-

{titi prava intelektu-

alne svojine. Gaji} je

naglasio da postoje}i

zakon ne omogu}ava

qudima da za{tite

svoj proizvod, od

onih koji bez ovla-

{}ewa koriste wi-

hovo djelo.

U "Egzit-cen-

tru# }e se, dakle, mo-

}i dobiti savjet na

koji na~in da potpi-

{u ugovore kojima

}e za{tititi svoja

prava i na kojim

adresama }e mo}i

zatraìti od{tetu.

U promociju za{ti-

te ovih prava bi}e

ukqu~ene ustanove

kao {to su carina, policija, tr-

ì{na inspekcija.

Pored toga Centar }e imati

i poseban program pomo}i elek-

tronske komunikacije izme|u in-

stitucija vlasti i gra|ana u Re-

publici Srpskoj.

- Naàlost, kod nas je nivo

informati~ke pismenosti jo{

veoma nizak. Na primjer, po ko-

ri{}ewu interneta zaostajemo

iza svih zemaqa u okruèwu i di-

jelimo posqedwe mjesto sa Al-

banijom - istakao je Gaji}.

Prema wegovom mi{qewu

ciq elektronske komunikacije

je da se stanovni{tvu ponude "on

lajn# sadràji na srpskom jezi-

ku.

Me|utim, osposobqavawe za-

poslenih u svim ustanovama i

preduze}ima za elektronsku sa-

radwu prvi je korak u ovom poslu.

Gra|ani }e se obrazovati da ko-

ri{}ewem interneta zavr{ava-

ju poslove koje za sada sre|uju po

raznim ustanovama i {alterima.

Ina~e program "Egzit-cen-

tra# podràla je Evropska komi-

sija u BiH, Norve{ka vlada, re-

publi~ko Ministarstvo nauke i

tehnologije, "Telekom Srpske#

i Gradska uprava Bawe Luke.

U ovoj godini aktivnosti ove

organizacije zasniva}e se na sa-

vjetovawu, pomagawu i poveziva-

wu preduze}a koja rade na razvo-

ju i unapre|ewu informati~ke

pismenosti i poslovawa u Repu-

blici. Mjesta za saradwu bi}e za

ve} postoje}e i budu}e kompani-

je koje }e pruàti usluge, bavi-

ti se pravqewem softvera, har-

dvera, kao i razvijati saradwu sa

preduze}ima u inostranstvu.

O svemu {to ova organizaci-

ja bude radila, o uslugama, poslo-

vawu bi}e rije~i na seminarima

i radionicama, koje }e po~eti u

martu i odràvati se u ovoj go-

dini.

Zainteresovani }e se o u~e-

{}u na ovakvim skupovima mo}i

informisati posredstvom inter-

neta na adresama www.itbusi-ness.ba, www.exitcentre.org ili

kroz publikacije, koje mogu pre-

uzeti u prostorijama "Egzit-cen-

tra# u ulici Vojvode Mom~ila 16

u Bawoj Luci.

Ubudu}e }e, sve su prilike

biti sve vi{e razloga da se po-

traì pomo} i savjet "Egzit-cen-

tra#.

¥ Danijela TRI[I]

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE U REPUBLICI SRPSKOJ

PIRATIMA DO[AO KRAJ Uskoro }e republi~ka Vlada potpisati ugovorsa

"Majkrosoftom" o dobijawu licence za kori{}ewe

softvera. Svi korisnici ubudu}e}e morati da plate softver MAJKROSOFT

Zastupnik "Majkrosofta# u BiH Zlatan

Jugo potvrdio je za "Glas Srpske# da su u to-

ku pregovori sa Vladom Republike Srpske i

Vladom Federacije BiH o potpisivawu ugo-

vora za dobijawe licence za legalno kori{}e-

we softvera.

U kancelariji "Majkrosofta# isti~u da

se nadaju da }e ve} u narednim mjesecima bi-

ti vidqivih rezultata kada je rije~

o legalizaciji softvera.

- Od svih dràva u regionu sa-

mo u BiH i Albaniji nije lega-

lizovano kori{}ewe softvera.

Naàlost, izgleda da kod nas po-

liti~ari ne shvataju koliko pri-

sustvo softverskih ku}a na tr-

ì{tu doprinosi razvoju u svim

oblastima - isti~e Zlatan Jugo,

napomiwu}i da "Majkrosoft#

ne ̀ eli da bude na trì{tu BiH

sve dok wen proizvod ne bude u

potpunosti za{ti}en.

RUMUNIJA Poslije potpisivawa ugo-

vora o kori{}ewu softvera

svim korisnicima se ostavqa

rok u kojem su obavezni da le-

galizuju softver koji koriste.

Poslije isteka roka ovla{}e-

na slu`ba }e kontrolisati ko-

risnike, a one koji ne ispune

obaveze ~ekaju kazne.

- U Rumuniji je kontrola

uslijedila poslije javne kam-

pawe. U preduze}ima u kojima

je zate~eno nelegalno kori{}e-

we softvera kontrolori su

imali ovla{}ewa da na licu

mjesta razbiju ra~unar - obja-

snio je Zlatan Jugo.

Zoran Gaji}: "Egzit-centar" nudi

neophodne savjete

Ivan [ijakovi}: Neobi~an Kalabi}ev istup

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.U FOKUSU4

Aktiv ̀ ena Saveza sindikata

Republike Srpske dostavio

je Vladi i Narodnoj skup-

{tini Republike Srpske Prije-

dlog dopune Zakona o radu i Zako-

na o zdravstvenom osigurawu koji

bi trudnicama sa rizi~nom trud-

no}om za vrijeme privremenog od-

sustva sa posla, trebalo da omogu-

}i isplatu pune plate.

Sindikalne aktivistkiwe sma-

traju da su ovim zakonima trudni-

ce, posebno one sa rizi~nom trud-

no}om, potpuno neza{ti}ene. Zbog

toga se nadaju da }e republi~ki

Parlament predloène dopune uvr-

stiti u dnevni red Skup{tine ve}

na sqede}em zasjedawu.

Predsjednik Aktiva ̀ ena repu-

bli~kog Saveza sindikata Ranka

Mi{i} podsje}a da je ova organi-

zacija zajedno sa Forumom ̀ ena Sa-

veza samostalnih sindikata BiH u

organizaciji i uz podr{ku Radne

grupe za jednakost polova Pakta

stabilnosti, u martu pro{le godi-

ne po~ela da sprovodi program

"Socijali dijalog i osnaìvawe

èna u sindikatima u Crnoj Gori

i BiH#.

Edukaciju sindikalki u prote-

klom periodu pored Mi{i}eve, vo-

dile su generalni sekretar Saveza

sindikata Velka Oxakovi}, sekre-

tar Sindikata radnika unutra-

{wih poslova Anica Joldi} i pred-

sjednik granskog Sindikata finan-

sijskih organizacija Koviqka Fi-

lipovi}.

Predstavnice sindikata nagla-

{avaju da je zbog dosqedne primje-

ne Prijedloga izmjena Zakona o ra-

du i zdravstvenoj za{titi neophod-

no usaglasiti sva zakonska akta ko-

ji reguli{u oblast rada i zdrav-

stvene za{tite.

Na tematskom forumu "Rad i

trudno}a# koji je nedavno organi-

zovao Aktiv èna Saveza sindika-

ta, raspravqano je upravo o pro-

blemima koje ène imaju na rad-

nim mjestima u vrijeme trudno}e, sa

posebnim osvrtom na rizi~ne trud-

no}e koje se mogu zavr{iti poba-

~ajem, smr}u ili o{te-

}ewem ploda.

Na skupu je

konstatovano da

oko 50 odsto

trudnica ima ma-

we ili vi{e iz-

raèn poreme}aj

u trudno}i, {to

zahtijeva povreme-

no ili kontinuira-

no kori{}ewe bolo-

vawa. Pored toga {to

trpe fizi~ki i psihi~ki

bol, strah i

n e i z v j e -

s n o s t ,

trudni-

ce su

suo~e-

ne i sa dodatnim problemom - uma-

wewem plate. Tako ih se ve}ini is-

pla}uje od 70 do 90 odsto plate.

Treba naglasiti da je inicija-

tivu Aktiva èna Saveza sindika-

ta da se ènama za vrijeme ~uvawa

trudno}e ispla}uje puna plata po-

drào i Xender centar Vlade Re-

publike Srpske.

U toj organizaciji nagla{ava-

ju da bi tro{kove po osnovu ispla-

te ove nadoknade trebalo da snosi

Javni fond za dje~iju za{titu Re-

publike Srpske.

- Pozivamo sve organe vlasti

koje imaju mandat da rje{avaju pi-

tawa koja se ti~u pojedina~nih pra-

va gra|ana, da vode ra~una o primje-

ni Zakona o ravnopravnosti polo-

va u BiH. Nagla{avamo da su svi

poslodavci du`ni da po{tuju taj

zakon i da moraju da sprije~e dis-

kriminaciju po osnovu pola u radu

i zapo{qavawu - kaè predstav-

nik Xender centra Jelena Mili-

novi}.

U sindikalnom prijedlogu do-

pune Zakona o radu nagla{eno je

pored ostalog, da za vrijeme kori-

{}ewa trudni~kog bolovawa ̀ ena

sa rizi~nom trudno}om koja je po-

tvr|ena od strane doktora medici-

ne ima pravo na nadoknadu plate u

visini prosje~ne plate koju je

ostvarila u toku posqedwa tri mje-

seca prije otpo~iwawa trudni~kog

bolovawa.

Ta naknada bi se mjese~no

uskla|ivala sa rastom prosje~nih

plata u Republici Srpskoj. U

Pravnoj slu`bi Saveza sindikata

objasnili su da su prava na poseb-

nu za{titu majki i djece ostvaru-

ju na osnovu me|unarodne Deklara-

cije o pravima djeteta iz 1959. go-

dine.

Neke od najosnovnijih mjera

dru{tvene brige za majke i djecu

u zajednici su zdravstvena za{ti-

ta majke u toku trudno}e, poro|a-

ja, babina, i djeteta u toku razvo-

ja. Zahtjev za posebnom brigom za

majku i djecu odre|en je Ustavom

BiH i Ustavom Republike Srpske

i glasi: "Majka i dijete uìvaju

posebnu dru{tvenu za{titu i pre-

ma tome dru{tvena za{tita obave-

zna je da osigura zakonskim propi-

sima sve potrebne oblike socijal-

ne i zdravstvene za{tite#.

Zakoni o radu u Republici

Srpskoj i Federaciji BiH defi-

nisali su da poslodavac ne moè

odbiti da primi u radni odnos è-

nu zbog toga {to je trudna, ne mo-

è joj otkazati ugovor o radu zbog

trudno}e ili dok je na porodiq-

skom odsustvu, a za vrijeme traja-

wa trudno}e poslodavac radnicu

moè rasporediti na rad na dru-

go mjesto samo uz wen pristanak.

Iako je Zakon veoma jasan u

svim pojedinostima, poslodavci

ga, naàlost, ~esto kr{e, naro~i-

to privatni poslodavci kod kojih

jo{ vaì logika da "ne}e da pla-

}aju nekoga ko leì kod ku}e, umje-

sto da radi#. U takvoj situaciji

ne treba da ~udi ni stalni pad sto-

pe nataliteta, jer dràva nije

obezbijedila odgovaraju}e mehani-

zme za stimulisawe ra|awa. Jedan

od wih sadràn je i u prijedlogu

èna - sindikalaca iz Republike

Srpske.

¥ Milka MILUNOVI]

Umjesto da uìvaju u plodovi-

ma svog dugogodi{weg rada

penzioneri Republike Srp-

ske kaù da pod stare dane imaju vi-

{e briga nego u mladosti.

Jedan od mnogobrojnih koji mu-

ku mu~e sa ostvarivawem svojih

prava je i Milan Jawi} iz Bawe

Luke, koji je penzionisan 1992. go-

dine.

- Radio sam u "âjavecu - pro-

fesionalna elektronika# i oti-

{ao u prijevremenu penziju. Jedno

vrijeme bio sam i na rati{tu. Tre-

ba li i pomiwati da sam penziju

zaradio na po{ten na~in? Nikada

nisam ni{ta tu|e uzeo, pla}ao sam

svoje gra|anske obaveze uvijek na

vrijeme, dok sam mogao - kaè Ja-

wi}.

Danas od svoje penzije od 275

maraka i penzije wegove supruge

Jele od 100 maraka te{ko moè da

im obezbijedi uslove za normalan

ìvot.

- Isto mi je kao i ve}ini pen-

zionera Republike Srpske. Kada

sam penzionisan morao sam da na-

|em dopunski posao da bismo su-

pruga i ja mogli da ìvimo. Naà-

lost, na tom poslu ostao sam bez

oka, od stresa sam dobio infarkt,

pa sada imam ugra|ena ~etiri baj-

pasa - govori Jawi}.

Isti~e da mu nije jasno kako

danas da penzioner iza|e na kraj

sa silnim tro{kovima, niskim pen-

zijama, koje se uz to jo{ ne ispla-

}uju u punom iznosu. On smatra da

bi penzioneri radikalnije treba-

lo da se bore za ostvarivawe svo-

jih prava i da je neophodna potpu-

na reorganizacija penzionog siste-

ma.

Milan Jawi} veli da je penzi-

onerima najteè zimi, kada se uz ra-

~une za grijawe, mora platiti i

utro{ena struja, koja se nemilice

tro{i s obzirom na to da grijawa

gotovo da i nema.

- Redovno pla}am grijawe, kao

i ve}ina penzionera, a u stanu mi

je led ledeni. Dakle, pla}am uslu-

gu koju nisam dobio, pa moram da

ukqu~ujem grijalicu da bi se stan

barem malo zagrijao. Uz sve to

struja je preskupa i radi se o svo-

jevrsnom ka`wavawu potro{a~a -

isti~e Jawi}.

On dodaje da bi vlasti morale

da uspostave mehanizam pomo}u ko-

jeg bi se vidjelo {ta ugroàva stan-

dard gra|ana, umjesto da stalno do-

nose koje taj standard jo{ vi{e po-

gor{avaju.

- Penzionerima u Republici

Srpskoj zaista je te{ko sa ovako

niskim primawima - isti~e Jawi}.

On navodi da penzioneri nisu

jedini koji muku mu~e sa obi~nim

preìvqavawem. Te{ko je, kaè,

i onima koji su ostali bez posla,

koji neredovno dobijaju platu, ko-

ji se nalaze u kategoriji ugroè-

nih.

S obzirom na ozbiqno naru{e-

no zdravqe Jawi}u mnogo novca od-

lazi na lije~e-

we.

- Lijekovi

koje koristim

ko{taju od pet

pa do 58 maraka.

Minimalno, mje-

se~no mi treba

20 maraka za os-

novne lijekove.

Za penzionera

to nije mala su-

ma - kazuje Ja-

wi}.

Osim toga,

na qekarski

pregled o~iju

ide u privatnu

ordinaciju i za

to mu je potreb-

no 20 do 30 ma-

raka.

- Otkako

sam obolio za

lije~ewe sam iz-

dvojio oko tri

hiqade maraka -

kaè Jawi}, is-

ti~u}i da, naà-

lost, u mukama i

problemima s

kojima se bori

nije usamqen.

- Penzioneri obolijevaju, lo-

{eg su zdravstvenog stawa. U tim

godinama potrebna im je boqa hra-

na, a kako to da ostvare sa malim

primawima i visokim cijenama -

pita se Milan Jawi}.

Iz perspektive prosje~nog pen-

zionera koji se mukotrpno bori da

sastavi kraj s krajem pita se i ka-

kva je perspektiva mladih, od ko-

jih je dobar dio nezaposlenih. Sta-

rost koju je do~ekala sada{wa ge-

neracija penzionera u Srpskoj, ne

bi poèlio nikome.

¥ Radmila [KONDRI]

Treba li i pomiwati koliko

su {ume vaàn faktor za o~u-

vawe stabilnog ekolo{kog si-

stema? Kako vrijeme odmi~e one do-

bijaju na zna~aju, {to nalaè da se

blagovremeno izrade planovi za

ure|ewe prostora po postoje}em

Zakonu o {umama, kako bi se po~e-

le sprovoditi odredbe koje se odno-

se na za{titu i uzgoj {uma. Prije

svega zato {to ti radovi ne zahti-

jevaju mnogo ulagawa, a dugoro~no

su korisni.

Davno je uo~eno da su {ume po-

~ele propadati usqed prekomjer-

nih emisija {tetnih materija, te-

{kih industrija razvijenih zema-

qa, ali i prekomjerne sje~e {ume

siroma{nih zemaqa.

Posqedice zagrijavawa i zaga-

|ivawa nisu samo "umirawe {uma#

nego i niz klimatskih poreme}aja

i doslovno ugroàvawe ìvota na

Zemqi. Bilo je neophodno global-

no pristupiti organizovanom spre-

~avawu daqeg uni{tavawa prirod-

nih regulatora zdrave ̀ ivotne sre-

dine. Tako je donesena Evropska

konvencija o pra}ewu zdravstvenog

stawa {uma, a osamdesetih godina

pro{loga vijeka u Evropi je usta-

novqeno o{te}ewe {uma od preko

30 odsto. Op{ta zabrinutost poka-

zala se na svjetskom skupu {umar-

skih eksperata u Rio de @eneiru

1992. godine kojem su prisustvova-

li predstavnici ~ak 167 zemaqa.

Tada je dogovoreno da se kon-

centracija gasova smawi i uskladi

rast privrede i prilago|avawe eko-

sistema promjenama klime. Neke

razvijene zemqe nisu po{tovale

dogovor pa je kampawa ponovqena

{to je rezultiralo da se 1997. go-

dine u Kjotu potpi{e Protokol na

Konvenciju iz 1992. kojim se tra-

ì smawewe emisije gasova za naj-

mawe 5,2 odsto u odnosu na nivo iz

1990. godine. Ovo bi se trebalo po-

sti}i u periodu izme|u 2008. i 2012.

godine. Protokol je trebalo da pot-

pi{e 55 najrazvijenijih zemaqa ko-

je ispu{taju 55 odsto ukupnih {tet-

nih materija. Amerikanci, me|u-

tim, nisu stavili potpis, a tek ka-

da je Rusija potpisala, taj proce-

nat je dostignut i Protokol je pri-

je nekoliko dana stupio na snagu.

Naàlost, mawe razvijene ze-

mqe prodaju razvijenima svoje kvo-

te jer su vi{e smawile emisiju ga-

sova od obaveze, mo`da i zato {to

su im propale drvnoprera|iva~ke

industrije. To umawuje efekte do-

govora. Tako|e, razvijene zemqe ~u-

vaju svoje {ume, dok su nerazvijene

prinu|ene na prekomjernu sje~u.

Jedan od najzna~ajnijih {um-

skih kompleksa za bawolu~ku re-

giju je Crni vrh koji se naslawa na

desnu stranu rijeke Vrbas izme|u

Bawe Luke i Lakta{a i prostire

na istok oko dvadeset i pet kilo-

metara izme|u rijeka Turjanice i

Jo{avke. Oko 5.000 hektara, ukqu-

~uju}i i "Industrijske plantaè#

koje su u sastavu preduze}a "In-

cel#, ovog kompleksa nalaze se u

granicama op{tine êlinac.

Crni vrh predstavqa cjelinu

koja zasluùje posebnu pa`wu kada

je rije~ o za{titi ìvotne sredi-

ne. Postoje i pisane hronike i usme-

na predawa da je Crni vrh nekada

bio obrastao crnogoricom i ~eti-

narima. Mijewali su se stani{ni

uslovi, prije svega klima, pa su sa-

da na tom podru~ju li{}ari.

Vrijeme te~e, priroda ~ini svo-

je. Da bi do{ao do plodnog tla i

hrane, ~ovjek kr~i i pali {ume. Do-

laskom Austrougarske prije vi{e

od vijeka po~iwe zna~ajna eksplo-

atacija hrasta. I ratovi su ~inili

svoje, kao i biqne bolesti i {te-

to~ine: gusjenice gubara, gqive tru-

le`nice, smog, pra{ina, "kisele

ki{e#... [ume Crnog vrha odavno

nisu u takvoj kondiciji da se same

uspje{no odupru svim ovim napa-

stima.

Trenutno najve}a prijetwa je

prenamnoàvawe gubara. [umsko

gazdinstvo "êlinac# nastoji da

desetkuje legla. Ima na~ina da se

ta borba uspje{no vodi, ali u sva-

kom slu~aju {umari to ne mogu sa-

mi. Bilo bi neophodno da im po-

mognu lovci, |aci i studenti, gra-

|ani i op{tinska vlast svojim mje-

rama. Podrazumijeva se da istovre-

meno to trebaju ~initi i gra|ani

koji imaju privatne {umske kom-

plekse. Situacija se mora najozbiq-

nije shvatiti.

U isto vrijeme trebalo bi po-

{umqavati goleti, zamijeniti vr-

stu drve}a ako je struka i praksa po-

kazala da je to potrebno, popuniti

progole, tj. svaki dio {umske povr-

{ine privesti svrsi.

Poslije po{umqavawa neop-

hodno je wegovati zasade, ~istiti ih

i prorje|ivati, a intenzitet eks-

ploatacije svesti na sanitarne sje-

~e. Redovne i industrijske sje~e ne

obustavqati, nego ih kontrolisati

kako bi ostale u funkciji podiza-

wa {uma ~ije }e op{tekorisne

funkcije do}i do optimalnog izra-

àja.

Crni vrh je predio koji je ob-

rastao {umama, a izrazito je oro-

grafski razu|en, ispresijecan gre-

benima, kosama, zaobqenim kota-

ma, potocima i prelijepim zaravni-

ma, otvoren dobrim putevima, ome-

|en rje~icama koje oboga}uju vode

Vrbasa i plodnim ravnicama, pal-

~icima i wivama.

Ovakav kakav je za veliki broj

stanovnika Bawe Luke, Lakta{a,

êlinca, pa i Prwavora ne moè

imati drugu funkciju osim da mu

obezbijedi rodne wive i vo}wake,

~ist vazduh, zdravu vodu, prirodu

za aktivnu rekreaciju, qekovito

biqe i {umske plodove, divqa~ i

ribu. Sve to podrazumijeva stavqa-

we ovog kompleksa pod za{titu, od-

nosno davawe statusa "{ume sa po-

sebnom namjenom# u kojem bi se kon-

trolisala sje~a kako bi se o~uvao

biodiverzitet ekosistema.

U tom pravcu [umsko gazdin-

stvo "êlinac# i ide. Ura|en je

program "Park {uma Gozna# za ko-

ji su stigla i me|unarodna prizna-

wa. Ali, do neophodne me|unarod-

ne finansijske podr{ke, bez koje se

ovaj program ne moè sprovesti, ne

moè se do}i bez konkretnije i

energi~nije podr{ke tri op{tine

koje mu gravitiraju.

¥ Tomislav PEJAKOVI],

dipl. in`. {umarstva

êlinac

@ENE SINDIKALCI NEZADOVOQNE ZAKONIMA O RADU I ZDRAVSTVENOM OSIGURAWU

JEDNA PENZIONERSKA PRIÂ

Polovina trudnica ima mawe ili vi{e izraènporeme}aj u trudno}i, {to zahtijeva povremenoili stalno kori{}ewe bolovawa. One, me|utim, primajuumawenu platu

Tanak ~ek - debeli problemi POMO]I CRNOM VRHUZA[TITA @IVOTNE SREDINE

[ume Crnog vrha odavno nisu u takvoj kondicijida se same odupru svim napastima koje ih opsjedaju.Trenutno je najve}i problem najezda gubara

Kako sastaviti kraj s krajem sa ovako malim penzijamaa velikim tro{kovima, pita se Milan Jawi}

NOVE [UME Koliko {ume uti~u na ì-

votnu sredinu govori podatak da

u~estale su{e mawe {tete nano-

se {umovitijim predjelima. Za-

to bi dobro bilo kada bi se, bar

tamo gdje postoje mogu}nosti, po-

digle nove {ume do podno{qivih

30 odsto ukupnih povr{ina.

OTKAZIOd kada je Aktiv Saveza sin-

dikata inicirao izmjenu zako-

na, trudnice, ali i ène ko-

je namjeravaju da ra|aju,

a ugroène su u oblasti

rada i zapo{qavawa, sve

~e{}e svra}aju u sindi-

kat po pomo} i savjet.

Neke od wih navode da ih

je poslodavac otpustio

~im je ~uo da su trudne, ne-

ke opet kaù da nisu mogle

konkurisati na posao jer je

jedan od uslova bio da "ne

smiju da zatrudne bar

tri godine#. Za-

biqeène su

i br-

ojni dru-

gi pri-

m j e r i

kr{e-

wa za-

kona.

LI^NI STAV

PORODIQE U NEMILOSTI

Ranka Mi{i}: Trudnicama puna plata

Milan Jawi}: Penzioneri na rubu egzistencijeSnimio M. [UKALO

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. REPORTA@A 5

Uì~anka Stana Petrovi}

(90), najstarija ìva u~ite-

qica u Zlatiborskom okru-

gu, mogla bi da se na|e u Ginisovoj

kwizi rekorda.

îtav radni vek bavila se pe-

dago{kim radom po selima {irom

Srbije. Odgajila je ~etvoro dece

koja su se tako|e zaposlila u pro-

sveti, izvela mnoge generacije |a-

ka, ali je sve do po~etka februara

2005. ìvela kao podstanar. Da li

je u slu~aju ove starice, i odnosu

rodnog grada prema woj, vaìlo

pravilo "dok dete ne zapla~e, maj-

ka ga se ne seti#.

Zahvaquju}i va{em reporte-

ru, tek u decembru pro{le godine

javnost je saznala da Stana ìvi u

iznajmqenoj garsoweri od 18 kva-

drata, a da joj kiriju od 100 evra

pla}a sin Ilija, odavno nastawen

u Australiji.

Rukovodstvo op{tine Uìce

joj je krajem januara dodelilo sve-

tao i topao stan~i} od 25 kvadra-

ta na gradskom trgu, sa parnim gre-

jawem i terasom, pa }e vesela i

simpati~na baka Stana tek svoj de-

vedeseti ro|endan, 28. februara,

do~ekati "pod sopstvenim krovom#.

Jo{ daleke 1936. godine Stana

se zaposlila kao u~iteqica u Bla-

èvu na Kopaoniku. Odatle su je

premestili u selo \erekare na is-

toj planini, pa onda prvo u Mokru

Goru a zatim u selo Ravni kod Uì-

ca.

Posao u rodnom gradu dobila je

tek 1954. godine. Sve do penzioni-

sawa, 1. septembra 1966, u~ila je

|ake u najstarijoj gradskoj {koli

- Prvoj osnovnoj {koli koja je do-

skora nosila ime borca sa Kadiwa-

~e Andrije \urovi}a.

- Ugovor o dodeli stana pot-

pisala sam 24. januara. Hvala pred-

sedniku op{tine Miroslavu Mar-

ti}u i wegovim saradnicima kad

su imali i sluha i srca za mene.

Hvala i vama, jer da nije bilo va-

{e pri~e u novinama ja ne bih do-

bila stan. To potucawe po tu|im

ku}ama mi je ukralo veru u qu-

de, ali mi se ona sada ponovo

vratila - sa iskrenim osmehom

nas je Stana do~ekala na vra-

tima stana u glavnoj ulici u

Uìcu, u koji se uselila po~et-

kom februara.

Stana Petrovi} je posled-

wih 6,5 godina ìvela u iz-

najmqenoj garsoweri sa tu{

kabinom umesto kupatila, kre-

vetom na sprat, jednim starim

kau~em, stolom i televizorom.

Zbog problema sa parkinsono-

vom bole{}u nije izlazila iz

zgrade, pa sve to vreme nije vi-

dela ni sunca ni meseca jer je

prozor garsowere bio na se-

vernoj strani.

Brigu o woj vodi k}erka

Jovanka ̂ antrak (68), ̀ ena na-

ru{enog zdravqa i sa ve{ta~-

kim kukom, a kirija je stizala

od sina koji se u potrazi za

"obe}anom zemqom# davno

skrasio u australijskom gradu

Adelaida.

- Imali smo ludu sre}u.

Sami Bog je pogledao mamu, jer

je ba{ pred Savindan Ilija ja-

vio iz Australije da vi{e ne

moè pla}ati kiriju, jer ni

wemu ne cvetaju ruè - kaè Sta-

nina k}erka Jovanka, isti~u}i da

je wena majka zasluìla barem to-

liko - sobi~ak sa kupatilom.

Baka Stana se se}a da se u {ko-

li "Andrija \urovi}#, gde je po~e-

la da radi 1954. godine, javqala na

svaki konkurs, ~ak se u nekoliko

navrata na{la na prvom mestu za

dodelu stana.

- Ali, onda do|u i kaù: "Sta-

no, sa~ekaj, slede}i put sigurno do-

bija{ krov nad glavom#.

I wen suprug Mi{o Petrovi}

je po povratku iz "oficirskog la-

gera# u Osnabriku, koncem Drugog

svetskog rata, radio u {koli, ali

wihova porodica nikako da do|e

na red za stan. Tako je Jovanki po-

pustilo zdravqe.

No, sada je starica svoja na svo-

me. Wena k}erka Jovaka veli da je

Petrovi}ima ovaj doga|aj vratio

veru u qude, a da }e wenoj majci ba-

rem malo produìti ìvot.

