GODI

NA X

I •

BRO

J 98

• 1

5. I

V. 2

011.

( s t r . 6 )

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9/ III,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

Redakcija01/ 45 00 848 (novinarka Borka Cafuk)

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.Prim. dr. Egidio ΔepuliÊMr. sc. Dubravko FurlanProf. dr. Herman Haller

Prim. dr. Josip JeliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Prim. dr. Vjekoslav MahovliÊPrim. dr. Hrvoje Minigo

Prim. dr. Dragomir PetricProf. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ

Dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊPrim. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 9 8 • 1 5 . t r a v n j a 2 0 1 1 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5U iπËekivanju

IZ KOMORE ..... 6Nove prostorije • Radno vrijeme

MSD-priruËnik • 40. sjednica IO-a

Kandidati za delegate na skupπtini • Modeli plaÊanja u PZZ-u

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 25Civilno druπtvo u zdravstvu • Medicol i pretrege PET-CT-om • Obiteljska medicina i HMP • Japanska donacija

„Lijepa bolnica" • Prosvjed pred HZZ-om • SljepoÊa • TBC • Rak maternice • MEF u Splitu

Dan bubrega • Korupcija u Hrvatskoj • E-zdravlje • UPUZ i reforma zdravstva

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 39

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 51

HRVATSKE BOLNICE ..... 52KBC-i nisu sveuËiliπne bolnice

Naπe bolnice nakon ulaska u EU

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 55Homeopatska medicina

Zbrinjavanje masovnih nesreÊa

Reguliranje tjelesne teæine

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 59Protiv diskriminacije u zdravstvu

PraviËna zdravstvena zaπtita

Forum SZO Euro

DRUGO MI©LJENJE ..... 60Medicinska znanost u sluæni kapitala

Hrvatska treba trauma sustav

VA©A PISMA ..... 67DijabetiËko stopalo

Presedan u HMP-u

NjemaËke komore na internetu

IZ MEDICINSKE PRO©LOSTI ..... 69Pacemaker izumljen 1950. godine

BIOPATOGRAFIJE ..... 70Obitelj Stahuljak u hrvatskoj glazbi

LIJE»NICI PJESNICI ..... 73Silvio Altarac

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 75

5

inicijativu koja Êe naπim lijeËnicima, speci-jalistima i ekspertima osigurati bolje uvjete radai primjereno nagraivanje. Svima nam je poz-nato da u drugim profesijama u zdravstvu odav-no prevladava privatno vlasniπtvo, pa one uop-Êe zbog toga nisu gubile na kvaliteti i sigurnosti.Privatno poduzetniπtvo, na svim razinama,dobro nam je doπlo, ali samo kad se radi o „Ëis-tim" poslovima. Radi li se o protuzakonitim rad-njama, njih najoπtrije osuujemo. No, sve toprvo moraju ispitati i utvrditi nadleæne insti-tucije.

Prije nekoliko tjedana joπ je jednaneugodna tema pobudila veliko zanimanje me-dija. Radi se o kumulativnom radu nastavnikana medicinskim fakultetima. Studenti medicinemoraju imati uËitelje koji su vrsni kliniËari, panije moguÊe da nastavu iz kliniËkih predmetaprovodi netko tko ne radi kliniËki posao. Zatose ovaj problem mora πto hitnije rijeπiti, timprije πto kumulativni rad nije specifiËnost samodoktora medicine. Nije dobro da se stjeËe do-jam kako lijeËnici kliniËari, nastavnici na medi-cinskim fakultetima, svoj posao obavljaju nele-galno i naplaÊuju neπto πto nisu zaradili.

S druge pak strane, ima i dobrih vi-jesti. Izbori za tijela naπe Komore izazvali su veli-ko zanimanje naπih Ëlanova. U nekim æupani-jama, a posebice u Gradu Zagrebu, kandidiralose i do πest puta viπe kandidata od broja mogu-Êih delegata u Skupπtini Komore. To me raduje,jer ovakvo zanimanje naπih Ëlanova pokazujeda æele aktivno sudjelovati u radu Komore i nataj naËin utjecati na poboljπanje poloæaja lijeË-nika u druπtvu. Sada oËekujemo od svih Ëlanovada u πto veÊem broju iskoriste svoje pravo naslobodan izbor onih kandidata za koje vjerujuda zaista svojim ugledom, znanjem i voljommogu pridonijeti boljem radu Komore. Jako jevaæno da odaberemo najbolje i zadræimo rastuÊiugled na svim poljima djelovanja Komore, kaoorganizacije lijeËnika profesionalaca. Jer, godinesu nam bile potrebne da dosegnemo danaπnjurazinu utjecaja u druπtvu i ugleda meu zdrav-stvenim profesionalcima i institucijama. Uoæujku je bilo joπ nekoliko vrlo znaËajnih doga-aja. Bio sam na otvorenju Doma slovenskih li-jeËnika u Ljubljani. To je nova i velika graevina,u kojoj su smjeπteni komora, sindikat, lijeËniËkodruπtvo i udruga privatnih lijeËnika.

Iako je veliËina toga Doma impresiv-na i nama nedostiæna, ne umanjuje se naπa ra-dost πto ovih dana srediπnji ured naπe Komoreu Zagrebu seli u novi prostor. Istina, znatnomanji od onoga u Ljubljani, ali sasvim zadovo-ljavajuÊi. Æalosni smo πto zbog svih povijesnihnemilih dogaanja, oduzimanja naπe lijeËniËkeimovine i zabrane rada Komore u jednom raz-doblju, nismo bili u moguÊnosti ostati pod za-jedniËkim krovom naπega LijeËniËkog doma sostalim naπim udrugama - Hrvatskim lijeËniËkimzborom i Hrvatskim lijeËniËkim sindikatom, alismo nastojali da ne budemo daleko, pa Êemobiti samo nekoliko minuta hoda dalje od naπegasadaπnjeg sjediπta u ©ubiÊevoj. Uvjeravam vas,naπ Êe prostor biti (jer ovo je konaËno naπ vlas-titi prostor!) svojom pozicijom, kvalitetom i fun-kcionalnoπÊu baπ onakav kakav zasluæuju hr-vatski lijeËnici. Doite i razgledajte ga! Na naπojweb stranici moæete vidjeti vrijeme kada smopredvidjeli obilazak novih prostorija za sve naπeËlanove.

MSD priruËnik dijagnostike i terapijetakoer je naiπao na veliko zanimanja naπih Ëla-nova. Uspjeli smo omoguÊiti da vlastiti bespla-tan primjerak dobiju i oni lijeËnici za koje to upoËetku nije bilo predvieno, a nadamo se daÊemo nakon podjele priruËnika lijeËnicimapraktiËarima omoguÊiti i drugim kolegama kojisu primjerak traæili da ga i dobiju. Ovaj projektpokazao se vrlo uspjeπnim, a prema mojim po-dacima radi se o jedinstvenom pothvatu, kojido sada nigdje u svijetu nije uËinjen. Moja jeæelja da tu knjigu zaista koristite, tim prije πtoje iznimna prilika imati MSD priruËnik na svomjeziku. Na poziv ravnatelja KB-a „Sveti Duh"bili smo u posjetu ove ugledne zagrebaËke bol-nice. Kao i dosadaπnji posjeti bolnicama diljemHrvatske, ovaj posjet bio je vrlo koristan za nasi za domaÊine. U kolegijalnom i ugodnom raz-govoru doznali smo iz prve ruke koje poteπkoÊetiπte naπe Ëlanove, a Ëlanovi naπe delegacijepredloæili su i neka rjeπenja tih poteπkoÊa. Ova-kav naËin neposrednog kontakta s naπim Ëlano-vima i sa zdravstvenim ustanovama vrlo je ko-ristan pa ga i u slijedeÊem razdoblju treba nas-taviti, kao i sve dobre aktivnosti koje smo ute-meljili.

Kolegice i kolege, joπ jednom vaspozivam da iskoristite svoje pravo na izbor utijela Komore te da se u velikom broju osobnoukljuËite u naπe izbore. GlasaËke listiÊe koje stedobili na kuÊnu adresu Ëim prije vratite sa zao-kruæenim brojkama ispred imena kandidata, anajkasnije do 8. svibnja na adrese naznaËenena kuvertama s plaÊenim odgovorom!

Vaπ predsjednik•••••

rijeË predsjednika

• OËekujuÊi uskrsne blagdane, prola-zimo kroz vrijeme korizme i Ëekamo i presuduhrvatskim generalima u Hagu. Istodobno, zanaπu se profesiju baπ ovih dana ovijalo punodogaaja. Ne baπ ugodnih! Meutim, kako jeUskrs simbol pobjede dobra nad zlom, u jednojvjeËnoj dimenziji, nadamo se i mi da Êe za naπuplemenitu struku i za naπe pacijente doÊi i boljavremena. Moramo biti uporni, ali strpljivi. Mo-ramo vjerovati.

Svjedoci smo tragiËnih i opasnih zbi-vanja u Japanu nakon razornog potresa. Sigu-ran sam da svi mi, kao lijeËnici joπ i viπe, suosje-Êamo s tim narodom i ærtvama kataklizme. Po-nosan sam πto smo baπ mi meu prvima ponu-dili pomoÊ, i to struËnu, kao moguÊnost zbri-njavanja ozraËenih ljudi u naπim centrima kojise bave transplantacijom krvotvornih matiËnihstanica. Nadamo se da ipak naπa pomoÊ na ovojrazini neÊe biti potrebna.

Ovih je dana pozornost javnosti i ve-lik prostor u svim medijima zauzela „afera Me-dikol". Kao predsjednik komore bio sam nepre-kidno izloæen brojnim upitima novinara o stavuKomore oko tog sluËaja. Iako nije bilo prilikeda sva tijela Komore zauzmu sluæbeno svojastajaliπta, ja sam iznosio svoj stav, za koji vjeru-jem da bi ga i svi drugi lijeËnici podræali. Kate-goriËki odbijam tvrdnje da su lijeËnici svjesnoupuÊivali svoje pacijente na nepotrebne pre-trage PET/CT-om i da su tisuÊe ljudi bile bespo-trebno izloæene πtetnom zraËenju. Suglasnismo, potrebno je izraditi precizne nacionalnesmjernice za obavljanje ovoga vrijednog dijag-nostiËkog postupka. Meutim, siguran sam dasu i do sada naπi lijeËnici specijalisti onkolozi,hematolozi i drugi strogo vodili raËuna da ovupretragu indiciraju samo kad je to nuæno, kakosu Ëinili i u vrijeme dok su naπi bolesnici odlaziliu inozemstvo obaviti ovu skupu pretragu. Kadse o tome raspravlja, valja imati u vidu da jebrojnim pacijentima u najsloæenijem razdobljudijagnostike i lijeËenja upravo PET/CT pomogaoi u nastavku njihove borbe za æivot. U odnosuna privatno-javno partnerstvo, te na narasluprivatnu inicijativu u Hrvatskoj, kao i na najav-ljen veÊi odlazak lijeËnika iz ustanova koje su udræavnom vlasniπtvu u ustanove koje su u pri-vatnom vlasniπtvu, mogu samo ponoviti poz-nati stav naπe Komore: pozdravljamo svaku

U iπËekivanju...

Prim. dr. Hrvoje Minigo

simo u iduÊem broju LijeËniËkih novina. Pod-sjetimo, VijeÊe Komore je, na temelju Ëlanka19. toËke 11. i 14. Statuta Komore i odlukeSkupπtine Komore, na sjednici odræanoj 14.srpnja 2010. donijelo odluku o kupnji poslov-nog prostora na 2. katu stambeno-poslovne

zgrade u Tuπkanovoj 37. Poslovni se prostorsastoji od uredskog prostora povrπine 556,11kvadratnih metara, arhive od 50 kvadratnihmetara, jedne garaæe, te po 10 garaænih iparkiraliπnih mjesta, nalazi se na primjerenommjestu, odgovara potrebama Ëlanova Komorei ugledu Komore.

»lanove Komore obavjeπtavamo dazbog preseljenja u novi poslovni prostor struË-ne sluæbe Komore neÊe raditi od 15. travnjado 2. svibnja.

Ujedno Vas molimo da od 15. trav-nja svu poπtu adresirate na novu adresu: Hr-vatska lijeËniËka komora, Tuπkanova 37,10000 Zagreb.

Telefonski brojevi i adrese elektro-niËke poπte struËnih sluæbi Komore ostaju istekao i do sada.

Borka Cafuk

iz komore

• Novi poslovni prostor srediπnjegureda Hrvatske lijeËniËke komore sveËano jeotvoren 15. travnja u nazoËnosti visokih uz-vanika. Novi se poslovni prostor nalazi u Tuπ-kanovoj ulici broj 37 u Zagrebu. Reportaæu sotvorenja novog poslovnog prostora dono-

SveËano otvorennovi poslovni prostorsrediπnjeg uredaKomore

Tuπkanova ulica 37

6

7

iz komore

VAÆNA OBAVIJESTStruËne sluæbe

srediπnjeg uredaHrvatske lijeËniËke komore

u Zagrebu

neÊe primati stranke

od 15. travnja do 2. svibnja 2011.

zbog seljenja u novi poslovni prostorHrvatske lijeËniËke komore

u Tuπkanovoj ulici broj 37 u Zagrebu.

Molimo da od 15. travnja svu poπtuπaljete na naπu novu adresu.

Telefonski brojevi struËnih sluæbi Komore ostaju isti.

Predsjednik HLKprim. Hrvoje Minigo, dr. med.

iz komore

8

da se jave gospoi Vesni Gros na adresu elek-tronske poπte vesna.gros@hlk.hr s obzirom nato da ih sustav narudæbe priruËnika detektirakao nezaposlene sukladno bazi podatakaKomore.

BuduÊi da su mnogi lijeËnici umi-rovljenici, lijeËnici koji rade u HZZO-u, uHrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranjei ostali koji rade u ustanovama koje nisu u ne-posrednoj zdravstvenoj zaπtiti, iskazali gorljivozanimanje za priruËnik, moÊi Êe ga naruËitinakon 30. rujna, od priruËnika koji preostanunakon podjele lijeËnicima praktiËarima.Podsjetimo, u sklopu projekta ''MSD priruËnik

za svakog lijeËnika praktiËara'' tiskano je 18.izdanje MSD priruËnika dijagnostike i terapijena hrvatskom jeziku i besplatno Êe ga dobiti12.700 lijeËnika koji rade u kliniËkoj praksi.

Projekt je predstavljen 9. prosincau Hrvatskom dræavnom arhivu u Zagrebu iprovodi se pod pokroviteljstvom Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, u suradnji HrvatskelijeËniËke komore i farmaceutske tvrtke MerckSharp & Dohme d.o.o. (MSD) (viπe u LN broj95 od 15. prosinca 2010.).

Borka Cafuk

MSD priruËnikza lijeËnikepraktiËareToËni podaciu narudæbenicijamËe brz primitakpriruËnika

• Od 1. oæujka na mreænim strani-cama Hrvatske lijeËniËke komore www.hlk.hrdostupna je narudæbenica kojom svi lijeËnicipraktiËari mogu naruËiti svoj besplatni prim-jerak 18. izdanja MSD priruËnika dijagnostikei terapije (Merck Manual) na hrvatskom jeziku.

»lan Komore, kojeg Êe se moÊi de-finirati kao aktivnog praktiËara, odnosnolijeËnika koji radi u kliniËkoj praksi, priruËnikÊe dobiti poπtom na adresu koju naznaËi unarudæbenici nakon πto ispuni sve obveznerubrike narudæbenice koje sadræavaju identi-fikacijske osobne podatke.

Sve lijeËnike praktiËare koji ispu-njavaju narudæbenicu za priruËnik molimo dapaæljivo ispune narudæbenicu s toËnim poda-cima, pogotovo o æupaniji i ustanovi u kojojrade. Æupanije i ustanove navedene su u pa-dajuÊem izborniku narudæbenice. Pogreπnoispunjenu narudæbenicu sustav automatskiprijavljuje, πto zahtijeva dodatne provjere iproduæuje Ëekanje na priruËnik.

Mlade lijeËnike koji su se prvi putzaposlili, od kada su se uËlanili u Komoru apromjenu svog statusa nisu prijavili, molimo

Izgubljeneiskaznice

• Sukladno Ëlanku 23. Pravil-nika o javnim knjigama i evidencijamaHrvatske lijeËniËke komore objavljujemoda je mr. sc. Boæeni Coha otuena lijeË-niËka iskaznica Hrvatske lijeËniËke ko-more, a prim. dr. Blaæenka Hofman i dr.Zlata SmojiÊ prijavile su gubitak lijeËniË-ke iskaznice.

U roku od 30 dana od objavegubitka lijeËniËke iskaznice u sluæbenomglasilu LijeËniËkim novinama, Komora,odnosno izdavatelj iskaznice, lijeËnikuÊe izdati novu iskaznicu.

•••••

• S preseljenjem u novi poslovniprostor u Tuπkanovoj ul. 37 u Zagrebu, srediπ-nji ured Hrvatske lijeËniËke komore imat Êe inovo radno vrijeme kojim Êe se nastojati osi-gurati dostupnost struËnih sluæbi Komore Ëla-novima. Od 2. svibnja, od kada struËne sluæbepoËinju s radom nakon selidbe, radno vrijemeje od 8:00 do 16:00 sati ponedjeljkom,utorkom, Ëetvrtkom i petkom te od 10:30do 18:30 sati srijedom.

Radi poboljπanja organizacije rad-nog procesa i veÊe uËinkovitosti rada struËnihsluæbi Komore uvodi se i vrijeme unutar koje

se primaju stranke i telefonski pozivi stranaka.Radno vrijeme struËnih sluæbi za primanje stra-naka od 2. svibnja je od 9:00 do 12:00 satiponedjeljkom, utorkom, Ëetvrtkom i pet-kom te od 15-18 sati srijedom. U nastojanjuda se Ëlanovima Komore omoguÊi razgle-davanje i upoznavanje s novim poslovnimprostorom i rasporedom struËnih sluæbi Ko-more, od 2. do 6. svibnja organiziraju se ''Daniotvorenih vrata'', i to ponedjeljkom, utorkom,Ëetvrtkom i petkom od 14:00 do 16:00 sati,a u srijedu od 12:00 do 14:00 sati.

Borka Cafuk

Novo radno vrijemestruËnih sluæbi Komore

i dani otvorenih vrata za sve Ëlanove

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

iz komore

9

sluËaju Ëlanova Hrvatske lijeËniËke komore.Ovakvo postupanje Komora je smatrala ne-prihvatljivim i zatraæila da se predloæena iz-mjena Odluke o osnovama za sklapanje ugo-vora o provoenju zdravstvene zaπtite iz ob-veznog zdravstvenog osiguranja briπe s dnev-nog reda sjednice Upravnog vijeÊa HZZO-a28. veljaËe, sve dok se uvjeti i naËin provoe-nja vaenja krvi u ordinacijama PZZ-a konaË-no ne utvrdi na zajedniËkom sastanku pred-stavnika Komore, Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi i HZZO-a, i to u istom sastavuu kojem je na posljednjem zajedniËkom sas-tanku usuglaπen stav oko vaenja krvi u ordi-nacijama PZZ-a.

Premda je na naknadno na sjedniciUpravnog vijeÊa HZZO-a, kako istiËe prim.JeliÊ, i predsjednik Hrvatske komore medicin-skih biokemiËara Goran BulatoviÊ zatraæioda se donoπenje odluke odgodi, dræavni tajnikMinistarstva zdravstva i predsjednik UV-aHZZO-a dr. Draæen JurkoviÊ to nije æelio pri-hvatiti. Odluka je ipak usvojena ali je odgo-

• Izvrπni odbor HLK-a ponovo jeraspravljao o vaenju venske krvi u ordinaci-jama lijeËnika obiteljske medicine.

Podsjetimo, tijekom sjednice IO-a25. veljaËe donesen je zakljuËak i hitno je pos-lan dopis Hrvatskom zavodu za zdravstvenoosiguranje (HZZO) kojim se Komora oπtroprotivi predloæenoj izmjeni Ëlanka 49. stavka1. Odluke o osnovama za sklapanje ugovorao provoenju zdravstvene zaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja, odnosno predlo-æenom brisanju dijela napomene ispod Tab-lice 1.7. koja se odnosi na uvjete i naËin pro-voenja dijagnostiËko-terapijskog postupakau primarnoj zdravstvenoj zaπtiti - PZZ19Uzimanje venske krvi za laboratorijsku analizu.

Izmjena, koja obvezuje sve lijeËnikena vaenje venske krvi, obrazloæena je isklju-Ëivo stavom Hrvatske komore medicinskihbiokemiËara kao i Ëinjenicom da jedna od ko-mora u zdravstvu predlaæe znaËajne promjeneu svakodnevnom radu i organizaciji radnogvremena Ëlanova druge komore - u ovom

ena njena primjena do 1. lipnja 2011., a dotada je obeÊano da Êe se odræati sastanak sKomorom.

IO je zakljuËio da Komora ostaje prisvom stavu, tj. da se venska krv za laborato-rijske pretrage vadi tamo gdje za to postojeuvjeti i da vaenje krvi kao i do sada budedijagnostiËko-terapijski postupak (DTP) kojiÊe se posebno plaÊati (viπe o tome u izvjeπÊus 39. sjednice IO-a Komore u proπlom brojuLN-a).

Ustanovama zahitnu medicinu umnogim sluËajevimane upravljaju lijeËnici

ZabrinjavajuÊe je πto se Ëulo o po-stojeÊem stanju i reorganizaciji Hitne medicin-ske sluæbe na okruglom stolu «Obiteljskamedicina i hitna medicinska pomoÊfl organi-ziranom u sklopu 2. Kongresa Koordinacijehrvatske obiteljske medicine, koji je odræan uzagrebaËkom hotelu „AntunoviÊ" 25. oæujka,izvijestio je prvi dopredsjednik Komore prim.dr. Josip JeliÊ Ëlanove IO-a na 40. sjednici kojase odræana 1. travnja.

Naime, objasnio je JeliÊ, pokazalose da tim segmentom u mnogim sluËajevimaupravljaju svi osim lijeËnika. Primjerice, rav-nateljica hitne medicinske pomoÊi (HMP) ujednoj æupaniji prije postavljanja na novu duæ-nost radila je kao pravnica. a u drugoj æupanijiod tri Ëlana upravnog vijeÊa za HMP niti jedannije lijeËnik. Stoga je JeliÊ od IO-a zatraæio dadonese odluku da Komora istraæi tko su rav-natelji i Ëlanovi upravih vijeÊa ustanova zaHMP, jer tendencija iskljuËivanja struke i stru-kovnosti vodi u probleme, odnosno ugroæavastruku i pacijente.

Od 2. svibnja novo radnovrijeme struËnih sluæbi Komore

IO je donio nekoliko odluka kojimaÊe se struËne sluæbe komore uËiniti dostu-pnijima svojim Ëlanovima kada se srediπnjiured Komore preseli u novi poslovni prostoru Tuπkanovoj 37 u Zagrebu. Od 2. svibnjastruËne Êe sluæbe raditi od 8:00-16:00 satiponedjeljkom, utorkom, Ëetvrtkom i petkom,te od 10:30-18:30 sati srijedom.

Uvodi se i vrijeme kada se primajustranke radi poboljπanja organizacije radnogprocesa. Stranke Êe se primati od 9:00- 12:00ponedjeljkom, utorkom, Ëetvrtkom i petkom,a od 15:00-18:00 sati srijedom.

Za Ëlanove Komore organiziraju se''Dani otvorenih vrata'' od 2. do 6. svibnja

Sa 40. sjedniceIzvrπnog odboraKomore

Venska krv za laboratorijskepretrage treba se vaditi tamo

gdje za to postoje uvjetiBorka Cafuk

Prvi dopredsjednik Komore prim. dr. Josip JeliÊ i predsjednik prim. dr. Hrvoje minigo

iz komore

10

kako bi mogli razgledati novi poslovni prostorsrediπnjeg ureda Komore i upoznati se s ras-poredom struËnih sluæbi. ''Dani otvorenihvrata'' su ponedjeljkom, utorkom, Ëetvrtkomi petkom od 14:00-16:00 sati, a u srijedu od12:00-14:00 sati (viπe o novostima vezanimuz preseljenje u posebnim Ëlancima u ovombroju LN-a).

Iz rada povjerenstava IO-a

Zamjenik predsjednika Povjeren-stva za struËna pitanja i struËni nadzor prof.dr. Mirko Gjuraπin izvijestio je IO da je prove-den struËni nadzor u oæujku u Osijeku nakirurgiji i ginekologiji i ide se u Sveti –ur uredoviti nadzor ordinacije PZZ-a.

Predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaπtitu prim. dr. DragomirPetric prezentirao je IO-u traæenje dr. LindeZanchi, predsjednice Sekcije ginekologa uPZZ-u. Naime, provoenjem koncesija uslije-dio je novi ugovor s HZZO-om koji predviaumanjenje glavarine timovima za zdravstvenuzaπtitu æena i nemoguÊnost ostvarivanja 10posto novËanih sredstava na glavarinu (petposto za sudjelovanje u Centru obiteljskemedicine i pet posto za preventivne pro-grame koji se ugovaraju s domovima zdrav-lja). Za razliku od opÊe/obiteljske medicinei pedijatrije u zdravstvenoj zaπtiti æena nemadobnih skupina i glavarina je za svaku æenuista te je umanjenje glavarine za 3,00 kuneznatno umanjilo godiπnja maksimalna nov-Ëana sredstva kao i iznos za DTP.

Ginekoloπki timovi su u prosjekuoπteÊeni za 1.500 do 3.000 kuna, ovisno obroju osiguranica. S druge strane, ginekoloziiz vlastitih sredstava financiraju nabavuureaja, njegovo osiguranje od kvara ili loma,edukaciju, licencu za obavljanje ultrazvuËnedijagnostike i potroπni materijal koji je neop-hodan za svakodnevni rad ultrazvukom, a ve-Êina uplaÊuje i obvezno osiguranje od profe-sionalne pogreπke jer radi preglede s visokimrizikom. NovËana sredstva ostvarena DTP-omnisu dovoljna da bi se ureaj amortizirao iplatio kredit. HZZO traæi da se svim pacijen-tima obavi pregled prema Planu i programumjera, a plaÊa se tek treÊina izvrπenih uslugai to po cijeni koja je tri puta manja od cjenikaHrvatske lijeËniËke komore. Traæimo da se re-fundiraju svi izvrπeni dijagnostiËko-terapijskipostupci. Na taj bi se naËin omoguÊio kva-litetan i stimulativan rad ginekologa, a svimpacijenticama pruæila potpuna usluga. Akobi se naknada za DTP uveÊala za 5%, dakleda bude 15% , postiglo bi se tek izjednaËenjeprije umanjenja glavarine, πto joπ uvijek nijedostatno za prije navedeno. Uvaæavamofinancijsku krizu, ali bi bilo pravedno prema

Josip JeliÊ sudjelovao je na sjednici UpravnogvijeÊa HZZO-a 28. veljaËe. Drugi dopred-sjednik Komore prim. dr. Draæen BorËiÊ 1.oæujka je nazoËio Godiπnjoj skupπtini Hrvat-skog druπtva umirovljenih lijeËnika. Glavniurednik LijeËniËkih novina prof. dr. ÆeljkoPoljak 3. je oæujka bio na promociji specijal-nog izdanja Ëasopisa Medix, koji je u cijelostiposveÊen komunikaciji i komunikacijskimvjeπtinama u medicini.

U Komori je 7. oæujka odræan sasta-nak Komisije za provoenje postupka zapriznavanje specijalizacija iz hitne medicine,a predstavnica Komore dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudjelovala je na sastanku Kompo-nente 1 u Ministarstvu zdravstva i socijalneskrbi.

Prim. dr. Egidio ΔepuliÊ sudje-lovao u radu okruglog stola „Kako potaknutiinvestiranje u medicinski turizam" koji je 8.oæujka odræan u organizaciji Udruge za medi-cinski turizam.

Partnersko vijeÊe Splitske banke iKomore sastalo se 9. oæujka kako bi se ras-pravile moguÊnosti unapreenja suradnje iproπirila ponuda za Ëlanove Komore. Zaklju-Ëeno je da Êe Splitska banka revidirati svojuponudu i izvijestiti Ëlanove Komore o svimpovoljnijim uvjetima koje je spremna ponuditiu odnosu na trenutaËno vaæeÊe na træiπtu.

Predsjednik Komore nazoËio je ot-varanju II. Kongresa Druπtva nastavnika opÊe/ obiteljske medicine 10. oæujka, a dopred-sjednik prim. JeliÊ i tajnik Komore dipl. iur.Nikolina BudiÊ sudjelovali su u savjetovanjeUdruge poslodavaca u zdravstvu ''Analizaprocesa reforme zdravstvenog sustava'' uOpatiji (viπe u posebnom Ëlanku u ovombroju LN-a).

Prof. dr. Tatjana Jeren je 11. oæuj-ka sudjelovala u radu okruglog stola „Edu-

ginekolozima u PZZ-u da se barem omoguÊiizjednaËenje i ostvarivanje godiπnjeg maksi-malnog iznosa sredstava po timu na raziniostalih subjekata PZZ-u.

IO je podræao zamolbu dr. Zanchite Êe od HZZO-a zatraæiti da razmotri prijed-log ginekologa.

Povjerenstvo za javnozdravstvenudjelatnost, najavila je predsjednica prof. dr.Vesna Jureπa, raspravljat Êe o prevenciji ovis-nosti i mentalnom zdravlju jer je to dio zdrav-stva koji nisu obradili.

Povjerenstvo za ostale lijeËniËkedjelatnosti sedmi Êe put biti suorganizatorommodula u sklopu Motovunske ljetne πkoleunapreenja zdravlja, najavila je predsjednicaPovjerenstva dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ.

Kako razdoblje za koje je donesenaNacionalna strategija zdravstva 2006.-2011. istjeËe u lipnju ove godine, modul Êe se bavitistrateπkim planiranjem i upravljanjem u zdrav-stvu.

Predsjednik Povjerenstva za meu-narodnu suradnju prim. dr. Hrvoje ©obatizvijestio je IO da su pripreme za sastanak Per-manent Working Group of European JuniorDoctors (PWG) zavrπene. Sastanak Êe se odr-æati od 5. do 8. svibnja u Zagrebu u organi-zaciji Komore.

Ostale aktivnosti Komore

Predstavnici Komore sudjelovali suu brojnim aktivnostima koje su se odvijale urazdoblju izmeu dvije sjednice IO-a, od 26.veljaËe do 1. travnja.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo nazoËio je redovnoj godiπnjojskupπtini Hrvatskog lijeËniËkog zbora 26.veljaËe. Prvi dopredsjednik Komore prim. dr.

Sjednica IO Komore

iz komore

12

nom Ëlanku u ovom broju LN-a).Prof. dr. Ljiljana RandiÊ bila je na

sastanku Povjerenstva za prihvaÊanje po-kroviteljstva, novËano podupiranje znanstve-no-struËnih skupova u zdravstvu i davanjemiπljenja na dodatno struËno usavrπavanjezdravstvenih radnika, koji je odræan 23. oæujkau Ministarstvu zdravstva.

»lan VijeÊa Komore dr. Ivan Æokalji dipl. iur. M. LackoviÊ sudjelovali su u radumeunarodne konferencije o homeopatiji uorganizaciji Hrvatskog homeopatskog medi-cinskog druπtva 24. oæujka.

Predsjednik Komore bio je 25. oæuj-ka na otvaranju Kongresa Koordinacije hrvat-ske obiteljske medicine (KoHOM), a potomje nazoËio otvaranju „Domus medica" u Ljub-ljani, zgrade u kojoj su smjeπteni Zdravniπkazbornica Slovenije, FIDES, tj. lijeËniËki sindikati lijeËniËki zbor.

Isti je dan prim. JeliÊ je u sudjelovaou radu okruglog stola „Obiteljska medicina ihitna medicinska pomoÊ" u sklopu Kongresa

kacija-zalog bolje prakse" u sklopu II. Kongre-sa Druπtva nastavnika opÊe / obiteljske medi-cine. Prim. Minigo i suradnici bili su na rad-nom sastanku u KB-u ''Sv. Duh'' na poziv rav-natelja dr. Mirana Martinca.

Prim. JeliÊ i dr. Sekelj-KauzlariÊ na-zoËili tematskoj sjednici Nacionalnog vijeÊaza praÊenje provedbe Strategije suzbijanjakorupcije ''Percepcija korupcije i povjerenje'',odræanoj 16. oæujka. Na poziv Hrvatske komo-re medicinskih sestara prim. JeliÊ je 17. oæujkanazoËio zajedniËkom sastanku komora uzdravstvu vezano uz nedavne napade nainstitucije komora.

Tajnik Komore BudiÊ, dr. Sekelj-Ka-uzlariÊ i zamjenica predsjednika Povjerenstvaza PZZ prim. dr. Nevenka Vinter-Repalustsudjelovale su u radu okruglog stola ''Kapita-cija u zdravstvu Srbije - Model organizacije ifinanciranja primarne zdravstvene zaπtite'' uorganizaciji Regionalne lekarske komoreVojvodine, Lekarske komore Srbije, koji je odr-æan 18. oæujka u Novom Sadu (viπe u poseb-

KoHOM-a (viπe u posebnom Ëlanku u ovombroju LN-a), a Ëlan VijeÊa Komore dr. Ivo JuriÊnazoËio je sveËanom obiljeæavanju DanaMedicinskog fakulteta u Splitu.

Prim. Vinter-Repalust sudjelovala jeu radu okruglog stola ''Informatizacija u PZZ-u'', a dr. Sekelj-KauzlariÊ na okruglom stolu''Specijalizacija obiteljske medicine'', koji su26. oæujka odræani u sklopu Kongresa KoHOM-a.

Prim. Minigo je sudjelovalo u radusjednice Upravnog vijeÊa Agencije za kvalitetui akreditaciju u zdravstvu 29. oæujka. Danpotom u Komori je odræana sjednica Srediπ-njeg izbornog povjerenstva (viπe u posebnomËlanku u ovom broju LN-a).

•••••

duænosti Ëlana ÆIP-a na vlastiti zahtjev. Nanjeno je mjesto ÆIP imenovao dr. Hrvoja Ho-lika. ÆIP se sada sastoji od tri Ëlana: pred-sjednika dr. Zvonimira Mahovne, te Ëlanovadr. Branke Jakovac i dr. Hrvoja Holika i imatri zamjene: zamjenika predsjednika dr. To-mislava Teskera, te zamjenike Ëlanova dr.Martina BariËiÊa i dr. Martina VinkoviÊa.

Na zahtjev mr. sc. Siniπe Maslova-ra ÆIP Vukovarske-srijemske æupanije razrijeπioga je duænosti zamjenika Ëlana ÆIP-a i na nje-govo mjesto imenova dr. Maria BegoviÊa.ÆIP se sada sastoji od tri Ëlana: predsjednicedr. Jadranke Korda, te Ëlanova dr. KaticeDrobnjak i dr. Zlatka KrtaliÊa i ima tri zamje-ne: zamjenicu predsjednice dr. Mariju Jur-koviÊ, te zamjenike Ëlanova dr. Ivanu Delaπi dr. Maria BegoviÊa.

SIP prihvatioizmjeneu æupanijskimizbornimpovjerenstvima

• Srediπnje izborno povjerenstvo(SIP) je na izvanrednoj telefonskoj sjednici23. oæujka razmatralo i potvrdilo izmjenenastale u æupanijskim izbornim povjeren-stvima (ÆIP) Brodsko-posavske æupanije iVukovarsko-srijemske æupanije.

Naime, na sjednici ÆIP-a Brodsko-posavske æupanije 14. veljaËe donesena jeodluka da se dr. Ines ZeliÊ BariËeviÊ razrijeπi

Izmjene su objavljene na mreænojstranici Hrvatske lijeËniËke komore www.hlk.hr u rubrici Izbori.

Borka Cafuk

SIP utvrdio listukandidataza delegateSkupπtine Komore

Kandidatima za delegateomoguÊeno da budunazoËni na sjednicamaizbornih povjerenstavaprilikom brojenja glasova

• Srediπnje izborno povjerenstvo(SIP) je na drugoj redovnoj sjednici 30. oæujkautvrdilo listu kandidata za delegate SkupπtineHrvatske lijeËniËke komore te sadræaj i izgledglasaËkih listiÊa.

Na temelju Ëlanka 4. Pravilnika oizboru tijela Komore, SIP je donio upute povje-renstvima izbornih jedinica za izbor delegataSkupπtine Komore. Rok za dostavu glasaËkihlistiÊa æupanijskim izbornim povjerenstvimaistiËe 8. svibnja u ponoÊ, a izborna povjeren-stva Êe prebrojati listiÊe i utvrditi rezultateglasovanja do 12. svibnja, te zapisnik s izbor-nim rezultatima dostaviti SIP-u do 16. svibnja.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Dr. Danijel ©imaπek, prim. dr. Azra HurπidiÊ-RaduloviÊ, dr. Zenon PogoreliÊ,dr. Lidija GoviÊ-GolËiÊ, dr. Aleksandar Dæakula i dr. Dragutin Kremzir

iz komore

13

ladno pozitivnim propisima Komore i nijeovlaπten mijenjati sadræaj glasaËkog listiÊa teje prijedlog KoHOM-a odbijen.

U aktima Komore nijepredvien dodatan obliknadzora glasovanja poredonog propisanog Pravilnikomo izboru tijela HLK-a

SIP je takoer razmotrio i zamolbuOrganizacije i ekonomike medicinskih struka(OEMS) da se organizira akcija ''LONG - lijeË-nici organizirano nadgledaju glasovanje'' sciljem nadzora glasovanja u postupku izborakandidata za delegate Skupπtine Komore,predsjednika i prvog dopredsjednika Komore.

Iako je pozdravio iskazani interes iinicijativu, SIP je negativno odgovorio na za-molbu jer u vaæeÊim aktima Komore nije pred-vien dodatan oblik nadzora glasovanja poredonog propisanog Pravilnikom o izboru tijelaKomore.

SIP je duæan osigurati pravilnu pri-premu i provoenje izbora sukladno pozitiv-nim propisima Komore te nadzire rad izbornihpovjerenstava izbornih jedinica i ujednoprovodi izbore na Skupπtini za tijela Komore.

Pravilnikom o izboru tijela Komorepropisana je moguÊnost podnoπenjaprigovora SIP-u zbog nepravilnosti u postupkukandidiranja i postupku izbora pa SIP pozivaËlanove Komore da ga o svim eventualnouoËenim problemima i nejasnoÊama vezanimu postupak provoenja izbora i glasovanjapravovremeno izvijeste.

Premda je odbio traæenje Koordi-nacije hrvatske obiteljske medicine o izmjeniglasaËkog listiÊa i Organizacije i ekonomikemedicinskih struka o nadgledanju izbora, SIPje uvaæavajuÊi velik interes Ëlanova Komoreza postupak provoenja izbora za delegateSkupπtine odluËio omoguÊiti svim zaintere-siranim kandidatima da budu nazoËni nasjednicama izbornih povjerenstava izbornihjedinica na kojima Êe se prebrojavati zaprim-ljeni glasaËki listiÊi. Kandidati koji su se kandi-dirali za delegate Skupπtine mogu pasivnoprisustvovati - bez ometanja rada izbornogpovjerenstva, odnosno bez kontakata s Ëlano-vima izbornog povjerenstva, glasaËkim listiÊi-ma ili izbornim materijalima - na sjednicamaizbornih povjerenstava izbornih jedinica u ko-jima su se kandidirali za vrijeme otvaranja gla-saËkih kutija i pristiglih glasaËkih listiÊa iz poπ-tanskog pretinca izborne jedinice, prebroja-vanja glasova na glasaËkim listiÊima i zapis-niËkog utvrivanja rezultata glasovanja.

Predsjednici izbornih povjerenstavaobjavit Êe do 6. svibnja vrijeme odræavanjasjednice izbornog povjerenstva i obavijestkandidatima o moguÊnosti i naËinu prisustvo-vanja sjednici izbornog povjerenstva na og-lasnim ploËama izbornih jedinica. Obavijesto naËinu i uvjetima sudjelovanja zainteresi-ranih kandidata na sjednicama izbornih povje-renstava izbornih jedinica bit Êe objavljena nai mreænoj stranici Komore www.hlk.hr.

