Mudre izreke - adventisti.hr file6 ¥ PRIRU¨NIK ZA U¨ITELJE (1/2015) Saæetak: Poziv mudrosti da æivimo u zajednici s Bogom osposob-ljava ljude da razlikuju dobro i zlo i Ëine

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 1

Mudre izreke

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2015.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan• Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura:

Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

znaci-vremena.com • adventisti.hr


Jacques B. Doukhan

Mudre izreke

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015.


Sadræaj

1. Poziv mudrosti

2. Od uπiju do stopala

3. Pitanje æivota i smrti

4. Boæanska mudrost

5. Blagoslovi namijenjeni pravednicima

6. Ono πto dobijete nije ono πto vidite

7. SuoËavanje sa sukobima

8. RijeËi mudrosti

9. RijeËi istine

10. Iza maske

11. Æivjeti vjerom

12. Poniznost mudrih

13. Æene i vino


Pouka 1 27. prosinca 2014.—3. sijeËnja 2015.

Poziv mudrosti

Biblijski tekst: Izreke 1,7; 3,5-9.

UËenik Êe:Znati: Ispitat Êe znaËenje i vaænost mudrosti i straha Gospodnjeg

kao temelje biblijske duhovnosti.OsjeÊati: Njegovat Êe zajednicu s Bogom u svakidaπnjem æivotu.»initi: Strah Gospodnji postat Êe sastavni dio njegovog æivota.

Njegovat Êe svijest da je Bog blizu, bit Êe posluπan i æivjet Êe uravnote-æenim, plodonosnim i sretnim æivotom.

Plan pouËavanja:I. Znati: Mudrost i strah Gospodnji

A. Kako strah Gospodnji otvara put za stjecanje pravog znanja imudrosti?

B. Objasnite πto znaËi strah Gospodnji.C. Zaπto je posluπnost toliko vaæna u odnosu na mudrost i strah

Gospodnji?

II. OsjeÊati: Mudrost i naπe pobudeA. Kako moæemo spojiti strah i ljubav?B. Na koji naËin moæete poduprijeti odluku drugih ljudi da po-

πtuju Boga i æive prema Njegovoj otkrivenoj volji? Kako takvo postu-panje potiËe i njeguje vaπu posveÊenost da Mu sluæite i æivite u zajed-nici s Njim?

C. Kako vam pobude iz kojih poπtujete Boga mogu pomoÊi daæivite skladnim æivotom?

III. »initi: Mudrost i posluπnostA. Kako moæete njegovati svijest o Boæjoj prisutnosti?B. Kako se moæete dræati jasnih granica u æivotu bez dræanja

moralnih propovijedi ili skretanja u legalizam?C. Na koji naËin s Bogom moæete izgraditi odnos posluπnosti?


Saæetak: Poziv mudrosti da æivimo u zajednici s Bogom osposob-ljava ljude da razlikuju dobro i zlo i Ëine ono πto je ispravno.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 1,7; 3,5-9.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: U samom uvodu Mudrih izrekanaglaπena je vaænost prave mudrosti. Mudrost je æivotno drvo (3,18;vidi 11,30; 13,12; 15,4), stvaralaËka sila (3,19.20), dragocjenija je odsrebra i zlata (3,14.15). Ako Ëovjek ne zna razlikovati dobro i zlo, nemoæe æivjeti smislenim æivotom (2,11-16; 3,2.4.13.16.17). Mudrost nijesamo sposobnost da razlikujemo dobro i zlo, pod njom se podrazu-mijeva i da Ëinimo ono πto je ispravno (3,5-9), priznajuÊi i poπtujuÊiBoga u svojem svakidaπnjem æivotu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan treba nam pomoÊi dabolje shvatimo znaËenje izraza “strah Gospodnji”. U Izrekama je prika-zana jasna razlika izmeu mudrosti i bezumlja. Knjiga poËinje po-zitivnim tonom naglaπavajuÊi da nas mudrost nadahnjuje da slijedi-mo stazu razboritosti koja vodi ispunjenom æivotu. Ova mudrost po-tjeËe odozgo i utemeljena je u strahu Gospodnjem.

Uvodni razgovor:1. Kakva je razlika izmeu straha kao uznemirenosti ili uæasa i

straha kao poπtovanja ili oboæavanja?2. Od svih biblijskih knjiga Mudre izreke najviπe govore o æivotu

koji je ispunjen “strahom Gospodnjim”. Zaπto je naËelo straha Gospo-dnjeg u velikoj mjeri prisutno u Izrekama i tijesno povezano s mudro-πÊu i posluπnoπÊu?

3. Kako moæete pouËiti svoju djecu da se boje Gospodina? Raz-mislite o sljedeÊem navodu: “Roditelji moraju shvatiti da im je Bogpovjerio djecu na Ëuvanje. Ona se moraju odgajati za nebesku obitelj.UËite ih da se boje i ljube Boga, jer ‘poËetak je mudrosti strah Gospod-nji’.” (Ellen G. White, Child Guidance, str. 23)

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ZnaËenje i prijeku potrebu Boæjeg naloga da

Ga se bojimo moÊi Êemo shvatiti i cijeniti tek kada shvatimo πto onznaËi.


Biblijski komentarGlavna tema 1. poglavlja Izreka, u kojem se govori o mudrosti,

jest strah Gospodnji. Bez njega ne moæemo biti mudri. “Strah je Go-spodnji poËetak spoznaje.” (Izreke 1,7; vidi Izreke 9,10; Job 28,28;Psalam 111,10)

I. Strah Gospodnji kao kljuË stjecanja mudrosti(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ponovljenog zakona 31,12.13

i Izreka 3,7.)Mi ne znamo πto je strah Gospodnji i zato smo izgubili iz vida

njegovu vaænost. Zato se moramo nauËiti bojati Boga (Ponovljeni za-kon 31,12.13). Strah Gospodnji ne znaËi da se trebamo plaπiti, veÊdrhtati u strahopoπtovanju pred Njegovom svetoπÊu. On je Bog ljubavi,istine i pravde i zato Mu se divimo, slijedimo Ga i oboæavamo jernitko nije kao On (Izlazak 34,6-8; Izaija 40,25-29; 44,6-8).

Razmislite:1. ProuËite u svojem razredu biblijski tekst u kojem se prvi put

javlja izraz “strah Gospodnji”. Zapazite rijeËi koje je Abraham uputioAbimeleku kada je izrazio tugu πto u Egiptu “nema Boæjeg straha”(Potanak 20,11). Je li se Abraham ovom prigodom viπe plaπio Bogaili faraona? Obrazloæite svoj odgovor.

2. Kada je Bog progovorio na gori Sinaju, narod se uplaπio. ©toznaËi Mojsijeva izjava: “Ne bojte se. Bog je doπao da vas samo iskuπa;da strah pred njim ostane s vama te da ne grijeπite.” (Izlazak 20,20)

3. Jedna izreka glasi: “»ovjek koji kleËi pred Bogom, moæe stajatipred svakim.” ©to znaËi ova izreka i koliko je istinita?

II. ©to znaËi strah Gospodnji?(Prisjetite se u razredu tekstova iz Ponovljenog zakona 10,12.13

i Izreka 8,13.)Strah Gospodnji dovodi do prihvaÊanja i odaziva na Boæju milost.

Meutim, πto znaËi primijeniti taj strah u svakidaπnjem æivotu?1. Bojati se Boga znaËi bojati se da Ga oæalostimo. Jednom pri-

godom djeca su upitala svojeg oca: “Tata, s kim da se vjenËamo?”Njegov jednostavan odgovor glasio je: “VjenËajte se s nekim tko seboji oæalostiti Boga! Zaπto? Samo ako se ta osoba boji oæalostiti Boga,gledat Êe da ne oæalosti i vas! Ali ako ne mari za Boga i ne poπtujeGa, neÊe imati poπtovanja ni prema vama!“

Naπ odnos s Bogom najvaæniji je odnos u æivotu; svi ostali odno-si proizlaze iz njega. “Strah Gospodnji mrænja je na zlo.” (Izreke 8,13)


Bojati se Boga znaËi uËiniti Ga sretnim, poput djeteta koje iz ljubaviæeli usreÊiti svoje roditelje. Izgleda li to previπe jednostavno? Obra-tite pozornost na Isusove rijeËi: “Ako se ne obratite i ne postanetekao djeca, neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 18,3)

2. Bojati se Boga znaËi poπtovati Njega i Njegovu volju i donositisve odluke u skladu s tim.

Kao πto u svakom trenutku ne moæemo razmiπljati o svojim rodi-teljima, braËnom drugu ili djetetu, tako ne moæemo sve vrijeme raz-miπljati o Bogu. Meutim, vjerno dijete, roditelj ili braËni drug uvijekÊe donositi odluke poπtujuÊi svoje voljene. SliËno tome, u svim svo-jim odlukama trebamo poπtovati Boga, Njegovu RijeË, Njegov Zakon iNjegovu volju.

Prema Svetome pismu, bojati se Boga znaËi poπtovati i oboæavatiGa. “Zemlja sva neka pred Jahvom strepi, neka ga se boje svi stanov-nici svijeta.” (Psalam 33,8; vidi Propovjednik 8,12.13; Jeremija 10,6.7)

3. Bojati se Boga znaËi ljubiti Ga i biti Mu posluπan. U suvreme-nom jeziku pojam ljubavi ne moæe se dovesti u vezu sa strahom. Ovadimenzija je izgubljena i zadræala se samo u hebrejskom jeziku izbiblijskog vremena: “Dakle, Izraele, πto od tebe traæi Jahve, Bog tvoj?Samo to da se bojiπ Jahve, Boga svoga; da po svim putovima njegovimhodiπ; da ga ljubiπ i sluæiπ Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim isvom duπom svojom; da dræiπ Jahvine zapovijedi i njegove zakoneπto ti ih danas za tvoje dobro dajem.” (Ponovljeni zakon 10,12.13;vidi Psalam 103,17) Bojati se Boga znaËi ljubiti Ga uz potpuno poko-ravanje i posluπnost.

4. Bojati se Boga znaËi biti svjestan da je On uvijek blizu. Onnas uvijek vidi, ne moæemo se sakriti od Njega, Njegovo oko je stalnona nama. To ne znaËi da je On nebeski nadzornik, veÊ briæni roditeljpun ljubavi. “Oko je Jahvino nad onima koji ga se boje, nad onimakoji se uzdaju u milost njegovu.” (Psalam 33,18) Strah Gospodnji do-nosi jasnu spoznaju da je Boæje oko na nama i potpuno uvjerenje daje uvijek blizu nas.

Da bismo osjeÊali strahopoπtovanje prema Bogu, trebamo biti svje-sni Njegove svetosti i odræati ispravan stav bogobojaznosti pred Nje-govom miloπÊu i ljubavlju. “Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama! Pu-na je sva zemlja Slave njegove!” (Izaija 6,3; vidi Psalam 2,11.12; Filip-ljanima 2,12.13) U svakom pogledu nadmoÊniji u odnosu na svoja stvo-renja, Bog nije naπ ravnopravni prijatelj ili sentimentalni Bog, veÊoganj koji spaljuje i Bog vjernosti i ljubavi.


Za razgovor:Kako je David doæivio strah Gospodnji? Razmiπljajte o njegovom

iskustvu: “Jahve mi je svagda pred oËima; jer mi je zdesna, neÊuposrnuti.” (Psalam 16,8) Kako je David prema tekstu iz Psalma 56,3.4pobijedio strahove? Usporedite taj izvjeπtaj s tekstovima iz Psalma36,1 i 86,14.

Mojsije se nije plaπio faraonovog gnjeva, veÊ æivog Boga, “posto-jan kao da Nevidljivoga vidi” (Hebrejima 11,27). Kako nam vjera poma-æe da vidimo Boga koji se ne vidi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U Izrekama nam je reËeno da se “bojimo Jahve

i klonimo zla” (3,8). Objasnite u svojem razredu kako Êe redovna moli-tva, svakidaπnje prouËavanje Biblije i svjedoËenje o Boæjoj dobroti po-diÊi svijest o tome da je Bog prisutan u naπem æivotu.

Za razmiπljanje: Na kakve praktiËne naËine moæemo reÊi “ne”zlu i izbjeÊi loπe ponaπanje? ©to je suprotno uklanjanju od zla? Raz-govarajte o tome πto to znaËi.

Primjena:1. Kako Ëovjek moæe posvetiti punu pozornost Bogu punom lju-

bavi i biti Mu posluπan iz zahvalnosti za sve πto je uËinio i πto Ëiniza njega?

2. Zaπto je posluπnost toliko vaæna u stjecanju mudrosti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: ProuËite u svojem razredu znaËenje izraza “mu-

drost”. Koji izrazi imaju sliËno znaËenje? Koje su osobine mudrostiprikazane u Bibliji? Posebno obratite pozornost na tekstove iz 2. i 3.poglavlja Izreka.

Aktivnost:1. Predloæite Ëlanovima razreda da jedan tjedan zamisle da je Bog

s njima na sljedeÊe naËine: 1) neka postave joπ jedan tanjur za vrijemeobroka kako bi ih podsjeÊao da je Isus s njima; 2) neka pokraj sebestave stolicu dok Ëitaju, gledaju televiziju ili rade na raËunalu, πtoÊe ukazati na Njegovu prisutnost u tim aktivnostima.

2. U Izrekama nije teπko pronaÊi izraz “strah Gospodnji” zatoπto je to glavna tema. U engleskom prijevodu Biblije New International


Version izraz “bojati se Boga” upotrijebljen je πest puta (1,29; 3,7;8,13; 14,16; 15,33; 24,21), a izraz “strah Gospodnji” deset puta (1,7;2,5; 9,10; 10,27; 14,27; 15,16; 16,6; 19,23; 22,4; 23,17); u knjizi supohvaljeni svi koji se “boje Jahve” (14,2.26); Izreke zavrπavaju pohva-lom æene koja ima “strah Gospodnji” (31,30). Ova se misao Ëesto javljai u drugim biblijskim pouËnim (mudrosnim) knjigama, kao πto su Knji-ga o Jobu, Psalmi i Propovjednik, u kojima je naglaπeno da moæemosteÊi mudrost samo ako njegujemo osobni odnos s Bogom. Uz pomoÊkonkordancije pronaite na kojim se mjestima i koliko Ëesto ova temajavlja u ostalim biblijskim knjigama.


Pouka 2 3.—10. sijeËnja 2015.

Od uπiju do stopala

Biblijski tekst: Izreke 5,11-13.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe da mudrost opisana u Izrekama ukazuje na Kri-

sta, “Boæju mudrost” (1. KorinÊanima 1,24).OsjeÊati: Osjetit Êe æalost πto je zanemario Boæje mudre pouke

i πto je svojim nerazumnim ponaπanjem povrijedio sebe i svoje bliænje.»initi: Teæit Êe Kristu jer jedino On moæe rijeπiti problem njego-

vog nerazumnog srca.

Plan pouËavanja:I. Znati: Krist je “Boæja mudrost” (1. KorinÊanima 1,24).

A. Zaπto postoje sliËnosti izmeu mudrosti izraelskog naroda imudrosti starog svijeta?

B. Zaπto je izraelski narod stalno grijeπio iako je primio mudrostod Boga?

C. Zaπto ljudi ne postupaju u skladu s onim πto znaju da je is-pravno?

D. Zaπto je krπÊanska Crkva u svojoj povijesti dugoj dvije tisuÊegodina Ëesto birala put “razvalina i nevolja” iako je poznavala Kri-stov nauk koji je iznesen u Novome zavjetu (Rimljanima 3,16)?

II. OsjeÊati: Æalost zbog ljudske sklonosti k bezumnomponaπanju

A. Moæete li se sjetiti nekih biblijskih osoba koje su znale πto jetrebalo uËiniti u odreenom trenutku, a ipak su izabrale put bezum-lja? ©to se na kraju dogodilo?

B. Je li vam se nekada dogodilo da znate πto je pogreπno, a daipak to uËinite? Kako je Bog djelovao u vaπem æivotu i vratio vas nastazu mudrosti?


III. »initi: Traæiti KristaA. Zaπto u svijetu vlada veliki moralni pad u vrijeme kada ljudi

viπe nego ikada stjeËu visoku naobrazbu?B. Kakve je promjene Krist unio u vaπ æivot?

Saæetak: Moæemo æivjeti mudro ako Krist æivi u nama i u nasusauje nove æelje. Ako smo prepuπteni sebi, uvijek Êemo se okrenutibezumlju.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 5,11-13.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Æalost iskazana u Izrekama5,11-13 opomena je svima koji se nalaze na putu bezumlja. Ovaj tekstpoziva Ëitatelje da obrate pozornost na opomene savjesti prije negoπto bude prekasno. Osim Izraela, i mnogi drugi narodi posjedovali sumudrost, i mnoge mudre izreke u Salomonovim Izrekama postojalesu u starom svijetu: sjetite se uËenja svojih roditelja i starijih osoba:ne popuπtajte tjelesnim æeljama; marljivo radite; nemojte biti lijeni.Izvanredna je karakteristika teksta u Izrekama 5,11-13 πto otkrivarazloge zaπto su pojedinci i narodi pali i pokraj velike mudrosti kojusu imali. Pali su zato πto su dopustili da se uho uzoholi i ne ËujerijeËi ukora. Sræ je teksta u Izrekama 5,11-13 da πto prije priznamo:“Kako sam mrzio pouku”, prije Êemo steÊi mudrost i izbjeÊi propastkoja nas Ëeka.

Samo za uËitelje: Salomonove Izreke moramo Ëitati u svjetluKrista kao Boæje mudrosti. U suprotnom, savjete u Izrekama shvatitÊemo samo kao pouke i mudre izreke. Krist je jedina osoba u povijestikoja je uvijek birala put mudrosti. Kriæ je najbolji primjer NjegovezadivljujuÊe mudrosti. OdluËio je otiÊi na kriæ kada se drugima Ëiniloda je to besmislen put nesreÊe i uniπtenja. U oπtroj suprotnosti sKristom, mnogi su se spotaknuli na putu zato πto je u njihovim oËimastaza bezumlja mudriji izbor. Vaæno je ne zaboraviti da je Isus bioæivi primjer kako treba æivjeti po mudrosti otkrivenoj u Izrekama.

Uvodni razgovor: Zaπto je Isus donio Ëvrstu odluku da ode nakriæ? (vidi Marko 8,31-34) Zaπto je to bila mudra odluka? Koliko biIsus zaradio novca da je naplaÊivao iscjeljivanje ljudi? ©to bi se do-godilo u svijetu kada bi bilo mnogo onih koji æive kao Isus: koji Ëinedobro bez traæenja nadoknade, koji su posluπni Boæjoj volji Ëak i ka-da to nije prednost, koji govore istinu bez obzira na posljedice?


Za razgovor:1. Zaπto ljudi katkad postaju jamci svojim prijateljima ili im po-

zajmljuju novac?2. Zaπto mnogi ljudi ne rade poput mrava ako ih nitko ne nad-

gleda?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Vaæno je da budemo iskreni i otvoreni dok

iznosimo pouku za ovaj tjedan. Lako se moæe dogoditi da podcijenimoËinjenicu da je teπko æivjeti po mudrosti kojoj nas uËe Izreke. David,koji je Salomona pouËavao o mudrosti, πto je zabiljeæeno u Izrekama,kao i Salomon osobno, koji ih je zapisao za buduÊe naraπtaje, nijemogao u potpunosti æivjeti po toj mudrosti. Oni nisu mogli usmjeritisvoje noge da hode pravom stazom. Zamislite koliko je joπ teæe namaobiËnim ljudima æivjeti po mudrosti otkrivenoj u Bibliji. David i Sa-lomon smatraju se mudrima zato πto su bili ponizni i spremni poslu-πati ukor i pokajati se kada im se ukazalo na krivnju. David je biomudar i zato je priznao svoj grijeh kada mu je reËeno: “Ti si taj.” (2.Samuelova 12,7) Kada je Bog u posljednje vrijeme vama uputio rijeËi:“Ti si taj (muπkarac ili æena)”?