¥ Svetislav TIJANI]

NAJSTARIJA U@I^KA UÎTEQICA NAJZADDOBILA STAN

Stana se sku}ila

Pri~aju da je jedanput u neko se-

lo do{ao jedan sredovje~ni

bra~ni par, seoskog turizma

radi. Du{u bi da odmori gospoda od

urbane xungle.

Tek {to je sunce svojim najmek-

{im zracima pomilovalo brda i do-

line, doma}ini iznijeli kafu pod

staru jabuku. @uri im se na wivu, kao

i obi~no, a red je i gostima udovoqi-

ti. Gospoja ra{irila obe nozdrve ka-

ko bi plu}a napunila svjeìm i ~i-

stim vazduhom, pa gleda kako pijetao

neumorno taba jednu po jednu koko-

{ku. Ne moè a da muù na savjest ne

udari:

- Vidi{ li ono, jado? Eno osmi

put, brojala sam! A, je li doma}ine,

je li on svako jutro onako?

- Svako, Boga mi, ina~e bi davno

u loncu batake prekrstio - ponosno

}e doma}in kao da i sam ima u tome

u~e{}a.

Ne bi ba{ svejedno ~ovjeku ko-

jem se vlastita ̀ ena podsmijava zbog

obi~nog pijetla, pa i on priupita do-

ma}ina:

- A je li, gazda, ne vidim dobro,

je li on ima samo jednu koko{, ili {a-

ra?

- Boga mi, {ara, ne vi|'’ ga da u

danu dvaput sko~i na jednu - odgovo-

ri mu ovaj da bi ga i vlastita èna

~ula i razumjela. Po Kineskom horo-

skopu, u kojem ima kao i u na{em dva-

naest znakova, godina koju smo na~e-

li, preciznije godina koja je na~ela

nas, je godina - Pijetla.

Astrolog Gojko Mandi} isti~e

da }e se u ovoj godini morati mnogo

da radi {to nam ne}e ba{ biti po vo-

qi. Ono {to je dobro jeste da }e se

veliki broj sukoba u svijetu smiri-

ti i da }e duhovna snaga ~ovje~anstva

do}i do izraàja.

Osobe ro|ene pod ovim znakom

imaju prodoran pogled i kraqevsko

pona{awe. @ele da ih okolina po-

{tuje. Vole pompu. Vjeruju da kroz

rad mogu posti}i uspjeh. Imaju zdrav

stav prema novcu. Neumorne su kada

treba sebi obezbijediti blagostawe.

Vole da sve stvore same, da se ne bi

nikome zahvaqivali. Pohvala im je

najqep{i poklon.

- Ro|eni u znaku Pijetla su u qu-

bavi zaista glavni, oni ìve za la-

skawe i neumorni su u udvarawu.

Skloni su zabavi, avanturi i elegan-

ciji - komentari{e Mandi} anegdo-

tu s po~etka ove pri~e. I podsje}a na

be}arac:

Te{ko selu koje nema svjetla

i koko{ki koja nema pijetla!

Prema wegovom tuma~ewu ima

dosta Pijetlova koji ìve sa puno

rizika. To su oni borbeni Pijetlo-

vi koji svojom agresivno{}u zgraà-

vaju okolinu. Cijelog ìvota qudi

ro|eni u znaku Pijetla imaju ne{to

da rade. Ne vole mnogo {alu na svoj

ra~un, a ~esto okolina na wega ima

presudan uticaj.

- Pijetao je ̀ eqan znawa, iskren

je, veseo, hrabar, snala`qiv, privla-

~an i talentovan. Ne mawka mu veli-

kodu{nosti, entuzijazma, samouvje-

renosti. Naravno, ima i mana, a to su

hvalisavost, zanesewa{tvo, nepovje-

rewe, pretjerana strogost, sitni~a-

vost - obja{wava Mandi}.

@ena ro|ena kao Pijetao je pa-

`qiva, otvorena, dru{tvena. Ne bi

da finansijski zavisi od partnera.

Drì se poslovice: "Uzdaj se u se i

u svoje kquse#!

Nije ba{ spremna na kompromis.

Vrijedna je, inventivna, ali voli i

da komanduje. Iznad svega cijeni slo-

bodu. Odijevawu ne pridaje veliku

va`nost, ali joj to ne smeta da ne bu-

de i elegantna.

S druge strane mu{karac je ras-

trzan izme|u porodice i èqe za

avanturom. U su{tini on ̀ eli da bu-

de dobar roditeq i mu`. Voli da

flertuje, da se dopada drugim èna-

ma. No, po prirodi Pijetao je konzer-

vativan i naro~ito se pazi da ga dru-

gi ne vide u lo{em svjetlu. Pored

toga, qubazan je, komunikativan, po-

nekad djeluje zbuweno i promjenqi-

vog je raspoloèwa.

Ako se iz kineskog vjerovawa po-

mjerimo na globalni plan sazna}e-

mo da je pijetao, ina~e pripitomqen

prije vi{e od pet hiqada godina, so-

larna ptica, atribut bogova sunca,

izuzme li se skandinavska i keltska

simbolika. Uglavnom je simbol mu-

{kosti, prevlasti, hrabrosti, bud-

nosti i zore, odnosno novog doba.

Postavqawe pijetla na vjetro-

kaze simbolizuje razgowewe mo}i zla

i tame. U hri{}anstvu simbolizuju

{irokogrudnost, propovjednici su

koji velikodu{no dijele hranu sa ko-

ko{kama i najavquju zoru, odnosno

vaskrsnu}e.

S druge strane, kao masonski

znak, pijetao simbolizuje budnost.

Etnolog Veselin ̂ ajkanovi} za-

biqeìo je da se u srpskoj mitolo-

giji vjeruje da no}u pijetlu pod kri-

lo dolazi dobri an|eo i podsti~e ga

da pjesmom ogla{ava dolazak zore.

Me|utim, ima i onih pijetlova

koji nasjednu na pri~u |avola pa zo-

ru najave u nevrijeme. Zato na{ na-

rod kaè da obi~no pijevci koji naj-

ranije zapjevaju prvi u loncu zavr-

{e. Kao krivci i |avolove sluge.

Malo ko u na{im selima jednog

pijetla drì duè vremena jer ve} na-

kon godinu dana pijetao od gazde è-

li da preuzme primat. Navodno, jed-

naput je neki ~ovjek koji je razumio

nemu{ti jezik ~uo kako ga pijetao

upozorava: "Ako me prve godine ne po-

jede{, u drugoj }u te za~eprkati#!

Crni pijetao je mnoge ~e{}e od

drugih na |avoqoj strani.

U narodnom vjerovawu nije do-

bro sawati pijetla. Ako kukuri~e

treba o~ekivati nepovoqne vijesti,

sam susret s wim najavquje bolest i

neku drugu nesre}u, a prisustvovati

u snu borbi pijetlova nagovje{taj je

sva|e i nekih zlih vremena.

¥ Borislav MAKSIMOVI]

LICA, PREDJELI, OBIÂJI

PRAVEDNIK KOJI NAJAVQUJE Po kineskom horoskopu u{li smo u godinu Pijetla.A on je uglavnom simbol mu{kosti, prevlasti,hrabrosti, budnosti i zore, odnosno novog doba

ZORU

Gojko Mandi}: Mnogo posla u godini Pijetla

Stana Petrovi}: Cijeliìvot podstanar

Smiruju}i se iz mladala~kih

lutawa i nemira Milo{ Mi-

lojevi} se zaposlio i nasta-

nio u Bawoj Luci. Budu}i da je ro-

|en na Zmijawu, u Gorwem Pervanu,

bilo je posve logi~no vratiti se

ovamo pedesetih godina i krenuti u

novi ìvot. Za po~etak i kao bitan

osnov za budu}nost Milojevi} je do-

bio na poklon ku}u uz Vrbas.

- Savladav{i ìvotnu i radnu

abecedu na izgradwi ̀ eqezare u Ze-

nici, gdje sam u~io i zanat, sredinom

pedesetih godina pro{log vijeka

vratio sam se u Bawu Luku i zapo-

slio u vojnom pogonu velikog "Rudi-

ja ̂ ajaveca# koji danas, kao takav, po-

stoji samo u uspomenama. Na{ao sam

podstanarsku sobicu u nevelikoj ku-

}i u ulici Mirka Kova~evi}a 46,

kod biv{eg amala Mustafe Hoxi}a

koji je amalska kolica vezao za {qi-

vu iznad ku}e za koju }u ja, kasnije,

vezati ku}u da je ne odnese plahovi-

ti i brzi Vrbas kada nado|e. Mla-

dost i polet su me prosto nosili da

nigdje, ama ba{ nigdje, nisam "sta-

jao na zemqu# - isti~e Milo{ Mi-

lojevi}.

U vojnom pogonu "âjaveca# }e

potom u~vrstiti zanat autolakire-

ra, i prije petnaestak godina oti}i

u penziju. Mustafa Hoxi} je u Mi-

lo{u imao ~ovjeka koji se brinuo o

wemu, skoro boqe nego li najro|e-

niji, pa }e mu ovaj na dar "prepisa-

ti# tu neveliku ali zna~ajnu ku}u,

koja }e postati svojevrsni centar

umjetnika i umjetnosti, posebno pi-

saca, glumaca i muzi~ara.

U woj je Milo{ Milojevi} ot-

hranio i svoje dvije k}erke, Nata{u

i Ninu, danas udate ène sa djecom,

Milo{evim unucima koje rado do~e-

kuje u svojoj ku}i. Tu je napisao i de-

setak kwiga poezije, pravio u ono-

madnim "âjav~evim# novinama, kod

uglednih urednika Gojka Jungi}a, Ra-

de Boì}, Nikole Dereti}a i Mu-

nevere Kalajxi}, nevjerovatnu ko-

lumnu "Zapisi Dimitrija Radevnog#.

- Jednog dana, po{to ga je ve}

bolest shrvala, zovne me moj gazda

Mujo i kaè: "Mi}o, dovedi advo-

kata da napravimo ugovor, ̀ elim ti

za ìvota pokloniti ovu ku}icu#.

Tako je i bilo, ja naslijedim od we-

ga tu ku}icu koja }e postati oku-

pqali{te umjetnika iz cijele ono-

madne Jugoslavije, pa ~ak i iz ino-

stranstva, a godinama su neki ima-

li i kqu~. Poslije zemqotresa u

Bawoj Luci, sedamdesetih godina,

morao sam ku}u malo prepraviti i

preurediti, ali brava i kqu~ su

ostali isti, {to zbog onih koji su

povremeno dolazili izvan Bawe

Luke, {to zbog mojih dru`benika

iz grada i okoline - osvjeàva uspo-

mene na one dane Milo{ Miloje-

vi}.

Prvu je kwigu pjesama s naslo-

vom "Je li vrijeme izgubqeno# po-

svetio darodavcu Mustafi i obja-

vio je daleke 1966. godine u "Masle-

{i# gdje djeluje, evo, vi{e od ~eti-

ri decenije. Od tada do pro{le go-

dine, kada je objavio neobi~nu, no-

vu kwigu kod "Art-printa# Milana

Stijaka, koji Zmijawcima \uri Da-

mjanovi}u i Milo{u Milojevi}u ob-

javquje kwige " o svom tro{ku#, s na-

slovom "Jesu li Srbi ubili Laza-

ra#, objavio je desetak kwiga, u~e-

stvovao na brojnim kwièvnim pri-

redbama, dobio zna~ajne nagrade i

priznawa me|u kojima nagrada gra-

da Bawe Luke "Veselin Masle{a#,

ostvario se kao ugledan kwièvnik.

Naàlost, wegove mla|e kole-

ge, posebno oni iz vo|stva bawolu~-

ke podru`nice Udruèwa kwièv-

nika, koji slabo vode brigu o wemu.

Da je do wih, Milojevi} je ve} mo-

gao umrijeti.

Ali, zna on da oni od sebe i od

brige o svojim kwigama nemaju vre-

mena za wega i wegovu bolest i te-

{ke penzionerske dane. Brinu qu-

di o sebi i za sebe, za{to bi i o we-

mu i sli~nima.

- Da nije bilo ovog rata nikada

ne bih shvatio ni{ta ozbiqnije o

qudima. Sada o tom ~udnovatom so-

ju imam sasvim druga~ije mi{qewe

od onoga kakvo sam imao dok je moja

ku}a bila "centar svijeta#, gdje smo

se okupqali i druìli, a svaki kwi-

èvni i drugi susreti za mene su bi-

li prave svetkovine. Boè me opro-

sti, qudi su ovi kvarna roba, treba

ih se ~uvati - dodaje penzionisani

lakirer i kwièvnik Milo{ Mi-

lojevi}.

Wegovi tekstovi iz onomadnog

vremena "Zapisi Dimitrija Radev-

nog#, po{to ima tu dosta aktuelno-

sti i iz ovih na{ih vremena, tokom

godine }e se pojaviti kao prva kwi-

ga Milo{eve proze.

Dogodine, dakle, Milojevi} obi-

qeàva ~etiri decenije kwièvnog

rada. @ivi skromno i te{ko u onoj

darodavnoj ku}ici uz Vrbas, nosi se

sa bole{}u koja ga je tokom rata,

umalo, stajala ̀ ivota, ali uporno i

smjelo pi{e.

Ne osvr}e se {ta o tome kaù

neki ovda{wi nabije|eni kwièv-

ni velikani jer u drugom izdawu

kwige "Jesu li Srbi ubili Lazara#

koja je upravo u {tampi poduì je

tekst o ovoj poeziji profesora dr

Miqka [indi}a koji od prvih pje-

sama i Milo{evih po~etaka pa do da-

nas prati Milojevi}evo stvarala-

{tvo.

Nije napisao ~etrdeset kwiga

za ~etrdeset godina stvarala{tva,

ali ovih desetak }e, zasigurno, zna-

~iti u nekoj smirenijoj i po{teni-

joj budu}nosti vrlo bitnu pjesni~ku

kariku u kwièvnom lancu Bawe

Luke, Krajine, ali i {ire.

¥ Ranko PRERADOVI]

QUDI U ME\UVREMENU (12)

QUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAQUDI SU KVARQIVA ROBAKakav je i koliki put pre{ao Milo{ Milojevi}od ~oban~eta sa Zmijawa do cijewenogmajstora-autolakirera u vojnom pogonu bawolu~kog

"âjaveca" i uvaènog kwièvnika

- Skoro da i nije bilo kwi-

èvnih susreta i manifestaci-

ja u onomadnoj Jugoslaviji, po-

sebno onih koje su nazivali su-

sretima radnika - umjetnika, a

da ja nisam stigao. Na primjer,

na susretima u Zve~anu, u Ko-

sovskoj Mitrovici, vi{e od de-

cenije sam bio redovan u~esnik.

Pa na susretima na Kozari, u

Tjenti{tu, u Trebiwu, Beogra-

du, Zagrebu, Sarajevu i drugdje.

Nije se moglo zamisliti "Gora-

novo proqe}e# bez mene, "Ko-

zara# pogotovo. Putovao sam s

"Masle{om# i u inostranstvo.

Mnogo je toga, lijepog i uspje-

{nog - veli danas penzioner i

ugledni kwièvnik Milo{ Mi-

lojevi}.

SJE]AWA

QUDI SU KVARQIVA ROBA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.REPORTA@A6NA IZVORIMA SRPSKE DUHOVNOSTI MANASTIR SVETE TROJICE I CRKVA SVETOG \OR\A

Na jugoisto~nom dijelu Pri-

zrenskog podgora, izme|u

Prizrena, Suve Reke i sela

Mu{uti{ta, na tom prostoru od ne-

punih dvadeset kvadratnih kilome-

tara, do prije samo nekoliko godina

do qeta 1999. godine nalazilo se

petnaest starih pravoslavnih hra-

mova.

Me|u wima i onih najstarijih,

istorijskih i kulturno najzna~ajni-

jih, kao manastir Sveti arhangeli u

kawonu Prizrenske Bistrice, Bo-

gorodica Qevi{ka i crkva Sv. Spa-

sa u Prizrenu, hram Bogorodice u

Mu{uti{tu, manastir Svete troji-

ce na brdu Rusenica, crkva Sv. \or-

|a u selu Re~ane kod Suve Reke, ma-

nastir sa crkvom Svetog Marka u

Kori{i kod Prizrena.

Sva ova pravoslavna svetili{ta

poti~u uglavnom iz XIV vijeka, iz

vremena kraqa Milutina, Stefana

De~anskog, cara Du{ana i wihovih

nasqednika i vlastela. Oni su, za-

pravo, i inicirali wihovu gradwu,

bili im za{titnici i ktitori, bo-

gato ih daruju}i posjedima, materi-

jalnim i umjetni~kim dobrima.

Taj ogroman duhovni, materijal-

ni i kulturni potencijal stvaran je

kroz mnoga stoqe}a. Sqedbenici

davnih osniva~a i graditeqa ovih

hramova uspjeli su da ih o~uvaju i u

najteìm vremenima truske vi{e-

vjekovne okupacije.

Naàlost, u ovih posqedwih ne-

koliko godina vandalizam ostra{}e-

nih islamista dostigao je neslu}ene

razmjere i sva ta kulturna i isto-

rijska dobra pretvorena su u zgari-

{ta i ru{evine. Ono {to je preosta-

lo nakon bombardovawa u qeto 1999.

godine spaqeno je ili poru{eno u

posqedwim velikim neredima na Ko-

sovu i Metohiji marta pro{le go-

dine.

Manastir Svete trojica ne br-

du Rusenica i hram Sv. \or|a u se-

lu Re~ane kod Suve Reke minirani

su u toku ovih nereda i oni prakti~-

no vi{e ne postoje.

To isto dogodilo se i sa crkvom

Bogorodice, u centru sela Mu{u-

ti{te, koju je 1315. godine podigao

kazanac Dragoslav. Ovaj hram, iako

na samoj periferiji Prizrenskog

podgora, bio je svima dobro poznat,

jer se svrstavao me|u najstarije o~u-

vane hramove na jugu Metohije. We-

govi najraniji ìvopisi ura|eni su

ve} sredinom XIV vijeka, tako da ga

je i ta umjetni~ka komponenta ~ini-

la zna~ajnim.

Nadaleko poznat i ~uven bio je

manastir Sv. trojice na Rusenici,

koji je posqedwih godina svoga po-

stojawa bio ̀ enski duhovni hram. U

pisanim dokumentima nema preci-

znih podataka o vremenu wegove iz-

gradwe. Me|utim, ve} sama ~iweni-

ca da je Pomenik Svvete trojice

uredno vo|en od 1465. godine ukazu-

je da je on osnovan pred kraj XIV vi-

jeka. Takvu pretpostavku oja~ava sa-

znawe da su u neposrednoj blizini

ovog starog manastira postojala

brojna pe}inska stani{ta kalu|era

pustinoìteqa ve} od samog po~et-

ka XIII vijeka.

Rije~ je o pe}inama isposnica-

ma i provizornim hramovima koje su

monasi-pustonoìteqi podizali u

visokim, skrivenim i te{ko pristu-

pa~nim dijelovima planinskih ka-

wona da bi u wima provodili svoj

usamqeni~ki molitveni ìvot.

Nedaleko od sada poru{enog ma-

nastira Svvete trojice je ~uvena Ko-

ri{a, manastir sa isposnicom sv.

Petra Kori{kog, jedinog svetite-

qa me|u srpskim pustinoìteqima.

A samo pola sata hoda od Svvete

trojice do visokih planinskih liti-

ca iznad manastira stiè se do ta-

ko|e poznate pe}inske isposnice Ru-

senice. Kompleks od pet isposnica

sa prizidanim crkvicama - kapela-

ma nalazi se i u obli`wem Mato-

skom potoku, koji se uskim i strmim

kawonom spu{ta ka selu Mu{uti-

{tu.

Isposnica Rusenica sluìla je

monasima kao molitveni hram u vri-

jeme dok jo{ nije postojao manastir

Sv. trojice. To je pe}ina na te{ko

pristupa~noj litici, koju je na~i-

nila sama priroda, a monasi je pri-

lagodili svojim potrebama.

Prilaz je bio mogu} jedino pre-

ko mawe bo~ne padine, na kojoj se vi-

de konture isklesanih stepenika.

Veliki pe}inski otvor nalazio se sa

ju`ne strane litice i wega su mona-

si zatvorili masivnim zidom, viso-

kim oko deset metara. Pregra|uju}i

pe}inu i po vertikali, {to ugrad-

wom drvenih stubova i greda nije bi-

lo te{ko izvesti, dobili su po dva

odjeqewa na dowoj i gorwoj etaì.

Pored ovih prostora, na gorwem di-

jelu pe}ine, klasawem u stijeni, na-

~iwena je mona{ka }elija.

U opisu onih koji su istraìva-

li ovu isposnicu kaè se da na pre-

gradnom zidu ima zanimqivih zapi-

sa iz pro{lih vijekova, kao i trago-

va davno ra|enih fresaka. U prizem-

nom dijelu, u jednoj od pe}inskih pro-

storija, vidqiv je fresko-tehnikom

oslikani krst kojim je, kako se vje-

ruje, osve{tano ovo kultno mjesto.

Da je krajem XIII i tokom XIV vi-

jeka ìvot anahoreta, monaha ispo-

snika, na ovom podru~ju bio razvijen

i sa dosta pristalica takvom na~i-

nu duhovnog asketizma, pokazuju i

ve} pomenute isposnice u Matoskom

potoku. One se nalaze na visokim i

te{ko pristupa~nim planinskim

kotama izvori{nog dijela tog poto-

ka. Ima ih pet-{est i svojim polo-

àjem djeluju impresivno: pe}ine-

isposnice nalaze se jedna iznad dru-

ge, smje{tene u udubqewima stijene

visoke oko {ezdeset metara. Me|u-

sobno su povezane strmim stazama i

basamacima klesanim u stijeni.

Ostale su o~uvane u nekada{wem

obliku sve do danas zahvaquju}i

upravo wihovom poloàju i nepri-

stupa~nosti, jer ih kasnije generaci-

je monaha i ìteqa ovog podru~ja

nisu mogle bitnije da mijewaju. Jed-

na od tih pe}ina u niòj zoni oko-

mite stijene zidovima je vje{to pre-

gra|ivana i pretvorena u pe}insku

crkvu, a u stijeni kraj samog hrama

klesawem je na~iweno udubqewe ko-

je je sluìlo kao isposnica.

U ravni~arskom dijelu Prizren-

skog podgora, na oko tri kilometra

od Suve Reke, nalazi se selo Re~ene

za koga kaù da je jedno od najstari-

jih u Metohiji. Da je to ta~no potvr-

|uje podatak da se ima Re~ane poja-

vquje i u poveqi cara Du{ana iz

1348. godine. Tom poveqom, naime,

car Du{an daruje ovo napredno me-

tohijsko selo svom manastiru Sveti

arhan|eli kod Prizrena, pri ~emu su

precizno nazna~ene i seoske me|e.

Ona su, kaù, ostale naizmijewene,

sa istim nazivima, sve do danas.

Mnogi u Metohiji, a me|u wima

i pojedini istori~ari, smatraju da

je ve} tada, sredinom XIV vijeka u Re-

~anima postojala crkva Sv. \or|a.

To je nesvakida{wi, izuzetno pri-

vla~an hram malih dimenzija, ~ija

je qepota u jednostavnosti harmoni-

ji linije, neimarskoj vje{tini i u op-

{toj skladnosti. Tako malih dimen-

zija, skladna i privla~na, a zname-

nita po nastanku i vijeku trajawa, ~e-

sto je nalazila zapaèno mjesto u tu-

risti~kim prospektima i razgled-

nicama. Naàlost, ni ovaj poznati

hram koji je svrstavan me|u najzna-

~ajnije kulturno-istorijske spomeni-

ke Kosova i Metohije, vi{e ne po-

stoji. Uni{tili su je vandali, koji

bi da uklone sve tragove srpske kul-

ture i istorije sa ovog prostora.

Ina~e, hram Sv. \or|a, kako bi-

qeè najstarije hronike, bio je za-

du`bina nekog vojvode ~ije je ime

bilo zapisano u nadgrobnoj plo~i,

na podu crkve, tu gdje je vojvoda i sa-

hrawen, Ali, vremenom se ime uglav-

nom izbrisalo, pa ga je nemogu}e ta~-

no identifikovati.

Po zapisima konzervatora ko-

ji su bili angaòvani na za{titi

hrama, crkva Sv. \or|a u Re~anima

predstavqa veoma lijep primjerak

vlasteoske zadu`bine, kakve su gra-

|ane tokom XIV vijeka i ne{to ka-

snije. To je, kaù oni, gra|evina

malih dimenzija i skladnih propor-

cija sa temeqima u obliku upisa-

nog krsta. Imala je osmougaono ku-

be i trostranu apsidu. Bila je zani-

mqiva i po tome {to je dowi dio

hrama bio ozidan kamenom nepra-

vilnog oblika, dok je gorwa etaà

oblikovana tesanicima fino obra-

|enog kamena i spojevima vidqivog

maltera.

Crkva u Re~anima bila je boga-

to ̀ ivotopisna. Na oslikanim zido-

vima prikazane su scene Velikih

praznika, svetih ratnika-Dimitri-

ja, Prokopija, Nestora i Merkuri-

ja, zatim motivi iz ciklusa posve}e-

nog patronu crkve sv. \or|e, por-

treti sv. Petra i Pavla. Konstanti-

na, Jelene i svetih qekara: Kuzma-

na, Damjana i Pantelejmona.

Po procjeni slikara konzerva-

tora ìvopisi u Re~anima ure|eni

su u drugoj polovini XIV vijeka.

¥ Dragi{a SPREMO

Na jugu Metohije zapaqeno je, opusto{eno ili poru{enodesetine pravoslavnih hramova, uglavnom iz XIVvijeka, iz vremena kraqa Milutina,Stefana De~anskog, cara Du{ana...

\ Re~ane: Crkva Svetog \or|a prije ru{ewa

HRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMAHRAMOVI KOJIH VI[E NEMA

\ Manastir Svete trojice: Minama na istoriju

@IVOPIS@ivopis Re~ana djelo je dvo-

jice slikara. Oni su pripadali

Prizrenskoj slikarskoj radioni-

ci XIV vijeka koja je radila fre-

ske i ikone u mnogim tamo{wim

crkvama. Upravo lik Bogorodice

sa Hristom na ikoni koja je prvo-

bitno pripadala ikonostasu Bogo-

rodice Qevi{ke, a poslije wenog

pretvarawa u xamiju bila prene-

sena u crkvu Sv. Nikole Rajkova u

Prizrenu, gdje se vijekovima ~uva-

la, veoma li~i na pojedine likove

svetiteqki re~anskog majstora, pa

se moè re}i da je wegovo djelo.

Freske vlasteoske crkve u Re-

~anima pripadaju krugu umjetnika

koji su, vezuju}i se na klasicizam

prve polovine XIV vijeka, prela-

zili u novi stadijum slikarstva,

obojenog sna`nim kontrastima

svjetla i tame... - zapisano je, izme-

|u ostalog, u prikazu re~anskih ̀ i-

vopisa.

Ovih dana iz {tampe je iza{la

dvotomna kwiga "Nezarasle

rane#, nastavak trilogije

"Krvave ruke islama#, "Tragovi mr-

tve bra}e# i "Kletva mrtve bra}e#,

autora Momira Krsmanovi}a. U jav-

nosti Srbije i Crne Gore i Repu-

blike Srpske izlazak kwige je pro-

{ao gotovo nezapaèno. Ipak, zapa-

zili su je oni kojima je i namijewe-

na - ~itaoci.

Ko je, u stvari, Momir Krsmano-

vi}, o ~emu, od kada i za{to pi{e,

evo, u svojoj desetoj kwizi, a svaka je

imala po nekoliko izdawa?

Radi se o romanopiscu i nepo-

srednom svjedoku jednog tragi~nog

vremena, odnosno stradawa srpskog

naroda u isto~nom dijelu BiH to-

kom Drugog svjetskog rata, ali i na-

kon wega.

Jo{ kao golobradi dje~ak, 1941.

godine, preìvio je pravi pakao i

bio svjedok nezapam}enog stradawa

srpskog ìvqa. Imao je samo devet

godina kada sam preìvio pokoq na

Klisuri, mjestu izme|u Sjeme}a, Bo-

rika i Me|e|e, 3. oktobra 1941. go-

dine.

- Pod naletom usta{a sve srpsko

stanovni{tvo iz {est sela rogati~-

ke op{tine izbeglo je tu, prema Dri-

ni. Ranom zorom usta{e su nas izne-

nadile i opkolile iz Me|e|e, Duba

i iz Vi{egrada, putem preko Sjeme-

}a. Usledio je stravi~an pokoq, a

najve}i je bio u jednoj planinskoj ku-

}ici gde smo bili mi de~ica sa maj-

kama i starijim ènama - kaè Kr-

smanovi}.

Me|u ostalima ubijen je wegov

mla|i brat od {est godina, a majci

su noèm rasporili stomak.

- Pukim slu~ajem ostao sam ìv

ja i mala sestrica Dragica, od svega

devet meseci. Nakon toga, majka se

osvestila, vratila creva u stomak i

poku{ala iglom i koncem da ga za-

{ije, ali je ubrzo umrla. Te stra-

vi~ne slike ostale su mi za sva vre-

mena da svedo~e o zlom vremenu i

stradawu na{eg naroda - veli Kr-

smanovi}.