Kandidati izborne jedinice za kojusu se kandidirali moraju svoj interes za ovak-vim sudjelovanjem pri utvrivanju rezultataglasovanja najaviti predsjedniku izbornog po-vjerenstva pisanim putem najkasnije do 6.svibnja. U sluËaju da kandidati koji prisustvujusjednici izbornog povjerenstva izbornejedinice i imaju eventualnih prigovora ili pita-

nja, duæni su ih uputiti SIP-u kao nadleænomtijelu kojem se πalju prijave. Æupanijska izbor-na povjerenstva nisu ovlaπtena raspravljati opotencijalnim pitanjima ili prigovorima nasjednici povjerenstva izborne jedinice.

Izborno povjerenstvo izborne je-dinice duæno je sastaviti popis kandidata kojisu nazoËili sjednici izbornog povjerenstva nakojoj su se utvrivali rezultati glasovanja i pri-loæiti ga uz zapisnik.

Izgled i sadræajglasaËkog listiÊa moæemijenjati samo SkupπtinaKomore izmjenama Pravilnikao izboru tijela HLK-a

SIP je razmatrao i zahtjev Koordina-cije hrvatske obiteljske medicine od 27. oæujkao izmjeni izgleda i sadræaja glasaËkog listiÊaza delegate Skupπtine Komore, odnosno dase na dnu glasaËkog listiÊa doda reËenica ''NaglasaËkom listiÊu glasovao sam za _____(brojem)____ delegata za Skupπtinu HLK-a''.

Sadræaj glasaËkog listiÊa, zakljuËioje SIP, utvren je Ëlankom 14. Pravilnika o iz-boru tijela Komore u kojem je izriËito propi-sano da glasaËki listiÊ sadræi: oznaku da seizbori odnose na Skupπtinu Komore; oznakuizborne jedinice; broj delegata koji se bira;redni broj, ime i prezime kandidata, specija-lizaciju i mjesto rada. Pravilnik u Ëlanku 16.propisuje i u kojim se sluËajevima glasaËki listiÊsmatra nevaæeÊim.

Pravilnik o izboru tijela Komore do-nijela Skupπtina Komore 29. listopada 2003.i ona je jedina ovlaπtena mijenjati i dopunja-vati odredbe Pravilnika. SIP je duæan osiguratipravilnu pripremu i provoenje izbora suk-

I IZBORNA JEDINICABJELOVARSKO-BILOGORSKA ÆUPANIJA

1. Dr. KesiÊ ValpotiÊ Gordana, spec. anesteziologije, Bjelovar2. Dr. KneæeviÊ MiliËiÊ Gordana, spec. opÊe medicine, Bjelovar3. Dr. LovriÊ Josip, spec. opÊe kirurgije, Bjelovar4. Dr. SlovaËek Cesarec Jasna, spec. obiteljske medicine, Bjelovar5. Dr. ©eloviÊ Alen, spec. ginekologije i opstetricije, Bjelovar

II IZBORNA JEDINICABRODSKO-POSAVSKA ÆUPANIJA

1. Dr. BariπiÊ Josip, spec. ginekologije i opstetricije, Slavonski Brod

2. Dr. JeliÊ Josip, spec. anesteziologije, Slavonski Brod3. Dr. Leko Ninoslav, spec. interne medicine, Slavonski Brod4. Dr. PosavËeviÊ Suzana, lijeËnica opÊe medicine, Nova Gradiπka5. Dr. StojadinoviÊ GrgureviÊ Slavica, spec. opÊe medicine, Slavonski Brod6. Dr. VuËkoviÊ Predrag, lijeËnik opÊe medicine, Slavonski Brod7. Dr. ZeliÊ BariËeviÊ Ines, spec. obiteljske medicine, Slavonski Brod

III IZBORNA JEDINICADUBROVA»KO-NERETVANSKA ÆUPANIJA

1. Dr. LjubiËiÊ SreÊko, spec. anesteziologije, Dubrovnik2. Dr. MadunoviÊ Irma, spec. opÊe medicine, Dubrovnik3. Dr. Nardelli-KovaËiÊ Magdalena, lijeËnica opÊe medicine, Dubrovnik

Liste kandidata izbornih jedinica za delegate Skupπtine Komore na izborima 2011.

14

46. Dr. Despot Albert, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb47. Dr. Drnasin Sara, spec. neurologije, Zagreb48. Dr. Dubreta Karmen, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb49. Dr. DuiÊ Æeljko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb50. Dr. –akoviÊ Rode Oktavija, spec. mikrobiologije, Zagreb51. Dr. –elmiπ Josip, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb52. Dr. Elvei GaπparoviÊ Vesna, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb53. Dr. Fenzl Vanja, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb54. Dr. FilipoviÊ Danka, spec. opÊe medicine, Zagreb55. Dr. Findri Guπtek ©tefica, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb56. Dr. FolnoviÊ Darko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb57. Dr. FuduriÊ Sandra, spec. anesteziologije, Zagreb58. Dr. GaÊina Petar, spec. interne medicine, Zagreb59. Dr. GaliÊ Eduard, spec. interne medicine, Zagreb60. Dr. GalijaπeviÊ Galibedin, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb61. Dr. Geber Goran, spec. otorinolaringologije, Zagreb62. Dr. Gjuraπin Mirko, spec. interne medicine, Zagreb63. Dr. GjuriÊ Jeannette, spec. anesteziologije, Zagreb64. Dr. Glogar Hrvoje, spec. obiteljske medicine, Zagreb65. Dr. Gojo TomiÊ Nives, spec. kliniËke farmakologije, Zagreb66. Dr. Goluæa Trpimir, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb67. Dr. GorajπËan Mirjana, spec. opÊe medicine, Zagreb68. Dr. Gregov Marija, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb69. Dr. GrgiÊ Franjo, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb70. Dr. GrgiÊ Marko Velimir, spec. otorinolaringologije, Zagreb71. Dr. GrgureviÊ Ivica, spec. interne medicine, Zagreb72. Dr. GunjaËa Ivan, spec. interne medicine, Zagreb73. Dr. Hajnπek Sanja, spec. neurologije, Zagreb74. Dr. Hajredini Adem, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb75. Dr. HeÊimoviÊ Hrvoje, spec. neurologije, Zagreb76. Dr. Herman Mislav, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb77. Dr. HusedæinoviÊ Ino, spec. anesteziologije, Zagreb78. Dr. Ilej Mirjana, spec. anesteziologije, Zagreb79. Dr. IvaniπeviÊ Marina, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb80. Dr. IvankoviÊ Stjepan, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb81. Dr. IvkiÊ Mirko, spec. otorinolaringologije, Zagreb82. Dr. JadrijeviÊ Ana, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb83. Dr. Janevski Zoran, spec. opÊe kirurgije, Zagreb84. Dr. Jaugust ©ita Ida, spec. obiteljske medicine, Zagreb85. Dr. JeleË Amarela, spec. anesteziologije, Zagreb86. Dr. Jendriπ ©krljak Eva, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb87. Dr. Jeren Tatjana, spec. infektologije, Zagreb88. Dr. JukiÊ Vlado, spec. psihijatrije, Zagreb89. Dr. JurËiÊ Dragan, spec. interne medicine, Zagreb90. Dr. Jureπa Vesna, spec. πkolske medicine, Zagreb91. Dr. JuretiÊ Antonio, spec. radioterapije, Zagreb92. Dr. JurkoviÊ Ivana, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb93. Dr. Jurlina Nataπa, spec. obiteljske medicine, Zagreb94. Dr. KalafatiÊ Dræislav, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb95. Dr. Kalogjera Livije, spec. otorinolaringologije, Zagreb96. Dr. KaraËiÊ Kata, spec. opÊe medicine, Zagreb97. Dr. Karadæa Magdalena, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb

4. Dr. PetkoviÊ Dragutin, spec. otorinolaringologije, Dubrovnik5. Dr. Wokaunn Mario, spec. opÊe kirurgije, Dubrovnik

IV IZBORNA JEDINICAGRAD ZAGREB

1. Dr. AlfireviÊ Zrinka, spec. interne medicine, Zagreb2. Dr. Altabas Karmela, spec. interne medicine, Zagreb3. Dr. Altabas Velimir, spec. interne medicine, Zagreb4. Dr. Amerl ©akiÊ Vjekoslava, spec. πkolske, obitelj. medicine, Zagreb5. Dr. AntiËeviÊ Darko, spec. ortopedije, Zagreb6. Dr. AntiÊ Sonja, spec. neurologije, Zagreb7. Dr. AnzuloviÊ Dunja, spec.anesteziologije, Zagreb8. Dr. ArtukoviÊ Marinko, spec. interne medicine, Zagreb9. Dr. BabiÊ Damir, spec. patologije, Zagreb10. Dr. BabiÊ Zdravko, spec. interne medicine, Zagreb11. Dr. Bakula Miro, spec. interne medicine, Zagreb12. Dr. Ban ToskiÊ Nataπa, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb13. Dr. BanoviÊ Maja, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb14. Dr. BanoviÊ Vladimir, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb15. Dr. BariπiÊ Dubravko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb16. Dr. BaπiÊ Kes Vanja, spec. neurologije, Zagreb17. Dr. BedekoviÊ Vladimir, spec. otorinolaringologije, Zagreb18. Dr. Bene Raphael, spec. neurologije, Zagreb19. Dr. BiπÊanin Alen, spec. interne medicine, Zagreb20. Dr. BlajiÊ Jozo, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb21. Dr. Boras Jozo, spec. interne medicine, Zagreb22. Dr. BorËiÊ Draæen, spec. infektologije, Zagreb23. Dr. BorËiÊ Tina, spec. interne medicine, Zagreb24. Dr. BoπËiÊ Drago, spec. otorinolaringologije, Zagreb25. Dr. Boπnjak Jelena, spec. neurologije, Zagreb26. Dr. BradiÊ Nikola, spec. anesteziologije, Zagreb27. Dr. BrboroviÊ Ognjen, spec. javnog zdravstva, Zagreb28. Dr. Brinar Vesna, spec. neuropsihijatrije, Zagreb29. Dr. Budimir Bernard, spec. interne medicine, Zagreb30. Dr. Budimir Ivan, spec. interne medicine, Zagreb31. Dr. BuπiÊ Mirela, spec. epidemiologije, Zagreb32. Dr. CrniÊ Darije, spec. obiteljske medicine, Zagreb33. Dr. »aræavec Dubravka, spec. interne medicine, Zagreb34. Dr. »oliÊ Crvlje Vesna, spec. interne medicine, Zagreb35. Dr. »ulig Josip, spec. kliniËke farmakologije s toksikologijom, Zagreb36. Dr. ΔeliÊ Ivan, spec. psihijatrije, Zagreb37. Dr. ΔepuliÊ Egidio, spec. radiologije, Zagreb38. Dr. ΔoriÊ »apo Stella, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb39. Dr. ΔoriÊ Lejla, spec. neurologije, Zagreb40. Dr. ΔoriÊ Mario, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb41. Dr. ΔoriÊ Vedran, spec. kardiokirurgije, Zagreb42. Dr. ΔoruπiÊ Ante, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb43. Dr. Degoricija Vesna, spec. interne medicine, Zagreb44. Dr. DeliÊ BrkljaËiÊ Diana, spec. interne medicine, Zagreb45. Dr. Demarin Vida, spec. neuropsihijatrije, Zagreb

iz komore

16

98. Dr. Kasum Miro, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb99. Dr. KnezoviÊ Ivica, spec. infektologije, Zagreb100. Dr. KonËar Hrvojka, spec. obiteljske medicine, Zagreb101. Dr. KovaË Tomo, spec. opÊe kirurgije, Zagreb102. Dr. Krapac Ladislav, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Zagreb103. Dr. KujundæiÊ Milan, spec. interne medicine, Zagreb104. Dr. Kuljiπ Miljenko, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb105. Dr. LaciÊ Miodrag, spec. nuklearne medicine, Zagreb106. Dr. LekiÊ Dragica, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Zagreb107. Dr. LemaiÊ Marina, spec. opÊe medicine, Zagreb108. Dr. LemaiÊ Zvonimir, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb109. Dr. Leπin Joπko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb110. Dr. Lisak Marijana, spec. neurologije, Zagreb111. Dr. LovriËeviÊ Ivo, spec. opÊe kirurgije, Zagreb112. Dr. LovriÊ GrπiÊ Helena, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb113. Dr. LuetiÊ Kreπimir, spec. interne medicine, Zagreb114. Dr. LukiÊ Marko, spec. oftalmologije, Zagreb115. Dr. LuliÊ KarapetriÊ Ljiljana, spec. opÊe medicine, Zagreb116. Dr. LjubiËiÊ Neven, spec. interne medicine, Zagreb117. Dr. Mahnik Mirta, spec. psihijatrije, Zagreb118. Dr. MahovliÊ Vjekoslav, spec. infektologije, Zagreb119. Dr. MajiÊ Nada, spec. obiteljske medicine, Zagreb120. Dr. Maldini Branka, spec. anesteziologije, Zagreb121. Dr. MaliÊ Miroslav, spec. neurologije, Zagreb122. Dr. MaloËa Jasna, spec. obiteljske medicine, Zagreb123. Dr. MalojËiÊ Branko, spec. neurologije, Zagreb124. Dr. MarËeta Ivan, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb125. Dr. Margreitner Meri, spec. obiteljske medicine, Zagreb126. Dr. MarijiÊ Vlatka, spec. anesteziologije, Zagreb127. Dr. MarkeljeviÊ Jasenka, spec. interne medicine, Zagreb128. Dr. MarohniÊ Renata, spec. anesteziologije, Zagreb129. Dr. MrπiÊ NovaËki Dijana, spec. obiteljske medicine, Zagreb130. Dr. MartinkoviÊ Davorka, spec. obiteljske medicine, Zagreb131. Dr. MartinoviÊ GalijaπeviÊ Senka, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb132. Dr. MartinoviÊ Marko, spec. interne medicine, Zagreb133. Dr. MaruπiÊ Marinko, spec. interne medicine, Zagreb134. Dr. MaruπiÊ SreÊko, spec. interne medicine, Zagreb135. Dr. Matas Marija, spec. anesteziologije, Zagreb136. Dr. MatijeviÊ Vesna, spec. neurologije, Zagreb137. Dr. MatkoviÊ Viπnja, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb138. Dr. MesariÊ Jasna, spec. transfuzijske medicine, Zagreb139. Dr. MihaljeviÊ Ljiljana, spec. anesteziologije, Zagreb140. Dr. MihaljeviÊ Slobodan, spec. anesteziologije, Zagreb141. Dr. MiliËiÊ Davor, spec. interne medicine, Zagreb142. Dr. Minigo Hrvoje, spec. interne medicine, Zagreb143. Dr. Mirat Jure, spec. interne medicine, Zagreb144. Dr. MiroπeviÊ Gorana, spec. interne medicine, Zagreb145. Dr. MitroviÊ Joπko, spec. interne medicine, Zagreb146. Dr. MlikotiÊ Davor, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb147. Dr. MoroviÊ Sandra, spec. neurologije, Zagreb148. Dr. Mrazovac Danijel, spec. urologije, Zagreb149. Dr. MrsiÊ Mirando, spec. interne medicine, Zagreb

150. Dr. MurgiÊ Jure, spec. radioterapije, Zagreb151. Dr. MustajbegoviÊ Jadranka, spec. medicine rada, Zagreb152. Dr. NankoviÊ Sibila, spec. neurologije, Zagreb153. Dr. NikoliÊ Marko, spec. interne medicine, Zagreb154. Dr. Novak Milivoj, spec. pedijatrije, Zagreb155. Dr. OpaËiÊ Milorad, spec. interne medicine, Zagreb156. Dr. OreπkoviÊ Slavko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb157. Dr. OrliÊ Dubravko, spec. ortopedije, Zagreb158. Dr. OæegoviÊ Ivan, spec. otorinolaringologije, Zagreb159. Dr. Par Judaπ Vesna, spec. obiteljske medicine, Zagreb160. Dr. PaviËiÊ Baldani Dinka, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb161. Dr. PaviÊ Tajana, spec. interne medicine, Zagreb162. Dr. Pavlov Marin, spec. interne medicine, Zagreb163. Dr. Pavlov Renata, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb164. Dr. PavloviÊ Draπko, spec. interne medicine, Zagreb165. Dr. PeËek MilakoviÊ Sanja, spec. obiteljske medicine, Zagreb166. Dr. Pehar Mario, spec. interne medicine, Zagreb167. Dr. Petelin Æeljka, spec. neurologije, Zagreb168. Dr. PintariÊ Hrvoje, spec. interne medicine, Zagreb169. Dr. PiskaË ÆivkoviÊ Nevenka, spec. interne medicine, Zagreb170. Dr. PlaniniÊ Pavao, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb171. Dr. Podgajski Mario, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb172. Dr. PoljakoviÊ Zdravka, spec. neurologije, Zagreb173. Dr. Posenjak PaviπiÊ Slava, spec. opÊe medicine, Zagreb174. Dr. PotoËki Rukavina Vesna, spec. opÊe medicine, Zagreb175. Dr. PrkaËin Ingrid, spec. nefrologije, Zagreb176. Dr. PuπkariÊ Andrej, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb177. Dr. RadakoviÊ Branko, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb178. Dr. Rajsman Gordana, spec. anesteziologije, Zagreb179. Dr. RibariÊ KlariÊ Lada, spec. opÊe medicine, Zagreb180. Dr. RodiÊ Josipa, spec. obiteljske medicine, Zagreb181. Dr. RogliÊ Sran, spec. infektologije, Zagreb182. Dr. RotkviÊ Luka, spec. interne medicine, Zagreb183. Dr. Sabljar MatovinoviÊ Mirjana, spec. interne medicine, Zagreb184. Dr. Santini Manzin Ornella, spec. obiteljske medicine, Zagreb185. Dr. Sekelj KauzlariÊ Katarina, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Zagreb186. Dr. Sitar SreboËan Vesna, spec. medicine rada, Zagreb187. Dr. Soldo Krunoslav, spec. opÊe medicine, Zagreb188. Dr. StarËeviÊ Vito, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb189. Dr. StarËeviÊ Zdenka, spec. anesteziologije, Zagreb190. Dr. Stasenko Sandra, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb191. Dr. Strelec Mihajlo, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb192. Dr. StriniÊ Dean, spec. interne medicine, Zagreb193. Dr. SuËiÊ Mario, spec. urologije, Zagreb194. Dr. Supanc Viπnja, spec. neurologije, Zagreb195. Dr. Supanc Vladimir, spec. interne medicine, Zagreb196. Dr. SvatoviÊ BlaæeviÊ Æeljka, spec. opÊe medicine, Zagreb197. Dr. ©agovac Zoran, spec. anesteziologije, Zagreb198. Dr. ©ariÊ Marko Jakov, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb199. Dr. ©eriÊ Vesna, spec. neurologije, Zagreb200. Dr. ©imuniÊ Velimir, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb

iz komore

iz komore

17

201. Dr. ©ita Bari, lijeËnik opÊe medicine, Zagreb202. Dr. ©krablin Snjeæana, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb203. Dr. ©obat Hrvoje, spec. radioterapije i onkologije, Zagreb204. Dr. ©ore Blanka, spec. anesteziologije, Zagreb205. Dr. ©oπtariÊ ÆelaliÊ Vera, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb206. Dr. ©prem Goldπtajn Marina, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb207. Dr. ©tiviÊ Æeljka, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb208. Dr. ©toos VeiÊ Tajana, spec. kliniËke citologije, Zagreb209. Dr. ©tritof Mladen, spec. opÊe medicine, Zagreb210. Dr. ©ulentiÊ Vlatko, spec. neurologije, Zagreb211. Dr. ©upe Svjetlana, spec. neurologije, Zagreb212. Dr. ©vigir Renata, spec. obiteljske medicine, Zagreb213. Dr. TadiÊ Mario, spec. interne medicine, Zagreb214. Dr. Tiljak Hrvoje, spec. opÊe medicine, Zagreb215. Dr. Tomek RoksandiÊ Spomenka, spec. javnog zdravstva, Zagreb216. Dr. Trkanjec Zlatko, spec. neurologije, Zagreb217. Dr. UjeviÊ Boris, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb218. Dr. VagiÊ Davor, spec. otorinolaringologije, Zagreb219. Dr. Vaπatko Natalija, spec. anesteziologije, Zagreb220. Dr. VeËek Nenad, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb221. Dr. Veir Zoran, spec. opÊe kirurgije, Zagreb222. Dr. Vilman Helena, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb223. Dr. Vince Adriana, spec. infektologije, Zagreb224. Dr. Vinter Repalust Nevenka, spec. opÊe medicine, Zagreb225. Dr. VlajËiÊ Zlatko, spec. opÊe kirurgije, Zagreb226. Dr. VrËiÊ Hrvoje, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb227. Dr. Vrhovac Radovan, spec. interne medicine, Zagreb228. Dr. VujiÊ Goran, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb229. Dr. VukasoviÊ Marko, spec. pedijatrije, Zagreb230. Dr. VukuπiÊ Darko, spec. opÊe kirurgije, Zagreb231. Dr. Zavoreo Iris, spec. neurologije, Zagreb232. Dr. ZlatiÊ Glogoπki Milana, spec. anesteziologije, Zagreb233. Dr. Zlopaπa Gordan, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb234. Dr. Zmijanac Partl Jasenka, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb235. Dr. Zovak Mario, spec. opÊe kirurgije, Zagreb236. Dr. ZuliÊ MiriÊ Valentina, spec. anesteziologije, Zagreb237. Dr. Æagar Leo, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb238. Dr. Æic Rado, spec. opÊe kirurgije, Zagreb239. Dr. ÆupiÊ Tomislav, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb

V IZBORNA JEDINICAISTARSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Bednar ÆivuliÊ Danijela, spec. obiteljske medicine, Umag2. Dr. BiliÊ Robert, spec .opÊe medicine, Pula3. Dr. ButkoviÊ Morena, spec. obiteljske medicine, Pula4. Dr. Derossi Marino, spec. interne medicine, Pula5. Dr. GrguriÊ Dragan, lijeËnik opÊe medicine, Novigrad6. Dr. IvanËiÊ Ante, lijeËnik opÊe medicine, PoreË7. Dr. Janko Labinac Dolores, spec. neurologije, Pula

8. Dr. JuriËiÊ Bruna, spec. opÊe medicine, Raπa9. Dr. MaruπiÊ Franko, spec. opÊe kirurgije, Pula10. Dr. ©uput Tatjana, spec. obiteljske medicine, Rovinj11. Dr. ZoriËiÊ Davor, spec. ginekologije i opstetricije, Pula

VI IZBORNA JEDINICAKARLOVA»KA ÆUPANIJA

1. Dr. CindriÊ Krunoslav, spec. ginekologije i opstetricije, Ogulin2. Dr. GuËanin Snjeæana, spec. anesteziologije, Karlovac3. Dr. Kralj Diana, spec. obiteljske medicine, Karlovac4. Dr. Mateljak Zlata, spec. opÊe medicine, Karlovac5. Dr. Mlinac-LucijaniÊ Mira, spec. patologije, sudske medicine, Karlovac6. Dr. Rossmann Rudolf, spec. obiteljske medicine, Karlovac

VII IZBORNA JEDINICAKOPRIVNI»KO-KRIÆEVA»KA ÆUPANIJA

1. Dr. ArambaπiÊ Gordana, spec. obiteljske medicine, Koprivnica2. Dr. Bakar Æeljko, spec. opÊe medicine, Sveti Ivan Æabno3. Dr. Gazdek Davorka, spec. epidemiologije, Koprivnica4. Dr. Stapar Petar, spec. anesteziologije, Koprivnica5. Dr. ©olc Jalπovec Ingeborg, spec. mikrobiologije s parazitologijom, Koprivnica6. Dr. ©varc Janjanin Sanja, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Koprivnica7. Dr. Toth MrπiÊ Maja, spec. pedijatrije, Koprivnica

VIII IZBORNA JEDINICAKRAPINSKO-ZAGORSKA ÆUPANIJA

1. Dr. BoæoviÊ Nikica, lijeËnica opÊe medicine, Krapina2. Dr. Horvatek Ivan, spec. ortopedije, Krapinske Toplice3. Dr. Jug Jadranka, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Krapinske Toplice4. Dr. Kopjar Miroslav, spec. ginekologije opstetricije, Zabok5. Dr. RajkoviÊ Zoran, spec. opÊe kirurgije, Zabok6. Dr. RamiÊ Severinac Dijana, spec. obiteljske medicine, Krapina

IX IZBORNA JEDINICALI»KO-SENJSKA ÆUPANIJA

1. Dr. »ubeliÊ Sandra, spec. pedijatrije, GospiÊ2. Dr. RubiniÊ Musafija Flora, spec. pneumoftiziologije, GospiÊ

X IZBORNA JEDINICAME–IMURSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Haramija Strbad Marija, spec. obiteljske medicine, Donji Vidovec

iz komore

18

2. Dr. GoriËanec Biserka, spec. obiteljske medicine, Mursko SrediπÊe3. Dr. MiπeviÊ Æivko, spec. psihijatrije, »akovec4. Dr. Saghir Hussein, spec. radiologije, »akovec5. Dr. Æokalj Ivan, spec. radiologije, »akovec

XI IZBORNA JEDINICAOSJE»KO-BARANJSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Bekina Kata, spec. obiteljske medicine, Bizovac2. Dr. CvitkoviÊ Mile, lijeËnik opÊe medicine, Osijek3. Dr. »oriÊ Zoran, lijeËnik opÊe medicine, Koπka4. Dr. ΔosiÊ Ivan, spec. urologije, Osijek5. Dr. GaliÊ Josip, spec. urologije, Osijek6. Dr. Garaj Zlatko, spec. anesteziologije, Osijek7. Dr. Houra Zlatko, spec. anesteziologije, Osijek8. Dr. Jantoπ Dahna, spec. obiteljske medicine, Donji Miholjac9. Dr. JuriÊ Ivan, spec. anesteziologije, Osijek10. Dr. Kalamut Boæana, spec. obiteljske medicine, Semeljci11. Dr. Kondæa Goran, spec. opÊe kirurgije, Osijek12. Dr. Kraljik Nikola, spec. javnog zdravstva, Osijek13. Dr. Kurbel Sven, spec. interne medicine, Osijek14. Dr. MarinËiÊ Marin, spec. obiteljske medicine, Osijek15. Dr. PeriÊ Ljiljana, spec. infektologije, Osijek16. Dr. PerkoviÊ Josip, lijeËnik opÊe medicine, Osijek17. Dr. Radoja Ivan, lijeËnik opÊe medicine, Osijek 18. Dr. Rakin Ivana, lijeËnica opÊe medicine, Osijek19. Dr. Ruæman Tomislav, spec. anesteziologije, Osijek20. Dr. Scarpa BugariÊ Sanja, spec. obiteljske medicine, Osijek21. Dr. SudareviÊ Bojan, lijeËnik opÊe medicine, Osijek22. Dr. Tot Ozana Katarina, spec. anesteziologije, Osijek23. Dr. Viduka Kata, spec. obiteljske medicine, Darda24. Dr. VrtariÊ Slavica, spec. obiteljske medicine, -akovo

XII IZBORNA JEDINICAPOÆE©KO-SLAVONSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Cesarik Marijan, spec. neurologije, Poæega2. Dr. Conjar Slavica, spec. medicine rada, Poæega3. Dr. Lisac Æeljko, spec. medicine rada, Poæega4. Dr. NakiÊ Dinka, spec. epidemiologije, Poæega5. Dr. ©uperina Branka, spec. obiteljske medicine, Pakrac6. Dr. TopiÊ Marica, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Poæega

XIII IZBORNA JEDINICAPRIMORSKO-GORANSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Banac Sran, spec. pedijatrije, Rijeka2. Dr. BariÊev NovakoviÊ Zdenka, spec. opÊe medicine, Rijeka3. Dr. CicvariÊ Tedi, spec. opÊe kirurgije, Rijeka4. Dr. Δuruvija Darko, spec. opÊe kirurgije, Rijeka

5. Dr. DiminiÊ Lisica Ines, spec. obiteljske medicine, Rijeka6. Dr. Dobrila Dintinjana Renata, spec. interne medicine, Rijeka7. Dr. DuπeviÊ Jasna, lijeËnica opÊe medicine, Rijeka8. Dr. Gall Sviderek Dolores, spec. pedijatrije, Rijeka9. Dr. GolËiÊ Goran, spec. radioterapije i onkologije, Rijeka10. Dr. Haller Herman, spec. ginekologije i opstetricije, Rijeka11. Dr. JuriπiÊ Davor, spec. opÊe kirurgije, Rijeka12. Dr. KovaËeviÊ Damir, spec. oftalmologije, Rijeka13. Dr. KrstiÊ Arbanas Mirjana, spec. obiteljske medicine, Bakar14. Dr. Ljubotina Aleksandar, spec. obiteljske medicine, Rijeka15. Dr. MarËelja Darko, lijeËnik opÊe medicine, Rijeka16. Dr. MiheliÊ Radovan, spec. ortopedije, Lovran17. Dr. MiletiÊ Bojan, spec. interne medicine, Opatija18. Dr. MozetiË Vladimir, spec. urologije, Rijeka19. Dr. PerπiÊ Viktor, spec. interne medicine, Opatija20. Dr. PetroviÊ Oleg, spec. ginekologije i opstetricije, Rijeka21. Dr. PopoviÊ Branko, spec. opÊe medicine, Opatija22. Dr. PrpiÊ Igor, spec. pedijatrije, Rijeka23. Dr. PuhariÊ Rene, spec. opÊe medicine, Opatija24. Dr. RandiÊ Ljiljana, spec. ginekologije i opstetricije, Rijeka25. Dr. Skender Josip, spec. obiteljske medicine, Brod Moravice26. Dr. SkoËiliÊ TomaπiÊ Suzana, spec. obiteljske medicine, Omiπalj27. Dr. ©oiÊ Jadranka, spec. obiteljske medicine, Rijeka28. Dr. ©ustiÊ Alan, spec. anesteziologije, Rijeka

XIV IZBORNA JEDINICASISA»KO-MOSLAVA»KA ÆUPANIJA

1. Dr. BalenoviÊ Diana, spec. interne medicine, Sisak2. Dr. HatvaliÊ Zrinko, spec. patoloπke anatomije, PopovaËa3. Dr. Jelaska Davor, spec. infektologije, Sisak4. Dr. JuriπiÊ Grahovac Blanka, spec. obiteljske medicine, Sisak5. Dr. KovaËiÊ Alisa, lijeËnica opÊe medicine Sisak6. Dr. Lokner Marina, spec. obiteljske medicine, Petrinja7. Dr. Pekez Pavliπko Tanja, spec. obiteljske medicine, Sisak

XV IZBORNA JEDINICASPLITSKO-DALMATINSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Bezdrov Merim, lijeËnik opÊe medicine, Split2. Dr. »udiÊ Milan, lijeËnik opÊe medicine, Omiπ3. Dr. Dæamonja Æaklina, lijeËnica opÊe medicine, Makarska4. Dr. ElezoviÊ Neven, spec. anesteziologije, Split5. Dr. GrgiÊ Ines, lijeËnica opÊe medicine, Split6. Dr. IliÊ Nenad, spec. opÊe kirurgije, Split7. Dr. JuriÊ Ivo, spec. djeËje kirurgije, Split8. Dr. KareloviÊ Deni, spec. ginekologije i opstetricije, Split9. Dr. Kasalo Ilonka, lijeËnica opÊe medicine, Split10. Dr. KatiÊ MiloπeviÊ Ivana, spec. obiteljske medicine, Sinj11. Dr. KlariÊ Marija, spec. obiteljske medicine, Trogir12. Dr. Krolo Vikica, lijeËnica opÊe medicine, Split

iz komore

19

13. Dr. LuetiÊ Davor, spec. radiologije, Split14. Dr. MarkiÊ Joπko, spec. pedijatrije, Split15. Dr. MaroviÊ Anton, spec. neurologije, Split16. Dr. MatijeviÊ Lucijana, lijeËnica opÊe medicine, Split17. Dr. MilostiÊ Kazimir, spec. urologije, Split18. Dr. MrËela Elena, lijeËnica opÊe medicine, Split19. Dr. Pavelin Ljubica, spec. obiteljske medicine, Kaπtel Gomilica20. Dr. Petric Dragomir, spec. opÊe medicine, Split21. Dr. Raa Marko, spec. obiteljske medicine, Split22. Dr. SrziÊ Vedran, lijeËnik opÊe medicine, Makarska23. Dr. Zanchi Linda, spec. ginekologije i opstetricije, Kaπtel SuÊurac

XVI IZBORNA JEDINICA©IBENSKO-KNINSKA ÆUPANIJA

1. Dr. BlaÊe Ivo, spec. opÊe kirurgije, ©ibenik2. Dr. BlaÊe Suzana, spec. opÊe medicine, ©ibenik3. Dr. Labor PetkoviÊ Smiljana, spec. opÊe medicine, ©ibenik4. Dr. Vatavuk Suzi, spec. epidemiologije, ©ibenik5. Dr. ZmijanoviÊ Boris, spec. neuropsihijatrije, ©ibenik6. Dr. ÆupanoviÊ Ante, spec. medicine rada, ©ibenik

XVII IZBORNA JEDINICAVARAÆDINSKA ÆUPANIJA

1. Dr. »iËak Ivica, lijeËnik opÊe medicine, Varaædinske Toplice2. Dr. Juraga Dragutin, spec. opÊe kirurgije, Varaædin3. Dr. Kolarek-Karakaπ Mirjana, spec. pedijatrije, Varaædin4. Dr. PavloviÊ Veridijana, spec. medicine rada, Varaædin5. Dr. Stare Ranko, spec. opÊe kirurgije, Varaædin6. Dr. ©poljariÊ Aleksandra, spec. ginekologije i porodniπtva, Varaædin7. Dr. Tkalec Jasminka, spec. obiteljske medicine, Jalæabet8. Dr. TomiÊ VrbiÊ Irena, lijeËnica opÊe medicine, BrezniËki Hum

XVIII IZBORNA JEDINICAVIROVITI»KO-PODRAVSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Benjek Miπa, lijeËnik opÊe medicine, Virovitica2. Dr. »upen Darko, spec. opÊe kirurgije, Virovitica3. Dr. MarkotiÊ Matko, spec. interne medicine, Virovitica4. Dr. PeriÊ SekuliÊ Æeljka, spec. obiteljske medicine, Virovitica

XIX IZBORNA JEDINICAVUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA

1. Dr. Ban Jadranka, spec. obiteljske medicine, Vukovar2. Dr. JakeliÊ Lucija, spec. opÊe medicine, Stari Mikanovci3. Dr. Malnar Mario, lijeËnik opÊe medicine, Retkovci

4. Dr. MusiÊ Ademir, spec. obiteljske medicine, Vrbanja5. Dr. PezeroviÊ Davorin, spec. interne medicine, Vinkovci6. Dr. ©vagelj Marija, spec. opÊe kirurgije, Vinkovci

XX IZBORNA JEDINICAZADARSKA ÆUPANIJA

1. Dr. DukiÊ Branko, spec. ginekologije i opstetricije, Zadar2. Dr. GospiÊ Slavka, lijeËnica opÊe medicine, Zemunik Donji3. Dr. Klarin Ljiljana, spec. opÊe medicine, Sukoπan4. Dr. Kolega Silvestra, spec. obiteljske medicine, Kali5. Dr. Lozo Petar, spec. ginekologije i porodniπtva, Zadar6. Dr. Ljoka Miljenko, spec. opÊe medicine, Zadar7. Dr. MateπiÊ Milka, spec. ginekologije i opstetricije, Zadar8. Dr. MiliÊ Marko, lijeËnik opÊe medicine, Biograd9. Dr. MoroviÊ Miro, spec. infektologije, Zadar10. Dr. PeπiÊ Vinko, lijeËnik opÊe medicine, Pakoπtane11. Dr. Suπak Zorislav, spec. interne medicine, Zadar12. Dr. VuËak Jasna, spec. obiteljske medicine, Sukoπan13. Dr. ZekanoviÊ Draæen, spec. interne medicine, Zadar

XXI IZBORNA JEDINICAZAGREBA»KA ÆUPANIJA

1. Dr. Devrnja Parat Nada, spec. obiteljske medicine, Jastrebarsko2. Dr. LovasiÊ Slavko, spec. opÊe medicine, Samobor3. Dr. MaliÊ Mikloπka Vlasta, spec. obiteljske medicine, Velika Gorica4. Dr. MusliÊ Senad, spec. opÊe medicine, Samobor5. Dr. Vendler »epelak Æeljka, spec. obiteljske medicine, Jastrebarsko

XXII IZBORNA JEDINICAHZZO

1. Dr. MiletiÊ Jasenka, spec. obiteljske medicine, Split2. Dr. Pezelj Duliba Dubravka, lijeËnica opÊe medicine, Zagreb3. Dr. Silovski Josip, spec. medicine rada, Zagreb

XXIII IZBORNA JEDINICAMINISTARSTVO OBRANE RH

1. Dr. Dogan Darko, spec. opÊe medicine, Zagreb2. Dr. Janel Vladimir, spec. ginekologije i opstetricije, Zagreb3. Dr. Zdilar Boris, spec. opÊe kirurgije, Zagreb

•••••

iz komore

21

• U organizaciji Lekarske komoreSrbije, Regionalne lekarske komore Vojvodine(RLKV)i pod pokroviteljstvom Pokrajinskogsekretarijata za zdravstvo Vojvodine odræanje 18. oæujka okrugli stol u Novom Sadu, podnazivom „Kapitacija u zdravstvu Srbije - mo-del organizacije i finansiranja primarne zdrav-stvene zaπtite".

Prema objavi organizatora, cilj ovo-ga meunarodnog sastanka bilo je „sagleda-vanje svih aspekata sistema kapitacije, naËinaplaÊanja koji se najviπe upotrebljava u svijetu,kao i upoznavanje sa sistemima financiranjaprimarne zdravstvene zaπtite u zemljama uokruæenju." Pozvani gosti kojima je domaÊinosigurao odliËne uvjete boravka i rada uNovom Sadu, bili su predstavnici lijeËniËkihkomora Slovenije, Hrvatske, Makedonije iRepublike Srpske, te predstavnik Svjetske

dræave. Hrvatsko iskustvo predstavile su prim.dr. Nevenka Vinter-Repalust, dr. KatarinaSekelj-KauzlariÊ i Nikolina BudiÊ, dipl.iur,predstavnice Hrvatske lijeËniËke komore.

U uvodnom izlaganju predstavnikSZO-a prof.dr.Vladimir Lazarevik definiraoje problem glavarine i plaÊanja usluga u PZZ-u na temelju registriranog broja korisnika(pacijenata) kao stalnu borbu izmeu æeljepruæatelja usluga da ima πto veÊi broj „glava"na svom popisu i potrebe pacijenta da mu seosigura kvalitetna i dostatna usluga.

PlaÊanje usluga u zdravstvu putemglavarine prihvatljivo je s pozicije fondazdravstvene zaπtite (koji mora biti izvan dræav-ne riznice!), jer su ukupno potrebna sredstvau ovom modelu financiranja predvidiva. Prof.Lazarevik posebno je upozorio na nuænostdobrog planiranja svakoga koraka u reformi-ranju nekog zdravstvenog sustava, jer nijedovoljno samo definirati propise i uvesti novenaËine plaÊanja u sustavu. Nuæno je prije togapomno analizirati zdravstvene potrebe stanov-niπtva, intervencije hitnih sluæbi, posjete ordi-naciji lijeËnika PZZ-a, posjete sekundarnojzdravstvenoj zaπtiti, te iskoristivost bolniËkihkapaciteta. IznoseÊi bogata iskustva imple-mentacije projekta Svjetske banke u Makedo-niji od 1997. godine, kada se nastojala postiÊiracionalizacija potroπnje i poveÊati dostupnostzdravstvene zaπtite, prof. Lazarevik i predstav-nici Lekarske komore Makedonije potvrdili sunuænost dobre pripreme svih dionika u sustavuzdravstva (lijeËnika i pacijenata, ponajprije)kako se ne bi „razvila negativna retorika koja

zdravstvene organizacije. DomaÊine supredstavljali prof. Branislav Perin, predsjed-nik RLKV-a, dr. Zoran BulatoviÊ predsjednikIO RLKV, pokrajinski sekretar za zdravstvo APVojvodina dr. Atila »engeri, direktor Pokrajin-skog fonda za zdravstveno osiguranje prim.Dragomir Cimeπa, Ëlanica Odbora za struËnapitanja i struËni nadzor RLKV prof. DanijelaStankoviÊ- BariËak, ravnatelj Doma zdravljaInija, prim. Vasa PetroviÊ, predstavnicaInstituta za javno zdravlje Vojvodine prof.Eræebet AË NikoliÊ i predsjednica Odbora zajavno zdravlje i primarnu zdravstvenu zaπtitu(PZZ) u dræavnoj praksi RLKV-a i LKS-a dr.Svetlana MaleπeviÊ.