Biblijski komentarI. Mudrost roditelja

(Prisjetite se u razredu 4. poglavlja Izreka.)Ovo poglavlje poËinje slikom oca koji pouËava svoju djecu Bo-

æjem zakonu, Tori (redak 2). Takve roditeljske pouke o Zakonu sunuæne (Ponovljeni zakon 6,7-9). RijeË tora znaËi “pouËavanje”, “na-stava”. Meutim, buduÊi da se rijeË tora Ëesto prevodi kao “Zakon”,stjeËemo dojam da je Mojsijev zakon samo niz pravila. Meutim, tonije toËno. U 4. poglavlju Izreka otac pomoÊu pouka upoznaje svoje-ga sina s Torom kao dragocjenim darom (redak 2). On pouËava o njojkao izvoru sreÊe i uspjeha. On dijeli svoje pouËavanje na tri dijela:1) poziva ga da hoda njegovim putem, koji je Boæji zakon (redci 5-13); 2) poziva ga da ne ide na stazu onih koji ne poπtuju Boga (redci14-17); 3) daje obeÊanje o æivotu onima koji æive Ëestito i ukazuje nasmrt onih Ëija djela i rijeËi iznose laæ (redci 18-27). U ovom trenutkubilo bi dobro da se sjetimo Davidove, odnosno oËeve, opomene danitko ne bira put mudrosti: “Svi skrenuπe zajedno, svi se pokvariπe:nitko da Ëini dobro — nikoga nema.” (Psalam 53,3; usporedi Rimlja-nima 3,12)


Razmislite: Na koji naËin moæemo pouËavati svoju djecu kakobi uvidjela da primaju neπto dragocjeno? Kada ste posljednji put pri-mili vrijedan savjet?

II. Razvratna æena(Prisjetite se u razredu teksta iz 5. poglavlja Izreka.)Razvratna æena opisana u 5. poglavlju prikazuje bezumlje. Nema

sumnje da otac iskreno æeli da njegov sin ne rasipa svoju snagu nabludnice. Meutim, njegova briga ne odnosi se samo na suzdræavanjeod odlaska preljubnicama i razvratnim æenama. BuduÊi da se blud-nica u Bibliji Ëesto javlja kao simbol duhovnog otpadniπtva ili opÊegstanja nemoralnosti (Izaija 57,3; Jeremija 3,2-9; 13,27; Ezekiel 16;23; 43,7-9; Hoπea 1-4; 5,3; 6,10; Nehemija 3,4; Otkrivenje 17,1.15.16;19,2), ona u 5. poglavlju, kao i u navedenim tekstovima, prikazujeotpadniπtvo.

Jasna suprotnost izmeu mudrosti i bezumlja prikazana je timeπto je rijeË “mudrost” upotrijebljena na poËetku poglavlja (redak 1),a rijeË “ludost” na kraju (redak 23). Bit je da ludost, bez obzira nato kako se pokazuje, ima primamljivo lice i obeÊava zadovoljstvo. Usredini poglavlja (redci 11-13) nalazi se najvaænija poruka u okvirukoje je upuÊena opomena πto Êemo na kraju izgovoriti ako siemona stazu bezumlja: “Kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziraloukor!” (5,12) ©to Êete izabrati? Bezumlje vas poziva zavodljivim rije-Ëima i laskanjem, a mudrost pravim poukama i ukorima.

Za razgovor: Zaπto nas istina Ëesto vrijea? Zaπto nas je katkadastrah πto Êe nam lijeËnik reÊi o naπem zdravstvenom stanju iako nason ne æeli povrijediti?

III. DugoroËno i kratkoroËno sagledavanje(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 6,1-19.)Tekst u Izrekama 6,1-19 sastoji se iz Ëetiri dijela. Prvi dio (redci

1-3) upozorava nas da se Ëuvamo jamËenja. Ova opomena odnosi sena sva djela kojima pokuπavamo uËiniti neπto za prijatelja iz strahada ne ugrozimo prijateljstvo. Meutim, ako pod pritiskom nastavimoËiniti takva djela za njega, na dugoroËnom planu sigurno Êemo do-æivjeti propast.

U drugom dijelu poglavlja (redci 6-11) zabiljeæena je priËa o lijen-Ëini. U okviru nje iznosi se usporedba s mravima koja ukazuje naupornost. Mravi ne odustaju zato πto imaju dugoroËan pogled na æivoti pripremaju se za zimu. LijenËina, s druge strane, zastupa kratko-


roËno glediπte i pokuπava izbjeÊi sve nelagodnosti koje mogu osuje-titi njegovo trenutaËno uæivanje u æivotu.

U treÊem dijelu (redci 12-15) bezuman Ëovjek prikazan je kao“nevaljalac” (redak 12). Nevaljalac troπi svoj æivot smiπljajuÊi pakostii sijuÊi “svae” meu prijateljima (redak 14). Problem je πto on æivotne sagledava dugoroËno i ne vidi da Êe pogibao “iznenada” doÊi nanjega (redak 15) i da mu nitko neÊe moÊi pomoÊi.

U Ëetvrtom dijelu (redci 16-19) navedeno je sedam stvari kojeGospodin mrzi. Pod tim se podrazumijeva da bezumnik voli ono πtoGospodin mrzi i da u tome nalazi zadovoljstvo i radost. Zaπto bi toinaËe Ëinio “u svako doba”? (redak 14)

Razmislite: Zaπto mnogi vole gledati filmove i televizijske emisijeu kojima se prikazuje neka od sedam stvari koje Gospodin mrzi?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sedam navedenih djela u Izrekama 6,16-19

koja Gospodin mrzi odnose se na naËin æivota u velikim gradovima,posebno u poslovnim aktivnostima koje nas potiËu na nadmetanje.Ljudi Ëine takva djela da bi napredovali u æivotu. Meutim, Gospodinmrzi ovakvo ponaπanje, osobito “zametanje svae meu braÊom” (re-dak 19).

Primjena:1. Kako Crkva moæe biti zajednica koja Ëini ono πto je Bogu ugo-

dno, mjesto poniznosti i sklada?2. Zaπto katkad odbijamo ispuniti Boæju volju?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Izreke 4—6 ukazuju na naπu duboku potrebu

za Kristom, Boæjom mudroπÊu. Isus kaæe Crkvi: “Bez mene ne moæeteuËiniti niπta.” (Ivan 15,5)

Aktivnosti:1. Zamolite Ëlanove svojeg razreda da napiπu imena onih koji su

ih uvrijedili, a zatim da napiπu πto bi bilo potrebno da bi obnovilisvoje prijateljstvo.

2. Razgovarajte u razredu o iskustvima svoje mjesne crkve — omiru, skladu, neslozi i ravnoduπnosti. Zamolite uËenike da obrazloæerazloge za takve prigode u svjetlu ove pouke.



Pitanje æivota i smrti

Biblijski tekst: Izreke 6,23.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe da je vaæno da u æivotu slijedi upute Boæjeg

zakona.OsjeÊati: Cijenit Êe toplinu i sigurnost Boæje roditeljske ljubavi

dok ga uËi πto je najbolje za njega.»initi: Prihvatit Êe Boæje upute i æeljet Êe upoznati Njegovu volju.

Plan pouËavanja:I. Znati: Posluπnost Boæjem zakonu pitanje je æivota i smrti.

A. ©to je Boæji zakon?B. Kako Boæje upute vode sigurnom naËinu æivota?C. Kako Boæji zakon ukazuje na opasnosti koje nam prijete ako

odbacimo Boæja naËela?

II. OsjeÊati: Boæja ljubav izraæena je preko Zakona.A. Kako je Boæji zakon povezan s Njegovom ljubavlju i brigom

za nas?B. Ako u svojem æivotu osjetimo Boæju milost, zaπto nam je po-

treban Njegov Zakon?C. Na koji naËin osjeÊamo Boæju ljubav kada nas ukorava zato

πto zanemarujemo Njegove upute?

III. »initi: PrihvaÊanje i usvajanje Boæjih uputa utjeËe naæivot.

A. Koje ste Boæje upute dosad prihvatili i slijedite ih?B. Zaπto biste trebali nauËiti joπ viπe o Boæjim uputama?C. Na koje praktiËne naËine moæete nauËiti viπe o Boæjoj volji za

svoj æivot?

Saæetak: Bog nas s ljubavlju pouËava svojim naËelima za naπedobro.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog nas pouËava svojim naËe-lima kao πto roditelj pun ljubavi pouËava svoje dijete. Njegova namjeranije da nas optereti, veÊ da nam pomogne da donesemo mudre odluke.Ako cijenimo Njegovo vodstvo kao dragocjeni dar i dopustimo Mu daoblikuje naπe stavove, uæivat Êemo u æivotu i neÊemo pasti u napastikoje zavode druge.

Samo za uËitelje: Sedmo poglavlje Izreka iznosi boæanske poukeu obliku mudrih rijeËi koje je kralj Salomon uputio svojem sinu (redak1; usporedi 1,1). Redci 1-4 u 7. poglavlju sliËni su redcima 20-23 u6. poglavlju. Oba teksta prethode opomenama upuÊenim sinu da nepopusti napasti i ne uËini preljub (6,24-35; 7,5-27).

Jedna od Deset zapovijedi zabranjuje preljub (Izlazak 20,14).Prema zakonima koji su vladali u Izraelu, poËinitelji ovakvog djelabili su osueni na smrt (Levitski zakonik 20,10; Ponovljeni zakon22,22). Salomonove Izreke bave se ovim grijehom i njegovim pogubnimposljedicama, ali mu pristupaju iz drugog kuta pozivajuÊi se na slu-πateljevu æelju da mu bude dobro u æivotu i opisujuÊi privlaËne napastikoje ga mogu odvesti u preljub.

Uvodni razgovor: Bog je naπ savrπeni Stvoritelj koji nam je Bib-liju dao kao svoj priruËnik. Kada kupite automobil i u priruËnikuproËitate da je potrebno uliti motorno ulje u motor, bez gunanjaslijedite te upute zato πto znate da onaj koji je napravio vozilo znaπto je najbolje za njega. Zaπto onda ljudi zanemaruju Boæje upute?

Za razgovor:1. Koliko naËela iz Deset zapovijedi moæete pronaÊi u Izrekama

6 i 7?2. Zaπto nas Bog iz razliËitih kutova i u razliËitim dijelovima Bib-

lije pouËava naËelima otkrivenim u Deset zapovijedi? Moæemo li ne-πto nauËiti iz ove metode o tome kako druge pouËiti Njegovim naËe-lima, ukljuËujuÊi i naπu djecu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Tri najvaænije rijeËi koje se odnose na Zakon

zajedno se javljaju u Izrekama 6,23: “Jer je zapovijed (mitzva) svje-tiljka, pouka (tora) je svjetlost, opomene stege (musar) put su æivota.”


Mitzva je “zapovijed” ili “nalog”. Tora je “usmjeravanje”, “upuÊi-vanje” ili “pouËavanje” od strane mudre osobe (13,14) kao πto je majka(1,8) ili otac (4,2). RijeË tora izvedena je iz istog korijena kao i gla-gol yrh, koji znaËi “uËiti” (4,4.11) ili “pokazivati” (6,13). RijeË musarznaËi “disciplina”, “pouËavanje”, “opomena” ili “nastava” (3,11;1,8).

S nekoliko izraza sliËnog znaËenja biblijski tekst proπiruje razu-mijevanje nekog pojma. Vjerodostojna osoba, roditelj ili Bog, daje na-log (mitzva), ali ne samovoljno; nalog je uputa koja ukazuje na mu-dro postupanje (tora) i kojim se osoba pouËava preko opomena i ukora(musar). Tekst u Izrekama 6,23 usporednim izrazima opisuje Zakonkao “svjetiljku”, “svjetlost” i “put æivota”. BuduÊi da “svjetiljka” daje“svjetlost”, te rijeËi su usko povezane i pokazuju da je uloga Zakonaodagnati tamu kako bi osoba mogla uvidjeti πto se dogaa. DodajuÊida je Zakon “put æivota”, Izreke pokazuju da svjetlo Zakona osvjet-ljava siguran æivotni put na Ëijem se kraju nalazi æivot, a ne smrt.

Biblijski komentarTekst u Izrekama 7,1-3 metaforom pisanja zapovijedi “na ploËi

srca svoga” potiËe sluπatelja da pohrani mudre zapovijedi “kod sebe”.Iskrena i nepokolebljiva posluπnost potjeËe iz unutarnjih stavova obli-kovanih zapovijedima; to nije neπto na umjetni naËin nametnuto iz-vana. Naπa greπna volja i nerazumijevanje spreËava nas da pohranimoBoæji zakon. Meutim, Bog obeÊava da Êe staviti svoj Zakon u naπum i zapisati ga na naπem srcu (Jeremija 31,33; usporedi Ezekiel36,26).

»isto srce je Ëudo Boæje stvaralaËke sile (Psalam 51,10). Da bismoga primili, moramo priznati svoju slabost i prihvatiti oprost i moral-no oËiπÊenje koje Bog nudi preko Isusa Krista (Psalam 51, Jeremija31,34; 1. Ivanova 1,7-9). Bog nas mijenja stvarajuÊi od nas nove ljudedjelovanjem svojega Svetoga Duha (Ivan 3,3-8; Titu 3,4-7).

I. Mudre rijeËi pruæaju svjetlo æivota.(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 4; 6,20-23.)»etvrto poglavlje Izreka iznosi pouke mudrog oca koji kaæe: “Za-

dræi moje rijeËi u svojem srcu, poπtuj moje zapovijedi i æivjet Êeπ.”(redak 4) Zatim, staza pravednikova usporeena je sa svjetloπÊu (re-dak 18), koja je u suprotnosti s mraËnim putem bezboænika koji “neznaju o πto Êe se spotaknuti” (redak 19). Pravednici dopuπtaju damudrost osvijetli njihov æivot da se ne bi naπli u opasnosti zbog ne-znanja. Zato su rijeËi mudrosti “æivot onima koji ih nalaze i ozdrav-ljenje svemu tijelu njihovu” (redak 22). Tekst u Izrekama 6,20-23 joπ


ËvrπÊe spaja mudre zapovijedi, svjetlost i æivot. Roditeljeva zapovijedvodit Êe vas i Ëuvati (redak 22). “Jer je zapovijed svjetiljka, pouka jesvjetlost, opomene stege put su æivota.” (redak 23)

U Psalmu 119,105 Boæja rijeË je prikazana kao “nozi mojoj svje-tiljka i svjetlo mojoj stazi.” U Ivanu 1,1-5.14 Krist, boæanski Stvori-telj, doπao je na Zemlju kao konaËna RijeË od Boga. “U njoj bijaπeæivot i æivot bijaπe ljudima svjetlo.” (redak 4) PohranjujuÊi NjegovuRijeË (usporedi Ivan 6,53-58.63), stjeËemo mudrost koja nas pripre-ma za vjeËni æivot s Njim.

Razmislite: Kako se gledanjem na Krista mijenjamo (2. KorinÊa-nima 3,18)? Kako taj utjecaj nadilazi utjecaj ljudi kojima se divimo?

II. Mudre pouke upozoravaju nas na kuπnje.(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 6,23-25; 7,1-21.)U Izrekama 6 i 7, æenino zavoenje (usporedite sa zavoenjem

od strane muπkarca u Izlasku 22,16) pokazuje kako kuπnja djeluje.Ona moæe biti primamljiva uπima i umu (Izreke 6,24; 7,21), oËima(6,25), zbog odreene æelje za hranom (7,14; ovdje se spominju ærtvepriËesnice koje se jedu kod kuÊe; usporedite Levitski zakonik 7,16),zbog æelje za druæenjem (Izreke 7,15), zbog zadovoljavanja Ëeænje zadodirom (7,16), zbog utjecaja na osjet mirisa (7,17) i zbog seksualneæelje (7,18). Ove æelje, koje je Bog dao Ëovjeku, same po sebi nisuloπe. Meutim, pogreπno je kada krπimo granice koje je Bog usposta-vio radi naπe zaπtite (Jakov 1,14.15; usporedi Postanak 3,6 i 1. Ivanova2,16). UkazujuÊi na neke od æelja i uvjeravajuÊi da u njima nema ni-kakve opasnosti (redci 19.20; usporedite odnos izmeu hrane i seksu-alnih odnosa u Brojevima 25,1.2 i Otkrivenju 2,14), tekst u Izrekama7 pokazuje koliko kuπnja moæe biti snaæna.

Za razgovor: Koje kuπnje smatramo privlaËnima? Zaπto su privla-Ëne? Zaπto su opasne?

III. Popuπtanje kuπnji ima veliku cijenu.(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 6,26-35; 7,22-27.)Izreke ne ukazuju toliko na vaænost moralne Ëestitosti u odupi-

ranju kuπnji zato πto je Ëovjek odgovoran Bogu (usporedi Postanak39,9 — izvjeπtaj o Josipu), koliko naglaπavaju ovozemaljske uzroke iposljedice u sadaπnjem æivotu. Posljedice grijeha su neizbjeæne (6,27-29) i pogubne (6,32-35; 7,22-27). Cijena trenutaËnog zadovoljstva jeprevisoka, nije vrijedna toga.


Jedan televizijski komiËar nasmijao je ljude uzvikujuÊi: “–avaome je natjerao da to uËinim!” Meutim, to je samo izgovor. –avaovas ne moæe prisiliti da neπto uËinite zato πto Bog “neÊe pustiti dabudete kuπani preko svojih sila, nego Êe s kuπnjom dati i ishod damoæete izdræati” (1. KorinÊanima 10,13). Grijeh je moguÊnost kojune moramo izabrati zato πto nam Bog daje priliku da se odupremo.On nam moæe pomoÊi da ne padnemo (Juda 24).

Razmislite: Ako doista vjerujete da vas Bog, vaπ Stvoritelj i Spa-sitelj, moæe saËuvati da ne padnete u kuπnji, kako onda vaπe odlukepokazuju da vjerujete u to? Kako vam potpuno oslanjanje na Bogamoæe pomoÊi da budete uspjeπniji?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Mnogi ljudi su obeshrabreni i nemaju nadu

da Êe pobijediti svoje slabosti. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda daputem molitve shvate da sila leæi u prepuπtanju borbe Kristu. On ra-zumije okolnosti u kojima se nalazimo i omoguÊava pristup velikojBoæjoj sili. Bog obeÊava da Êe nam pomoÊi u vrijeme kada nam jepomoÊ potrebna (Hebrejima 4,14-16).

Primjena:1. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo smanjili

izloæenost kuπnjama?2. Kako moæemo pomoÊi onima koji su obeshrabreni, razoËarani

i koji pate zbog uËinjenih grijeha?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U Izrekama 6 i 7 izneseni su negativni primjeri

opomene. Pomozite svojem razredu da uvidi pozitivnu poruku kojase krije iza ovih opomena.

Aktivnosti:1. Navedite na koji se naËin moæete sprijateljiti s ljudima iz su-

sjedstva, uvidjeti njihove potrebe i ukazati im na bolji æivot koji Bognudi.

2. Organizirajte lanac molitve u svojem razredu tako da se svatkotko se nae u borbi s kuπnjom ili se suoËi s obeshrabrenjem moæeobratiti ostalim Ëlanovima razreda i dobiti njihovu potporu putemmolitve.



Boæanska mudrost

Biblijski tekst: Izreke 8,22-31.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe da je u Izrekama 8 Krist prikazan kao boæanska

mudrost, kao Onaj koji je sudjelovao u stvaranju s Ocem i kao Po-srednik i prije pada u grijeh.

OsjeÊati: Cijenit Êe Boæju toplinu, neposrednost i radost koje jepokazao prigodom stvaranja.

»initi: Prihvatit Êe biblijsku sliku Krista kao Onoga koji je po-stojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji, kao Onog koji je sudjelo-vao u stvaranju zajedno s Ocem i kao Posrednika prije pada u grijeh,i usvojit Êe ovaj prikaz Boæjeg karaktera.

Plan pouËavanja:I. Znati: Kristovo pretpostojanje u 8. poglavlju Izreka

Osmo poglavlje Izreka potvruje da je Isus boæanska mudrost,da je sudjelovao u stvaranju s Ocem i da je posrednik izmeu besko-naËnog Boga i ograniËenih stvorenja. U kojem je joπ tekstu u Svetomepismu navedeno Kristovo posredovanje prije pada (vidi Ivan 1,1-3)?Zaπto je takvo “posredovanje” bilo potrebno joπ prije pojave grijeha?

II. OsjeÊati: Krist kao posrednik prije utjelovljenja na ZemljiOsmo poglavlje Izreka opisuje Krista kako u vrijeme stvaranja

dolazi i poistovjeÊuje se sa svojim stvorenjima (30.31). Kako ovaj Kri-stov postupak od samog poËetka ukazuje na naËelo “Emanuel” (“Bogs nama”)? Na koji naËin ovaj prikaz Krista utjeËe na vaπe osjeÊaje uvezi sa zadivljujuÊim Boæjim karakterom?

III. »initi: Boæanska mudrost i Boæji karakterOsmo poglavlje Izreka opisuje radost i zajednicu meu Osobama

Boæanstva prigodom stvaranja. Zamislite razdragano i radosno djelo-vanje Oca i Sina u tjednu stvaranja. Kako ova slika mijenja vaπ pogledna Boæji karakter?


Saæetak:Osmo poglavlje Izreka otkriva Boga punog ljubavi u bliskoj i ra-

dosnoj zajednici prigodom stvaranja i Krista, boæansku mudrost, kojije pristao da posreduje (izgradi most) izmeu beskonaËnog Boga iograniËenih stvorenja.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Mudrost u Izrekama nadilazipoetiËnu personifikaciju i zapravo se odnosi na boæansko BiÊe, naKrista koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji, koji je su-djelovao s Ocem u stvaranju i bio Posrednik izmeu beskonaËnogBoga i ograniËenih stvorenja joπ prije pojave grijeha.

Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 8,22-31 u prvim stoljeÊimakrπÊanske povijesti bio je jedan od najpoznatijih starozavjetnih teks-tova koji su crkveni oci upotrebljavali kada su govorili o Kristu, iËije je tumaËenje opstalo u vrijeme krπÊanske ere sve do suvremenogdoba. Iako su mnogi uËenjaci iz devetnaestog stoljeÊa u Izrekama 8vidjeli samo poetiËnu personifikaciju mudrosti, snaæni biblijski dokazipotvruju da ovaj tekst neposredno govori o Boæjem Sinu koji je posto-jao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji. Ovo tumaËenje ima dubokoznaËenje za razumijevanje odnosa izmeu tri Osobe Boæanstva i nevje-rojatnog karaktera Stvoritelja koji se spustio da bude blizak svojimstvorenjima prigodom stvaranja.

Uvodna aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da pokuπaju zamislitikakvog su raspoloæenja bili Otac i Sin prigodom stvaranja svemira, aposebno ovog svijeta i njegovih stanovnika. Jesu li bili sumorni iliradosni, moæda Ëak i razdragani? Kakvu je posebnu ulogu Krist preu-zeo u ovom stvaranju?

Razmislite: Prema tekstu u Ivanu 1,1-3, Krist je u poËetku nazvan“RijeËju”. “RijeË” silazi s neËijih usana i odlazi do neËijeg uha kakobi se ostvarila komunikacija. Ovaj Êemo tjedan otkriti da je Boæji Sinod poËetka stvaranja bio ta RijeË koja posreduje i olakπava povezanostizmeu Boga i stvorenih biÊa.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U Izrekama 1—7 mudrost je personificirana.

Meutim, u 8. poglavlju mudrost je opisana tako da se moæe odnositi


samo na drugu Osobu Boæanstva, Krista, koji je postojao prije utje-lovljenja na Zemlji. (Vidi Richard M. Davidson, “Proverbs 8 and thePlace of Christ in the Trinity”, Journal of the Adventist TheologicalSociety, 17, br. 1 [ljeto 2006.]: 33—54, dostupno na www.atsjats.org.)

Biblijski komentarI. Isus kao boæanska mudrost

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,12-21.32-36.)Mudrost u Izrekama 8 odnosi se na drugu Osobu Boæanstva u

vrijeme stvaranja. Ovo se vidi po tome πto su mudrosti pripisane oso-bine koje se u drugim tekstovima u Svetome pismu odnose iskljuËi-vo na Boga: 1) Davatelj æivota i smrti (8,35.36; usporedi 14,27); 2)Izvor zakonite vladavine (8,15.16; usporedi Brojevi 11,16.17); 3) Onajkojeg trebaju traæiti, koji treba biti pronaen (8,17; usporedi Ponovljenizakon 4,29); 4) Onaj koji voli i voljen je (8,17; usporedi Nehemija13,26); 5) Darodavac bogatstva (8,18-21; usporedi 1. Ljetopisa 29,12)i 6) Izvor boæanskog otkrivenja (8,6-10.19.32.34; usporedi 29,18; 30,3-5).

U Izrekama 8,12 izraz koji se Ëesto prevodi kao “ja, mudrost...”bolje je prevesti kao “ja sam Mudrost”, izrazom koji je paralelan uobi-Ëajenom retoriËkom obliku kojim se Bog koristi kada oslovljava sebe:“ja, Jahve Gospod” (vidi Ezekiel 12,25; 35,12; Zaharija 10,6; Malahija3,6). Mudrost u Izrekama 8 govori i djeluje kao posebno, samosvje-sno boæansko BiÊe (pretpostojeÊi Boæji Sin). Ovakva upotreba odreeneosobine (mudrosti) da bi se ukazalo na posebnu boæansku Osobu po-znata je kao “hipostaza”.

Ellen G. White jasno je shvatila da se mudrost u Izrekama 8 od-nosi na Boæjeg Sina koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zem-lji. “Preko Salomona Krist je izjavio... [navod iz Izreka 8,22-30]. Kadagovorimo o Njegovom pretpostojanju, Krist nas vodi u vjeËna vremena.Uvjerava nas da je uvijek bio u bliskoj zajednici s vjeËnim Bogom.”(Ellen G. White, Signs of the Times, 29. kolovoza 1900.)

Razmislite: Kako se vaπe glediπte o Boæjem karakteru i raduproπiruje spoznajom da je Krist “boæanska mudrost”?

II. Boæanska mudrost (Isus) sudjeluje u stvaranju s Ocem.(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,22-31 i Koloπanima

1,15.16.)Hebrejsku rijeË amon u Izrekama 8,30 najbolje je prevesti kao

“Gospodar”, πto je joπ jedan pokazatelj da je Krist boæanska mudrost


i da je s Ocem sudjelovao u stvaranju. KuÊa sa sedam stupova kojuje mudrost sazidala (Izreke 9,1) vjerojatno se odnosi na sedam danastvaranja, kao i na Hram.

Tekst u Izrekama 30,4 produbljuje ovo tumaËenje ukazujuÊi daje onaj koji je sudjelovao u stvaranju s Ocem “Boæji Sin”. Da se tekstu Izrekama 8,21-31 odnosi na Boæjeg Sina, Stvoritelja, koji je posto-jao prije utjelovljenja, dodatno potvruju tekstovi u Novom zavjetukoji ukazuju na Izreke 8 i Kristovu ulogu u stvaranju (vidi Ivan 1,1.3;1. KorinÊanima 1,24.30; Koloπanima 1,15.16; Hebrejima 1,1-4).

Razmislite: Prema tekstu iz Postanka 1,2 Sveti Duh je takoerbio ukljuËen u stvaranje. Kako zamiπljate da su tri Osobe Boæanstvaostvarile svoja zajedniËka stvaralaËka djela u tjednu stvaranja? Kakoova slika pojaËava ideju da su tri Osobe Boæanstva od vjeËnosti ima-le blisku zajednicu?

III. Mudrost (Isus) kao posrednik izmeu Boga i Njegovihstvorenja

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,22-25.30.31.)U Izrekama 8,22-25, gdje se govori o mudrosti, upotrijebljeni su

izrazi vezani za roenje (“oblikovana sam”, “rodih se”), ali to ne znaËida je Krist doslovno bio roen i da u ranijem vremenskom razdobljunije postojao. Kada se rijeËi koje ukazuju na roenje poveæu s hebrej-skom rijeËju nasak, “postaviti” (redak 23), dobiva se starozavjetni iz-raz koji oznaËava postavljanje osobe na novu duænost. Zapazite jasnuparalelu u Psalmu 2,6.7 gdje kralj Mesija nije doslovno roen, veÊ jepostavljen da preuzme kraljevske duænosti. Psalam 2 ukazuje na bu-duÊe vrijeme kada Êe Krist biti postavljen za kralja nakon utjelovljenja,dok tekst u Izrekama 8 ukazuje na proπlo vrijeme, na postavljanjeKrista na novu duænost na poËetku stvaranja, prije Njegovog utjelov-ljenja (redci 22.23).

O kakvoj je duænosti rijeË? Tekst u Izrekama 8,30.31 pokazujeda je Kristova nova duænost bila da bude Posrednik, ne u smislu po-srednika za grijeh, veÊ u smislu uspostavljanja veze izmeu Stvorite-lja i stvorenja. Mudrost kaæe: “Bila sam kraj njega, kao graditeljica,bila u radosti, iz dana u dan, igrajuÊi pred njim sve vrijeme” i “igralasam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca Ëovjekova”. Mudrosttako preuzima ulogu posrednika izmeu Boga i stvorenih biÊa olak-πavajuÊi uspostavljanje veze izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenihstvorenja.


Razmislite: Kakva je razlika izmeu Kristovog posredniËkog dje-lovanja za greπnike nakon pada i Njegove uloge kao Posrednika iz-meu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja na poËetku stvara-nja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U “skladu savrπenom” (Zaharija 6,13) meu

jednakim Osobama Boæanstva prije stvaranja svemira, izgleda da jeOsoba koju nazivamo Ocem transcedentno veliËanstvo i slava Troj-stva, dok je Onaj koga nazivamo Sinom “ispraznio” sebe, pribliæivπise svojem nastanjenom svemiru, posredujuÊi izmeu beskonaËnosti iograniËenosti, pokazujuÊi tako naËelo “Bog s nama”, od samog poËet-ka stvaranja!

Za razmiπljanje: Koja Ëinjenica iz Staroga zavjeta ukazuje namoguÊnost da je Krist uzeo oblik (ne narav) anela kako bi usposta-vio vezu sa svojim stvorenjima? (Vidi tekstove koji opisuju “Gospod-njeg anela [ili vjesnika]”: Postanak 16,13; 18; 19; 22,24; 48,16; Izlazak23,20.21; 32; 33; Suci 13,3.13.17.18.22.)

Kako Kristovo postupanje da bi postao blizak sa svojim stvore-njima Ëak i prije pojave grijeha, otkriva da Bog nije dalek, suzdræani hladan, veÊ da s Njim moæemo uspostaviti blisku, osobnu i topluzajednicu?

Primjena:1. Kako razumijevanje naËela “Bog s nama” u vezi sa Sinovom

aktivnoπÊu prigodom stvaranja utjeËe na vaπ osobni odnos s Bogomi mijenja vaπe glediπte o Boæjoj naravi i karakteru?

2. Zaπto je bilo vaæno da jedna od tri Osobe Boæanstva (Isus)bude Posrednik premoπÊujuÊi ponor izmeu beskonaËnog Boga i ogra-niËenih stvorenja?

3. Bi li neπto bilo drugaËije da je donesena odluka da Otac budeposrednik izmeu onoga πto je beskonaËno i ograniËeno? Razgovarajteo tome.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Hebrejska rijeË prevedena kao “radovati se”,

upotrijebljena u Izrekama 8,30.31, u doslovnom smislu znaËi “smijatise, baviti se sportom, igrati se”. Ovaj tekst oslikava kako se Otac iSin radosno smiju, bave aktivnoπÊu, moæemo reÊi Ëak i igraju tijekom


stvaranja. ZnaËi li to da se Bog moæe poistovjetiti s nama Ëak i u igrii sportu?

Aktivnost: Razmislite i razgovarajte u razredu o tome kako suse Otac, Sin i Sveti Duh radosno smijali dok su stvarali jedinstveneæivotinje i biljke (æirafu dugog vrata, prugastu zebru, klokana itd.)Zatim recite kako zamiπljate da Bog uæiva u druæenju s nama, u na-πim bezazlenim igrama kao i u radu i bogosluæju.



Blagoslovi namijenjenipravednicima


UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe razliku izmeu dobrih posljedica dobrih odluka

i loπih posljedica loπih odluka.OsjeÊati: Imat Êe povjerenje u Boæju mudrost i Njegovu æelju da

nam Ëini dobro.»initi: Bit Êe svjestan uzroka pozitivnih i negativnih posljedica

u svojem æivotu i nastojat Êe donositi bolje odluke.

Plan pouËavanja:I. Znati: Naπe odluke donose promjene.

A. Kakve odluke donosimo u æivotu?B. Kako i zaπto naπe odluke izazivaju pozitivne ili negativne po-

sljedice po nas i druge?C. Kako naπi osobni stavovi utjeËu na naπe odluke?D. Kako nas Bog vodi i hrabri da donesemo dobre odluke?

II. OsjeÊati: Bog je mudar i æeli nam dobro.A. Zaπto katkada dajemo prednost svojem prosuivanju umjesto

da vjerujemo da Bog zna πto je najbolje za nas?B. Zaπto neki ljudi smatraju da su Boæje upute samovoljne i neva-

æne za njihovo dobro nasuprot vjerovanju da On æeli ono πto je naj-bolje za nas?

C. Kako drugi ljudi shvaÊaju naπe osjeÊaje vezane za Boga?

III. »initi: Budite oprezniji i donosite dobre odluke.A. Koja strana vaπeg æivota moæe biti bolja?B. Kakve ste napore spremni uloæiti da biste shvatili prilike u

kojima se nalazite i da biste uËinili odreene promjene?C. ©to Êete uËiniti ako je promjene teπko ostvariti?


Saæetak: Bog objaπnjava naËela uzroka i posljedice u naπem æi-votu da bismo donosili odluke koje Êe biti korisne za nas i druge.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog je stvorio ljude sa slobod-nom voljom da bismo mogli pokazati ljubav prema Njemu i jedni pre-ma drugima. Bez slobode izbora nema ni ljubavi. Meutim, ako seslobodno moæemo opredijeliti za Boga i Njegovu ljubav, moæemo Ga,takoer, slobodno odbaciti i izabrati sebiËnost. Bog nas ne prisiljavada se odluËimo za Njega jer u tom sluËaju ne bismo imali pravu slo-bodu izbora i priliku da pokaæemo ljubav. Bog jasno iznosi pred nasdruge moguÊnosti i njihove posljedice da bismo mogli donijeti odlu-ke na osnovi onoga πto znamo, a ne da zbog neznanja budemo zave-deni.

Samo za uËitelje: Salomonove pouke u 10. poglavlju Izreka uglav-nom su iznesene kao paralele sa suprotnim znaËenjem. Dva dijelasvake pouke povezana su zajedniËkim elementom, ali su odvojena su-protnim Ëinjenicama. Tako su dva dijela 1. retka povezana temom si-novog utjecaja na roditelje. Jesu li roditelji sretni ili doæivljavaju bol,ovisi o tome je li sin mudar ili nerazuman. ProuËavajuÊi odnose izme-u dijelova ovih pouka, moæemo pronaÊi misli koje bi nam inaËe pro-makle.

Na primjer, u 10,6 stoji: “Blagoslovi su nad glavom pravedniku, austa opakih kriju nasilje.” Poveznica je utjecaj odreenih osobina naneki dio tijela. Misao o nasilju koje kriju usta moæe se shvatiti nadva naËina. Prvo, usta mogu biti izvor nasilja (usporedi redak 11).Drugo, bezboænik moæe trpjeti nasilje u tolikoj mjeri da ne moæe po-zvati Ëak ni u pomoÊ (usporedi Estera 7,8-10). Spajanjem ove dvijemisli, Ëitatelj shvaÊa da se zlo koje je poËelo ustima, vraÊa i utjeËena usta. Ne samo da kazna odgovara sramnom Ëinu, veÊ je i rezultatsramnog Ëina.

Uvodni razgovor: »injenica da su u Izrekama prikazane razliËitemoguÊnosti izbora, ukazuje na vaænost naπe moÊi izbora. Bog je Ada-mu i Evi pruæio savrπeni svijet, ali im je takoer dao slobodu izborai moguÊnost da okuse plod sa “stabla spoznaje dobra i zla” (Postanak2,17). Nije im bio potreban niti je bio dobar za njih, ali su ga mogliuzeti ako su æeljeli. OdluËivπi okusiti plod s tog stabla, naπli su sezatoËeni u svijetu moralne slabosti, tuge, patnje i smrti (Postanak 3).


Tako su njihove odluke i odluke njihovih nasljednika postale teπke isloæene.

Za razgovor:1. Kako nam grijeh i njegove posljedice oteæavaju donoπenje pra-

vog izbora?2. Kako Izreke otkrivaju sloæenost æivota i kako na siguran na-

Ëin njime moæemo upravljati?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Salomonove Izreke naglaπavaju da nam je

Stvoritelj dao veliku slobodu izbora. On je takoer uspostavio uzrokei posljedice u ovom svijetu. ZnaËi da krπenje granica koje je Bog po-stavio za naπe dobro (vidi Ponovljeni zakon 10,13) dovodi do nevoljezbog uzroka i posljedica, a ne zato πto Bog nameÊe proizvoljnu kaznu.Svaka razumna osoba æeli doæivjeti blagostanje, radost i uspjeh u æivo-tu; zato nas Izreke nadahnjuju i pozivaju na “zdrav razum”.

Biblijski komentarIzreke pouËavaju o vrijednostima i onome πto iz njih proizlazi.

Oni koji su krotki i ispunjeni ljubavlju Ëesto osjeÊaju prednosti tak-vih vrlina u svojem æivotu. »ak i ako trenutaËno pate, Isus Êe ih nagra-diti u vremenu koje Êe doÊi (Otkrivenje 22,12).

U Brojevima 26 i Ponovljenom zakonu 28—30 Bog je obeÊao daÊe oni koji Ga vjerno slijede primiti blagoslove i osjetiti prednostiæivota kojim æive prema zakonu uzroka i posljedice koji je Bog us-postavio. Bog Êe blagoslivljajuÊi njih, privuÊi i druge da Ga slijede(Ponovljeni zakon 4,6).

I. Ljubav pokriva sve prijestupe.(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 10.)U Izrekama 10,12 stoji zapisano: “Mrænja izaziva svau, a ljubav

pokriva sve pogreπke.” Ovdje je pokrivanje grijeha dobro zato πto po-tjeËe iz ljubavi, koja je suprotna mrænji. Meutim, tekst u Izrekama28,13 glasi: “Tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijedai odriËe ih se, milost nalazi.“

Prikrivanje grijeha u smislu zataπkavanja nije dobro. U ovom tek-stu osoba prikriva svoje prijestupe, ali u 10,12 naπa ljubav premadrugima pokriva grijehe koje su nama uËinili. Hebrejska rijeË kojaznaËi “grijeh” Ëesto se na drugim mjestima u Bibliji prevodi i kao


“prijestup”. Ona ima znaËenje “pobune” (usporedi 2. o kraljevima 1,1).Zato je tekst u Izrekama 10,12 snaæan: ako imate ljubav koja prelazipreko nanesenih uvreda i oprosti, doæivjet Êete mir, a ne borbu. Dru-gima moæemo oprostiti kao πto Bog opraπta nama zato πto ih volimokao πto Bog i Njegov Sin vole nas (Ivan 3,16).

Razmislite: Moæete li se sjetiti trenutaka u svojem æivotu kadaje ljubav oËuvala i iscijelila vaπe odnose?

II. Mudrost u poniznosti(Prisjetite se teksta iz 11. i 12. poglavlja Izreka.)Tekst u Izrekama 11,2 glasi: “S oholoπÊu dolazi sramota, a u

smjernih je mudrost.” Mudrost koju pokazujemo u poniznosti i nera-zumnost u oholosti vaæne su teme u Izrekama (vidi 16,18). Ponosni,oholi ljudi ne sluπaju druge zato πto su sigurni da su u pravu. Tekstu Izrekama 12,15 takvu osobu naziva “luakom”.

Poniznost je osnovni uvjet za stjecanje mudrosti zato πto poni-zna osoba poπtuje izvor mudrosti i otvorena je za pouËavanje. Poni-zna osoba iznad svega poπtuje boæanski Izvor svekolike mudrosti. Zatoje “Gospodnji strah poËetak mudrosti” (Izreke 9,10). Oholost je grijehzato πto je to pobuna protiv Boga i Njegove dobrote (Izreke 8,13; Iza-ija 14,13.14), ali Bog obeÊava da Êe biti s poniznima i da Êe oæivitiduh i srce smjernih i skruπenih (Izaija 57,15). Temelj ovog oæivljava-nja je Kristova ærtva. Krist se ponizio, a zatim i uzdigao (Filipljanima2,5-10). Njegova poniznost svijetu izgleda nerazumno, ali to je naj-veÊi pokazatelj boæanske mudrosti (1. KorinÊanima 1,18-25).

Za razgovor: Kako su poniznost i oholost utjecali na odreenebiblijske osobe? Kako ste doæivjeli poniznost i oholost u svojem æi-votu?

III. Nagrada pravednima(Prisjetite se u razredu teksta iz 13. poglavlja Izreka.)U Izrekama 13,21 iznesene su dvije moguÊnosti: “Greπnika pro-

goni zlo, a dobro je nagrada pravednima.” Ovdje je zlo prikazano kaodinamiËna, aktivna sila koja progoni one koji krπe Boæji zakon ljubavi.S druge strane, pravedni Êe sigurno uæivati u rezultatima svojih od-luka.

U Psalmu 23,6 dobrota je prikazana kao aktivna sila: “Dobrota imilost pratit Êe mene sve dane æivota moga.” Hebrejska rijeË prevedenakao “pratiti” znaËi “goniti”. To je ista rijeË koja se javlja u Izrekama


13,21. ZnaËi, oni koji Ëine dobro, vraÊa im se dobro! Oni se ne trebajubrinuti o nagradi koju Êe primiti; ona Êe sigurno doÊi (Matej 6,33).Ova dinamika objaπnjena je u Izrekama 13,7: “Netko se gradi bogatim,a niπta nema, netko se gradi siromaπnim, a ima veliko bogatstvo.”Osoba koja iskljuËivo teæi za tim da bude bogata u ovom æivotu, nakraju nema niπta, a oni koji daju sve da bi sluæili drugima kao πto jeËinio Isus, dobit Êe vjeËnu nagradu.