Ratni vihor ga vodi prema Srbi-

ji, gdje posredstvom Crvenog krsta na-

lazi privremeno uto~i{te. Poslije

rata upu}en je na ma{inbravarski za-

nat u Borski rudnik. [koluju}i se, po-

~eo je da pi{e kratke pri~e.

- Stalno mi je bio pred o~ima taj

pokoq na Klisuri. Tako sam napisao

prvu pri~u "Deca oko mrtve majke#.

Opisao sam smrt majke i brata, te

moju i sudbinu moje sestrice. Po{to

su novine po~ele da objavquju pri-

~e, dobio sam dodatni motiv i dobru

osnovu za kasniji kwièvni rad - ka-

è Krsmanovi}.

Tada on kre}e na teren, muko-

trpno prikupqaju}i izvorna kazi-

vawa qudi i druge materijalne doka-

ze. Rezultat je wegov prvi roman "Te-

~e krvava Drina#, objavqen 1983. go-

dine, koji je pripremao punih 12 go-

dina i, kako kaè, jedva prona{ao

izdava~a.

- Nudio sam brojnim izdava~ima

u Beogradu i {irom Srbije roman,

ali nakon {to bi videli o ~emu se

radi, niko se nije usu|ivao da ga

{tampa. Rukovodstvo preduze}a "Bo-

ra Ke~i}# iz @eleznika, gde sam bio

zaposlen, mi je omogu}ilo da se obra-

tim radnicima kako bi se unaprijed

pretplatili na roman.

Od hiqadu radnika, preko 900

ih se pretplatilo, pa je tako obez-

bijedio novac i prona{ao {tampa-

riju Udruèwa gluvonemih u Beo-

gradu.

- Kad je roman kona~no {tampan

odnio sam ga Vidaku Peri}u, direk-

toru beogradske "Narodne kwige#,

koji me je prethodno odbio, kao i

mnogi drugi. Kad ga je pro~itao, od-

lu~io se da ga i oni objave 1985. go-

dine, i to u tiraù od deset hiqada

primeraka - veli Krsmanovi}.

Prvih pet hiqada primjeraka

tog, za to vrijeme krajwe "sumwi-

vog# i "presmjelog#, romana je pla-

nulo za samo tri mjeseca, a zatim je

iz BiH stigao zahtjev za wegovu za-

branu "jer se radi o djelu koje je atak

na bratstvo i jedinstvo, u kome se

muslimani la`no optuùju da su kla-

li Srbe#! Sve je dospjelo i do Grad-

skog komiteta SK Beograda koji je

Vidaka Peri}a smijenio sa mjesta

direktora "Narodne kwige#.

Ali, roman je ve} bio toliko

u{ao u narod da ga nikakve zabrane

nisu mogle u tome sprije~iti. Do-

ìvio je ~ak osam izdawa, a preve-

den je i na ruski.

Kwiga je naro~ito bila anate-

misana u isto~noj Bosni, na prosto-

ru gdje se i zbila ve}ina zlo~ina

nad srpskim stanovni{tvom. U Ro-

gatici je bila ~ak formirana i ko-

misija koja je javnom tuìocu BiH

poslala preporuku da se roman za-

brani.

Ali Krsmanovi}a sve to nije po-

kolebalo. Nastavio je da prikupqa

gra|u za svoje naredne kwige. Usli-

jedila je trilogija "Krvave ruke

islama# koja je prevedena i na en-

gleski jezik. Ovu kwigu, koja tako-

|e obiluje brojnim originalnim svje-

do~ewima i ratnim dokumentima Kr-

smanovi} je poslao u 40 dràva, Aka-

demijama nauka, najve}im nacional-

nim bibliotekama, komandi Nato,

zatim Simonu Vizentalu koji je uvr-

stio u dokumentacioni fond o stra-

dawu Jevreja i Srba tokom Drugog

svjetskog rata, kao i brojnim svjet-

skim dràvnicima.

Od 1989. godine Krsmanovi} je

~lan Udruèwa kwièvnika Repu-

blike Srbije, ~ime je kao pisac i

hroni~ar jednog te{kog vremena pri-

znat i od kolega od pera. Krajem pro-

{le godine objavio je prvi tom kwi-

ge "I Bog je zaplakao nad Bosnom#,

u kome opisuje i doga|aje u posqed-

wem otaxbinskom ratu, a trenutno

radi na drugom tomu koji }e uskoro

iza}i iz {tampe.

Pitamo ga kako je danas, kao pi-

sac, svojevrsni svjedok jednog vreme-

na, prihva}en u isto~noj Bosni, od-

nosno Republici Srpskoj, a on krat-

ko odgovara da je to, u odnosu na ono

predratno vrijeme velika razlika.

- Qudi su me uvek rado prihva-

tali, ali me danas i zvani~nici po-

dràvaju u mom kwièvnom stvara-

la{tvu. U najkra}em, moje kwièv-

no stvarala{tvo predstavqa auten-

ti~an dokumenat te{kog stradalni~-

kog vremena koga je srpski narod pro-

ìvio posqedwih sedamdesetak go-

dina - kaè Momir Krsmanovi}.

¥ Slavko HELETA

SA KWI@EVNIKOM MOMIROM KRSMANOVI]EM, SVJEDOKOM SRPSKOG STRADAWA

\Momir Krsmanovi}: Jo{ mu pred o~ima po-koq na Klisuri

GRA\AU pripremi gra|e svojih kwi-

ga Momir Krsmanovi} koristio je

metod neposrednih razgovora sa qu-

dima na terenu. Tako posjeduje pre-

ko 600 magnetofonskih traka sa ton-

skim zapisima tih svjedo~ewa. To

mu je, kaè, bio i jo{ uvijek je glav-

ni izvor za wegove kwige. Na isti

na~in je prikupqao fotografije i

druga dokumenta. Jo{ mu niko nije

osporio ili negirao neki navod, de-

taq ili dokumenat naveden u kwi-

gama.

- Maksimalno sam se trudio da

sve bude autenti~no i istinito.

[to se ti~e zvani~ne arhive, to sam

koristio tek za moju najnoviju dvo-

tomnu kwigu "Nezarasle rane#. Ra-

di se o dokumentima koja do skora

nisu bila dostupna, a to su postala

nakon {to je otvoren arhiv ~etni~-

ke dokumentacije u Vojno-istorij-

skom institutu u Beogradu - kaè

Krsmanovi}.

ÊTNICI U kwizi "Tragovi mrtve bra-

}e#, Krsmanovi} je opisao hvatawe

Draè Mihajlovi}ima kod Vi{e-

grada. U narednoj kwizi "Kletva

mrtve bra}e#, obradio je do u deta-

qe OZNU i UDBU sa jedne druge

strane, kada su od wihovog proga-

wawa, zlostavqawa, robovawa i

ubijawa stradale brojne srpske po-

rodice koje su sara|ivale sa ~etni-

cima.

Time se, po op{toj ocjeni broj-

nih analiti~ara i kwièvnih kri-

ti~ara, poput usamqenika u pusti-

wi, "osmjelio# da na jedan sasvim

druga~iji na~in, ali argumentovano,

rasvijetli ulogu i zna~aj ~etni~-

kog pokreta u odbrani srpskog na-

roda u na{im krajevima.

- Napisao sam upravo onako ka-

ko je stvarno i bilo. Jer, da nije bi-

lo ~etnika u isto~noj Bosni, srpska

du{a tokom Drugog svetskog rata ne

bi uspjela pre}i Drinu, u Srbiju. A

~iwenice, koje su neumoqive, govo-

re da je preko 85 odsto vojno sposob-

nih muslimana tada bilo u usta{a-

ma, kada je preko 90 odsto srpskih

sela i ku}a spaqeno i sravweno sa

zemqom, a nad srpskim ìvqem na-

pravqen veliki, nezapam}eni po-

koq - veli Krsmanovi}, podsje}aju-

}i da je srpski ̀ ivaq, bjeè}i pre-

ma Drini, doìvio velika strada-

wa.

Samo u Milo{evi}ima, u apri-

lu 1942. godine pobijeno je oko tri

i po hiqade Srba, oko dvije i po hi-

qade na Starom Brodu, te dvije hi-

qade na Skelanima.

BE]KOVI] Momir Krsmanovi} s ponosom

isti~e da ga je prije tri godine, na

sam Boì}, telefonom nazvao aka-

demik Matija Be}kovi} koji mu je

rekao:

- Krsmanovi}u, sva poglavqa

tvoje trilogije sam pa`qivo pro-

~itao i veruj mi da }e tvoja dela tek

da doìve uspeh. Vreme tvojih kwi-

ga tek dolazi, jer si dao pravu sli-

ku doga|aja o kojima se do sada ni-

je smelo pisati ni govoriti!

KWIGE PISANE ISTINOM Kao devetogodi{wi dje~ak Krsmanovi} je bio svjedokstravi~nog usta{kog zlo~ina nad srpskim ìvqem.Tom tragedijom bavio se u svojim kwigama koje sunai{le na izvanredan prijem kod publike

HRAMOVI KOJIH VI[E NEMA

Etnomuzikologija je mlada na-

uka koja se bavi ne~im sta-

rim, arhai~nim - muzikom,

obredima i obi~ajima jednog naro-

da i prati wegove ìvotne ciklu-

se vezane za ro|ewe, za Boì} i

godi{we praznike. Ona nije samo

nau~na disciplina, snimawe i sa-

kupqawe muzi~kog blaga, nego i

briga o narodnoj tradiciji...

Ovim rije~ima nas u ovu oblast

uvodi Jelena An|elkovi}, apsol-

vent Etnomuzikolo{kog fakulte-

ta u Beogradu, koja }e do kraja go-

dine diplomirati na temu narod-

nog muzi~kog blaga Hercegovine,

ta~nije okoline Trebiwa.

I svi weni dosada{wi semi-

narski radovi odnosili su se na

izvornu gangu, gusle, be}arac, di-

ple i dvojnice, na muzi~ko blago

ovog podnebqa, uklije{tenog "iz-

me|u mora i podgorja#. I susreli

smo se, naravno na jugu, u Trebiwu,

gdje je zajedno sa muzikologom Du-

bravkom Kuja~i} odràla zapaè-

no etno-muzikolo{ko ve~e u Mu-

zeju Hercegovine.

- Hercegovinom krstarim ve}

10 godina, marqivo sakupqam i bi-

qeìm muzi~ko stvarala{tvo ovog

kraja. Sve je po~elo poznanstvom sa

jednom izuzetnom Hercegovkom, mu-

zikologom Dubravkom Kuja~i} u

Beogradu, koja je du{om, srcem i

korijenom ispod tvrdog grada Klo-

buka, {to dominira ~itavim kra-

jem na hercegova~ko-crnogorskoj

me|i izme|u Trebiwa i Nik{i}a

- kazuje nam Jelena.

Dubravka je wena i kuma i do-

brotvorka, koja nedostatak o~iweg

vida nadokna|uje izvornim zvuci-

ma rodnog kraja, kao i Jeleninom

pa`wom, znawem i po{tovawem.

Kao nerazdvojni istraìva~i,

putuju dvije beogradske dame - mla-

|ana Jelena i ne{to starija Du-

bravka, kao majka i k}erka, sabori-

ma i sijelima hercegova~kim. Su-

sretali smo ih i na Troj~indan-

skom saboru kod manastira Dobri-

}evo, i na Ilindan u Nadani}ima

kod Gacka i na "Nevesiwskoj olim-

pijadi# potkraj qeta i na Vidov-

danskom ~asu istorije na Klobuku,

kod obnovqenih crkava i svuda -

gdje se pjeva i uz gusle poje, gdje je

"kukawe - mati pjesne divne#, ka-

ko re~e pjesnik. Spojila ih je mu-

zika, tradicija i èqa da pokoqe-

wima dokaù da "Hercegovina ni-

je - nijema zemqa# gdje se "lijepo

zbori, ali muzi~ki ne tvori#, ka-

ko se ponekad i ponegdje misli.

Koliko su samo rje~itih, ali

i raspjevanih Hercegovaca upozna-

le u toku ovih istraìva~kih go-

dina! Wihovi su prijateqi i mom-

ci iz izvorne grupe "Popovo po-

qe# i raspjevane "Gata~ke delije#

i nevesiwske sredwo{kolke iz

grupe "Sveti velikomu~enik Di-

mitrije# i "Bile}anke# i novo-

formirana zavi~ajna grupa "Gor-

{taci# iz Trebiwa, i guslari iz

roda [egrta, Kosovi}a, Koprivi-

ca, svirac na diplama Marko Spa-

i} sa Zubaca i drugi rizni~ari na-

rodnog blaga...

- Kuda god idem, u mislima sam

u Hercegovini, ispod starog grada

Klobuka, u Lastvi, Korjeni}ima

U{}u, Aran|elovu i Nudolu - is-

ti~e muzikolog Dubravka Kuja~i},

nagla{avaju}i da "Klobuk ìvi

izme|u legende i stvarnosti# i da

srpski narod ~uva svoje mitove, a

od Kosova do Klobuka je nepreki-

nuta nit i duhovna vertikala na{eg

postojawa.

Zato najvi{e voli da u rodnom

kraju, odakle je wen otac Milorad

Kuja~i}, kasnije general JNA, po-

veo ~ete u borbu za slobodu, saslu-

{a mla|ane trebiwske guslare La-

zara i Luku [egrta, kad uz strune

i gudalo zapjevaju:

Pod Klobukom selo {to je - to

je rodno mjesto moje.

Pod Klobukom ovce pasu - ~i-

ni mi se moje da su.

Ovce ~uva lijepa Mira - i sa

pjesmom mene dira.

Kao znak te qubavi, ovih dana

je Dubravka Kuja~i} gradu Trebi-

wu, a preko Muzeja Hercegovine,

zave{tala porodi~nu ku}u u La-

stvi kod Trebiwa, koja }e se, pre-

ma ugovoru, koristiti iskqu~ivo

za kulturolo{ke i muzeolo{ke na-

mjene.

Isti~u}i da je ganga "ukupno

muzi~ko nasqe|e hercegova~kog

kraja#, etnomuzikolog Jelena An-

|elkovi} kaè da je to posebna mu-

zi~ka i poetska forma, i da ganga

nije samo muzika, nego istorija i

tradicija i du{a Hercegovine i da

se, uz deseterac ganga "izborila#

i pre{la da se pjeva uz gusle - kao

osmerac.

Jelena podsje}a da, je prema ne-

kim izvorima, ganga nastala u

Imotskoj Krajini, prema drugim -

ba{ u Hercegovini, tre}i kaù da

je mo`da weno porijeklo u Dalma-

ciji gdje se pjeva "rera# kao podvr-

sta gange, a postoji i "bosanska gan-

ga#.

Ona obja{wava i da su be}a-

rac, zatim ~obanske pjesme, pa on-

da stara muzi~ka forma "putni~-

ko pjevawe#, koje narod zove "od

uva#, uz drevni narodni instrument

gusle, koji se, kao kolektivni ~u-

var srpske istorije posebno qubo-

morno ~uva ba{ u Hercegovini, za-

tim diple, dvojnice, hercegova~ko

i crnogorsko kolo, igra zvana "tru-

sa# - raznolikosti i specifi~no-

sti ovog podnebqa nadomak mora.

- Na podru~ju Zubaca ili Klo-

buka u okolini Trebiwa ranije je

bilo poznato i svirawe "na listu#

ili travki, a takva praksa je posto-

jala i u nekim krajevima Srbije -

poja{wava An|elkovi}eva.

Ona apeluje na o~uvawe narod-

nog blaga Hercegovine, kako kroz

postoje}e izvorne grupe i guslar-

ska dru{tva, tako i kroz folklor-

ne sekcije i kulturno-umjetni~ka

dru{tva, te kroz formirawe no-

vih grupa, ~ije }e pjesme biti au-

dio i video zapisane, sa~uvane i

obra|ene.

Tako je, prilikom posqedweg

boravka u Trebiwu, na inicijati-

vu Jelene An|elkovi} i Dubravke

Kuja~i}, i uz pomo} narodnog gusla-

ra Mitra \oga, formirana mu{ka

pjeva~ka grupa "Gor{taci#, koja je

imala i prvi javni nastup, upravo

u Muzeju Hercegoivine, na etnomu-

zikolo{koj ve~eri.

Ho}e li zemqa Hercegova, kao

kovnica srpskog jezika i kolijev-

ka srpske duhovnosti, imati snage

da sa~uva i svoje muzi~ke vrijedno-

sti, da bi se na wenim duhovnim

izvorima napajala budu}a pokoqe-

wa?

¥ Milivoje BE[TI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

KLOBUKKlobuk, kao postojbina Ku-

ja~i}a, vojvoda, ratnika i sve-

{tenika, a sada i umjetnika i

nau~nih radnika, dominira pu-

tem Trebiwe - Nik{i} i cijelim

krajem Vrma, Korjeni}a i La-

stve, a sredwovjekovna tvr|ava

ba{tini devet vijekova istori-

je. Pod Turke je pao tek 1479. go-

dine, o wega su se otimali i Cr-

nogorci i Rusi i Francuzi, da bi

ga Austrijanci razorili 1878.

godine sa 1.200 granata velikog

kalibra.

Od dva i po hektara utvr|e-

wa, zdawa, palata ovog "istorij-

skog podijuma#, koji veè za ne-

bo, do sada je istraèno svega

200 metara kvadratnih i dvade-

setak metara zidina, zahvaquju-

}u u prvom redu doktoru arheo-

logije Aleksandru Ratkovi}u.

19. i 20. februar 2005. REPORTA@A 7

Sveti Sava kao utemeqiva~

Srpske crkve, dràve i {kol-

stva, odigrao je presudnu ulo-

gu i u utemeqewu dugogodi{weg

uspje{nog braka Qubomira - Qube

Obrenovi}a i izabranice wegovog

srca Stoje ârki} iz Seqana kod

Rogatice.

Ovo dvoje sada ve} skoro osam-

desetogodi{waka (oboje ro|eni

1926) svoju mladala~ku qubav kruni-

sali su brakom ba{ na Savindan

1945. godine. Pro{log januara na-

vr{ilo se punih {est decenija wi-

hovog zajedni~kog ìvota.

Pro{li su Qubo i Stoja kroz

sva isku{ewa i te{ko}e bra~nog

ìvota i uvijek izlazili kao po-

bjednici. Nosila ih je, reko{e nam

ovih dana, qubav, sloga i uzajamno

razumijevawe.

- Moja Stoja i ja bili smo kom-

{ije. Ro|en sam i odrastao u Okru-

glom, ona u susjednom selu Seqani.

Kao dje~urlija, mo`da smo se neka-

da i vi|ali, ali u tome nije bilo

ni{ta neobi~no - pri~a ~ika Qubo.

Sudbina je htjela da se oni, kao

mladi} i djevojka, pred kraj 1944.

sretnu u selu Prelovo, u vi{egrad-

skoj @upi. Mladi i lijepi, ali iz-

bjeglice. I jedno i drugo bjeàli

su od rata i wegovih neda}a.

- Na{ prvi susret desio se na

~esmi u Prelovu. Oboje smo "izgu-

bili pamet# i ubrzo odlu~ili da

stanemo i na "ludi kamen#. Odluci

da se uzmemo, doprinio je i moj otac

Milan, koji je na jednoj od seoskih

sjedeqki ~uo Stojino pjevawe sa we-

nim jaranicama - pri~a ~ika Qubo.

- Sje}am se dobro, jer sam pjesmu

vodila, da smo pjevale:

"ja sirota (a Stoja je zaista bi-

la siro~e, jer su joj oca zaklale usta-

{e na po~etku rata) nemam oca svo-

ga: svekre, babo, ìvota ti tvoga;

nasjetuj me kao sina svoga# - sje}a se

baka Stoja.

Ovom pjesmom Stoja je osvojila

budu}eg svekra. Kad je ~uo da se we-

gov Qubomir, peto od osmoro wego-

ve djece, vi|a sa ovom djevojkom, re-

kao je sinu:

- Sine, ovu ne ispu{taj. @eni je,

moj ti je savjet i zavjet.

Ima u woj ne{to doma}insko.

I bi po wegovom, nastavqa pri-

~u ~ika Qubo.

- Vidjeli smo se jo{ nekoliko

puta i ja dadoh biqegu. Neki prsten-

~i}, koga sam dugo preturao po xe-

povima, i dogovor o braku. I pored

te{kih uslova ìvota sakupio sam

desetak svatova i moja Stoja iz "ko-

lektivnog smje{taja# u {koli u

Prelovu, do|e u na{u porodicu. Uz

mene, kao mladoèwu, i oca, u na{em

privremenom kutku, bila je i snaha

An|a, supruga moga brata Miladi-

na, koji je tako|e poginuo po~etkom

rata, i wihove k}erke {estogodi-

{wa Dobrinka i godinu mla|a Joka.

- U takvom sastavu vratili smo

se i iz izbjegli{tva u na{e Okru-

glo. Po{to je sve bilo spaqeno i

poru{eno, odmah smo se latili po-

sla i po~eli da gradimo ku}u i po-

mo}ne objekte. Nije nam bilo ni-

{ta te{ko. Nosila nas je potreba

i èqa da se {to prije sku}imo -

pri~a ~i~a Qubo Obrenovi}.

- Snaha An|a ubrzo se preuda-

la u [tavaw za Ristana Ristanovi-

}a. Sa wim je rodila jo{ petoro

djece. Wene Dobrinka i Joka osta-

le su jo{ dugo sa nama i one su mo-

ju Stoju uvijek zvale majka. I zai-

sta ona se prema wima i odnosila

kao prava majka. One su rasle sa

na{om djecom, koja su dolazila jed-

no za drugim - kaè Qubo.

U Okruglom su poslije rata

Obrenovi}i ì-

vjeli samo tri

godine. A onda,

kupili su imawe

od ~ak 70 dunuma

zemqe u Stoji-

nim Seqanima,

nadomak Rogati-

ce.

I opet izno-

va gradwa ku}e i

ostalog potreb-

nog za ìvot na

selu. Posla preko

glave. Potrebe ve-

like, pa je Qubo morao u dràvni

posao. Slijede zaposlewa u sara-

jevskom "Neimaru#, Zadru`nom sa-

vezu Rogatica, stolariji "Sjeme-

}a#, rogati~kom "Standardu#, iz

koga je i penzionisan prije dvade-

set pet godina.

Na poslu se svakodnevno mora-

la odraditi "{ihta#, a kod ku}e

nerijetko i dvije. Znao je ustati u

tri sata, kositi i kopati, a onda na

rad u preduze}e.

- Imali smo uvijek i punu {ta-

lu. I sve smo uspje{no opsluìva-

li. Najvi{i je teret bio na mojoj

Stoji. Uz danono}ni rad ra|ala je

i djecu. Osmoro, ne ra~unaju}i i

nekoliko abortusa?! Nijedno dije-

te nije rodila u bolnici, bolnica

je za nas bila nepoznata rije~ - go-

vori ~ika Qubo, a baka Stoja, upa-

da u rije~, pa nastavqa:

- Moj Qubo je prvi put oti{ao

na kra}e lije~ewe tek pro{le, go-

dine. Kada se vratio bio je to za me-

ne najradosniji dan. Do~ekala sam ga

rije~ima "Nek si mi se vratio, sun-

ce moje#. Nisam to rekla bez raz-

loga. On je i bio moje sunce i zvi-

jezda vodiqa. Uvijek smo se dobro

slagali. Nikad na mene glas nije po-

digao, ruku pogotovo.

Obostrano smo se slu{ali, ali

je wegova uvijek bila zadwa. On je

bio glava porodice i ja se tu nisam

mije{ala. Moj Qup~e se brinuo o

ekonomiji, a ja o doma}instvu i dje-

ci - kaè baka Stoja.

Isti~e da su ih djeca uvijek do-

bro slu{ala. Ako je neko zbog ne-

~ega isko~ilo iz uobi~ajene "{e-

me#, ili, se ne daj Boè me|usobno

posva|ali, na put ga je uz prijetwu

kai{a iz pantalona, vra}ao otac uz

obavezno qubqewe "zava|enih#.

- Nisam se tome nikad suprot-

stavqala i rezultat je, na na{e za-

dovoqstvo, dvoje djece za zavr{e-

nim fakultetom, a sva ostala sa

sredwom {kolom. Sva imaju svoje

porodice, a mi stari jedanaestoro

unu~adi i petoro praunu~adi - kaè

baka Stoja.

Wene rije~i potvr|uje i wen su-

prug koji isti~e da su sre}ni i za-

dovoqni. I pored svega {to im se u

ìvotu zbivalo, wihovih {ezdeset

godina zajedni~kog ̀ ivota nije pro-

{lo za badava.

¥ Sreten MITROVI]

[EST DECENIJA BRAKA QUBOMIRA I STOJE OBRENOVI] IZ ROGATICE

ZAJEDNO ]E I U VJE^NOSTMoj Qubo je prvi put oti{ao u bolnicu pro{legodine. Kada se vratio bio je to za menenajradosniji dan. Do~ekala sam ga rije~ima

"Nek

si mi se vratio, sunce moje", kaè baka Stoja

OSLU[KUJU DU[U HERCEGOVINEKako je qubav prema muzici spojila ìvotne puteveDubravke Kuja~i} i Jelene An|elkovi}, koje sadanerazdvojne, kao majka i k}erka idu Hercegovinomi sakupqaju weno nepresu{no blago

PUTEVIMA ETNOMUZIKOLOGIJE

Izraàvaju}i zahvalnost Du-

bravki Kuja~i} na zadu`bini rod-

nom Trebiwu, odnosno Muzeju

Hercegovine, direktor Muzeja mr

\or|o Odavi} kaè da su mu kul-

turni radnici u Beogradu rekli

da je rijetkost i u Beogradu da

neko jednoj kulturnoj ustanovi

pokloni ku}u ili ne{to tako

vrijedno. Zbog toga je i prenos i

"papirologija#, umjesto za dva

mjeseca, zavr{ena - za dva dana.

- Ku}a na kojoj }e pisati "Za-

du`bina Dubravke (Milorada)

Kuja~i}a# je dar Lastvi i mom

Trebiwu, ali i Muzeju Hercego-

vine, koji je smje{ten u zgradi

nekada{we gimnazije, koju je po-

ha|ala moja majka, jer je trebiw-

ska gimnazija bila lu~a i àri-

{te prosvjete i kulture - isti~e

darodavac Dubravka Kuja~i}.

ZADU@BINA KUJAÎ]A

Qubo i Stoja Obrenovi} naj-

prije su dobili k}erku Milenu,

1946. godine. Godinu kasnije ro-

|ena je Milka, a 1948. sin Milo-

rad, potom 1951. Mile, 1953. Goj-

ka, godinu kasnije Milad, 1958.

Milan, te 1962. godine Miroslav.

- Naàlost, Mile i Gojka, umr-

li su nam kao djeca, a Milorad u 38.

godini ̀ ivota. Ostala na{a djeca,

hvala Bogu, dobro su i zdravo - ve-

li ~ika Qubo Obrenovi}.

DJECAQubo i Stoja Obrenovi}: Sa k}erkom Milenom i sinomMiladom

Dubravka Kuja~i} i Jelena An|elkovi}: Nepresu{no vrelo hercegova~ko

Jelena An|elkovi}: Diplomski rado narodnom blagu Hercegovine

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.MOJA [KOLA

"GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI "DOSITEJ OBRADOVI]" U PRIJEDORU

8

[kola "Dositej Obrado-

vi}# spada u red razvije-

nih {kola u Republici

Srpskoj. Po ostvarenim rezulta-

tima, tako|e, zauzima visoko mje-

sto, pa je kao takva stekla veli-

ko povjerewe i ugled kod rodite-

qa, u~enika i gra|ana Prijedora.

Wen ugled stvarale se ranije ge-

neracije, u daleko povoqnijim

uslovima od onih u kojima {ko-

la danas ìvi i radi.

[kolska zgrada u kojoj se da-

nas odvija nastava smje{tena je u

nasequ Pe}ani, a izgra|ena je

1982. godine. U sastavu mati~ne

{kole radi i pet podru~nih odje-

qewa: Tukovi, Rasavci, Hamba-

rine, Rizvanovi}i i ârakovo.

Osim u Hambarinama, u podru~-

nim odjeqewima izvodi se samo

razredna, odnosno nastava za u~e-

nike od prvog do petog razreda.

Predmetnu nastavu ovi u~e-

nici nastavqaju poha|ati u ma-

ti~noj {koli ili u Hambarina-

ma.

Ve} drugu godinu nastava se

odvija prema reformisanom

{kolskom programu, koji podra-

zumijeva devetogodi{we obrazo-

vawe. U podru~nim odjeqewima u

Hambarinama, Rizvanovi}ima i

ârakovu izvodi se i nastava iz

nacionalne grupe predmeta. Na-

ime, u~enici bo{wa~ke nacio-

nalnosti u~e po programu i uxbe-

nicima Federacije BiH, a pri-

mjewuju se i zajedni~ka jezgra na-

stavnih planova i programa BiH.