Tijekom cjelodnevnog bogatogprograma, prikazana su detaljno iskustvarazvoja, organizacije i financiranja PZZ-a ugotovo svim zemljama bivπe zajedniËke

Modeli plaÊanjausluga u primarnojzdravstvenoj zaπtiti

Katarina Sekelj-KauzlariÊ, dr. med.

Predstavnice HLK : Katarina Sekelj- KauzlariÊ,Nikolina BudiÊ, Nevenka Vinter- Repalust

iz komore

22

zavodom za javno zdravlje (naπ ZJZ), Ëija jepredstavnica, prof. AË NikoliÊ, detaljno pred-stavila sva sporna pitanja u organizaciji ifinanciranju PZZ-a u Vojvodini. Posebnozanimljivo bilo je pratiti i burnu raspravu kojase razvila iza svakog izlaganja, a koja je uzakljuËku potvrdila da su unatoË istom isho-diπtu potpuno razliËiti smjerovi razvoja sus-tava zdravstvene zaπtite unatrag 20-ak godinau zemljama bivπe Jugoslavije.

Razlike u organizaciji zdravstvenezaπtite kao javne sluæbe toliko su velike da jegotovo nemoguÊe pronaÊi dodirne toËke ipredloæiti jedinstven model plaÊanja uslugau PZZ-u za zemlje regije.

•••••

170 eura po stanovniku, πto ne odgovaraukupnom izdvajanju ove regije na ime zdrav-stvene zaπtite. Mreæa osnovne zdravstvenezaπtite u Vojvodini tradicionalno je dobra patako i dostupnost lijeËnika opÊe/obiteljskemedicine, a nositelj sveukupne zdravstvenezaπtite na ovoj razini je dom zdravlja (primjeruzornog doma zdravlja iz Inije predstavio jeravnatelj, prim. PetroviÊ, u posebnom izla-ganju).

Privatnih ordinacija s posebnimugovorima s fondom na primarnoj razinizdravstvene zaπtite nema dok se o koncesijiniti ne govori.

„Kapitacija" kao model plaÊanjausluge smatra se racionalizacijom i od njegase oËekuje poveÊanje efikasnosti sustava. For-mula bi, prema projektu koji je za potrebeMinistarstva zdravlja Srbije izradila Europskaunija joπ 2007. godine bila: broj osiguranika+ racionalnost (recepti i uputnice) + efikasnost+ preventiva.

Cilj je 80% potreba osiguranikarijeπiti na primarnoj, a samo 20% na viπimrazinama, a plaÊati lijeËnika 90% prema brojuopredijeljenih pacijenata i 10% prema ostalimkriterijima (makar, bilo je prijedloga da va-rijabilni dio plaÊe lijeËnika bude i do 40%!).

Predstavnici Komore Vojvodine sazadovoljstvom su isticali odliËnu suradnju srepubliËkim i regionalnim zavodom za zdrav-stveno osiguranje (naπ HZZO) i regionalnim

moæe uniπtiti svaku, pa i promjenu nabolje".PouËno je bilo izlaganje dr. Stojanovskog,potpredsjednika Lekarske komore Makedo-nije, koji je prikazao sve posljedice nekontroli-rane liberalizacije sustava PZZ-a u Makedoniji,koja je reformu u zdravstvenom sustavu pro-vela naglo slijedeÊi preporuke konzultanataSvjetske banke.

Primjenu modela glavarine u pla-Êanju usluga doktorima koncesionarima u Slo-veniji na zanimljiv naËin, uz puno konkretnihpodataka, prikazao je mag. ph. Jelnikar kojije godinama vrπio i duænost ravnatelja fondazdravstvenog osiguranja u Makedoniji.

UnatoË znatno veÊem apsolutnomiznosu sredstava koja se u Sloveniji izdvajajuza PZZ, ona nisu dovoljna za provoenjepreventivnih programa koji se na razini dræavefinanciraju iz posebnih izvora.

Predstavnici Republike Srpske go-vorili su o projektu Svjetske banke koji se pro-vodi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a kojiima za cilj postupno reformirati sustav koji po-najviπe pati od nedostatka lijeËnika obiteljskemedicine, ali i ginekologa i pedijatara naprimarnoj razini. Nedostaje i sredstava, teeduciranih menadæera koji bi kompetentnoupravljali projektima reforme sustava.

Predstavnici zemlje domaÊina, na-pose predstavnici dræavne i javne uprave, teregionalnog fonda zdravstvene zaπtite Vojvo-dine prikazali su aktualnu situaciju u svomsustavu zdravstvene skrbi. Pokazatelji zdrav-stvenog stanja stanovniπtva, kao i demografskipokazatelji potpuno su razliËiti od regije doregije u Srbiji, a izdvajanje za zdravstvenuzaπtitu iznimno je malo i u Vojvodini iznosi

Predstavnice HLK ( Nikolina BudiÊ, Katarina Sekelj-KauzlariÊi Nevenka Vinter-Repalust) i predsjednica Odbora za javno zdravlje i primarnu

zdravstvenu zaπtitu u dræavnoj praksi RLKV i LKS Svetlana MaleπeviÊ

GunduliÊeva ulica, visoko prizemlje, 102 m2,adaptiran za POLIKLINIKU ili ORDINACIJE,prema zahtjevima Ministarstva  zdravstva.Poliklinika se sastojiod tri ordinacije,Ëekaonice s recepcionimpultom (20m2), sobe zapripremu pacijenta,2 WC + predprostor,mini kuhinje i skladiπtau podrumu cca. 10m2.Opremljen je  plinskimetaænim grijanjem,klimom i osnovnimuredskim namjeπtajem.

Iznajmljujemposlovni prostor

Kontakt: 091 48 40 813

• Dæaja Domagoj DæankiÊ Sanja • –erek Petar –uras Velimir –ureviÊ Dragica –uriÊ Slavica –uroviÊ Martina • Ezgeta Slavica • FajdiÊ Branka Ferber GarofuliÊ Tatjana FranÊin Meri FrkoviÊ Josip FugoπiÊ Lenaz Nataπa • Gabud GjurËeviÊ Senka GaliÊ Anton GaπpartiÊ Melita Gavran Ivana Glivar Anelko GolubiÊ Barbara Goubovac-Rutar Milica Graf Sandra Grbac RinËiÊ Gordana GrbËiÊ -MikuliËiÊ Biserka Grga Mirjana GrgiÊ Tina • Hachem Amir Hanan Yahia HatvaliÊ Zrinko Hibler Han Kristina Horvat-–iko Ljiljana HostiÊ Vedran Hunjadi Ljubica Hustnjak Zdravko • Ines Zukan IvankoviÊ Marija

• Aleksa Renata AlfireviÊ Helena AndrakoviÊ Zlatna AndrijaπeviÊ TriviÊ Izabela AriÊ Ivana • Baboselac Ankica BaËiÊ Gordana Bajrami Asip BalkoviÊ Vanda BanËiÊ Bogoljub BandiÊ BraviÊ Marija Bano Velimir Banjan Ana-Marija BaraÊ Katija BardaË-ZeliÊ SunËica BariËeviÊ Ljiljana BariÊ Marijana Bartulica Ita BatistiÊ Jakπa BediÊ Karolina Æaklina Bekavac Mara BeleviÊ Dinka Belina Kornelija BenËiÊ Krunoslav BenkoviÊ Silvija Berger- Richter Snjeæana BiliÊ Blanπa BiskupoviÊ Katija BlaæeviÊ Sandra BojËiÊ Iva Boπnjak Branimir BoæiÊ Kvaternik Gordana BoæiÊ-GrigiÊ Davorka BrajkoviÊ Igor BrataniÊ Jadranka Brisky Livia Brisky Tibor BrliÊ Mirjana BrliÊ-Tarbuk Brankica

BrozoviÊ Vinko BubiÊ FriπËiÊ Ruæica Burazin Jelena BurËul DaniËiÊ Branka Buπljeta Prusac Ivana

• Cezmer- BaËiÊ Jasminka CikojeviÊ Tomislav CindriÊ Marija Cizler RadeπiÊ Kristina Copetti ModrËin Miranda Czindery Klemeπ Snjeæana • »akloviÊ Marija »elebiÊ Ilija »engija Morana »oπiÊ Maja »oviÊ MuπkiÊ Valentina »rneli Marija »udina Nevia »upkoviÊ Premuπ Jelena • ΔoriÊ Æeljko ΔukuπiÊ Ivan • DaπiÊ Nada DeliÊ Nenad Delija Ita Dijan Irena DobriÊ Mara DobriÊ-©imundæa Milena Dogan Nada Doko Ines DomiÊ Irena DominiÊ Krunoslav DomoviÊ Zlata DropuljiÊ Nediljka Dujmov Stjepan DurakoviÊ Zijad Duvnjak Tina

IviÊ Denis • JadaniÊ Dolovski –urica JadrejËiÊ Vitomir JakopinËiÊ Ksenija JankoviÊ Periπa Viπnja JerbiÊ Boris JoviÊ Milena Jung Darko JuraniÊ Tea Juras Danijela JuretiÊ Mirna JurkoviÊ Krolo Vesna Jurlina Margareta • KajganiÊ Ana KajiÊ Marina KajiÊ Zvonko Kalπan BrkiÊ Sanja Kalπan-Saik Vesna Kaluger Nevenka KapetanoviÊ Divna KatiËiÊ Vladimira KatiÊ –ema Kinkela Matilda Kizivat Tomislav KlaiÊ Slavica KlobuËiÊ ©piro Kocijan Sandra KolariÊ BlaæiËko Tanja KolundæiÊ Boæica KopiÊ Andrijana Kopljar Marija KoriËiÊ Sanja Kostecki Ivan KoπËak Martina Koπi Ana Koπuta Milan KovaË Boπko KovaË ©tefanija KovaË Vladna

23

iz komore

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a „ PTSP - juËer, danas, sutra..."

Objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanja na temu « PTSP - juËer, danas, sutra..." objavljenihu Ëasopisu MEDIX broj 89/90 u listopadu 2010. godine. Svi kandidati time su ostvarili 7 bodova, sukladno Pravilniku HLK. Napominjemo daposebne potvrdnice neÊe biti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljen u LijeËniËkim novinama za travanj 2011. godine.PreporuËamo Ëitateljima i ostale testove znanja koje Êe MEDIX redovito objavljivati.

Uredniπtvo

Trajna izobrazba u organizacijiHrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIX

Rezultati testiranja na temu « PTSP - juËer, danas, sutra..."

KovaË-Retih Brigita KozariÊ Ramzija Krbot Veljka Krevatin Morana Kriæan Vladimir KrniÊ Josipa KuËak Andrija Kukurin Dajana Kunπtek KuËanda Tatjana • LakiÊ Teodosija Lambaπa Josip Lauπin Veronika LemajiÊ Aleksandar LesandriÊ Nedeljka Lipovac Mren Marija Lojpur Grzunov Nataπa Lokin Branko Lokmer Katarina LoliÊ Irgo Valentina Lorencin PetroviÊ Vlasta LukanoviÊ Kegalj Andrea LuliÊ Adalbert • MajiÊ Nada MaleπeviÊ Jasenka MaraviÊ Bravar Smilja MariÊ Veljko MariÊ Violeta MariniÊ Tatjana MarkoviÊ Ana MarkunoviÊ Martina MartinoviÊ Ivo Marunica Karπaj Jelena MaπkoviÊ Senka Matak PlantiÊ Mirela MatanoviÊ Danijela MateπiÊ Mate MatiÊ Mirko Mavrinac Nataπa MediÊ Boris Medved Zemira MeedoviÊ Denis MerÊep Ana Hrvojka MesiËek Monika MihelËiÊ FranuliÊ Sandra MihoviliÊ Renata MijiÊ Marijan MikuliËiÊ Saπa MikuliÊ Æeljka Milovac Silvana MiπetiÊ Marija Miπkov-DurakoviÊ Marjeta MlaËiÊ-BojiÊ Nikica

Mladineo Ana Molnar Mirna Mren Vedrana Mrgan TomiËiÊ Biserka MujezinoviÊ Alija MunitiÊ Vjera MustapiÊ Iva MuæiÊ Tamara • NeveπÊanin Marko NikoiÊ Ruæica NikolaπeviÊ KrznariÊ Silva Novoselec Mirjana NjeæiÊ Radmila • ObuÊina Vesna OjtoviÊ Verica OlujiÊ Irena OlujiÊ Viola Oros Mihaela • PalihniÊ Mila Paller Andrea PandæiÊ Sakoman Mirna Pavun Siniπa Pehar Maja Penko Emanuela PerekoviÊ Vladimir PeriÊ Draæen PeriÊ Mirjana PetkoviÊ Tatjana PetriËeviÊ KreËak Ojdana PetroviÊ Ana Piacun-NigojeviÊ Helena Pikulska-Pervan Boguslawa Pinjuh Branka Pivac Silvana PocrniÊ Milan PoliÊ Ivana PopiÊ Vlasta Posedel Biserka Prekalj PetroviÊ Viπnja PuljeviÊ Dubravka Maria Puljiz Boæena Puljiz Marijana PuvaËiÊ Solomun Jadranka • RaËki SimiÊ Dunja RadiÊ Mihael RadoloviÊ Boris RaπiÊ-Roso Blaæenka RebiÊ Jardas Biserka Repac Davorka RoginiÊ Marica

RosandiÊ-Piasevoli Rosana RudeliÊ-ZadroviÊ Maja Rukavina Janiπka Jagoda • Santica Mia Sarka Jasna Schubert Ada Schubert Mladen SekovaniÊ Josip SlaviËek Gordan SmoliÊ Jelena SoftiÊ Jasmin SojËiÊ Nataπa Somoi Bernardica StaneËiÊ Kristina StaniË Marta StanimiroviÊ Ljeposava Staver Dijana StinËiÊ Ivana StipanoviÊ Milorad StipËeviÊ Mauro StipeË Karmen StipkoviÊ Snjeæana Stracenski Mladen Strbad Miroslav Suhovrπnik - Kolenko Jasminka Swarts Renata • ©akiÊ RadetiÊ Jelena ©avuk Zrinka ©epiÊ Ljiljana ©ikaniÊ Sonja ©imiÊ Spomenka ©inko Vladimir ©ipicki Tinka ©krniËki Krπek Sanja ©lezak Tihana ©mider KnezoviÊ Jasminka ©panjol Mladen ©piπiÊ-TreursiÊ Davorka ©tambulj Milivoj ©umberac ©aravanja Suzana ©umiÊ Mladenko ©unjara Dragutin ©uperina Branka ©upraha Biserka ©uran Andrea ©urjak Belita • TerziÊ Dragan TiËiÊ Marinka Tkalec Sandra TodoroviÊ Aljoπa Mate Tomasic Marina

TomaπeviÊ Anita TomiÊ Markica TomljenoviÊ - IvanËec Pavica Topolovec-Galic Biserka

Trkulja Sonja Turk Gabriele TurkoviÊ Milica TurkoviÊ Veljka Tuπek LonËariÊ Jasna • UgleπiÊ Lovro Uhoda Branko Uπljebrka ©imunoviÊ Sandra UtrobiËiÊ Ina • ValiÊ Marjanac Nevena Vaniπta Koπuta Ana Vida Maja Vidiljak Ivana VidoπeviÊ Ljiljana VidoviÊ ©ehoviÊ Heda VladisavljeviÊ Gordana VuËiËeviÊ Ivica VujeviÊ Miona VukasoviÊ Merica VukeliÊ Ina VukiÊ Veljko Vukman Marija VukoviÊ Anita Vurdelja Ivana • Winterhalter-Zvonar Branka • Zadravec Tihana ZavidiÊ Tina ZekiÊ Boæana Zlatar Mirna Zorijan Sponza Eva Zubak MariÊ Branka ZukiÊ ©aban • Æambok Ivanka ÆaniÊ Maja Æeljeznjak Dubravka Æic Alemka Æigmundovac KlaiÊ –ura ÆivkoviÊ Natalija ÆutiÊ Duπanka

•••••

iz komore

24

25

Ëa, „πto je paradoks". To su udruge lijeËnika,koje rade za sebe, zatim udruge pacijenata,koje takoer rade za sebe, i Vlada. ReËeno jeda bi trebalo jasno pozicionirati sve igraËe istvoriti savez meu njima, kako bi svima bilobolje.

©to se tiËe volontera, oni praktiËkinemaju nikakvu ulogu u hrvatskom zdravstvu.U inozemstvu su volonterski centri dijelovibolniËkih odjela. Volonteri su sluæbeno uklop-ljeni u zdravstveni sustav i educirani. PremarijeËima dr. Valdov za uspjeπnost nekog proje-kta treba imati strast, viziju i akciju. Svijet bibez nevladinih udruga bio loπ. Nevladine ud-ruge svijest su Ujedinjenih naroda, rekla je.

Primjer odliËne suradnje nevladinihudruga, zainteresiranih graana, medicinarai vlade istakla je dr. Marijana Braπ. Upravo suoni, prema njenim rijeËima, podræavali sveaktivnosti HDPM-a.

- Njihovom angaæmanu i podrπcimoæemo zahvaliti osnivanje Centra za palija-tivnu medicinu, medicinsku etiku i komunika-cijske vjeπtine, buduÊi da je on produkt javno-humanitarne akcije „Ostani uz mene!", kojaje pokrenuta na inicijativu HDPM-a. Strukanam u naπem radu takoer pruæa podrπku pasmo tako od HLZ-a dobili priznanje za svojrad, kazala je Braπ te dodala da Êe dr. ValdovDruπtvu uvelike pomoÊi da osmisli daljnjeaktivnosti.

- S Elaine smo obiπli nekoliko gra-dova kako bismo ustanovili dokle su doπli spalijativnom medicinom. Ima znaËajnihpomaka. Tako se u Koprivnici poËetkom trav-nja otvara dnevna bolnica za palijativnu medi-cinu, u GospiÊu je osnovan palijativni tim priZavodu za javno zdravstvo, a u Osijeku veÊgodinu dana djeluje savjetovaliπte za pali-jativu. U Novom Marofu radit Êe se odjel pali-jativne skrbi, istaknula je Braπ i najavila da Êe

skupπtina HDPM-a biti u znaku izrade prijed-loga nacionalne strategije o palijativnoj me-dicini.

- Koliko na sustav moæemo djelova-ti ovisi o nama. Trebamo se angaæirati, bitidostupni i sagledati kako volonteri moguuËinkovito djelovati. Doπlo je novo doba, novesnage i nove moguÊnosti za realizacijuprojekata i moramo ih iskoristiti najbolje πtomoæemo, rekla je Mensura DraæiÊ i dodala dau nadolazeÊem razdoblju oËekuje jaËanjecivilnog druπtva.

Prof. dr. sc. Æeljko Metelko, pred-sjednik HLZ-a, Ëestitao je HDPM-u na postig-nuÊima i rekao da ga podræava u njegovomradu.

- Æelim da nevladinih organizacijabude toliko koliko i problema. Druπtvu onedaju raznolikost i omoguÊuju harmoniju raz-nolikosti, rekao je Metelko i dodao da je uklju-Ëivanje ljudi u nevladine udruge zapravo re-zultat javnih predavanja i komunikacije. Rav-nateljica ©NZ-a prof. dr. sc. Jadranka Boæi-kov pozvala je predstavnike udruga da zajed-niËki surauju jer ©NZ podupire struËno i edu-kacijski dobre inicijative kako iz nevladinogtako i vladinog sektora.

Predsjednik udruge Krijesnica zapomoÊ djeci i obiteljima suoËenim s malignimbolestima, Zoran Cipek, ustvrdio je da treÊegigraÊa, Vladu, rijetko via, a da je ona ta kojaodreuje ulogu nevladinog sektora, tj. volon-tera. Krijesnica pruæa roditeljima oboljeledjece, izmeu ostalog, i pravnu pomoÊ. Iakoprema Zakonu neka od njih imaju odreenaprava, u praksi to ne funkcionira jer dræavnisluæbenici nisu u stanju prepoznati ta pravai pomoÊi im kako da ih ostvare. Oboljeloj djecii njihovim obiteljima Udruga pruæa i psiholoπ-ku pomoÊ jer problem onih koji tuguju unaπem sistemu nije prepoznat.

Mensura DraæiÊ je kazala da bi sepri Centru trebalo pokrenuti πkolovanje volon-tera te izdavanje certifikata onima koji suuspjeπno proπli edukaciju, Ëime bi dobili pro-pusnicu za ulazak u zdravstvene ustanove.

Prisutni su se sloæili da je druπtvo je,kao i velik broj lijeËnika, dosta nesenzibilizi-rano za potrebe bolesnika te da bi lijeËnicisvojim angaæmanom znatno olakπali i ubrzalipozitivne promjene. Takoer, u kurikulumobrazovnih ustanova trebalo bi ukljuËiti i vo-lontere te im priznati sate volontiranja.

To je, kako je zakljuËeno, uz pokre-tanje akcija prikupljanja volontera, njihovuedukaciju i sluæbeno ukljuËivanje u zdravstvenisustav, zadaÊa na kojoj Êe poraditi prisutni naokruglom stolu.

Gordana JuriÊ

iz hrvatskog zdravstva

•••••••••••••••••Okrugli stol''Uloga civilnogdruπtvau zdravstvu''Jasno pozicionirati svesudionike u zdravstvenomsustavu - Vladu, lijeËnike ipacijente te stvoriti savezmeu njima

• Organizirali su ga Centar za pali-jativnu medicinu, medicinsku etiku i komuni-kacijske vjeπtine (CPEK) MEF-a u Zagrebu iKoalicija udruga u zdravstvu (KUZ) organizi-rali su poËetkom oæujka u prostorijama Centrana ©alati. Na njemu se okupilo πaroliko mnoπ-tvo predstavnika nevladinih udruga u zdrav-stvu, raznih medicinskih ustanova, ©NZ-a„Andrija ©tampar" te HLZ-a. Moderatori subili dr. Elaine Valdov, bivπa voditeljica odjelaza nevladine udruge pri tajniπtvu UN-a u NewYorku, doc. dr. sc. Veljko –oreviÊ, predstoj-nik CPEK-a, dr. sc. Marijana Braπ, predsjedni-ca Hrvatskog druπtva za palijativnu medici-nu HLZ-a (HDPM) i dr. sc. Mensura DraæiÊ,predsjednica KUZ-a.

Organizatori su pokuπali su dobitiodgovore na pitanja kako πto bolje povezatiudruge u zdravstvu, voditi uspjeπne akcije,poboljπati suradnju meu udrugama, me-dicinskim ustanovama i ministarstvima tekako pokrenuti mreæu volontera u zdravstvui njihovu edukaciju. Zdravstveni sustav, kakose moglo Ëuti na okruglom stolu, ima tri igra-

Dr. Marijana Braπ, dr. Elaine Valdov, Mensura DraæiÊ i doc. dr. Veljko –oreviÊ

26

•••••••••••••••••Ministar najavioda Êe dati ostavkuutvrdi li se da je 40lijeËnika zlorabilopoloæaj i slalo ljudebez dijagnoze napretrage PET-CT-om

MilinoviÊ: ''Da je kojabolnica traæila ureaj,Ministarstvo bi ga nabavilo''

• Ministar zdravstva i socijalne skr-bi Darko MilinoviÊ sazvao je 30. oæujka kon-ferenciju za novinare kako bi odbacio me-dijske tvrdnje da je 8.500 pacijenata koji suproπli pretragu PET-CT-om prekomjernoozraËeno.

- Da je taj podatak toËan to bi zna-Ëilo da je zdravstveni sustav izvan kontrole imoja bi ostavka iz moralnih razloga danas bilana stolu predsjednice Vlade, rekao je Mili-noviÊ.

Ministar je poruËio graanima daimaju povjerenja u lijeËnike jer ih velika veÊinaodgovorno obavlja svoj posao. Rekao je i daje 29. oæujka osnovao struËno povjerenstvo,sastavljeno od pet struËnjaka, Ëiji je zadatakistraæiti medicinsku dokumentaciju 11.570pacijenata koji su u tri i pol godine obavili oko17.123 pregleda PET-CT-om u nekom od tricentra, koje je u KB-u Sestre milosrdnice te urijeËkom i splitskom KBC-u, po modelu javno-privatnog partnerstva, otvorila privatnapoliklinika Medikol.

Naime, u dræavnom zdravstvu ne-ma ni jednog PET-CT ureaja jer, kako jerekao MilinoviÊ, ni jedna ustanova za njego-vog mandata nije od Ministarstva traæilanjegovu nabavu.

- Da je koja bolnica traæila ureaj,Ministarstvo bi ga nabavilo, tvrdi ministar.

HZZO za svaki pregled na PET-CTureaju Medikolu plaÊa 9000 kuna. Prvizahtjev za MilinoviÊeva mandata stigao jeupravo na dan odræavanja ove konferencijeza novinare od KBC-a Zagreb, objasnio jeministar i dodao da Êe se zahtjev razmotritii pokuπati osigurati oko 15 milijuna kunakoliko koπta PET-CT ureaj.

OdgovarajuÊi na novinarska pitanjaMilinoviÊ je rekao kako je Medikol u sustav

Ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr.Æeljko Reiner potvrdio je da je nabavu PET-CT -a traæio 2006. i 2007. godine i da ju je Mi-nistarstvo odbilo. Poslije su se javili drugiprioriteti pa do danas KBC Zagreb nije traæionabavu PET-CT ureaja, objasnio je Reiner.

©to se tiËe 40-ak lijeËnika koji sespominju da su upuÊivali pacijente na bespo-trebne preglede, MilinoviÊ je rekao da mu nijepoznato provodi li USKOK istragu, jer su nje-gove istrage tajne.

- Ako je to istina i ako se utvrdi daje 40 lijeËnika zlorabilo poloæaj i slalo ljudebez dijagnoze na pretrage, to bi ponovno zna-Ëilo da dajem ostavku, komentirao je. Duπo-briænicima o javnom zdravstvu, koji su u me-dijima kritizirali da novac iz javnog zdravstvapretaËe u privatne ruke, poruËio je da je za trigodine njegova mandata u javno zdravstvona razne naËine uloæeno 7,7 milijardi kuna.

Na novinarsko pitanje o odnosu sastranaËkim kolegom prof. dr. Andrijom Heb-rangom odgovorio je da su njegov prioritetpacijenti.

- Irelevantan je odnos Hebranga imene, no nema govora o nikakvom sukobu,zakljuËio je MilinoviÊ konferenciju za novinare.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••Provedeninspekcijski nadzoru poliklinici MedikolPET/CT pretraga obavljanasukladno Protokolu

• Zdravstveno-inspekcijski nadzorMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi pro-veden je u poliklinici Meidkol kako bi se utvr-dila zakonitost rada u obavljanju dijagnostiËkepretrage PET/CT, priopÊilo je 4. travnja toMinistarstvo.

Nadzor je napravljen nad 690 po-vijesti bolesti, koje su izabrane metodomsluËajnog uzorka. Utvreno je da su na pret-ragu upuÊivani iskljuËivo pacijenti s onkoloπ-kom dijagnozom kod kojih je pretraga bilaindicirana radi potvrivanja dijagnoze, ut-vrivanja stupnja proπirenosti bolesti, povratabolesti ili praÊenja uËinkovitosti lijeËenja.

Takoer, pretraga je obavljanasukladno Protokolu upuÊivanja i provoenjadijagnostiËkih pretraga PET/CT i kod svih sebolesnika postupalo u skladu s tim Proto-kolom, stoji u priopÊenju Ministarstva zdrav-stva.

Borka Cafuk

iz hrvatskog zdravstva

HZZO-a uπao 2005. godine, a s prvim PET-CT-om u Vinogradskoj bolnici u studenom2007. godine, svega pet dana prije parla-mentarnih izbora. Tada je ministar zdravstvabio prof. dr. Neven LjubiËiÊ, za Ëijeg su man-data odbijena dva zahtijeva KBC-a Zagreb, ito 2006. i 2007. godine, za kupnjom PET-CT-a. Razlozi njihova odbijanja MilinoviÊu nisupoznati.

Na pitanje kako je bilo moguÊe daHZZO pet dana prije izbora sklapa ugovor oobavezi koju Êe preuzeti nova vlada, te zaπtougovor kao novi ministar nije razvrgnuo, Mili-noviÊ je odgovorio da bi razvrgnuÊem ugovo-ra onemoguÊio pacijentima da pretraguobave u Hrvatskoj, a HZZO bi morao platitivisoke penale.

Ministar zdravstva i socijalne skrbimr. Darko MilinoviÊ

Ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Æeljko Reiner

27

Povjerenstvo za sada smatra da bi se taj brojmogao uklopiti u 1.000 na milijun stanovnika,smjernice su te na temelju kojih taj broj trebaprocijeniti.

Takoer, Povjerenstvo smatra dabi najsofisticiranija dijagnostiËka i ostalamedicinska oprema morala postati dijelomopreme bolnica I. kategorije, πto Êe osiguratioptimalan razvoj akademske, kliniËke i znan-stvene medicine. Stoga, zakljuËilo je Povje-renstvo, PET/CT mora biti bar u jednoj odbolnica I. kategorije, stoji u priopÊenju Mini-starstva zdravstva.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Okrugli stol«Obiteljskamedicina i hitnamedicinska pomoÊflDovoljno kadra, novacai sluπanje struke osnova suza kvalitetnu reformusustava hitne medicine

• Na mnoga pitanja o postojeÊemstanju i reorganizaciji Hitne medicinske sluæbe(HMS) pokuπalo se odgovoriti na okruglomstolu «Obiteljska medicina i hitna medicinskapomoÊfl organiziranom u sklopu 2. KongresaKoordinacije hrvatske obiteljske medicine(KoHOM), koji je odræan u zagrebaËkom ho-telu AntunoviÊ 25. i 26. oæujka. Tema okrug-log stola prema odazivu i ukljuËivanju sudio-nika u raspravu bila je pun pogodak 2. kon-gresa KoHOM-a.

O stanju i reorganizaciji HMS-agovorili su dr. sc. Ingrid Boπan-Kilibarda izHrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim.Josip JeliÊ, prvi dopredsjednik Hrvatske lijeË-

•••••••••••••••••Revidirat Êe sesmjerniceHrvatskog druπtvaza nuklearnumedicinu zakoriπtenje PET/CT-aPovjerenstvo Ministarstvazdravstva: PET/CT pretragaprovedena u najveÊem brojuna onkoloπkim pacijentima zakoje je i indicirana

• StruËno povjerenstvo Ministar-stva zdravstva 31. oæujka je obavilo uvid udijagnoze pacijenata kod kojih je provedenaPET/CT pretraga od 2007. do danas, a kojeje dostavio Hrvatski zavod za zdravstveno osi-guranje (HZZO) te je zakljuËilo da se u naj-veÊem broju radi o onkoloπkim pacijentimaza koje je ta pretraga i indicirana, priopÊiloje Ministarstvo 1. travnja.

Ministarstvo jeosnovalo Povjeren-stvo 29. oæujka kad je u javnosti izbila aferazbog upozorenja hrvatskih radiologa da nepostoje smjernica i da nema moguÊnosti kon-trole uporabe PET/CT ureaja koji su u vlasniπ-tvu privatne poliklinike Medikol, te da je uprotekle Ëetiri godine nepotrebno ozraËeno8.500 osoba. Povjerenstvo sastavljeno od petstruËnjaka imalo je zadatak da istraæi medi-cinsku dokumentaciju 11.570 pacijenata kojisu u tri i pol godine obavili oko 17.123 pregle-da PET-CT-om u nekom od tri centra, koje jeu KB Sestre milosrdnice te u rijeËkom i split-skom KBC-u, po modelu javno-privatnog par-tnerstva, otvorila privatna poliklinika Medikol.

Povjerenstvo je zakljuËilo da Êe uroku od dva tjedna Hrvatsko onkoloπko druπ-tvo, Hrvatsko druπtvo za nuklearnu medicinui Hrvatsko druπtvo radiologa revidirati smjer-nice Hrvatskog druπtva za nuklearnu medicinuza koriπtenje PET/CT-a. Revidirane smjernicebit Êe dostavljene Ministarstvu zdravstva i HZZO-u. Stav je Povjerenstva da bi HZZO nakontoga trebao primjenjivati revidirane smjernicei plaÊati pretrage samo ako su napravljene snjima u skladu. U protivnom, utvrdilo je Pov-jerenstvo, odobrenje za pretragu treba do-nijeti posebno povjerenstvo. Na temelju revi-diranih smjernica procijenit Êe se i pribliæanbroj bolesnika kandidata za PET/CT na go-diπnjoj razini u Republici Hrvatskoj. Iako

niËke komore i dr. Senad MusliÊ, Ëlan povje-renstva Radne skupine za izradu i prihvaÊanjesmjernica algoritama za rad hitne medicinskesluæbe pri Hrvatskom zavodu za hitnu medi-cinu, a svoja iskustva iz prakse iznijela su ËetirilijeËnika obiteljske medicine iz GraËaca, Met-koviÊa, Pakoπtana i s podruËja Zagorja.

Prisutni su upozorili na nedostatakosposobljenog kadra za pruæanje hitne me-dicinske pomoÊi (HMP) kao i na nedovoljnonovca za tu djelatnost te na zapoπljavanje ne-struËnih osoba na vodeÊe pozicije u novo-osnovanim ustanovama za HMP.

U izvanbolniËkoj djelatnosti HMP-a lani su radila 462 lijeËnika, oko 900 me-dicinskih sestara i tehniËara, oko 900 vozaËai joπ oko 200 ostalog osoblja, istaknula je dr.Ingrid Boπan-Kilibarda te dodala da u Hr-vatskoj postoje Ëetiri ustanove za HMP kojeimaju nadleænost nad 17 posto povrπine Hr-vatske i skrbe za 37 posto stanovniπtva. To jebio poticaj da se prione na reorganizacijuHMS-a, rekla je i dodala da 82 jedinice HMP-a pri domovima zdravlja imaju nadleænost nad83 posto povrπine i skrbe za 60 postostanovniπtva.

- Cilj je reorganizacije HMS-a po-boljπati uËinkovitost sustava, uskladiti standar-de usluga, poveÊati brzinu rada izvanbol-niËkog HMP-a, pa bi u urbanim srediπtima odprimanja poziva do dolaska do pacijentatrebalo proÊi deset minuta, a u ruralnim 20minuta. Cilj je da novi sustav HMP-a budesigurniji, dostupniji, kvalitetniji, strukturnostabilan i financijski odræiv", rekla je Boπan-Kilibarda.

Reformu sustava hitne medicineprim. dr. Josip JeliÊ smatra vrlo kvalitetnom,naroËito πto se tiËe mreæe i pokrivenostiHrvatske, ali pod uvjetima da sustav poËnefunkcionirati kako je zamiπljen.

- To bi znaËilo da imamo dovoljnokadra, πto sada nije sluËaj, te da imamodovoljno novaca, koji je sada vrlo ograniËen,i da struka ima, ako ne odluËujuÊu, ondasuodluËujuÊu ulogu. VeÊ se sada, kako bi se

Dr. Ingrid Boπan-Kilibarda, prim. dr. Slavko LovasiÊ, dr. Æeljko Gumzej i prim. dr. Josip JeliÊ

iz hrvatskog zdravstva

28

mamo vozaËa izlazim na teren svojim vozilomi o vlastitom troπku, ispriËao specijalist obi-teljske medicine dr. Danko PuπÊenik.

Na primjedbe obiteljskih lijeËnikaJeliÊ je naveo primjer iz NjemaËke gdje su lijeË-nici na vrata svojih ordinacija izvjesili natpis„Pazi, umoran lijeËnik!".

- Prema Zakonu o radu nakon 24-satnog deæurstva radnik ima pravo na naj-manje dvanaest sati odmora, istaknuo je JeliÊ.

Osvrnuo se i na nedostatak lijeËnikai izvijestio je da Hrvatska lijeËniËka komora ima18.060 Ëlanova, no svega njih 12.700 provodineposrednu zdravstvenu zaπtitu, a u primarnojzdravstvenoj zaπtiti ih je osam posto. Na to senadovezao Gumzej rekavπi da u hrvatskomzdravstvenom sustavu ima dovoljno lijeËnikai novaca no da je problem to πto Ëak 40 postolijeËnika radi u zdravstvenoj administraciji, nakoju odlazi i velik dio novca namijenjen zdrav-stvu, kao i na korupciju i farmaceutske kuÊe.

Postavljeno je i pitanje pruæanjaHMP-a na otocima. Prema rijeËima jednelijeËnice s otoka Paπmana, prije 15 godina suim obeÊani brodovi za hitni transport sa svompotrebnom opremom, πto se joπ nije ostvarilo.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••Veliki i u tragediji

Japanska vlada darovala67.000 eura Grubiπnom Poljui MeËeËanima

• Svjedoci smo trenutaka u kojimaje Japan izloæen jednoj od najveÊih tragedijau svojoj povijesti - snaænom potresu, tsunamijui katastrofi nuklearne elektrane u Fukushimi.Premda je u ovim trenucima Japancima po-moÊ najpotrebnija, pokazali su koliko su velikiduhom u tragediji darivajuÊi dva mjesta uHrvatskoj sa 67.000 eura.

Naime, japanska vlada je darivalaGrubiπno Polje i MeËeËane. Veleposlanik Japa-na u Hrvatskoj Yoshio Tamura Grubiπnom jePolju donirao 37.000 eura za kupnju vatrogas-nog vozila, a 30.000 eura za opremanje ambu-lante opÊe medicine, ginekoloπke i zubne am-bulante u MeËeËanima u opÊini Donji Kuku-ruzari, koja je jedna od najsiromaπnijih opÊinau Hrvatskoj.

Tamura je zahvalio hrvatskom naro-du na potpori i izrazima suÊuti ali je i naglasioda tragedija koju proæivljava Japan uËi da jevaæno pomagati onima kojima je pomoÊpotrebna.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Specijalna bolnicaza zaπtitu djeces neurorazvojnimi motoriËkimsmetnjama uskorou novom ruhu«Lijepa bolnicaflza bræi i uspjeπniji oporavak

• Specijalna bolnica za zaπtitu djeces neurorazvojnim i motoriËkim smetnjama,poznatija kao Goljak, kroz koju godiπnje pro-e oko Ëetiri tisuÊe djece i koja je nedavno na-padnuta Molotovljevim koktelom, uskoro bitrebala postati bolnicom iz slikovnice. Projekt«Lijepa bolnica - Goljakfl, koji podrazumijevastvaranje ugodnog i za djecu i zdravstveneradnike stimulativnog okruæja, pokrenula jemlada lijeËnica dr. Hana FazliÊ, predsjednicaUdruge «Lijepa bolnicafl.

Udruga «Lijepa bolnicafl svoje dje-lovanje temelji na rezultatima znanstvenihistraæivanja koja pokazuju da izloæenostbolesnika ugodnom bolniËkom okoliπu kojimu pruæa ugodu i odmor, smanjuje stres i an-ksioznost te poboljπava raspoloæenje i odvraÊaod briga. U takvom okruæenju, pokazuju istra-æivanja, bolesnik ima manju potrebu za lije-kovima protiv boli, bolje surauje s lijeËnicimai bræe se oporavlja.

Ova je ideja u dr. FazliÊ sazrela zavrijeme boravka u Nizozemskoj, gdje bolniceviπe nalikuju na galerije nego na bolnice, iprouËavajuÊi ameriËka i britanska istraæivanjao utjecaju prostora na pacijente.

Udugu «Lijepa bolnicafl osnovalaje 2009. i cilj joj je stvoriti ugodno okruæenje

πto bræe osnovale ustanove za hitnu me-dicinu, na njihovo Ëelo postavljaju neiskusneosobe koje nemaju veze s medicinom. Takoje ravnateljica hitne pomoÊi u jednoj æupanijiradila prije postavljanja na novu duænost kaopravnica, a u drugoj æupaniji od tri Ëlanaupravnog vijeÊa za hitnu pomoÊ niti jedannije lijeËnik. U Hrvatskom Crvenom kriæu stra-teπki smo se opredijelili, a i u cjelokupnojstrategiji zdravstva, da neÊemo iÊi na izobraz-bu paramedikusa. Hrvatska lijeËniËka komoranije imala niπta protiv toga jer je edukacijaparamedikusa skuplja od edukacije srednjegmedicinskog kadra. Moramo maksimalnopodræavati edukaciju laika, istaknuo je JeliÊ.

Dr. Senad MusliÊ smatra da jeHMP neodvojiv od primarne zdravstvene zaπ-tite. Kao problem u provoenju reforme vidizapoπljavanje novih kadrova, pa Êe se sustav,kako je rekao, u provoenju HMP-a velikimdijelom oslanjati na lijeËnike obiteljske medi-cine.