Razmislite: U kojem joπ biblijskom tekstu pronalazite misao onagradama za pravednike? Koju posebnu vrstu nagrade æelite primitiu ovom æivotu i æivotu koji Êe doÊi? Kako vaπ naËin æivota odraæavavrstu nagrade koju æelite?

TRE∆I KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ljubav, poniznost i odgoda uæivanja u nagradi

nisu svojstveni palim ljudskim biÊima. Pomozite Ëlanovima svojeg raz-reda da shvate veliku sliku sveobuhvatnih uzroka i posljedica da bibili nadahnuti æivjeti vjerom u Boæja obeÊanja i upute, a ne samo naosnovi onoga πto vide oko sebe.

Primjena:1. Na koji naËin pokazujemo ljubav i poniznost? Kako ove osobine

utjeËu na ljude oko nas i na naπe svjedoËenje o Kristu?2. Kako u svojem æivotu moæemo primijeniti tekstove iz Rimlja-

nima 5,5 i Filipljanima 2,1-11 da bismo imali viπe ljubavi i poniznosti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: ProuËavanje Izreka 10—13 ukazuje na glavne

moguÊnosti za osobni rast i uspjeπnost u πirenju Boæje dobrote. Na-glasite u razredu praktiËne rezultate poniznog primanja i πirenja Nje-gove ljubavi i blagoslova.

Aktivnosti:1. Navedite konkretne naËine na koje vaπ razred moæe biti silni

svjedok za Krista ponizno sluæeÊi drugima iz ljubavi.2. Provedite anketu u svojoj druπtvenoj zajednici da biste pronaπli

naËine na koje vaπa crkva moæe pomoÊi i odgovoriti na njihove po-trebe. ©to rezultati ankete pokazuju o tome kako crkva moæe na naj-bolji naËin posluæiti? Ispunite jedan prijedlog u anketi.


Pouka 6 31. sijeËnja—7. veljaËe 2015.

Ono πto dobijete nije ono πto vidite


UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe da je ljudima zbog njihovih ograniËenih vidika

potrebna Boæja mudrost da ne bi bili prevareni.OsjeÊati: NeÊe se oslanjati na svoju mudrost, veÊ Êe osjetiti sigur-

nost u Boæjoj mudrosti.»initi: Æeljet Êe uËiti i æivjeti u svjetlu Boæjeg sveobuhvatnog i

ispravnog stajaliπta.

Plan pouËavanja:I. Znati: Potrebna nam je Boæja mudrost da ne bismo biliprevareni.

A. Koliko je veliko vaπe znanje u usporedbi s onim πto Bog zna?B. Koliko iskustva imate u usporedbi s Boæjim iskustvom?C. Zaπto je lako prevariti ljudska biÊa?D. Kako i zaπto Bog dijeli svoje glediπte s nama?

II. OsjeÊati: Trebamo se osloniti na Boæju mudrost, a ne svoju.A. Kako se osjeÊate kada neπto ne moæete shvatiti?B. Zaπto je prekomjerno samopouzdanje opasno?C. Kakve osjeÊaje u vama budi pristup izvoru potpune i pouzdane

istine (Bibliji)?D. Zaπto mnogi ljudi zanemaruju Bibliju?

III. »initi: UËimo od Boga i æivimo po tome.A. Kako vaπ naËin æivota pokazuje koliko cijenite Boga?B. Jeste li nekada bili prevareni? ©to ste nauËili iz osobnog isku-

stva kada ste uzeli u obzir Boæji naËin razmiπljanja, a ne samo svoj?C. Na koje posebne, praktiËne naËine moæete u svojem æivotu u

veÊoj mjeri usvojiti Boæji naËin razmiπljanja?


Saæetak: SveznajuÊi Bog upoznaje nas sa svojim sveobuhvatnimi ispravnim glediπtima da bismo imali sigurno vodstvo u æivotu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 14.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Nije sve onako kako izgleda.Mnogi ljudi æele doæivjeti uspjeh i sreÊu ne shvaÊajuÊi njihovu pravunarav ili uzrok. Oni su u zabludi zato πto misle da su dovoljno mu-dri da naprave i provedu planove za postizanje onoga πto smatrajudobrim. Ljudska mudrost bez pomoÊi sa strane bila bi nedovoljna usavrπenom svijetu, a pogubna je u palom svijetu u kojem smo zbogsvojih izopaËenih stavova skloni samozavaravanju, zavoenju od stranedrugih ljudi i lukavih nadnaravnih biÊa. Istinski uspjeh i sreÊu moæe-mo doæivjeti samo ako se oslanjamo na Boæju mudrost, na Njegovpojam uspjeha i sreÊe i Njegove upute o tome kako da ih postignemo.

Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 14,12 prikazuje osobu kojojse put Ëini dobar zato πto je prav. Meutim, na kraju tog puta jesmrt. Vanjski izgled nije pravo mjerilo. Isus nam savjetuje da radijeizaberemo teæak i neomiljen put koji vodi u æivot nego primamljiv iopÊeprihvaÊen πiroki put koji vodi u propast (Matej 7,13.14).

“Put” kojim Ëovjek “ide” prikazuje djelovanje te osobe (1. o kra-ljevima 2,4). Ako ljudi Ëine ono πto je ispravno u njihovim oËima(Suci 17,6; 21,25), bez boæanskog vodstva i “zemljovida”, neÊe uoËitiopasnosti koje vrebaju na “putu” zato πto im nedostaje iskustvo ipravi pogled u buduÊnost (vidi Suci). Iskrenost i dobre namjere nisudovoljne da zaπtite ljude od propasti.

Uvodni razgovor: U Izrekama 14,1 mudra æena gradi kuÊu (uspo-redi 31,10-31), a luda je raskopava svojim rukama. Æele li bezumniljudi uniπtiti ono πto im pripada, ili je to posljedica njihovog nemara(usporedi 14,16) iako smatraju da ispravno postupaju? Jedna vrstanemara je jednostavno vjerovati u sve πto Ëujeπ (redak 15) zato πtosu ljudski izvori znanja nepouzdani. Moramo ozbiljno provjeravati onoπto nam ljudi govore, ukljuËujuÊi i ono πto nam se nudi putem tele-vizije i interneta.

Za razgovor:1. Moæete li se sjetiti primjera iz Biblije i svojeg æivota koji se

odnose na naËela izraæena u Izrekama 14,1.12? Kako su misli u ovimredcima povezane?


2. Kako moæete uæivati u meuljudskim odnosima ispunjenimpovjerenjem, a da ne budete lakovjerni? Kakav nam je primjer Isusdao o tome kako odræati tu ravnoteæu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Mudre izreke uËe nas kako moæemo izbjeÊi

probleme donoseÊi mudre odluke. Ove odluke trebamo donijeti pre-poznavanjem Ëimbenika ukljuËenih u odreenu situaciju, koji mogudovesti do jednih ili drugih posljedica. Dobro razmislite prije negoπto neπto uËinite. Nemojte nerazumno postupati i donositi nepromi-πljene odluke na osnovi svojih trenutaËnih osjeÊaja.

Na starom Bliskom istoku bile su zapisane mnoge mudre misli,ukljuËujuÊi izreke iz razliËitih religija i kultura. Meutim, biblijskaknjiga Mudre izreke nadahnuta je Svetim Duhom: jedini naËin da uæi-vate u dugoroËnom blagostanju i sreÊi jest da stavite Boga na prvomjesto u æivotu (Izreke 1,7; Matej 6,33). Mojsije pred svoj narod jasnoiznosi moguÊnost izbora — æivot i dobro nasuprot smrti i zla (Ponov-ljeni zakon 30,15.16). Slijediti Boga ne znaËi legalizam koji navodiljude da pogreπno koriste Zakon u svrhe za koje nije namijenjen,kao πto je kupovanje spasenja ili upravljanje drugim ljudima.

Biblijski komentarU Izrekama 14 dani su primjeri kojima su prikazane glavne razlike

izmeu mudrosti i ludosti u pogledu stavova, donoπenja odluka, pona-πanja (ukljuËujuÊi ophoenje prema drugima) i govora. Ove razlikeovise o tome je li osoba usko usredotoËena na osobne kratkoroËneinterese ili uzima u obzir veliku, sveobuhvatnu sliku koju Bog otkriva.Bog sve vidi, bilo dobro ili zlo (15,3); Njegovo vodstvo je pouzdano iOn svakoga smatra odgovornim za ono πto Ëini. Iako ljudi prave pla-nove, ishod ovisi o Njemu (16,9).

I. Mudrost uzima u obzir πiru sliku.(Prisjetite se u razredu teksta iz 14. poglavlja Izreka.)Ne isplati se biti uskogrudan, sebiËan i ne poπtovati Boga. Takvi

ljudi razgrauju svoju kuÊu (Izreke 14,1; usporedi redak 11), primajukaznu za ono πto kaæu (redak 3), uzalud traæe mudrost (redak 6), neznaju kojim putem trebaju iÊi (redak 8; usporedi redak 15), ispunjenisu zaviπÊu (redak 30), oËekuje ih propast (redak 32). Suprotno tome,u istim redcima reËeno je da su oni koji su vjerni Bogu πirokogrud-ni, nesebiËni i da gledaju u buduÊnost; oni grade svoju kuÊu, Ëuvaju


ih rijeËi koje izgovaraju, lako stjeËu znanje, znaju kojim putem trebajuiÊi i imaju emocionalno zdravlje.

Da ne bi netko pomislio da je shvaÊanje πire slike najvaænije,pisac u 4. retku spuπta ovo naËelo na zemaljsku razinu: nekome jemoæda draæe da nema volove o kojima se treba brinuti, ali s volovimakoji vuku plug, ratar moæe uzgojiti mnogo viπe usjeva.

Razmislite: Kako iskustva Kaleba i Joπue u Brojevima 13,25—14,38 i Elizeja u 2. o kraljevima 6,11-23 pokazuju znaËenje gledanjaπire slike? ©to moæemo nauËiti od njih dok oËekujemo ulazak u obe-Êanu zemlju (Hebrejima 11,16), dok smo na udaru zlih nadnaravnihsila (Efeæanima 6,12)?

II. Bog sve vidi.(Prisjetite se u razredu teksta iz 15. poglavlja Izreka.)Tekst u Izrekama 15,3 glasi: “OËi su Jahvine na svakome mjestu

i budno motre i zle i dobre.” To je razlog zaπto Bog moæe pomoÊisvojem vjernom narodu (2. Ljetopisa 16,9). Psalmist je shvatio da Bogzna sve o njemu i da je znao Ëak i prije nego πto se rodio (Psalam139). On nije prezreo takvo sveznanje kao ugroæavanje privatnosti,veÊ je pokazao zahvalnost i otvorio svoje srce u molitvi (redci 23.24).

Nitko ne moæe prevariti Boga. On zna jesu li ljudi koji Mu seobraÊaju u molitvi ili Ga slave iskreni ili licemjerni (Izreke 15,8; us-poredi Izaija 1,11-17). On zna Ëak i naπe misli (Izreke 15,26). Zato netrebamo izbjegavati Boga kada pogrijeπimo (Postanak 3,7.8), veÊ pri-znati ono πto On veÊ zna i primiti oprost (Psalam 32,1-5).

Za razgovor: Kako spoznaja da Bog sve zna utjeËe na vaπ pristupæivotu? Moæete li imati povjerenja u ljude koji smatraju da Bogu nisuni za πto odgovorni? Zaπto?

III. Ljudi planiraju, ali Bog upravlja.(Prisjetite se u razredu teksta iz 16. poglavlja Izreka.)Tekst u Izrekama 16,9 tvrdi sljedeÊe: “Srce ËovjeËje smiπlja svoj

put, ali Jahve upravlja korake njegove.” (vidi 19,21) Trebamo shvatitida ljudi ne znaju sve i ne upravljaju svime πto moæe utjecati na kraj-nji ishod, Ëak i u naπe vrijeme znanosti i tehnologije.

Bog ljudima daje slobodu izbora. Zbog tog razloga On nas pou-Ëava, opominje i upuÊuje poziv preko Biblije i djelovanja Svetoga Duha(Ivan 16,7-10). Bog takoer utjeËe na ljude preko Ëimbenika u njiho-vom okruæenju kojima On upravlja. Na primjer, iako su se Josipova


braÊa pokuπala otarasiti svojeg brata (Postanak 37), Bog je vodio okol-nosti, ukljuËujuÊi i glad, koje su pruæile Josipu priliku da spasi svo-ju obitelj (Postanak 39-47). On je uvjeravao svoju braÊu: “Iako ste vinamjeravali da meni naudite, Bog je bio ono okrenuo na dobro.” (Po-stanak 50,20; usporedi Rimljanima 8,28)

Razmislite: Biblijski izvjeπtaji o Danielu i Esteri pokazuju kakoBog silno djeluje iza pozornice da bi ostvario svoje ciljeve i spasiosvoj narod usprkos velikom i odluËnom protivljenju. Kako ovi izvje-πtaji utjeËu na vas?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da steknu

povjerenje u Boga koji zna sve o njima (Matej 10,29-31) i usmjeravanjihove korake u pravom smjeru (Psalam 23,3). »ak i ako prolazekroz teπkoÊe, On je s njima i vodi ih na Janjetovu svadbenu gozbu(Otkrivenje 19,9).

Primjena:1. Na koji su naËin Boæji putovi bili bolji od vaπih planova? Kako

takvo iskustvo utjeËe na vaπe povjerenje u Njega sada i u buduÊnosti?2. Jeste li doæivjeli da Ëak i neki loπi dogaaji krenu na dobro?

UtjeËu li oni da se viπe oslonite na Boga i bude u vama nadu u boljisvijet?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 14—16 otkriva da se trebamo

oslanjati na Boæju mudrost da bismo izabrali put koji je najbolji zanas. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da uvide kako mogu primije-niti ovo naËelo u razliËitim situacijama u svojem æivotu.

Aktivnosti:1. Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju osobna iskustva o Boæjoj

providnosti u svojem æivotu. Razgovarajte o tome πto ta iskustva nji-ma znaËe.

2. Neka Ëlanovi razreda naprave listu praktiËnih savjeta o tomekako mogu odvojiti viπe vremena za svakidaπnje prouËavanje Biblije imolitvu, njegovanje odnosa, rjeπavanju sukoba, izlaæenje iz duga itd.

3. Na osnovi teksta u Izrekama 14—16 zapiπite neke suvremeneizreke koje izraæavaju sliËna naËela.


Pouka 7 7.—14. veljaËe 2015.

SuoËavanje sa sukobima


UËenik Êe:Znati: Prepoznat Êe rijeËi koje dovode do sukoba.OsjeÊati: Cijenit Êe obitelj i prijatelje kao dragocjeno blago.»initi: Ispitat Êe svoj æivot da bi ga uskladio s mudroπÊu iz Izreka

17—19.

Plan pouËavanja:I. Znati: Prepoznati rijeËi koje dovode do sukoba

A. Zaπto se ljudi svaaju zbog novca? ©to obiËno kaæu jedan dru-gome u svai?

B. Zaπto Ëlanovi obitelji katkad ulaze u sukob kada su zajednona odmoru?

C. Zaπto su rijeËi toliko vaæne u izgradnji odnosa?

II. OsjeÊati: Cijeniti obitelj i prijatelje kao dragocjeno blagoA. Zaπto ljudi na kraju æivota kaæu da im je æao πto nisu proveli

viπe vremena sa svojom obitelji?B. ©to je gore od siromaπtva?C. Zaπto mnogi brakovi bogatih i poznatih osoba zavrπavaju raz-

vodom?

III. »initi: Æivjeti prema mudrosti iz Izreka 17—19A. Zaπto Ëesto izgovaramo ono πto znamo da ne bismo smjeli?B. Kako se Isusove rijeËi slaæu s preporukama u ovim poglavlji-

ma?C. Zaπto smatramo da Êe govorenje istine potaknuti viπe, a ne

manje rasprava?

Saæetak: Meuljudski odnosi grade se rijeËima. Mi neprestanoupuÊujemo rijeËi jedni drugima da bismo oznaËili narav svojeg odnosa.


Ljutite i neistine rijeËi ukazuju na poremeÊene odnose. Ljubazne, isti-nite rijeËi i rijeËi ohrabrenja ukazuju na pozitivne odnose.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 19,3.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Tekst u Izrekama 19,3 kaæe dasmo Ëesto sami krivi za naruπene odnose. Oni nastaju zbog svadlji-vih i ruænih rijeËi izgovorenih u brzini. Meutim, umjesto da promi-jenimo svoje ponaπanje, Ëesto okrivljujemo Boga za svoje nevolje. Upouci za ovaj tjedan upuÊen nam je poziv da ponovno razmislimo.Uzrok neËijih nevolja Ëesto je pretjerana usredotoËenost na novac isamog sebe. Utvrdite koje rijeËi silaze s vaπih usana, a korijen suvaπih nevolja. Izvrπite odluËne promjene u svojem ponaπanju.

Samo za uËitelje: Nikakve promjene ne mogu se dogoditi u ne-Ëijem æivotu sve dok ta osoba ne preuzme odgovornost za svoje po-stupke. »esto povreujemo sebe vlastitim rijeËima zato πto podcjenju-jemo njihovu silu, na dobro ili na zlo. Ako izgovarate neistine, posta-jete laæljivac, ako izgovarate prijeteÊe rijeËi, postajete nasilnik; a ni-tko u svojoj blizini ne trpi laæljivce i nasilnike.

Uvodni razgovor: Kakvim se tonom i rijeËima obraÊate razliËitimljudima? Govorite li drugaËije kada se obraÊate Ëlanovima svoje obite-lji, svojem πefu ili podreenima? Izgovorite sljedeÊu reËenicu razliËitimtonom: “Donesi mi Ëaπu vode.” Objasnite razredu πto razliËito izgovo-rene reËenice znaËe.

Za razgovor:1. Zaπto u mnogim kulturama postoje uËtivi i prisni naËini obra-

Êanja? S kim smo bliskiji i zaπto: s onima kojima se obraÊamo uËtivimili prisnim izrazima?

1. Koje nas rijeËi i izrazi najviπe vrijeaju? Koje nas rijeËi i izrazinajviπe umiruju?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Neobuzdana pohlepa i samoljublje leæe u os-

novi svih sukoba. Nije pogreπno ako æelimo zaπtititi ono πto smo teπkostekli. Meutim, Izreke nas pozivaju da razmislimo æelimo li izgubitidragocjene odnose zbog materijalnih dobara. »esto smo svjedoci dase ljudi na poloæaju bahato ophode prema svojim podreenima. Kako


se vi obraÊate svojoj djeci ili braËnom drugu? Grubo ili ljubazno?Kako oËekujete da se oni obraÊaju vama? Odnosi se najlakπe mogunaruπiti zloupotrebom poloæaja i moÊi. Zar se ne ophodimo neljuba-zno prema onima s kojima smo prisiljeni razgovarati, posebno akosmatramo da ne zasluæuju naπe poπtovanje? Izreke nas pozivaju daiskreno i ljubazno razgovaramo sa svima.

Biblijski komentarI. Dobre i loπe rijeËi

(Prisjetite se u razredu teksta iz 17. poglavlja Izreka.)Izreke u ovom poglavlju, izuzev posljednjeg retka (28), raspore-

ene su u strofe koje se sastoje od dva stiha. U svakoj strofi prviredak odraæava misli drugog stiha. Prvi i drugi redak 17. poglavlja,na primjer, slijede ovu strukturu. Misao o sluzi koji nasljeuje cjelo-kupno domaÊinstvo iz drugog stiha, odraæava misao o nesretnom inesloænom domaÊinstvu iz prvog stiha. Bit je da Êe stranac, poputodvjetnika, steÊi bogatstvo ako su braÊa u bogatoj obitelji u sukobuoko naslijea.

Sedamnaesto poglavlje moæe se podijeliti na tri dijela: 1) ljuba-zne rijeËi izgrauju odnose (redci 1-10); 2) ruæne rijeËi uniπtavaju od-nose (redci 11-22) i 3) uzrok ruænih rijeËi (redci 23-28). U prvom dijeluljubazne rijeËi opisane su kao istinite, koje su proËiπÊene æivotnimnedaÊama (redci 3.4); kao uzviπena besjeda, πto je dar (redci 7.8);kao ukor koji tiπti neËije srce (redci 9.10). »lanovi obitelji koji izgo-varaju ljubazne rijeËi æivjet Êe skladno u mnogim naraπtajima (redci5.6).