U {koli se izu~avaju pravo-

slavna i islamska vjero-

nauka. [kolu poha|a-

ju u~enici srpske,

hrvatske, bo-

{wa~ke, rom-

ske i osta-

lih nacio-

nalnosti.

U {ko-

li je zapo-

slen 101

radnik, od

~ega su 72

nastavnika.

Upravu i

stru~ne sa-

r a d n i k e

{kole ~ine

d i r e k t o r ,

{kolski pe-

dagog i psiho-

log, sekretar,

bibliotekar, kwi-

`ni~ar, ra~unovo|a

i blagajnik {kole.

Nastavu u mati~noj {koli i

podru~nim odjeqewima poha|a

948 u~enika, raspore|enih u 49

odjeqewa. Ima i |aka putnika -

~ak 141, za koje se, prema posqed-

wim dopisima upu}enim repu-

bli~kom Ministarstvu prosvje-

te, u ovoj {koli "bore# za obez-

bje|ewe povlastica za pla}awe

prevoza.

Nastava se u mati~noj {koli

izvodi u dvije smjene i dvije me-

|usmjene. U~enici imaju mogu}-

nost da izu~avaju dva strana je-

zika: engleski i wema~ki.

Jedan od mo`da najve}ih

problema je dotrajalost {kol-

ske zgrade koju bi trebalo {to

prije sanirati, te ograditi {kol-

sko dvori{te.

[kolski objekti u Podru~-

nim odjeqewima Hambarine, Ri-

zvanovi}i i ârakovo su adapti-

rani donatorskim sredstvima Lu-

teranskog svjetskog saveza, ODE

iz Biha}a i djelimi~no Karita-

sa a {kola u Tukovima je prije

tri godine adaptirana donator-

skim sredstvima organizacije

"Mali princ# i, djelimi~no, vla-

stitim sredstvima. ¥

LI^NA KARTA [KOLE

UÎONICE ZRAÊ POVJEREWEMU {kolu idu u~enici srpske, bo{wa~ke, hrvatske, romskei drugih nacionalnosti, a u nekim podru~nim odjeqewimaizvodi se nastava iz nacionalne grupe predmeta

\ Fiskulturna sala: Dobri uslovi za nastavu

KABINETIMati~na {kola ima ukupno

devet kabineta. Od toga su kabi-

neti tehni~kog obrazovawa i

informatike dobro opremqe-

ni, dok u kabinetima fizike,

hemije, matematike i biologi-

je nedostaje jo{ neka oprema.

Kabineti za muzi~ku i likovnu

kulturu, srpski i strani jezik,

istoriju i geografiju su nepot-

puno opremqeni.

Nastava za prvi razred

osnovne {kole se izvodi u po-

sebno opremqenoj u~ionici dok

su ostale u~ionice u {koli uni-

verzalne. Nastava fizi~kog vas-

pitawa se izvodi u fiskultur-

noj sali koja je djelimi~no

opremqena.

Osnovna {kola "Dositej

Obradovi}# na Pe}anima,

u Prijedoru, postoji i

uspje{no radi ve} duè od 150 go-

dina. Po~ela je da radi davne

1835. godine i bila je jedna od

prvih {kola koju su Srbi imali

na ovom prostoru za vrijeme tur-

ske i austrougarske vladavine.

Kroz dugu istoriju svoga ra-

da i postojawa prolazila je kroz

mnoga isku{ewa, neda}e i pote-

{ko}e, mijewala zgrade i nazi-

ve. Davne 1890. godine {kola je

dobila naziv Prva dràvna

osnovna {kola, a kako je vrijeme

odmicalo mijewali su se nazivi

i davala nova imena.

Poslije Drugog svjetskog ra-

ta {kola je nosila ime narodnog

heroja, legendarnog doktora sa

Kozare Mladena Stojanovi}a. Od-

lukom Skup{tine op{tine Pri-

jedor, 1993. godine {kola dobija

novo ime - srpskog velikana, u~i-

teqa i prosvjetiteqa Dositeja

Obradovi}a.

U samom po~etku {kola je bi-

la ~etvorogodi{wa, da bi, 1945.

godine prerasla u osmogodi{wu.

Vremenom se pove}avao broj u~e-

nika ali i nastavni kadar, koji je

postajao sve stru~niji. Podizao

se kvalitet rada i u~eni~kog zna-

wa. Najprije su u~enici u~ili iz

staroslovenskog Bukvara i ~a-

slovca te iz crkvenih kwiga, da

bi ve} poslije 1883. godine po~e-

li obra|ivati gra|u iz nau~nih

disciplina koje su, uglavnom i

danas zastupqene u {koli. ¥

IZ [KOLSKOG QETOPISA

Zahvaquju}i rukovodstvu

{kole, dobrom stru~nom ra-

du i saradwi sa u~enicima

i roditeqima, {kola postiè do-

bre rezultate na brojnim takmi-

~ewima, ostvaruje se saradwa sa

drugim {kolama i institucija-

ma i sprovode druge aktivnosti u

ciqu unapre|ewa vaspitno-obra-

zovnog procesa i uslova rada {ko-

le.

Ve} tri godine direktor

{kole je Brankica Davidovi}. Za

vrijeme wenog mandata nabavqe-

na je oprema za kabinet informa-

tike, oprema za kabinet tehni~-

kog i fizi~kog obrazovawa, omo-

gu}en pristup internetu, sa{i-

vene narodne no{we za

folklornu sekciju, te

kroz neke druge progra-

me obezbije|en i dio

opreme za ostale kabine-

te.

Tako|e je nabavqena

literatura za nastavni~-

ku biblioteku, ~ime je

nastavnicima olak{an

proces stru~nog usavr-

{avawa.

U {koli }e posebno

naglasiti saradwu sa

Osnovnom {kolom "Dr

Ivan Merc# u Drvaru i

Osnovnom {kolom "De-

sanka Maksimovi}# iz

êlopeka kod Zvornika.

Vrijedna pomena je i sarad-

wa sa {kolom "Cesare Batisti#

iz Monfalkonea u Italiji. Uz

pomo} te {kole, te posredova-

wem kancelarije Agencije lokal-

ne demokratije u Prijedoru, u~e-

nici Osnovne {kole "Dositej

Obradovi}# odlazili su tri pu-

ta u Italiju, a oktobra 2003. go-

dine u~enici, nastavnici i ro-

diteqi pomenute {kole bili su

gosti Prijedor~anima.

Svi ovi rezultati su postig-

nuti zahvaquju}i dobroj saradwi

direktora {kole sa stru~nim

osobqem i nastavnicima razred-

ne i predmetne nastave kako ma-

ti~ne tako i podru~nih {kola.

Direktor Brankica Davido-

vi} posebno isti~e pedagoga {ko-

le Milku Pa|en, koja je ujedno i

koordinator Vije}a roditeqa i

{kole te mentor. Vrijedan pome-

na je i anga`man psihologa Sowe

Predojevi} i ~lanova stru~nog

tima koji je radio na realizaci-

ji niza programa: Ise Bu~ana,

Zvonimira Paunovi}a, Save Ko-

va~evi}a, Svetozara Vejnovi}a,

Blaènke Petrovi}, Biqane

Tambi}...

U ratnom periodu sada{wi

direktor {kole "Dositej Obra-

dovi}# Brankica Davidovi}, sa

svoje dvije k}erke aktivno je ra-

dila u Kolu srpskih sestara u

Prijedoru. Kao supruga poginulog

borca ukqu~ila se u rad Udruè-

wa porodica poginulih boraca i

Bora~ku organizaciju op{tine

Prijedor. Gotovo deceniju sara-

|uje sa gr~kim sve{tenikom Par-

tenijusom na distribuciji huma-

nitarne pomo}i djeci poginulih

boraca. Tu pomo}, izme|u osta-

lih, prima i odre|en broj u~eni-

ka wene {kole.

Tako|e, uspostavqen je i kon-

takt sa Udruèwem Slovenaca

"Lipa# u Prijedoru {to }e omo-

gu}iti uvezivawe {kole sa sli~-

nima u Sloveniji, radi razmjene

iskustava. Tu je saradwa i sa {ko-

lom u Kozarcu te sa {kolom

"Arif Hukanovi}# iz Vrhpoqa

kod Sanskog Mosta. [kola je uve-

zana i sa istoimenim {kolama u

Srpcu i u Tesli}u.

[kola uspje{no sara|uje sa

Omladinskim centrom "Svetio-

nik# u Prijedoru, kancelarijom

lokalne demokratije, mnogim vla-

dinim i nevladinim organizaci-

jama, sportskim klubovima, udru-

èwima. ¥

OSTVARENA SARADWA SA BROJNIM [KOLAMA I ORGANIZACIJAMA

Duga lista prijateqa

Prije {est godina za najdraèg u~i-

teqa na podru~ju op{tine Prije-

dor izabran je Vladimir Antonije-

vi}, nastavnik likovne kulture u osnovnoj

{koli "Dositej Obradovi}# u Prijedoru.

On u ovoj {koli likovnu kulturu pre-

daje od prvog oktobra davne 1965. godine.

Nije zavr{io likovnu akademiju, ali je za-

to sa svojim radovima "obi{ao# cijelu Re-

publiku Srpsku, Srbiju i Crnu Goru, pa i

{iri prostor.

- Slikam od svoje petnaeste godine i

kist mi je svaki dan u ruci. Imao sam do

sada nekoliko samostalnih izlo`bi a po-

sebno mi je u sje}awu ostala izlo`ba u Do-

mu Vojske Republike Srpske u Bawoj Lu-

ci. Ta izlo`ba uprili~ena je povodom "Ko-

~i}evog zbora# i bila je otvorena skoro

mjesec dana - kaè Antonijevi}.

Nagla{ava da najvi{e voli da slika vo-

du i rijeke, vaqda zato {to se rodio po-

red Une, pa su to i naj~e{}i motivi na we-

govim slikama. Poznaje gotovo svaki kamen,

djeli} obale od Koprivne do Novog Grada.

Vladimir Antonijevi} je i istinski za-

qubqenik u ribolov, koji je, pored sli-

karstva tako|e wegova velika qubav.

I on }e, kao i wegova koleginica Dra-

gica Kondi}, na jesen, sa napuwenih 40 go-

dina radnog staà u penziju. Antonijevi}

veli da mu penzija ne}e te{ko pasti. Osta-

}e i daqe vjeran svojim slikama, koje, sva-

ka na svoj na~in imaju odre|ene poruke.

Osim toga, planira da napravi veliku

izlo`bu u~eni~kih radova koje je godina-

ma sakupqao. ¥

NAJDRA@I PRIJEDORSKI NASTAVNIK VLADIMIR ANTONIJEVI]

I u penziju sa kistom

Bogata tradicija

\Vladimir Antonijevi}: Slika od petnae-ste godine

\ Prva~i}i: Sa u~ite-qicom Jelenom Bursa}

\Brankica Davidovi}: Dobra saradwa sa saradnicima

KUM U {koli se sa posebnim po-

{tovawem sje}aju kuma {kole

Du{ana [vrake, koji, naà-

lost, vi{e nije me|u wima. U~e-

nici i nastavnici pamti}e ga

kao dobrog saradnika i velikog

prijateqa sa kojim su proputo-

vali ~itavu biv{u Jugoslavi-

ju, [paniju i Gr~ku.

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. MOJA [KOLA 9"GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI "DOSITEJ OBRADOVI]" U PRIJEDORU

Povodom Dana borca Repu-

blike Srpske, Bora~ka

organizacija op{tine

Prijedor nagradila je dva li-

terarna rada u~enika Osnov-

ne {kole "Dositej Obrado-

vi}#.

Prvu nagradu osvo-

jila je u~enica deve-

tog razreda Marijana

[kori} za pjesmu

"Spomenik#, a dru-

gu je dobio Marko

Zori}, tako|e u~e-

nik devetog razre-

da za prozni tekst

"Sloboda#.

Ina~e, Marija-

na je k}erka poginu-

log borca i u Prije-

doru se na{la u iz-

bjegli{tvu ratne

1995. godine, kada je

do{la iz Krupe. Od-

li~an je u~enik i ka-

è nam da bi, poslije zavr{ene

osnovne {kole najvi{e èqela

da upi{e medi-

cinsku {kolu.

Od pred-

meta najvi{e

voli srpski

jezik, odnosno

kwièvn-

ost i he-

m i j u .

Akti-

van je ~lan recitatorske i

dramske sekcije i do sada

nije osvajala nagrade za

svoje radove.

- Zaista mi je drago

{to sam dobila ovu nagra-

du. Pjesma je nastala,

~ini mi se, u tre-

nutku. U prote-

klom ratu izgu-

bila sam, na-

àlost, kao i

ve}ina mojih

vr{waka ne-

kog najmi-

lijeg. Ja sam

izgubila ta-

tu - kaè

M a r i j a n a ,

~iji nagra-

|eni rad ob-

javqujemo u

rubrici GA-

LERIJA.

I Mar-

ka Zori}a je kao i wegovu kole-

ginicu Marijanu u Prijedor do-

nio ratni vihor. Sa porodicom

trenutno ìvi u nasequ Orlova-

~a, u Prijedoru, gdje je do{ao iz

Biha}a.

Kaè da najvi{e voli da vri-

jeme provodi rade}i u literarnoj

sekciji. Tako|e, voli informa-

tiku, a slobodno vrijeme provodi

~itaju}i. Poslije zavr{ene

osnovne {kole volio bi da upi{e

ekonomsku {kolu ili gimnaziju,

a poslije toga bi upisao fakultet.

I Marijana i Marko, kao i

ve}ina u~enika koji vole srpski

jezik veliku pomo} i podr{ku

imaju nastavnice Zore Palali}.

Ova nastavnica veli da djeca

ùde za zdravim okruèwem koje

odi{e prirodno{}u, iskreno{}u,

po{tovawem i pravim drugar-

stvom. Prema wenom mi{qewu,

na tome bi trebalo da rade insti-

tucije, ~ija bi briga trebalo da

bude i za{tita porodice koja za-

jedno sa {kolom predstavqa zna-

~ajnu kariku u razvoju li~nosti

svakog djeteta. ¥

NAGRADE ZA LITERARNE RADOVE

Marijana i Marko najboqi

U~iteqica kombinovanog

odjeqewa tre}eg i petog

razreda podru~ne {kole u

Hambarinama Dragica Kondi}

nikada ne}e zaboraviti ovogodi-

{wi Savindan: povodom {kolske

slave dobila je Svetosavsku po-

vequ, a ona se dodjequje samo naj-

boqima. Dragica Kondi} je, za-

pravo, progla{ena za najboqu

u~iteqicu u pro{loj godini.

U~iteqski sta`, dug punih

40 godina pro{ao joj je, kaè, kao

san. U~iteqica se, kao da je bi-

lo ju~e, prisje}a svakog detaqa

u svome radu sa dje~icom po~ev

od 1965. kada je po~ela da radi u

Dowem Jelovcu, zatim u ]eli,

Tukovima, Mari}ki do Hambari-

na, povratni~kog sela u kojem i

danas radi.

- Posao u~iteqa je zaista li-

jep i rado ga preporu~ujem, po-

sebno ènama.

Raditi sa dj-

ecom je ne-

{to najqe-

p{e {to

~ovjek moè

sebi da priu-

{ti. Vje-

r u j t e ,

pone-

k a d

osje-

}am

da sam, rade}i sa wima, u dubini

svoje du{e ostala dijete - kaè

Kondi}eva.

Isti~e da nije o~ekivala na-

gradu koju je dobila na Savindan.

- To je jedan prekrasan doga-

|aj i misle}i na wega u septem-

bru }u oti}i u zasluènu penzi-

ju. Zahvaqujem mojoj direktorici

i naravno kolegama koji su me

kandidovali za ovo priznawe -

kaè Dragica Kondi}.

Ova vrijedna u~iteqica je-

dino àli {to nijedna od wene

dvije k}erke nije izabrala poziv

u~iteqa. Posebno }e joj u sje}a-

wu ostati lijepi trenuci a bilo

je, naravno i tu`nih.

Priznaje da je uvijek u raz-

redu imala svoju simpatiju, mada

je svu djecu voqela podjednako.

Dragica Kondi} je cijeli radni

vijek bila putnik, i do posla je

dolazila biciklom ili autobu-

som pa kaè da }e joj i to u pen-

ziji nedostajati.

Ipak, i penzionerske dane }e

provoditi sa djecom - ovoga puta

sa svojim unu~i}ima, za koje }e sa-

da imati mnogo vi{e vremena. ¥

SA NAJBOQOM UÎTEQICOM DRAGICOM KONDI]

SAVINDAN ZA PAM]EWE

DragicaKondi}: U du{i jo{dijete

Poslije punih 40 godina u u~ionici Dragica Kondi}}e u septembru u penziju punog srca - nedavno jeprogla{ena najdraòm u~iteqicom

Sa u~enicima: U~iteqski poziv je najqep{i na svijetu

Sloboda

Tamo na nebu, na èqenom, plavom, prozra~-

nom, ~istom nebu je sunce - toplo, qekovi-

to, qudsko sunce - sloboda. Tu se ra|a. Ono

hrabri, tje{i, grije svakog ~ovjeka, svako ìvo

bi}e na wega ima pravo.

Ponekad ili ~esto to sunce zaklone oblaci,

negdje gusti, crni, sablasni, ratni, negdje sivi, a

negdje paperjasti - bijeli. I tada smetaju... Tre-

ba na}i na~in i osloboditi ih se. Treba topla ri-

je~, topla utjeha, treba nam planeta sa likom sre-

}e, planeta sa likom djeteta. Jer bi tada bila

ono za{to je stvorena. Ah, takva planeta. Sa li-

kom sre}e i djeteta bila bi nam prijeko potreb-

na. Za weno ro|ewe treba nam mnogo pameti i

qubavi. Treba nam zdravo, ne raweno sunce, tre-

ba ga previti i izlije~iti, pa da sve {to raste

slobodno raste.

Sloboda, vazduh, voda, sunce, mama, tata, ra-

zum, pravda, po{tovawe, drugarstvo, qubav i jo{

mnogo toplih rije~i koje bri{u suze, skidaju

oblake iz du{e i vra}aju radost da bi se plane-

ta smje{kala likom sre}e po mjeri djeteta.

Sloboda je potreba, sloboda je ìvot, slobo-

da je snaga, sloboda je sunce.

¥ Marko Zori}, IX1

U BIBLIOTECI

Za svakog pone{to

Bibliotekar Branka Ki-

towi} i kwi`ni~ar

Angelina Femi} rade

u {kolskoj biblioteci

Osnovne {kole "Dositej Ob-

radovi}#.

Od wih }emo saznati da

{kola raspolaè zavidnim

kwi`nim fondom.

U biblioteci se, osim ve-

likog broja naslova iz redov-

nog programa lektire i oba-

vezne literature za u~enike,

nalazi i odre|en broj kwiga

za stru~no usavr{avawe na-

stavnika, stru~nih ~asopisa

i priru~nika.

Prema ocjeni Angeline

Femi} i Branke Kitowi},

u~enici vole da ~itaju, ~esto

svra}aju u biblioteku i - re-

dovno vra}aju kwige. ¥

GALERIJA

[kolski pano: Izlo-èni najboqi radovi Carstvo kwiga: I lektira,

i stru~na literatura

Uprijedorskoj Osnov-

noj {koli "Dositej

Obradovi}# uspje{no

radi veliki broj sekcija ko-

je su podijeqene po oblasti-

ma.

Tako nau~no-predmetnu

oblast ~ine lingvisti, eko-

lozi, mladi planinari, in-

formati~ari, istori~ari,

geografi, te saobra}ajna i

fotosekcija.

Kulturno-zabavno pod-

ru~je obuhvata recitatorsku,

literarnu, ritmi~ku, likov-

nu, dramsku, folklornu i mu-

zi~ku sekciju, a sportsko

podru~je ~ini sekcije u ko-

jima su qubiteqi atletike,

ko{arke, odbojke, rukometa

i fudbala.

Osim toga, u {koli rade

mali i veliki hor, te mje{o-

viti orkestar.

Na pro{logodi{wim

op{tinskim i regionalnim

takmi~ewima iz srpskog je-

zika, fizike, matematike,

programa pod nazivom "Upo-

zorewe na opasnost od mi-

na#, prve pomo}i, razvoja i

unapre|ewa demokratije

osnovci iz {kole "Dositej

Obradovi}# su postigli vr-

lo zapaène rezultate.

Me|unarodna uli~na tr-

ka, koja se u Prijedoru odr-

àva svakog aprila, pro{le

godine je protekla u znaku

velikih pobjeda u~enika ove

{kole, kako starijih tako i

u kategoriji pionira koji su

se uspjeli visoko plasirati.

Tako|e, na op{tinskom i

regionalnom takmi~ewu iz

sportskih disciplina kao

{to su ko{arka, mali, fud-

bal i atletika u~enici ove

{kole biqeè zapaène re-

zultate. ¥

Pripremila Dragana BULI]

Folklorna sekci-ja: Uz igru i pjesmu

IZ RADA [KOLSKIH SEKCIJA

Uspjeh do uspjeha

Marijana [kori}: Pjesma nastala u trenu

Marko Zori}: Priznawe za sastav

"Sloboda"

Spomenik Stojim pred bistom heroja...

Gledam, mislim i ~ujem huk!

Topovi, pu{ke, pokli~, jauk,

dim...

Drhtim, ne di{em, ledim se...

muk...

Majka ga vidim prati, strah je

slama

Otac mra~an, ne govori...

Sestra od nade snove plete

Za sre}no sutra, da vidi bra-

ta...

Kako ga dje~ica zovu tata...

Stojim pred bistom heroja...

Tuga me velika slama!

Za{to nije ìv?

Za{to nije tata?

Za{to otac mu i majka

Unuke svoje ne bude?

Da tetka u wima vidi

sre}ne, male qude!

¥ Marijana [kori} IX5

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.SUDBINE

Kada ti kaù Xo i to je Ame-

rika, reci im Milan Popo-

vi} i to je Hercegovina...

Pri~ica je krijestila mu{ke o~i

od Amerike do Soluna, od Solun-

skog fronta do mira qubiwskog

Bjelo{eva Dola. Po formi jedno-

stavna, po su{tini magi~na, zbog

tog {to qudi s navedenih lokaci-

ja misle u slikama.

- Prvog svitawa po \ur|evu

dne 1907. godine, ro|ak mi Dani-

lo i ja, bjeè}i pred austrijskom

mobilizacijom, kre}emo u Ameri-

ku. Tjera nas strah od mobilizaci-

je, a mami nada da }emo ute}i do-

ma}oj r|i i oskudici. O~evi nam

- moj Trifko i wegov Spasoje - po-

sudi{e dolare od Margeti}a poro-

dice iz Groma~a (Dalmacija). Otud

su nam stigle i vijesti kako u Ame-

rici ima bijelog hqeba i dobrih

nadnica - uvodio bi Milan, pola-

ko i izdaleka.

- Ej, a put k'o put. Koliko god

o wemu dumao iznenadi te. Mene,

ve} na prvom koraku. Eto, moj otac

Spasoje pruà mi one dolare, a

{ap}e: "Ne idi, Milane, vrati se#.

Ne vjerujem u{ima to {to ~ujem...

Mi krenusmo, ubrzavamo korak

preko brda Klupca, on za mnom

pristaje, a sve }e glasnije: "Mi-

lane, vrati se... Milaneee! Vrati

se!...#

"[ta }e{?#, zapitkuje me i

ro|ak Danilo. "Samo idi#, kaèm,

"i ne okre}i se, dojadi}e mu ili da

zove ili }e ga noge zaboqeti#. Od-

govaram kao hrabro, a u grudima

me stislo k'o kamen stanac, pa ne

moè{ muku da proguta{, ni da

odagna{. Hvatamo i selo Drijewa-

ne, za wim Popovo poqe, ne popu-

{ta. Laknu mi malo kad bijasmo

preko Bobana, raskravi se jo{ vi-

{e preko brda Osojnika, i utrnu

kad za|osmo u zelenilo ~empresa

i slani vazduh Dubrova~ke Rije-

ke.

Sad se javi zebwa i laka drh-

tavica po ~itavom tijelu - {ta ako

nas otkriju, ako nas uhvate. Obda-

nica hoda je za nama. Bez dokume-

nata smo, a `mirkaju svjetla nad

lukom... ôvjek za vezu, kome se ja-

vismo prema prije poznatom opi-

su, dovede nas sjutradan u luku, i

kratko }e: "Eno van broda, sa sri-

}om#!

Izmije{asmo se sa putnicima

i brodskim stepenicama popesmo

na palubu. Nina se lagano, mlak

vjetar popuhuje, àgori se gore,

dozivaju se i oni na doku, kad pri-

~a odjednom presta. Odjednom utih-

nu. A iz one ti{ine, neko mi iz le-

|a dreknu:"Kontrola! Dokumenta

pripremite#!

Noge mi se oduze{e, usta osu-

{i{e. Pro{aptah u prazno, za se-

be: "Kakva dokumenta?#... U to }e

jedna vitka èna, spazih da gleda

ba{ u me: "Amo se skrite. Amo...#,

{ap}e. Zakora~ih ka woj k'o oma-

|ijan. Vidim nemam gdje kraj we

da sjednem, a ne zastajem, idem...

\ipnu ona na noge, u~iwe mi se

povisoka, zakora~i tek korak, pri-

tisnu mi rukom desno rame i, bez

rije~i, uprije prema doqe. Pre-

padnut onako, bez opirawa, sagnuh

se jo{ vi{e, a ona me privu~e ko-

rak naprijed i prije no {to sjede,

nabaci mi {iroku, {u{tavu i du-

gu sukwu preko glave.

Ni trunke svjetla, mrak potpu-

ni, a damara. Ne znam bije li mi

to srce od straha tako jako, ili

wojzi damar udara u bedrima. A

miri{e... Boè dragi, kasnije }u

to saznati - da na lavandu miri{e.

Lice joj, u onom trenutku nijesam

vidio, a zakleo bi se: lijepa je.

Mlaka toplina iz wenih nogu mi-

luje me blago po licu, ra|a u me-

ni novu sigurnost...

[u{te papiri, ~ujem, kontro-

lorima pokazuje dokumenta. Osta-

li oko we }ute. Onda me o~e{a li-

jevim koqenom po obrazu i desni

mi obraz zadrhta. Sad opet, mnogo

daqe, ~ujem dreku i gurawe... Da-

nilov glas. Zaboga! Otkrili su ga.

Vi~e: "Ja sam Danilo Popovi} iz

Bjelo{eva Dola#!

"Silazi#, presije~e ga o{tra

naredba... Nastupi duga pauza. Pa,

najednom se sve zaquqa, a potmu-

la sirena kao da do|e sa dna mora.

Glava mi se na|e me|u wenim be-

drima, ona me namjerno malo sti-

snu... i tog momenta sve bqesnu.

Podigav{i haqinu s obje ruke,

skoro do koqena, nagnula se na-

prijed: "Sad si slobodan! Ameri-

ka je pred tobom#!

Ostali putnici su }utali...

\avola... Bilo je do Amerike jo{

dvadeset i sedam dana. Putovala

je muù, koga nije vidjela dvije go-

dine... Boè, samo da zna{ kako je

ta Dalmatinka mirisala na lavan-

du... mirisnu travku, kakvu u Her-

cegovini nigdje nisi mogao na}i...

Milan Popovi} bi, kazivali

su, tu prekinuo pri~u, a ti misli

koju misli{. Il' dopisuj koju ti

drago. Lijepe su samo pri~e koje

nemaju jednostavan kraj.

Ni pri~a o dva ro|aka iz Bje-

lo{eva dola nema jednostavan svr-

{etak. @ivjeli su dugo, a od ra-

stanka na brodu za Ameriku, nikad

se vi{e nisu sreli. âk ni dok su,

godinama potom u Americi, jeli

bijeli hqeb, doru~kuju}i prvi san

hercegova~ke mladosti onog doba.

Jer i Danilo se do~epao ame-

ri~kog kopna, iako je poslije hap-

{ewa u Dubrovniku odmah odve-

den isqednicima u Zagreb. îm je

pu{ten iz pritvora, prevezao se

ponovo do Dubrovnika i, s vi{e

opreza, ukrcao na prvi sqede}i

brod.

Mnogo decenija kasnije, u Tek-

sasu, sre{}e ga poznati novinar be-

ogradske "Borbe# Bogdan De~ermi}

i wegovu ~e`wu za hercegova~kim

zavi~ajem opisati u reportaì iz

teksa{kog grada Galvestona.

Po prispije}u u luku Galve-

ston, Danilo je raznosio mlijeko,

skromnom u{te|evinom otvorio

malu trgovinu i oènio se Spasi-

jom Kova~evi} (porijeklom iz cr-

nogorskog Grahova), koja je ìvje-

la u Americi. Izrodio je s wom ~e-

tiri sina: Boìdara, Tripu, Savu

i Branka, te k}er Sofiju. êtiri

brata u ~etiri ku}e, jednoj uz dru-

gu, sa velikim zajedni~kim dvori-

{tem, bazenom i sli~no...

- Sigurno bi i on plakao za

ovim selom, kao Jelena... Sje}am

se, jednom nam je iz Detroita, gdje

je poslije rata pobjegao zbog toga

{to je bio u ~etnicima, na{ Obren

Popovi}, do{la wegova Jelena.