Problem nedostatka lijeËnika istak-nula je i dr. Ana Bajo, specijalistica obiteljskemedicine iz Doma zdravlja MetkoviÊ, pri ko-jem ima pet timova hitne medicinske pomoÊisa samo dva lijeËnika jer su tri na specija-lizaciji.

- Problem je i rad djelatnika nacrno. Prilikom jednog izlaska na teren pogi-nuo je lijeËnik i pacijent i - nikome niπta, jerzakonske regulative nema, rekla je Bajo.

Na podruËju GraËaca, velikom kaodesetak grada Zagreba, deæurstva pokrivasamo jedan lijeËnik, naglasio je dr. ÆeljkoGumzej. Stoga je nuæno sustav HMP-a orga-nizirati uvaæavajuÊi specifiËnosti pojedinogpodruËja, rekao je.

S problemom deæurstava u Pako-πtanima prisutne je upoznao dr. Vinko PeπiÊ.

- Nakon 24-satnog deæurstva mo-ramo nastaviti s radom bez dana odmora.Ljeti je to posebno teπko jer ima mnogo viπepacijenata i hitnih sluËajeva. Odbijeni su namzahtjevi prema HZZO-u za poveÊanim brojemlijeËnika tijekom ljeta, a nemamo ni dovoljnoopreme za pruæanje pomoÊi unesreÊenima,kazao je PeπiÊ te upozorio i na problem u ju-tarnjoj smjeni do kojeg dolazi ako lijeËnik tre-ba izaÊi na teren kako bi pruæio HMP. U tomsluËaju, naime, mora napustiti ambulantu,πto ne bi smio.

LijeËnici na podruËju Krapinsko za-gorske æupanije, koja nema HMP, istovre-meno su i obiteljski lijeËnici i hitna i mrtvo-zornici.

- Kada izaem na teren zbog nesre-Êe, moram ostaviti pacijente koji su doπli uambulantu. Nemam ugovor o radu u deæur-stvu pa mi ona ne ulaze u staæ, nemam slo-bodnih dana nakon deæurstava, a kako ne-

Medo na odjelu

iz hrvatskog zdravstva

iz hrvatskog zdravstva

29

stvenih rjeπenja koja Êe se predloæiti bolnicii potencijalnim sponzorima za realizaciju.

U sklopu projekta «Akupunkturagradafl provode se radionice u kojima, krozinterdisciplinarnu suradnju, razliËite strukepreciznim i malim, gotovo akupunkturnimintervencijama u zanemarene i potencijalnemikrolokacije uËinkovito utjeËu na cjelokupnasocijalna kretanja. Projekt potpisuju dipl. ing.arh. Rene Lisaci i dipl. ing. arh. KristinaCareva, a voditeljice ove potpuno volonterskekreativne radionice su studentice arhitektureMartina Kapuija i Urπula Juvan.

Usporedo s radionicom «Akupun-ktura gradafl odvijala se i radionica s djecomkoja borave u bolnici a koja je dio projekta«Arhitektura i djecafl Hrvatske komore arhite-kata. Voditelji radionice dipl. ing. arh. MiaRoth-»erina i student filozofije u kulturne an-tropologije Bojan Mucko potaknuli su kroznekoliko interaktivnih razgovora djecu nakreativnu reakciju prema postojeÊim prosto-rima bolnice. Prikupljeni rezultati posluæili sukao inspiracija za kreativna rjeπenja sudionika.

Borka Cafuk

za pacijente koje Êe poboljπati njihov opora-vak, a zdravstvene radnike pozitivno stimu-lirati. Prvi projekt Udruge bio je redizajn dijelaKlaiÊeve bolnice prije godinu dana.

Projekt «Lijepa bolnica - Goljakflstajati Êe 200.000 kuna i financirat Êe seiskljuËivo od donacija. U projektu sudjelujumladi volonteri, studenti i mladi struËnjaci spodruËja arhitekture, krajobrazne arhitekture,dizajna, antropologije i medicine. Radovi uGoljaku bit Êe zavrπeni u srpnju ove godine.Najviπe Êe se pozornosti posvetiti prostorimau kojima se ostvaruje izravan kontakt djece ilijeËnika, u kojima viπe niπta neÊe odavati dase radi o bolniËkom okruæenju. U stvaranjebolnice iz bajke bit Êe ukljuËena i djeca.

Od 19. do 27. oæujka odræana jedruga radionica Sekcije mladih Druπtva arhi-tekata Zagreba «Akupunktura gradafl na kojojsu se u suorganizaciji s Udrugom «Lijepa bol-nicafl okupili sudionici projekta da bi krozinterdisciplinarnu suradnju predloæili maleintervencije u kompleksu Specijalne bolniceza zaπtitu djece s neurorazvojnim i moto-riËkim smetnjama i integrirali ih u niz jedin-

•••••••••••••••••Prosvjed predHZZO-omzbog postupkaraskida ugovoraHZZO: ''Prosvjed je motiviranosobnim interesima''

• U jeku prosvjeda koji se πire zem-ljom prosvjedovala je i Organizacija i ekono-mika medicinskih struka (OEMS) - Ceh primar-ne zdravstvene zaπtite 7. oæujka ispred Direk-cije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje (HZZO) u Zagrebu zbog postupka ras-kida ugovora s tri lijeËnice obiteljske medicine.

Postupak raskida ugovora HZZO jepokrenuo jer su lijeËnice navodno naπtetilezdravstvenom sustavu i pacijentima, tvrdi OEMS. No, postupak je, istiËe OEMS, pravnoneutemeljen, a lijeËnice se proganjaju jer suukazivale na nepravilnosti u poslovanju HZZO-a pa je, tvrdi predsjednik OEMS-a dr. Ga-libedin GalijaπeviÊ i vlasnik ABA InformatikeËije je program za ordinacije lijeËnika op-Êe/obiteljske medicine izgubio licencu Mini-starstva zdravstva - ishod arbitraænog postup-ka unaprijed odreen naredbom ''viπih in-stanci'' zdravstvene vlasti.

Podsjetimo, lijeËnici koji su se koris-tili programom ABA Informatike odbijali suprijeÊi na neko drugo od ponuenih licenci-ranih programskih rjeπenja jer su ih smatraliloπima i nefunkcionalnima te stoga πto bi pr-ilikom prelaska na novi program mogli izgu-biti podatke svojih pacijenata.

Dr. Leonardo Bressan ispred Izvrπ-nog odbora Koordinacije hrvatske obiteljskemedicine poslao je 8. oæujka medijimapriopÊenje u kojem istiËe da je u obrazloæenjuHZZO-a kao razlog za raskid ugovora nave-deno ''zakidanje HZZO-a nekoriπtenjem odre-ene programske podrπke'', a razlog koji jeobjavljen u javnosti, tj. “uskraÊivanje zdrav-stvene zaπtite pacijentima“, nije istinit te senjime pokuπava zataπkati nasilje koje HZZOprovodi nad lijeËnicima. U priopÊenju setakoer istiËe da je Ëinjenica da lijeËnice nisunikada i niËime uskratile niti jednom svompacijentu prava na zdravstvenu zaπtitu, veÊsu samo digle svoj glas protiv apsurda kojiprovodi zdravstvena administracija.

HZZO pak 9. oæujka na zbivanjaodgovara priopÊenjem u kojem istiËe da jeprosvjed motiviran iskljuËivo osobnim inte-resima vlasnika tvrtke ABA Informatika protivkojega je zbog nanoπenja viπemilijunske πtete

»ekaonica

Odjel i vila Weiss

30

prof. Zorana Vatavuka, a istraæivanje Êe trajatioko godinu dana. Istraæivanje ukljuËuje i ana-lizu genetskih promjena u praÊenih pacije-nata. Navedene analize napravit Êe KliniËkizavod za kemiju KBC-a Sestre milosrdnice podvodstvom doc. Nade VrkiÊ.

Istraæivanja poput ovoga odliËna suprilika za hrvatske istraæivaËe da doprinesutrenutnim svjetskim spoznajama o promje-nama straænjeg dijela oka. U planu su i drugaistraæivanja na navedenom ureaju, koja Êe ubuduÊnosti vrlo vjerojatno utjecati i na svako-dnevnu oftalmoloπku praksu.

Adrian Lukenda, dr.med.

•••••••••••••••••Svjetski dan borbeprotiv tuberkuloze

U Hrvatskoj 2009.zabiljeæena najniæa stopapojavnosti tuberkuloze

• Tuberkuloza je i dalje vodeÊi uz-rok smrtnosti od bakterijskih bolesti u svijetuistaknuto je na Svjetski dan borbe protivtuberkuloze 24. oæujka.

Prema podacima Svjetske zdrav-stvene organizacije (SZO) 2009. je bilo 9,4milijuna novooboljelih, a 1,7 milijun osoba jepreminulo od tuberkuloze. Broj smrtnih slu-Ëajeva od tuberkuloze pao je za 35 posto od1990. SZO procjenjuje da je 2009. bilo 137sluËajeva tuberkuloze na 100.000 stanovnika,a postotak osoba koje su uspjeπno lijeËene bioje najviπi 2008. i iznosio je 86 posto.

dræavnom proraËunu Ministarstvo zdravstvapodnijelo prijavu Dræavnom odvjetniπtvu.

U posljednje dvije godine, od kadaje tvrtka ABA Informatika izgubila licencuMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi za pro-voenje programske podrπke u ordinacijamalijeËnika opÊe/obiteljske medicine, lijeËnicisu viπe puta obavijeπteni o potrebni prelaskana neki od licenciranih programa, objaπnjavase u priopÊenju. Program ABA Informatike,tvrdi HZZO, nije usklaen s pozitivnim pro-pisima i onemoguÊuje koriπtenje e-zdravstva(e-recepata, e-naruËivanje i drugo), πto πtetipacijentima i dovodi u pitanje sigurnostsustava.

U rujnu proπle godine, viπe od go-dinu i pol dana nakon πto je ABA Informatikaizgubila licencu, 52 ugovorne ordinacije nas-tavile su raditi u nelicenciranom programuusprkos nizu upozorenja HZZO-a. Stoga imaje, istiËe se u priopÊenju, izreËena mjera po-sljednje opomene pred raskid ugovora i nov-Ëana kazna umanjenja mjeseËne glavarine od30 posto. Na kraju su preostale samo tri ordi-nacije koje su unatoË svemu nastavile raditiu nelicenciranom programu te je pokrenutpostupak raskida ugovora kao jedina pre-ostala moguÊnost.

U tijeku arbitraænog postupka,istiËe HZZO, lijeËnice su priznale da su postu-pale protivno odredbama ugovora i propisa,a postupak je zavrπen zakljuËkom da Êe seugovorni odnos s njima nastaviti uz obvezupoπtivanja svih ugovorom preuzetih obveza.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Istraæivanje vodeÊeguzroka sljepoÊe naKBC-u „Sestremilosrdnice"

• Zavod za bolesti mreænice i stak-lastog tijela Klinike za oËne bolesti KBC-aSestre milosrdnice pridruæio se skupini od 20svjetskih centara gdje se provodi kliniËkoistraæivanje utjecaja perifernih promjenamreænice oka na senilnu makularnu degene-raciju. Senilna degeneracija makule najËeπÊije uzrok gubitka vida osoba starijih od 50godina.

Voditelj cjelokupnog projekta, pro-fesor Thomas R. Friberg sa SveuËiliπta u Pitts-burghu, SAD, proveo je mjesec dana kao gostistraæivaË na Klinici. Za potrebe istraæivanjaZavod za bolesti mreænice dobio je od tvrtkeOptos najmoderniju πirokokutnu kameru zaangiografiju. IstraæivaËki tim sastoji se odskupine mladih oftalmologa pod vodstvom

U 2008. je prema podacima SZO-a bilo 400.000 novih sluËajeva multirezisten-tne tuberkuloze (MDR-TB), a 150.000 osobaje od nje preminulo, dok je ekstenzivno rezi-stentna tuberkuloza (XDR-TB) potvrena u 58zemalja. U Hrvatskoj je prema podacima izHrvatskog zdravstveno-statistiËkog ljetopisaiz 2009. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvoistaknuto da se cijela Hrvatska na podruËjuzaraznih bolesti posve izjednaËila s razvijenimzemljama Europe i svijeta te je i tuberkulozau postupnom povlaËenju, s najniæom do sadazabiljeæenom stopom od 19,3 oboljelih na100.000 stanovnika. Pa ipak, pojavnost u tombroju i dalje zahtijeva daljnji intenzivan radna provedbi programa mjera, istiËe se uljetopisu.

Bakterioloπka dijagnostika tuber-kuloze provodila se u 14 laboratorija tijekom2009. koji su pregledali 55.175 kliniËkih uzo-raka te su u njih pet posto otkrivene mikobak-terije. Meu njima je i dalje dominantanMycobacterium tuberculosis.

Takoer, nastavljen je trend padabroja bolesnika s rezistentnom tuberkulozomte je Hrvatska zemlja s niskom incidencijomrezistentne tuberkuloze.

Borka Cafuk

iz hrvatskog zdravstva

Povoljno prodajem:ginekoloπko-kirurπki stol, portable

UZ aparat Eureka, kolposkopOpton W. Germany, sterilizator i

dva stola za preglede.Mobitel: 091 523 6321;

fiksni 052 872 559; Creska 2,52221 Rabac; e-mail:

lucijan.mohorovic@pu.t-com.hr

Dio istraæivaËkog tima s prof. Fribergom (sjedi)

31

interdisciplinarnost svih studija, te na inten-zivan rad sa svim pristupnicima kako bi πtouspjeπnije izradili doktorske disertacije. To jeposebno vaæno za mlade kliniËke nastavnike,jer im novi sustav bitno smanjuje formalnunastavu, a istodobno im specifiËno pomaæeu izradbi disertacije.

Poslijediplomski studiji moraju sereformirati prema EU preporukama. Mnogoih ljudi upisuje i plaÊa velike πkolarine, a vrlomali postotak ih doktorira - oko 10%. Pogreπ-ka je u tome πto studiji imaju mnogo nastave,a ne vodi se dovoljna briga o istraæivanjimakoja su potrebna za doktoriranje.

Æeljko Poljak

•••••••••••••••••Svjetskidan bubregaProcjenjuje se da oko 150.000bolesnika u Hrvatskoj imakroniËnu bubreænu bolest

• „»uvajte svoje bubrege - Spasitesvoje srce!", geslo je ovogodiπnjih aktivnostiu povodu obiljeæavanja Svjetskog dana bub-rega 10. oæujka.

Dan je obiljeæen u nekoliko hrvat-skih gradova - Bjelovaru, »akovcu, Dubrov-niku, Novom Marofu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sla-vonskom Brodu, Splitu, Varaædinu, Virovitici,Zadru i Zagrebu javnim akcijama mjerenjakrvnog tlaka i πeÊera u krvi te dijeljenjem leta-ka s uputama o spreËavanju nastanka bubreæ-nih bolesti. PoremeÊaj rada bubrega poveÊavarizik od bolesti srca i krvnih æila, πto su najvaæ-niji uzrok pobola i smrti u razvijenim zemlja-ma. Godiπnje u svijetu umire gotovo 17 mili-juna ljudi od posljedica krvno-æilnih bolesti.

•••••••••••••••••Sabor proglasioNacionalni danborbe protiv rakamaterniceU Hrvatskoj godiπnjeoko 370 novih sluËajevaraka vrata maternice

• Hrvatski Sabor je krajem veljaËedonio odluku o proglaπenju Nacionalnogdana borbe protiv raka maternice, koji Êe seobiljeæavati svake godine treÊu subotu u mje-secu sijeËnju.

Hrvatska liga protiv raka i Udrugaza pomoÊ æenama u prevenciji i lijeËenju rakavrata maternice „Zdravka" pozdravile su od-luku Sabora, koji je na njihov poticaj Danmimoza proglasio Nacionalnim danom borbeprotiv raka vrata maternice.

U priopÊenju predsjednik Hrvatskelige protiv raka doc. dr. Damir Eljuga istiËeda su Hrvatska liga protiv raka i Udruga„Zdravka" prije Ëetiri godine poËele obiljeæa-vati Dan mimoza da bi se upozorilo na rakvrata maternice. Eljuga zahvaljuje svim sabor-skim zastupnicima na tome πto je Dan mimo-za postao Nacionalnim danom prevencijeraka vrata maternice, πto Êe dati nov zamahπirenju znanja da su edukacija, cijepljenje iprobir temelj dobre prevencije raka vratamaternice.

U priopÊenju se istiËe da se godiπ-nje u svijetu dijagnosticira oko 500.000 no-vih sluËajeva raka vrata maternice, a skoro250.000 æena umire od te bolesti. U Hrvatskojse godiπnje dijagnosticira oko 370 novih slu-Ëajeva, a viπe od stotinu æena umire od pos-ljedica te bolesti.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Doktorska πkolana MEF-u u Splitu

• Na Medicinskom fakultetu u Spli-tu osnovana je Doktorska πkola, koja obje-dinjuje i administrativno usklauje rad svihposlijediplomskih studija. Formalno je usta-novljena otvaranjem novog poslijediplom-skog studija „Translacijska istraæivanja u bio-medicini i zdravstvu" (TRIBE).

Doktorska πkola Êe se usredotoËitina poveÊanje fleksibilnosti, proæimanje i

- Aterosklerotske promjene srËanihi moædanih arterija i u Hrvatskoj su glavni uz-rok bolniËkog lijeËenja i smrti. Gotovo 40 pos-to odraslih graana Hrvatske ima hipertoniju,πto ostavlja posljedice na bubrege i srce. Zatoovogodiπnjim aktivnostima u povodu Svjet-skog dana bubrega æelimo naglasiti vaænostranog otkrivanja poremeÊaja rada bubrega,rekao je proËelnik Zavoda za nefrologiju i di-jalizu KBC-a Rijeka i potpredsjednik Hrvatskogdruπtva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju(HDNDT) HLZ-a doc. dr. Sanjin RaËki nakonferenciji za novinare koju je HDNDT orga-nizirao u suradnji s Hrvatskom udrugomTransplant.

U kroniËnih bubreænih bolesnikasrËano-æilne bolesti su ËeπÊe nego u opÊoj po-pulaciji. Posebno su Ëeste u bolesnika s teæimstadijima zatajenja bubrega, πto upuÊuje navaænost prevencije i usporavanja napre-dovanja kroniËne bubreæne bolesti. Smanjenjeglomerulske filtracije na 60 do 89 ml/min,drugi stadij kroniËnog zatajenja bubrega, ili30 do 59 ml/min, treÊi stadij kroniËnog zata-jenja bubrega, poveÊava rizik od srËano-æilnihbolesti za 46, odnosno 131 posto. Prote-inurija, nalaz bjelanËevina u mokraÊi, znak jebolesti bubrega. KoliËina bjelanËevina u mok-raÊi u pozitivnoj je vezi s poveÊanjem srËano-æilnog rizika. »ak je i izolirana proteinurija,neovisno o hipertenziji, πeÊernoj bolesti i ve-liËini glomerulske ultrafiltracije, bitni Ëimbenikrizika za nastanak srËano-æilnih bolesti.

- Procjenjuje se da oko 150.000bolesnika u Hrvatskoj ima kroniËnu bubreænubolest i nalaze se u riziku pogorπanja bolesti.U terminalnu fazu bolesti godiπnje ue viπeod 700 bolesnika, kojima je potom neophod-na dijaliza ili transplantacija, rekao je proËelnikOdjela za nefrologiju i dijalizu KB-a Sveti Duhi generalni tajnik HDNDT-a prim. mr. sc.Nikola JankoviÊ i dodao da se obiljeæavanjemSvjetskog dana bubrega æeli potaknuti lijeË-

iz hrvatskog zdravstva

Generalni tajnikHrvatskog druπtvaza nefrologiju,dijalizu itransplantacijuprim. mr.Nikola JankoviÊ ipotpredsjednikDruπtva doc. dr.Sanjin RaËki

32

mreænim stranicama fakulteta (http://www.mefst.hr/). Osnovan je i Centar za medicinskuedukaciju i kliniËke vjeπtine, koji se sastoji odËetiri laboratorija, skladiπta i informatiËke uËi-onice. Laboratoriji su opremljeni suvremenimmodelima za simulaciju (Advanced Life Su-pport Trainer, Airway management Trainer,Rescue Ann, Rescue Baby, itd.), a u informa-tiËkoj uËionici su instalirani interaktivni raËu-nalni programi.

Napisana su skripta za svaki od no-vih modula, koja je takoer moguÊe pogledatina mreænim stranicama, kao i ostale nastavnematerijale.

Provodi se obuka kliniËkih instruk-tora, a prvi integrirani teËaj bit Êe odræan kon-cem travnja, pod okriljem katedri za aneste-ziologiju i intenzivno lijeËenje, za obiteljskumedicinu i za propedeutiku.

Cilj prvog OSKI ispita za studenteπeste godine iz predmeta Obiteljska medicina,koji je odræan sukladno svim postojeÊim pra-vilima za ovu vrstu ispita, bio je objektivnoispitati kompetentnost studenata u komuni-ciranju, vjeπtinama kliniËkog pregleda, spo-sobnosti izvoenja kliniËkih postupaka i kliniË-kog rasuivanja u ograniËenom vremenu.UobiËajeno je da se OSKI sastoji od viπe (5-10-15) postaja na kojima je standardiziranipacijent ili model. Vrijeme je na svakoj od njihograniËeno na 5-10 min, a svaku postaju kon-trolira drugi ispitivaË. Prednost je ovog tipaispita potpuna objektivnost u ocjenjivanju stu-denata: svi imaju isti zadatak, sve su postajestandardizirane a procjena kandidata obavljase na unaprijed odreen naËin (ocjenske liste).

Na naπem prvom ispitu uspostavilismo pet postaja: 1. pravilno pranje ruku, 2.navlaËenje sterilnih rukavica, 3. pripremanjei davanje i.m. injekcije, 4. palpacija arterijskihpulseva na nogama i 5. mjerenje tlaka.

Osnovna zadaÊa na svakoj postajiraπËlanjena je u πest postupaka, a svaki us-pjeπno izveden postupak nosio je jedan bod.Rezultati OSKI ispita pokazali su zadovolja-vajuÊu osposobljenost studenata u izvoenjukliniËkih vjeπtina (prosjeËan broj ostvarenihbodova bio je 28,3 od moguÊih 30).

Organiziranje OSKI ispita zahtijevavelik napor, znatna materijalna sredstva ibrojne sudionike (u pripremi i izvedbi naπegamalog ispita sudjelovalo je 15-20 kolega), alise pokazao kao izvrstan naËin provjere razinena kojoj su studenti usvojili kliniËke vjeπtine.SljedeÊi OSKI ispiti planirani su za svibanj ilipanj 2011., kada Êe biti po prvi put odræananastava iz KliniËkih vjeπtina na prvoj i drugojgodini. Na kraju studija planira se organi-ziranje „velikog" ispita (Skupni ispit vjeπtina,

nike na agresivnije i pravovremeno otkrivanjei lijeËenje hipertenzije i kroniËnih bubreænihbolesti, ali i potaknuti ministre zdravstva dauloæe viπe napora u mjere prevencije.

Svaka deseta odrasla osoba imaneku bolest bubrega. Manje od 30 posto ljudikoji boluju od kroniËne bolesti bubregasvjesni su svoje bolesti.

Tanja Watz, tajnica udruge, kazalaje da HZZO ne odobrava potrebne lijekoveosobama u terminalnoj fazi bolesti kao ni pa-cijentima s transplantiranim bubregom,premda je njihovom uporabom moguÊe znat-no smanjiti troπkove lijeËenja dijalizom i po-boljπati kvalitetu æivota bolesnika. Podræao juje dr. RaËki istaknuvπi da bi HZZO trebaogledati dugoroËno, πto bi pridonijelo i sma-njenju troπkova u zdravstvu. Oko Ëetiri promi-la od ukupnog broja stanovnika Hrvatske lijeËise nadomjeπtajem bubreæne funkcije. Naprevenciju i dijalizu troπi se 3,5 posto zdrav-stvenog budæeta, πto je znaËajan ekonomskifaktor za naπe druπtvo.

Prema dostupnim informacijama,na transplantaciju bubrega u Hrvatskoj Ëekaoko 300 osoba. No, Watz kaæe da ta brojkanije toËna s obzirom da je 3500 osoba na di-jalizi i da svake godine oko 700 novih osobadolazi na dijalizu.

Gordana JuriÊ

•••••••••••••••••Obiteljska medicinana MEF-u u Splitu

• Katedra za obiteljsku medicinuMedicinskog fakulteta u Splitu odræala je 1.oæujka objektivni, strukturirani kliniËki ispit(OSKI) za studente πeste godine. Ispit je pro-veden u novootvorenom Centru za medicin-sku edukaciju i kliniËke vjeπtine MEF-a Split,Ëiji je voditelj prof. dr. Vladimir ©imunoviÊ.

Ovo su prvi rezultati uvoenja no-vog koncepta pristupu poduËavanja kliniËkihvjeπtina, koji je razvijen na splitskome MEF-u, a koji je nedavno predstavljen u tematskombroju Croatian Medical Journala (©imunoviÊVJ et al. New Paradigm in Training of Under-graduate Clinical Skills: the NEPTUNE-CSproject at the Split University School of Me-dicine, Croat Med J. 2010; 51: 373-80).

Sukladno novom konceptu, uve-deni su 2010/2011. novi kolegiji KliniËke vjeπ-tine I (na prvoj godini studija) i KliniËke vjeπ-tine II (druga godina), kao i praktiËna kliniËkagodina na πestoj godini, Ëime je zamijenjenraniji kliniËki staæ. NaËinjen je novi nastavniplan i program, koji je moguÊe pogledati na

SIV) s 20 postaja, koje Êe predstavljati presjekvjeπtina usvojenih kroz sve godine studija.

Dr. sc. IvanËica PavliËeviÊ,v. d. predstojnice

Katedre za obiteljsku medicinu MEF-a SplitProf. dr. Vladimir ©imunoviÊ,

voditelj Centra za medicinskuedukaciju i kliniËke vjeπtine MEF-a Split

•••••••••••••••••Hrvatskapatologinja dobilaprestiænu nagraduAmeriËko-kanadskeAkademije zapatologiju (USCAP)

• Sanja –aËiÊ, izvanredna profeso-rica na Medicinskom fakultetu SveuËiliπta uPittsburghu, SAD, dobila je ovogodiπnju Stou-tovu nagradu od AmeriËko-kanadske akade-mije za patologiju (United States & CanadianAcademy of Pathology USCAP).

Iako se ova nagrada redovito dod-jeljuje veÊ duæi niz godina, ovo je prvi put daje dodijeljena nekome tko je diplomirao naMedicinskom fakultetu u Zagrebu.

Stoutova nagrada dodjeljuje sepatolozima mlaim od 45 godina kao priz-nanje za znanstvene doprinose koji su unapri-jedili dijagnostiËku patologiju. Profesorica–aËiÊ je nagradu dobila za svoj rad iz podruËjamolekularne patologije raka pluÊa. Vrijedispomenuti da je prof. –aËiÊ objavila preko 60radova u vrhunskim Ëasopisima citiranim ubazi Current Contents te da je autor desetak

iz hrvatskog zdravstva

Prof. Sanja –aËiÊ

33

predstavilo Ministarstvo pravosua nameunarodnoj konferenciji «Transparen-tnoπÊu i otvorenim upravljanjem protiv ko-rupcijefl, odræanoj u veljaËi u Zagrebu.

Istraæivanje je proveo Hendal Mar-ket Research na uzorku od tisuÊu graana udrugoj polovici 2010. i to u sklopu projekta«JaËanje meugeneracijske suradnje u borbiprotiv korupcije - Kampanja za podizanje svij-estifl, koji financira EU IPA 2007 program zaHrvatsku. Usporedba s rezultatima istraæivanjaiz 2007. koje je prema istim parametrimaproveo Gallup, pokazala je da je poveÊanopercipiranje korupcije u gore navedenim si-tuacijama.

NajveÊe je poveÊanje na podruËjupolitike i zapoπljavanja. Tri najistaknutijaoblika korupcije koja se percipiraju ista su kaoi u istraæivanju provedenom 2007. i ukljuËujuduænosnike i politiËare koji toleriraju organi-zirani kriminal u zamjenu za novËanu vrijed-nost ili protuuslugu i 87 posto ispitanika toistiËe kao najËeπÊi oblik korupcije. Potomslijedi dobivanje radnog mjesta u zamjenu zamito i duænosnici koji rjeπavaju neki problemsamo uz mito.

Viπe od 50 posto ispitanika smatrada su korumpirani politiËari najveÊa prijetnjadruπtvu. Druga su najveÊa prijetnja korum-pirani suci, smatra 31 posto ispitanika, a 21posto ispitanika smatra da su to korumpiranipolicajci. PolitiËari su, smatra 88 posto ispi-tanika, osobe koje imaju najviπe koristi od ko-rupcije. U odnosu na istraæivanje provedeno2007. porasla je i percepcija koristi koju odkorupcije imaju organizirani kriminal, biz-nismeni i javni duænosnici i sluæbenici.

Percipiranje korupcije smanjilo seza 19 posto za davanje novËanih poklona, za15 posto za duænosnike i radnike javnih sluæbi

poglavlja u uglednim knjigama posveÊenimpatologiji raka pluÊa i molekularnoj patologiji.

»lanica je uredniËkih odbora ne-kolicine ameriËkih patoloπkih Ëasopisa a odove godine preuzela je i ulogu zamjenika glav-nog urednika Ëasopisa Archives of Pathologyand Laboratory Medicine.

Prof. dr. Ivan Damjanov

•••••••••••••••••Rezultatiistraæivanjapercipiranjakorupcije uHrvatskoj u 2010.godiniViπe od 50 posto ispitanikasmatra da su korumpiranipolitiËari najveÊa prijetnjadruπtvu

• PoveÊala se percepcija korupcijeza duænosnike i politiËare koji toleriraju orga-nizirani kriminal u zamjenu za novac ili protu-uslugu, za dobivanje radnog mjesta u zam-jenu za mito, o duænosnicima koji Êe rijeπitineki problem samo u zamjenu za mito, o ulozikumova u politici i obiteljskih veza koje igrajuvaænu ulogu prilikom zapoπljavanja te oplaÊanju doktoru, potkupljivanju policajacaitd.

To su rezultati istraæivanja o perci-piranju korupcije u Hrvatskoj u 2010., koje je

koji primaju poklone te za 13 posto davanjenovaca lijeËnicima i podmiÊivanje policajaca.No, s druge strane, percipiranje korupcijeispitanika u javnim ustanovama pokazuje daje korupcija znatno viπe prisutna kod lijeËnikau bolnicama nego u svim ostalim javnimustanovama te da je se najmanje percipira kodpedijatara i na kreditnim odjelima banaka.

Za gotovo 30 posto smanjenpostotak graana koji su uizravnom kontaktu u bolniciimali osjeÊaj da se od njihoËekuje mito

Ispitanici koji su u proteklih godinudana imali izravan kontakt s pojedinim in-stitucijama, veÊinom su izjavili da su imali os-jeÊaj da se od njih oËekuje mito u institucijamalokalne samouprave, i to najËeπÊe u odjelimaza graditeljstvo (27,1 posto), potom u ostalimjedinicama lokalne samouprave (25 posto),u kontaktu s prometnom policijom (23,7 pos-to) i u bolnicama (22,2 posto). U odnosu naistraæivanje provedeno 2007. vidljivo je da jeuvelike porastao postotak graana koji su ima-li osjeÊaj da se od njih oËekuje mito u institu-cijama lokalne samouprave (sa πest posto na27,1 posto) ali i da se dosta smanjio postotakgraana koji su takav osjeÊaj imali u izravnomkontaktu u bolnicama (s 50 na 22,2 posto).

U izravnom kontaktu s institucijamanajveÊi je broj ispitanika izjavio da je ponudiomito zaposlenima u bolnici (18 posto), pro-metnim policajcima (13 posto) i zaposlenimau dræavnom inspektoratu za zaπtitu potroπaËa(10 posto). No, najveÊi broj ispitanika nije æe-lio navesti o kojem se iznosu mita radilo u spe-cifiËnoj situaciji, a oni koji jesu, naveli su iznoseod 50 do viπe od 500 kuna.

Meu ispitanicima njih 88 posto iz-javljuje da ih nitko nije pokuπao podmititizbog pozicije na kojoj rade, a od onih kojimaje mito ponueno njih 37 posto izjavilo je daga je i prihvatilo, dok su ostali odbili, najËeπÊeiz moralnih razloga.

Za borbu protiv korupcije najveÊibroj ispitanika, njih 70,5 posto, smatra da supotrebni stroæi zakoni i stroæe presude, 60,1posto vidi rjeπenje u stroæim kontrolama, a42,4 posto u obrazovanju i odgoju.

Viπe o istraæivanju i njegovim rezul-tatima dostupno je na mreænoj stranici Mi-nistarstva pravosua http://www.pravosudje.hr.

Borka Cafuk

iz hrvatskog zdravstva

34

Meutim, svoj informatiËki prog-ram nije mogla umreæiti s programom na ko-jem je radila njena medicinska sestra i lijeËnikkoji ju je mijenjao tijekom godiπnjeg odmora.Stoga je raskinula ugovor i izabrala novi pro-gram koji je osmislio lijeËnik obiteljske medi-cine i koji joj se svidio.

No, u njega nije mogla prenijetiprethodno prikupljene podatke pa je uslijedilodugotrajno prepisivanje. Vlasnik programazavrπio je na sudu pa je morala prijeÊi na treÊiprogram vrlo sliËan prethodnom, koji je pakkasnio s aæuriranjem podataka, pa se i opetnije mogla umreæiti s lijeËnikom koji ju je ljetimijenjao. S vremenom je vlasnik programapromijenio posao pa je morala odabrati Ëetvrtinovi program, koji je izgubio licencu, pa jepreπla na peti program. Ni na njega nije mog-la prebaciti prikupljene podatke, jer su naimenestali.

- Tijekom 15 godina rada izgubilasam podatke koje sam prikupljala tijekom trigodine. Vlasnik podataka je pacijent, a lijeËnici

iz hrvatskog zdravstva

•••••••••••••••••Okrugli stolo e-zdravljuu Hrvatskoj

• Savrπenstvo ne postoji, ali praksanam dozvoljava da poboljπavamo ono πtosmo napravili pa tako i Deklaraciju o e-zdrav-lju, zbog Ëega smo i organizirali tribinu, reklaje prof. dr. sc. Josipa Kern, predsjednica Od-bora za e-zdravlje, Akademije medicinskihznanosti Hrvatske (AMZH) kao uvod u tribinu„E-zdravlje u Hrvatskoj - danas i sutra", kojuje 16. oæujka u velikoj dvorani Hrvatskog lijeË-niËkog zbora organizirao AMZH.

Prisutne je ukratko uvela u proble-matiku e-zdravlja te rekla da informatiËkaaplikacija mora zadovoljavati sve korisnike,podaci moraju biti sigurni, ne smiju se izgu-biti, a elektroniËke informacije moraju se moÊiizmjenjivati unutar sustava.

- Bespapirni zapis æelimo uvesti usve segmente zdravstva. Postoji nekoliko ti-pova zapisa, i to elektroniËki medicinski zapis,elektroniËki zdravstveni zapis i elektroniËkiosobni zdravstveni zapis koji podrazumijevada pacijenti sami unose pojedine podatkevezane uz svoje stanje, na primjer da redovitobiljeæe vrijednosti mjerenja tlaka, objasnilaje te dodala da je zamiπljeno osnivanjecertifikacijskog tijela koje bi imalo nadzor nadsvim informatiËkim aplikacijama u zdravstvu.

Uz tehnologiju za e-zdravlje neop-hodni su i edukacija, norme, etika i zakoni.Norme se donose temeljem konsenzusa nameunarodnoj razini.

Uz etiku se veæe i HONcode. Uko-liko na mreænoj stranici naemo HONcodeznaËi da zdravstvenim informacijama s testranice moæemo vjerovati. ©to se tiËe zakona,pitanje je jesu li oni usklaeni, rekla je Kern.

BespuÊima e-zdravstva uprimarnoj zdravstvenoj zaπtiti

O svom iskustvu prelaska na infor-macijski sustav, odnosno kako to izgleda kodnas, prisutne je izvijestila prof. dr. sc. BiserkaBergman MarkoviÊ, lijeËnica obiteljske medi-cine. Uza sve poteπkoÊe koje je imala i kojeima smatra da je elektroniËki zdravstveni zapisrevolucionarna novost u zdravstvenoj zaπtitite da ga kao takvog treba podræavati i to zbogsmanjenja administracije te preciznijeg pri-kupljanja i povezivanja podataka. U priva-tizaciju, to jest zakup, uπla je 1997. te je kupilapotrebne ureaje i informatiËku konfiguraciju.

su po zakonu duæni Ëuvati medicinske doku-mente deset godina. U stvari, mi na ovaj naËininformatizacije krπimo Zakon o zaπtiti osobnihpodataka, Zakon o zaπtiti pacijenata te Zakono lijeËniπtvu koji govori o Ëuvanju lijeËniËketajne i pacijenti nas mogu tuæiti za gubitak po-dataka. ElektroniËki zdravstveni zapis danasnije siguran. Æalosno je πto se lijeËnici danasviπe bave informatizacijom, tj. traæenjempodataka, nego pacijentima koji moraju bitiu srediπtu naπe paænje, zakljuËila je svojeizlaganje dr. Bergman MarkoviÊ.

Informatizacija u bolniciili ''Daj nabavi nekog deËkakoji se kuæi u kompjutere''

Savjetnik ravnatelja KBC-a Zagrebza informatiku dr. sc. Miroslav MaariÊ, smat-ra da je stanje u bolnicama puno gore od ono-ga koju je opisala Biserka Bergman MarkoviÊ.U njegovoj bolnici ima oko 750 organizacijskih

Prof. dr. Biserka Bergman MarkoviÊ i predsjednica Odbora za e-zdravlje prof. dr. Josipa Kern

Mr. Predrag Pale s Fakulteta elektronike i raËunarstva i savjetnik ravnatelja KBC-a Zagrebza informatiku dr. Miroslav MaariÊ

jedinica koje meusobno vrlo teπko komu-niciraju, pogotovo ako postoje raznorodnarjeπenja.

- Proveli smo anketu o informa-tizaciji po hrvatskim bolnicama. Pokazala jeda je katastrofalno mali broj informatiËara,svega 98 njih po zdravstvenim ustanovama.Stoga treba raditi na podizanju svijesti ovaænosti informatizacije u zdravstvenomsustavu. Osiguranje i kvaliteta zdravstvenezaπtite ne moæe se postiÊi bez upotrebeinformatike, a to nije svima jasno. Medicinskuinformatiku moramo definirati kao djelatnost.

Nije prepoznata kao sluæbeno zani-manje, a naπe znanje i vjeπtine su subspeci-jalistiËke, ispriËao je MaariÊ i naveo primjeriz prakse u kojoj ravnatelji bolnica kaæu „Dajnabavi nekog deËka koji se kuæi u kompju-tere!".

- Mi smo krivi πto nismo dovoljnodobro objasnili da bolniËki informatiËki sustavna taj naËin ne moæe funkcionirati. Ne trebaod dobrog doktora raditi loπeg informatiËara,ni obrnuto. Neophodni su profesionalci u me-dicinskoj informatici. Nuæno je i informatiËkoopismenjivanje medicinskih radnika. U KBC-u Zagreb imali smo ponudu za izobrazbu,koja bi, zamislite, koπtala dva milijuna kuna,tako da se to radi u hodu, rekao je MaariÊ.

Bolnice su prepuπtene proizvoa-Ëima. Dræava je KBC-u Zagreb isporuËilaelektroniËki sistem renomiranog proizvoaËa

35

• Reforma zdravstva stalan jeproces koji nikada neÊe zavrπiti jer uvijek nas-taju nove situacije, ali u tom procesu postojekvalitativni skokovi, stav je Udruge poslo-davaca u zdravstvu (UPUZ) koji je na svomSavjetovanju u Opatiji 10. i 11. oæujka iznionjen predsjednik prof. dr. Vlado JukiÊ.