U drugom dijelu (redci 11-22) ruæne rijeËi opisane su kao svaa(redci 11.12); kao laæno svjedoËenje (redci 13-16); kao rijeËi koje do-laze iz hladnog i oholog srca (redci 19.20). One mogu podijeliti ku-Êanstvo i nekoga raæalostiti (redci 21.22). Ipak, u teπkim okolnosti-ma nema boljeg prijatelja od dobrog brata ili sestre (redci 17.18).

TreÊi dio (redci 23-28) otkriva da je uzrok ruænih rijeËi Ëesto pre-piranje zbog novca i velikih poklona (redci 23.24). Ljubav prema nov-cu izopaËuje pravdu i donosi æalost bliænjima (redci 25.26). Kada doedo rasprave zbog novca, Ëak i bezumni kada πute odaju sliku mudrihljudi (redak 28).

Razmislite: Isus tijekom cijelog svojeg æivota na Zemlji nije imaokamo skloniti glavu (Matej 8,20). Za sobom je nakon smrti ostaviosamo par obuÊe, ogrtaË i haljinu. Naravno, nije svaki Ëovjek bez domapoput Isusa, ali u ovom svijetu u kojem vlada natjecateljski duh, ljudi


Ëesto moraju birati izmeu æelje da napreduju u æivotu i prijatelj-stva. Isus je uvijek birao prijateljstvo. ©to vi radije birate i zaπto?

II. Stav gubitnika(Prisjetite se u razredu teksta iz 18. poglavlja Izreka.)Izreke su u ovom poglavlju rasporeene u cjeline koje se sastoje

od dva i tri retka. U cjelini od tri retka srednji redak je najvaæniji. Usrediπtu poglavlja nalazi se cjelina od tri retka (10-12), Ëiji srednjiredak (11) otkriva da je sebiËnost izvor sukoba i pohlepe. Osoba kojarazmiπlja na ovaj naËin vjeruje da je “bogatstvo bogataπu njegova tvr-ava”. Redak koji prethodi ovome i redak koji slijedi (10 i 12) od-bacuju ovu neosnovanu teoriju tvrdeÊi da je Bog “tvrda kula”. Prvihdevet redaka ovog poglavlja opisuju æivot bogatog, bezumnog Ëovjeka.On æivi samo za sebe (redak 1), nije mu mio razum (redak 2) i nema-ran je u poslu (redak 9). Kada mu ponestane novca, ljudi Êe se op-hoditi prema njemu s “prezirom” i prijekorom (redak 3). Bezumnikoveohole rijeËi (redci 5-8) u oπtroj su suprotnosti sa æivotodavnim rije-Ëima mudrih ljudi (redak 4).

Drugi dio poglavlja (redci 13-23) otkriva tajnu kako se stjeËe pravobogatstvo. Uspjeh potjeËe iz dva izvora: sposobnosti da “podupremo”ljude u njihovoj “slabosti” i dobrog poznavanja i razumijevanja (redci13-15). Nasuprot tome, podmiÊivanje i laskanje nemaju trajnu siluzato πto vjetrovi moÊi sluËajno mijenjaju smjer (redci 16-18). Tekst u19-24 vraÊa se na uvodnu temu “odvajanja”. Dobar brat ili sestra (re-dak 19), dobra supruga (redak 22) i dobar prijatelj (redak 24) drago-cjeni su Boæji darovi — zlata su vrijedni. Meutim, buduÊi da bezum-nici koji posjeduju bogatstvo misle da imaju moÊ, “oπtro” odgovarajuonima koji ih vole udaljavajuÊi ih na taj naËin od sebe.

Za razgovor: Zaπto ne volimo ljude koji se hvale svojim bogat-stvom i moÊi? Zaπto ljudi koji ih ne vole svejedno æele biti kao oni?Zaπto novac i bogatstvo imaju toliko snaæan utjecaj na nas?

III. Odreivanje mudrosti(Prisjetite se u razredu teksta iz 19. poglavlja Izreka.)U 19. poglavlju Izreka pisac definira mudrost usporeujuÊi po-

naπanje mudrih s bezumnima. Njegov je cilj ohrabriti Ëitatelja da tra-æi mudrost i izbjegava bezumlje. Neki od njegovih snaænih savjetaglase: poput raskoπi, laganje (redci 9.10) nije potrebno. Laganje jeloπe kao πto je raskoπ nepriliËna u kuÊi bezumnoga. Strpljiva i urav-noteæena osoba ima ugled plemenitog kralja (redci 11.12). Gnjevom


se iskazuje sila zato πto ljudi obiËno prasnu na one koji su u podre-enom poloæaju. SuosjeÊanje pribliæava ljude Bogu (redci 17.18). Zatobudite Ëvrsti, ali pokaæite suosjeÊanje u odgoju djece. Kada ste ljuti,ne moæete pozorno sluπati (redci 19.20), zato πto sluπanje zahtijevaponiznost. Najuzviπenije misli koje osoba moæe njegovati jesu mislisuosjeÊanja prema siromaπnima i potlaËenima (redci 21.22). Suprot-na “strahu Gospodnjem” je lijenost (redci 23.24). Osoba koja se bojiGospodina neÊe “zadovoljno mirovati” na jednom mjestu, veÊ Êe od-mah krenuti u ispunjavanje Gospodnjeg naloga (redci 23.24).

Razmislite: Kako je u 19. poglavlju Izreka definirana mudrost?Na koji je naËin mudrost u ovom poglavlju usporeena s bezumljem?©to trebamo izbjegavati? Kakve modele ponaπanja prema Izrekama tre-bamo prihvatiti?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Odreene stvari se ne mijenjaju. I dalje smo

svakodnevno svjedoci bezumnog ponaπanja opisanog u Izrekama 17—19. Kao i u Salomonovo vrijeme, ljudi æele bogatstvo zato πto sma-traju da Êe im ono osigurati poloæaj, sigurnost i moÊ. Ipak, bogatstvone moæe ispuniti njihova oËekivanja. U Bibliji je zapisano da oni kojise razmeÊu bogatstvom i “grubo” se obraÊaju ljudima zapravo æivesamo za sebe, provodeÊi vrijeme u dokolici i sukobima. Bogatstvo uobliku mudrosti i razumijevanja obogaÊuje naπe misli, gradi naπe do-move i donosi radost. Novac svakako ima odreenu ulogu u æivotu, igrijeπimo ako kaæemo da nije vaæan. Opasnost leæi u prekomjernomnaglaπavanju vaænosti novca do te mjere da ga smatramo svojim bo-gom, dovodeÊi sebe na vrlo opasno duhovno tlo. Uostalom, kakva jekorist od toga da budemo vrlo bogati, da imamo sve πto nam svijetnudi, ako Êemo izgubiti duπu?

Primjena:1. Kako moæemo doæivjeti mnoga dobra u æivotu i svejedno ostati

mudri?2. Jeste li ikada upoznali osobu koja je osiromaπila zato πto je

vrπila Boæje zapovijedi?


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Jeste li nekada bili iznenaeni dobrim isho-

dom kada ste u skladu s Boæjom mudroπÊu æivjeli poπteno? Razgova-rajte o tome u razredu.

Aktivnosti:1. Opiπite osobu iz Biblije koja je sve stavila na kocku da bi

æivjela u skladu s Boæjom mudroπÊu. Kakav je bio ishod njezine od-luke da sve izloæi opasnosti zbog Boga?

2. Razgovarajte o tome kako crkva moæe postati zajednica mu-drih ljudi Ëiji æivot stoji u oπtroj suprotnosti s bezumljem opisanimu Izrekama 17—19.



RijeËi mudrosti


UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe zakon uzroka i posljedice izmeu milosti i suda.OsjeÊati: Viπe Êe cijeniti neopipljive nagrade mudrosti nego opip-

ljive nagrade ovozemaljskih blaga.»initi: Pravilno Êe prosuivati o trenutaËnim nagradama i brzim

rjeπenjima koja grijeh nudi.

Plan pouËavanja:I. Znati: Odnos uzroka i posljedice izmeu milosti i suda

A. Kako milost i istina mogu saËuvati kralja? Na koji su naËindjelotvornije od vojske ili bogatstva?

B. Zaπto je vaæno da kralj zdravo prosuuje (usporedi 22,2.8.26)?C. Objasnite zaπto je veÊa vjerojatnost da Êe zajednice koje nje-

guju milost i istinu saËuvati osobine kao πto su strpljenje, otvorenosti postojanost od zajednica koje pokazuju okrutnost i nepoπtenje?

II. OsjeÊati: NadmoÊnost neopipljivih nagrada mudrostiA. Zaπto bi uloge milosti i suda trebale biti naglaπenije, i kakva

je korist od toga?B. Kakve nagrade primamo zato πto svetkujemo subotu? Jesu li

one opipljive ili ne? Obrazloæite svoj odgovor.C. Zaπto se u Bibliji Bogu Ëesto pripisuju osobine kao πto su

pravednost, svetost i suosjeÊanje?

III. »initi: »uvajte se razvrata.A. ©to se dogaa u obitelji u kojoj je jedan roditelj svadljiv, ohol

i neljubazan?B. Navedite neke voe ili pojedince iz povijesti koji su poznati

po svojim moralnim nedostatcima. Objasnite zaπto su donosili pogre-πne odluke u æivotu i druge Ëinili nesretnima.


Saæetak: Milost i istina moæda vam neÊe donijeti novac ili polo-æaj, ali Êe vam pomoÊi da donesete najbolje odluke u æivotu i pruæitÊe vam silu da stvorite zajednicu koja napreduje i raste.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 20,28.KljuËno naËelo duhovnog rasta: U æivotu je najvaænije zdravo

prosuivanje. U odreenim prilikama moæe znaËiti æivot ili smrt. Po-duzeÊa gube milijune dolara; domovi se raspadaju; dogaaju se nesreÊeu vodi, zraku i na kopnu uz mnogo ljudskih ærtava, i to samo zbogneËije pogreπne procjene. Mudre izreke opominju nas da bez dobrogprosuivanja ne moæemo postiÊi uspjeh ni na jednom podruËju. Zbogtog razloga moramo izbjegavati sve πto moæe pomutiti naπe prosui-vanje.

Uvodni razgovor: Objasnite zaπto se neki automobili ili kuÊeprodaju po mnogo viπoj cijeni od drugih. Zaπto su ljudi spremni zanjih izdvojiti veliku svotu novca? U Ëemu vide njihovu vrijednost?Objasnite πto za vas znaËe rijeËi kao πto su sigurnost, pouzdanost ivisoka kakvoÊa. Zaπto ljude vode ovi nevidljivi ideali dok kupuju ne-πto dragocjeno?

Za razgovor:1. Navedite predmete koji su sigurni i pouzdani. Zaπto vam oni

pruæaju osjeÊaj sigurnosti? Kako je Isus svojim uËenicima pruæao os-jeÊaj sigurnosti i pouzdanosti?

2. Apostoli Pavao i Sila, koji su bili πibani, gladni i u okovima,pjevali su pjesme hvale Bogu u mraËnoj i vlaænoj tamnici (Djela 16,19-25). ©to su imali buduÊi da nisu posjedovali ovozemaljska dobra?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Da bismo postigli sreÊu u æivotu, moramo po-

stiÊi ravnoteæu izmeu duhovnog i tjelesnog ili materijalnog. Od Salo-monovog vremena do danas u druπtvu vlada nesklad u korist materi-jalnog, odnosno onog πto novcem moæemo kupiti. Izreke nas ponov-no upuÊuju na ljepotu i neusporedivu vrijednost duhovnog blaga.

Biblijski komentarSamo za uËitelje: Izgleda kao da se u Izrekama od 20. do 22.

poglavlja ponavljaju iste izreke iz prethodnih poglavlja bez odreenog


plana. Kada Ëitamo ova poglavlja, vaæno je imati na umu dvije pojedi-nosti. Prvo, prvi redak svakog poglavlja (Ëesto prvih nekoliko rijeËi)najavljuje temu poglavlja. Ovo pravilo ne vrijedi za sva poglavlja uIzrekama, ali se svakako odnosi na 20. i 21. poglavlje.

Drugo, mnogi izrazi koji su upotrijebljeni u ovim poglavljima, kaoπto su “ime” ili “srebro i zlato”, jesu metonimi. To znaËi da je pisacrijeË ili izraz zamijenio drugom rijeËju ili izrazom. Na primjer, “ime”je metonim za ugled, a “srebro i zlato” za ovozemaljska blaga. DrugimrijeËima, Izreke su napisane kao zagonetka ili kriæaljka. U sljedeÊemkomentaru navedeni su metonimi za rijeËi ili izraze koji se spominjuu ovim poglavljima. Bilo bi dobro kada biste zajedno s Ëlanovima ra-zreda prouËili odreene izreke iz ovih poglavlja i zamolili ih da samismisle odreene metonime.

I. Zdravo prosuivanje(Prisjetite se u razredu teksta iz 20. poglavlja Izreka.)Tema 20. poglavlja Izreka je zdravo prosuivanje. U prvom retku

spominje se rijeË “vino” zato πto ono moæe pomutiti prosuivanje.Udarci u 30. retku djeluju suprotno na Ëovjeka. Oni nas osvjeπÊuju ipomaæu da ispravno razmiπljamo. Udarci u Izrekama metafora su zaposluπnost i ne treba ih doslovno shvatiti.

U poglavlju je takoer Ëetiri puta spomenuta rijeË “kralj” (redci2.8.26.28) Ëime se naglaπava vaænost prosuivanja. Salomon se pitaπto bi se dogodilo u jednoj zemlji kada kralj ne bi znao zdravo pro-suivati. Najvaænije obiljeæje zdravog prosuivanja je odluËnost da zna-mo kada neπto treba zapoËeti (redci 4.15), kada prekinuti (redak 3) ikada reÊi “ne” (redak 16). Zdravom prosuivanju je takoer svojstvenarazboritost, sposobnost da prepoznamo dobar savjet (redak 18) i kori-stimo se zdravim razumom (redak 19). Da bi posjedovao ovakve oso-bine, Ëovjek mora biti milostiv (redci 20.21.28.29) i ponizan, uvijeksvjestan svojih nedostataka (redak 9; usporedi s 5. retkom) i Boæjegbudnog oka koje istraæuje naπe pobude i najskrivenije misli (redci5.12.24.27).

Æivot onih koji zdravo prosuuju obiljeæen je otvorenoπÊu (redci7.10.14.23), strpljenjem (redci 17.22) i postojanoπÊu (redak 25) u sve-mu.

Razmislite: Æivimo u vrijeme nezamislivih moguÊnosti, mnoπtvanovih ideja, prilika, tehnoloπkog i medicinskog napretka koji Biblijaneposredno ne navodi, mada nam iznosi odreena kljuËna naËela. Zatomoæemo potraæiti ljude koji nam mogu pomoÊi da donesemo prave


odluke. Koje osobine posjeduju osobe u Ëije prosuivanje imate po-vjerenja?

II. Navike koje uniπtavaju prosuivanje(Prisjetite se u razredu teksta iz 21. poglavlja Izreka.)Izreke 21 nastavljaju se baviti temom prosuivanja iz prethod-

nog poglavlja. To se jasno vidi iz upotrebe rijeËi “kralj” i izraza “Jahveispituje srca” u redcima 1.2. Zatim, rijeË “sud” i izraz “da se vrπipravda” javljaju se u redcima 3.7.15.

Meutim, ovo poglavlje razlikuje se od 20. poglavlja i onoga πtoje u njemu naglaπeno. Ono se usredotoËuje na pomraËivanje prosu-ivanja. U ovom poglavlju naveden je niz razumskih i emocionalnihpobuda koje, kada se usvoje, osakaÊuju naπe prosuivanje. Niz je pri-liËno dugaËak, ali je naËelo vrlo jasno. MoÊ prosuivanja gubi se kadapopuπtamo grijesima. Ljudi koji vole grijeh oholi su (redci 4.24), br-zopleti (redak 5), neËasni (redci 6.7.28), nepoπteni (redak 8), svadljivi(redci 9.19), æele zlo (redak 10), podsmjehuju se (redak 11), Ëine beza-konje (redci 15.18.27), nemaju suosjeÊanja (redak 13), podmitljivi su(redak 14), skrenuli su s puta (redak 16), prepuπtaju se zadovoljstvi-ma (redak 17), rasipni su (redak 20), samouvjereni (redak 22), govor-ljivi (redak 23), lijeni (redak 25), sebiËni i pohlepni (redak 26), hladno-krvni (redak 29), protive se Bogu (redci 30.31).

Osnovno naËelo glasi da ne moæemo imati zdravo prosuivanjeako uæivamo u grijesima. Problem je πto ljudska biÊa imaju uroenusklonost prema grijehu. Zbog tog razloga voa u svojem srcu moraosjeÊati samilost i saæaljenje.

Za razgovor: Zaπto grijeh toliko privlaËi ljude? Zaπto su grijesiraπireni u velikim gradovima? Kako u subotu moæemo pronaÊi vrije-me da pokaæemo suosjeÊanje prema onima koji su u potrebi, u crkvii izvan nje?

III. Nagrada mudrosti(Prisjetite se u razredu teksta iz 22. poglavlja Izreka.)Uvodni redak u Izrekama 22: “Dobro je ime bolje od velika bogat-

stva”, otkriva temu poglavlja — nagrada mudrosti. Suvremeni Ëovjekdobro ime i veliko bogatstvo Ëesto smatra sinonimima.

Meutim, u Izrekama nije tako. Nagrada koju mudrost obeÊavaneopipljiva je poput dobrog imena, dok oni koji teæe opipljivim nagra-dama, kao πto je novac, Ëesto na kraju popuste grijehu. Nagrada mu-drosti je znaËajna i viπestruka. Na primjer, mudrost pomaæe da prepo-


znamo opasnost i izbjegnemo je (redak 3), da budemo ponizni (redak5), da znamo kako odgajati dijete (redak 6), da budemo velikoduπni(redak 9), da imamo Ëisto srce i da znamo kako i kada neπto treba-mo reÊi (redak 11), da uæivamo u Boæjoj zaπtiti (redak 12).

U oπtroj suprotnosti s ovim, bezumlje donosi samo tugu. TeæeÊiza ovozemaljskim bogatstvom, æivot mnogih bit Êe ispunjen mukom(redak 8), podsmijehom (redak 10), lijenoπÊu (redak 13), poæudom(redak 14), postat Êe tlaËitelji (redci 16.22.23). Salomon poziva Ëitate-lje da steknu mudrost sluπajuÊi (redci 17.18), imajuÊi povjerenje uBoga (redak 19), traæeÊi znanje i istinu (redci 20.21), naporno radeÊi(redak 29). Oni se ne trebaju ugledati na ljude koji mrze mudrost itraæe druπtvo bogatih i utjecajnih prijatelja koji nemaju moÊ prosui-vanja (redci 22-28).

Razmislite: Zaπto toliko mnogo bogatih i poznatih osoba ne po-kazuje zanimanje za Boga? Zaπto je Bog podario ljudima um koji imaveÊe intelektualne i duhovne sposobnosti od æivotinja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U naπem materijalistiËkom i samoljubivom svi-

jetu lako je zavidjeti i ugledati se na ljude koji imaju novac i moÊ.Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da cijene nenadmaπnu vrijednostduhovnih blaga kao πto su zdravo prosuivanje i milosre.

Primjena:1. Kako moæemo znati da su mudrost i zdravo prosuivanje prio-

ritet u naπem æivotu?2. ProËitajte Filipljanima 3,4-11. Zaπto apostol Pavao smatra da

se ne moæemo dræati druπtvenog poloæaja i Krista u isto vrijeme?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima razreda da shvate koliko

tekst u Izrekama 20—22 opisuje danaπnje prilike. Objasnite kako ovapoglavlja otkrivaju naËin kako moæemo pobjeÊi od teænje za ovoze-maljskim blagima i uspjehom, i pronaÊi mir i spokoj u Kristu, Boæjojmudrosti (1. KorinÊanima 1,24).

Aktivnosti: Zamolite Ëlanove razreda da navedu svoje trenutaËneprioritete i da objasne na osnovi kojih su vrijednosti napravili tu listu.



RijeËi istine


UËenik Êe:Saznati: Shvatit Êe da Bog vidi naπe najskrivenije misli i djela.OsjeÊati: Cijenit Êe Boæje pouËavanje iako je strogo.»initi: Æivjet Êe poπteno kao da njegove misli i djela mogu svi

Ëuti i vidjeti.

Plan pouËavanja:I. Znati: Bog vidi naπe skrivene misli i djela.

A. Zaπto nas Bog uvijek promatra?B. Kako nam svijest o Boæjem budnom oku pomaæe u pogledu

odgovornosti i otvorenosti? Kako nam takva svijest pomaæe u duhov-nom smislu?