Kad je po{la nazad, ponijela je ve-

liki grumen zemqe iz o~evog zavi-

~aja, pogledala u vrh planine Ili-

je i zaplakala... Kaù, Obren je

~esto gledao taj grumen zemqe, sje-

}ao se... i brisao vla`ne o~i - pri-

~a Slobodan Popovi}, voza~ iz

Qubiwa, najboqi znalac hronike

i porodi~nog stabla bjelo{evskih

Popovi}a.

I Danilo je tugovao za zavi~a-

jem. Ali ga od onog ustreptalog

svitawa po \ur|evu dne 1907. ni-

kad vi{e nije vidio. Umro je u Gal-

vestonu 1958. godine.

Pisma me|u ro|acima putova-

la su s obje strane Atlantika do

prije petnaestak godina. Onda su

stala. Iz neobja{wivih razloga.

Sloèni ritam ̀ ivqewa ili hla-

|ewe emocija? Tek, u ovom ratu i

poslije wega nijedno nije stiglo u

ovo seoce pod obroncima kra{ke

planine. Htjeli ne htjeli, potom-

ci onih mladi}a Popovi}a s po~et-

ka onog vijeka, danas su dva posve

odvojena svijeta.

A Milan? Milan se vratio.

Od 18 Popovi}a iz Bjelo{eva Do-

la, koji bjehu u Americi, petori-

ca su se vratila kao solunski do-

brovoqci, me|u wima i on. Pri-

povijedao je, kaù, da bi i solun-

ce razgalila pri~a o miri{qavoj

gospo|i s broda. Pro{av{i kara-

kazan Prvog svjetskog rata, vra-

tio se u zavi~aj i oènio od Jahu-

ra iz qubiwskog sela Obzira.

Ali... Zavi~aj, kad si u wemu stal-

no, ne miri{e takvim opojem, kao

u ~e`wama i snovima sa dalekih

meridijana.

Neko, ko zna ko, pronio je glas

da je Milan donio iz Amerike do-

lare i zlato. U gluvo doba, jedne

no}i, s treskom i lomqavom, upa-

li su komiti, rije{eni da se do-

mognu blaga koje je pomiwao onaj

glas. Tukli su ga bjesomu~no, a od-

govor na "gdje je, gdje krije{, ka-

ì#, nije stizao. Uàreni sa~ sa

ogwi{ta su mu stavqali na glavu.

Me|utim, ~ulo se samo krkqawe

skr{enog ~ovjeka. Od posqedica

mu~ewa umro je 1921. godine. I on,

i wegova lijepa pri~a o gospo|i

{to miri{e na lavandu!

Sahrawen je na grobqu u Bje-

lo{evom Dolu, gdje na spomenici-

ma pi{u samo dva prezimena Po-

povi} i Kisa.

Nakon toga, supruga mu je od-

selila "negdje u okolinu Zrewani-

na, i nastanila se na kolonisti~-

koj zemqi#. Silne dolare i zlato

Milan, naravno, nije imao. Ubili

su ga qudi s razbojni~kom du{om

i la`na vijest, ~iji autor nikada

nije utvr|en.

- Za vijek i po, otkad dobismo

prezime Popovi}, do~ekasmo da

govorimo tri materwa jezika. Re-

cimo, ro|ak mi Branko iz Qubqa-

ne bio je slu`beno u SAD i svra-

}ao je kod na{ih u teksa{kom gra-

du Galvestonu... Pita{ kako su se

sporazumijevali. Da me ubije{, ne

znam pouzdano. Engleski, vaqada,

ili srpski. Slovena~ki nisu si-

gurno... Dana{we prezime - Popo-

vi} - nosimo od prije 150 godina,

od smrti na{eg pretka, koji je u

Qubiwe stigao iz Gacka, od slav-

ne loze Vladislavi}a.

ûo si za grofa Savu Vladi-

slavi}a o kome pi{e Jovan Du~i},

taj Vladislavi} je krupna li~nost

u istoriji Rusije, utvr|ivao je, re-

cimo, granicu izme|u Kine i Ru-

sije... E, predak nam, pop Mojo Vla-

dislavi}. Sahrawen je u qubiw-

skom selu Gradcu, pred vratima

crkve na brijegu, kaù - crkvice

starije od Kosovskog boja. Grob mu

svi znamo, i mi ovda{wi, iz sada-

{we sedme generacije, {to po po-

pu Moji nosi prezime Popovi} -

pripovijeda te~no Slobodan.

- Najbliì smo - nastavqa - s

Popovi}ima iz Romana kod Kali-

novika i onim {to su odatle oti-

{li prema Trnovu. Doteklo nas je

svukud, u svim bojevima i ratovi-

ma. Izme|u 1900. i 1910. iz Bjelo-

{eva Dola, iz tada{wih 13 ku}a,

pod obroncima planine Ilije, u

Sjevernu Ameriku je oti{lo 18

Popovi}a.

Petorica su se otud vratili

kao solunski dobrovoqci. Osim

spomenutog Milana - Vlado, Ga-

{o, Pajo i Savo... êtiri su se

vratila iz Prvog svjetskog rata.

Po jadu svom i \or|o (Boìn), ko-

ji je u Ravnom (nad Popovim po-

qem), od ameri~ke zarade, otvo-

rio trgovinu. Kad izbi Drugi

svjetski rat, usta{e su ga me|u pr-

vima, ni kriva ni du`na, kao i si-

na mu Ristu, umorile najgorom smr-

}u - baciv{i ga u jamu na Rànom

dolu. \or|ina k}erka Rada, ro|e-

na u Americi, decenijama je bila

najboqa kroja~ica u qubiwskom

kraju.

- Prve decenije pro{log vije-

ka u 13 bjelo{evskih ku}a ìvje-

lo je po sedam-osam ~lanova. Bavi-

li su se poqoprivredom, siju}i po

dolovima i vrta~ama je~am i ra`,

sade}i kukuruz i krompir. U bez-

vodnom kra{kom kraju, ~ija je

oskudna zemqa propu{tala ki{u,

{to su govorili - "k'o re{eto#.

Dràli su koze i po malo ovaca.

\ed mi je, recimo, drào vi{e od

stotinu koza, ali se oskudijeva-

lo... Vidite, voza~ sam, i prokr-

stario sam biv{u Jugoslaviju, a

tvr|eg mjesta za ìvot od mog za-

vi~ajnog Bjelo{eva Dola nisam

vidio - kaè Slobodan.

Kada se ve} u poznu jesen sni-

jeg spusti do polovine planine

Ilije, on otkrije devet stubova

dima u dana{wem Bjelo{evu Do-

lu - pod kojima se grije tridese-

tak stanovnika, na sedmom kilo-

metru jugoisto~no od Qubiwa.

Selo ima put, struju, nevelike

hercegova~ke ku}e pokrivene cri-

jepom, ~ak i vi{e od polovine

{tala je pod crijepom. Nema vi-

{e nijedne ku}e ozidane suhozi-

dinom. Poratno je doba, te{ko je

selu i na po~etku novog vijeka,

ali seoba nema.

Uve~e kad na vedrom nebu za-

titraju zvijezde, ni wih potomci

popa Moje Vladislavi}a, sedma ge-

neracija, ne mogu istovremeno vi-

djeti. Kad je pod planinom Ili-

jom ve~e, kod onih u Americi svi-

}e... Izme|u su daqine. Daqine ne-

umoqive... A doqe, duboko pod zvi-

jezdama Hercegovina - {to "cio

svijet naseli, a sebe ne raseli#.

¥ @arko JAWI]

BALADA ISPOD BJELO[EVSKIH DEVET STUBOVA DIMA

AMERIKANCI VI[E I NE PI[UPod obroncima kra{ke planine Ilije skrio se Bjelo{evDo, selo sa devet ku}a i sedmom generacijom potomakapopa Moje Vladislavi}a. Po popu su dobili prezime,a sudbine su ih za 150 godina razvijale po dvakontinenta i u tri jezika

Grobqe u Bjelo{evom Dolu: Slobodan Popovi} pokazuje Milanov grob

SUDBINE Rasuli su se Popovi}i po

Americi od Los An|elesa na sje-

ver. O wihovim putevima i sud-

binama danas, malo zna i najbo-

qi porodi~ni usmeni hroni~ar

Slobodan. Pisma otud vi{e ne

dolaze. Nije bilo nikakve qut-

we.

@ivot je, izgleda, takav - da-

qine izblijede drage i bliske

likove, krvne veze. Daqine su

neumoqive. Kao i godine... Ko

zna bi li vi{e iko, tamo preko

okeana, zasuzio nad grumenom ze-

mqe iz kakve bjelo{evske vrta-

~e. Vjerovatno ne, osim mo`da

kakva izuzetno tajnovita i ri-

jetka lirska du{a, ovamo jo{ ne-

poznata, na granatom prekooke-

anskom porodi~nom stablu.

U Bjelo{evom Dolu se danas

~uje kako je {est Popovi}a: La-

zo (Spasojev), bra}a Du{an i Mi-

lan (Vukanovi), Perko, Nikola

i Mirko zauvijek ostalo i skon-

~alo u Sjevernoj Americi, bez

ène i potomstva. Dok su, osim

pomenutog Danila iz Galvestona,

jo{ trojica (Du{an /Boìn/, Sa-

vo i Stevan) imali porodice i

sada imaju brojne potomke.

- Ono vrtova i dolina {to je

moj }a}a obra|ivao, razbacanih po

planini Iliji, pje{ice za dan ne

mogu obi}i, a da sve to obradim - po-

rodica mi od toga ne bi mogla ì-

vjeti... - veli Slobodan Popovi}. -

Zato su oni momci od 18, 20, 21 go-

dine, po~etkom pro{log vijeka, bje-

àli od inoko{tine (bijede) ko-

liko i od mobilizacije u austrij-

sku vojsku.

- Vidite za{to to kaèm - na-

stavqa. - Od 13 ku}a, ozidanih su-

hozidinom, samo je na{ ~ardak bio

pokriven tankim kamenim plo~a-

ma. Ostale su bile slamare - pokri-

vene raèvinom. Imale su samo po

jednu prostoriju - s ogwi{tem i ve-

rigama na sredini. ̂ eqad bi, bez ob-

zira na godine, spavala skupa unu-

tra, oko ogwi{ta, na tvrdim kreve-

tima od nabijene zemqe bjelice.

Sva odje}a im je bila od ra{e (suk-

na). Djecu su, katkad, davali u najam

- u Dalmaciju, jer su se stari Popo-

vi}i, od 1875. do 1878. bjeè}i od

turske osvete zbog hercegova~kog

ustanka, sa svojom neja~i, krili po

Dalmaciji, spu{taju}i se ~ak do

Ora{ca kod Dubrovnika...

Mislim da je Savo (Mitrov),

koji je bio u najmu kod nekakve dal-

matinske porodice u selu Qup~u

(samo nekoliko brda odavde prema

jugu i Jadranskom moru) prvi od na-

{e rodbine otisnuo preko Atlan-

tika, rije{en da se ovamo u kr{e-

ve nikad ne vrati, kao {to se i do-

godilo... A one koje je Solunski

front i rodoqubqe vratilo otud,

osim pokojnog Milana, nisu na bje-

lo{evskom grobqu. Vladimir i Pa-

jo su umrli u Banatu - u Vojvoda

Stepi, a Ga{o u Ba~koj - u Liparu

(kulska op{tina) - kaza}e Slobo-

dan.

Bjelo{ev Do: Posna zemqa a velike nade

Obe}ana zemqa: Popovi}i se raselili po Americi

DJECA U NAJMU

DOLARI Izqubismo se i krenusmo.

Posu|ene dolare pipkamo svaki

~as, da se ne zature. Na{i ih o~e-

vi nemaju odakle vratiti, imovi-

na im nikome nije dovoqna ga-

rancija. Dogovor je: ~im zaradi-

mo prvi novac, dug Margeti}ima

moramo vratiti. Ja, ali daleko

su dolari, moj brate... Nepisme-

ni, ùrimo u svijet pismenih.

Nepliva~i, kre}emo preko oke-

ana - sje}ao bi se Milan Popo-

vi} svoga odlaska u Ameriku.

10

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Neko (nepoznat neTko, kako

je pjevuckao Miroslav, ili

neTko bje{e, kako otpo~i-

we "Banovi}#) je oborio bronza-

nu glavu Branka Radi~evi}a sa spo-

menika u Novom Sadu.

NETKO (isti TAJ?) je i`vr-

qao bronzu spomenika Banu Sve-

tislavu Milosavqevi}u u centru

Bawe Luke. "Neko# (ili je opet

"neTko#?) je dodijelio kwièvnu

nagradu sa imenom Petra Ko~i}a

u Zagrebu (na latinici vaqda; pi-

smu na kome srpskom piscu i tri-

bunu Petra{inu ni zemqana vla-

da ni okrugli, glavati gospodini

iz vlasti nisu mogli uru~iti ni

sudski poziv niti poziv za sjedni-

cu Sabora?)!

Primjeri sinhronizovanih na-

srtaja GLAVOSJEÂ srpskih gla-

va su i brojni i "disperzivni#.

[to bi se reklo, ne priznaju gra-

nice, pravo multikulturno, u du-

hu (iz boce) tranzicije, de-

mo(NO)kratije, "protoka roba,

qudi, ideja i kapitala#. Nazdra-

vqe!

A kao da je ju~e bilo kad je on-

aj neTko skrhao macolama bronza-

nog Andri}a u Vi{egradu. Kad su

svalili bronzanog ]opi}a u "par-

ku pisaca# u multietni~kom (na-

ravno?!) glavnom gradu "suverene

BiH#.

Ko je zaboravio crte` na na-

slovnici onda{weg, sarajevskog

(multikulturnog, naravno) "{a-

renog ~asopi{~i}a#: na zelenoj

podlozi Andri} nabijen na kolac,

za tu priliku u{iqen u vidu gra-

fitne olovke?

Al se bojim od zla doma}ega...

ÛVARI (bronzane) GLAVE

Petra Ko~i}a koji se jednom godi-

{we uzmuvaju oko krkanluka (u oba

zna~ewa!), a preko godine se i ne

po~e{u eda bi mal~ice ublaìli

otvorenu gnojnu ranu srpskog zane-

marivawa svojih narodnih prvaka

(prava rodna ku}a Ko~i}eva je go-

milica memqivog kamewa, a ni

ona "la`na#, onaj osamac, nije u

mnogo boqem stawu) nastavili su

da SKIDAJU KOÎ]EVU GLA-

VU sa ~eli~nog {iqka!!!

Opet }e je ONI, uo~i Gospo-

jine, na jedan-dva dana, nabiti na

kolac (ako dobro cijenim, arma-

tura, dvadesetka?) pa poslije, li-

jepo, po istilahu skinuti i odni-

jeti u {kolu. Tamo joj - misle ONI

- i jeste mjesto...

Endlosung!"Kona~no rje{ewe#, naravno.

Tamo }e nas biti i mu~iti,

prebijati i noge i ruke i vaditi

na{e o~i ~arne... Eh! Da...

"Svaki, pa i najduì put, ot-

po~iwe prvim korakom#, narav-

no. Da li je za (WIHOV) put do

"kona~nog rje{ewa# prvi korak

skrnavqewe bronzanih ili men-

talnih SPOMENIKA na{ih pr-

vaka?

Al se bojim od zla doma}ega!

Dana{wi qudi su osvojili i

usvojili sve oblike tehnologije,

ali su se (recipro~no, izgleda?!)

UDAQILI OD DOBROTE!

Umjesto blagodati imamo, ̀ u-

dimo i ìvimo blagoutrobije! Da

li je tome "uzrok# ili je "uslov#

kora~awe na stazi do "kona~nog

rje{ewa#?

Stazi slonova...

Jer, ko jo{ nije vidio grupno

SAMOUBISTVO velikih mor-

skih sisara, plemenitih i pamet-

nih delfina i mo}nih kitova?

Zar smo zaboravili da su i

orija{ki dinosaurusi izumrli...

I da je i za TO bio neophodan PR-

VI KORAK. Endlosung...

Revolucija otkrivawa ve}

odavno poznatog (tople vode!) kom-

binovana sa nacionalnom autode-

strukcijom - pi{e Neven Cvjeti-

}anin u "Politici# - gura nas u

"podvrgavawe qudske akcije ne-

koj vrsti prakti~nog ra~una; tra-

ì jasne i dosti`ne ciqeve i pre-

ciznu metodu wihovog ispuwava-

wa; traì SNAGU, koja nije kao

u Antici prirodni dar, ve} se ona,

metafori~no govore}i, ve`ba i

trenira#.

Mo`da su sva ova ru{ewa i

nasrtawa na nas samo TRENING?

Za na{e dobro, naravno... Da bi-

smo se lak{e i boqe uklopili...

Naravno!

Kada jedna epoha i wena kul-

tura ispadnu iz svojih "zglobo-

va#, jedno op{te ose}awe nihi-

listi~ke samosvesti i svemo}i

zapqusne masovnu svest, negira-

ju}i mogu}nost bilo kakvih vred-

nosnih oslonaca i esteti~kih pu-

tokaza... prostor zaposeda ki~...

nepriznavawe vrednosti - svako

sve zna i sve moè, sve ume i o sve-

mu meritorno odlu~uje, {to vaì

za sve oblasti dru{tvenog i kul-

turnog ̀ ivota bez izuzetka... Iz-

dràti invaziju ki~a koja se hra-

ni nihilizmom, prvi je uslov za

opstanak u kulturi i pravi he-

rojski podvig... Kulturni junak

na{eg doba bi}e onaj koji se uspe-

{no tome odupre, pi{e Milka

Lu~i}.

da li je ~ujemo?

Da li iko, ikad, i{ta...

Da li nam ima spasa, iako pro-

pasti ne}emo?

¥ Branko BR\ANIN

AZBUKOVNIK (42)

JUNAK NA[EG DOBA Kao da je ju~e bilo kad je onaj neTko skrhao macolamabronzanog Andri}a u Vi{egradu, kad su svalili bronzanog]opi}a u

"parku pisaca" u multietni~kom SarajevuM

e|u pjesnicima tragi~ne

generacije koji su ̀ ivot-

ni put zavr{ili prerano,

Milutin Boji} (1892-1917) je bio

najmla|i i onaj u koga su polaga-

ne najve}e nade.

Vr{wak Ive Andri}a, dvije

godine mla|i od Tina Ujevi}a, a

godinu stariji od Milo{a Crwan-

skog, Boji} je zavr{io svoju kwi-

èvnu karijeru prije nego {to su

ovi pisci doìvjeli pravu kwi-

èvnu afirmaciju. Pa ipak, osta-

vio je iza sebe obimno i zna~ajno

djelo.

U 26. godini, kada je umro, imao

je dvije kwige stihova, ~iji je ti-

ra` zaplijenila i spalila bugar-

ska okupatorska vojska, i dramu

"Kraqeva jesen#.

Kraq rije~i. Velika nada srp-

ske kwièvnosti. Najve}i stra-

snik srpske qubavne lirike. Pje-

snik u kome se zbio "potres veko-

va#. Sve je to, po mi{qewu kriti-

~ara, bio Milutin Boji}.

Ro|en je u Beogradu 7. maja

1892. godine. Ispred ku}e u Hi-

landarskoj 4, gdje je odrastao zajed-

no sa dva brata i dvije sestre, bi-

la je ba{ta puna cvije}a i lipa.

Wihove grane udarale su u prozor

wegove sobe na spratu. Tu, u toj so-

bi, po~eo je Milutin da druguje s

poezijom.

S po~etka, otac kao da najvi-

{e razumije sinovqeve stihove;

~uva ih u gvozdenoj kasi pod kqu-

~em. Sve dok se prva pjesma ne po-

javi u ~asopisu "Delo# na Novu

1910. godinu. Zatim, uslijedi stre-

lovit uspon. I Skerli} mu {tam-

pa pjesme u "Glasniku#. U jesen

1913. godine Milutin je ve} pje-

snik na glasu.

U to vrijeme pjesnici i glum-

ci bili su posebno popularni. Jed-

ne nedjeqe na igranci u "Gra|an-

skoj kasini#, Milutin je upoznao

Radmilu Todorovi}. Bio je senti-

mentalan, neobi~no weàn, pa-

`qiv i ponekad djetiwasto ras-

poloèn - tako ga je opisala Rad-

mila.

Ona je, me|utim, oti{la u Kra-

gujevac, pa pjesnik ide k woj u sr-

ce [umadije. Zamolio je da u bi-

blioteci pregleda ~asopise i pro-

na|e wegove pjesme. Radmila je s

qubavqu prepisala stihove i po-

slala ih u Beograd. Tako je iza-

{la prva kwiga Milutina Boji}a

"Pesme#. Prvi primjerak s posve-

tom zavr{io je u rukama voqene

Radmile.

Kad je izbio Prvi svjetski

rat, Milutin se na{ao u Skopqu,

na zbori{tu pred pje{adijskim

pukom. Slabuwav, nije bio za voj-

sku, pa ga qekarska komisija pro-

gla{ava privremeno nesposobnim.

Seobom prestonice, u Ni{u su se

na{le Milutinova i Radmilina

porodica. Slu~aj je htio da se na-

stane u istoj ulici.

U daqem povla~ewu Radmila

i Milutin krenuli su svak na svo-

ju stranu. Ipak, slu~ajno su se na-

{li u Kosovskoj Mitrovici. Sa

pjesnikom Rastkom Petrovi}em u

istom ~amcu pre{li su Skadarsko

jezero. Najzad su stigli pred la|u

"Molfeta#. Radmila je sa porodi-

com u{la u la|u, a Milutina sa po-

kretnog mosta vra}aju na obalu,

po nare|ewu izvjesnog potpukov-

nika kome se svojevremeno zamje-

rio nazivaju}i ga "kuvarom Vrhov-

ne komande#.

Radmila je otputovala u Brin-

dizi, a Milutin, onako namu~en i

gladan, po{ao je pje{ice preko

Albanije. S vojskom i izbjeglica-

ma Milutin je stigao na Krf. U

pocijepanom zimskom kaputu, iz-

mr{avio i prqav potucao se po

vrletima, {to se ozbiqno sveti-

lo izmu~enom tijelu.

Jedne hladne no}i pi{e Radmi-

li: "Te{ko sam obolio... I du{a

mi je bolesna, i ponos, umorni su

kao i telo. Da, ja vrlo dobro vi-

dim svoj kraj... Ni{ta me vi{e ne

veseli. îni mi se da vi{e nika-

da ne}u videti svoju zemqu, ni te-

be. Osta}u ovde, daleko od svega,

pokopan ispod ~empresa, zabora-

vqen od svih... Grlim te, grlim

draga, mada mi smrt kuca na vra-

tima#.

Ipak, Milutin se oporavio,

pre{ao u Solun i nastavio da pi-

{e. A onda ga je obasjala sre}a:

dobio je mjesec odsustva i dozvo-

lu da ga moè iskoristiti u Fran-

cuskoj, u Nici.

... La|a se kre}e

francuska, iz prista-

ni{ta solunska. La|a

iz Soluna za Francu-

sku obasjava i Radmilu

vjereni~kom sre}om.

Vi|ewe se dogodilo

1916. godine, u avgustu,

u Nici. Bio je svje`,

zdrav, gotovo nepoqu-

qan.

Onda opet Solun.

Dawu rad u vojnoj pi-

sarnici, no}u drugova-

we s poezijom. U usa-

mqenim no}ima nasta-

ju najboqe Milutino-

ve rodoqubive pjesme.

Juna 1917. godine izlaze u kwizi

"Pesme bola i ponosa#. Pjesme sti-

ù u rovove na Kajmak~alanu. û-

ju se ~ak i u Francuskoj.

Ali, te jeseni Milutin je do-

bio zapaqewe plu}a. Prenijeli

su ga u vojnu bolnicu, u stvari u dr-

venu baraku broj 15. Qekari su

ustanovili da je organizam iscr-

pqen, a bolest te{ka. Zdravstve-

no stawe se iz dana u dan pogor{a-

va: nastupa i tuberkuloza.

Polako gasne ìvot, ali se

pjesnik "Bola i ponosa#ne preda-

je. Tri ~asa prije smrti vjeruje da

}e ozdraviti, traì lijekove. On-

da pada u komu. Bilo je ne{to po-

slije osam ~asova, 26. oktobra 1917.

u Solunu kada je umro...

Sahrawen je na Zejtinliku, me-

|u svojim drugarima ratnicima.

A u Nicu je stigao telegram:

"Na{em Milutinu nije bilo spa-

sa. Milutin je umro#. Radmila je

prigrlila wegove sonete i topla

i draga pisma, i tiho zaplakala.

Pet godina kasnije, 16. okto-

bra 1922. godine posmrtni ostaci

pjesnika "Plave grobnice# prene-

seni su u 29. parcelu na beograd-

skom Novom grobqu.

¥ Neboj{a TELEBAK

Nekrunisani kraq rije~i Najve}i strasnik srpske qubavne lirike,pjesnik u koga su polagane velike nade,okon~ao je ìvot u 26. godini u Solunu

Bio je prvi glumac Na-

rodnog pozori{ta u

Beogradu od imena i

ugleda. Bio je tako|e i je-

dan od prvih rediteqa,

osnovao je gluma~ku {kolu

i predavao je teoriju glu-

me. A pod kraj ìvota glu-

mio je - slijep.

Aleksandar Ba~vanski

(1832-1881) je bio, s pravom

se smatra, osniva~ srpskog

pozori{ta a wegov ̀ ivot i

karijeru vodila je ruka ne-

predvidive sudbine.

Ro|en u Aradu u Rumuni-

ji, Ba~vanski je u mladosti

u~estvovao u revoluciji

1848. godine, a potom je bio

slu`benik. Ali interes za

glumu je ubrzo postao wegov

ìvotni interes. Desetak

godina je u Ma|arskoj bio

putuju}i glumac, a onda je

glumio u pozori{tu u Pe-

{ti pod umjetni~kim ime-

nom Varhidi.

Ba~vanski je u Beograd

dospio slu~ajno. Slikar

Stevan Todorovi}, na puto-

vawu kroz Pe{tu, susreo je

svog {kolskog kolegu iz se-

gedinske gimnazije - bio je

to upravo Ba~vanski. Da

pre|e u Beograd i glumi u

Narodnom pozori{tu? Za-

{to da ne!

Prvi nastup Aleksan-

dra Ba~vanskog na beograd-

skoj pozornici odu{evio je

podjednako i publiku i kri-

tiku, koja je zabiqeìla

"uìvqenu, psiholo{ki iz-

nijansiranu glumu, koja pru-

à potpun realisti~ki do-

ìvqaj#.

To je bilo 1869. godine,

a uloga je bila lik [ajlo-

ka iz [ekspirovog "Mle-

ta~kog trgovca#.

Gluma~ka {kola koju je

Ba~vanski osnovao i vodio

ubrzo se ugasila, ali weni

dometi su bili zna~ajni. Iz

we su izi{li prvi obrazo-

vani beogradski glumci ~i-

ja je igra bila li{ena dile-

tantizma: Pera Dobrinovi}

i Milka Grgurova. Sada je

beogradsko gledali{te ima-

lo otprilike ono {to je

imala i publika evropskih

velegrada.

A onda je Ba~vanski

pao na stepeni{tu i povri-

jedio o~i. Lijek vidu koji

je sve vi{e slabio, traìo

je u Pe{ti i Be~u, ali uza-

lud. Kona~no je i oslije-

pio, prestao da igra i pao

u bijedu. Da li su ga svi za-

boravili?

Ne, ponovo je prisko-

~io wegov "{kolski#, sli-

kar Stevan Todorovi}, da

mu pruì ruku spasewa. Uz

pomo} Todorovi}a, Ba~van-

ski je uspio da sa Narod-

nim pozori{tem sklopi

ugovor po kojem }e se na po-

zornici pojavqivati dva

puta mjese~no. I veteran se

nije predavao - igrao je svo-

je omiqene likove tako,

{to ga je, slijepog, po po-

zornici vodio drugi glu-

mac. Ali ovo nije dugo tra-

jalo - nastupio je svega ne-

koliko puta.

Bila je to labudova pje-

sma glumca koji je teatru to-

liko `rtvovao i dao.

Ba~vanski je ubrzo um-

ro, 1881. godine.

Glumac jednom - glumac

uvijek. Glumac ne bira svoj

ìvotni poziv, gluma bira

wega.

¥ Velimir BOJKO

PRVI BEOGRADSKI GLUMACALEKSANDAR BA^VANSKI

Slijep na pozorniciKad je oslijepio, Ba~vanski jesvoje uloge igrao tako {to ga jepo pozornici vodio drugi glumac

Srpski jezik je jedan od rijetkih

~iji je standard vi{estruko re-

spolu}en svakojakim dvojstvima:

}irili~ko-latini~kim (zato ko god go-

vori srpskim jezikom treba i da pi{e

srpskim pismom - }irilicom; nema dvo-

azbu~nih naroda - to su nam podvalili,

a mi prihvatili!).

Na{ jezik je podijeqen i dvoizgo-

vorno{}u: ekavskim i ijekavskim iz-

govorom. Naravno, na nivou narodnih

govora i substandarda, to je realnost,

ali kad je rije~ o standardnom jeziku

u javnoj upotrebi, mi smo jedini narod

u Evropi koji nije izvr{io tu nivela-

ciju.