Na Savjetovanju ''Analiza procesareforme zdravstvenog sustava i aktualnimpitanjima poslovanja i rada u zdravstvenimustanovama'', osim o analizi reforme, bilo jei rijeËi o izradi novoga Kolektivnog ugovoraza djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigu-ranja, kategorizaciji i akreditaciji bolnica kao

bolnica 26. travnja 2010. Stav je UPUZ-a daje spajanje u naËelu sukladno namjerama iciljevima reforme usmjerene racionalizacijibolniËke skrbi, uËinkovitost i πtednji raspo-loæivih sredstava namijenjenih bolniËkoj zdrav-stvenoj zaπtiti te u skladu sa stavom Vlade darijeπi krizu, pa je Udruga tome dala podrπku.

iz hrvatskog zdravstva

PredsjednikUdruge poslodavaca

u zdravstvuprof. dr. Vlado JukiÊ

Ëije su radne upute na engleskom, kao i ekran,a program ne podræava hrvatska slova.Odgovor dræavnog tijela na prigovor bolnicebio je da je sav takav sistem u Hrvatskoj naengleskom jeziku. Tu se krπi Zakon o zaπtitipotroπaËa, koji nalaæe upute na hrvatskomjeziku, rekao je MaariÊ.

Deklaracija o e-zdravlju

SastavljaË Deklaracije o e-zdravljumr. sc. Predrag Pale s Fakulteta elektronikei raËunarstva, rekao je da je Deklaracija svjeti-onik, tj. orijentir za informatizaciju zdravstve-nog sustava. Predstavio je deklaraciju koja zasada ima 19 toËaka, a Ëine je Ëetiri cjeline -okvir, edukacija, komunikacija i kvaliteta e-zdravlja.

- Ulaganjem u e-zdravlje osiguratÊe se i unaprijediti kvaliteta zdravstvene zaπ-tite. Djelatnost medicinske informatike i stan-dardi moraju biti zakonom definirani. Strate-gija, izgradnja i nadzor zdravstvenog informa-cijskog sustava moraju biti povjereni za to os-novanoj instituciji. Neophodno je ukljuËitizdravstvene djelatnike raznih profila u infor-matiËke timove. Kurikulum svake zdravstveneprofesije, lijeËnika, medicinskih sestara i teh-niËara, mora sadræavati teme o e-zdravlju. IinformatiËar mora biti medicinski potkovan,izjavio je Pale.

Zdravstveni informacijski sustav tre-ba integrirati sve podatke koji cirkuliraju uzdravstvenom sustavu te uz visok sustav sigur-nosti i zaπtiÊenosti osigurati dostupnost poda-taka ovlaπtenim subjektima. Sva programskarjeπenja moraju biti kompatibilna. Izgradnjasustava elektroniËkih medicinskih zapisa morabiti usklaena s europskom inicijativom upodruËju e-zdravlja.

Gordana JuriÊ

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

instrumentu reforme te financijskom uprav-ljanju i kontroli u zdravstvu primjenom propi-sa o fiskalnoj odgovornosti, a dio toga dono-simo u Ëlanku.

Prvi kvalitativni skok zbio se u pro-ljeÊe 2008. kada u sustav zdravstva ulazi do-datan novac, πto je omoguÊilo bolnicama,koje su do tada bile najveÊi gubitaπi, da moguuredno poslovati i u hodu rjeπavati probleme,objasnio je JukiÊ. UPUZ je podræao reformuzdravstva koja je poËela 2008. ali uz dodatnudoradu.

Meu posljednjim novostima kojeje reforma donijela jest i spajanje zagrebaËkih

Savjetovanje Udruge poslodavacau zdravstvu o analiziprocesa reforme zdravstva

JukiÊ: Reforma zdravstvastalan je proces koji nikada neÊe zavrπiti

36

postignuta je potpuna stabilizacija financi-ranja zdravstvenog sustava. Proveli smo mjereiz programa gospodarskog oporavka, zahva-ljujuÊi Ëemu smo ostvarili daljnju raciona-lizaciju, a sada Êe taj zadatak biti vezan nabolnice i ureivanje sektora nezdravstvenihradnika u bolnici, rekao je Strizrep.

O PZZ-u i rezultatimaspajanja bolnica

Na reformu u primarnoj zdravstve-noj zaπtiti u osvrnuo se proËelnik Upravnogodjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarskeæupanije dr. Josip KraljiÊ na primjeru Zadarskeæupanije, govoreÊi o druπtvenoj skrbi za zdrav-lje, zdravstvenoj zaπtiti i reformi iz perspektiveimplementacije, tj. obveze jedinica lokalnesamouprave u segmentu zdravstva podra-zumijevaju rekonstrukciju zdravstvenog susta-va na temelju integrirane skrbi u kojoj je osno-va jaËanje primarne zdravstvene zaπtite (kon-cesije, redistribucija timova u Mreæi i korekcijaMreæe prema postojeÊim propisima). Takoer,to podrazumijeva uspostavu novog sustavaizvanbolniËke medicinske pomoÊi i osiguranje

integriranog sustava predhospitalnog, hospi-talnog i interhospitalnog hitnog zbrinjavanja(reorganizacija HMP-a, rjeπavanje demografskiugroæenih podruËja i udaljenih otoka, uspos-tava centara obiteljske medicine) te reorga-nizaciju sustava javnog zdravstva kako bipostao glavni nositelj preventivnih programai aktivnosti (kvalitetna primjena nacionalnihi lokalnih strategija).

O integraciji bolnica u Zagrebu kaoinstrumentu zdravstvene reforme u bolniËkomsustavu na primjeru KBC-a Sestre milosrdnicegovorio je ravnatelj te bolnice prof. dr. Kre-πimir Rotim. Vidljivi efekti integracije jesupoboljπanje likvidnosti, uËinkovitosti i kvaliteteusluga. Ostvarena je uπteda kroz objedinjenunabavu, postignuta je bolja iskoristivost opre-me i smanjene su liste Ëekanja na dijagnostiku.Revidirana su deæurstva i pripravnosti po dje-latnostima te je napravljena nova sistema-tizacija radnih mjesta. Takoer, smanjen jebroj administrativnih djelatnika prirodnimodljevom za oko dva posto godiπnje.

Uspostavljeno je uspjeπnije uprav-ljanje i kontrola, rezultati poslovanja su pozi-tivni i postignuta je racionalizacija poslovanja,istaknuo je Rotim.

Analiza financijskogposlovanja javnihzdravstvenih ustanova

U 2010. ukupan je prihod javnihzdravstvenih ustanova za 435 milijuna kunaveÊi nego u 2009., a ukupni rashodi za 493milijuna kuna, izjavila je dipl. oec. Jasenka©tampalija prezentirajuÊi analizu financijskogposlovanja javnih zdravstvenih ustanova u2010., tj. kretanje prihoda, rashoda i finan-cijski rezultat.

U odnosu na 2008. ukupan je pri-hod veÊi za 435 milijuna kuna, a ukupan ras-hod je veÊi za 548 milijuna kuna, πto je, istiËe©tampalija, utjecalo na pogorπanje uvjeta pos-lovanja. PoveÊanje prihoda i rashoda razlikujese po grupacijama javnih zdravstvenih usta-nova pa najveÊe poveÊanje prihoda biljeæi gru-pacija ljekarni i primarne zdravstvene zaπtite;ukupan prihod grupacije bolniËke zdravstvenezaπtite je smanjen, a ukupni rashodi su na ra-zini ukupnih rashoda iz 2009.

Dio zdravstvenih ustanova protekleje godine ostvario manjak prihoda od 192milijuna kuna, a dio viπak od 263 milijuna ku-na, pa je u odnosu na 2009. ostvaren povolj-niji rezultat za 71 milijun kuna. Na iskazaniviπak prihoda najviπe je utjecao viπak prihodazavoda za javno zdravstvo (ZJZ) od 102milijuna kuna. Bez grupacije ZJZ-a i ljekarni

iz hrvatskog zdravstva

UPUZ smatra da se prilikom spajanja trebaloprimijeniti nekoliko principa: teritorijalni,vlasniËki i struËni/prema sadræaju te da je prijespajanja bolnica trebalo provesti razgovorizmeu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbii Grada Zagreba. U Hrvatskoj je, zakljuËio jeJukiÊ, konaËno prisutna svijest da se mora iÊiu reforme jer je ovakav sustav, cjelokupan sus-tav u zemlji, neodræiv. UPUZ je uvijek za kom-promis, pogotovo sa strukom, ali se protivitome da sustav bude ugroæen samo zboginteresa odreenih skupina.

Ravnatelj UPUZ-a dipl. iur. MileKlepo dodao je da je Udruga mogla dati veÊidoprinos reformi i da bi tako mnogi problemibili lakπe prevladani ali da nije bila ukljuËenau njen proces te se nada da Êe se ubuduÊeMinistarstvo zdravstva viπe osloniti na UPUZ.

Reformom postignutastabilnost sustava

DajuÊi uvod u glavnu temu savjeto-vanja, dræavni tajnik Ministarstva zdravstvamr. Draæen JurkoviÊ prezentirao je stanje kojeje prethodilo reformi zdravstva, sve segmenteu kojima je reforma zdravstva provedena, ci-ljeve, naËin i rezultate njene provedbe.

Istaknuo je da je reformom ostva-reno ukupno smanjenje zdravstvenog dugaza 2.946,683.191 kuna te da je ukupnim sma-njenjem proraËuna i ukupnim smanjenjemduga ostvarena stabilizacija sustava za5.410,745.567 kuna.

Svi se reformski procesi provodeunatoË otporima, zakljuËio je JurkoviÊ. Naj-bolji pokazatelji vidljivi su kroz smanjenjeukupnog dospjelog duga sa 4.679 na 1.733milijarde kuna, smanjenje duga Hrvatskogzavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s2.058 milijarde na 17 milijuna kuna i smanje-nje bolniËkog duga s 2.267 na 1.464 milijardekuna. Pozitivni rezultati reforme oËituju se,takoer, na smanjenju listi Ëekanja, za poje-dine postupke i do 30 posto. Primjerice, naugradnju umjetnog kuka prije se Ëekalo dvijegodine, a sada se Ëeka svega nekoliko mjeseci.

Stabilnost sustava postignuta je iuz rebalans proraËuna Ministarstva zdravstvai socijalne skrbi za oko 1,5 milijardi kuna uposljednjih godinu dana, odnosno 2,5 mili-jarde kuna ukupno od poËetka reforme, rekaoje JurkoviÊ.

U ovoj godinu ne oËekujemo nikak-ve znaËajnije razlike u uvjetima financijskogposlovanja u odnosu na 2010., rekao je izme-u ostalog ravnatelj HZZO-a dr. TihomirStrizrep. ZahvaljujuÊi reformi zdravstva i do-datnim sredstvima koja su osigurana u dræav-nom proraËunu i novim prihodima HZZO-a

Dræavni tajnikMinistarstvazdravstvamr. Draæen JurkoviÊ

PredsjednikHrvatskog lijeËniËkogsindikatadr. Ivica BabiÊ

37

milijuna kuna, odnosi se na obveze premaveledrogerijama. ZnaËajnu stavku zauzimajui obveze prema komitentnim bankama od1.451 milijun kuna. NajveÊi dio dospjelih ob-veza je opet prema veledrogerijama i iznosi1.125 milijuna kuna, a znaËajnu stavku imajui obveze prema zaposlenicima od 139 milijunakuna. KadiÊ je istaknuo da zdravstvene usta-nove joπ uvijek iskazuju dospjele obveze starijeod 365 dana u iznosu od 347 milijuna kuna.

Nerijeπena pitanja upregovorima o novomKolektivnom ugovoru

GovoreÊi o tijeku pregovora o izradinovoga Kolektivnog ugovora (KU) za djelat-nost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pred-sjednik Hrvatskog lijeËniËkog sindikata (HLS)dr. Ivica BabiÊ istaknuo je da iako se svrπetakpregovora oËekuje 31. oæujka on sumnja daÊe pregovori tada doista i zavrπiti. Naime,istaknuo je, ostao je joπ pregrπt otvorenih pi-tanja iz perspektive HLS-a.

Otvorenim je ostalo pitanje primje-ne KU-a na zaposlenike kod koncesionara,plaÊeni pripravniËki staæ za radnike sa sred-njom struËnom spremom, osiguranje toplogobroka u ustanovi te ukidanje ograniËenja

trajanja godiπnjeg odmora s obzirom na to daon nigdje u Europi nije ograniËen.

Takoer, nije definirana obvezaplaÊanja troπkova obvezne edukacije, Ëije bitroπkove morao snositi poslodavac. BabiÊ jeistaknuo da u KU mora biti ukljuËena i stavkada je potrebna suglasnost, a ne miπljenje sin-dikata kada je u pitanju davanje izvanrednogotkaza radniku koji je Ëlan sindikata.

Definicija osnovne plaÊe takoer jeotvoreno pitanje i BabiÊ istiËe da dosadaπnjenelogiËnosti neÊe viπe moÊi proÊi. U KU trebaugraditi i pravo radnika na uveÊanje plaÊe zaprihode ustanove ostvarene na træiπtu. ©toviπe,BabiÊ istiËe da HLS traæi da u KU ue i pravoradnika na zateznu kamatu sukladno Zakonuo obveznim odnosima ako se plaÊa ne ispla-Êuje u ugovorenom terminu. Rad na blagdanenuæno je obraËunati istovjetno za sve radnike.HLS je spreman prihvatiti rjeπenja za zaπtitusustava prilikom uvoenja Direktive o 48-sat-nom radnom tjednu kako se male bolnice nebi morale zatvoriti. No, istiËe BabiÊ, naknaduza rad preko 48 sati nuæno je platiti, a u KU semoraju ugraditi i dodaci na posebne uvjeterada, poloæajni dodaci i naknada za odvojeniæivot te subspecijalizaciju.

Borka Cafuk•••••

ostvareni viπak prihoda je 142 milijuna kuna,a ostvareni manjak prihoda je 183 milijunakuna. Jedino je grupacija bolniËke zdravstvenezaπtite ostvarila veÊi manjak prihoda od 78milijuna kuna, pri Ëemu su prisutne znaËajnerazlike kod podgrupacija, istaknula je ©tam-palija.

PoveÊanje ukupnih obveza od 4,40posto praÊeno je istovremenim poveÊanjemukupnih potraæivanja za 9,69 posto, istaknuoje dipl. oec. Osman KadiÊ prezentirajuÊi ana-lizu financijskog poslovanja javnih zdravstve-nih ustanova u 2010. kroz kretanje obveza ipotraæivanja. NajveÊe poveÊanje ukupnihobveza i potraæivanja prisutno je u grupacijibolnica gdje su obveze poveÊane za 188 mi-lijuna kuna, a potraæivanja za 187 milijunakuna. PoveÊanje ukupnih obveza bolnica, izja-vio je KadiÊ, rezultat je negativnog finan-cijskog rezultata poslovanja, a poveÊanjeukupnih potraæivanja rezultat je veÊeg iznosafakturirane realizacije usluga u odnosu namaksimalni iznos sredstava.

Dospjele obveze u odnosu na2009. smanjene su za 195 milijuna kuna, adospjela potraæivanja poveÊana su za 284milijuna kuna, s time da, istiËe KadiÊ, pove-Êanje ukupnih potraæivanja treba uzeti s rezer-vom zbog neusklaenih potraæivanja s HZZO-om. NajveÊi dio ukupnih obveza, tj. 2.403

iz hrvatskog zdravstva

novosti izmedicinske literature

Ruke anestezioloπkog tima kao izvor kontaminacije u operacijskoj sali•

Brzo-resorptivni πavovi ne preporuËuju se kod operacija ingvinalne kile•

Puπenje bi moglo povisiti rizik karcinoma dojke kod æena u postmenopauzi•

UËinak eradikacijske terapije na komplikacije i rizik hospitalizacije zbog ulkusne bolesti•

Incidencija hospitalizacije i fatalnog ishoda zbog krvarenja iz gornjeg gastrointestinalnog trakta•

Celijakija je uËestalija kod bolesnika s multiplom sklerozom•

Celijakija nije Ëimbenik rizika za neplodnost muπkaraca•

Bisfosfonati i atipiËne koπtane frakture•

Popustljivo pothranjivanje moglo bi poboljπati ishod bolesnika u jedinicama intenzivnog lijeËenja•

Kasnije dijagnosticiranje i ËeπÊe komplikacije - NSAILbi mogao biti uzrok loπijih ishoda izvanbolniËkih pneumonija

•Povoljan uËinak probiotika Lactobacillus reuteri DSM 17938 na redukciju dojenaËkih kolika

•Ataluren (PTC124®) poboljπava nedostatnu aktivnost enzima CPT1A uzrokovanu „besmislenom

mutacijom"•

Ishodi trudnoÊa nakon hospitalizacije zbog sindroma ovarijske hiperstimulacije•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

40

anestezioloπkom setu zbio se u 11,5% (19/164) sluËajeva. od kojih je 47% (9/19)porijeklom iz anestezioloπkog osoblja. Intra-operativni bakterijski prijenos u anestezioloπkookruæenje zbio se u 89% (146/164) sluËajeva,od kojih je 12% (17/146) porijeklom iz ane-stezioloπkog osoblja.

Nezavisni prediktori bakterijsketransmisije koji nisu vezani za anesteziologai tehniËara bili su broj sala koje je nadleænianesteziolog nadgledao istovremeno, dobbolesnika i prijem bolesnika u jedinicu inten-zivnog lijeËenja.

OgraniËenja studije ukljuËuju po-tencijalnu neosjetljivost metodologije, uzorko-vanje s ruku u samo jednom vremenskom'prozoru', nedostatak uzorkovanja ako je doπlodo prethodnog kontakta s bolesnikom kao iprethodna upoznatost anestezioloπkog osob-lja sa studijom, πto je moglo imati za poslje-dicu 'pretjeranu' higijenu ruku i πto moæedovesti do podcijenjenosti kontaminacije rukukao izvora infekcije.

Iako znamo da je pranje ruku vaæankorak, ruke se ne peru primjereno i nema iz-govora za bolnice da ne uvedu sustave koji bito nadzirali sa svim trenutno vaæeÊim preporu-kama za pranje ruku, tvrdi Shafer. Takoer jepotrebno uvesti dodatne mjere kako bi se zaπ-titili bolesnici od biofilma koji se svakodnevnounosi u operacijske dvorane.(Anesth Analg. 2011;112:98-105.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Brzo-resorptivni πavovi nepreporuËuju se kodoperacija ingvinalne kile

• Ne preporuËuje se koristiti brzo-resorptivne πavove za fiksaciju mreæice kodhernioplastike ingvinalne kile po Lichten-steinu, tvrde πvedski autori Ëiji se rezultatitemelje na analizi populacijskog registrapodataka. Prema podacima objavljenim uËasopisu Archives of Surgery, Novik i sur.(Skaraborg Hospital, Falkoping, ©vedska)tvrde da je upotreba brzo-resorptivnih πavovapovezana s najmanje dvostruko veÊim rizikomrecidiva kile u usporedbi s neresorptivnim od-nosno sporo-resorptivnim πavovima. Osim πtoje vaæno naglasiti da se ne preporuËa upo-treba brzo-resorptivnih πavova, takoer je vaæ-no napomenuti da nema znaËajnog porastarecidiva ako se koriste sporo-resorptivni πavoviza fiksaciju mreæice.

IstraæivaËi su analizirali 82 015operacija po metodi Lichtenstein iz Swedish

Hernia Registry kod starijih od 18 godina u 8-godiπnjem razdoblju (2002-2009). U velikojveÊini sluËajeva (95,7%) mreæica je fiksirananeresorptivnim πavovima. Sporo-resorptivniπavovi koriπteni su u 2,4% a brzo-resorptivniu 1,5%. U multiregresijskoj analizi nije bilostatistiËki znaËajne razlike za rizik reoperacijezbog recidiva izmeu neresorptivnih i sporo-resorptivnih πavova (relativan rizik, RR, 1,12).Kor i π ten je b rzo- resorpt i vn ih πavovaudvostruËilo je rizik reoperacije zbog recidiva(RR, 2,23; p < 0.001) i trebalo bi ih izbjegavatiza ovu namjenu.

Ovi su rezultati u skladu s rezul-tatima studija rekonstrukcije trbuπne stjenkegdje su brzo-resorptivni πavovi bili nezavisanËimbenik poviπenog rizika za nastanakpostoperativne kile. Dosadaπnja istraæivanjakod operacija ingvinalne kile bez mreæicepokazala su poveÊan rizik recidiva koriπtenjembrzo-resorptivnih mreæica.

Autori studije tvrde da je jedini raz-log zbog kojeg se predlaæe koriπtenje sporo-resorptivnih πavova umjesto neresorptivnihmoguÊe smanjenje stope kroniËne boli nakonhernioplastike (CPHP - chronic posthernio-plasty pain), iako se na to ovom studijom nijedefinitivno odgovorilo.

U pozvanom komentaru Hawn MT(University of Alabama, Birmingham) objaπnja-va da je upravo vrsta πava za fiksaciju mreæiceanalizirana kao jedan od utjecajnih Ëimbenikaza kroniËnu bol nakon hernioplastike. Nekismatraju da brzo-resorptivni πavovi moguskratiti i smanjiti postoperativnu bol iako dosada nema znanstvene potvrde za takvepretpostavke.

Bez nacionalnog registra, kao πto jeπvedski, puno bi viπe vremena trebalo da ovak-vi zakljuËci postanu oËiti tvrdi Hawn. Takoernapominje da bi trebalo poticati stvaranje ifinanciranje ovakvih nacionalnih registara i odstrane kirurπkih udruæenja i osiguravajuÊihdruπtava kao i same industrije vezane za kirur-giju.(Arch Surg. 2011;146:12-17.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Puπenje bi moglo povisitirizik karcinoma dojke kodæena u postmenopauzi

• Puπenje je povezano s poveÊanimrizikom za karcinom dojke kod postmeno-pauzalnih æena rezultati su prospektivne,kohortne studije objavljene u British MedicalJournalu. Otkrivanje DNA specifiËne za puπaËe

•Ruke anestezioloπkogtima kao izvorkontaminacije uoperacijskoj sali

• Kontaminirane ruke anestezio-loga i anestezioloπkih tehniËara znaËajan suizvor kontaminacije bolesnika i anestezioloπ-kog seta u operacijskoj sali, rezultati su studijeobjavljene u Anesthesia & Analgesia Loftus isur. (Dartmouth-Hitchcock Medical Center,Lebanon, New Hampshire, USA).

Anesteziolozi smatraju da kirurπkopokrivanje πtiti bolesnike od mikroorganizamau tijelima anesteziologa i na njima, objaπnjavaglavni urednik Ëasopisa Anesthesia & AnalgesiaShafer SL (Columbia University, New York,New York, USA). Meutim, studije pokazujuda anestezioloπka bakterioloπka flora pridonosiinfekcijama kirurπke rane (SSI - surgical siteinfections).

Hipoteza testirana ovom studijomjest da je bakterijska kontaminacija rukamaanestezioloπkog osoblja riziËan Ëimbenik di-rektnog intraoperacijskog bakterijskog prije-nosa. U Dartmouth-Hitchcock Medical Cen-tru, tercijarnom centru i Trauma centru prvekategorije, prvi i drugi bolesnik tog dana usvakoj od 92 operacijske sobe randomiziranisu za studiju. Nakon iskljuËenja zbog neadek-vatnosti protokola analizirana su 82 uzorka.

KoristeÊi prethodno validirani pro-tokol, istraæivaËi su identificirali sluËajeve intra-operacijskog bakterijskog prijenosa na ane-stezioloπki set i anestezioloπko okruæenje usvakom od parova operacijskih dvorana.Biotipska analiza omoguÊila je usporedbuidentificiranih mikroorganizama s onimaizoliranim na rukama anestezioloπkog osobljakoje su stavljene na rast u kulturi prije poËetkasvake operacije. Kad je isti biotip potencijal-nog patogena izoliran iz anestezioloπkog setaili okoline i s ruku anestezioloπkog osoblja, toje ocijenjeno kao dokazom bakterijske trans-misije. Osim procjene izoliranog potencijal-nog patogena na poËetku sluËaja 2, istraæivaËisu procjenjivali efikasnost trenutnog intraope-rativnog protokola ËiπÊenja. Kao loπe intraope-racijsko ËiπÊenje definirano je ako je jedan iliviπe patogena naeno u anestezioloπkomokruæenju na poËetku operacije sluËaja 2, kojinisu bili prisutni na poËetku sluËaja 1. Za iden-tifikaciju Ëimbenika rizika za kontaminacijuistraæivaËi su skupili kliniËke i epidemioloπkepodatke od svih 164 sluËajeva (82 para).Intraoperativni bakterijski prijenos prema

novosti iz medicinske literature

41

•UËinak eradikacijsketerapije na komplikacijei rizik hospitalizacijezbog ulkusne bolesti

• Akutno krvarenje iz gastrointesti-nalnog trakta (GIT) jedno je od najfatalnijihmedicinskih situacija koje zahtijevaju hospi-talizaciju. Studije su pokazale da je 45-60%hospitalizacija zbog krvarenja iz gornjeg GIT-a uzrokovano peptiËkim ulkusima. U SAD-uje krvarenje iz peptiËkih ulkusa uzrok 300 000primitaka u bolnicu na godiπnjoj osnovi, a 7-10% tih pacijenta zavrπi letalno. Prije otkriÊaHelicobacter pylori i provoenja eradikacijsketerapije, lijeËilo se samo antisekretornimsredstvima, antagonistima H2 receptora iliinhibitorima protonske crpke tijekom 8 tje-dana. Meutim, velik broja takvih bolesnikaimao je recidiv ulkusne bolesti koja je zahtije-vala dugotrajnu terapiju.

Ova je studija imala za cilj utvriva-nje uËinkovitosti eradikacijske terapije na H.pylori u komparaciji sa samom antisekre-cijskom terapijom glede rizika za hospitali-zaciju zbog veÊih komplikacija ulkusne bolesti,poput krvarenja i/ili perforacije. Istraæivanjeje retrospektivno, a podaci su dobiveni iz naci-onalne baze podataka u Tajvanu tijekom raz-doblja od 2000-2006.g.

U studiju je ukljuËeno 838 176 ispi-tanika s gastrointestinalnim vrijedom od kojihsu 331 364 pacijenta [39,53%] lijeËena era-dikacijski (trojna ili Ëetverostruka eradikacija)ili samo antisekrecijski (IPC ili H2-antagonisti)kod 506 812 pacijenata [60,47%]. Primarniishod koji se pratio bio je uËestalost hospi-talizacije zbog veÊih komplikacija ulkusnebolesti, poput perforacije i/ili GI hemoragije.Ispitanici s eradikacijskom terapijom bili supodijeljeni u dvije skupine: 1. skupina koja jeodmah nakon postavljanja dijagnoze ulkusnebolesti dobila terapiju te 2. skupina koja jedobivala terapiju kasnije (do 180 dana nakondijagnoze, od 181-365 dana, te 365 dana na-kon postavljanja dijagnoze). Sekundarni je ciljbio odrediti rizik hospitalizacije zbog kom-plikacija ulkusa u ove tri podskupine. U kom-paraciji sa samom antisekrecijskom skupinom,skupina koja je odmah lijeËena eradikacijskiimala je signifikantno smanjen rizik hospi-talizacije za komplikacije (p<0,001). Meutim,podskupina koja je kasnije lijeËena eradika-cijski (od 181-365 dana, te nakon 365 dana)imala je veÊi rizik za hospitalizaciju zbog kom-plikacija u usporedbi s podskupinom koja je

(smoking-specific DNA) i mutacija u p53genu u tkivu dojke puπaËa podræava bioloπkumoguÊnost povezanosti puπenja i karcinomadojke, tvrde Luo i sur. (West Virginia Univer-sity, Morgantown, USA). Usprkos ovim meha-nicistiËkim dokazima, sistematski preglediepidemioloπkih studija donijeli su zakljuËkeda nema navedene povezanosti i upozoravajuda su proturjeËni rezultati prisutni dijelomzbog izmijeπanih efekata alkohola. Meutim,dokazi iz nedavno provedenih i analiziranihkohortnih studija pokazuju da puπenje pove-Êava rizik karcinoma dojke nezavisno odutjecaja alkohola kod æena koje su dugogo-diπnji puπaËi, odnosno æena koje su poËelepuπiti u mlaoj dobi.

Cilj je ove studije bio procjena po-vezanosti puπenja i invazivnog karcinomadojke u postmenopauzalnoj dobi koristeÊikvantitativne mjere izloæenosti aktivnom ipasivnom puπenju. U 40 kliniËkih centara uSAD-u, 79 990 æena u dobi od 50-79 godinaukljuËene su u Women's Health Initiative Ob-servational Study od 1993-1998. godine.

Primarni cilj studije bio je pato-histoloπka potvrda invazivnog karcinomadojke. Tijekom praÊenja od prosjeËno 10,3godine bilo je 3520 sluËajeva invazivnogkarcinoma dojke. U usporedbi s nepuπaËima,bivπi puπaËi imali su 9%-tni porast rizika karci-noma dojke (omjer rizika [HR], 1,09; 95%interval pouzdanosti [CI], 1,02 - 1,17), a pu-πaËi 16% (HR, 1,16; 95% CI, 1,00 - 1,34).

Aktivni puπaËi s veÊim brojemdnevno popuπenih cigareta, oni s dugogo-diπnjim puπaËkim 'staæom' kao i skupina kojaje poËela puπiti kao 'teenageri' imali su zna-Ëajno viπi rizik. Æene koje su puπile najmanje50 godina imale su najviπi rizik (HR, 1,35;95% CI, 1,03 - 1,77). Nakon prestanka pu-πenja prisutan je poveÊan rizik za karcinomdojke narednih 20 godina æivota.

Najizraæenija ekspozicija pasivnompuπenju je najmanje 10 godina u djetinjstvu,odnosno 20 godina u odrasloj dobi. Skupinekoje nisu bile izloæene najekstenzivnijemobliku pasivnog puπenja nisu imale poviπenrizik od karcinoma dojke.

OgraniËenja ove studije ukljuËujuosnovne podatke puπaËkog statusa, nemo-guÊnost uraËunavanja promjena ekspozicijetijekom praÊenja, teπkoÊe u rekonstrukcijipasivnog puπenja u djetinjstvu i nedostatakpodataka o intenzitetu i uËestalosti pasivnogpuπenja. BuduÊe studije trebat Êe analiziratiutjecaj genetskih polimorfizama i drugihËimbenika rizika koji bi mogli modificiratiutjecaj puπenja na nastanak karcinoma dojkei omoguÊiti bolji uvid u patofiziologiju ovepovezanosti.(BMJ. 2011;342:d1016, d1093)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

lijeËena eradikacijski prvih 6 mjeseci. AutorizakljuËuju da je eradikacijska terapija prvih 6mjeseci od dijagnoze GI ulceracija povezanas smanjenim rizikom za komplikacije poputkrvarenja i/ili perforacije.(Pharmacotherapy. 2011;31(3):239-247.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Incidencija hospitalizacijei fatalnog ishoda zbogkrvarenja iz gornjegagastrointestinalnog trakta

• Krvarenje iz gornjeg dijela gastro-intestinalnog (GI) trakta najËeπÊa je urgencijau gastroenterologiji, a prema podacima iz Ve-like Britanije godiπnje je 25 000 takvih inter-vencija. GI krvarenje uËestalije je u starijimdobnim skupinama te u pacijenata muπkogspola. Prema europskim podacima najËeπÊiuzrok krvarenja iz gornjeg dijela GI trakta supeptiËke ulceracije, posebno duodenalniulkus, potom varikoziteti, erozivni gastritis,ezofagitis, Mallory-Weissov sindrom, malignebolesti, duodenitis, æeluËana antralna vasku-larna ektazija te portohipertenzivna gastro-patija. Cilj je ove studije bio ispitati incidencijuhospitalizacije i fatalne komplikacije krvarenjaiz gornjeg GI trakta te istraæiti kako su pove-zani s Ëimbenicima poput dana prijema u bol-nicu, veliËinom bolnice, socijalnim statusomte udaljenosti od bolnice. U istraæivanje jeukljuËeno 23 000 pacijenata sa GI hemo-ragijom od 1999-2007.g. , a incidencija krva-renja je bila 134 na 100 000. Stopa fatalnogishoda je bila 10%, a incidencija hospitali-zacije bila je veÊa kod pacijenata s loπijim so-cijalnim statusom. Glede dana prijema u bol-nicu bila je veÊa stopa fatalnog ishoda tijekomprijema za vrijeme vikenda (13% veÊa), te41% veÊa tijekom hospitalizacije za vrijemepraznika. Nije uoËena znaËajna razlika ufatalnom ishodu glede veliËine bolnice i uda-ljenosti od kuÊe do bolnice. (Alimentary Pharmacology & Therapeutics.2011;33(1):64-76.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.•••••••••

novosti iz medicinske literature

43

celijakiju. Prema ranijim rezultatima pokazanoje kako osobe æenskog spola imaju smanjenuplodnost, stoga se moglo pretpostaviti da seinfertilnost javlja i u muπkih pacijenata s celija-kijom. Smatralo se da muπkarci s celijakijomimaju hormonalne promjene i poremeÊenukvalitetu sperme. U ovo πvedsko istraæivanjeukljuËeno je 7000 ispitanika (definiranihprema duodenojejunalnoj biopsiji s nalazomvilozne atrofije prema [Marsh III]) koji bolujuod celijakije te 32 000 ispitanika bez celijakijeodgovarajuÊe æivotne dobi. Prema podacimaiz nacionalne baze podataka odreeno jekoliko je svaki od ispitanika dobio djece i kadasu roena glede pojavnosti celijakije. Ispitanicisu bili æivotne dobi od 18-54 godine. Premarezultatima istraæivanja ispitanici s celijakijomdobili su 10 000 djece, πto je 1,4 djece po ispi-taniku, u komparaciji sa 42 000 djece tj. 1,3djece po ispitaniku kod zdravih ispitanika.

Takoer je uoËeno da 35% ispitani-ka s dijagnosticiranom celijekijom i bez njenije uopÊe imalo djece. Rezultati ove studijesu pokazali da celijakija ne utjeËe na fertilnostmuπkaraca, meutim sve viπe istraæivanja upu-Êuje na vaænost celijakije u smanjenju plod-nosti æena, kao i na poveÊanu pojavnost spon-tanih pobaËaja i na usporen fetalni rast. (Fertil Steril. 2011 Feb 17. [Epub ahead of print])

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Bisfosfonati i atipiËnekoπtane frakture

• Za bisfosfonate je znanstveno do-kazano da signifikantno reduciraju rizik osteo-porotiËnih fraktura kod osoba æenskog spola,meutim, nedavni izvjeπtaji sugeriraju kakomogu poveÊati rizik atipiËnih femoralnih frak-tura subtrohanterne lokalizacije. Shane je skolegama definirao ove atipiËne subtrohan-teriËne frakture publicirane studenog 2010.u Journalu of Bone and Mineral Research,meutim, toËan rizik nastanka ovih frakturanije poznat. U ovo su istraæivanje ukljuËeneispitanice æenskog spola, æivotne dobi od 68godina naviπe, koje su lijeËene bisfosfonatimaod 2002-2008. g. Ispitanice sa osobnom ana-mnezom za karcinom posljednjih 10 godinaili drugim koπtanim bolestima, kao i one lije-Ëene radi osteoporoze, bile su iskljuËene izstudije. Æene koje su uzimale bisfosfonatenajmanje 5 godina komparirane su s kontrol-nim ispitanicama koje su uzimale bisfosfonatemanje vremena, te je praÊena stopa subtro-hanteriËne frakture. Takoer je ispitivan uËi-nak bisfosfonata na rizik za intertrohanternufrakturu i frakturu vrata femura. U istraæivanje

•Celijakija je uËestalijakod bolesnikas multiplom sklerozom

• Prema rezultatima πpanjolskestudije celijakija je uËestalija kod bolesnika smultiplom sklerozom (MS) nego li kod opÊepopulacije kod koje iznosi izmeu 1-2%.Istraæivanje je proveo Luis Rodrigo sa sur. ugastroenetroloπkom odjelu Hospital Universi-tario Central de Asturias, Oviedo, ©panjolska.Ustanovili su da je celijakija 5-10 puta ËeπÊakod bolesnika s MS-om. Autori naglaπavajukako se veliki broj bolesnika s celijakijom nedijagnosticira te se Ëesto zanemari vaænostovog entiteta.

Rodrigo je prvenstveno uoËio zna-Ëajno poboljπanje ne samo probavne veÊ ineuroloπke simptomatologije nakon uvoenabezglutenske dijete kod pacijentice kojoj jedijaganosticirana celijakija, a prethodno i MS.Ovaj ga je sluËaj potaknuo da analizira pre-valenciju seroloπkih, histoloπkih i genetskihobiljeæja u 72 ispitanika koji boluju od MS-ate u njihove rodbine (N =126) u prvom kolje-nu, kao i 123 kontrolna ispitanika. Odreivalose IgA-antitransglutaminsko-2-antitijelo, kljuË-ni seroloπki biljeg celijakije, koji je bio detek-tiran kod 7 bolesnika s MS-om (10%), a samokod 3 kontrolna ispitanika (2,4%), πto je sta-tistiËki signifikantna razlika (P < .05; OR, 5.33;95% CI, 1.074 - 26.425). Takoer je dijagno-sticiran blag do umjeren stupanj vilozne atro-fije (Marsh III) na duodenalnim bioptatima u8 bolesnika s MS-om (11,1%). Nije uoËenastatistiËki signifikantna razlika glede prisut-nosti HLA-DQ2 i HLA-DQ8 izmeu ispitanikas MS-om i kontrolnih ispitanika. Takoer, u32% Ëlanova obitelji u 1. koljenu bolesnikas MS-om detektirana je celijakija. ZnaËajno jeda su svi ispitanici s MS-om i celijakijom biliæenskog spola.(BMC Neurol. 2011;11:31.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Celijakija nije Ëimbenikrizika za neplodnostmuπkaraca

• Prema rezultatima nove πvedskestudije muπkarci koji boluju od celijakije ne-maju poveÊan rizik obolijevanja od neplod-nosti, u komparaciji s ispitanicima koji nemaju

je ukljuËeno 205 466 ispitanica, a kod 0,35%(716) dokazana je subtrohanterna fraktura.ProsjeËna æivotna dob pacijentica bila je 83godine, a prosjeËno vrijeme praÊenja lijeËenjaovim lijekovima 4 godine. Abuzus bisfosfonatamanji od 5 godina nije signifikantno poveÊaorizik za subtrohanteriËnu frakturu u kompa-raciji s kratkotrajnim abuzusom lijekova ma-njim od 100 dana. 9723 ispitanice su imalefrakturu kuka. Bisfosfonati koriπteni dulje od5 godina povezani su s manjim rizikom za frak-turu kuka u usporedbi s kratkotrajnim abuzu-som (0.76; 95% CI, 0.63 - 0.93). Takoer abu-zus bisfosfonata od 3-5 godina ima niæu inci-denciju frakture kuka od skupine s kratkotraj-nim lijeËenjem bisfosfonatima. Rizik za razvojsubtrohanteriËne frakture iznosi 11%, te se 1od 10 ovih fraktura moæe prevenirati ako lije-Ëenje ovim lijekovima ne traje dulje od 5 go-dina.

Autori zakljuËuju da lijeËenje bisfo-sfonatima dulje od 5 godina u starijih æenapoveÊava rizik za subtrohanteriËnu frakturu,iako smanjuje rizik za pojavu frakture kuka. (JAMA. 2011;305:783-789.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Popustljivo pothranjivanjemoglo bi poboljπati ishodbolesnika u jedinicamaintenzivnog lijeËenja

•MonocentriËno randomiziranoistraæivanje pokazalo je neπto manju smrtnostu bolesnika koji su popustljivo enteralno pot-hranjivani nasuprot onima koji su hranjeni pre-ma standardnim kalorijskim potrebama.

BolniËka smrtnost jasno je smanje-na, no stope smrtnosti nakon 28 dana nisu sebitno razlikovale izmeu dvije skupine boles-nika. Smjernice za prehranu kritiËnih bolesnikapreporuËaju ciljni kalorijski unos kako bi sepostigla ravnoteæa izmeu katabolizma ianabolizma, no toËan kalorijski unos nije jasnodefiniran, a neka istraæivanja ukazuju na to dabi smanjen kalorijski unos mogao poluËiti boljiishod bolesnika.

Kako bi ispitali navedeno, skupinaistraæivaËa provela je randomizirano istraæi-vanje na 240 bolesnika koji su nasumiËno bilipodijeljeni u dvije skupine - skupina permi-sivnog enteralnog pothranjivanja, u kojoj subolesnici dobivali 60% do 70% od izraËunatihkalorijskih potreba, te u skupinu ciljnog hranje-nja, u kojoj su bolesnici dobivali 90% do 100%od izraËunanih kalorijskih potreba.

novosti iz medicinske literature

46

Iz istraæivanja su iskljuËeni bolesnici koji suimali neku popratnu teπku bolest ili su bili nadugotrajnom lijeËenju NSAIL-om.