C. Zaπto nam se lako moæe dogoditi da zaboravimo da je KristSudac svijetu, kao i njegov Spasitelj?

II. OsjeÊati: Boæje strogo pouËavanje.A. Zaπto katkad izgleda da je istina oπtra i da nas ograniËava?B. Zaπto ljudi Ëesto izgovaraju neistinu na sljedeÊi naËin: “Nisam

znao”, ili: “Ne mogu se sjetiti”?C. Zaπto se krπÊani katkad osjeÊaju iscrpljenima?

III. »initi: Uvijek govorite istinu.A. Zaπto se neka vlast Ëesto oslanja na skriveno obavljanje po-

slova, pa Ëak pribjegava i otvorenim laæima?B. Kako Ëovjek moæe osjetiti sigurnost ako uvijek govori istinu?C. Zaπto je vlast koja se koristi laæima kao svojim naËinom rada

nestabilnija od one koja govori istinu?D. Kakva je razlika izmeu iznoπenja istine i nepotrebnog otkri-

vanja podataka?


Saæetak: Najsigurnije je i najjednostavnije æivjeti po istini. Bogprepoznaje i blagoslivlja one koji æive po istini. Laæ uvijek gubi.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 24,12.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog nam govori istinu: tko jeOn, πto oËekuje od nas i zaπto Mu je stalo kako se ophodimo jedniprema drugima. On oËekuje od nas da æivimo u skladu s onim πtoznamo o Njemu. Lako se moæe dogoditi da pomislimo da moæemomisliti ili se ponaπati kako god æelimo zato πto se spasenje dobivamiloπÊu. Meutim, to je zabluda. Naπa djela moraju biti u skladu sistinom u koju vjerujemo.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan naglaπava vaænost isti-ne. Istina nije samo intelektualna kategorija. Ona se tiËe poznavanjaBoga. On voli one koji njeguju suosjeÊanje i pravednost, i mrzi djelaonih koji odbacuju suosjeÊanje i pravednost zbog novca i moÊi. Dabismo primili milost od Boga, moramo pokazati suosjeÊanje. Ako æe-limo pravdu, moramo se pravedno odnositi prema drugima.

Uvodni razgovor: »ak i najhrabriji ljudi zadrhte od straha kadase njihove laæi razotkriju. »ak i najiskvareniji i najokrutniji reæimpokuπava staviti masku istine na svoje lice. ©to istinu Ëini tako moÊ-nom?

Za razgovor:1. »uvanje tajne potrebno je radi sigurnosti. Kakva je razlika iz-

meu Ëuvanja tajne i laæi? ©to bi se dogodilo kada bi sve privatneaktivnosti i razgovori postali svima poznati?

2. Istina katkad moæe zadati bol. Kako moæemo reÊi istinu a dane povrijedimo druge? Zaπto je lakπe izgovarati neistine o osjeÊajimanego o Ëinjenicama?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Istina je razlog zaπto postoji AdventistiËka cr-

kva. Mi vjerujemo da istina postoji, da je otkrivena u Isusu i da namje On dao posebnu vijest za naπe vrijeme, koju nazivamo “sadaπnjomistinom”. ©to je “sadaπnja istina”? Kako je razumijemo?


Biblijski komentarU Izrekama 22,17-29 dan je zakljuËak o prethodnoj temi o pro-

suivanju (20-22,16) i istodobno je iznesena tema o istini (PriËe 23;24). U Izrekama 23 Ëitatelju je upuÊen poziv da se dræi istine Ëak ikada je to teπko. Istina vas moæe stajati posla, Ëak i æivota, ali je idalje najbolji i jedini siguran put u æivotu. Dvadeset Ëetvrto poglavljeistiËe da svatko u dubini srca zna ponaπa li se u skladu sa svojomsavjeπÊu.

I. Istina o Bogu(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 22,17-29.)Pouka za ovaj tjedan poËinje posljednjim redcima 22. poglavlja

(17-29). Proπli tjedan smo vidjeli da je u 22. poglavlju rijeË o nagradimudrosti. Ovaj tjedan usredotoËujemo se na istinu.

©to je istina? Istina prvenstveno govori o Bogu, da On postoji ida je Branitelj siromaπnih i potlaËenih. U tekstu nalazimo opomenu:“Jer Êe Jahve parbiti parbu njihovu i otet Êe æivot onima koji ga njimaotimlju.” (22,23)

Kao drugo, istina otkriva da Êe propasti oni koji æive greπnimæivotom. Salomon ukratko iznosi grijehe dvjema slikama: “srdita Ëo-vjeka” (redak 24) i Ëovjeka koji pomiËe “prastare mee” (redak 28).Obje slike ukazuju na bezosjeÊajnost i oholost onih koji æive greπnimnaËinom æivota (usporedi 23,10). Moæe se Ëiniti da neko vrijeme na-preduju u æivotu, ali Êe na kraju doæivjeti propast.

Kao treÊe, istina je da Êe naporan rad i ustrajnost biti nagrae-ni. U Izrekama je dano obeÊanje: “Takav ima pristup kraljevima i nesluæi prostacima.” (22,29) Kada je promatramo u ovom kontekstu, is-tina opisana u Izrekama 22,17-29 vrlo je sliËna Ëetvrtoj zapovijedi(Izlazak 20,8-11). Zapovijed o suboti nalaæe da se 1) sjeÊamo Bogakoji je stvorio svijet (redci 8.11), 2) da pokaæemo milost (redak 10) i3) da marljivo radimo (redak 9). “Obavljaj sav svoj posao”, glasi zapo-vijed (redak 9). Istina u Bibliji je moralna, nikad se ne mijenja i govorio Bogu.

Razmislite: Na koja tri naËina Izreke definiraju istinu?

II. Istina o zavisti i zadovoljstvima(Prisjetite se teksta iz 23. poglavlja Izreka.)Zavist je kao kada u zabavnom parku stojimo u dugaËkom redu

ËekajuÊi na vrlo kratku voænju koja neÊe ispuniti naπa oËekivanja.Zavist nas nagoni da vjerujemo kako nas Ëeka neπto dobro na kraju


tog reda. Zbog zavisti s Ëeænjivim pogledom gledamo na one koji suveÊ stigli na red.

Bez zavisti ovaj svijet nam ne bi bio toliko zanimljiv. Naæalost,krπÊani katkad zavide svijetu iz dva razloga: zadovoljstva ovoga svije-ta izgledaju opuπtajuÊe i zabavno, dok je Boæja volja stroga i zahtije-va posluπnost. “Zadovoljstva” ovoga svijeta posluæuju hranu na srebr-nim pladnjevima (redci 1-8), uz nemoralnost (redci 27.28) i vino (redci29-35). Boæja mudrost javlja se s noæem pod grlom (redak 2), sa πibompo leima (redak 14), govorenjem onoga πto je pravo (redak 16). Te-πko je pokoriti svoje sebiËno srce sklono lutanju posluπnosti Bogu.

Meutim, nagrada mudrosti je vaæna i vjeËna. Zato se nemojteumoriti od stroge posluπnosti Bogu zavideÊi ljudima u svijetu. Ljudiovoga svijeta Ëekaju u dugom redu s velikim oËekivanjima i osjeÊajemzavisti, ali naporno Ëekanje neÊe im donijeti niπta osim sukoba i razo-Ëaranja.

Razmislite: Zaπto je Krist pozvao one koji Ga æele slijediti dapou uskim putem i uzmu svoj kriæ (Matej 7,14; Marko 8,34)?

III. Budite iskreni, vi poznajete istinu.(Prisjetite se u razredu teksta iz 24. poglavlja Izreka)Prvi redak 24. poglavlja poËinje opomenom da ne zavidimo onima

koji grade svoje kraljevstvo na zlu. Na poËetku poglavlja iznesena jeusporedba izmeu laæi i istine i kako one utjeËu na naπ æivot (redci2-10). Laæi uniπtavaju naπ ugled zato πto Êemo biti prezreni kada naπelaæi iziu na svjetlo (redak 9). Ako klonemo u dan bijede, neÊemoimati snage da izdræimo (redak 10).

Istina djeluje na nas na suprotan naËin. Ona nas duhovno izgra-uje (redci 3.4). Istina Êe nam za razliku od laæi pomoÊi da uzraste-mo, da se osjeÊamo snaænima i sigurnima (redci 5.6.16). NaÊi Êemose u utvrenom gradu Ëiji su zidovi “previsoki” naπim neprijateljima(redak 7). Istina je postojanija od laæi, jer ono πto je istinito, i stvar-no je.

U redcima 11-29 iznose se daljnje opomene o laganju. »ak i akose neËije laæi nikada ne otkriju, te osobe znaju i Bog zna da su izgo-vorile laæ. Salomon iznosi i prouËava tri primjera izgovorenih laæi: a)kada netko vidi osobu u nevolji i ne pomogne joj, a poslije kaæe:“Nismo za to znali” (redak 12); b) kada netko vidi svojeg neprijateljau nevolji i osjeti radost, ali se pretvara da ne primjeÊuje πto mu sedogaa (redak 17); c) kada netko pokazuje naklonost prema bogati-ma i moÊnima (redci 23-25).


U svim ovim primjerima osoba koja izgovara laæ zna da Ëini neπtoloπe. Zaπto bi se u protivnom trudila da prikrije svoje postupke? “NaDan u koji Êe Bog suditi ono πto je skriveno u ljudima” (Rimljanima2,16), On Êe svima platiti po njihovim djelima, bila dobra ili zla.

Razmislite: Dvadeset Ëetvrto poglavlje zavrπava priËom o lijenomËovjeku (redci 30-34). Kako se ova priËa uklapa u temu o posluπnostii istini u Izrekama 23 i 24?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Istina govori o Bogu, o tome da je pravedan i

milostiv, da vidi ono πto je skriveno. Ona takoer pokazuje da se niprema kome ne smijemo ophoditi s nepoπtovanjem samo zato πto jesiromaπan i πto ne zauzima znaËajan poloæaj. Objasnite Ëlanovimarazreda da je istina lijepa poput milosti i pravde. Ona je prijetnjasamo onima koji izgovaraju laæi.

Primjena:1. Ako vas netko tko ne zauzima znaËajan poloæaj u druπtvu æeli

vidjeti, a vi odgovorite da ste trenutaËno zauzeti, kakve Êe posljediceta laæ imati po vas?

2. ©to se dogodilo u krπÊanstvu kada su vjernici svoju naklonostpokazivali prema bogatim Ëlanovima i moÊnim velikodostojnicima (kaoπto je car Konstantin)?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Da bismo æivjeli po istini, moramo biti posluπni

i hrabri, posebno kada smo u dodiru s moÊnim pojedincima Ëije od-luke mogu donijeti negativne posljedice po nas. Izreke otkrivaju daBog ne odobrava ovakvu vrstu ponaπanja, osobito ako se prema slabi-jima odnosimo s nepoπtovanjem i nebrigom.

Aktivnosti:1. Pozovite Ëlanove razreda da obeÊaju Bogu da Êe sve πto kaæu

ili uËine biti istinito. To ne znaËi da trebaju razglaπavati ono πto imje reËeno u povjerenju, nepotrebno iznositi odreene Ëinjenice ili bezopravdanog razloga otkrivati ono πto znaju, veÊ da sve πto izgovorebude istina.

2. Pozovite Ëlanove razreda da pokaæu poπtovanje i izuzetno pona-πanje prema Ëlanovima zajednice i svoje obitelji koje smatraju slabi-jima od sebe i da svoja iskustva ispriËaju u razredu.


Pouka 10 28. veljaËe—7. oæujka 2015.

Iza maske

Biblijski tekst: Izreke 25,2.3; 26,11-16; 27,5.6.

UËenik Êe:Znati: Podsjetit Êe se koliko nam je potrebna boæanska mudrost

da bismo se nosili s nekim sloæenim problemima greπne ljudskenaravi.

OsjeÊati: Radovat Êe se pomoÊi dostupnoj u Boæjoj rijeËi dok sesuoËava sa æivotom onakvim kakav jest.

»initi: Prihvatit Êe Boæju rijeË kao izvor mudrosti u suoËavanjus moralnim pitanjima i odlukama.

Plan pouËavanja:I. Znati: Joπ nismo na Nebu.

A. Æivot nas moæe zbuniti. Ljudima ne moæemo uvijek vjerovati,a patnju uglavnom ne moæemo objasniti. Kako moæemo uspjeπno rje-πavati problematiËne situacije?

B. Dvadeset peto i dvadeset πesto poglavlje pruæaju nam uvid usvakidaπnje teπkoÊe ukazujuÊi na praktiËnu mudrost. Na koji su naËinsavjeti u Izrekama suvremeni?

II. OsjeÊati: Nova æelja da æivimo po Boæjoj rijeËiA. Ako moæemo vjerovati Boæjoj rijeËi, kako trebamo primijeniti

njezina naËela?B. Ako nam se Ëini da je Bog u teπkim trenutcima daleko, kako

Ga moæemo pronaÊi?

III. »initi: PrisjeÊati se Boæjih blagoslova u teπkim trenutcimaA. Kako se s povjerenjem moæemo suoËiti s buduÊnoπÊu usred

æivotne zbrke?B. Sjetite se proπlih iskustava u kojima vas je Bog blagoslovio i

pomogao vam da pronaete rjeπenje u zbunjujuÊim okolnostima. Raz-govarajte s osobama koje su primile Boæju pomoÊ i izvucite pouke iz


njihovih uloæenih napora. Kako vas njihova iskustva mogu ispunitinadom i hrabroπÊu?

C. Zaπto je teπko pjevati Bogu pjesme hvale kada doæivimo obes-hrabrenje?

Saæetak: Ako je netko obeshrabren i/ili se suoËava s nerjeπivimproblemima, πto je najbolje uËiniti? ProuËavanje praktiËnih savjeta uIzrekama 25 i 26 i uËenje iz æivota drugih koji su proæivjeli bolnaiskustva mogu vam pruæiti mudrost u svakidaπnjem æivotu. Iznad sve-ga, traæite obeÊane blagoslove od “Boga svake utjehe” (2. KorinÊani-ma 1,3).

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 25,2.3; 26,11.12.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Izreke opisuju razliËite vrsteljudi, meu kojima su bezumnici, lijenËine, prijatelji (dobri i loπi),podsjeÊajuÊi nas da osobine karaktera nisu nevaæne i da ne utjeËusamo na osobu koja ih posjeduje.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan podsjeÊa nas da vanjskiizgled osobe ne odgovara uvijek njezinoj nutrini. Svijest o ovoj nedo-sljednosti moæe nas potaknuti da se zalaæemo za æivot u kojem vanj-πtina odgovara unutarnjoj naravi, odraæavajuÊi tako Boæji istinolju-bivi karakter pun ljubavi.

Uvodna aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da se sjete trenutkakad im je neki prijatelj svojom iskrenoπÊu nanio bol. Kako je to utje-calo na njih? Takoer ih zamolite da se sjete trenutka kada su moralibiti iskreni prema nekom prijatelju. Koliko je to bilo teπko uËiniti?Isus je bio iskren prema ljudima, a oni su katkad Njegovu iskrenostprihvaÊali negativno.

Razmislite: Iako je bio zarobljenik i (najvjerojatnije) mladiÊ utinejdæerskim godinama, Daniel je babilonskim porobljivaËima hrabroi iskreno govorio o svojoj prehrani: “Daniel je u srcu odluËio da seneÊe okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvor-janiËkog starjeπinu da ga poπtedi.” (Daniel 1,8) Bog je blagoslovio nje-govu odluku: “Bog dade Danielu te nae dobrohotnost i smilovanje udvorjaniËkog starjeπine.” (1,9) Ovaj tekst moæe nas ohrabriti kada do-


nosimo moralne odluke. Koje su osobe u Svetom pismu usred patnjeslavile Boga?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izreke moæemo shvatiti kao “moralni priruË-

nik” koji je napisao “najmudriji Ëovjek” koji je ikada æivio. Moralnesituacije s kojima se ljudi suoËavaju nisu se promijenile tijekom sto-ljeÊa, pa su savjeti u Izrekama i dalje suvremeni i aktualni.

Biblijski komentarI. Iza maske

(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 25,1-3.)Bog mrzi nepoπtenje bilo koje vrste. “©est je stvari koje Gospod

mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biÊu: ohole oËi, laæljiv jezik,ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smiπlja greπne misli, nogekoje hitaju na zlo, laæan svjedok koji πiri laæi, i Ëovjek koji zameÊesvae meu braÊom.” (Izreke 6,16-19) Zapazite da je laganje spome-nuto dvaput na ovoj kratkoj listi! Moæda Boæje gnuπanje prema laæidjelomiËno potjeËe od prve laæi izgovorene u Edenskom vrtu, kad jebio oklevetan Njegov karakter — laæi koja je u srcu viπestoljetne velikeborbe izmeu Krista i Sotone.

Razmislite: Koje pouke moæemo nauËiti iz Danielovog iskustvao tome kako trebamo biti milostivi dok slijedimo Boæje putove? UIzrekama nam je dan savjet da se Ëuvamo bezumnih. Kako netko moæeproniknuti u tui karakter, a i dalje prihvaÊati sve ljude?

II. Boæja tajanstvenost(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 25,2.)Boæje znanje ne moæe se usporeivati s naπim. Ono nadilazi naπu

moÊ razumijevanja. Meutim, to πto Boga ne moæemo shvatiti nijeizgovor da o Njemu ne nauËimo sve πto moæemo. U Njegovoj pisanojrijeËi saznajemo da On æeli da Ga upoznamo. Iako nam trenutaËnone moæe sve u potpunosti objasniti (kao πto roditelji ne mogu svojojmaloj djeci), On obeÊava da Êemo Ga jednog dana gledati licem klicu i da Êemo tada shvatiti mnoga pitanja (ukljuËujuÊi i patnju) nakoja trenutaËno nemamo odgovor.

“Bog se pokazao u tijelu! Ova tajna je sve dublja πto je mi viπenastojimo razumjeti. Ona je nerazumljiva, pa ipak ljudska biÊa dopu-πtaju da zemaljske stvari sprijeËe ionako slabo razumijevanje Isuso-


ve neusporedive ljubavi. Kako moæemo biti oduπevljeni za zemaljske,obiËne stvari, a ne obraÊati pozornost na ljubav koja je otkrivena usmrti Boæjega dragog Sina?

Ja Êu, ako budem spaπena, biti æeljna novih spoznaja. Krist nasje ljubio i dao æivot za nas. Sa slavnim tijelom, velikim moguÊnostima,Ëistim srcem i neokaljanim usnama pjevat Êemo o bogatstvu otkupi-teljske ljubavi.” (Ellen G. White, Maranatha, str. 318)

Razmislite: Kako vam prouËavanje Kristovog æivota i Njegove ve-like ærtve pomaæe da bolje shvatite Boæji karakter? Kako te spoznajenadahnjuju vaπ moralni æivot i potiËu strpljenje i vjeru kada se naetepred poteπkoÊama?

III. Bezumni kao mudri(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 26,11-16.)Nikada ne smijemo zaboraviti da smo ograniËena ljudska biÊa.

Izmeu ljudskog znanja i boæanske stvarnosti nalazi se ponor. StariGrci su smatrali da su uzrok ovog nepremostivog ponora duh i tvar.Biblijski pisci nas uËe da je ponor izmeu ljudi i Boga prouzroËengrijehom. BuduÊi da smo skloni prihvaÊanju zabluda, potrebno namje pravo znanje koje potjeËe od Boga i Njegove rijeËi.

Razmislite: Koji je razlog πto se um suvremenog Ëovjeka protivimudrosti koju pronalazimo u Svetome pismu? Salomon, najmudrijiËovjek, razmiπljao je o ovom pitanju dok je pisao Propovjednika. Oniskreno priznaje da je æivot teπko shvatiti, ali da je naπa jedina nadada se bojimo Boga i da Mu budemo posluπni (Propovjednik 12,13.14).

IV. Prijatelj kao neprijatelj i neprijatelj kao prijatelj(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 27,5.6.17-23.)Katkad je teπko biti iskren, bilo da su u pitanju roditelji, djeca,

braËni drug, prijatelji ili poslovni suradnici. Zato smo dobili jasnupouku: “Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene i nemoj da ti omrznenjegov ukor. Jer koga Jahve ljubi onoga i kori, kao otac sina kogavoli.” (Izreke 3,11.12)

Ovaj nam tekst daje smjernice kako da nekome uputimo rijeËiopomene i ukora. To bismo trebali uËiniti paæljivo (s ciljem da pomog-nemo): “Ëestiti su udarci prijateljevi” u usporedbi s laænom iskrenoπ-Êu (koja krije prave osjeÊaje), “a laæni poljupci neprijateljevi” (27,6).Takoer: “Krvave masnice oËiste zlo i udarci proËiste odaje utrobe.”(20,30)


Razmislite: Kakve pouke moæemo izvuÊi iz borbi, pobjeda i prija-teljstava naπih duhovnih predaka u Starom i Novom zavjetu (na primjerRute i Noemi, Ane i Elkane, Davida i Jonatana, Pavla i Barnabe itd.)?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Katkad je zbog patnje, naπe ili onih koje vo-

limo, ili zbog nepravednog postupanja, teπko povjerovati da je Bog snama. Kako se moæemo utvrditi u svojoj vjeri u teπkim trenutcima?Kako moæemo ohrabriti one koji su se obeshrabrili i izgubili vjeru uBoga?