Ali, {ta je tu je - imamo dva izgo-

vora i problem zamjene staroga glasa

"jat# i ijekavskom izgovoru. Naime, u

ovom izgovoru taj glas ima ~ak ~etiri

zamjene: ije, je, e, i. To zadaje probleme

ne samo ro|enim ekavcima koji, stica-

jem okolnosti, treba da govore ijekav-

ski (pa kaù "mjetak u cijevi# ili "sje-

bi ruke#!) ve} i ro|enim ijakavcima,

pogotovu otkad se jezik ne u~i u {koli!

Da pogledamo kako se u tome snala-

ze novinari radija i televizije.

Ovdje ~ujemo da je "po~eo da prove-

java snijeg#. Sa Pala tako|e javqaju da

"snijeg polako provejava#, a iz Bijeqi-

ne da }e "u ovoj grejnoj sezoni biti gri-

jawa#, te iz Doboja da je "grejni sistem

pripremqen za grejnu sezonu#.

Dakle, op{te grije{ewe - mije{a-

we dva izgovora - ekavskog i ijekavskog,

{to je nedopustivo. Moèmo (u jednom

tekstu) pisati (pa tako i govoriti )

ili samo ekavski, ili samo ijekavski

(oba izgovora su ravnopravna).

Umjesto vijesti neki spikeri govo-

re pogre{no "vjesti#, zatim "Bjeqina#

- ~ak i neki iz Bijeqine. (Bio bi red da

bar oni znaju pravilno izgovoriti na-

ziv grada u kome ìve!). Jedna dama na-

javquje "qepo# vrijeme i zahvaquje se sa

"hvala qepa#! (Nepravilna fino}a!)

O~igledno je da ima dosta proble-

ma u vezi s refleksima glasa "jat#, pa

evo nekoliko kratkih prakti~nih savje-

ta.

Kad god niste sigurni, po|ite od

ekavskog oblika rije~i: Ako je tamo du-

go E, u ijekvaskom }e biti -IJE-: dete -

dijete, sve}a - svije}a, zvezda - zvijezda...

Izuzetak su glagoli izvedeni od ime-

nica mjera, mjesto i glagola sjesti: pre-

mjerati, namje{tati, zasjedati, a ne "za-

sijedati# i sl. ) Ako je pak u ekvaskom

kratko E, tada je u ijekavskm -JE-: de-

ca - djeca, sve}ica - svje}ica, zvezdica -

zvjezdica...

Pravilno je samo korijen (a ne "kor-

jen#!), ali je rje~nik (a ne "rije~nik#!)

Umjesto kratkog "jata# imamo E i u

ijekavskom iza R ispred koga je jo{ ne-

ki suglasnik: vrijeme, ali vremena (ba{

kao u ekavskom), naprijed, ali je napre-

dovawe (ne "naprijedovawe#-kako javqa

dopisnik iz Beograda), vrijedan, ali je

vredniji i vrednovawe (a ne "vrijedno-

vawe#- kako re~e jedna novinarka).

êtvrti refleks "jata# I javqa se

ispred Q i J: bele{ka -biqe{ka, greja-

we - grijawe, grejni - grijni, rasejawe

- rasijawe (a ne "rasejawe# - kako re~e

jedan spiker - voditeq).

Isti refleks imamo ispred O koje

nastalo od L. Zato je htjela, htjelo, htje-

li, ali je samo htio (a ne htjeo!)

Eto, samo toliko treba znati da se

ne bi grije{ilo ! @elim vam uspjeh!

¥ Milorad TELEBAK

O JEZIKU U MEDIJAMA

KAD "SNIJEG PROVEJAVA"!

[ta je tu je - imamo dva izgovora i problemzamjene staroga glasa

"jat" u ijekavskom

izgovoru, {to stvara probleme ne samoro|enim ekavcima ve} i ro|enim ijekavcima

\

BOLEST Kada je Milutina ophrva-

la tuberkuloza prijateqi se us-

teù da mu do|u u posjetu. Oni-

ma koji sa strahom ipak navra-

te, Milutin pri~a o pobjedama

vojske na Kajmak~alanu. Pomi-

we i bra}u, vjerenicu. Nije htio

da joj javi od ~ega boluje. Pisao

je: "Bio sam malo bolestan, ali

bolest kre}e naboqe#. Boqit-

ka, naàlost, nema. Smrt kao da

se zavjerila da uni{ti "kraqa

re~i#. Snaga ponesta-

je. Vene.

Na bolesni~koj

posteqi, u pauzi izme-

|u dva naleta ka{qa,

nastaje posqedwa,

opro{tajna pjesma: Ni

da se nasmejem ja ne

umem vi{e / I ro|ene

re~i, mu~e me i grizu.

/ Vaj, prole}e moje, sm-

rt je, smrt je blizu. /

Oko mene tamwan i

smirna miri{e. - Po-

sqedwi stihovi i po-

sqedwi otkucaji srca.

19. i 20. februar 2005. KULTURA 11NEPOZNATO O POZNATIMA

\

MILUTIN BOJI]

Usamqeni ìteqi Wujorka,

kojima je ve} dosta upozna-

vawa preko li~nih ogla-

sa, posje}ivawa lokala za samce

ili "~etovawa# na internetu, sa-

da mogu da potraè usluge neo-

bi~nog taksiste Ahmeda Ibrahi-

ma koji }e ih besplatno "spoji-

ti# sa srodnom du{om.

Ahmed, ameri~ki dràvqa-

nin porijeklom iz Egipta, ve} 21

godinu radi kao taksista. Sva~e-

ga se nagledao i naslu{ao, a sve

~e{}e slu{a àlopojke mu{te-

rija koje ne mogu da na|u mu{kar-

ca ili ènu svog ìvota.

Kako je prenijela agencija

Aso{ijeted pres, sve je zapravo

po~elo slu~ajno. Jednoga dana,

prije nekoliko godina, u wegov

taksi u{la je mla-

da èna sa kojom

je odmah po~eo da

se {ali.

Ona mu se po-

àlila da nikako

ne moè da na|e

nekog sa kim bi se

vi|ala. Opet u

{ali, taksista je

uzeo broj wenog

telefona. Tri da-

na kasnije mu{te-

rija, ovoga puta

mladi mu{karac,

povjerava mu iste

stvari. Pomislio

je na djevojku koju

je vozio prije tri

dana, pozvao je te-

lefonom i dao joj broj usamqenog

mu{karca. Tri nedjeqe kasnije,

djevojka ga je obavijestila da se

srela sa mladi}em i da su jo{ za-

jedno, prisje}a se ovaj neobi~ni

taksista, dodaju}i da mu je u tom

trenutku sinulo da je to ono {to

treba da radi.

Od tada je mnogima pomogao

da prona|u onog "pravog#. Ahmed

ne napla}uje svoje usluge, ali ih

i ne pruà ba{ svakome. On od-

bija da na taj na~in posreduje mu-

{karcima dvadesetih godina ili

onima starijim koji su u "potra-

zi za nekom ala Britni Spirs#,

kao i onima koji traè provod za

jednu no} ili besplatnu ve~eru.

Da su Ahmedove psiholo{ke

procjene mu{terija ispravne,

svjedo~e same mu{terije koje su

iskoristile tu wegovu sposob-

nost. Natali Dilon (33) je pro-

{log aprila u{la u wegov taksi

sa drugaricama. Me|usobno su

pri~ale o nemogu}nosti da nai-

|u na pravog mu{karca, na {ta im

je taksista ponudio svoje usluge.

Natali je pristala, mada sa

nevjericom. Opisala je Ahmedu

svog "mu{karca iz snova#. Dva

mjeseca kasnije Ahmed joj je tele-

fonirao i obavijestio je da je

prona{ao idealnog de~ka za wu,

advokata Martina Karamona (34).

Vi{e puta su razgovarali tele-

fonom, a poslije nekoliko mjese-

ci su iza{li prvi put i jo{ su za-

jedno.

Pri~a Dejne Rouzen (26) svje-

do~i da Ahmed nije ba{ uvijek u

pravu, bar ne potpuno. Kada se

najzad na{la sa mu{karcem koga

joj je Ahmed preporu~io, ocije-

nila je da on nije za wu. Prizna-

la je da je "tip# bio divan, ali

jednostavno nije za wu.

Ipak i daqe se uzda u Ahme-

da i ~eka wegov poziv jer on zna

{ta ona ho}e i kakva je ona. Ah-

med je zadovoqan svojim posre-

dovawem. Nada se da }e "ukwi-

ìti# i nekoliko vjen~awa, ia-

ko on sam nije oèwen jer, kako

kaè, brak nije za wega. Ipak,

nije usamqen. I on je svoju sre-

}u na{ao u taksiju - vi|a se sa

ènom koja je nekad bila wegova

mu{terija.

¥ (Tanjug)

Holivudski autori su se ve-

oma brzo i lako preusmje-

rili na namjenski i propa-

gandni dokumentarni film u slu-

`bi ratnih napora. To su uradi-

li i Sovjeti, na wihov specifi-

~an na~in.

Desetine sovjetskih snimate-

qa, rasutih po svim frontovima

i u pozadini, bili su zaduèni da

dnevno snime odre|enu koli~i-

nu dokumentarnog materijala, ko-

ji su zatim sakupqali radi obra-

de i montaè. I velika ratna raz-

mjena filmova izme|u isto~nih

i zapadnih saveznika je po~ela.

Dokumentarista-veteran Xon

Grirson je za Kanadski filmski

odbor uradio film "Svijet u ak-

ciji# (World in Action, 1942), ~i-

je su kopije odmah upu}ene svim

saveznicima.

Ni britanski autori nisu sje-

dili skr{tenih ruku. Rediteq

Henri Vot je montirao film

"No}a{wa meta# (Target for To-night) o vazdu{nim udarima Kra-

qevske avijacije na wema~ke gra-

dove, a Hemfri Xenings je pri-

loìo svoj dokumentarac "Vatre

gore# (Fires Were Started), o stra-

hotama nacisti~kog "blicirawa#

Londona.

Stotinu hiqada zarobqenih

fa{isti~kih oficira i vojnika

straè Crvene armije sprovode

kroz centar Moskve. Sa druge

strane okeana, ameri~ki gledao-

ci su ove scene pozdravili sa odu-

{evqewem.

Istina, sovjetski film su

prethodno bili malo skratili i

"umili#, pa tek onda pustili u

bioskope pod naslovom "Moskva

uzvra}a# (Moscow Strikes Back,

februara 1942). Popratni komen-

tar su napisali scenaristi Eli-

ot Pol i Albert Malc, a tekst

je ~itao glumac Edvard Robin-

zon. Isti film je rediteq Ajvor

Montegu prilagodio za britansko

gledali{te.

Joris Ivens je tako|e iskori-

stio dobijeni sovjetski materi-

jal pa je za potrebe saveznika

sklopio film "Ruski narod#

(Russian People), a Frenk Kapra

je za uzvrat Sovjetima odmah is-

poru~io kopiju filma "Uvod u

rat#, prvi iz serijala

"Za {ta se borimo#.

U ovom projektu re-

diteq Pudovkin je vi-

soko ocijenio "humani-

sti~ke valere# i zakqu-

~io da je Kaprin film

"do kraja internaciona-

lan, jer mogu da ga razumiju i do-

ìve svi#.

Od materijala snimanog iz

dana u dan u svim dijelovima svo-

je velike zara}ene zemqe, Sovje-

ti su uradili dokumentarce o op-

sadi Lewingrada, o mornarima

na Crnom moru i o bici za Sta-

qingrad. @ive slike istine, ko-

je su obi{le svijet i doprinije-

le kona~noj pobjedi.

Sve ove dokumentarne pro-

jekte radili su umjetnici od ta-

lenta i zanata i zato ti filmo-

vi nisu bili samo pusta zabiqe-

{ka. Oni su tako "skrojeni# da

kod gledalaca pobude razumije-

vawe, ushi}ewe i sna`na osje}a-

wa - ono {to je u te{kim trenu-

cima bilo i najva`nije.

Pomalo je paradoksalno ali

i logi~no da je ove filmove uki-

nuo - sam rat. Oni su u miru po-

stali i ostali dragocjen doku-

ment. A zatim su se tokom dola-

ze}ih decenija svjetske kinemato-

grafije prihvatile sli~nog za-

datka - snimawa filmova o ratu.

¥ Velimir BOJKO

Pri~a o nestalom kontinen-

tu Atlantidi prvi put se

pojavquje 355. godine pri-

je nove ere u djelima gr~kog fi-

lozofa Platona.

On je imao namjeru da napi{e

trilogiju o qudskoj prirodi, stva-

rawu svijeta i Atlantidi, ali je

samo prva kwiga ugledala svjetlo

dana. Pisawe druge kwige Pla-

ton je napustio na pola puta, a

kwigu o Atlantidi nikada nije

ni po~eo.

Da bi iskazao svoje stavove

Platon je pisao u serijama dija-

loga. U ovom na~inu pisawa auto-

rove misli se iskazuju u serijama

argumenata i debata izme|u raz-

li~itih likova. Platon je za svo-

je dijaloge ~esto koristio i stvar-

ne likove kao {to je bio wegov

u~iteq Sokrat.

Jedan od likova u dijalozima

se zvao Kritijas i pri~ao je pri-

~u o Atlantidi koja se u wegovoj

porodici prenosila sa koqena na

koqeno.

Prema tim dijalozima, zapad-

no od Herkulovih stubova, koje

danas poznajemo kao Gibraltar-

ski moreuz, postojalo je ostrvo

na kojem se razvilo mo}no kra-

qevstvo. Stanovnici Atlantide,

prema legendi, bili su potomci

pet pari blizanaca koje je na ostr-

vu stvorio bog mora Posejdon.

Prvi od wih se zvao Atlas i

prema wemu su i ostrvo i okean

dobili ime. Posejdon je ostrvo

podijelio na deset dijelova pa je

svaki od wegovih sinova, ili wi-

hovi nasqednici imao svoj dio.

Glavni grad Atlantide bio je

mermerno ~udo arhitekture sa-

gra|en u koncentri~nim krugovi-

ma zidova i kanala. U centru gra-

da bilo je brdo a na wegovom vr-

hu bio je hram posve}en Posejdo-

nu. U hramu se nalazila ogromna

statua boga mora u ko~iji koju vu-

~e {est krilatih kowa.

Stanovnici Atlantide su

uìvali u velikom bogatstvu sve

dok nisu postali podmitqivi i

gramzivi. Oko 9.000 godina prije

Platonovog vremena bogovi su od-

lu~ili da uni{te ovo leglo zla.

Sna`ni zemqotresi pogodili su

ostrvo, zatim su do{li veliki va-

lovi i ostrvo je potonulo u more.

Platon na vi{e mjesta u di-

jalozima napomiwe kako wegov

svjedok o postojawu Atlantide

tvrdi da se radi o istinitim do-

ga|ajima zbog ~ega su i istori~a-

ri kroz vijekove poku{ali da po-

tvrde ili negiraju ovu legendu.

Bilo bi logi~no da se, prema

Platonovom opisu, Atlantida na-

lazila blizu Azorskih ostrva a da

su sama ostrva najvi{i vrhovi iz-

gubqenog svijeta. Nau~nici su za-

ronili do samog dna i zakqu~ili

da je pokriveno sedimentima sta-

rim milione godina. Dakle, nema

nikakvih naznaka o Atlantidi na

toj strani Gibraltara.

Tokom vremena pojavqivale

su se teorije da se Atlantida na-

lazila u [vajcarskoj a ~ak je i

Novi Zeland smatran mogu}om lo-

kacijom. Jedna od teorija koje se

~ine mogu}im do{la je od profe-

sora istorije na Kraqevskom uni-

verzitetu u Belfastu K. T. Fro-

sta, koju su kasnije dokazima po-

ku{ali potvrditi arheolog Spi-

ridon Marinatos i seizmolog A.

G. Galanopulos.

Frostova teorije je bila da

se Atlantida nije nalazila za-

padno nego isto~no od Gibralta-

ra i da se weno potapawe nije do-

godilo 9.000 nego 900 godina pri-

je Platona.

Ako je ovo ta~no Atlantida se

mogla nalaziti na mjestu koje je

bilo poznato i Platonu - na ostr-

vu Krit. Naime, 1.500 godina pri-

je nove ere Krit je bio sjedi{te

mo}nog Minojskog carstva koje je,

jakom mornaricom, suvereno vla-

dalo isto~nim Mediteranom.

Geolo{ke studije pokazuju da

se na ostrvu, koje danas nosi ime

Santorinas i udaqeno je samo de-

setak miqa od Krita, dogodila

katastrofa koja je mogla biti

uzrok propasti Minojskog car-

stva.

Ovo malo ostrvo je jedno od

nekoliko ostrva poredanih u krug

a u centru se nalazi vulkansko

grotlo. Vulkan je, kaù geolozi,

eksplodirao u erupciji oko 1.500

godina prije nove ere. Eksplozi-

ja je izazvala cunami koji je punom

snagom udario u Krit. Velika Mi-

nojska flota, naseqa i gradovi

bili su uni{teni u sekundi. Bio

je to kraj mo}nog carstva.

Mnogi detaqi iz Platonove

pri~e uklapaju se u ovu teoriju o

nestanku Atlantide. Pa kako je

onda Platon pogre{no locirao

Atlantidu i u vremenu i u prosto-

ru?

Galanopulos smatra da je to-

kom prevoda teksta do{lo do gre-

{ke u kojoj je dodana jedna nula.

Zbog toga je 900 godina postalo

9.000, a udaqenost Atlantide od

Egipta je sa 250 narasla na 2.500

miqa. Ako je ovo ta~no, jedina lo-

kacija ostrva mogla je biti na za-

padu a ne na istoku.

Ovu teoriju, o kojoj se i danas

raspravqa, nisu ba{ svi uzeli kao

potpuno ta~nu ali za sada, uz ras-

poloìve dokaze, predstavqa naj-

bliì poku{aj nau~nika da rije-

{e misteriju nestalog ostrva bla-

gostawa.

¥ Pripremio M. A.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

\ Propast "legla zla": Zemqotres koji je potopio Atlantidu

\ Atlantida: Pretpostavqeni izgled ostrva

Arheolo{ka iskopavawa su

pokazala da je minojska kultu-

ra bila jedna od najnaprednijih

u to doba, sa izuzetnom arhi-

tekturom i umjetno{}u. Zakon

je dao ista prava mu{karcima

i ènama, poqoprivreda je bi-

la veoma razvijena a prona|e-

ni su i ostaci sistema za na-

vodwavawe.

Minojska kultura je odjed-

nom nestala.

KA@U DA JE ISTINA

ZABIQE@ENO U WUJORKU

Taksi za usamqena srca

FILM U RATU (11)

NI DANA BEZ SNIMKARazmjena dokumentarnog filmskog materijala me|usaveznicima dovela je do zbliàvawa u kona~noj pobjedi

Osnovno i sredwe obrazovawe u svijetu

|aci sti~u u {kolama u kojima se stro-

go po{tuju pravila pona{awa, pa je shod-

no tome i nova britanska ministarka obrazo-

vawa Rut Keli (36) rije{ila da uvede ve}u di-

sciplinu u britanske razrede.

U ve}ini {kola disciplina se shvata

ozbiqno - u nekima se, na primjer, obavezno no-

se uniforme, pu{ewe i {minkawe spadaju u

van{kolske djelatnosti, a mobilni telefoni

su zabraweni. \aci ne bi, me|utim, bili |aci

kad ne bi kr{ili norme, pa je stoga nova bri-

tanska ministarka Keli objavila ~itav niz mje-

ra koje bi trebalo da "smawe prag toleranci-

je# prema |acima koji predstavqaju "remeti-

la~ki faktor# u {kolama.

- Potrebno je redefinisati {ta je prihva-

tqivo pona{awe u jednom razredu. Potrebno

je re}i |acima, roditeqima i nastavnicima:

ne}emo biti tolerantni prema onima koji pred-

stavqaju remetila~ki faktor u nastavi, izja-

vila je nova ministarka nacionalnoj televizi-

ji Bi-Bi-Si.

- Ono {to predstavqa brigu za profesore,

roditeqe i same u~enike vezano je za benigne

ispade kao {to je to upotreba mobilnih tele-

fona i SMS poruka u razredu - naglasila je

ministarka, dodaju}i da èli da podrì direk-

tore {kola da preuzmu mjere koje èle kako bi

doprinijeli ve}oj disciplini na ~asovima, a

tu spada - udaqavawe nesta{nih u~enika sa na-

stave, pa ~ak i udaqavawe iz {kole na odre|e-

ni period. ¥

PRAVILA PONA[AWA U BRITANSKIM [KOLAMA

Gvozdena ministarka

IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE

19. i 20. februar 2005.ZANIMQIVOSTI12

Da li je Atlantida bila smje{tena samo petnaestakkilometara od ostrva Krit, a weno pogre{no locirawezapravo rezultat gre{aka u prevodu Platonovih djela

MINOJSKA KULTURA

Usred rata, sovjetski re-

diteq Vsevold Pudovkin je na

sve savezni~ke adrese uputio

kosmopolitsku zamisao - osni-

vawe "svesvjetskog# filma.

Pudovkin je svoju ideju ob-

jasnio:

- Sada, a i poslije u miru,

film moè da odigra va`nu

ulogu u pribliàvawu i upo-

znavawu svih naroda koji su u

zajedni~kom borbenom stroju

protiv fa{izma. Fil-

mom moèmo da prono-

simo velike ideje koje

se provla~e kroz na{

sada{wi ratni napor a i ka-

snije.

Ali od toga nije bilo ni-

{ta. Primirje je saveznike

stavilo u wihove vlastite mir-

nodopske rovove, iz kojih su

decenijama jedni na druge oda-

piwali strijele hladnog rata.

PUDOVKINOVA IDEJA

\Vsevold Pudovkin:Za filmove cijelogsvijeta

IZGUBQENI SVIJET ATLANTIDE

Grupa "Elektri~ni orgazam#

vi{e od dvije decenije "pra-

{i# rokenrol na prostoru

prethodne Jugoslavije. Ipak, uti-

sak je da su posqedwih godina Gi-

le i ostali muzi~ari oti{li u ne-

ku vrstu "ilegale#, odakle se tek

povremeno pojave u medijima.

Pretposqedwi album objavqen

za "Siti rekords# mnogi upu}eni su

protuma~ili kao svojevrsnu izdaju

najve}ih fanova ovog benda, a da ne-

{to nije u redu govori i ~iwenica

o slaboj medijskoj propra}enosti

posqedweg albuma "Harmonajzer#

objavqenog u izdawu PGP RTS.

- Ve} duè vreme ~ekamo da

ugrabimo medijsku rupu i promo-

vi{emo posledwi album u Srbiji.

Uglavnom smo po objavqivawu al-

buma svirali po Hrvatskoj, Slove-

niji, BiH... Planirali smo da le-

tos napravimo niz svirki, ali smo

ukapirali da na{i plakati ne bi

preìveli ni dan od svih onih par-

tija koje su lepile plakate pred

izbore. Desilo se da je Quba do-

{ao u bend, pa smo ̀ eleli i sa wim

da se usviramo, tako da smo sada

spremni za nastupe - kaè Sr|an

Gojkovi} Gile.

On dodaje da "Elektri~ni or-

gazam# nema sre}e s izdava~ima,

ali nema ni izdava~a koji bi ozbiq-

no radili kampawu za bendove wi-

hovog profila.

- Mislim da posledwih 15 go-

dina nisam video ozbiqnog izda-

va~a, sem nekih malih koji imaju

èqu, ali su suvi{e slabi za trku.

Mislim da nas kroz ~itavu karije-

ru prati pri~a da se nalazimo u dis-

ko ku}ama koje se zapravo ne bave

rokenrol muzikom - rekao je Gile.

Propadawe urbane muzi~ke

scene u Srbiji je, kaè on, nasta-

vqeno, a samo je na trenutak posli-

je politi~kih promjena izgledalo

da }e biti boqe. Zato se Gile pi-

ta gdje }e se to propadawe urbane

muzike zaustaviti i da li }e se uop-

{te zaustaviti? ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. ESTRADA

"ELEKTRI^NI ORGAZAM" PONOVO NA OKUPU

Mislim da posledwih 15 godina nisam video ozbiqnogizdava~a za rokenrol, sem nekih malih koji imaju èqu,ali su suvi{e slabi za trku, kaè Gile

13

Uanketi elektronskog izda-

wa tabloida "San# surfe-

ri su najseksi ulogama pro-

glasili junakiwe avanturisti~-

kih filmova od kojih su mnoge

nastale po poznatim stripovima.

Na prvom mjestu sa tre}inom

osvojenih glasova na{la se An-

|elina Xoli kao Lara Kroft u

svom legendarnom uskom kosti-

mu preuzetom sa igre na kompju-

teru.

Slijedi 32-godi{wa Xeni-

fer Garner u seksi crvenom kor-

zetu s kojim se poslije "Derdevi-

la# pojavila u novom filmu

"Elektra# u kojoj joj je Goran Vi-

{wi} partner.

Sara Mi{el Gelar kao ubi-

ca vampira Bafi je tre}a, a Na-

ta{a Henstrix u filmskoj seri-

jalu "Vrste# ~etvrta.

Me|u prvih deset "ugurale su

se# Mi{el Fajfer i Hali Beri

za ulogu strip ène ma~ke u raz-

li~itim filmovima, Ali{ia

Silverstoun kao "Batgirl#, te Uma

Truman i Keri Fi{er. ¥

Advokati ameri~kog pjeva~a

Majkla Xeksnona, optuè-

nog za zlostavqawe djece,

èle kao svjedoke na su|ewu da po-

zovu brojne ameri~ke pjeva~ke i

gluma~ke zvijezde poput Elizabet

Tejlor, Dajane Ros i "Bekstrit boj-

sa# Nika Kartera. Xeksonov advo-

kat Tomas Mesereau je na su|ewu u

Santa Mariji pro~itao listu qu-

di koje èli pozvati na svjedo~e-

we.

Pjeva~ Stivi Vonder, voditeq

popularnog tok-{oua Lari King i

muzi~ki producent Kvinsi Xouns

tako|e su na toj listi, kao i Xek-

sonova biv{a supruga Debi Rouv, te

mladi} koji je Xeksona optuìo da

ga je seksualno iskoristio 1993. go-

dine.

Su|ewe je nedavno po~elo iz-

borom porote - izme|u 250 kandi-

data odabra}e se 12 porotnika i

osam mogu}ih zamjena.

Sudski ekspert za porotu Bet

Bonora izjavila je da i odbrana i

tuìla{tvo moraju biti vrlo pa-

`qivi oko izbora porotnika.

- Jasno je da obje strane mora-

ju biti zabrinute. Mo`da se me|u

porotnicima na|e skriveni fan

koji ne ̀ eli da povjeruje da je Xek-

son kriv, ili ga za to nije briga,

ili ga èli osloboditi. Odbrana,

tako|e, mora paziti na qude koji

misle da je Xekson tako bizarna i

te{ka osoba da jednostavno mora

biti kriv - kazala je Bonora. ¥

ÎTAOCI TABLOIDA "SAN" IZABRALI NAJSEKSI ULOGE

An|elina bez premca F

ilm "Rej# je muzi~ka biogra-

fija legendarnog Reja âr-

lsa koja stiè na velika

platna nakon petnaestogodi{weg

putovawa nagra|ivanog filmaxije

Tejlora Hakforda. On i wegov part-

ner, producent Stjuart Benxamin

proveli su 15 godina rade}i na pri-

~i s Rejom ârlsom, da bi stvorili

zaokruèni portret umjetnika ko-

ji je vlastitu borbu protiv mraka

pretvorio u goru}u svjetlost.

To je pri~a o siroma{nom sli-

jepom dje~aku s ameri~kog juga, koji

je sru{io barijere segregacijskog

dru{tva, ali i one umjetni~ke, i

promijenio istoriju ameri~ke muzi-

ke. Istovremeno je to pri~a o ~ovje-

kovoj borbi da bude gospodar vla-

stite sudbine.

Film "Rej# prati dio ârlso-

ve karijere od trenutka kada je sli-

jepi mladi} potpuno sam hrabro

u{ao u floridski autobus da bi pre-

{ao Ameriku i svoj umjetni~ki ta-

lenat prikazao na xez sceni Sijetla.

Pri~a nas vodi kroz wegove pr-

ve borbe za ravnopravne odnose, pre-

ko pronalaèwa vlastitog puta, pa

sve do Atlantik Rekordsa i svjetske

slave, od borbe protiv zavisnosti do

qubavnih afera. Istovremeno, ba-

vi se wegovim djetiwstvom - poseb-

no trenutkom kada je umro wegov

brat Xorx, a sam Rej je po~eo gubi-

ti vid.

Upravo je to razdobqe imalo

ogroman uticaj na wegovu energi~nu,

emocionalnu i besmrtnu muziku. ¥

Du{ica ga zaboravila

Nedeqko Bilki} se nedavno vratio iz Kanade, a wego-

va supruga Du{ica je ostala tamo. Posqedwih godi-

na, ovaj bra~ni par sve mawe vremena provodi za-

jedno, pa se uveliko {u{ka o raspadu wihovog braka ko-

ji je u{ao u ~etvrtu deceniju.

- Nekada smo se ujutru sva|ali, a uve~e miri-

li. Ali, odavno je umro onaj {to nas je mirio!