Trideset i dvoje bolesnika (36%)uzimali su samo NSAIL (n = 18) ili u kombina-ciji s antibiotikom (n = 14) u prosjeËnom tra-janju od 5 dana prije hospitalizacije.

©esnaest bolesnika koji nisu uzimaliNSAIL primili su antibiotik prije hospitalizacije.Skupina bolesnika koji su primali NSAIL poprijamu je imala lakπi oblik bolesti, procijenjenna temelju niæeg simplificiranog akutnogfizioloπkog skora (Simplified Acute PhysiologicScore (SAPS) II) i skora procjene sepsom-vezane organske disfunkcije (Sepsis-relatedOrgan Failure Assessment (SOFA). No, imali suveÊu prevalenciju boli u prsima i pleuralnogsindroma, kao i multilobarne infiltrate i ple-uralne izljeve na rentgenskoj snimci.

UzroËnik pneumonije zabiljeæen jeu tri Ëetvrtine bolesnika. Najviπe ih je uzroko-vano Streptococcusom pneumoniae, nakonËega slijede Legionella i Pseudomonas aeru-ginosa. »etiri sluËaja bila su polimikrobna.UzroËnici su bili sliËni bez obzira na uporabuNSAIL-a.

U obje skupine bilo je antibiotskolijeËenje prije prijama u bolnicu adekvatno umanje od polovine sluËajeva. U bolesnika kojinisu primali antibiotik prije prijama u bolnicu,bakterijemija je bila ËeπÊa u NSAIL skupini(69% nasuprot 27%, p = 0,009). NSAIL je ta-koer bio povezan s veÊom stopom pleural-nog empijema i pluÊnih kavitacija (37,5%nasuprot 7%, p = 0,0009).

Multivariabilnom analizom poka-zalo se da je izloæenost NSAIL-u jedini neza-visni predskazatelj pleuropulmonalnih kompli-kacija (omjer vjerojatnosti (odds ratio - OR)8,1), kao i invazivne bolesti u sluËaju kada pri-je hospitalizacije nisu primijenjeni antibiotici(OR 3,8).

NSAIL je takoer bio povezan saznaËajno duæim antimikrobnim lijeËenjem is trendom duæeg boravka u JIL-u i u bolnici.

Autori takoer naglaπavaju da bo-lesnici na NSAIL-u nisu imali viπe stope organ-ske disfunkcije, veÊu potrebu za potporomorgana niti teæu sistemsku upalu za vrijemeboravka u JIL-u, niti da je postojala razlika umortalitetu izmeu dvije skupine.

Navedeni rezultati sugeriraju dauporaba NSAIL-a u ranoj fazi bolesti moæe bitipovezana s manje uËinkovitim ograniËa-vanjem infekcije, ali s otupjelim sistemskimodgovorom koji moæe rezultirati u zakaπnjelojdijagnozi i lijeËenju te protrahiranom tijekubolesti. VeÊa stopa komplikacija mogla bi bitiposljedica kasnijeg javljanja u bolnicu.(Chest 2011;139;387-394.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

Unutar svake skupine bolesnici sujoπ bili nasumiËno podijeljeni u dvije skupineprema ciljnoj vrijednosti glukoze u krvi: od4,4 do 6,1 ili od 10,0 do 11,1 mmol/L.

Stopa smrtnosti nakon 28 dana(primarni ishod) bila je niæa, no ne statistiËki,u skupini pothranjivanih (18,3% nasuprot23,3%; relativan rizik 0,79; P = 0,34). Isti jerezultat bio i za stopu smrtnosti nakon 180dana (32,8% nasuprot 44,4%; relativan rizik0,77; P = 0,07).

Meutim, bolniËka smrtnost bilaje znaËajno niæa u pothranjivanoj skupini ne-go u onoj koja je dobivala pun kalorijski unos(30,0% nasuprot 42,5%; relativan rizik 0,71;P < 0,04).

IstraæivaËi takoer navode moguÊerazloge za nedostatak statistiËke znaËajnostirezultata nakon 28 dana, od kojih je glavni toπto nije postignut ciljni kalorijski unos u sku-pini ciljno hranjenih bolesnika (kalorijski unosbio je samo 71% od planiranih 90% do100%). Isto je tako moguÊe da planirani unosod 60% do 70% u pothranjivanoj skupini nijebio dosta nizak, te da bi joπ niæi kalorijski unosmogao biti korisniji (navedeno je pokazalojedno opservacijsko istraæivanje).

IstraæivaËi takoer nisu pokazaliznaËajnu razliku u ishodu bolesnika na inten-zivnoj ili konvencionalnoj primjeni inzulinapa se isto tako postavlja pitanje regulacijeglikemije u kritiËnih bolesnika.(Am J Clin Nutr. 2011;93(3):569-77.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Kasnije dijagnosticiranjei ËeπÊe komplikacije -NSAIL bi mogao bitiuzrok loπijih ishodaizvanbolniËkihpneumonija

• Skupina istraæivaËa iz FrancuskeuoËila je u svom pilot-istraæivanju da bolesnicis izvanbolniËkom pneumonijom koji su lijeËe-ni nesteroidnim antinflamatornim lijekovima(NSAIL) imaju pet puta veÊu vjerojatnost zarazvoj pleuralnog empijema ili kavitacije negobolesnici koji nisu primali NSAIL. Takoer suuoËili da je NSAIL povezan s dvostruko veÊimrizikom bakterijemije.

Istraæivanje je provedeno od 2002.do 2006. godine te je ukljuËilo 90 bolesnikakoji su hospitalizirani u jedinici intenzivnoglijeËenja (JIL) ili na nekom od otvorenih odjela.

•Povoljan uËinakprobiotika Lactobacillusreuteri DSM 17938 naredukciju dojenaËkihkolika

• Kolike se pojavljuju u 3-28% do-jenËadi te predstavljaju izrazit izvor brige istresa roditelja. Prava etiologija joπ uvijek nijepoznata, no pojava kolika sve se viπe veæe saberantnom crijevnom mikroflorom koja mije-nja motoriËku funkciju crijeva i poveÊava stva-ranje plinova. Novija istraæivanja su pokazalapoveÊanu koliËinu koliformnih bakterija u fe-cesu dojenËadi s kolikama, posebno Escheri-chiae coli, πto bi moglo upuÊivati na ulogu ko-liformne fermentacije u crijevima, a posljedicesu poveÊana koliËina zraka u crijevima, aero-fagija i boli koji su tipiËni u dojenaËkih kolika.

Poznato je da probiotici povoljnoutjeËu na crijevnu mikrofloru. Zbog navede-noga, skupina istraæivaËa iz Italije i ©vedskeprovela je prospektivno, dvostruko slijepo, pla-cebo kontrolirano, randomizirano istraæivanjena 50 iskljuËivo dojene dojenËadi kojoj je pos-tavljena dijagnoza dojenaËkih kolika na te-melju modificiranih Wesselovih kriterija u traja-nju od 21 dana. Ispitivana skupina dobivalaje Lactobacillus reuteri DSM 17938 (108jedinica koje formiraju koloniju - colony-for-ming units) u obliku kapi, jednom dnevno;dok je kontrolna skupina primala placebo najednak naËin. Roditelji su ispunjavali upitnikkojim se pratilo dnevno trajanje plaËa i neæe-ljene pojave. Radi praÊenja crijevne mikrofloreprikupljani su uzorci stolica.

Ispitivanje je pokazalo da je dnevnovrijeme plaËa u minutama/dan bilo 370(medijan 120) nasuprot 300 (150) (P= 0,127)0-ti dan i 35,0 (85) nasuprot 90,0 (148)(P=0,022) 21 dan u L reuteri odnosno placeboskupini. Broj dojenËadi koja je pozitivno odgo-vorila na terapiju (50%-tno skraÊenje vremenaplakanja od poËetnoga) bio je znaËajno veÊiu L reuteri skupini nego u placebo skupini 7.dan (20 nasuprot 8; P=0,006), 14. dan (24nasuprot 13; P=0,007) i 21. dan (24 nasuprot15; P=0,036). Takoer, tijekom istraæivanjapokazao se znatan porast fekalnih laktobacila(P=0,002) te redukcija fekalne Escherichiae colii amonijaka samo u L reuteri skupini (P=0,001). Izmeu skupina nije bilo razlike u pri-rastu tjelesne teæine, frekvenciji stolica ili inci-denciji konstipacije ili regurgitacije. Takoernisu zamijeÊeni nikakvi neæeljeni dogaajivezani na koriπtenje probiotika.

novosti iz medicinske literature

47

ova nasljedna bolest uzrokovana besmislenommutacijama gena koje na proteinskoj razinidovode do prijevremenog stop kodona i sin-teze krnjeg proteina CPT1A.(J Inherit Metab Dis. 2011;34(2):443-7. )

Mario Δuk, dr. med.

•Ishodi trudnoÊa nakonhospitalizacije zbogsindroma ovarijskehiperstimulacije

• Sindrom ovarijske hiperstimu-lacije (OHSS) najËeπÊa je jatrogena kompli-kacija kontrolirane ovarijske hiperstimulacije.Teπki oblik je karakteriziran kliniËkim ascite-som, hidrotoraksom, dispnejom, oligurijomi hemodinamskim poremeÊajima. Njegova seincidencija kreÊe od 0,5-5%, a ovisi o naËinustimuliranja ovulacije, dozi i vrsti lijekova zaizazivanje zavrπnog sazrijevanja jajnih stanicate o stavu ustanove prema prekidu stimuli-ranja ovulacije u sluËaju prijeteÊeg razvojaOHSS.

Ishodi trudnoÊa kompliciranih OHSS-om nisu do kraja istraæeni, a razlozi za to

S obzirom na znaËajno smanjenjetegoba, promjena crijevne mikroflore potak-nuta probiotikom mogla bi biti povezana skliniËkim poboljπanjem u dojenËadi.(Pediatrics. 2010;126:e526-e533.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Ataluren (PTC124®)poboljπava nedostatnuaktivnost enzimaCPT1A uzrokovanu"besmislenom mutacijom"

• Nedostatna aktivnost karnitinpalmitoiltransferaze 1A (CPT1A) ima za pos-ljedicu poremeÊaj beta oksidacije masnihkiselina i ketogeneze u jetri. Bolesnici u kojihje nedostatna aktivnost CPT1A uzrokovanabesmislenom mutacijom u homozigotnomsastavu (478C>T; R160X) imaju teæu kliniËkusliku bolesti ukljuËujuÊi po æivot opasnehipoglikemije i hiperamoniemiËne krize.BuduÊi se u eksperimentalnim i kliniËkimistraæivanjima spoj Ataluren (PTC124®)pokazao uËinkovitim, Tan i suradnci su istraæilipoveÊava li Ataluren koliËinu proteina i po-boljπava li enzimske aktivnosti CPT1A enzimau kulturi fibroblasta bolesnika u kojih je potvr-ena besmislena mutacija R160X (Depart-ment of Pathology and Laboratory Medicine,Children's Hospital of Philadelphia, Phila-delphia, PA, USA). Osim Atalurenu, staniËnekulture bile su izloæene i gentamicinu, amino-glikozidnom antibiotiku za koji je od prije poz-nato da pospjeπuje prepisivanje glasniËke RNAu protein mehanizmom preskakanja prijevre-menog stop kodona na ribosomima, sliËnokao i Ataluren. Istraæivanje je pokazalo da jeaktivnost CPT1A enzima bila znaËajno veÊai u staniËnim kulturama fibroblasta tretiranihAtalurenom (poveÊanje s poËetnih 15 na 45%rezidualne aktivnosti) i u staniËnim kulturamatretiranih gentamicinom (poveÊanje s 15 na36% rezidualne aktivnosti). Aktivnost enzimaCPT1A bila je na razini aktivnosti enzima kak-va je naena u bolesnika koji boluju od blageforme ove bolesti uzrokovane mutacijom ge-na koja dovodi do sekvence proteina P479Li znatno blaæe kliniËke slike. Sve viπe je proofof concept eksperimentalnih dokaza o djelo-tvornosti spoja PTC124 odnosno Atalurena,zakljuËuju autori i dodaju kako je ovo istraæi-vanje joπ jedno u tom nizu. Ranije ispitivanimskupinama bolesti (cistiËna fibroza, miπiÊnadistrofija Duchenne, metilmalonska acide-mija, hemofilija A i B) sada se moæe dodati i

mogu se naÊi u nazoËnosti brojnih Ëimbenikakoji se javljaju uz OHSS, a koji mogu djelovatina krajnji ishod. Francuska je skupina autoraretrospektivno obradila ishode trudnoÊa svihæena hospitaliziranih zbog sindroma ovarijskehiperstimulacije teπkog stupnja. Od 3504stimulirana ciklusa, u razdoblju od sijeËnja2002. do prosinca 2009., zbog teπke ovarijskehiperstimulacije je hospitalizirano 40 trudnica(31 jednoplodna, 8 dvoplodnih i 1 troplodnatrudnoÊa) - incidencija 1,14% po zapoËetompostupku i 4,1% po ostvarenoj trudnoÊi iz sti-muliranih IVF postupaka. Kontrolnu su skupi-nu saËinjavale trudnice iz IVF postupaka kojenisu razvile teæak oblik OHSS-a.

StatistiËki znaËajnu razliku pokazalaje frekvencija hipertenzije inducirane trudno-Êom (PIH - od engl. pregnancy induced hyper-tension; 21,2% u studijskoj i 9,2% u kontrol-noj skupini), dok za ostale promatrane ishode- frekvenciju spontanih pobaËaja, ektopiËnihtrudnoÊa, sindroma nestajuÊeg blizanca,prijevremenog prsnuÊa vodenjaka, prijevre-menih poroda, gestacijskog dijabetesa,abrupcije posteljice i carskih rezova - autorinisu utvrdili razlike izmeu studijske i kontrol-ne skupine.(Fertil Steril. 2011;95(5):1629-32.)

Miro ©imun AlebiÊ, dr. med.•••••

novosti iz medicinske literature

49

U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnimznanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Lauc G, Essafi A, Huffman JE, Hayward C, KneæeviÊ A, Kattla JJ, Polaπek O, Gornik O, Vitart V, Abrahams JL, PuËiÊ M, Novokmet M, RedæiÊI, Campbell S, Wild SH, BoroveËki F, Wang W, KolËiÊ I, Zgaga L, Gyllensten U, Wilson JF, Wright AF, Hastie ND, Campbell H, Rudd PM,Rudan I. Genomics meets glycomics-the first GWAS study of human N-Glycome identifies HNF1_ as a master regulator of plasma proteinfucosylation. PLoS Genet. 2010;6(12):e1001256.Glycobiology Laboratory, Genos Ltd., Zagreb, Croatia

BaπiÊ-JukiÊ N, Hudolin T, RadiÊ-AntoliÊ M, »oriÊ M, Zadro R, Æ, Pasini J et al. Bone morphogenetic protein-7 expression is down-regulatedin human clear cell renal carcinoma. J Nephrol. 2011;24:91-7.Department of Dialysis, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia

Jani A, Zimmerman M, Martin J, Lu L, Turkmen K, Ravichandran K, PaËiÊ A*, LjubanoviÊ D*, Edelstein CL. Perfusion storage reducesapoptosis in a porcine kidney model of donation after cardiac death. Transplantation. 2011;91:169-75.*Dubrava University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia

Antica M, Paradæik M, Novak S, Dæebro S, Dominis M. Gene expression in formalin-fixed paraffin-embedded lymph nodes. J ImmunolMethods. 2010;359:42-6.Laboratory for Electron Microscopy, Rudjer Boskovic Institute, Zagreb, Croatia

©krtiÊ A, KoraÊ P, Kriπto DR, AjdukoviÊ StojisavljeviÊ R, IvankoviÊ D, Dominis M. Immunohistochemical analysis of NOTCH1 and JAGGED1expression in multiple myeloma and monoclonal gammopathy of undetermined significance. Hum Pathol. 2010;41:1702-10.Department of Pathology and Cytology, Merkur University Hospital, Zagreb, Croatia

Dæamonja G, Tank J, Heusser K, Palada I, ValiÊ Z, BakoviÊ D et al. Glossopharyngeal insufflation induces cardioinhibitory syncope inapnea divers. Clin Auton Res. 2010 ;20:381-4.Department of Neurology, Split University Hospital, Split University School of Medicine, Split, CroatiaKaranoviÊ N, PecotiÊ R, ValiÊ M, JeronËiÊ A, Carev M, KaranoviÊ S et al. The acute hypoxic ventilatory response under halothane, isoflurane,and sevoflurane anaesthesia in rats. Anaesthesia. 2010;65:227-34. Department of Anaesthesiology and Intensive Care, University Hospital Split, Split University School of Medicine, Split, Croatia

JovanoviÊ N, Boæina N, LovriÊ M, Medved V, JakovljeviÊ M, Peleπ AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïvepatients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol. 2010;66:1109-17. Department of Psychiatry, University Hospital Center, Zagreb, Croatia

Bendelja K, Vojvoda V, Aberle N, Cepin-BogoviÊ J, Gagro A, MlinariÊ-GalinoviÊ G, et al. Decreased Toll-like receptor 8 expression andlower TNF-alpha synthesis in infants with acute RSV infection. Respir Res. 2010;11:143.Department of Cellular Immunology, Institute of Immunology, Zagreb, Croatia

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

cochrane zanimljivosti

51

enzima (ACEi) i placebo, u drugih 6 ACEi i blo-kator kalcijevih kanala ili njihova kombinacija,te 3 ispitivanja na ACEi u odnosu na sve ostaleantihipertenzive.

U usporedbi s placebom, ACEi zna-Ëajno reduciraju razvoj mikroalbuminurije, aline smanjuju ukupan mortalitet. U usporedbis blokatorima kalcijevih kanala takoer po-kazuje statistiËki znaËajno smanjenje razvojamikroalbuminurije, kao i u usporedbi s ostalimispitivanim antihipertenzivima.

Stoga autori zakljuËuju da samoACEi nedvojbeno povoljno djeluju da ne doedo kroniËne bubreæne bolesti odnosnozatajenja, dok su za sve ostale antihipertenzivepotrebna daljnja istraæivanja.

Citation: Strippoli GFM, Craig ME, Craig JC, Lv J,Perkovic V. Antihypertensive agents for preventingdiabetic kidney disease. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2005, Issue 4. Art. No.:CD004136. DOI: 10.1002/14651858. CD004136.pub2.Publicaton status and date: Edited (no changeto conclusions), published in Issue 2, 2010.

••••••••••••••••••••••••••Preporukeo dojenju

• Iako su dobro poznate sve dobro-biti dojenja, nema Ëvrstih preporuka o tomekoliko dugo treba dijete hraniti iskljuËivo naprsima. Preporuke su raznolike i razlikuju seza zemlje u razvoju i visoko razvijene zemlje;u prvima se u pravilu doji dulje nego u poto-njima. Smatralo se da je za dijete u razvijenojzemlji iskljuËivo dojenje optimalno do navr-πenog Ëetvrtog mjeseca æivota.

Kramer i suradnici su æeljeli utvrditiuËinke dojenja na rast i razvoj kod djece is-kljuËivo dojene do navrπenih 6 mjeseci za raz-liku od one je dojene 3 do 4 mjeseca uz nado-davanje adaptiranog kravljeg mlijeka.

Autori su pretraæili viπe baza poda-taka, pronaπli kliniËke pokuse i opservacijskestudije, analizirali ih i sastavili sustavni pre-gledni Ëlanak.

Ukupno su pronaπli 22 studije, po-lovicu u zemljama u razvoju (ukljuËena su dvakliniËka pokusa iz Hondurasa), a ostale su izrazvijenih zemalja (opservacijske studije).

Rezultati pokazuju da iskljuËivo do-jenje u prvih 6 mjeseci æivota djeteta (u uspo-redbi s onima do 3-4 mjeseca æivota) smanjujebroj gastrointestinalnih infekcija u dojenËadi,ali ne utjeËe na rast, te pomaæe majkama sma-njivati tjelesnu teæinu. Nije naeno smanjenjerizika za razvoj alergijskih bolesti kod onedjece koja su iskljuËivo dojena do 6 mjeseci.

ZakljuËeno je da bi se iskljuËivohranjenje na prsima moglo preporuËiti za svudjecu do 6. mjeseca æivota.

Citation: Kramer MS, Kakuma R. Optimal duration ofexclusive breastfeeding. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2002, Issue 1. Art. No.: CD003517.DOI: 10.1002/14651858.CD003517. Publicationstatus and date: Edited (no change to conclusions),published in Issue 1, 2009.

••••••••••••••••••••••••••Hormonskaili kemoterapijametastatskogkarcinoma dojke

• Hormonska terapija kao i kemo-terapija se koriste zajedno u tretmanu meta-statskog karcinoma dojke. To je stupanj bolestiu kojem se karcinom proπirio izvan dojke, radise o diseminiranoj bolesti.

Wilcken i suradnici su pokuπali od-rediti kada bi bilo bolje zapoËeti s hormon-skom, a kada s kemoterapijom, u odnosu naishode (preæivljenje, dobar terapijski odgovor,toksiËnost i kvaliteta æivota). Pronaeno je 10studija, od kojih 8 daje podatke o terapijskomuËinku (817 pacijentica), a 6 o ukupnompreæivljenju (692 pacijentice).

Podaci su analizirani i sastavljen jesustavni pregledni Ëlanak. Rezultati pokazujuda za ukupno preæivljenje nema bitne razlikezapoËne li se bilo hormonskom ili kemotera-pijom; u nekim starim studijama (prije 15 i viπegodina) kemoterapija postiæe bolji odgovor,ali je u meuvremenu hormonska terapija jakonapredovala. Nema puno podataka o toksiË-nosti terapijskih postupaka, dok se u samojednoj studiji mjerila kvaliteta æivota bolesnica,pa ne mogu biti doneseni neki zakljuËci.

Autori zakljuËuju da je preporukakod metastatskog karcinoma dojke ipak zapo-Ëeti s hormonskom a potom kemoterapijom,osim u sluËaju rapidno progresivne bolesti.

Citation: Wilcken N, Hornbuckle J, Ghersi D.Chemotherapy alone versus endocrine therapy alonefor metastatic breast cancer. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2003, Issue 2. Art. No.: CD002747.DOI: 10.1002/14651858.CD002747. Publicationstatus and date: Edited (no change to conclusions),published in Issue 4, 2008.

•••••

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Silvija Maslov KruæiËeviÊ, dr. med.

••••••••••••••••••••••••••Antihipertenzivi uprevenciji bubreænebolesti udijabetiËara

• Izmeu i 60% dijabetiËara imaarterijsku hipertenziju i za to uzima terapiju.Ti se isti lijekovi koriste u prevenciji bubreænebolesti, kako u normotenzivnih tako i u hiper-tenzivnih dijabetiËara.

Cilj Stripollija i suradnika bio je daprocijenei komparativne uËinke antihiperten-ziva u dijabetiËara (neovisno o tipu) i u nor-moalbuminuriji (tj. u dijabetiËara u kojih senije razvila bubreæna bolest, odnosno kojiimaju manje od 30 mg proteina u urinudnevno).

Pretraæili su viπe baza podataka iukljuËili kliniËki kontrolirane pokuse. U njimase usporeivao neki antihipertenziv i placebou dijabetiËara koji su normotenzivni ili hiper-tenzivni i nemaju razvijenu bubreænu bolest.

Naeno je ukupno 16 kliniËkih po-kusa s ukupno 7603 ispitanika. U njih 6 ispi-tivan je inhibitor angiotenzin konvertirajuÊeg

52

kom) struËnjaku ili kliniËaru, odnosno odjelu za baziËne ili kliniËkemedicinske znanosti, oni zajedno sudjeluju u edukaciji i znanstveno-istraæivaËkom radu te, konaËno, zajedno uvode znanja dobivenaistraæivanjem u kompleksni proces lijeËenja.

S druge strane, postojeÊi model kliniËkih bolniËkih centaras dijelom tzv. fakultetskih i dijelom tzv. nefakultetskih kadrova, karak-terizira apsolutno neracionalno koriπtenje materijalnih i kadrovskihresursa, uz izostanak sustavne suradnje izmeu klinike i predklinike.

Osim toga, ovakva dihotomija u kojoj se istraæivanje, prijenostehnologija i obrazovanje, u isto vrijeme, odvijaju u jednom sustavu(na medicinskim fakultetima), a primjenjuju u drugom (u kliniËkimbolnicama), rezultira sukobom, s jedne strane akademskih standarda,a s druge strane kriterija svakodnevne rutine te dovodi do neminovnihpodjela. Nadalje, s obzirom na nejasnu poziciju bolnice unutarsveuËiliπta kao i na paralelnu upravljaËku strukturu, ovakav modelznaËajno oteæava provoenje temeljnih ciljeva modernog sveuËiliπta,kao πto su primjena i razvoj strateπkog upravljanja, uvoenje Bolonjskogprocesa s pozicioniranjem studenta u srediπtu trokuta znanja, provedbuinterdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanstveno-istraæivaËkihprograma itd.

Bez obzira na to koliko bili ponosni na naπ lijeËniËki i ostalizdravstveni kadar, moramo sami sebi priznati kako postojeÊi modelznaËajno slabi konkurentnost naπih medicinskih fakulteta u odnosu nasliËne ustanove u bliskom nam europskom okruæenju, kako u visokomobrazovanju tako i znanstveno-istraæivaËkom radu. Dakle, jedino modelsveuËiliπnih bolnica istinski predstavlja paradigmu nedjeljivosti struke,obrazovanja i istraæivanja te je naπ jedini izbor u vremenu koje dolazi.

•••••

Prim. dr. Berislav SkupnjakDr. sc. Spaso VuliÊ

• Skoraπnjim uËlanjenjem naπe zemlje u EU sve sluæbe i sektorinaπe zemlje pri prikazu zasnovanom na teritorijalizaciji ulaze u novieuropski sklop pa je to i sluËaj sa sustavom zdravstva. Pri tome se uva-æava statutarna specifiËnost EU po kojoj zemlje Ëlanice zadræavaju punopravo i ovlasti da organiziraju zdravstvo prema svojim veÊ usvojenimzdravstvenim politikama, moguÊnostima i potrebama. Taj postulat,doduπe, posljednjih godina biva malo ublaæivan, jer se oËituju tendencijeviπe konvergentnog trenda razvitka zdravstvenog sustava u EU kao ilansiranje nekih instrumenata (na primjer na podruËju sklopa ekologijei zdravstva, proizvodnje i distribucije lijekova, ostvarivanja tzv. "pre-kograniËne" utilizacije zdravstvene skrbi i sl.), pa i po toj varijanti persis-tira znatiæelja kao i korisnost da se sustavi zdravstva u EU πto boljeupoznaju.

To je stimulirano time da za sektor zdravstva u EU vrijedi veÊusvojeno naËelo razmjene iskustava, dobrog informiranja, preuzimanjazajedniËkih nekih pothvata i sl.

hrvatske bolnice

• Posljednjih nekoliko mjeseci, u proπloj i prva dva mjesecau ovoj godini, proteklo je u raspravi o tri fundamentalna zakona zaakademsku zajednicu u Republici Hrvatskoj: Zakonu o visokom obra-zovanju, Zakonu o znanosti i Zakonu o sveuËiliπtima. Iako je raspravabila burna i konstruktivna te je priloæeno skoro tisuÊu razliËitih sugestijai amandmana na predloæene zakone, kao dekan jednog od medicinskihfakulteta u naπoj domovini, moram sa æaljenjem istaknuti kako kljuËniproblem kliniËke akademske medicine, a to je pitanje nepostojanjasveuËiliπnih bolnica u Republici Hrvatskoj, nije niti na jedan naËindotaknut ili spomenut.

Odmah na poËetku potrebno je jasno istaknuti kako postojeÊikliniËki bolniËki centri, niti po legislativi niti u praksi, nisu niti pribliænosveuËiliπne bolnice i kako ovakve modele Europa i razvijene zemljesvijeta u principu ne poznaju i ne prepoznaju.

Razvijene zemlje poznaju i prepoznaju dva suπtinska modelabolniËkog zdravstva neovisno o vlasniËkoj strukturi: bolnice u kojimase osim lijeËenja sprovodi edukacija i znanstveno-istraæivaËki rad(„teaching hospital") te bolnice u kojim se iskljuËivo lijeËe bolesniciuz minimalan i u principu komercijalan istraæivaËki rad („non-teachinghospital").

Bolnice u kojima se uz lijeËenje bolesnika educiraju razliËitiprofili studenata te se paralelno odvija znanstveno-istraæivaËki rad,uvijek su upravljaËki naslonjene na sveuËiliπte ili su njegov sastavni dio.U takvim, sveuËiliπnim bolnicama svaki zaposlenik, ali i svaka sastavnica(zavod, kliniËki zavod ili klinika) ima jasno strukturiran portfelj s oba-vezom da sudjeluje i u lijeËenju bolesnika, da obavlja nastavu te daaktivno participira u znanstveno-istraæivaËkom radu. Takoer, na istise naËin koriste i neobiËno skupi materijalni resursi pa su oni u istovrijeme na raspolaganju bolesnicima, edukacijskom procesu i znan-stveno-istraæivaËkim grupama, s Ëime se viπestruko poveÊava njihovaiskoriπtenost. Dakle, neovisno o tome radi li se o baziËnom (predkliniË-

KBC-inisu sveuËiliπnebolnice

Prof. dr. Alan ©ustiÊ, dekan MEF-a u Rijeci

Hrvatski bolniËkisustav nakonulaska Hrvatskeu Europsku uniju

Prof. dr. Alan ©ustiÊ

hrvatske bolnice

53

Tome pogoduje dobro poznata organiziranost i strukturau tom dijelu Europe, Ëiji odraz su i raspoloæive relevantne informacijekoje pobuuju izazov da budu komparirane s podacima i informacijamasustava zdravstva i iz naπe zemlje kao buduÊe Ëlanice te europskegrupacije.Tako je ovih dana pristigao svojevrstan ljetopis Udruæenjanacionalnih bolniËkih asocijacija zemalja Ëlanica EU, po svom aktual-nom naslovu HOPE. »ini se, stoga, aktualnim iznijeti neke podatkeo radu i statusu bolniËkih institucija na podruËju EU i to preteæito zarazdoblje proπlog desetljeÊa, uz poredbeni navod analognih podatakaza naπu zemlju, ukoliko su raspoloæivi.

AnalizirajuÊi bolniËki sustav pozornost plijeni inaËe poznatipodatak, vaæeÊi za Ëitavu Europu a posebice za EU, da se stalno sma-njuje broj bolniËkih kreveta. Tako je npr. u EU od 1996. do 2007. brojkreveta smanjen za 17% (jedini izuzeci su GrËka i Velika Britanija, gdjeje poveÊan broja kreveta za 2, odnosno 6%).

Usporedno sa smanjenjem broja bolniËkih kreveta smanjenje i broj bolnica pa je tako od 2001. do 2007. prosjeËan broj bolnicau EU smanjen za 8,7 % i to praktiËki u svim zemljama. »udan je izuzetakBugarska gdje je poveÊan broj bolnica i osnovano je 47 novih. U Hrvat-skoj je broj bolniËkih kreveta od 1990. do 2000. smanjen za oko 24%.Nakon toga nastavio se smanjivati i 2005. (kada je bilo 329 krevetamanje nego u 2004.) te u 2009. (70 kreveta manje nego u 2008.).

Time je Hrvatska obiljeæena brojem kreveta od 7,4 u 1990.godini, koji je postotak u 2009. godini pao na 5,40. U vrlo respektabil-noj datoteci SZO-a Hrvatska1 Hrvatska je po prikazu broja kreveta u53 zemlje koje pripadaju europskoj regiji SZO-a na 27. mjestu.

Joπ je relevantniji podatak o broju osoblja koje radi u timbolnicama. U EU oko 9% radne populacije radi u zdravstvu i socijalnomsektoru, πto znaËi da u zdravstvenim ustanovama radi 1,400.000lijeËnika i 2,600.000 medicinskih sestara. Najviπe zdravstvenih profe-sionalaca radi u bolnicama. SliËno je i u Hrvatskoj gdje - prema posljed-njim podacima za 2009. godinu - 57% svih lijeËnika radi u bolniËkimustanovama2.

Zanimljivi su i podaci o prosjeËnom trajanju lijeËenja ubolnicama: u EU iznosi 6,7 dana a u Hrvatskoj 9,70 dana (2009. go-dine), πto je poboljπanje s obzirom na 1990. godinu (15,77 dana). Va-lja naglasiti da je bolniËka zdravstvena zaπtita najskuplji dio cjelokupne zdravstvene zaπtite u EU, a sliËno je i u naπoj zemlji.

Tim se poslom uvelike bavi specifiËna organizacija akademskinazvana HOPE (The European Hospital and Healthcare Federation).Zanimljiva je njezina struktura, postanak i danaπnje funkcioniranje.Stvorena je 1966. a Ëine je 32 organizacije iz 26 zemalja Ëlanica EU, stime da joj je pridodana i analogna organizacija iz ©vicarske. Uzevπisve zajedno, kako ona predstavlja u stvari asocijaciju udruæenjabolniËkih ustanova, ona obuhvaÊa 80% svih bolnica u EU s centralnimuredom u Bruxelessu. Glavni joj je zadatak da utjeËe na sve odluke EU(posebice Direktive) u dijelu koji se odnosi na zdravstvo. Osobito jebila angaæirana na propisima koji se odnose na primjenu prava pa-cijenata u pograniËnim zonama, zatim na darivanje organa i trans-plantaciju, informiranje pacijenata te na preporuke za sigurnost pacije-nata. U svakoj zemlji Ëlanici EU ima svoj „focal point".

NehotiËno ali i svjesno postavlja se sljedeÊe pitanje: nije lisazrijelo vrijeme da neka hrvatska udruga, ustanova ili koji drugi pravnisubjekt iz oblasti zdravstva zatraæi prijam u organizaciju HOPE jer bise time hrvatsko zdravstvo moglo obogatiti brojnim podacima, ali iutjecajnim prisustvom u svom novom druπtvu - skupini bolniËkihustanova u EU?

•••••1 WHO - Regional Ofice for Europe, Kopenhagen 2009.godine2 Hrvatski zdravstveno statistiËki ljetopis za 2009. godinu, Hrvatski zavod za javnozdravstvo, Zagreb 2010. godina.

55

Ëak i profesor Luc Montagnier, francuski virolog koji je otkrio HIV i do-bitnik je Nobelove nagrade, dao svoj doprinos homeopatskoj medicini.

Ostali govornici na simpoziju bili su prof. dr. Damir ÆubËiÊs Veterinarskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, koji je govorio o primjeniove metode lijeËenja na æivotinjama, mr. ph. Ines BuhaË s Farmaceut-sko-biokemijskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, mr. ph. MirjanaLerman, naËelnica Odjela farmaceutske inspekcije Ministarstva zdrav-stva i mr. sc. Ivan Æokalj, dr. med., predsjednik Radne grupe za regula-ciju komplementarne medicine iz HLK-a. Svi su govornici dali podrπkuintegraciji ove komplementarne metode lijeËenja u naπ nacionalnisustav zdravstvene zaπtite.

Podrπku radu Udruge lijeËnika homeopatske medicine HOMED i simpoziju uputio je i predsjednik Republike Ivo JosipoviÊ.Meunarodni dan homeopatije sada je veÊ tradicionalan dogaajpovezan s obljetnicom roenja utemeljitelja homeopatije dr. SamuelaC. F. Hahnemanna roenog 11. travnja 1755. u Meissenu.

Vinko MojtiÊ

• U Slavonskom Brodu odræan je od 2. do 6. oæujka pod pok-roviteljstvom Kriznog Stoæera MZSS RH meunarodni poslijediplomskiteËaj Evropskog druπtva traumatologa i urgentnih kirurga - ESTES(www.estesonline.org) o medicinskom zbrinjavanju masovnih nesreÊa(Medical Response to Major Incidents - MRMI). Sudjelovalo je 108osoba razliËitih specijalnosti koje su ukljuËene u lanac zbrinjavanjamasovnih nesreÊa (kirurzi, anesteziolozi, HMP, policija, DUZS, Hrvatskavojska). Sudionici su bili medicinari iz 7 europskih zemalja koji sueducirani iz osnovnog i instruktorskog MRMI teËaja.

Glavni organizator bilo je Hrvatsko druπtvo za urgentnumedicinu i kirurgiju (HDUMK; www.croumsa.com) koje je osnovanou Slavonskom Brodu institucionalni je Ëlan ESTES-a i EuSEM-a. HDUMKje ujedno i vlasnik licence za odræavanje instruktorskih i osnovnih MRMIteËajeva.

novosti sa struËnih skupova

• Odræan je 24. oæujka u hotelu AntunoviÊ u Zagrebu, a orga-niziralo ga je Hrvatsko medicinsko homeopatsko druπtvo (HOMED, uzpomoÊ Europskog vijeÊa za homeopatiju (ECH) i Meunarodnogudruæenja lijeËnika homeopatske medicine (LMHI).

Otvorila ga je predsjednica HOMED-a dr. Jelka MiliÊ i istak-nula da je HOMED radnoj skupini Hrvatske lijeËniËke komore (HLK)dostavio potrebne dokumente za priznavanje statusa komplementarnemedicinske metode lijeËenja, a s ciljem da bude uvrπten u nacionalnisustav lijeËenja. HOMED putem svog predstavnika u Radnoj grupi HLK-a zastupa homeopatsku disciplinu te joj je dostavilo standarde za ho-meopatsku medicinsku edukaciju i praksu krovnih europskih i meuna-rodnih lijeËniËkih homeopatskih druπtava, koja su ujedno suorganizatoriovog simpozija. Takoer, HOMED je jedino lijeËniËko homeopatskodruπtvo u Hrvatskoj koje je institucionalni Ëlan ECH-a. Njegovi redovniËlanovi su doktori medicine te doktori dentalne i veterinarske medicinedodatno educirani u homeopatiji.

Na simpoziju je izlagao i bivπi predsjednik LMHI-ja dr. UlrichFischer, naglasivπi da Ëak 51 posto konvencionalnih tretmana nemadovoljno potvrenih dokaza o uËinkovitosti te da se 22 posto Europljanaredovno koristi homeopatijom kao dopunskim terapijskim postupkom.ZnaËajniji pomak u prihvaÊanju homeopatije kao terapijske metodepostignut je u NjemaËkoj, Austriji, Italiji, ©vicarskoj i Velikoj Britanijia u svijetu se godiπnje oko 200 milijuna pacijenata koristi ovim terapij-skim postupkom.

Dr. Ton Nicolai, predsjednik ECH-a, naglasio je da se nasveuËiliπtima πirom Europe poduËava homeopatija te istaknuo njezinholistiËki pristup Ëovjeku i tretiranju pacijenta, pri Ëemu se nastoji kodsvakog individualnog pacijenta dovesti u harmoniju cijeli spektar pro-blema kako bi se ojaËao njegov organizam i duh u borbi s boleπÊu. Ho-listiËki pristup, za razliku od biomedicinskoga kojem su um i tijelo od-vojene kategorije u promatranju i lijeËenju, promatra svakog pojedincakao zaseban i cjelovit sluËaj. Nikolai je takoer istaknuo i neke manebiomedicinskog ili zapadnog medicinskog modela, pogotovo u lijeËenjukroniËnih bolesti, a koji se mogu svesti na uklanjanje simptoma i stva-ranje ovisnost o biokemijskim lijekovima. Na kraju je izrazio uvjerenjeda Êe ova komplementarna metoda s vremenom biti prihvaÊena i uEuropi kao jednaka standardnoj medicini. Nikolai je podsjetio da je

Meunarodni simpozijlijeËnika homeopatskemedicine

Medicinsko zbrinjavanjemasovnih nesreÊa:Hrvatska postalameunarodni centarza edukaciju

Dr. Ton Nicolai Dr. Ulrich Fischer

novosti sa struËnih skupova

56

Hrvatska je trenutno jedino mjesto u svijetu gdje se educirajuinstruktori za MRMI teËajeve. Odræavanjem MRMI teËaja promoviralismo Hrvatsku kao meunarodni centar za edukaciju iz zbrinjavanjamasovne nesreÊe u svijetu. Za odræavanje MRMI teËajeva potrebno jeimati odobrenje Izvrπnog odbora ESTES druπtva i dokumentaciju o pla-nu organizacije, broju i kvaliteti instruktora te o broju meunarodnih

sudionika. TeËaj je ostvarenuz suradnju HDUMK-a i OB-a „Dr. J. BenËeviÊ", Strojar-skog fakulteta, Æupanijebrodsko-posavske, PodruË-nog ureda DUZS-a, Policijskeuprave brodsko-posavske,Podruænice HLZ-a Sl. Brod,Gradskog poglavarstva Sl.Brod te uz pokroviteljstvo ipomoÊ Kriznog stoæera Mi-

nistarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. TeËajem je ujedno nastavljenasuradnja HDUMK-a sa Slovenskim traumatoloπkim druπtvom koja jedogovorena na sastanku s predstavnicima Ministarstva zdravstvaSlovenije i Hrvatske 5. sijeËnja u Zagrebu. Vizija je da dvije susjednezemlje imaju πto sliËnije operativne planove zbrinjavanja masovnenesreÊe, a to je ostvarivo putem edukacije i praktiËnog usavrπavanja

upotrebom MRMI teËajeva. Ova suradnja jeujedno i primjer za njen nastavak uz ukljuËi-vanje susjednih zemalja i πire. Osnova surad-nje su MRMI teËajevi ESTES-a, najveÊeg struË-nog druπtva u Europi. Aktualni dogaaji uJapanu istiËu vaænost ovakve edukacije. NateËaj u Sl. Brodu doπlo je na edukaciju 11 me-dicinskih djelatnika iz KBC-a Ljubljana i KB-a Celje, 8 iz SveuËiliπne bolnice St. Raffaelo- Milano, 2 iz KB-a Madeira - Portugal, 2 izSveuËiliπne bolnice Bonn, kirurg πvedskihoruæanih snaga i 17 iz londonske hitne sluæbe.