Za razmiπljanje: Iako nas je Krist pozvao da ljubimo svoje nepri-jatelje i Ëinimo dobro onima koji nas mrze, to ne znaËi da trebamodopustiti da budemo prevareni od strane bezumnika. Kako moæemobiti oprezni kada su u pitanju laæna prijateljstva, a da i dalje prihva-Êamo sve ljude?

Krist je i prije pojave grijeha æelio biti blizak s onima koje jestvorio na Boæju sliku. Kada su ljudi sagrijeπili, priπao im je i otkriosvoj briæni karakter.

“Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svoje brigei svoja strahovanja. Vi Ga ne moæete preopteretiti, ne moæete Ga za-moriti. Onaj tko je izbrojao vlasi na vaπoj glavi nije ravnoduπan pre-ma potrebama svoje djece. ‘Jer Gospodin je pun samilosti i milosr-a.’ (Jakov 5,11) Njegovo srce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima,Ëak i kad samo govorimo o njima. Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπum. Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove i upravlja svim poslovimasvemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatno niπta od onogaπto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijednog poglavlja u naπemuiskustvu koje bi Mu bilo premraËno za Ëitanje; nema problema kojibi Mu bio preteæak za razrjeπenje. Nema nesreÊe koja bi pogodila Nje-govo najmanje dijete, nema brige koja bi muËila duπu, nema radostikoja bi razgalila, nema iskrene molitve koja bi poletjela s usana a danaπ nebeski Otac ne vidi, da se smjesta ne zainteresira. ‘On lijeËione koji su srca skruπena i povija rane njihove.’ (Psalam 147,3) Odnosizmeu Boga i svake duπe tako je osoban i potpun, kao da nemanijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svoju briænu paænju,nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenoga Sina.” (EllenWhite, Put Kristu, str. 106)


Primjena: UtjeËe li Ëinjenica da je Isus vaπ prijatelj na to kakavste prijatelj i kakva su vaπa prijateljstva? Kako vam prijateljstva poma-æu da shvatite Boæju ljubav?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o tome kako je Bog

blagoslovio konkretne dogaaje u vaπem æivotu i kako vam je pomogaoda postanete suosjeÊajniji prema drugim ljudima i njihovim proble-mima.

Aktivnost: Razgovarajte o duhovnim, politiËkim i osobnim prili-kama i problemima, i o tome kako nam Isusov primjer pomaæe dapronaemo pravo rjeπenje. Prisjetite se kako je Bog otvorio vaπe oËida uvidite blagoslove skrivene u teπkoÊama i bolnim iskustvima.


Pouka 11 7.—14. oæujka 2015.

Æivjeti vjerom

Biblijski tekst: Izreke 28,4.5.7-9; 29,13.

UËenik Êe:Znati: Prepoznat Êe vrijednost praktiËnih savjeta u Izrekama, koji

se temelje na strahu Gospodnjem.OsjeÊati: Cijenit Êe vrijednost Boæjih praktiËnih savjeta i uvidje-

ti blagoslove posluπnosti.»initi: Bit Êe nadahnut da æivi po boæanskim uputama. Slavit Êe

Boga πto je u svojoj ljubavi dao tako jasne savjete koje moæemo pri-mijeniti u svojem æivotu u ovom greπnom svijetu.

Plan pouËavanja:I. Znati: Izuzetna vrijednost Boæjih zapovijedi i Zakona

A. Zaπto neki krπÊani smatraju da boæanski zakoni ograniËavajuslobodu?

B. Zaπto je teπko Boæje zakone smatrati blagoslovom? Kako mo-æemo promijeniti svoje miπljenje da bismo ih doæivjeli kao blagoslovekakvi doista jesu?

II. OsjeÊati: Prepoznavanje suvremene kulturoloπke zablude uËovjekovoj teænji da zaobie Boæji zakon

A. Na koji naËin druge ljude trebamo upoznati s Dekalogom dabi ga cijenili i poπtovali?

B. U nekim krπÊanskim tradicijama postoji vjerovanje da je Zakonukinut na kriæu. Kako se na najbolji naËin moæemo suprotstaviti ovompogreπnom shvaÊanju?

III. »initi: Novo nadahnuÊe da radosno æivimo po Boæjimuputama

A. “A ti, o Jahve, milosra mi svog ne krati, dobrota tvoja i vjer-nost neka me svagda Ëuvaju.” (Psalam 40,11)

B. Kako mogu zauzeti stav psalmista koji je shvatio da Boæjamilost i istina nisu u suprotnosti?


C. ©to mi moæe pruæiti vjeru, hrabrost i Ëvrstinu kada se Ëini dase sve u æivotu okrenulo protiv mene?

Saæetak: Boæji zakon i mudrost u Izrekama su povezani i tvoresmjernice koje trebamo slijediti u æivotu. Najviπu mudrost stjeËemopokoravajuÊi se Boæjoj volji.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 28,4.5.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Ljudi suvremenog doba u veli-

koj mjeri smatraju da realisti ne mare za zastarjele naloge Boæje rijeËi.Kralj Salomon se ne bi s tim sloæio. On tvrdi da Ëovjek moæe napre-dovati jedino ako prihvati savjete koji su izneseni u Svetom pismu iuz Boæju pomoÊ æivi po njima.

Samo za uËitelje: U Izrekama se nalaze upute o presudnim pita-njima iz svakidaπnjeg æivota. Upute se zasnivaju na osnovnoj tvrdnjida je strah Gospodnji najviπa mudrost, da stjecanje razboritosti po-Ëinje pokoravanjem Bogu. Svima onima koji nisu zainteresirani zavjeru i teologiju, ova knjiga pruæa odreenu mjeru pouka iz stvarnogæivota.

Uvodna aktivnost: Razgovarajte o tome zaπto je Boæja rijeË po-trebna za stjecanje mudrosti kada je dostupno toliko mnogo razliËitihpriruËnika.

Razmislite: Boæja rijeË je izvor zdravlja i sreÊe, obrazac premakojem je osmiπljen æivot za biÊa stvorena na Njegovu sliku. Zato seæivot na najbolji naËin ostvaruje u skladu s njom. Pogledajte kolikose redaka u Izrekama bavi zdravstvenim naËelima.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ProuËite tekst u Izrekama 28,4.5.7-9; 29,13.

Biblijski komentarI. Vaænost boæanskog Zakona

(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 28,4.)Nasuprot suvremenom glediπtu prema kojem se mudrost stjeËe

neovisno o Bogu, Izreke stalno ukazuju na ograniËenost ljudskog zna-nja i upozoravaju da se ne trebamo oslanjati na svoju mudrost. Oneukazuju na ljudsku potrebu za boæanskim otkrivenjem.


“Teπke æivotne Ëinjenice πkola su za oblikovanje karaktera kojuje Bog ustanovio; one nisu druga moguÊnost u odnosu na Njegovumilost, veÊ njezino sredstvo; jer sve ovisi o milosti, o sili da steknemoznanje i budemo posluπni. ‘I uho koje Ëuje i oko koje vidi, oboje jeJahve naËinio.’ (20,12)

Svi idu u Boæju πkolu ... jer On u nas æeli uliti znanje o sebi, ato je konaËna nagrada. Pokoravanjem Njegovoj vlasti i veliËanstvu (od-nosno strahu Gospodnjem) zapoËinjemo i nastavljamo svoje obrazo-vanje; i marljivom potragom za mudroπÊu kao za ’skrivenim blagom’primit Êemo nagradu u obliku sve veÊe bliskosti s Gospodinom. ...Jer cilj je sljedeÊi: ‘Tada Êeπ shvatiti strah Gospodnji i naÊi Êeπ Bo-æje znanje.’ (2,5)” (Derek Kidner, The Proverbs: An Introduction andCommentary [Downers Grove, I11.: InterVersity Press, 1964.], str. 35)

Razmislite: Kako iz Boæjeg zakona moæemo nauËiti da je Bogljubav? Zaπto Ëesto imamo dojam da nas Zakon ograniËava? Kadabismo zapamtili svih Deset zapovijedi, ukljuËujuÊi i prve Boæje rijeËi:“Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, izkuÊe ropstva”, moæda bismo se podsjetili da je spasenje dano prijeZakona! Mi ne dræimo Zakon da bismo bili spaπeni! Bog je dao Desetzapovijedi narodu koji je prethodno izbavio iz ropstva.

»injenica da je Bog osobno izgovorio Zakon na gori Sinaju po-maæe nam da shvatimo Njegovu brigu za nas. Mojsije je rekao: “I na-redio nam je Jahve da sve ove naredbe vrπimo u strahopoπtovanjuprema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da æivimo kaoπto je to danas.” (Ponovljeni zakon 6,24) Nije neobiËno πto je psalmistuskliknuo: “O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmiπ-ljam.” (Psalam 119,97)

II. Traæiti Gospodina(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 2,1-9.)Oni koji prezrivo odbace Boæji zakon, izgubit Êe zajednicu s Njim.

Za nas koji smo stvoreni na Njegovu sliku, Zakon je dragocjeni vodiËza uspostavljanje zajednice s Bogom i odræavanje zdravih i sretnihobiteljskih i prijateljskih odnosa, jer njegova dalekoseæna naËela po-kazuju πto je ispravno, a πto pogreπno. U Izrekama ljudska mudrostse ne uzdiæe niti se odobrava i najmanja sumnja u Boga. Boæje znanjeje apsolutno i sveobuhvatno.

Ljudi mogu obogatiti svoje znanje razmiπljanjem o boæanskim pi-tanjima. Bog se otkrio u svojoj rijeËi i preko Isusa Krista. Biblijskipisci neprestano slave savrπenstvo i pouzdanost Boæjeg otkrivenja:


• David: “RijeËi su Jahvine rijeËi iskrene, srebro prokuπano, odzemlje odvojeno, sedam puta oËiπÊeno. O Jahve, ti Êeπ bdjeti nad na-ma, od naraπtaja ovog Ëuvat nas svagda.” (Psalam 12,7.8) “Savrπen jeZakon Jahvin — duπu krijepi; pouzdano je SvjedoËanstvo Jahvino —neuka uËi; prava je naredba Jahvina — srce sladi; Ëista je zapovijedJahvina — oËi prosvjetljuje.” (Psalam 19,8.9)

• Mojsije: “Ova zapovijed πto ti je danas dajem nije za te preteπkaniti je od tebe predaleko. ... Jer, RijeË je posve blizu tebe, u tvojimustima i u tvome srcu da je vrπiπ. Gledaj! Danas preda te stavljam:æivot i sreÊu, smrt i nesreÊu. Ako posluπaπ zapovijedi Jahve, Bogasvoga, koje ti danas dajem — ako ih posluπaπ ljubeÊi Jahvu, Bogasvoga, hodeÊi njegovim putovima, vrπeÊi njegove zapovijedi, njegovezakone i njegove uredbe, æivjet Êeπ i razmnoæit Êe te Jahve, Bog tvoj,i blagoslovit Êe te u zemlji u koju ulaziπ.” (Ponovljeni zakon 30,11.14-16)

• Isus: “Tko ima moje zapovijedi i Ëuva ih, taj me ljubi; a tkomene ljubi, njega Êe ljubiti Otac moj, i ja Êu ljubiti njega i njemu seoËitovati.” (Ivan 14,21) “Posveti ih u istini: tvoja je rijeË istina.” (Ivan17,17)

Razmislite: Ako osoba ne prihvati znanje koje Bog nudi, kojejoπ izvore znanja ima na raspolaganju? Druga je moguÊnost da seoslonimo na izopaËena i ograniËena ljudska shvaÊanja. Prema Izre-kama poËetna toËka prave mudrosti je Boæje otkrivenje: “U tebi jeizvor æivotni, tvojom svjetloπÊu mi svjetlost vidimo.” (Psalam 36,9)“Strah je Gospodnji poËetak spoznaje.” (Izreke 1,7) “Ne umiπljaj dasi mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To Êe biti lijek tvome tijelu iokrepa tvojim kostima.” (Izreke 3,7.8) “Strah Ëovjeku postavlja zamku,a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.” (Izreke 29,25)

III. Ljubav prema istini(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 14,34 i 1,2-5.)U Izrekama su boæanski savjeti primijenjeni u razliËitim situaci-

jama i Ëine temelj pravog odgoja. Ljudsko znanje i kultura ne uzdiæuzato πto prava mudrost dolazi od Boga. Ako Ga sluπamo i poπtujemo,obitelj, posao i vlasti Êe napredovati: “Pravednost uzvisuje narod, agrijeh je sramota pucima.” (Izreke 14,34)

Izreke daju praktiËne upute o tome kako na najbolji naËin moæe-mo æivjeti mudro u ovom nesreenom svijetu. Meutim, mnogi se pod-smjehuju vjerovanju da postoji apsolutna istina. Salomon, najmudrijiËovjek, uvidio je kako je moguÊe “da se spozna mudrost i pouka, da


se shvate razumne rijeËi; da se primi umna pouka, pravda i pravica inepristranost; da se dade pamet neiskusnima, mladiÊu znanje i umi-jeÊe; kad mudar Ëuje, da umnoæi znanje, a razuman steËe mudrijemisli” (Izreke 1,2-5). Pokoravanje Bogu polazna je toËka: “Strah jeGospodnji poËetak spoznaje.” (redak 7)

Razmislite: Ponovljeni zakon i Izreke daju mnoπtvo praktiËnihsmjernica i pozivaju ljude da ljube Boga i da Ga se boje. »emu nassve to uËi o pravom Autoru Biblije?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Danas u svjetovnim druπtvima nepokazivanje

odanosti Bogu izaziva velike probleme. ©toviπe, neposluπnost i nasi-lje svuda vladaju. Razgovarajte o tome zaπto su prilike takve. Moæe lise pojedinac ili Ëlanovi subotnjoπkolskog razreda suprotstaviti ovomvladajuÊem smjeru?

Za razmiπljanje:1. Kako se odanoπÊu Bogu i Njegovoj RijeËi moæemo suprotsta-

viti tako snaænom negativnom trendu koji je zavladao u druπtvu?2. Kako mediji vjeπto uzdiæu bezvrijedan naËin æivota?3. Zaπto se trebamo prisjetiti Ëinjenice da se iskreni vjernik po-

znaje po tome kako se ophodi prema Ëlanovima obitelji?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Podsjetite se u razredu da je molitva izgovore-

na u Isusovo ime neπto viπe od spominjanja Njegovog imena na po-Ëetku i na kraju molitve. Moliti se u Njegovo ime znaËi moliti seKristovim umom i duhom, vjerovati u Njegova obeÊanja, oslanjati sena Njegovu milost i Ëiniti Njegova djela.

Aktivnost: Koji je pravi razlog πto se Isus joπ nije vratio? »estokao odgovor navodimo da se Radosna vijest joπ ne propovijeda pocijelom svijetu. Ellen G. White iznosi drugaËije glediπte: “Ako se po-nizimo pred Bogom, ako budemo ljubazni i uËtivi, njeæni i milostivi,stotine Êe se obratiti i priÊi istini tamo gdje je danas samo jedan.Meutim, mada tvrdimo da smo se obratili, mi nosimo u sebi svoje‘ja’ koje smatramo odviπe dragocjenim da bismo ga se odrekli. Naπaje prednost da taj teret poloæimo pred Kristove noge i da uzmemokarakter sliËan Njegovom. Spasitelj Ëeka da to uËinimo. ...


“UËite se od mene...’, kaæe Krist, “i naÊi Êete spokoj duπama svo-jim.’ (Matej 11,29) Zaπto svaki dan ne uËimo od Spasitelja? Zaπto neæivimo u stalnoj zajednici s Njim, kako bismo u meusobnim odno-sima mogli govoriti i postupati s ljubavlju i uËtivoπÊu? Zaπto ne sla-vimo Gospodina pokazujuÊi njeænost i ljubav jedan prema drugom?Ako govorimo i postupamo u skladu s nebeskim naËelima, druæenjems nama nevjernici Êe biti privuËeni Kristu.” (Ellen G. White, Testimon-ies for the Church, sv. 9, str. 189,190)

Razmislite o praktiËnim naËinima na koje potpunije moæete poka-zati Kristovu ljubaznost i uËtivost u svakidaπnjem ophoenju s dru-gima.


Pouka 12 14.—21. oæujka 2015.

Poniznost mudrih

Biblijski tekst: Izreke 30.

UËenik Êe:Znati: NauËit Êe duboko cijeniti boæanski izvor mudrosti koji

potjeËe od samog Stvoritelja. Uvidjet Êe da ova sveobuhvatna boæanskamudrost pruæa dragocjene upute za uspjeh u sadaπnjem æivotu.

OsjeÊati: Imat Êe æelju za prouËavanjem Boæjih putova u prirodii otkrit Êe Njegove blagoslove. Æeljet Êe primijeniti Boæje praktiËnesavjete za uspjeπan svakidaπnji æivot.

»initi: Molit Êe se za mudrost i Boæju silu da bi æivio po NjegovojRijeËi, da bi mogao “razabirati πto je volja Boæja, πto li je dobro, Bogumilo, savrπeno” (Rimljanima 12,2), umjesto da se prilagoava svjetov-nim kulturoloπkim pretpostavkama.

Plan pouËavanja:I. Znati: Dragocjene izvore znanja moæemo pronaÊi u svijetukoji je Bog stvorio.

A. Kako prouËavanjem prirode moæemo nauËiti viπe o Stvoritelje-vom karakteru?

B. BuduÊi da je grijeh u velikoj mjeri pokvario iskonsko stvaranje,kako na pravi naËin moæemo sagledati ono πto nas sada okruæuje?

II. OsjeÊati: Prirodu trebamo tumaËiti pomoÊu Svetoga pisma.A. Iako su Salomon i Agur (pisci najveÊeg dijela Izreka) takoer

æivjeli u greπnom svijetu, kako su unatoË tome mogli vjerovati u Stvo-riteljevu dobrotu? Kako su odoljeli da ne budu zavedeni pokvarenoπ-Êu ovoga svijeta?

B. Kako opÊeprihvaÊena teorija evolucije umanjuje vrijednost æi-votinja i prirode?

III. »initi: Zajednica sa Stvoriteljem prirode — blagoslov suboteA. Kako nam subota moæe pomoÊi da viπe saznamo o dobrim

djelima stvaranja?


B. Kako nas vjerovanje u doslovno stvaranje svijeta (Postanak 1;2) moæe saËuvati od laænih tumaËenja naπeg podrijetla?

Saæetak: U Izrekama 30 govori se o æivotu utemeljenom na Stvo-riteljevom planu, podsjeÊajuÊi nas da je zajednica sa Stvoriteljem naπnajbolji æivotni izbor.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: U potpunosti moæemo vjero-vati u pouzdanost i istinitost Boæje objavljene rijeËi.

Samo za uËitelje: U Izrekama 30 reËeno je da moralna neodree-nost i relativizam neÊe uroditi plodom. Granica izmeu ispravnog ipogreπnog, dobra i zla, istine i laæi ne moæe se izbrisati ma kolikose postmodernistiËko druπtvo u tome odluËno trudilo. Prema Izreka-ma, tolerancija zla i moralna ravnoduπnost nisu ni vrline niti isprav-ni æivotni odgovori.

Uvodna aktivnost: Jeste li razmiπljali o tome koliko se mnogoozbiljnih problema u suvremenom druπtvu pojavilo zbog nepoπtova-nja Boæjih zapovijedi? Koliko bi druπtvo bilo drugaËije da su braËnidrugovi vjerni jedan drugome i da nitko ne Ëini preljub? Koliko bisve bilo drugaËije da nema lopova, da su svi poπteni u domu i naradnom mjestu?

Razmislite: Izreke ne pripisuju Boæju mudrost drugim svjetov-nim sustavima mudrosti. Naprotiv, Boæja su naËela pravi izvor mu-drosti, shvaÊanja i mjerila na osnovi kojih se sve ostalo procjenjuje.©toviπe, osobna zajednica s Bogom lijek je za ljudsko neznanje. Za-πto je ljudskom srcu i umu toliko teπko priznati da neπto ne znaju?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Trideseto poglavlje poËinje Agurovim prizna-

njem da sam ne moæe steÊi mudrost (redci 2.3); zatim retoriËkim pita-njima pisac pokazuje da samo Bog posjeduje mudrost (redak 4) i daje On spremno dijeli preko svoje RijeËi (redak 5). KonaËno, Izrekenas opominju da Boæju rijeË ne smijemo mijenjati: “Ne dodaji niπtanjegovim rijeËima, da te ne prekori i ne smatra laæljivim” (redak 6), oËemu su govorili i drugi biblijski pisci (Mojsije i Ivan).