[alim se... Kako koja godina, moja Du{ica se

sve vi{e vezuje za sinove i ide za wima, a sve

mawe za mnom. Ni meni nije jasno {ta joj

je, a niko ne zna da mi kaè. Na{i sinovi

su u Kanadi, odrasli su qudi. Krajem pro-

{le godine mla|eg smo oènili. Du{i-

ca, izgleda, nikako da shvati da na{i si-

novi vi{e nisu deca! U Beogradu odav-

no nije bila, ali se nadam da }e do}i na

prole}e, sa sinom i snahom koji planira-

ju da ovde provedu medeni mesec - kazao je

Nedeqko Bilki}. ¥

BIOGRAFIJA REJA ÂRLSA NA VELIKOM PLATNU

Putovawe besmrtne muzike

IZLAZE IZ "ILEGALE"S

kopski muzi~ar Vlatko Ste-

fanovski doputovao je u Be-

ograd na "Gitar art festi-

val# gdje je zajedno sa Miroslavom

Tadi}em i bugarskim muzi~arem

Teodosijem Spasovim, majstorom

kavale, odrào koncert u beograd-

skom Centru "Sava#.

Tom prilikom ovaj trio vrhun-

skih muzi~ara odsvirao je pjesme sa al-

buma "Kru{evo# koji su Vlatko i Mi-

roslav snimili 1998. godine. "Live inBelgrade# snimqen je tokom promovi-

sawa albuma u martu 2000. godine.

O kakvom tipu saradwe je ri-

je~ najboqe govore Vlatkove rije-

~i da se on i Miroslav Tadi} ne

takmi~e dok sviraju, ve} poku{a-

vaju da fasciniraju jedan drugog, a

plod svega toga je muzika za koju

mnogi slu{aoci kaù da u sebi ima

qekovito dejstvo.

Za beogradski koncert bugar-

ski kavalista Teodosije Spasov na-

metnuo se kao prirodno rje{ewe -

on je tako|e odli~an muzi~ar sa

Balkana, neko ko osje}a ovaj pro-

stor, majstor kavala i neko ko se

odli~no uklopio u cijelu pri~u.

Za Vlatka Stefanovskog mo-

è se re}i da je istinski prete~a

muzi~ara koji su koristili etno-

motive u modernim aran`manima.

Moè se ~ak re}i da je svojom in-

tuicijom on i poranio u tome, pa

wegova grupa "Leb i sol#, upravo

zbog kori{}ewa etno-motiva, svo-

jevremeno nije imala popularnost

kakvu je zasluìvala.

Ipak, publika je prepoznala

upornost, dosqednost i iskrenu po-

sve}enost muzici i nepristajawe

na komercijalne kompromise, pa je

ovaj muzi~ar polako, ali sigurno

osvajao publiku, dok je nije osvo-

jio za sva vremena. ¥

VLATKO STEFANOVSKI NA BEOGRADSKOM

"GITAR ART FESTIVALU"

Etno za sva vremena

POÊLO SU\EWE MAJKLU XEKSONU

Zvijezde svjedoci odbrane

QUBAVNI PROBLEMI NEDEQKA BILKI]A

P~ela daje {est vrlo zna~aj-

nih proizvoda: tri sakupqa

iz prirode, a tri daje iz svog

organizma. Iz prirode uzima pro-

polis, polenov prah i nektar koji

prera|uje u med, a iz svog organi-

zma daje vosak, otrov i mati~nu

mlije~.

Dokazano je da svaka kapqica me-

da sadrì preko stotinu supstanci,

va`nih za organizam.

P~elarstvo je humana djelatnost

koja ne poznaje granice.

Uspje{an p~elar ne moè se po-

stati prije minimum pet godina ra-

da i u~ewa o p~elarstvu - prakti~-

no i teoretski. Maksimalne uspje-

he u p~elarstvu postiù samo oni

p~elari koji uvaàvaju i slijede

prirodne nagone, instinkte i potre-

be p~ela. Da bi u ovome uspio, onaj

ko namjerava postati p~elar, treba-

lo bi da ima na umu sqede}a pravi-

la i principe rada:

Bez qubavi prema p~elama, zna-

wa i upornosti u radu ne-

ma uspjeha u p~elarstvu.

Da bi se s uspjehom bavio p~e-

larstvom, ~ovjek mora upoznati pri-

rodne osobine - instinkte p~ela.

P~ele ̀ ive u svojoj zajednici bez

koje ne mogu opstati.

Za savremeno p~elarstvo potreb-

ne su savremene ko{nice.

Pravilan izbor mjesta za p~eli-

wak da}e ve}i prinos meda.

Prihrawivawe p~eliwih dru-

{tava je sastavni dio tehnologije

p~elarewa.

Bez cvjetnog praha nema razvoja

p~eliwih dru{tava.

Samo jaka p~eliwa dru{tva obez-

bje|uju visoke prinose meda.

Za postizawe visokih prinosa

p~eliwa pa{a ima presudan zna~aj.

Da bi se postigli visoki prino-

si meda potrebno je pravilno iskori-

stiti glavnu pa{u.

Zamjenu starih matica mladim,

treba redovno vr{iti.

P~eliwe dru{tvo ne smije

za duè vrijeme ostati bez mati-

ce.

Selekciju na p~eliwaku tre-

ba da vr{i svaki p~elar.

Svake godine treba proizve-

sti potreban broj p~eliwih dru-

{tava.

Pravilno uzimqavawe p~e-

liwih dru{tava osnovna je pret-

postavka za postizawe ve}ih pri-

nosa u p~elarstvu.

Nema tehnologije koja moè

zamijeniti rad p~ela u ko{nici.

Indirektne koristi od p~ela

znatno su ve}e od direktnih koristi.

Stalna borba protiv bolesti i

{teto~ina p~ela sastavni je dio teh-

nologije p~elarewa.

Na p~eliwaku svaki posao tre-

ba uraditi na vrijeme.

P~elar treba da stalno u~i i

da se usavr{ava.

Staro sa}e u ko{nici nije po-

èqno pa ga blagovremeno treba mi-

jewati.

Preduzimati sve potrebne mje-

re da ne do|e do grabeì.

Matica se traì samo u izuzet-

nim slu~ajevima.

P~eliwak treba da bude onoli-

ki, koliko se dru{tava moè drà-

ti pod punom kontrolom.

¥ @ivko VUJI]

UUrbanisti~kom zavodu Repu-

blike Srpske u Bawoj Luci 9.

februara je odràn veoma va-

àn sastanak Sekretarijata za kli-

matske promjene BiH na kojem se, iz-

me|u ostalog, raspravqalo i o pri-

premi Prvog nacionalnog izvje{ta-

ja BiH za Okvirnu konvenciju Uje-

diwenih nacija o promjeni klime.

Na prijedlog prvog ~ovjeka Ko-

miteta za klimatske promjene pro-

fesora Borislava Jak{i}a razgova-

rano je i o takozvanom "slu~aju Hr-

vatska# oko emisije {tetnih gasova

u atmosferu, odnosno "prisvajawa#

termoelektrana BiH od hrvatske

strane.

Sastanku su osim ~lanova Se-

kretarijata za klimatske promjene

prisustvovali predstavnici Vlade

Republike Srpske i republi~kog Ur-

banisti~kog zavoda, ali su izostali

predstavnici kancelarije UNDP,

iako su prethodno potvrdili dola-

zak.

Upravo UNDP i takozvani "Fo-

kalpoint BiH# (Ministarstvo za

gra|evinartsvo, prostorno ure|ewe

i ekologiju Republike Srpske# zadu-

èni su za nadgledawe ovog progra-

ma, koji je odobren jo{ 2002. godine

u Va{ingtonu.

Dosada{wa najzna~ajnija odlu-

ka organa Konvencije o klimatskim

promjenama Ujediwenih nacija od-

nosi se na dono{ewe Kjoto protoko-

la na Tre}oj konferenciji zemaqa

ugovornica 1997. godine. Polaze}i od

osnovnih principa Konvencije, od-

redbama Kjoto protokola industrij-

ske zemqe su preuzele obavezu da svo-

je emisije gasova sa efektom stakle-

ne ba{te smawe u prosjeku za 5,2 od-

sto u odnosu na referentnu 1990. go-

dinu, i to u periodu od 2008. do 2012.

godine.

U mehanizmu ~istog razvoja kao

jednom od 3 mehanizma trgovine emi-

sijama, mogu u skladu sa svojim inte-

resima i na dobrovoqnoj osnovi, u~e-

stvovati i zemqe u razvoju.

Zemqe u razvoju, me|u kojima je

i BiH, imaju pravo na finansijsku

podr{ku za aktivnosti iz oblasti

klimatskih promjena, iz namjenskih

fondova uspostavqenih u okviru

Konvencije i Kjotskog protokola.

Posebnom odredbom Konvenci-

je utvr|eno je da }e zemqe u razvoju

izvr{avati preuzete obaveze u onoj

mjeri, u kojoj budu dobile finansij-

sku podr{ku. Tako|e je predvi|eno

da industrijske zemqe mogu pruà-

ti finansijsku podr{ku zemqama u

razvoju i putem bilateralnih i mul-

tilateralnih aran`mana.

Prema proceduri ratifikaci-

je, Kjoto protokol u BiH je stupio

na snagu 16. februara ove godine.

[to se ti~e spora sa Hrvatskom

oko termoelektrana iz BiH, on tra-

je ve} duè vrijeme. Hrvatska se 1997.

godine ukqu~ila u aneks 1. Konven-

cije i preuzela obavezu smawewa za

5 odsto u odnosu na nivo emisija iz

1990. godine. Kasnije je Hrvatska do-

{la do saznawa da te obaveze pred-

stavqaju ogroman teret za dràvu,

pa se stoga oktobra 2001. godine

obratila organima Konvencije sa za-

htjevom da joj odobri izmjenu naci-

onalnih koli~ina emisija za baznu

1990. godinu.

Novembra 2002. godine u Indi-

ji Hrvatska je na popis svojih emi-

tora gasova stavila i tri termoe-

lektrane na teritoriji BiH (Kakaw,

Tuzla i Gacko) i termoelektrane

Obrenovac u Srbiji.

Time su ugroèni interesi BiH,

pa je delegacija BiH, kao i Srbije i

Crne Gore odmah uloìla o{tar

prigovor.

U martu 2003. godine u Bawoj Lu-

ci je odràn radni sastanak delega-

cija Hrvatske i BiH, na kome su raz-

matrana ova pitawa.

Prigovor Bosne i Hercegovine

je u cijelosti prihva}en, a Savjeto-

davni organ za sprovo|ewe Okvir-

ne konvencije UN o promjeni klime

je juna 2003. godine usvojio zakqu~ak

kojim je obavezao Hrvatsku da pri-

premi novi izvje{taj.

S obzirom na nespornu ~iweni-

cu da su termoelektrane sa terito-

rije BiH i Srbije i Crne Gore i u

novom izvje{taju Hrvatske o naci-

onalnim emisijama gasova sa efek-

tom staklene ba{te prikazane kao

hrvatske termoelektrane izvan Hr-

vatske, delegacija BiH je uloìla

novi prigovor, uz zahtjev da se u

skladu sa odlukama najvi{ih orga-

na Konvencije, izvr{i tehni~ka re-

vizija novog hrvatskog izvje{taja.

Isti zahtjev podnijela je i Srbija

i Crna Gora.

Pred kraj pro{le godine u Ar-

gentini je odràna Konferencija

zemaqa ugovornica okvirne Konven-

cije UN o promjeni klime na kojoj

se o~ekivalo i definitivno rje{e-

we problema sa hrvatskim stavom.

U Argentini je, me|utim do{lo

je do novih komplikacija koje danas

traè duù elaboraciju. Prema ri-

je~ima dr Borislava Jak{i}a, koji

je u~estvovao u radu Konferencije

usvojen je zakqu~ak da se predstav-

nici tri strane (BiH, Hrvatska, Sr-

bija i Crna Gora) u februaru 2005.

godine sastanu i tehni~ki razmotre

i rije{e probleme, kako bi se na

Konferenciji u Bonu u junu donije-

la kona~na odluka.

Ina~e, u slu~aju realne odluke

BiH ne bi trebalo da smawuje emi-

sije gasova, dok bi Hrvatsku to sma-

wewe ko{tati blizu 200 miliona

evra. Zato bi pripremi delegacije

BiH trebalo posvetiti du`nu pa-

`wu.

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

Pun utisaka sa dvodnevnog is-

traìva~kog rada na Barda~i

pro~itao sam ~lanak "Da Bar-

da~a opet zablista# u "Glasu Srpske#

od 5. i 6. februara, i ostao zapawen

stepenom odstupawa onog {to je na-

pisano u odnosu na stvarno stawe na

terenu.

Pticama i ekologijom bavim se

vi{e od trideset i pet godina, a fa-

unu ptica na Barda~i kao kustos u

Muzeju Republike Srpske prou~avam

od 2001. godine. Na prostoru Barda-

~e istraìvao sam 23 puta, u svim se-

zonama i vremenskim uslovima.

Moja nova istraìvawa ornio-

tofaune Republike Srpske objavqe-

na su u stru~nom ~asopisu Dru{tva za

za{titu ptica Vojvodine "Ciconia#,

relevantnom za Srbiju i Crnu Goru

i Republiku Srpsku, gdje su izneseni

i novi podaci o Barda~i.

Smatram da sam nakon tolikog

iskustva kompetentan da iznesem pri-

mjedbe na pomenuti ~lanak u Va{em

listu, odnosno rezultate "Lajsens#

projekta, bar {to se ti~e ornitolo-

gije (nauke o pticama) i ekologije.

Dakle, moje primjedbe se odnose is-

kqu~ivo na oblast biodiverziteta.

U svom hvalospjevu "Lajsens# pro-

jektu autor teksta Neboj{a Ku{tri-

novi} se oslawa iskqu~ivo na ono

{to je ~uo od u~esnika projekta. Iz-

vore sam prepoznao kao: skup organi-

zovan povodom Svjetskog dana mo~va-

ra, (taj praznik se zapravo zove

"Svjetski dan vla`nih stani{ta#),

kwigu "@ivot u mo~vari# i bilten

"Zona prijateqa prirode Barda~a#

br. 3 od decembra 2004, sve ura|eno u

okviru "Lajsens# projekta.

O~ito je da autor ne poznaje

stvarno stawe na Barda~i, a oslawa

se na u~esnike projekta koji su zain-

teresovana strana, {to je novinar-

ski nekorektno. Neki "stru~waci#

svoj skupo napla}eni nerad i nezna-

we pokrivaju tu|im bajatim podaci-

ma. Ti podaci svojevremeno su bili

ta~ni, stru~no prikupqeni, obra|e-

ni i prikazani, ali nisu relevantni

za savremeno stawe. Dodatno zama-

gqivawe postiè se upotrebom kom-

plikovane terminologije koja zbuwu-

je ~itaoca i stvara utisak "velike

nauke#.

U tekstu je posebno uokviren po-

datak da je na Barda~i registrovano

178 vrsta ptica. Podatak je preuzet

iz ~lanka "Fauna ptica kompleksa

Barda~e# objavqenog u kwizi "@iv-

ot u mo~vari#. To je, zapravo, poda-

tak koji navodi dr Svjetoslav Obra-

til u djelu "Ornitofauna ribwaka

Barda~a kod Srpca# objavqenom u

Glasnicima Zemaqskog muzeja od

1972. i 1973. godine. Dodu{e, u tek-

stu se navodi da su i Mladi istraì-

va~i Bawe Luke, registrovali jo{

pet novih vrsta (preuzeto iz bilte-

na "Zona prijateqa prirode Barda-

~a# br. 3, str. 18 ), ali se ne kaè ko-

jih, {to bi bilo vrlo zanimqivo za

stru~ni svijet.

No, ni ti podaci nisu ta~ni, jer

najnovija lista ptica Barda~e broji

~ak 202 vrste zabiqeène kroz cije-

lu istoriju prou~avawa. Naizgled

stawe se ~ak poboq{alo, ali to je

privid, jer su sabrani stari i novi po-

daci.

@alosno je da sam u periodu od

aprila 2001. do po~etka februara

2005. godine zabiqeìo samo 134 vr-

ste. Jedva dvije tre}ine od nekada-

{weg bogatstva!

Zapravo, u ~lanku Va{eg lista se

tvrdi da je stru~wak za biodiverzi-

tet kojeg je angaòvao dr Maksimo-

vi}, navodno tri godine prou~avao

ptice na Barda~i. Prosto je nevje-

rovatno da za to vrijeme nije primi-

jetio pojavu nijedne nove vrste, ni-

ti nestanak nekih koje su se tu gni-

jezdile ili boravile tokom cijele

godine. Jer, i laik je piju}i kafu u

hotelu "Barda~a#, mogao zapaziti da

se preko puta, na basenu Siwak, pro-

{le godine gnijezdio crvenokquni

labud. Prava ornitolo{ka "bomba#

- prvo zabiqeèno gnije`|ewe ove

vrste na teritoriji BiH od sredine

19. vijeka!

Daqe gospodin Ku{trinovi} pi-

{e: "Najprije, prikupqeni su podaci

i kreirana integralna informati~-

ka podr{ka o resursima {ireg okru-

èwa podru~ja Barda~a#. Podaci se

u ovom poslu prikupqaju na terenu,

a ne iz starih ~lanaka kao {to to

u~inio stru~wak za biodiverzitet na

~ije se podatke oslawa Va{ ~lanak.

Naime, podaci objavqeni u kwizi

"@ivot u mo~vari# su bajati, pa sa-

mim tim nisu u skladu sa ~iweni~nim

stawem.

ûdim se i prof. dr Maksimovi-

}u da je svojim autoritetom stao iza

jednog takvog "nau~nog rada#, jer se

na taj na~in sti~e la`na slika sta-

wa na Barda~i, bar {to se ti~e bio-

diverziteta.

Obmani treba da doprinesu i idi-

li~ne fotografije objavqene uz ~la-

nak, snimqene bog zna kada na Barda-

~i, koje na sve li~e samo ne na najve-

}i dio Barda~e danas.

Naàlost, dana{we stawe bilo

koji ozbiqan stru~wak moè ocije-

niti samo kao ekolo{ku katastrofu

i nikako druga~ije. Poznavalac Bar-

da~e iz ranijih vremena danas bi po-

mislio da cunami nije pogodio samo

jugoisto~nu Aziju i isto~nu Afriku,

nego da se na neki na~in provukao i

do "na{eg prirodnog bisera#.

To je posqedica ~iwenice da je

u posqedwe dvije godine sa i oko rib-

wa~kih basena Prevlaka, Veliki i

Mali Dajkovac, Necik, Lug i Dugo

poqe I posje~ena sva drvenasta vege-

tacija i uni{ten gotovo sav tr{}ak.

Na Siwaku je ostalo jo{ poneko

drvo da svjedo~i o nekada{wem pri-

sustvu vodoplavnih {uma, a na Raki-

tovcu tr{}ak na ~uvenoj Adi rakito-

va~koj ali ni na woj nema vi{e ni

jednog drveta. Jedino je ribwa~ki ba-

sen Dugo poqe II (oko 15 odsto ukup-

ne povr{ine ribwaka Barda~a) za sa-

da po{te|en.

Potpunim uni{tewem {est od

devet nekad postoje}ih biotopa (vo-

doplavne {ume razli~itog tipa i tr-

{}aci, a vjerovatno i flotantna ve-

getacija) onemogu}uje se gnije`|ewe

~ak 28 vrsta ptica od 84 koje dr Obra-

til navodi kao sigurne gwezdarice

Barda~e.

Ruku na srce, od toga se osam vr-

sta prestalo gnijezditi jo{ prije zad-

we devastacije. Optimisti~ki gle-

dano daqih 40 vrsta ima teoretske

izglede da se mo`da gnijezdi i to u ne-

znatnom broju, ako se to uop{te i de-

si. Spade kwiga, dakle, na samo 16 vr-

sta koje imaju iole ozbiqnije izgle-

de da se gnijezde na uèm podru~ju

ribwaka Barda~a. Toliko o ~iweni-

cama.

Da rezimiram: Ribwaci "Barda-

~a# su privatizovani i pored ~iwe-

nice da nije ukinut zakon kojim su

progla{eni za{ti}enim podru~jem.

Vlasnik smatra da ima pravo da ~i-

ni sa imovinom ono {to smatra da je

u wegovom najboqem ekonomskom in-

teresu, pa se tako i pona{a.

Kao i uvijek (i svugdje u svije-

tu), zarad ekonomije neminovno stra-

da ekologija, pa se to desilo i na

Barda~i. Danas se tamo razvija pro-

duktivan i, u perspektivi, vjerovat-

no moderan ribwak, ali od "bisera

na{e prirode# malo {ta }e ostati,

ako uop{te ostane. Opusto{eni ti-

povi vegetacije ne mogu se oporavi-

ti ni u narednih 100 do 200 godina,

samim tim i ve}ina vrsta ptica ne-

ma tamo vi{e {ta da traì.

Neko je izgleda èlio i jare i

pare, ali odavno se zna da to nikako

ne ide. Zato i objavqeni ~lanak li-

~i na bajku o carevom novom ruhu.

Naàlost, prisiqen sam da prihva-

tim na sebe nezahvalni posao da ka-

èm: "Qudi moji, car je ipak go gol-

cat#!

¥ Branislav GA[I],

kustos zoolog u Muzeju

Republike Srpske

Termoelektrana Gacko: Jedna od "otu|enih" elektrana

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005.MOZAIK

KJOTO SPORAZUM STUPIO NA SNAGU

HRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EHRVATI PRISVOJILI TU\EDa bi izbjegla tro{kove izazvane smawivawem emisije{tetnih gasova, Hrvatska na svoj popis stavilai termoelektrane iz BiH i Srbije i Crne Gore

14

@IVA LABORATORIJAPravi p~eliwi proizvodi su takvi

kakve niko nije uspio da proizvede os-

im p~ela.

Jedan ruski pi sac i qekar je rekao:

"P~ele proizvode ne{to {to ni hemi-

~ari, ni tehnolozi, niti iko drugi nije

u stawu da stvori bez wihove pomo}i. U

svojoj ̀ ivoj laboratoriji, p~ele stvara-

ju proizvode koji posjeduju gotovo ~ude-

sne osobine#.

A poznati p~elarski teoreti~ar i

prakti~ar Tihomir Jevti} kaè: "Med

je bezmalo jedino potpuno prirodna hra-

na koja se tro{i u stawu u kakvom je i

proizvedena. To je velika prednost, jer

prehrambeni proizvodi preradom, dora-

dom, konzervirawem i drugim manipu-

lacijama gube od svoje vrijednosti. Upo-

trebom meda, mladi organizam se izvan-

redno lijepo i skladno razvija, premo-

reni - osvjeàva, stari - okrepquje, a

bolesni - lije~i#.

Principi radaMaksimalne uspjehe u p~elarstvu postiù samo oni p~elari koji uvaàvaju i slijede prirodne nagone, instinkte i potrebe p~ela

MALA [KOLA PÊLARSTVA

Na sastanku Sekretarijata za

klimatske promjene BiH data je

podr{ka prijedlogu Italije i us-

postavqawu bilateralne tehni~-

ke saradwe u oblasti klimatskih

promjena.

Italija prema Kjoto protoko-

lu ima obavezu da smawi emisiju za

8 procenata, a danas ima ve} pove-

}awe za 10 odsto. Tehni~kom sarad-

wom sa Italijom, ali i sa drugim

zainteresovanim zemqama (Austri-

ja, Kanada, Japan...) BiH moè sa-

mo profitirati.

S obzirom na obaveze iz Kjo-

to protokola jasno je da se u ovom

momentu daje podr{ka hidroelek-

tranama i drugim alternativnim

izvorima energije (sunce, vjetar,

geotermalna energija). Naàlost,

BiH je po energetskoj efikasnosti

posqedwa u Evropi.

SARADWA

Studija ameri~kih kardiologa iz

Baltimora pokazala je da "slo-

mqeno srce# i "umreti od quba-

vi# nisu samo poetske slike ve} fizi-

olo{ka stvarnost s tajanstvenim meha-

nizmima koja naj~e{}e poga|aju ène.

Istraìva~ki tim medicinske

{kole Univerziteta "Xouns Hopkins#,

~ija je studija objavqena u posqedwem

izdawu specijalizovanog ~asopisa "Wu

Ingland xornel ov medisin#, prvi put

je ustanovio sr~ani sindrom povezan

iskqu~ivo s jakom emocijom.

- Va`no je shvatiti {ta stvarno

moè da izazove emotivni stres obja-

snio je rukovodilac istraìva~kog ti-

ma kardiolog Ilan Vit{tajn.

Rezultati ispitivawa 18 èna i

jednog mu{karca oboqelih od sindro-

ma "slomqenog srca#, koji su od 1999. do

2003. godine dospjeli u slu`bu hitne

pomo}i Baltimora, pokazali su da jaka

emocija izaziva ozbiqne fiziolo{ke

posqedice na zdravom qudskom srcu.

Vit{tajn je objasnio da su se svi is-

pitani "bolesnici# potpuno oporavi-

li nekoliko dana po{to im je jaka emo-

cija "slomila srce# i da su se svi à-

lili na spazam u grudima i na op{tu

malaksalost.

- Ne znamo ta~no na~in na koji

snaàn emotivni stres djeluje na sr-

~ane funkcije, ali kod svih qudi obo-

qelih od pomenutog sindroma zabi-

qeèn je vrlo visak nivo hormona, na

primjer adrenalina, povezanih sa stre-

som, {to je moglo privremeno da uti-

~e na wihove sr~ane funkcije - rekao

je Vit{tajn.

Istraìva~i zasad ne mogu da ob-

jasne za{to su ène ve}ina `rtava

sindroma koji mogu da izazovu razli-

~iti doga|aji - smrtni slu~aj u poro-

dici, kra|a, saobra}ajna nesre}a, bi-

opsija, ro|endanska proslava.

- @ene reaguju druk~ije od mu{ka-

raca na stres, posebno kad je emotiv-

nog porijekla i uo~avamo ga svaki dan

- rekao je dr Skot [arli iz Kardio-

lo{kog instituta u Mineapolisu.

On je opisao 22 slu~aja sli~na is-

pitanima u baltimorskoj studiji. Pre-

ma wemu, ènska osjetqivost na "sin-

drom slomqenog srca# mogla bi da se

objasni hormonima i nervnom poveza-

no{}u mozga i srca.

Kardiolozi insistiraju na razli-

ci izme|u "sindroma slomqenog sr-

ca# i klasi~nih sr~anih napada kako

bi se izbjeglo da qude lije~e od kar-

diovaskularne bolesti od koje ne pa-

te. ¥

ISTRA@IVAWE AMERI^KIH KARDIOLOGA

"Lomqivo" ènsko srce

REAGOVAWE NA TEKST O ZAVR[ETKU "LAJSENS" PROGRAMA NA BARDAÎ

NEMA [TA DA ZABLISTAPoznavalac ranijeg stawa na Barda~i }e pomislitida je ona pogo|ena cunamijem. Neki

"stru~waci" svoj

skupo napla}eni nerad i neznawe pokrivaju tu|im bajatim podacima

HRVATI PRISVOJILI TU\E

Na Me|unarodnoj konfe-

renciji o popisivawu bar

kodova ìvotnih vrsta u

Londonu (poput onih na proizvo-

dima u trgovinama) nau~nici su

objavili kako planiraju da sasta-

ve veliki katalog genetskih ko-

dova svih organizama - od plank-

tona do velikog plavog kita.

Prva istraìvawa }e biti

posve}ena istraìvawu genoma

riba i ptica, a za dovr{ewe ci-

jelog projekta treba}e vi{e go-

dina. Re~eno je kako nauka danas

poznaje oko 1,7 miliona vrsta,

me|utim, istaknuto je da je mogu-

}e izdvojiti kratak karakteri-

sti~an dio DNK svake vrste.

Cijena svakog genetskog te-

sta bi}e 1,8 ameri~kih dolara.

Ti }e kodovi biti pohraweni u

veliku bazu podataka, a nau~ni-

ci se nadaju da }e im oni omogu-

}iti da se poveù sa svim posto-

je}im nau~nim informacijama o

svakom pojedinom organizmu.