Iz Hrvatske su sudjelovali kirurzi iz KBC-a Rijeka, OB-a Zabok i OB-aVukovar, lijeËnici Kopnene vojske RH, medicinski djelatnici OB-a „Dr.J. BenËeviÊ", iz DZ-a Sl. Brod i DZ-a Poæega te predstavnici DUZS-a,Policijske uprave brodsko-posavske, Æupanije brodsko-posavske, Hrvat-skog sabora i Strojarskog fakulteta u Sl. Brodu. MRMI teËaj upotrebljavaMACSIM simulacijski model razvijen na bazi podataka iz madridskihbolnica nakon teroristiËkog napada 2004 godine. Na teËaju se vrπiedukacija i praktiËno usavr-πavanje svih komponenti lanca zbrinjavanjamasovne nesreÊe zajedno, tako da su svi sudionici upoznati s ope-rativnim naËinom rada, od prehospitalnog zbrinjavanja i regionalnogkomadnog centra do hospitalnog zbrinjavanja koje ukljuËuje i operativni

tretman i zbrinjavanje u je-dinicama intenzivne nje-ge.Nakon zavrπenih vjeæbina uzorku od 400 ærtava te-roristiËkog napada evaluirase rad svih dijelova lancazbrinjavanja. Svi pacijenti suskorirani prema meuna-rodnoj ljestvici jakosti ozlje-de - ISS , tako da se mogutoËno izraËunati preventa-

bilne smrti i druge komplikacije. U zapovjednom lancu evaluira sedonoπenje odluke, koje opcije su bile izbor i sliËno.

Evaluacijom rada svih sudionika nakon izvrπenih dviju vjeæbis razliËitim scenarijima, vidljiv je napredak u edukaciji. Rezultati

zbrinjavanja ærtava nakon druge vjeæbe statistiËki su znaËajno bolji.HDUMK se ovim teËajem afirmirao u meunarodnim krugovima i veÊje dobio ponudu za organiziranje NATO medicinske konferencije ustudenom u Sl. Brodu.

Dr. Boris HreËkovski, spec. opÊe kirurgije i traumatologije,predsjednik HDUMK-a

(boris.hreckovecki@vip.hr)

• Javnozdravstvena tribina „Redovita tjelesna aktivnost -znaËajan regulator tjelesne teæine" odræana je u Zavodu za javnozdravstvo „Dr. Andrija ©tampar" 17. oæujka. Predavanje je odræao prof.dr. Stjepan Heimer s Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, aTribina „Zagreb - zdravi grad" je u sklopu kampanje „Navike promijeni,zdravlje pokreni!".

Tjelesna neaktivnost se nalazi na visokom Ëetvrtom mjestuvodeÊih riziËnih Ëimbenika uzroka smrtnosti u svijetu (6%) iza hiper-tonije (13%), puπenja (9%) i dijabetsa (6%). Sedentarni naËin æivljenjatakoer se nalazi meu deset vodeÊih uzroka smrtnosti i invalidnostiprema podacima SZO-a, a pro-cjenjuje se da oko 60-85% odraslihæivi takvim naËinom æivota. Taj jenaËin æivota obrnuto proporcional-no povezan s loπim zdravstvenim is-hodima, a znaËajno povezan s deb-ljinom, πto je i dokazano u istraæiva-njima Martinez-Gonzalesa i surad-nik na ispitanicima iz dræava Eu-ropske Unije. Uz nedostatnu tjeles-nu aktivnost, i prekomjerna tjelesnateæina, kao direktan i intermedijarniËimbenik, znaËajno utjeËe na nasta-nak civilizacijskih (kroniËnih) bolesti.

Pretilost je znaËajan riziËni Ëimbenici kardiovaskularnih bo-lesti, hipertenzije, hiperkolesterolemije, dislipidemije, dijabetesa tipa2, koronarne bolesti srca, osteoartritisa. Pretilost je i riziËan Ëim-benikraka maternice, prostate, debelog crijeva i dojke. Prekomjernu tjelesnuteæinu u svijetu danas ima 1,1 milijardi ljudi. U Hrvatskoj je ukupno Ëak60% stanovniπtva prekomjerno teπko, a oko 25% ih je pretilo. PoveÊanzdravstveni rizik predstavlja vrijednost omjera opsega bokova i struka- WHR (eng. waist to hip ratio) veÊa od 0,8 do 0,85 kod æenskih osobaili 0,95 do 1,0 kod muπkaraca.

Prekomjernu tjelesnu teæinu imaju osobe s indeksom tjelesnemase (ITM) od 25 do 29,9 kg/m2, a pretilost ili debljinu, koja oznaËavaznaËajno prekomjernu teæinu, oni s ITM-om 30 i viπe dok ITM iznad40 oznaËava izrazitu pretilost.

Na naπu tjelesnu teæinu utjeËe genetsko nasljee (25-40%),no najvaænije je od svega (60-75%) πto jedemo i koliko se kreÊemo,odnosno naπe æivotne navike. Pretilost ne treba tretirati kao privremenostanje, veÊ kao opÊi poremeÊaj metabolizma i treba raditi na njegovomvraÊanju u normalu. Za potrebu smanjenja i kontrolu tjelesne teæineindividualna je i potreba za razliËitom koliËinom tjelesne aktivnosti.

Redovita tjelesnaaktivnost - znaËajanregulator tjelesne teæine

57

Redovita tjelesna aktivnost donosi viπestruke koristi za zdravlje pojedincai vrlo je vaæna za uspjeπnu dugotrajnu kontrolu tjelesne teæine. Tjelesnaaktivnost pojaËava osjetljivost na inzulin te na taj naËin djeluje pozitivnona razinu glikemije. Osim toga pozitivno utjeËe na fibrinolizu i funkcijuendotela.

Prema epidemioloπkim podacima (Hrvatska zdravstvenaanketa, 2003) viπe od treÊine stanovnika Grada Zagreba (40,7%muπkaraca i 36,9% æena) smatra svoj posao fiziËki vrlo laganim, od-nosno sjedilaËkim.

VeÊina radno aktivnog stanovniπtva na posao dolazi automili javnim prijevozom. »ak 39,1% stanovnika Grada Zagreba, u dobiiznad 18 godina nije tjelesno aktivno u slobodno vrijeme (36,5 % muπ-karaca i 41,2% æena). S porastom dobi, tjelesna neaktivnost raste teje oËigledno da treba poticati tjelesne aktivnosti svih dobnih skupinau svakodnevnom æivotu.

DefinirajuÊi program tjelesne aktivnosti u obzir treba uzetinekoliko Ëimbenika: zdravstveno stanje osobe, dob, spol i motivacijuza vjeæbanjem. Ciljevi koji se postavljaju pri vjeæbanju moraju biti realni.PreporuËuje se zaboraviti na rigorozne dijete, svakodnevno vaganjei usporeivanje s drugim osobama. Prilikom uvoenja tjelesne aktivnostiu svakodnevicu pretilih osoba treba biti svjestan moguÊih psiholoπkihi fiziËkih prepreka.

Osnovna je poruka kampanje Ministarstva zdravstva RH zapromicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti: „Vjeæbajte pola satadnevno!"

To znaËi tjedno najmanje 150 minuta (2 i po sata) tjelesneaktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta (1 sat i 15 minuta) aerob-ne aktivnosti æustrog intenziteta. Na taj naËin moæe se smanjiti rizik

od nastanka nekih kroniËnih bo-lesti. Aktivnosti se tijekom danamogu podijeliti u kraÊe segmenteod po 10 minuta ili viπe. Umjerenaili æustra aktivnost koja traje naj-manje 10 minuta raËuna se u dos-tizanje tjedne preporuke. Ako setek poËinje s programom, kretanjetreba postupno poveÊavati dobrzine koja odgovara umjerenomintenzitetu. Umjereno intenzivnaaktivnost definira se kao ona prikojoj se ubrzava disanje i pri kojojje oteæan razgovor, ali se joπ uvijek

mo-æe razgovarati. StruËnjaci preporuËuju aktivnost umjerenog doæustrog intenziteta. Redovita tjelesna aktivnost znaËajan je regulatortjelesne teæine. ZnaËajna je za fiziËko zdravlje, ali i za emocionalnudobrobit. Promjena æivotnih navika zahtjevan je zadatak, ali je inajuËinkovitiji naËin prevencije prekomjerne tjelesne teæine i pretilosti,a time i prevencije kroniËnih bolesti.

•••••

Marija ©kes, prof.rehab. i Ana Puljak, dr.med.,Centar za promicanje zdravlja, Sluæba za javno zdravstvo,

Zavod za javno zdravstvo „Dr.Andrija ©tampar" Zagreb

Ove je dvije slike prenijelo iz „LijeËniËkih novina" , uz komentar, glasilo Slo-venske lijeËniËke komore „Isis" pod naslovom: David u Firenci i David u Zagrebu.U „Izidi" (nominativ Isis, egipatska boæica prirode i zdravlja, osim toga incestnasestra i supruga Ozirisova) redovito i vrlo objektivno izvjeπtava o zanimljivimËlancima iz „LijeËniËkih novina" prof. dr. Boris Klun. Hvala mu!

Æeljko Poljak

novosti sa struËnih skupova

59

•••••••••••••••••CPME pozdravio''IzvjeπÊe onejednakostima uzdravstvu'' kao prvikorak ka praviËnojzdravstvenoj zaπtiti

• Europski parlament usvojio je ''Iz-vjeπÊe o nejednakostima u zdravstvu'' naplenarnoj sjednici 8. oæujka. Stalni odbor eu-ropskih lijeËnika (CPME) toplo je pozdraviousvajanje ovog izvjeπÊa istiËuÊi da je to prvikorak prema akcijama protiv zdravstvenih ne-jednakosti koje postoje u Europi.

Nejednakosti u pristupu zdravstve-noj skrbi izmeu zemalja Ëlanica Europskeunije i unutar samih zemalja Ëlanica i dalje suod iznimne vaænosti za lijeËnike, istiËe CPME.

ZnaËenje socijalnih determinanti upristupu visoko kvalitetnoj zdravstvenoj zaπtitiu ovom je razdoblju joπ dodatno pojaËanoteπkim ekonomskim i financijskim stanjem.

Naime, restrikcije u zdravstvenimproraËunima dodatno poveÊavaju postojeÊenejednakosti izmeu socio-ekonomskihskupina.

Predsjednik CPME-a dr. KonstantyRadziwill izjavljuje da je zaæivljavanjepraviËnosti i zdravlja u svim politikama jedininaËin efikasnog noπenja s nejednakosti uzdravstvu te da se takav pristup mora temeljitina socijalnim, ekonomskim i okoliπnim odred-nicama zdravlja.

CPME istiËe da je pravo na najviπimoguÊi standard zdravstvene zaπtite univer-zalno te da za sve treba osigurati praviËanpristup zdravstvenoj skrbi, a primaran su cilju borbi protiv zdravstvene nejednakosti djecai trudnice.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Forum SZO EUROUjednaËiti dostupnostosnovne zdravstvene zaπtiteu dræavama Europske regijeSZO-a

• Uvrπtavanje odrednica Tallinnskepovelje u novu Europsku zdravstvenu politikudo 2020. bila je glavna tema prvog Forumana visokoj razini Svjetske zdravstvene organi-zacije za Europu (SZO EURO) odræanog od 9.do 11. oæujka u Andori i na kojem su sudjelo-vali ministri i dræavni tajnici zdravstva i socijal-ne skrbi dræava Europske regije, priopÊava Mi-nistarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Tallinnskapovelja donesena je 2008. i usmjerena je naizjednaËavanje moguÊnosti i jednaku / ujed-naËenu dostupnost osnovnoj zdravstvenojzaπtiti u dræavama Europske regije SZO-a.

Kako bi se zacrtano ostvarilo, kvali-tetne reforme u svojim temeljima moraju ima-ti osnovne postavke povelje. Na sastankumnoge prikazane reforme nisu dale prave re-zultate jer se najËeπÊe radi samo o izmjenamadijelova sustava. S druge strane, kvalitetne isveobuhvatne reforme koje obuhvaÊaju struk-turalne promjene, racionalizaciju troπkova tepristup preventivnim programima, morajubiti postavljene strateπki kako bi se znalo kudase krenulo ali i kuda Êe se stiÊi. Upravo Êe sena tome temeljiti Europska zdravstvena po-litika do 2020.

Hrvatsko izaslanstvo, stoji u pri-opÊenju, prikazalo je rezultate reforme zdrav-stvenog sustava, koja je u Hrvatskoj zapoËelausporedno s donoπenjem Tallinnske poveljei koja je u okvirima ekonomske krize omogu-Êila odræivost zdravstvenog sustava na naËe-lima povelje.

PredsjedavajuÊi sjednicom o Ta-llinnskoj povelji i Europskoj zdravstvenoj po-litici, voditelj hrvatskog izaslanstva dræavnitajnik dr. Ante-Zvonimir Golem, istaknuo jeda povelja odraæava duh osnivanja SZO-a,kada se kao definicija zdravlja nije uzimaosamo izostanak bolesti veÊ se zdravlje defi-niralo kao stanje psihofiziËkog blagostanja.

Stoga je u tom smjeru potrebnorazvijati zdravstvene sustave i sustave socijalneskrbi uzimajuÊi u obzir da se veÊ naziru obrisiizlaska iz ekonomske krize na podruËjuEurope.

Borka Cafuk

•••••

zdravstvo u svijetu

•••••••••••••••••EuropskomparlamentupredstavljenaDeklaracijazdravstvenihprofesionalacaprotiv diskriminacijeu pristupuzdravstvenoj skrbi

• Europsku Deklaracija zdravstve-nih profesionalaca protiv diskriminacije upristupu zdravstvenoj skrbi Europskom suparlamentu 22. oæujka predstavili LijeËnicisvijeta (Médecins du Monde), Stalni odboreuropskih lijeËnika (CPME) i Ëlanice Europ-skog parlamenta dr. Antonyia Parvanova iEdite Estrela.

Zajedno s tim zahtjevali su od insti-tucija Europske unije i zemalja Ëlanica da po-duzmu korake i omoguÊe zdravstvenim profe-sionalcima da poπtuju medicinsku etiku kadapruæaju skrb svakom pacijentu, pogotovo ne-registriranim imigrantima.

Deklaraciju su u svibnju proteklegodini lansirali LijeËnici svijeta i potpisala juje 141 zdravstvena organizacija, koje pred-stavljaju viπe od 3,000.000 zdravstvenih pro-fesionalaca. Meu njima su i ugledne europ-ske organizacije CMPE, Europska federacijaorganizacija medicinskih sestara i druge.

Danas u Europi i dalje postoji zdrav-stvena nejednakost, odnosno nekim je druπ-tvenim skupinama i populacijama, pogotovoneregistriranim imigrantima, onemoguÊennediskriminirajuÊi pristup zdravstvenoj skrbi.

Predsjednik CPME-a dr. KonstantyRadziwill pred Europskim je parlamentomizjavio da su lijeËnici etiËki obvezani pruæatizdravstvenu skrb svima onima koji je i trebaju.I stoga je nuæno da budu slobodni to i Ëinitibez obzira na legalni status svojih pacijenata,kao πto je to u sluËaju neregistriranih imigra-nata i njihove djece.

Dr. Antonyia Parvanova istaknulaje da pravo svih na zdravlje prioritet za insti-tucije EU te da Europski parlament trebapozvati sve dræave Ëlanice EU da osigurajunajranjivijim skupinama pravedan i nediskri-minirajuÊi pristup zdravstvenoj zaπtiti, kakoje i zajamËeno Rezolucijom o smanjivanjuzdravstvenih nejednakosti u EU koju je Europ-ski parlament usvojio 8. oæujka.

Borka Cafuk

60

stariji. Pokusi koji ispituju pripravke za rijetkei maligne bolesti imaju premalo sudionika zapouzdano zakljuËivanje. Slabosti su dokazaneu postupku ujednaËavanja skupina i u postup-ku osiguravanja neutralnosti pri oËitavanjuishoda (randomizacija, blinding). Preparat skojim se novi lijek usporeuje u nekim je po-kusima neadekvatan ili subdoziran. Gubitakvelikog broja ispitanika najveÊa je metodoloπ-ka slabost studija s lijekovima za osteoporozui depresiju. Pokusi u naËelu traju prekratko dabi se mogla procijeniti uËinkovitost, a naroËitosigurnost lijekova.

SljedeÊa je slaba toËka izbor ishodakoji se promatraju i mjere. Pokusi se ne baveuvijek relevantnim kliniËkim dogaajima kakvisu produæenje æivota, srËani infarkt, moædaniudar, sljepoÊa ili prijelom kosti. IstraæivaËi, ai dræavne agencije za lijekove zadovoljavajuse surogatnim ishodima - vrijednoπÊu krvnogtlaka, kolesterola i πeÊera u krvi, tumorskommasom, gustoÊom kosti. Tako se dogaa dau kliniËku praksu ulaze pripravci poputmoksonidina (Physiotens) za koje ne postojepodaci o kliniËkim uËincima - moæda sniæavatlak, ali skraÊuje æivot, poput nekih antiarit-mika koji su smanjili broj ekstrasistola ali supoveÊali uËestalost nagle smrti, ili sibutramina(Reductil) koji je smanjio kilograme, nopoveÊao srËanoæilni pobol. Ista nepoznanicavrijedi za inzuline, a na jednak je naËin, daklena temelju smanjivanja glikemije, registriranrosiglitazon (Avandia), da bi kasniji pokusi skliniËkim ishodima dokazali poveÊanjekardiovaskularnog morbiditeta. Ima punoprivlaËnosti i za lijeËnike i za pacijente ujednostavnosti procjene uËinka lijeka premapadu tlaka, kolesterola ili glukoze, ali se pritom gubi iz vida da krajnji cilj terapije nijespuπtanje tehniËkog ili laboratorijskog para-metra, nego smanjenje pojave bolesti i smrti.

U vezi s izvedbom studija, trebaprimijetiti da su manipulacije i prevare s pos-tupcima i podacima (prepravljanje, iz-

miπljanje) prepoznate kao ozbiljan problem umedicinskim istraæivanjima. Primjerice, tra-janje pokusa s COX-2 inhibitorima naknadnoje podeπeno tako da je za zavrπetak pokusaizabran onaj trenutak kad su rezultati bilinajbolji.

Na rezultate istraæivanja dobivenenesavrπenom metodologijom i dizajnom, na-dovezuje se njihova problematiËna interpre-tacija. Kad je rijeË o prikazu terapijskog uËinkapreparata, autori kliniËkih pokusa u prvi planstavljaju redukciju relativnog rizika nepo-æeljnog dogaaja. Tako tipiËni novi antihiper-tenziv ili hipolipemik smanjuje pojavnost in-zulta ili infarkta za oko 30% u odnosu na pla-cebo. Puno diskretnije prezentira se redukcijaapsolutnog rizika u pozadini tih 30% - ustudijama s kardiovaskularnim bolesnicima toje smanjenje s oko 4% na 2,5-3% godiπnje, au ljudi bez srËanoæilnih bolesti s oko 0,8% na0,5% godiπnje, dakle tek oko 1% ili manje. Joπje bolji pokazatelj, takoer rjee prezentirani komentiran, broj ispitanika koje treba lijeËitida bi se nepoæeljan dogaaj sprijeËio. To jeotprilike 80 bolesnih, odnosno 300 zdravihosoba godiπnje za jedan prevenirani dogaaj.NajplastiËniji pokazatelj efikasnosti lijekova jeonaj koji kazuje koliko preparat produæujeæivot ili odgaa nepoæeljan dogaaj, no taj jepodatak redovito nemoguÊe naÊi, stoga πtonajËeπÊe iznosi tek nekoliko dana ili tjedana.

Nakon prezentacije rezultata istra-æivanja, u Ëlanku koji o njemu izvjeπtava slijedirasprava. Umjesto uravnoteæene i kritiËke ana-lize nalaza, ona nerijetko nudi uljepπanu slikutestiranog preparata. PreuveliËavaju se po-zitivni efekti, a umanjuju nuspojave. Preπutise, primjerice, da je efekt bisfosfonata dokazansamo u æena s osteoporotiËnim prijelomom uanamnezi, pa Ëitatelj dobije dojam da su bisfo-sfonati uËinkoviti u svih æena s osteoporozom.UËinak losartana koji je demonstriran samo naispitanicima s hipertrofijom lijeve klijetke, ge-neralizira se na sve hipertoniËare, a efekt sta-tina dobiven na muπkarcima, prenosi se i naæene. StatistiËka znaËajnost rezultata, a to jepojam koji se odnosi na pouzdanost nalaza,zamjenjuje se s kliniËkom, pa se uobiËajenomreËenicom „UËinak lijeka bio je statistiËki zna-Ëajan", sugerira Ëitatelju da je lijek djelotvorani da ga valja primjenjivati.

U procesu formulacije saæetka i za-kljuËka izvjeπtaja o pokusu, marginalni, par-cijalni ili dvojbeni rezultati studije su zbogpotrebe za skraÊivanjem i pojednostavljenjemsvedeni na tvrdnju o djelotvornosti ispitivanoglijeka. Kako veÊina korisnika struËne literatureËita samo saæetke, a na internetu su Ëesto sa-mo oni i dostupni, konaËan je rezultat iskriv-ljena, odnosno pogreπna informacija, koja sekao takva dalje πiri u procesu edukacije te citirai uvrπtava u znanstvene radove koji slijede.

• Znanost je veÊ dugo jedna odkljuËnih sastavnica medicine, a posljednjihdesetljeÊa postala je njena dominantna od-rednica. U najnovije vrijeme, posredstvomkoncepta „medicine utemeljene na dokazi-ma", rezultat znanstvenog istraæivanja postaoje glavno uporiπte kliniËke prakse i zdrav-stvene politike. Pa kakva je kvaliteta i pouz-danost suvremene medicinske znanosti, od-nosno njezinih nalaza?

Metodologija istraæivanjai interpretacija nalaza

Kad govorimo o lijeËenju i sprje-Ëavanju bolesti, srediπnje mjesto pripada ran-domiziranom kliniËkom pokusu. RijeË je o eks-perimentalnom istraæivanju kojim se, uspore-ujuÊi ishode u dvjema sliËnim grupamaispitanika od kojih se jedna podvrgava novojintervenciji (npr. farmaceutskom agensu), adruga ne, dokazuje eventualna djelotvornosttestiranog postupka. Rezultat kliniËkog po-kusa s novim lijekom izravno je primjenjiv upraksi jer na temelju njega preparat dobivaodobrenje za træiπte, odnosno za πiroku prim-jenu.

KliniËki je pokus tipiËan reduciranitehnicistiËki proizvod koji zanemaruje sloæenuprirodu bolesti a pokazatelje zdravstvenihporemeÊaja svodi tek na mjerljive patofizio-loπke parametre. Provodi se u strogo kontro-liranim uvjetima razliËitim od stvarne kliniËkeprakse. No ako to i ostavimo po strani, dola-zimo do manjkavosti u metodologiji i dizajnu.

Jedna od najËeπÊih greπaka nastajepri selekciji ispitanika. Æene su slabo zastup-ljene u testiranju kardiovaskularnih lijeko-va (u njih su ti pripravci slabije djelotvorni),premda se oni propisuju cijeloj populaciji, au studijama s antireumaticima eksperimentirase s mlaim ljudima (u njih ima manje nuspo-java), iako ove preparate uglavnom koriste

Medicinska znanostu sluæbi kapitala

Lidija Gajski

drugo miπljenje

61

studije financirane iz drugih izvora. Dakle,moæe se slobodno zakljuËiti da je veÊi dioznanstvene produkcije na podruËju primije-njene medicinske znanosti pristran u koristproizvoaËa testiranih proizvoda. Kad se joπuzme u obzir da se u praksi ne konzumira cje-lokupna ta produkcija, veÊ gotovo iskljuËivoono πto sponzori istraæivanja sami dostavljajulijeËnicima, opisano iskrivljenje dobiva joπ viπena znaËenju.

Predmetznanstvenog istraæivanja

Prodor privatnog kapitala u medi-cinsku znanost i na drugi je vaæan naËin pri-donio njezinoj degradaciji. RijeË je o predmetukoji se istraæuje, odnosno pitanju koje sepostavlja. Danaπnja medicinska znanost slaboje zainteresirana za uzroke bolesti; iz toganuæno proizlazi terapijska nemoÊ. Ispitivanjanefarmakoloπke terapije i prevencije zapostav-ljena su u odnosu na medikamentne interven-cije. Nema istraæivanja na polju prirodnihlijekova, a sustavno su zanemarene i bolestikoje ubijaju milijune ljudi u siromaπnomedijelu svijeta. Razlog je za zapostavljanje ovihpodruËja u tome πto ne donose znaËajnu ibrzu financijsku dobit.

Medicinska industrija, kao glavni„vlasnik" medicinske znanosti, istraæuje nakomercijalno zanimljivim podruËjima. Usredo-toËena je na atraktivne bolesti povezane smedicinskom tehnologijom, poglavito lijeko-vima, i to pripravcima namijenjenim velikimpopulacijama ljudi za dugotrajno uzimanje.Testiraju se sliËni preparati s ciljem osvajanjadijela træiπta, a ne radi inovacije s potencijalomizljeËenja (jer eradikacija bolesti postaje ustvari nepoæeljna).

Ciljevi i tendencijemedicinske znanosti

Analiza suvremenih medicinskih is-traæivanja otkriva i glavna obiljeæja i tendencijemoderne medicinske znanosti. Jedna je odnjih πirenje indikacija za lijekove. Provodi sezahvatima na razini dizajna pokusa - kreira-njem posebnih populacija i posebnih ishodau kojima se demonstrira djelotvornost prepa-rata. Hipolipemici su na taj naËin od lijekovaindiciranih u uskim skupinama bolesnika,prerasli u pripravke koje se moæe uvesti veÊiniljudi iznad pedesete. Antidepresivi, donedav-no davani samo za teæe oblike depresije,danas imaju i do dvanaest indikacija kojeukljuËuju i blaæe anksiozne poremeÊaje.

©irenje definicije bolesti i stvaranjenovih kliniËkih entiteta, daljnje su tendencije

medicinske znanosti. Definicije simptomatskihbolesti kao πto su astma i depresija proπirilesu se na naËin da je u istraæivanjima pokazanoda lijekovi djeluju i u blaæim stanjima. Efektfarmaka demonstriran je i u nizu fizioloπkih iligraniËnih stanja i prolaznih poremeÊaja poputmenopauze, „premenstrualnog sindroma",erektilne disfunkcije. Ta su stanja onda prog-laπena bolestima. Osteoporoza je po mnogi-ma klasiËan primjer izmiπljene bolesti. Radi seo gubitku koπtane mase, fizioloπkoj pojavi ve-zanoj uz starenje; naime za normalu gustoÊekostiju uzeta je ona æene izmeu 20 i 30 go-dina. Hipertenzija, hiperlipidemija i hipergli-kemija (dijabetes), danas su najËeπÊe bolesti.Osim u sluËaju visokih vrijednosti tlaka i πe-Êera, nemaju specifiËnih simptoma. To u stvarinisu bolesti u tradicionalnom smislu rijeËi,nego tek laboratorijski ili tehniËki parametri.U bolesti su proizvedeni kad su istraæivanjanaπla da predisponiraju za kliniËke entitete,a pokusi dokazali da se uzimanjem lijekova taπansa smanjuje. No koncept Ëimbenika rizikaoptereÊen je brojnim dilemama i nekonzisten-tnoπÊu, o Ëemu svjedoËi skroman efekt lije-kova.

Tradicionalna medicina bavila sebolestima koje su imale svoju kliniËku sliku, aona je podrazumijevala subjektivnu tegobuili uoËljiv poremeÊaj. Definicija bolesti bila jejednostavna. Danas, kad se bolest dijagnos-ticira uz pomoÊ tehniËkih parametara, po-stavlja se pitanje graniËne vrijednosti pri kojojse proglaπava bolest. Koju Êemo razinu tlakaili kolesterola smatrati patoloπkom, onom kojutreba lijeËiti, odnosno ciljnom, kojoj trebateæiti? Naæalost onu dobivenu uz pomoÊ pro-blematiËnih opservacijskih i eksperimentalnihistraæivanja, i proglaπenu sasvim arbitrarnimi netransparentnim konsenzusom kliniËarapovezanih s industrijom lijekova.

NaËin na koji se danas odreujugranice bolesti nosi joπ jednu opasnost - svremenom ih je moguÊe spuπtati. Potrebnoje samo da istraæivanja „dokaæu" dobrobit prirazinama koje su niæe nego πto se do tadamislilo. I to se doista dogaa. Joπ prije pet-naestak godina granica patoloπke vrijednostiukupnog kolesterola u udæbenicima internemedicine bila je 6,5 mmol/l. Kroz nekolikosastanaka lipidnih odbora u SAD-u i Europiciljna je vrijednost sniæena na manje od 5mmol/l, a za osobe sa srËanom, bubreænomboleπÊu i dijabetesom na manje od 4,5, pre-ma nekim smjernicama tek 3,5 mmol/l ukup-nog kolesterola u krvi. SliËno se dogodilo s ar-terijskim tlakom Ëija je normalna vrijednostsa 160/95 mm Hg smanjena na 140/90, a zaspomenute kategorije bolesnika na oko130/80, pa i niæe; optimalnom vrijednoπÊutlaka proglaπena je ona niæa od 120/80 mm

Stavovi i odluke u medicini ne do-nose se na temelju jednog istraæivanja, negona osnovi sustavnog pregleda svih dostupnihistraæivanja na istu temu. Tu je glavni problemËinjenica da se studije s negativnim rezulta-tima rjee objavljuju od pozitivnih. Na taj na-Ëin iskrivljuje se cjelina dokaza i preuveliËavajuterapijski efekti. To je demonstrirano u sluËajuopioidnih naljepaka i antidepresiva; potonjisluËaj zavrπio je na sudu.

Toliko o kliniËkom pokusu koji sesmatra vrhunskim proizvodom medicinskeznanosti. Druge vrste medicinskih istraæivanjajoπ su podloænije slabostima u postupcima iinterpretaciji. Farmakoekonomske studije uzpomoÊ nakaradne metodologije dokazuju dase dugogodiπnjom primjenom skupih prepa-rata trivijalne uËinkovitosti ostvaruju velikeuπtede. Temeljna istraæivanja dizajniraju pato-fiziologiju bolesti prema potrebama lijeËenja,pa se ateroskleroza objaπnjava modelom kojipotiËe primjenu hipokolesterolemika, a depre-sija modelom koji nalaæe uvoenje inhibitorapohrane serotonina. Opservacijske studije na-laze korist od agresivnog spuπtanja tlaka iπeÊera. Epidemioloπke pak studije proizvodepodatke koji daju laænu sliku o velikoj proπire-nosti i znaËenju komercijalno zanimljivih bo-lesti, pa depresija, osteoporoza i migrena pos-taju vodeÊi globalni zdravstveni problemi, dokje hepatitisom zaraæen svaki dvanaesti Ëovjek.Rezultat je ovakve znanosti pogreπna ili nepo-uzdana informacija o bolesti i terapiji. Postav-lja se pitanje ima li u tome namjere i tko je zato odgovoran?

Industrija kao vlasnikznanstvenog istraæivanja

Odgovor je priliËno jasan iz Ëinje-nice da farmaceutska industrija danas financi-ra oko 70% kliniËkih pokusa publiciranih uvelikim Ëasopisima. To je rezultat procesakojim su proizvoaËi lijekova „preuzeli" bio-medicinska istraæivanja. Godine 1980. farma-ceutska je industrija u SAD-u financirala 32%tih istraæivanja a 2000. godine njezin je udioporastao na 62%. Taj se trend nastavlja i daljei biljeæi se πirom svijeta.

Jasno je da sponzor istraæivanja os-miπljava i nadzire njegovu izvedbu i prezentiranalaze. Postoje brojni primjeri koji svjedoËeda su akademski znanstvenici samo izvrπiteljis ograniËenim pristupom podacima, ukljuËenitek da osiguraju legitimitet istraæivanju. Sinte-ze brojnih radova koji su ispitivali povezanostishoda istraæivanja i njihova financiranjademonstrirale su da istraæivanja koja plaÊajufarmaceutske tvrtke imaju Ëetiri do pet putaËeπÊe rezultate koji pogoduju sponzoru, nego

drugo miπljenje

63

uopÊe nije sustavno evaluiran i koji se provodibez definiranih kriterija djelotvornosti i koris-nosti. Jedini legitimitet koji ima, onaj je proi-ziπao iz znanstvenih uradaka problematiËnevrijednosti koji dolaze od farmaceutskeindustrije.

Znanstveni rad kaomarketinπki proizvod

U svojim poËecima, sa svojom no-vom, rigoroznom metodologijom, kliniËki jepokus predstavljao napredak i neki dokaziprikupljeni na taj naËin pokazali su se druga-Ëijima od dotadaπnjih uvjerenja. No danas spravom postavljamo pitanje zadovoljava li onuistinu znanstvene kriterije. ManipuliranjeËinjenicama i stvaranje laæno uljepπane slikeo proizvodu nisu obiljeæja znanosti; to su obi-ljeæja koja nalazimo u marketingu. Tako dola-zimo do porazne spoznaje da je kliniËki pokus,taj sinonim kvalitete medicinskog istraæivanja,u stvari marketinπki proizvod. Njegova svrhanije utvrditi istinu o farmakoloπkom pripravku;njegov je cilj prodati ga. KliniËka se studijadanas osmiπljava u marketinπkim odjelimafarmaceutskih tvrtki i u PR (public relations)agencijama. Tu se odreuje πto valja istraæivatii kako, te na koji naËin to interpretirati i pre-zentirati da bi proizvod imao πto bolji uspjehna træiπtu.

KliniËki pokus, u sklopu s ostalimistraæivanjima, ima i drugu marketinπku fun-kciju - stvaranje umjetne potrebe za lijeko-vima. Prevencija je podruËje na kojem veÊi-nom nema realne potrebe za medikamen-tima, a ni blagi kliniËki poremeÊaji ne zahti-jevaju terapiju. No uz pomoÊ konstrukcija izakljuËaka znanstvenih istraæivanja, kreira selaæna, prividna potreba za uzimanjem lijekova,pa je danas na djelu ne samo masovna pri-mjena preventivnih preparata, veÊ se „lijeËe"i fizioloπka i sasvim izmiπljena patoloπka stanja.

Hg. Sniæavanje graniËnih vrijednosti, doæivjelaje u neπto manjoj mjeri i glikemija.

Nije teπko dokuËiti motiv za ovosustavno spuπtanje vrijednosti spomenutihparametara. Postaviti ih nisko znaËi ranijezapoËeti farmakoterapiju, koristiti velike dozelijekova i dodavati preparate. To je ono Ëegasmo svjedoci u suvremenoj kliniËkoj praksi -bolesnici uzimaju sve viπe medikamenata.

No, opisani scenarij ima za poslje-dicu i Ëinjenicu da sa svakim novim izdanjemsmjernica sve veÊi broj ljudi postaje kandi-datima za lijeËenje. Joπ krajem proπlog deset-ljeÊa baratalo se podatkom o 10-25% hiperto-niËara u odraslom stanovniπtvu. Danas u veli-kim europskim dræavama 44% ljudi ima tlakviπi od 140/90 mm Hg. Implementacija pre-poruka za hiperkolesterolemiju imala je zaposljedicu porast populacije Amerikanaca sindikacijom za lijeËenje s 15 na 50 milijuna.Uz primjenu europskih smjernica za preven-ciju srËanoæilnih bolesti iz 2003. godine, 76%odrasle norveπke populacije spada u skupinupoveÊanog rizika. U Velikoj Britaniji 87%muπkaraca i 56% æena iznad 65 godina kan-didati su barem za jedan farmakoloπki kardio-vaskularni pripravak.

Tradicionalna medicina bavila sebolesnim ljudima i nastojala je ukloniti ili ubla-æiti tegobe. U novije vrijeme, „potroπivπi"stvarno bolesne, medicina se okreÊe ljudimabez smetnji, koje je uz pomoÊ znanstvenihistraæivanja proglasila podloænima bolesti ubuduÊnosti, te nudi farmake za sprjeËavanjeneæeljenih dogaaja. Sve izrazitija preventivnaorijentacija medicine fenomen je s daleko-seænim kulturnim implikacijama, te velikimdruπtvenim i ekonomskim posljedicama. Og-raniËeni resursi namijenjeni zdravstvenimintervencijama koje doista pomaæu i usmje-rene su ljudima u potrebi, preusmjeravaju sena preventivne aktivnosti s upitnom relevant-noπÊu za pojedinca i druπtvo. Primarna i se-kundarna medikamentna prevencija kardio-vaskularnih i drugih bolesti kompleks je koji

Farmaceutska je industrija lijekove,premda to ne bi trebali biti, pretvorila u robupoput bilo koje druge na træiπtu. Meutim, ka-rakteristike robe poprima i sama znanstvenastudija. I po svojoj formi poËinje liËiti proiz-vodu namijenjenom prodaji. Naziv joj nosiupeËatljivu poruku, inscenira se ranije prekida-nje zbog „uvjerljivih rezultata", a prezentacijana struËnim skupovima dobiva estradni oblik.Putem farmaceutskih predstavnika kliniËkestudije ulaze u ordinacije i glavna su tema st-ruËnih predavanja i simpozija. LijeËnicima sesve manje izravno nude lijekovi; nude im sestudije - to je ono πto u stvari „kupuju". Na istinaËin „kupuje" ih zdravstvena administracijai osiguravatelji kad odluËuju o stavljanjupreparata na liste zdravstvenog osiguranja. Atu su i laici, odnosno javnost. O terapijskimistraæivanjima danas se Ëita u popularnim Ëa-sopisima i govori u emisijama o zdravlju. Baπkao mnogi „obiËni" proizvodi imaju svoje in-ternetske stranice. Pojava novih studija privlaËiveliku medijsku pozornost - neke su od njihnajavljivane unaprijed i naπle su mjesto na nas-lovnicama najveÊih svjetskih tjednika.

Farmaceutske kompanije oduvijeksu proizvodile lijekove. Zadnjih godina one„proizvode" i znanstvena istraæivanja. U njihulaæu sve viπe novca jer su svjesne da su iznim-no utjecajna i da omoguÊuju veliku zaradu.RijeË je o ekskluzivnom i vrlo „sofisticiranom"proizvodu. Njegova je posebnost u tome πto,zahvaljujuÊi legitimitetu i znaËaju koji znanostdanas ima, a taj je da je praktiËki poistovjeÊenas istinom, predstavlja snaæan i neupitanargument za korporacijske ciljeve. Preuzimanjeznanosti najproduktivniji je i najisplativiji naËinzaraivanja novca i najprofitabilniji „poduzet-niËki" pothvat kojem se domislio privatnibiznis.

•••••

drugo miπljenje

64

prepoznatljiv uzrok i poznate metode preven-cije i zbrinjavanja. Ima obiljeæja epidemije.Od deset pregledanih pacijenata u hitnim ki-rurπkim ambulantama, sedam su trauma-tizirani, kako kod nas, tako u πirom svijeta.