Biblijski komentarI. Boæja mudrost

(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 30,3-6.)Biblijski nauk o doslovnom stvaranju Ëini osnovu pouËnih knjiga

u Bibliji. Bog osobno, u svojem najduljem govoru u Bibliji (upuÊe-nom Jobu, Job 38-41), radosno govori o stvaranju svijeta.

Vjerovanje u biblijski izvjeπtaj o stvaranju, koje proæima cijeloSveto pismo, πiri ljudsko sagledavanje Boæjeg karaktera i djela. “Biblijane kaæe da je Bog oprost, iako praπta; ili da je znanje, iako je svezna-juÊi; ili da je sila, iako je svemoÊan. Sve druge osobine su, poputpoliranih, ravnih povrπina na dijamantu, blistavi prozori koji vode pre-ma Boæjem srcu.” (Timothy R. Jennings, M. D., The God-shaped Brain:How Changing Your View of God Transforms Your Life [Downers Grove,I11.: InterVarsity Press, 2013.], str. 22)

Prema Aguru i ostalim biblijskim piscima, pravo znanje potjeËeod radosnog pokoravanja Stvoritelju Neba i Zemlje jer je toga dosto-jan. Ako ljudi ne poznaju Boga i Njegovu stvaralaËku silu, oni Mu sesuprotstavljaju, kao πto biljeæi Salomon: “Otkrih ovo: Bog stvori Ëo-vjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.” (Propovjednik 7,29)Zbog ljudskog grijeha stvaranje samo djelomiËno otkriva boæanskiporedak. ©toviπe, ljudsko shvaÊanje je degradiralo zbog grijeha i zatoËovjek ne moæe u potpunosti shvatiti cijelu stvarnost.

Razmislite: Koje ljudske pretpostavke pruæaju laænu sliku o Bo-æjem karakteru i djelima? ©to je prema Bibliji uvjet za primanje pravemudrosti?

II. Oholi(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 30,10-31.)U Izrekama 30,10-31 pisac navodi oblike ponaπanja koji kvare

druπtveni poredak. ©to je joπ gore, takvo ponaπanje odupire se boæan-skom utjecaju (kada je rijeË o ljudskim pretpostavkama, a ne umnimsposobnostima). Ljudi pokazuju sve manje i manje poπtovanja premaBoæjoj istini. UsvajajuÊi greπna glediπta kao mjerilo morala, ljudi nemare πto æive u zabludi. Takvo postupanje nas podsjeÊa da problemiu druπtvu nisu proizvod umne nesposobnosti, veÊ duhovne oholosti.

Ljudi koji ovako postupaju, u Izrekama su nazvani “luacima”ili “bezumnima” i opisani su kao lakovjerni, neodgovorni, praznogla-vi, neiskusni, koji upadaju u kuπnje i odbacuju posluπnost, ukor iliispravljanje.


III. Pouke iz prirode(Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 30,18.19.24-31.)Prema Izrekama, svijet koji je Bog stvorio jedan je od najboljih

izvora iz kojih moæemo uËiti o Njegovim putovima. Iako mnogi o æivo-tinjama razmiπljaju samo kao o ukusnom zalogaju, pouka za ovaj tje-dan, zajedno s mnogim drugim redcima u Izrekama, pouËava nas damoæemo uËiti od æivotinja: “Idi k mravu, lijenËino, promatraj njegovepute i budi mudar.” (Izreke 6,6)

Mnogo toga smo dosad nauËili o Ëudesnim djelima stvaranja cje-lokupnog æivota, meu kojima je i razboritost æivotinja. Na primjer,ako se netko pita zaπto je Bog zapovjedio gavranima da hrane Iliju(1. o kraljevima 17,4), knjiga Crows: Wise Guys of the Avian World,autora Candacea Savagea, daje odgovor na to pitanje. Povezivanje snekom æivotinjom dragocjeno je iskustvo koje omekπava naπe srcejer su æivotinje privræene i imaju osjeÊaje, o Ëemu je Ellen G. Whitenapisala sljedeÊe: “Razboritost koju pokazuju mnoge nijeme æivoti-nje tako je bliska ljudskoj da je to teπko objasniti. Æivotinje vide,Ëuju, vole, boje se i pate. One koriste svoje organe mnogo pravilnijenego πto to Ëine mnoga ljudska biÊa. One izraæavaju suosjeÊanje injeænost prema svojim drugovima koji pate. Mnoge æivotinje premaonima koji se skrbe za njih pokazuju daleko jaËu ljubav nego πto jepokazuju neki pripadnici ljudskog roda. One uspostavljaju veze s Ëo-vjekom koje se ne prekidaju osim ako ne doæive velike patnje.

Koji bi Ëovjek s ËovjeËnim srcem, koji se ikada brinuo o doma-Êim æivotinjama, mogao pogledati u njihove oËi pune povjerenja i lju-bavi i voljno ih predati noæu mesara? Kako moæe uæivati u njihovommesu kao slatkom zalogaju?” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str.194) Uostalom, ljudi i æivotinje stvoreni su od “istog materijala” (Po-stanak 2,7.19).

Isus je osobno cijenio sve πto su Njegove ruke stvorile: “Promo-trite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muËe se niti predu. A kaæemvam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan odnjih.” (Matej 6,28.29) Ellen G. White takoer usmjerava naπu pozor-nost na Ëudesni svijet prirode: “Kada se pribliæimo samoj prirodi, Kri-stova prisutnost postat Êe nam stvarna i On Êe naπem srcu progovo-riti o svojoj ljubavi i miru.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str.13)

Psiholozi tvrde da Êe u πkolskom sustavu biti manje problema ibuntovniπtva ako djeca provode viπe vremena u okrepljujuÊoj sili pri-rode nego umjetnim nadraæajima elektroniËke tehnologije. (vidi Ri-chard Louv, Last Child in the Woods: Saving Our Children From


Nature-deficit Disorder, Chapel Hill, N. C.: Algonquin Books of ChapelHill, 2008.)

Razmislite: ©to viπe spoznajemo svijet prirode — biljke, sastavvode i njegovo znaËenje za odræavanje æivota, zrak koji udiπemo, to-Ënu udaljenost od Sunca nuænu za æivot itd., naπe divljenje Stvorite-lju raste. Njegovo upravljanje vremenom (stvaranje prvih sedam danatijekom stvaranja i povezivanje u jedan tjedan) takoer je pokazateljNjegove sile i ljubavi. Meutim, πto je utjecalo na to da se ljudi toli-ko otue od æivotinja i prirode?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ako æelimo steÊi mudrost, Bog nas mora pou-

Ëavati, jer jedino On posjeduje pravo znanje. Ovaj stav, koji se provlaËikroz Ëitavu knjigu Izreka, pobija racionalizam prosvjetiteljstva, pre-ma kojem ljudska mudrost, niËim potpomognuta, moæe spoznati is-tinu. Ovo razmiπljanje se pokazalo kao velika zabluda. Da, srednjo-vjekovna crkva ostavila je za sobom krvavi izvjeπtaj, ali je suvremeniateizam joπ okrutniji. Naæalost, zabluda koja je vladala u doba prosvje-titeljstva dovela je do pogreπnog postmodernistiËkog zakljuËka — dane postoji apsolutna istina! Izreke iznose drugaËije glediπte: ukazujuna pouzdanost i istinitost Boæje otkrivene rijeËi.

Za razmiπljanje: Koje nas Ëinjenice u Izrekama podsjeÊaju daiako je svijet greπan, Bog nije udaljen, hladan i nepristupaËan, veÊda s Njim moæemo ostvariti blisku, osobnu i toplu zajednicu?

Primjena:1. Zaπto nedovoljno cijenimo Ëudesnu prirodu i njezinog Stvori-

telja?2. ProuËite razloge zaπto je teorija evolucije podcijenila vrijednost

prirode.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Salomon je, kao i njegov otac David, bio odu-

πevljen stvorenim svijetom. Pronaite nekoliko psalama u kojima Daviduzdiæe i slavi Stvoritelja zbog Njegovih djela stvaranja (na primjer Psa-lam 19; 33; 104). Pozovite Ëlanove razreda da ispriËaju svoja iskustvau kojima ih je priroda pribliæila Stvoritelju.


Aktivnost: Donesite u razred razne Ëlanke i knjige o razliËitimæivotinjama u kojima se govori o njihovoj razboritosti, suosjeÊanju inapornom radu; ili ispriËajte svoja zapaæanja o æivotinjama.


Pouka 13 21.—28. oæujka 2015.

Æene i vino

Biblijski tekst: Izreke 31,4.5.29-31.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe da naËin æivota nije beznaËajno pitanje, veÊ da

ima velik utjecaj na nas i na osobe u naπem okruæenju.OsjeÊati: Njegovat Êe i cijeniti takav naËin æivota koji Êe povoljno

utjecati na njegov sadaπnji æivot i pripremiti ga za Nebo.»initi: Uz pomoÊ Svetoga Duha odluËit Êe slijediti Boæje upute

kada je rijeË o naËinu æivota, πto Êe mu po obeÊanju donijeti blago-slove i njegov æivot uËiniti blagoslovom za druge.

Plan pouËavanja:I. Znati: Prema 31. poglavlju Izreka najvaænije su odluke kojedonosimo u vezi s naËinom æivota.

A. U Izrekama 31 izjednaËena su dva znaËajna pitanja o kojimasvaka osoba mora donijeti odreenu odluku: upotreba alkoholnih piÊai odnos izmeu muπkaraca i æena u braku i izvan njega. Kako Ëovjekmoæe donijeti najbolju odluku u ovim dvama æivotnim podruËjima?

B. Kako mediji (radio, televizija, internet) utjeËu na ljudsko raz-miπljanje o ovim dvjema vaænim odlukama?

II. OsjeÊati: Napetost izmeu vrijednosti koje vladaju udruπtvu u vezi s alkoholom i odnosima i 31. poglavlja Izreka

A. Zamislite do kakvih bi promjena doπlo kada bi svi odluËiliizbaciti πtetna piÊa iz upotrebe i poπtovati biblijska naËela o obitelj-skim vrijednostima i ËistoÊi.

Saæetak: Izreke zavrπavaju ukazivanjem na znaËenje odluka kojedonosimo o svojem æivotu. U posljednjem poglavlju takoer je izne-sen detaljan opis poboæne æene. Iako se u ostalim poglavljima Izrekagovori o razliËitim ljudskim postupcima i odgovornostima, u posljed-njem poglavlju upuÊene su rijeËi hvale æeni koja je u svojem svaki-


daπnjem æivotu pokazala veliku razboritost, mudrost i ljubaznost. Joπjednom primamo pouku da nema nevaænih odluka i izbora, i da us-pjeh dolazi od “straha Gospodnjeg” (31,30), naËela koje se Ëesto javljau Izrekama.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Izreke 31,4-9.10-31.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Posljednje poglavlje Izreka bavise dvama znaËajnim æivotnim podruËjima: πto biramo za piÊe i kakose ponaπamo u svakidaπnjem æivotu. Posebno su naglaπene svakida-πnje duænosti “zaposlene majke”. Na kraju poglavlja ponovno se uka-zuje na “strah Gospodnji” koji Ëini osnovu pravednog æivota.

Samo za uËitelje: U Izrekama su savjeti o ispravnom naËinu æi-vota upuÊeni Ëlanovima obitelji (oËevima, majkama, sinovima, kÊeri-ma) i ljudima na razliËitim poloæajima u druπtvu. Neke izjave obliko-vane su kao zapovijedi, a neke kao praktiËni savjeti; Katkad se uka-zuje na posljedice odreenih odluka. Okvir koji povezuje sva poglav-lja jest vjerovanje u Boga Stvoritelja — koji se slavi u svim biblij-skim knjigama.

Pouka za ovaj tjedan poziva nas da pomno razmiπljamo o opasnimposljedicama navike koja je opÊeprihvaÊena na mnogim mjestima i umnogim kulturama, a rijeË je o upotrebi alkoholnih piÊa. Takoer segovori i o pozitivnom djelovanju dobro organizirane obitelji u kojojje naglaπena uloga supruge i majke.

Uvodna aktivnost: Ako ste u moguÊnosti, iznesite u razredu sta-tistiËke podatke o tome koliko prekomjerna upotreba alkohola dovo-di do mnogih braËnih problema. ZnaËajno je zapaziti da su poslje-dice negativnog utjecaja alkohola na vaæne odluke kralja (voe) u Izre-kama 31 povezane s opπirnim prikazom majke koja mudro vodi svojuobitelj. Ellen G. White daje iste pouke: “Utjecaj neskladne obitelji jedalekoseæan i koban za cijelo ljudsko druπtvo. On se pretvara u pli-mu zla, koja πtetno djeluje na obitelj i druπtvo u cjelini. Nitko odnas ne moæe æivjeti tako da ne utjeËe na svijet oko sebe. NijedanËlan obitelji ne moæe se uvuÊi u sebe, a da ostali Ëlanovi te obiteljine osjete njegov duh i utjecaj. »ak i izraz lica vrπi utjecaj na dobroili na zlo. Njegov duh, njegove rijeËi, njegovi postupci, njegov odnosprema drugima ne mogu se izbrisati. Njegova sebiËnost poput mala-


rije okruæuje njegovu duπu. Ako je ispunjen Kristovom ljubavlju, bitÊe uËtiv, ljubazan, njeæan i paæljiv prema osjeÊajima drugih. Djelimasvoje ljubavi prenijet Êe na svoje bliænje osjeÊaj njeænosti, zahvalno-sti i sreÊe. Svi Êe onda shvatiti da takav Ëovjek æivi za Isusa i svako-dnevno kod Njegovih nogu prima pouke, Njegovu svjetlost i Njegovmir. Takav Êe moÊi reÊi Gospodinu. ‘I milost tvoja uËini me velika.’”(Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 33,34 u izvorniku)

Razmislite: Zamolite razred da razmisli zaπto se opomene o pije-nju alkohola odnose na sve ljude, iako se pisac u Izrekama 31,4.5obraÊa kralju. Takoer razgovarajte o tome kako muπkarci i æene kojinisu u braku mogu imati koristi od opisa udane æene kojoj su upu-Êene rijeËi pohvale u ovom poglavlju.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Iako su napisane prije viπe tisuÊa godina, dvije

teme u Izrekama 31 i danas su suvremene i aktualne: 1) πtetne poslje-dice pijenja alkohola i 2) opis bogobojazne supruge i majke.

I. Alkoholno piÊe(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 31,3-9.)»ak i divni plodovi nastali prigodom stvaranja mogu biti zloupo-

trijebljeni. Upotreba alkohola pomraËuje dijelove mozga u kojima seodvija proces moralnog razmiπljanja. U tom sluËaju mogu biti uËinje-ne velike nepravde, kao πto je neprovoenje dobrih zakona ili dono-πenje pogreπnih, loπih zakona koji ne brane potlaËene (Izreke 31,5.8.9).Opomena u ovom tekstu odnosi se na sve ljude bez obzira na njiho-vo podruËje utjecaja.

Razmislite: Uvodni majËin savjet upuÊen Lemuelu u Izrekama31 upozorava na upotrebu alkohola opisujuÊi njegove pogubne po-sljedice. Zaπto je primamljivo utopiti svoje probleme u alkoholnompiÊu?

II. Poboæna æena(Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 31,10-31.)Opis æene u Izrekama 31,10-31 Ëini zavrπetak i izuzetan vrhunac

Izreka. U Ëitavoj knjizi Ëitateljima su upuÊivane rijeËi opomene da seËuvaju bezboænih “tuinki” Ëija moÊ zavoenja vodi u propast. Nji-hov je opis u suprotnosti s portretom æene na kraju knjige koja je


uzor razboritosti i boæanskih vrijednosti. Redak kojim zapoËinje njezinopis, zajedno s posljednjim redcima, vjeπto zaokruæuje tekst blagoslo-vom: ona je blagoslov svojem muæu (redci 11.12), a on je blagoslivlja(redci 28.29). Njezinog muæa svi poznaju na gradskim vratima (redak23; srediπte okupljanja u starom Izraelu), a i njezina djela su hvalje-na na istom mjestu (redak 31); ona postaje predmet hvale svoje zajed-nice (redci 30.31).

Ona nije usredotoËena samo na sebe, veÊ je bogobojazna i Bogjoj se otkriva jer ima “strah Gospodnji” (redak 30) i stjeËe mudrostiz Njegove RijeËi. U Izrekama mudrost nije prvenstveno intelektualnoili obrazovno dostignuÊe, veÊ odnos sa Stvoriteljem.

Razmislite: Kako razumijevanje ova dva vaæna æivotna naËela uIzrekama nadahnjuje vaπe pobude i odluke i proπiruje vaπe glediπte oBoæjem djelovanju u ljudskom srcu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Prisjetite se biblijskih izvjeπtaja u kojima je

prekomjerna upotreba alkohola dovela do straπnih, dugoroËnih po-sljedica (na primjer izvjeπtaj o Noi i njegovim sinovima [Postanak 9,18-27]; o Lotu i njegovim kÊerima [Postanak 19,30-38]).

Pronaite æene u Bibliji koje su pokazale karakterne osobine iz31. poglavlja Izreka. U svjetlu ove aktivnosti razmislite o sljedeÊem:Jedino je Isus mogao birati svoju majku. Od svih izraelskih æena kojesu æivjele u vrijeme kada je Isus bio zaËet, On je izabrao Mariju. Iakoje adventistiËki krπÊani ne oboæavaju kao sveticu, cijene je kao æenukoja je zbog svojih osobina bila najbolja majka koju je Isus mogaoizabrati. To uzdiæe ulogu majke u druπtvu. Ellen G. White na sliËannaËin uzdiæe obiteljske vrline: “Gospodinu se sluæi isto toliko, akone i viπe, vjernim obavljanjem kuÊanskih poslova kao i propovijeda-njem Njegove rijeËi izvan doma. Kao πto uËitelji odgajaju djecu u πkoli,tako i roditelji trebaju znati da su odgajatelji svoje djece u domu.Korisnost krπÊanske majke u ovom njezinom poslu ne smije se ome-tati nikakvim kuÊnim poslom. Zdrav utjecaj koji ona vrπi u obitelj-skom krugu moæe i treba uËiniti da se on osjeti u susjedstvu i uBoæjoj crkvi. Dom nije tamnica za posveÊenu suprugu i majku.” (EllenG. White, Temelji sretnog doma, str. 236 u izvorniku)

Za razmiπljanje: Kako se suprugama i majkama mogu uputitirijeËi ohrabrenja i zahvalnosti tijekom cijele godine, a ne samo naDan æena i MajËin dan?


Za primjenu: Na koji naËin u svojoj mjesnoj crkvi moæete pomoÊisuprugama i majkama, meu kojima su i samohrane majke, da osjeteljubav, poπtovanje i potporu koju zasluæuju zbog ispunjavanja svojihzahtjevnih obveza?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Bog nas poziva da Ga zovemo “Ocem”, ali On

takoer pokazuje osobine majke: svoju zaπtitu usporeuje sa zaπti-tom kvoËke koju ona pruæa svojim piliÊima (Matej 23,27). On takoerizjednaËava obraÊenje s roenjem Ëije iskustvo moæe imati samo æe-na.

Aktivnost: Kao razred napravite plan da na praktiËan naËin po-mognete samohranim majkama u crkvi. Ili iznenadite zaposlene rodi-telje i pomozite im tijekom tjedna.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

U mnogim biblijskim knjigama saËuvane su dubokeduhovne i teoloπke istine, dok u Izrekama nalazimopraktiËne i korisne savjete za svakidaπnji æivot.

Kratke, uravnoteæene, poetiËne, britke i Ëestoduhovite poslovice sveopÊeg su karaktera, lako sepamte, ukazuju na bît, katkad uspjeπnije od rjeËitihgovora i oπtrih rasprava.

Biblijska knjiga Izreke Boæja su rijeË zato πto suboæanskim nadahnuÊem pisci spojili svoje zapisanetekstove. Iako se Bog rijetko jasno spominje utekstovima, On je uvijek prisutan.

Prema Izrekama, “mudrost” se otkriva kada na “svimsvojim putovima” imamo na umu Gospodina (Izreke 3,6);odnosno, mudrost znaËi æivot vjere i posluπnosti.

»itajuÊi Izreke, nauËit Êemo postati mudri, istinskimudri u praktiËnom smislu. One daju odgovor na mnogaæivotna pitanja.

Documents

Mudre izreke - adventisti.hr file6 ¥ PRIRU¨NIK ZA U¨ITELJE (1/2015) Saæetak: Poziv mudrosti da æivimo u zajednici s Bogom osposob-ljava ljude da razlikuju dobro i zlo i Ëine