Kodovi DNK trebalo bi da

omogu}e lak{e raspoznavawe vr-

sta na terenu, a i identifikaci-

ja vrsta tako|e }e postati pouzda-

nija, a mo}i }e je obaviti i ne-

stru~ne osobe. Poznavawe genet-

skih kodova svih vrsta trebalo

bi dati odgovore na pitawa o evo-

luciji i ekologiji, te omogu}iti

boqu za{titu vrsta i upravqawe

svijetom koji nas okruùje. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19. i 20. februar 2005. KOLA@ 15

1. Tajanstveno u~ewe Biblije je:

a) Jom Kipur

b) Pasha

v) Kabala

2. Sve~ana povorka na kowima je:

a) kavalkada

b) kavalerija

v) kabotaà

3. Kod pravoslavaca je parastos, a

kod katolika:

a) opelo

b) rekvijem

v) liturgija

4. Najnià kasta u Indiji je:

a) Parija

b) Braman

v) Hindu

5. Anti~ke bogiwe sudbine su:

a) Parke

b) Hetere

v) Nimfe

6. Parohija ili:

a) metohija

b) nurija

v) nahija

7. Drugi dolazak Hrista pred

stra{ni sud je:

a) golgota

b) paruzija

v) egzegeza

8. Nepotpisani klevetni~ki

tekst je:

a) paskvila

b) epigram

v) humoreska

9. Pasometrom se mjeri:

a) ja~ina talasa

b) teìna pasa

v) pre|eni put

10. Kqu~ za sva vrata je:

a) paspartu

b) master

v) lokot

11. Boris Pasternak je napisao:

a) Poru~nik [mit

b) Oblak u pantalonama

v) Beskraji stepe

12. Zanos, uzbu|enost ili:

a) plafon

b) podrum

v) patos

13. Nikola Pa{i} je studirao:

a) ekonomiju

b) politologiju

v) tehniku

14. Pegaz je krilati:

a) zmaj

b) kow

v) majmun

15. Me|unarodno udruèwe

kwièvnika je:

a) Fan - klub

b) Ten - klub

v) Pen - klub

16. Petit je vrsta:

a) {tamparskih slova

b) pasa

v) keksa

17. Za kraqa pjesnika krunisan je:

a) Petrarka

b) Dante

v) Boka~o

18. "Ivkovu slavu# napisao je:

a) J. S. Popovi}

b) S. Sremac

v) M. Gli{i}

19. Stabat mater se pjeva na:

a) Veliki ~etvrtak

b) Veliki petak

v) Veliku subotu

20. Sada se zovu tjelohraniteqi, a

nekada:

a) pretorijanci

b) trabanti

v) kuzeni

KVIZ

Odgovori:

1-v, 2-a, 3-b, 4-a, 5-a, 6-b, 7-b, 8-a, 9-v, 10-a, 11-a, 12-v, 13-v, 14-b, 15-v, 16-a, 17-a, 18-b, 19-v, 20-b.

Provjeritesvoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Puni ste snage i èqe da se izborite

za mjesto u dru{tvu kojem pripadate.

Ukoliko ne iza|ete na kraj sa tolikom

koli~inom energije, bi}e nevoqe.

Posao: Poslovi kojima se bavite zaista su sitni. Po-

tencijala imate za ne{to ve}e, ali jo{ uvijek ni-

ste dobili ponudu. Povoqni planetarni aspekti

utica}e na to da je dobijete.

Zdravqe: Po{to se kolebate izme|u vi{eg princi-

pa i èqe da do ne~ega do|ete po svaku cijenu, la-

ko se moète razboqeti. Problemi sa sinusima i

glavoboqa - psihosomatskog su karaktera.

Qubav: Potreba da na|ete idealnog partnera - za sa-

da se ne moè realizovati. Ne}e ni ubudu}e, ukoli-

ko ne promijenite neke stavove. Za po~etak, budi-

te galantniji.

Bik (21.4 - 20.5)

U sve {to vam se de{ava upletena je

karma. Na mno{tvo doga|aja slabo mo-

ète da uti~ete, ~ak i nikako. Oni su

{irokog spektra, ali donose i veli-

ku sre}u.

Posao: Radite na poslu od kog mnogo o~ekujete. Ne

odustajte, ve} budite uporni. To }e se isplatiti. Za-

stoji su pro{lost.

Zdravqe: Bolovi u nogama samo su posqedica no{e-

wa neadekvatne obu}e, ravnih stopala ili pro{i-

renih vena. Mo`da od svega ima po malo.

Qubav: Previ{e ste se otvorili prema partneru.

Mora uvijek da postoji malo misterije i neizvjesno-

sti ako èlite da ga veète za sebe. Nije poèqno

da on zna ba{ sve.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Imate previ{e obaveza, tako da o se-

bi ne moète mnogo da razmi{qate,

{to uti~e na to da slabo razumijete

ne samo èqe partnera ve} i sami se-

be.

Posao: Masa obaveza zahtijeva ra{~i{}avawe. Tek

sada moète savladati prepreke.

Zdravqe: Apatija i nesanica zahtijevaju ozbiqni-

ji tretman. Ne pravdajte se time da nemate vreme-

na. Ukoliko ne{to ne preduzmete, problemi psihi~-

ke prirode mogu vas ugroziti.

Qubav: Preosjetqivi ste i samoìvi, mada toga ni-

ste svjesni. Zbog ~ega povremeno bjeìte u samo}u

i izbjegavate otvoren razgovor? êga se pla{ite?

Rak (21.6 - 20.7)

Postigli ste unutra{wi mir. Intu-

icija vam umnogome pomaè da dobro

funkcioni{ete. Mudrost je tako|e u

igri, pa vas malo ko moè nasamari-

ti.

Posao: Poslove obavqate sa sebi svojstvenom lako-

}om. Sa saradnicima fantasti~no funkcioni{ete,

jer ste ih postavili na pravo mjesto. Dosta je bilo

gre{aka na planu posla.

Zdravqe: Postoje rizici vezani za zdravqe. Radi se

o bolestima hroni~ne prirode. Ukoliko budete vo-

dili ra~una o prevenciji, izbje}i }ete problem.

Qubav: Ukoliko ne budete ostvarili vezu o kojoj ma-

{tate, posluì}ete se zamjenom teza. Bi}ete zado-

voqni ne~im {to je trenutno aktuelno. Vodolija vas

{armira.

Lav (21.7 - 21.8)

Pribjegavate introspekciji, u èqi

da boqe upoznate sebe. Nikad nije ka-

sno za to, mada mislite da je trebalo

i ranije ste}i uvid u sopstvene po-

stupke.

Posao: Na poslu vam prija individualnost. Ovih

dana se ne savjetuje timski rad, jer gu{i va{ ego, ko-

ji po{to-poto mora da se hrani rezultatima.

Zdravqe: Problemi koje do sada niste imali stupa-

ju na scenu. Bolovi u predjelu doweg dijela ki~me

samo su refleksnog tipa. Prokontroli{ite bubre-

ge.

Qubav: Vezu moète spasti samo diplomati~no{}u

i takti~no{}u. Ukoliko po svaku cijenu budete is-

tjerivali pravdu, {ansa da ostanete zajedno sa part-

nerom zaista je minimalna. Pa - birajte!

Djevica (22.8. - 22.9)

Udruùjete se sa prijateqima u ciqu

provoda, ~eka vas luda zabava. Shvati-

li ste da posao, koji vas je dosad ~inio

nervoznim, nije glavna stvar u ìvo-

tu.

Posao: Poslove obavqate rutinski. Rezultati su

neminovni. Privatni doga|aji odvla~e vam pa`wu,

pa postoji opasnost od propu{tene {anse i lo{eg

zakqu~ivawa.

Zdravqe: Ukoliko vi{e vremena budete provodili

u prirodi i fizi~kim aktivnostima, a mawe za pu-

nom trpezom - bi}ete zdravi. Kao {to vidite, sve

zavisi iskqu~ivo od vas.

Qubav: Sa partnerom ste u fenomenalnim odnosi-

ma. Strijelac je osoba koja najvi{e odgovara va{oj

promjenqivoj prirodi. I vi odgovarate wemu, jer ste

vrijedni.

Vaga (23.9 - 22.10)

Oli~ewe ste voqe i upornosti. Ne{to

{to ste sebi zadali - ovih dana }ete

sprovesti i u djelo. Ni{ta vas ne mo-

è omesti, bi}e vam lijepo.

Posao: Brzo radite samo one poslove koje volite. Sve

ostalo otaqavate. U izvjesnoj situaciji djelujete

nepromi{qeno. Udaraju}i glavom o zid, moète ga

razbiti.

Zdravqe: Sklonosti ka virusnim oboqewima trenut-

no su poja~ane, pa preduzmite preventivne mjere.

Izbjegavajte situacije koje mogu dovesti do bole-

sti. Radite na ja~awu imuniteta.

Qubav: Sklonost ka avanturama postoji, a i plane-

te vas u tome podràvaju. Izbjegavajte flertove na

radnom mjestu, jer glasine brzo kruè. Ne}e vas spa-

sti ni{ta.

[korpija (23.10 - 22.11)

Pred vama su izuzetno prijatni tre-

nuci. Pozivi na zabave i provod, ali

i vra}awe domu - odmaraju vas od go-

mile optere}uju}ih poslovnih obave-

za.

Posao: Zavr{avate poslove koji su zahtijevali mak-

simalno angaòvawe. Dobitak i priznawe predsta-

vqaju normalan redoslijed zbivawa na planu posla.

Zdravqe: Impulsivne reakcije dovode do nervoze i

povreda. Budite oprezni. Po{to je sklonost ka za-

~e}u poja~ana, imajte to u vidu.

Qubav: Sa partnerom morate da se pomirite, te na-

stojite da vezu u~vrstite kompromisima. Ne moè

uvijek da bude onako kako ste vi to zamislili.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Planirate budu}e doga|aje. Ma{ta je

do te mjere intenzivna, da zahtijeva

blago aterirawe. Daleki krajevi zasad

su nedosti`ni, ali je zato izlet real-

nost.

Posao: Ne mirujete. Stalno izmi{qate nove poslo-

ve, jer se ukazuje {ansa za profit. Opasnost moè

biti tro{ewe relativno skromnih zaliha energije.

Zdravqe: Pretjerana aktivnost smeta. Bolesti pre-

tjerivawa, za koje je nadleàn Jupiter, mogu se po-

javiti ukoliko se budete nekontrolisano pona{ali.

Qubav: Brak, pro{irewe porodice, harmoni~ni od-

nosi sa partnerom - ~ine da postajete svjesni zna~a-

ja doma}eg ogwi{ta. Malo ste zakasnili, ali {ta da

se radi!

Jarac (21.12 - 19.1)

Veoma uzbudqivi trenuci trenutno su

pred vama. I partner nudi mno{tvo

povoqnih prilika. Koliko }ete ih i

kako iskoristiti - zavisi iskqu~ivo

od vas.

Posao: Posao je u drugom planu. Okrenuti ste pamet-

nijim stvarima, {to ne zna~i da ovaj segment trpi.

Samo ga odlaète za povoqnije vrijeme. Pametno!

Zdravqe: Preosjetqivost je jedna od va{ih mana.

Ona vam do te mjere moè iskomplikovati ìvot da

se i ~ak i razbolite. Psihosomatske bolesti su na

vidiku.

Qubav: E, tu ste u elementu. Ili ste u novoj vezi,

ili intenzivno "radite na produèwu vrste#, ili i

jedno i drugo. Qubavne avanture su na pomolu.

Vodolija (20.1 - 18.2)

Okolini ste ~vrst oslonac i podr-

{ka. Budu}i da ste dosqedni u nekim

postupcima, ne dozvolite sebi neo~e-

kivane reakcije, ni{ta vas ne smije

iznenaditi.

Posao: Oslawate se iskqu~ivo na vlastite snage.

Shvatili ste da od okoline nemate {ta da traìte,

tako da funkcioni{ete predvo|eni maksimom "u se

i u svoje kquse#.

Zdravqe: Glavoboqa vam moè zadavati smetwe, a po-

sqedica je promjenqivog atmosferskog pritiska.

Duvan i alkohol tako|e su uzroci bolova.

Qubav: Ovnovi su idealna kombinacija naredne ne-

djeqe. Ne zna se koliko }e ta veza trajati, ali vam

ne}e smetati da uìvate u strastima i wihovom za-

{titni~kom pona{awu.

Ribe (19.2 - 20.3)

Ulazite u sasvim nov period, koji zah-

tijeva prevazilaèwe raznih ograni-

~ewa. Bi}e uspje{ni samo oni pripad-

nici znaka koji su na vrijeme ne{to

preduzeli.

Posao: Pla{ite se promjene posla, a niste zadovoq-

ni trenutnim. Ni izdaleka niste uspjeli da plasi-

rate {irok spektar sopstvenih potencijala. Ruti-

na vas ubija.

Zdravqe: Mnogo ùstrine sa kojom se ophodite pre-

ma okolini negativno uti~e na zdravqe. Poèqno

je ugasiti vatru i nezadovoqstvo na adekvatan na~in.

Seks je pravi lijek.

Qubav: Sa partnerom poku{avate da na|ete zajed-

ni~ki jezik, ali to te{ko ide. Veza je u krizi, pa

}ete - samo ukoliko budete spremni da popustite i

oprostite - ostati zajedno.

NEDJEQNI HOROSKOP

Australijanci su upozoreni da su se otrov-

ni crveni pauci, australijska vrsta zlo-

glasne crne udovice, po~eli uvla~iti u

ku}e zbog vru}eg i vla`nog qeta, saop{tili su

nau~nici.

Ova vrsta pauka se obi~no moè na}i u {u-

pama, vrtovima i pod krovovima, ali sada tra-

è zaklon u ku}ama australijskih dràva, trop-

skog Kvinslenda i Novog Ju`nog Velsa.

- Bilo je ki{e i vjetra pa su se krovni ̀ qe-

bovi napunili li{}em koje je uni{tilo mreè

paukova. To im nije ostavilo drugu opciju nego

da se po~nu uvla~iti u ku}e. Wihovi ujedi, ko-

ji mogu biti smrtonosni, biqeè se u prosjeku

jednom dnevno - rekao Rober Rejven, arahnolog

muzeja Kvinslend.

Ujed ènke tog pauka izaziva znojewe i bo-

love, koji nakon nekog vremena postaju neizdr-

ìvi. U Kvinslendu nije bilo smrtnih slu~aje-

va od ujeda tog pauka otkad je otkriven protiv-

otrov. Australijska vrsta crne udovice samo je

jedan od niza otrovnih pauka u toj zemqi. ¥

Uparku dvorca Versaj sru-

{eno je najstarije drvo,

hrast kraqice Marije

Antoanete star ~ak 324 godine.

Odvu~en uz pomo} dva trak-

tora, hrast - koji se potpuno osu-

{io tokom velikih vru}ina iz

qeta 2003. - pao je na tlo za ma-

we od dvije minute. Visok 35 me-

tara i stabla obima 5,5 metara,

hrast je posa|en 1681. godine kad

je poznati projektant vrtova An-

dre Le Notr osmislio perivoj

oko Versaja, u kojem su francu-

ski kraqevi ìvjeli od 1682. do

Revolucije 1789. godine.

Drevno je drvo bilo jedno od

rijetkih stabala koja su izbjegla

obnovu parka koju je 1776. godi-

ne naredio kraq Luj XVI. Posa-

|en u blizini Kraqi~inog drvo-

reda, izme|u Velikog kanala i

Velikog Trianona, hrast nosi

ime kraqice Marije Antoane-

te, koja je voqela da se odmara u

wegovoj sjeni kad bi boravila u

Trianonu. Tristogodi{wi hrast

nalazio se u {umarku koji je

1999. godine poharala sna`na

oluja.

Hrast Marije Antoanete u

martu }e zamijeniti novo drvo,

quercus robur, vrsta poznata po

otpornosti i izdr`qivosti, ko-

je }e biti posa|eno na istom

mjestu. ¥

SRU[ENO DRVO MARIJE ANTOANETE

HRAST SVJEDOK ISTORIJE

KAO U SUPERMARKETUU PRIPREMI BAR KODOVI @IVOTNIH VRSTA

INSEKTI U AUSTRALIJSKIM KU]AMA

Najezda crnih udovica

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

U 25. kolu se sa-

staju: Mesina - Ju-

ventus (subota,

18.00), Milan - Ka-

qari, Udineze - Inter (subota,

20.30), Atalanta - Bolowa, Kje-

vo - Lacio, Palermo - Le}e,

Parma - Bre{a, Roma - Livor-

no, Sampdorija - Re|ina, Sije-

na - Fiorentina (nedjeqa,

15.00).

U 22. kolu se sa-

staju: Hamburger -

Kaizerslautern, Bo-

hum - Frajburg, Ba-

jern - Borusija Dortmund,

Volfsburg - Hanza, Majnc - Jer-

menija, Hanover - Verder, Nir-

nberg - Bajer Leverkuzen (su-

bota, 15.30), [tutgart - Herta,

Borusija Menhengladbah - [al-

ke (nedjeqa, 17.30).

U 24. kolu se sa-

staju: Real Madrid

- Atletik, Barselo-

na - Majorka (subo-

ta, 20.00), Real Sosijedad - Se-

viqa (subota, 22.00), Levante -

Saragosa, Malaga - Espawol,

Hetafe - Osasuna, Albasete -

Numansija, Betis - Deportivo,

Rasing Santander - Valensija

(nedjeqa, 17.00), Viqareal -

Atletiko Madrid (nedjeqa,

21.00).

U 26. kolu se sa-

staju: Monako - Li-

on (igrano u petak),

Stazbur - Pari Sen

@ermen (subota,

17.15), Bastija - Olimpik Mar-

sej, Kaen - Aja~io, Lens - Nant,

Ren - Nica, Tuluz - Bordo (su-

bota, 20.00), Istr - Okser, Mec

- Lil, Sent-Etijen - So{o (ne-

djeqa, 18.00).

U FA Kupu se

sastaju: Arsenal -

[efild junajted

(13.30), ârlton -

Lester, Bolton -

Fulam, Sautempton - Brent-

ford (subota, 16.00), Everton -

Man~ester junajted (subota,

18.30), Barnli - Blekburn (ne-

djeqa, 14.30), Totenhem - No-

tingem (nedjeqa, 16.00), Wukasl

- êlzi (nedjeqa, 17.00). ¥

ENGLESKA

FRANCUSKA

[PANIJA

WEMA^KA

ITALIJA

BEOGRAD - Jo{ prije mjesec

dana ~inilo se, da svi putevi Zvoni-

mira Vuki}a vode na Zapad. Jedan od

lidera igre u selekciji Srbije i Cr-

ne Gore nametnuo se [ahtjoru kao

~ovjek od koga sve po~iwe i mnogo

toga zavr{ava, pa je izgledalo da }e

se u januaru preseliti u [paniju.

- Bio sam na Pirinejskom polu-

ostrvu, ali na pripremama sa [a-

htjorom. Oti{li smo u Valensiju i

radili na plus 10-12 stepeni, dok je

ve}i dio Evrope bio okovan ledom.

Skoknuo sam samo do Sofije da od-

igram za reprezentaciju protiv Bu-

gara, a onda sam se vratio u Doweck

- kaè plavokosi majstor, koji je je-

senas golovima protiv Belgije otvo-

rio "plavima# vrata Wema~ke 2006.

U Kupu UEFA igrao je protiv

[alkea 1:1 ~ime su "crveni# doveli

u pitawe daqi opstanak u Evropi.

- Nijemci su teàk rival, ali se

ne}emo predavati do posqedweg mi-

nuta revan{a. Moramo da opravdamo

velike pare, koje je u nas uloìo ga-

zda Ahmetov...

Rukovodstvo [ahtjora je u ja-

nuaru napravilo dobar posao.

- [ta da vam kaèm, sada u eki-

pi imamo osam Brazilaca i jednog

Paragvajca! Sada smo prava "legi-

ja stranaca#, ali na terenu djelu-

jemo prili~no kompaktno. Samo,

ne bi vaqalo, da poslije ispadawa

iz Lige {ampiona za nedjequ dana

izletimo i iz drugog evropskog Ku-

pa - naglasio je Vuki}.

"Plavom# reprezentativcu po-

nude, ipak, stiù sa svih strana.

- Vjerovatno bih ve} bio u jed-

nom od klubova, koji igraju u Ligi

{ampiona, ali odlu~ilo je to {to

sam licenciran za [ahtjor i {to

bih mogao da igram samo doma}u li-

gu. Na qeto }e, ipak, na Zapad -

uvjeren je nekada{wi Partizano-

vac.

Me~ godine "plavih# reprezen-

tativac Srbije i Crne Gore prati-

}e kraj televizora.

- Naàlost, ùti kartoni }e

me sprije~iti da igram 30. marta

protiv [panaca. Realno je da mo-

ji drugovi bez mene postignu re-

zultat koji nas vodi na Svjetsko

prvenstvo 2006. Ne}emo ponoviti

gre{ke iz 2003. kad smo "pali# na

Azerbejxanu - dodao je na kraju Vu-

ki}. ¥ B. MARKOVI]

ZVONIMIR VUKI], VEZISTA UKRAJINSKOG [AHTJORA I "PLAVE" SELEKCIJE

NA ZAPAD - OD QETADo kraja sezone reprezentativac Srbijei Crne Gore ostaje u Ukrajini, a ondaplanira da promijeni sredinu

\ Zvonimir Vuki}: Ponude sa svih strana

1. Inter je najlu|a ekipa u

"Kal~u#, koja nije osjetila gor-

~inu poraza od po~etka sezone.

Kad igraju Adrijano, Mihajlovi},

Stankovi}, Martins... izvjesna su

uzbu|ewa i preokreti. Iz takve

igre na sve ili ni{ta moraju pro-

iste}i i golovi.

2. Ako ̀ eli do titule, Bajern

mora da se iskupi za neo~ekivani

poraz u Bilefildu. U tome ga ne

smije sprije~iti ni nepredvidiva

ekipa Borusije, kojoj ove godine ne

cvjetaju ruè.

3. Iako u gostima uglavnom

gube, Madri|ani redovno tresu

mreè. Doma}in je u silnom na-

letu i objektivno je favorit, ali

Fernando Tores moè da iznena-

di i najja~e. Golovi su neizbje-

`ni, a realno je 2-3.

4. Mec spada me|u timove ~i-

ja forma stalno varira, a Lil ove

godine igra izvanredno. Bi}e to

utakmica bez mnogo golova, a oni

koji vole da rizikuju vjerovatno

}e odigrati ~istu "nulu#.

¥ B. M.

GORAN STEVANOVI], TRENER REPREZENTACIJE SCG

Zanimqivo u Udinama

KUTAK ZA KLADIONIÂRE

1. Udineze - Inter 3+

2. Bajern - Borusija D 1

3. Viqareal - Atletiko M 2-3

4. Mec - Lil H

MOJ TIP

1. Veoma neizvjestan duel. Ni

jedan ni drugi tim ne briqiraju

ove sezone i te{ko je prognozi-

rati kona~an ishod. Smatram da }e

prvo poluvrijeme zavr{iti bez

pobjednika.

2. Oba tima trenutno su u do-

broj formi. Igraju napada~ki

fudbal, pa je najsigurnije igrati

da }e oba tima posti}i pogodak, a

vjerujem da }e ih biti i vi{e od

tri.

3. Real Sosijedad je u pro{lom

kolu, poslije dugo vremena, odi-

grao odli~nu utakmicu. Imaju kva-

litetan tim i vjerujem da }e pro-

tiv neugodne Seviqe ponoviti do-

bro izdawe i sti}i do novih bo-

dova.

4. Francuzi su uvijek neugod-

ni za kladioni~are. Mislim da se

radi o ekipama podjednakog kvali-

teta, ali vjerujem da }e doma}i te-

ren biti presudan.

¥ De. M.

BOJAN TRIPI], GOLMAN MODRIÂ MAKSIME

Bu|ewe Sosijedada

1. Kjevo - Lacio H poluvrijeme

2. Hanover - Verder 3+

3. Real Sosijedad - Seviqa 1

4. Tuluz - Bordo 1

MOJ TIP

1. Veoma je nezahvalno progno-

zirati kona~an ishod ovog duela,

jer oba tima ove sezone igraju pro-

mjewivo. Vjerujem da }e biti tvr-

da utakmica, pa je izgledan i ma-

li broj golova.

2. [tutgart i ove godine gaji

{ampionske ambicije, pa zato mo-

ra pobje|ivati na svom terenu.

Herta jeste neugodan rival, ali

mislim da bi sve sem pobjede do-

ma}ina u ovom duelu bilo iznena-

|ewe.

3. Iako je Deportivo u pro-

{lom kolu slavio na gostovawu

kod Valensije, mislim da tako do-

bru igru ne}e ponoviti protiv

Betisa. Tim iz Seviqe igra od-

li~no na svom terenu i realno je

da }e pobijediti.

4. Pari Sen @ermen je najve-

}a enigma ove sezone. S druge stra-

ne ni Strazbur ne briqira. O~e-

kujem tvrd me~ i remi. ¥ De. M.

MIODRAG [AKOTI], DIREKTOR KK LEOTAR

Prednost [tutgartu

1. Parma - Bre{a 0-2

2. [tutgart - Herta 1

3. Betis - Deportivo 1

4. Strazbur - PS@ H

MOJ TIP

TORINO - Igra~ Juventusa i

~e{ki reprezentativac Pavel Ne-

dved, po svemu sude}i bi}e spreman

za duel Lige {ampiona, 22. febru-

ara protiv Real Madrida. Zbog po-

vrede koqena, koju je zadobio u utak-

mici protiv Bre{e bio je izvan te-

rena skoro tri nedjeqe, ali na ra-

dost navija~a i trenera Fabia Ka-

pela, "~e{ka furija# ve} uveliko

trenira sa ekipom.

- Osje}am da jo{ nisam u potpu-

nosti spreman, ali do me~a u Ma-

dridu sve }e biti kako treba. Sre-

tan sam {to su mi ligamenti koqe-

na ostali nepovrije|eni, tako da je

povreda lak{e prirode - izjavio je

Nedved.

Juventus je bez ovog fudbalera

pro{ao kroz prvu ovosezonsku kri-

zu, zabiqeìv{i dva vezana poraza

u "Seriji A#. Ipak, sada je sve pod-

re|eno me~u protiv Reala, u kojem,

kako kaè Nedved, nema favorita.

- Veoma mi je va`no {to }u is-

tr~ati na "Bernabeu#. Bi}e to do-

bra utakmica, kao i svaka izme|u

Juventusa i Reala. [anse za pobje-

du su pola-pola. Poseban motiv

imam da im se osvetim za ùti kar-

ton koji sam bez razloga dobio u po-

lufinalu 2003. godine zbog kojeg

sam propustio finale - sje}a se Pa-

vel Nedved.

Ako trener Fabio Kapelo od-

lu~i da rizikuje, êh bi mogao zai-

grati za svoj tim ve} u subotu pro-

tiv Mesine u okviru 25. kola "Kal-

~a#. ¥

TRENER JUVENTUSA FABIO KAPELO ODAHNUO

Nedved igra protiv Reala

BERLIN - Najzanimqiviji

duel 22. kola wema~ke Bundesli-

ge igra se na Olimpijskom sta-

dionu u Minhenu, gdje }e trenut-

no prvoplasirani Bajern ugosti-

ti Borusiju iz Dortmunda, koja

u posqedwe vrijeme igra sve bo-

qe. Susret se igra u subotu, sa po-

~etkom u 15.30 ~asova.

Bavarci se trenutno nalaze

na liderskoj poziciji, sa istim

brojem bodova kao i [alke. U

posqedwem kolu su doìvjeli

pravi {ok u Bilefeldu, gdje

su poraèni od Jermenije sa

1:3. Zato u minhenskom klubu

oprezno ulaze u ovaj duel is-

ti~u}i da se gre{ke iz pro-

{log me~a ne smiju ponovi-

ti.

- Iz me~a sa Jermeni-

jom moramo izvu}i pouke.

U pro{lom kolu smo od-

igrali o~ajno i takvo

izdawe se ne smije po-

noviti protiv Borusi-

je. Zato u taj susret

moramo u}i maksi-

malno oprezno.

Rival u po-

sqedwe vrijeme

ulazi u formu

i nadam se da su moji

igra~i svjesni toga.

Kvalitet smo dokazali

bezbroj puta, a

nadam se da }emo i u

subotu. Moramo i}i na

pobjedu, jer samo tako

ostajemo u trci za titu-

lom - istakao je strateg

tima sa Olimpijskog sta-

diona Feliks Magat.

Nasuprot Bavar-

cima, Borusija

u subot-

wi derbi ulazi

poslije dva

v e z a n a

t r i j u m -

f a .

"Mili-

oneri#

ve} pet

kola

n i s u

osjeti-

li gor-

~inu

poraza,

a pro{log

vikenda su

golom Ko-

l e r a

slavili protiv Bohuma.

- Polako ulazimo u formu i

to je ono {to ohrabruje. Svjesni

smo da je Bajern favorit, ali se

ne predajemo bez borbe. Jermeni-

ja je dokazala da Balak, Makaj,

Pizaro i dru{tvo nisu nepobje-

divi, a ako su to

uradili oni, za-

{to ne bismo i

mi. Ipak, bili

bismo zadovoq-

ni i bodom - re-

kao je prvi

strijelac ti-

ma sa "Vest-

falena# Jan

Koler. ¥

Moramo i}i na pobjedu, jer samotako ostajemo u trci za titulu,kaè Feliks Magat

\ Feliks Magat: Prilika za popravni

\Pavel Nedved: Sanirana povreda koqena

U DERBIJU BUNDESLIGE SASTAJU SE BAJERN I BORUSIJA IZ DORTMUNDA

"MILIONERI" MELEM ZA RANU

BAJERN

Doma}in 11 8 2 1 24:8 26

Gost 10 4 3 3 15:15 15

Ukupno 21 12 5 4 39:23 41

BORUSIJA D.

Doma}in 10 3 4 3 11:11 13

Gost 11 4 3 4 13:14 15

Ukupno 21 7 7 7 24:25 28

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

utorak, 22. februar 2005. VODI^ 29 Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867


Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477


"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684




Vodovod 231-381


Taksi 232-022



"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-401

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422


Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277


Vodovod 813-624



Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259



Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294


Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719


Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397


Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199


Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058