Ozljeda se Ëesto dogaa jednoj ilidvjema osobama istovremeno, rjee zahvaÊadesetke ili stotine ljudi istovremeno. Ozljei-vanje je vezano uz prometala, padove ilinasilja meu ljudima ili nastaje djelovanjemvanjskih tupih ili penetrantnih sila. Moæe bitii posljedica teroristiËkog djelovanja koje koristieksplozive, kemijska ili bioloπka sredstva.

©to je Trauma sustav (TS)2

To je ustrojen i usmjeren napor uodreenom zemljopisnom podruËju kojipredstavlja pun opseg zbrinjavanja svih ozlije-enih, a uklopljen je u javno zdravstveni sus-tav. Sveukupna cijena ozljede u Hrvatskoj nijenikada izraËunana i stoga se valja dræati nekihpoznatih podataka primjera radi.

U NjemaËkoj se temeljem NjemaË-kog trauma registra raspravlja o oko 10%politraumatiziranih od svih ozlijeenih (preko400.000 osoba godiπnje). IzraËuni govore seza troπak lijeËenja jedne politraumatiziraneosobe kreÊe od 32.000 - 70.000 Eura, s pro-sjeËnim iznosom oko 50.000 Eura.

U ostvarivanju ove vizije, prijedlogTS-a prepoznaje kljuËne postavke u Ëetiritemeljne sastavnice TS-a i osam infrastruk-turnih sastavnica.

»etiri temeljne sastavnice su: 1.prevencija traume, 2. prehospitalna skrb, 3.bolniËki sustav i 4. posthospitalna skrb.

Trauma je predvidiva, dogaala sejuËer, dogaa se danas i dogaat Êe se sutra.Jedinstveni cilj jest smanjivanje smrtnosti i in-validnosti nakon traume. SljedeÊi je korak po-drπka politiËkih struktura i zajednice.

Postizanje ovih ciljeva nije samo nadobrobit ozlijeenih, veÊ i cijele nacije.

Ovo je hitni poziv na djelovanje jerkada je u pitanju trauma, uistinu je u pitanjuæivot i smrt.

KljuËna pitanja upostavljanju Trauma sustava

Zamisao sveobuhvatnog TS-apretpostavlja regionalizaciju zbrinjavanjatraumatiziranih, tako da sva podruËja dræavedobiju najbolje moguÊe zbrinjavanje. Trenutnitroπkovi u zbrinjavanju traume poveÊavaju seiz dana u dan: uveÊavaju se udvostruËavanjemobrade ozljeenika na neodgovarajuÊim mjes-tima, te potom u odgovarajuÊim ustanovama,nepotrebnim transportima, angaæiranjemnepotrebnih struËnjaka i sliËno.

UËinkovita skrb za politrauma-tizirane bit Êe i nadalje skupa. Troπak prosjeË-nog zbrinjavanja hitno primljenog trauma-tiziranog u prosjeku je dva do Ëetiri puta veÊinego kod "hladnog prijema". Ipak, "traumacentri" su materijalno uËinkovitiji jer znaËajnopodiæu preæivljenje i smanjuju invalidnostnakon traume.

UËinkovit TS jest i bit Êe dio zdrav-stvenog sustava u cjelini. UdvostruËavanje ipreklapanje treba izbjeÊi, pa Êe sredstvauklopljena u cjelinu biti manja.

Definitivno zbrinjavanje se sadaodvija u bolnicama razliËite razine. Pravovaljanraspored ustanova za akutnu skrb treba bitijedan od ciljeva TS-a. PraÊenje ozljeda u svrhuprepoznavanja skupina visokog rizika, te pre-ventivne mjere, sastavni su dio TS-a. TS trebabiti povezan kroz nacionalni trauma registarkoji nudi bazu podataka.

Svi koji skrbe za traumatizirane mo-raju ustanoviti baze podataka, te se skrb moæenadzirati kroz sveobuhvatni sustav: unos po-dataka u Hrvatski trauma registar. Svakabolnica sa svojim izvorima treba biti kategori-zirana (πto se tiËe traume), kako bi se omogu-Êila odluka o uËinkovitom zbrinjavanju iliprebacivanju u viπu razinu bolnice.

Infrastrukturne sastavnice

Ovdje Êu iznijeti samo neke, najvaæ-nije sastavnice.

Vodstvo

Rascjepkanost vodstva u traumiglavna je zapreka razvitku nacionalnog TS-a.Trenutno u RH ima vrlo malo volje za promi-canjem Trauma sustava ili istraæivanja u tomsmjeru. Hrvatsko traumatoloπko druπtvo neko-liko je puta razmatralo nepostojanje TS-a, te

drugo miπljenje

• U LN broj 95 objavljeno je izvjeπÊeo praÊenjima indikatora rada hitne medicinskesluæbe u RH. Ponukan tim Ëlankom, slobodansam reagirati.

Naime, opet se u zdravstvenom su-stavu naπe zemlje dogaa da "desna ne znaπto radi lijeva". HZHM je izradio tablicu indika-tora rada hitne medicinske sluæbe koja objedi-njava podatke iz prehospitalnog i hospitalnogzbrinjavanja - naravno, i ovaj puta parcijalnorjeπenje. Postavka je dobra, ali parcijalna: iakose radi o praÊenju hitne medicinske sluæbe (avaljda se stavlja u prvi plan prehospitalni dio),nije dobro razlomiti skupljanje podataka naovaj naËin.

OËito je da zaduæeni za to ne znajuniπta ili jako malo o ustroju skrbi za teπke ozlje-enike, no sreÊom ima nas (malo, doduπe)koji neπto o tome i znamo.

VeÊ se desetak godina zalaæem zaustroj Hrvatskog trauma registra. O znaËenjui izgledu nacionalnog trauma registra moglobi se napisati viπe stranica nego πto naπe no-vine mogu podnijeti. Stoga, kao drugo miπlje-nje, podastirem kraÊu verziju razmatranjasveukupnosti ustroja Trauma sustava (TS) uRH, izuzetu iz Ëlanka koji je objavljen u elektro-niËkom obliku u Hrvatskom Ëasopisu za javnozdravstvo u srpnju 2009. No, kako se oËito tajËasopis meu profesionalcima slabo Ëita,ovdje iznosim skraÊenu verziju.

©to je trauma

Traumatizirani pacijent je ozlije-ena osoba koja zahtijeva pravovremenu di-jagnostiku i zbrinjavanje trenutnih i moguÊihozljeda radom multidisciplinarog tima zdrav-stvenih profesionalaca.

Trauma ubija ili onesposobljavatrajno, ona jest bolest, nije sluËaj. Isto kao sr-Ëane i l i mal igne bolest i , trauma ima

Prof. dr. Zvonimir LovriÊ 1

Hrvatskoj treba traumasustav - znate li πto je to?

1 Prof. dr. sc. Zvonimir LovriÊ, dr. med. specijalist opÊe kirurgije i uæe specijalnosti traumatologije, primarius, predstojnik Odjelaza traumatologiju, Klinike za kirurgiju, KB Dubrava, 10040 Zagreb, Av. Gojka ©uπka 6, zlovric@kbd.hr2 Iako je lektor LijeËniËkih novina predloæio da se termin „trauma sustav" uskladi sa zakonitostima standardnoga hrvatskogknjiæevnog jezika, autor se odluËio za doslovni prijevod internacionalno poznatog termina.

drugo miπljenje

65

ZakljuËak

Hrvatski TS treba biti programustrojenog i koordiniranog zbrinjavanja svihozljeenika unutar dræave, koji takoer uklju-Ëuje trajni nadzor provedbe.

Prema mom iskustvu i poznavanjustvarnoga stanja u naπoj traumatologiji, uRepublici Hrvatskoj treba ustrojiti model s trirazine, a moguÊnosti osnivanja i odræavanjatrauma centara nude slijedeÊe:

Ustroj najmanje 5 TC I razine: Osi-jek, Zagreb dva centra, Rijeka i Split. Poseb-nost skrbi za djeËju populaciju u ZagrebunameÊe pitanje ustroja posebnog TC I razineza djeËju politraumu u Klinici za djeËje bolestiZagreb. Isto tako, zemljopisne i komuni-kacijsko-transportne "obline" Lijepe naπepostavljaju pitanje Zadra kao moguÊeg dodat-nog TC I razine. Na ustroju TR II i III razinetreba dalje poraditi temeljem podjele dræaveu æupanije, ali uvaæavajuÊi stanje u pojedinimbolnicama trenutno, kao i zemljopisni oblikHrvatske, te napuËenost prostora, cestovnuinfrastrukturu i sl.

Preduvjet za uopÊe mjerenje kak-voÊe sadaπnjega ustroja jest osnivanje Hr-vatskoga trauma registra, prema mom skrom-nom uvjerenju, najuËinkovitije preko Refe-rentnog centra koji ima stanovitu neovisnost.Trauma registar ne bi smio biti pod izravnom"vlaπÊu" resornog ministarstva, nego viπe podnadzorom struke: kroz struËna druπtva ili pakna predloæeni naËin. StruËna druπtva katkadamogu zakazati u svojoj uËinkovitosti i brzini,a posebice u jednoj od vaænijih sastavnica:financiranju. U nekim zemljama postoje in-stituti ili su registri vezani uz fakultete i njihoveinstitute.

Sudjelovanje profesionalaca u trau-matologiji jest presudno. Neki od nas trauma-tologa stoje na raspolaganju i s objektivnimoptimizmom æive u nadi πto skorijeg ostva-renja ovog zadatka. Okolnosti integracijskihprocesa bi nas mogle staviti nosom pred zidneobavljena posla.

No, glavni pokretaË ovog ogrom-nog posla treba naravno, biti Ministarstvo.

Temeljem svega napisanoga, pro-tivim se parcijalnim i neutemeljenim istra-æivanjima koji generiraju aksiome upitneuËinkovitosti.

Za podrobnije obavijesti, molimotiÊi na mreænu stranicu: http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=14059&rnd=, ili izravnoautoru: zlovric@kbd.hr

•••••

Hrvatskog trauma registra kao temelj svihpredvianja, zakljuËivanja i planiranja. Uglav-nom se sve zavrπavalo na plebiscitarnim podr-πkama ustroju Trauma registra, ali bez ikakvevolje za sudjelovanjem u izradi i radu registra.PojedinaËna nastojanja traju od 2003. godine,bez veÊeg uËinka.

Novoosnovano Hrvatsko druπtvoza urgentnu medicinu i kirurgiju prepoznajeproblem i njegova su nastojanja pozitivna.

Problem se javlja i izronit Êe u svojsvojoj veliËini, kao i kod veÊine stvari u nas,kada doe do pitanja materijalnih izvora. Nijepoznato koliko je novca uloæeno u razna istra-æivanja u traumatologiji, koja pojedinaËnoimaju znaËajne rezultate, no (nikada) nisuobjedinjena kako bi nastao temelj daljemustroju TS-a.

BuduÊnost gazi krupnim koracima,integraci jski procesi na razini Europepodastiru moguÊnosti, ali i vjerojatnost veÊihoptereÊenja TS-a poveÊanjem protoËnostiljudi. Nije na odmet napomenuti Ëinjenicu daHrvatska pretendira postati jednom odnajvaænijih turistiËkih odrediπta Europe, kadabi nas mogli zapitati kako je ustrojenozbrinjavanje ozlijeenih turista, putnika inamjernika.

U ovom trenutku πiru Êe zajednicuviπe zanimati cijena TS-a nego uËinkovitosti djelotvornost.

Upravljanje podacima

Danas su izvoriπte podataka o trau-matiziranima registri Hrvatskog zavoda zastatistiku (temeljem podataka iz HZJZ-a). Iztih podataka (izvjeπÊa) ne moæe se iπËitati broj,niti sveukupnost ozljede politraumatiziranihosoba, kao niti posljedice. Ovakvi podaci neudovoljavaju kriterijima mjerljivosti i uspore-divosti, odnosno ne daju odgovor na kljuËnapitanja: «je li svaki poginuli ozljeenik moraoumrijeti uslijed teæine ozljedafl te «mogu li sepoboljπanjem sustava skrbi nad ozljeenicimaspasiti neki æivotifl. Osobito je vaæan odgovorna drugo pitanje, jer su ozljede vodeÊi uzroksmrti u dobnoj skupini do 41 godine æivota,πto znaËajno utjeËe na punjenje zdravstvenihfondova.

Stoga ne Ëudi da je posebna ko-misija EU-a procijenila druπtvene gubitke zajednu osobu koja je poginula u prometnojnesreÊi na 1 555 000 eura. Po ovom izraËunu,druπtveni gubitci u prometnim nesreÊamaiznose u Hrvatskoj svake godine oko milijardueura.

U Hrvatskoj je taj problem dubokoukopan u Ëinjenici da ne postoji nacionalniTrauma registar. Ne postoji Ëak niti obvezauporabe bilo kakve ocjenske ljestvice u trau-matologiji. U naπim prilikama ne moæe se

govoriti o upravljanju podacima, jer ih nitinema.Ustroj Hrvatskog trauma registraposebna je priËa, a sastavni je dio ovogaosvrta.

Hrvatski trauma registar (HTR)

Temeljem Trauma registra i nacio-nalne baze podataka o sveukupnom trauma-tizmu (πto je drugi korak nakon ustroja TR-a)postavljaju se standardi akreditacije bolnica,samog procesa zbrinjavanja, on predstavljaosnovu za epidemioloπke studije i predvidivosttraume, usmjerava mjere prevencije na dræav-noj i lokalnoj razini. Isto tako je temelj zaizraËun prehospitalnog djelovanja, te rezultatezbrinjavanja i sustavno vrednovanje, kakopojedinaËno, tako i globalno, na razini dræave.

Bez prave spoznaje o sadaπnjemstanju u naπoj traumatologiji nije moguÊe datiprojekcije kako Êe poboljπanje prehospitalneskrbi ("zemaljska" hitna pomoÊ, helikopterskasluæba spaπavanja - Dræavni ured za zaπtitu ispaπavanje) istinski dovesti do napretka.

Trauma registar se temelji naocjenskim ljestvicama u traumatologiji. Ovdjenema mjesta za obrazlaganje ocjenskihljestvica.

Osim Hrvatskog trauma registrakao jedinstvene baze podataka, nudi semoguÊnost usporeivanja kakvoÊe zbrinja-vanja traumatiziranih po ustanovama, kao iskupno za cijelu RH. Time usporedivost rezul-tata postaje kompatibilna sa sliËnim rezul-tatima u svijetu.

Ciljevi trauma registara u svijetudobro su poznati: 1. poboljπanje kakvoÊezbrinjavanja teπko ozlijeenih, 3. osiguranjekakvoÊe zbrinjavanja, 3. uvoenje postupnika(algoritama) zbrinjavanja i razvoj strategije,te 4. aktivno sudjelovanje svih ustanova kojese bave zbrinjavanjem ozljeda.

NaËin ustroja Hrvatskog traumaregistra veÊ je obrazlagan na razliËitim foru-mima, a u ovoj zemlji to se moæe brzo prove-sti. Hrvatski TS treba se temeljiti prije svegana ustroju trauma centara razliËite razine.

Trauma centri

Uprava bolnice, lijeËnici i srednjimedicinski kadar koji predstavljaju traumacentar trebaju biti svjesni i predani u pruæanjutraumatoloπkih usluga primjerenih razini nakoju je njihova bolnica kategorizirana. Postojekriteriji za kvalifikaciju bolnica u trauma centreodreenih razina u naroda koji su takav sustavveÊ ustrojili.

U elektroniËkom Ëlanku (vidi citat)je prireen pregled postojeÊih kriterijaprihvaÊenih u Svijetu za naËin ustrojavanja naËetiri razine.

vaπa pisma

67

nogama. U meuvremenu je dva puta hospita-liziran po 15 dana na uglednoj ortopedskoj kli-nici u Clevelandu (USA). U oba sluËaja otpuπ-ten je kuÊi s novoizraenim ortozama. U Cleve-landu nije niti vidio vaskularnog kirurga, a uOsijeku do danas nije proveo niti jedan dan naortopediji.

Porast broja dijabetiËkih bolesnikau zapadnom je svijetu enorman. PosljediËnoraste broj amputacija nogu, πto meu ostalimjako optereÊuje zdravstvene fondove. Zato sujoπ 1999. godine ameriËki kirurzi postavili am-biciozan cilj smanjivanja broja amputacija ba-rem za 50 posto. U svezi s tim u Ëasopisu EFORT (Europske federacije nacionalnih druπtavaortopeda i traumatologa) objavljeni su 2009.godine 10-godiπnji rezultati ortopeda uTrondheimu (Norveπka) koji su uspjeli smanjitibroj amputacija za 41% [3].

Nuæno je da se naπi ortopedi poËnubaviti dijabetiËkim stopalom jer je njihovauloga u spaπavanju oboljelih ekstremitetabitna. Pristup problemu jest multidisciplinaran,no osnovu tima za dijabetiËko stopalo Ëineortoped, ortotiËar, protetiËar i medicinskasestra [3]. Vaskularne operacije i angioplastikeindicirane su kod 15% bolesnika s dijabetiËnimstopalom.

Takvim pristupom moæe se smanjitibroj amputacija u populaciji gotovo na po-lovinu. Mr. sc. Vladimir Lehner, dr. med.Predstojnik Odjela za vaskularnu kirurgiju Osijek

(vladimir.lehner1@os.t-com.hr)Literatura1. Wagner FW. Amputations of the foot and ankle:current status. Clin orthop. 1977;122:62-9.2. Newman JH. Non-infective disease of the diabeticfoot. J Bone Joint Surg Br. 1981;63B(4):593-6.3. Wits_ E. Team: Diabetic foot amputations reducedby 41%. EFORT 2009;12(5):1

Opasan presedanu HMP-u

• Vrlo sam neugodno zateËenaËlankom "Promovirani prvi lijeËnici specijalistihitne medicine " u proπlom broju „LijeËniËkihnovina" (broj 97, str. 26). Stjecanje statusaspecijalist HM-a samo na osnovu radnog staæasmatram nekorektnim, ishitrenim i diskrimi-nirajuÊim.

U HM-u izvrsno rade kolege s manjeod 10 godina radnog staæa, a isto tako i koleges viπe od 15 godina Ëije je znanje vrlo upitnoi koji, odgovorno tvrdim, nikad nisu intubiralipacijenta.

Zar nije trebalo, ako niπta drugo,barem poloæiti rigorozni pismeni ispit?

Zanima me πto misle kolege koji suutroπili vrijeme i novac i bili odvojeni od svojedjece (najËeπÊe male) i podnijeli stres specija-listiËkog ispita. ©to misle oni koji su uredno

odradili staæ i poloæili ispit iz πkolske medicine,a status specijalista im se viπe ne priznaje?

Po tome bi i lijeËnik opÊe medicineu seoskoj ambulanti, koji pregledava od porodado pokopa, nakon 15 godina staæa mogaozatraæiti da mu se prizna status specijalistaobiteljske medicine.

Mislim da je ovakvim potezomuËinjen opasan presedan u naπoj struci nadkojim bi se trebalo dobro zamisliti.

Dr. Irena Fedel,dermatovenerolog(irfedel@obpula.hr)

Internetske sustranice njemaËkihkomora uzorne

• U Ëlanku „Koliko smo prisutni namreæi svih mreæa", u odlomku s podnaslovom„Sluæbene stranice lijeËniËkih udruæenja u svi-jetu i u Hrvatskoj" (LN 96, str. 54), ovako suocijenjene internetske stranice 17 njemaËkihkomora: „svega njih nekoliko ima straniceadekvatno prilagoene zahtjevima struËne idruge javnosti".

Svih 17 su aktualizirane u oæujku2011., sadræe iscrpne informacije za lijeËnikeglede edukacije, termine skupova, pravnepropise, dakle sve πto za lijeËnike nude i naπestranice. Za pacijente ili graanstvo sve komoreSR NjemaËke nude pregledno popis lijeËnikasvih specijalnosti, educiraju kako prepoznatikvalitetu u zdravstvu i moguÊnosti kontakti-ranja s komorom u sluËaju lijeËniËke greπke.Svaka podruËna komora ima svoj list koji izlazimjeseËno, a na stranicama je i link za tjednik„Deutsches Ärzteblatt", s vrhunskim struËnimËlancima i besplatnim teËajevima trajneedukacije. »lanovi veÊine komora mogu pratitisvoj broj CME bodova preko stranica komore,a certifikate trajne izobrazbe s 250 bodovadobivaju automatski na kuÊnu adresu.

S istom akribijom dostupne su infor-macije i medicinskim asistentskim strukama,a osobita se pozornost pridaje kontroli kvalitetezdravstvenih usluga. Osim navedenih podruË-nih komora, postoje i stranice krovne komore„Bundesärztekammer", vrlo pregledne i atrak-tivna dizajna, koje ni s Ëime ne zaostaju za ame-riËkima.

Umjesto da se koristimo spozna-jama i iskustvom drugih, πto podrazumijevajako dobro poznavanje stranih jezika, mi se,kao i uvijek dræimo najboljima, a kamo nas tovodi, pokazuje sadaπnje opÊe stanje. NeÊemobiti niπta bolji ako druge Ëinimo neopravdanoloπima. Trebali bismo se dræati pravila:analizirati, sistematizirati, pa zakljuËiti.

Yvonne VukuπiÊ-JanjiÊ, spec. internemedicine i uæe specijalnosti kardiologije

(yvonne@janjic.net)

O dijabetiËkomstopalu kod nas

• Na odjelu vaskularne kirurgijeKBC-a Osijek obavi se godiπnje oko 100 veÊihi 150 manjih amputacija, πto Ëini treÊinuhospitaliziranih bolesnika tog odjela. Preostalihoko 20 (8%) amputacija obave traumatolozii ortopedi zajedno. Uzrok amputacijama u 70%sluËajeva je dijabetes. Radi preoptereÊenostiposlom zahtijevali smo prije dvije godine odosjeËkih ortopeda da preuzmu barem diolijeËenja bolesnika s dijabetiËkim stopalom.Ortopedi su voljni pregledavati takve bolesnikesamo kad ovi nemaju inficirane defekte naokrajinama i jedino zbog prepisivanja ortoza(πto po zakonu i naplate). Naπi zahtjevi zanjihovim aktivnijim angaæiranjem glatko suodbijeni i to uz konzultaciju Klinike za orto-pediju ©alata. Pismeni odgovor predstojnikate klinike i Hrvatskog ortopedskog druπtvamoæe se svesti na tvrdnje da je dijabetiËkostopalo „iskljuËivo vaskularna bolest". BuduÊida su Ëinjenice sasvim drugaËije odluËio samse da Vam piπem.

DijabetiËko stopalo zaista u 15%sluËajeva pokazuje promjene na arterijama kojetreba lijeËiti vaskularnim operacijama i pos-tupcima interventne radiologije. Ipak, neospor-no je da u 85% tih bolesnika veÊ kod prvogpregleda postoje deformacije stopala i trofiËkiulkusi uz uredan arterijski status nogu, odnosnou prvoj fazi bolesti oni nisu „vaskularni".

ProsjeËno u prvih deset do sedam-naest godina dijabetiËari s dijabetesom tip dvaimaju polineuropatske i osteoartrotske prom-jene stopala, u Ëijem bi lijeËenju (naπi) ortopeditrebali imati vaænu ulogu. Od rada F.W. Wag-nera iz 1977. godine pa sve do danas sve kla-sifikacije patoloπkih promjena na dijabetiËkimstopalima osmiπljavali su uvijek ortopedi [1].

U tom smislu su i sva prethodna ot-kriÊa na ortopedskim klinikama: opis Charco-tove artropatije kod dijabetiËara 1936. godine,spontane frakture stopalne kosti 1966., otkriÊelokalne osteoporoze i nefunkcionalne pregrad-nje kosti 1972. godine [2] itd., a da ne govo-rimo o svim naËinima lijeËenja od rastere-ÊujuÊih zahvata na stopalima, preko specifiË-nih naËina imobilizacije do izrade ortoza iobuÊe.

Na primjeru jednoga naπeg osjeË-kog sugraanina koji sedam godina boluje oddijabetiËkog stopala æelim ukazati kako teprobleme rjeπavaju ameriËki lijeËnici. Bolesniku dobi od 44 godine primljen je na odjel naπevaskularne kirurgije 2004. godine zbog fleg-mone stopala s celulitisom potkoljenice. Tadasmo mu otkrili i dijabetes. Poslije su mu am-putirana po dva prsta na obje noge. I danasnakon sedam godina ima uredne pulzacije na

iz medicinske proπlosti

69

Izvedbe elektroniËkih, tranzistoriziranih pace-makera koji su se nosili na remenu oko struka,izumio je Amerikanac Earl Bakken (ro.1924). Bio je to uspjeπan odgovor njegovetvrtke «Medtronicfl, pokrenute u maloj garaæi,na zahtjev djeËjeg kardiokirurga na sveuËiliπtuMinnesota dr. Waltona Lilleheia (1918-1999.)proslavljenog prvom uspjeπnom intrakardi-jalnom korekcijom kongenitalne srËane mane2. rujna 1952. uz primjenu hipotermije. Zbogtrosatnog nestanka struje u Minneapolisu 31.listopada 1957. umro je jedan od malih paci-jenata vezanih, zbog rada pacemakera, æicomza vanjski izvor elektriËne struje.

Modeli implantabilnih pacemakerarazvijani su u kasnim pedesetim godinama iugraivani su u æivotinje, ali je prvi unutarnjipacemaker ugraen g. Larssonu u ©vedskoj1958. g.

John Hopps je, smatra se, jednimod osnivaËa biomedicinskog inæenjerstva nameunarodnoj razini. Pod njegovim je vod-stvom ostvaren niz izuma s ciljem pomoÊi slije-pima, ljudima s miπiÊnim smetnjama i pore-meÊajima. Njegov je tim unaprijedio dijag-nostiËku primjenu ultrazvuka. Osim svojimizumom srËanog elektrostimulatora, ostavioznaËajan trag u meunarodnoj zajednicibiomedicinskih inæenjera kao predsjednik(1971. do 1975.) te glavni tajnik Meunarod-ne federacije biomedicinskih inæenjera, IFMBE(1976. do 1985.), a zatim glavni tajnik Meu-narodne unije za fiziËke i inæenjerske znanostiu medicini (1985-1988). I kao umirovljenikHopps je, od 1979. godine, nastavio pisati obiomedicinskom inæenjerstvu, nastojeÊi nanjegovoj popularizaciji meu πkolskom djec-om. Nakon srËanog udara 1984. ugraen muje implantabilni pacemaker koji je, zbogznakova slabljenja baterije, zamijenjen 1997.godine.

I preostala dvojica sudionika ovogotkriÊa, bitnog elementa moderne medicine,koje je u meuvremenu postalo njezinim rutin-skim dijelom, izgradili su znaËajne karijere. Dr.Callaghan je od 1955. radio u Odsjeku zasrËanoæilnu i torakalnu kirurgiju SveuËiliπta uAlberti. Prvi je u Kanadi izveo uspjeπnu opera-ciju otvorenog srca. Dr. Bigelow je, po prizna-nju kolega, bio najznaËajniji kirurg svoga vre-mena. Svoje je iskustvo opisao u knjigama«Hladna srca: PriËa o hipotermiji i pacemakeruu kirurgiji srcafl (1989) te «Zagonetni heparin:KljuË za otvaranje srcafl (1990), a 1997. jeuπao u kanadsku «Medicinsku dvoranu slav-nihfl. Umro je od kongestivnog zatajenja srca.

R. M. i I. V.

•••••

• Kanadski inæenjer elektrotehnike,John Hopps (1919-1998), izumio je prvi nam-jenski elektrostimulator srca (engl. pace-maker). Za razliku od prethodnih, moæemoreÊi pokusa, o djelovanju elektriËne struje narazliËita tkiva (pa tako ni na srËani miπiÊ),Hopps je s namjerom projektirao i izradio baπelektriËki ureaj za odræavanje rada srca s po-moÊu elektriËkih impulsa.

Nakon diplomiranja 1941. na Sveu-Ëiliπtu u Manitobi Hopps je od 1942. radio uSekciji medicinskog inæenjerstva u Odsjeku zaelektroinæenjerstvo kanadskoga NacionalnogistraæivaËkog savjeta (National ResearchCouncil), a 1949. postao je πef.

U to su doba kardiokirurzi u OpÊojbolnici i Institutu Banting u Torontu dr. Wil-fred Bigelow (1913-2005) i njegov suradnikdr. John C. Callaghen (1923-2004) razvijalikoncept primjene hipotermije u medicinskojpraksi. Bigelov je krenuo od patofiziologijeozeblina ekstremiteta, koje je morao ampu-tirati u vojnika tijekom drugog svjetskog rata,preko fiziologije zimskog sna sisavaca doπaodo ciljanog sniæavanje pacijentove tjelesnetemperature i usporavanja cirkulacije radismanjivanja potroπnje kisika. Operacijama napothlaenom, beskrvnom srcu koje mirujepostizali su bolje rezultate, a ishod operacijabio je sigurniji. O uspjeπnom pokretanjusrËanog rada u pokusima na operiranim psimakoji su prethodno bili pothlaeni, referirali su1950. na sastanku AmeriËkog kirurπkog udru-æenja.

Hopps se zainteresirao za podruËjehipotermije i zapoËeo opseæna istraæivanja.Pokuπavao je koristiti radio-frekvencije za po-novno uspostavljanje tjelesne temperature teje doπao do neoËekivanog otkriÊa da se koriπ-tenjem mehaniËkih ureaja moæe umjetnopokrenuti rad srca nakon πto je ono bilo izloæe-no hlaenju. Hopps je 1950. napravio prvielektrostimulator srca.

No tehnologija u pedesetim godi-nama proπlog stoljeÊa joπ je uvijek bila zasno-vana na elektronskim cijevima („elektron-kama") koje su zahtijevale znaËajnu snagu irelativno visoke napone za svoj rad. Elektro-stimulator je morao biti prikljuËen na elektro-energetsku mreæu ili akumulator, pa je paci-jent za vrijeme stimulacije morao biti povezanæicama s izvorom elektriËke energije. Zbogsvoje veliËine i potroπnje, njegov se ureaj

Godine 1950. izumljenje pacemaker

mogao koristiti samo kao vanjski elektrostimu-lator, a o implantaciji nije se u to doba moglojoπ niti sanjati. Vanjski srËani elektrostimulatoromoguÊio je preæivljavanje znaËajnom brojupacijenata, pogotovo nakon teπkih operacijana srcu i prsnom koπu, bez obzira na svoju ve-liËinu i za danaπnje vrijeme, nezgrapnost.

Primjena poluvodiËkih tranzistora,izumljenih 1947. godine omoguÊila je daljnjeunapreivanje tehnologije pacemakera. Tran-zistori su poluvodiËke elektroniËke kompo-nente, znaËajno manje od elektronki, kojimogu raditi na naponima od nekoliko volti.

70

budimpeπtanskom konzervatoriju. Poslijeudaje, uz obveze supruge, domaÊice iodgajateljice πestero djece, njeno je javnopjevaËko djelovanje bilo ograniËeno napovremene prigodne nastupe uz pratiteljskuili dirigentsku suradnju.

Milan Stahuljak (1878.-1962.),Vladimirov mlai brat, zavrπio studij klasiËnihjezika u Zagrebu i uËio glazbu u Hrvatskomglazbenom zavodu. Bio je profesor latinskogi grËkog, a titulu doktora znanosti stekao jeraspravom Psihologija novca. Uz sviranje idirigiranje Milana su desetljeÊima zaokupljalapitanja tamburaπke glazbe. SmatrajuÊi da sutamburice pogodne za ozbiljnije i sloænijeglazbene zadaÊe i da bi tamburi moralopripasti zamjetnije mjesto, nastojao je okopoboljπavanja ustroja tamburaπkih sastava.Stvorio je oko tri stotine skladbi za tambure;dio je u albumu Dravski zvuci, a dio u Cita-raπkom albumu). U tamburaπki sastav uveoje ËeloviÊ - vlastiti izum, te objavio brojne ras-prave o tamburaπkoj glazbi, neπto pedagoπkihradova (Teoretska i praktiËna uputa u ci-taranje), a bio je i urednik mjeseËnika Hrvatskatamburica. Umro je mirno u dubokoj starosti.

Vladimirov sin Juraj Stahuljak(1901.-1975.) bio je srednjoπkolski profesor,orguljaπ, zborovoa, koncertni pratilac iskladatelj. Glazbu je uËio na MuziËkojakademiji u Zagrebu.

Stvorio je oko stotinu skladbi; poz-nate su njegove popevke (Sanje, Sve utaman,ciklus Dani srca i kajanja, Bolesna djevojka),skladbe za glasovir (Jedan dan iz æivota), ko-morne (Drugi gudaËki kvartet, Sonata za vio-linu i klavir), crkvene ( Misa misterij) i glazbe-no-scenska djela (opera Riskola ili Vraæji krug).Dobio udarac u glavu i nekoliko dana nakontoga umro. Na sudskoj medicini ustanovljenosubduralni ili, vjerojatnije, epiduralni he-matom.

Drugi Vladimirov sin VlatkoStahuljak (1903.-1930.) uËio jekompoziciju u Visokoj πkoliKraljevske glazbene akademije,svirao je violinu, violu i glasovirna koncertima obitelji Stahuljak.Glazbeno znanje primjenjivao jekao zborovoa pjevaËkog druπ-tva Dvojnice. Preminuo je mladod sepse koja se razvila od infek-cije u brijaËnici kad ga je brijaËporezao britvom koju nije dezin-ficirao.Mladen Stahuljak (1914.-1996.) sin je Vladimira i PauleHuber te prvi Ëlan obitelji koje-mu je glazba bila jedino zvanje.Glazbom se bavio kao skladatelj,orguljaπ, koncertni pratilac, ko-

• Meu glazbenicima koji supridonosili oblikovanju glazbene kulture uHrvatskoj unatrag stotinu godina su ipripadnici obitelji Stahuljak. Po brojnostisvojih Ëlanova koji su se bavili glazbom obiteljStahuljak treÊa je u Europi, iza obiteljiCouperin i Bach. Obitelj vuËe lozu iz stareslovaËke porodice Sztahulyak de Jablonka(Jablonka je mjesto u Poljskoj blizu poljsko-slovaËke granice. (c)iroko podruËje visoravnisve do Krakova, koje je plemstvo dobilo odugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, nosilo jesvo jedobno naz iv „B i je la Hrvatska" .Zanimanje za glazbu u obitelji se ispoljiloosamdesetih godina 19. stoljeÊa kada se Ëlanporodice Ivan Stahuljak javno, amaterski,njome bavio, a Ëetvero njegove djece poËelouËiti glazbu u πkoli Narodnoga zemaljskogaglazbenog zavoda u Zagrebu.

Vladimir Stahuljak (1876.-1960.)prvi je Ëlan obitelji kojemu je bavljenjeglazbom bilo jedno od zanimanja. Roen je22. studenog 1876. u Bjelovaru, gdje mu jeotac Ivan u to vrijeme sluæbovao. Pohaao jeglazbenu πkolu Zemaljskoga glazbenogzavoda, a sviranju su ga poduËavali ugledniglazbenici u Zagrebu i Budimpeπti. Premavlastitom iskazu Vladimir je do sredine 1956.godine stvorio viπe od tisuÊu glazbotvorina,najviπe vokalnih, pa za glasovir,orkestar (Poloneza, Jadran),popijevke (U tami, Ne voli me),gudaËke i tamburaπke sastave tepedagoπko-instruktivne skladbe,uz znatan broj obradbi narodnihnapjeva (Zbi rka narodnihobiËaja, pjesama i plesova iz(c)tivice u Slavoniji). Bio je osobaπirokih interesa, uËitelj, nastavniki profesor, voa pjevaËkihzborova, skladatelj. U starostipokazivao znakove opÊe imoædane ateroskleroze te je sosamdeset godina zaspao i noÊuumro u snu. Skladatel jevasupruga, sopranistica PaulaH u b e r , d i p l o m u o p e r n ep j e v a Ë i c e s t e k l a j e n a

biopatografije

Obitelj Stahuljaku hrvatskoj glazbi

Dijana LucijaniÊ, Darko Breitenfeld, Mara ÆupaniÊ,©tefanija Ozimec Vulinec, Zlatko Stahuljak

biopatografije

Viπnja Stahuljak (1926.) kÊerka je JurjaStahuljaka a u hrvatskoj je kulturi poz-nata kao spisateljica. Pjevanje je diplo-mirala u Zagrebu, usavrπavala se uRimu. Bila je nastavnica pjevanja i vo-diteljica opernog studija na Glazbenojπkoli. Istaknuta je knjiæevnica, nag-raena visokom nagradom Hrvatskogdruπtva knjiæevnika Ksaver ©andorGjalski. Jurjev sin Zlatko Stahuljak(1933.) diplomirao je, uz etnologijui hrvatski jezik, violu na Glazbenojakademiji u Zagrebu, a usavrπavaose u Pragu, Firenzi i Rimu. Bio je solo-violist opernog orkestra, direktoropere i intendant HNK-a u Zagrebu,profesor na Glazbenoj akademiji ipredsjednik Meunarodnog violini-stiËkog natjecanja Vaclav Huml. Pre-ko pet godina bio je veleposlanik RHu Pragu. »lan je Druæbe BraÊa Hrvat-skog Zmaja i Viteπkog reda Sv. Vac-lava (»eπka). Joπ uvijek je aktivan.Draæen Stahuljak (1934.) posljed-nja je karika u lancu od πesnaestakËlanova obitelji u veÊoj ili manjojmjeri povezanih s glazbom.

morni glazbenik, dirigent i pedagog. Djelovaoje u Zagrebu, Mostaru i Sarajevu. Skladao jepopijevke (ciklus Hamza), zborove (Madrigaliza djeËji zbor), mise, orkestralna (Improvisata,passacaglia i fuga), komorna (sonate zaviolinu, violu i violonËelo solo), glasovirska idjela za orgulje (Sonate, Koralne predigre,Invencije). Zbog opsade Sarajeva obitelj sesklonila kod djece u NjemaËku, ali u starostini on ni supruga nisu se prilagodili i dugotraj-nom stresu te su uskoro tamo umrli.

Milanov sin Dubravko Stahuljak(1920.-1980.) zavrπio je studij na Glazbenojakademiji u Zagrebu. Bio je operni korepetitoru Zagrebu i Osijeku, profesor na glazbenimπkolama, u Karlovcu zborovoa, dirigentGradskog orkestra, glazbeni kritiËar. Autor jeorkestralnih, komornih i djela za instrumentesolo, popijevki (ciklusi Venecija, Gogo, Maj-ka), zborova, kantata i opera (Jasna, Sastanakna kolodvoru). Njegova kÊerka Andrea diplo-mirala je na zagrebaËkoj Glazbenoj akademiji.Zbog ozljede kraljeænice bio je paraplegiËan(ozljeda od auta); umro je od karcinoma.

Unuk je Avelina koji je prije stotinui dva-deset godina prvi iz obitelji Stahuljaksvoje zanimanje za glazbu i bavljenje njomeiznio u javnost. Draæen je aktivan klarinetist,saksofonist i skladatelj.

•••••

Fotografije su, a i veÊina podataka,iz knjige Andrije Tomaπeka

«Njih πesnaestero- obitelj Stahuljak

u hrvatskoj glazbifl,HUOKU, Zagreb, 2000.

(tomolucijanic @hotmail.com)

71

73

Ego©to je taj ego... taj „ja"?Jeste li ga ikada potraæili u sebi?On jedino i postoji,jer ga nikada niste potraæili.U nekom spokojnom trenutkupoite duboko u sebe...i pogledajte.Nigdje neÊete pronaÊi „ja."„Ja" ne postoji.To je samo iluzija,koju smo uveli u egzistenciju,zbog njezine druπtvene uloge.Kao πto vi imate ime,tako imate i ego.Oboje su korisnosti,vrijedne i s praktiËne strane.Ali nisu stvarne.Ono πto je u vama,nema niti imena, niti ega.

Kap©to je identitetjedne kiπne kapi?HoÊe li se realizirati,tek kada se stopi s oceanom?

ZnanjeVjera je laka stvar,jer ne treba uËiniti niπta.Nasuprot tome, znanje nije lako.Znanje je potpuna transformacija æivota.Vjera je vanjski plaπt,dok je znanjeunutraπnja revolucija.

Budi... ono πto jesi...Budite svojavlastita svjetiljka.Budite svojevlastito utoËiπte.Nema boljeg utoËiπtaod utoËiπtasvojeg vlastitog ja.

lijeËnici pjesnici

Jang i JinNeka ti prijatelj bude blizu,a neprijatelj joπ bliæe.Neka ti spokoj ispuni duπu,a nespokoj bude odbaËen s palube.Neka ti dan ispuni srce,a noÊ ostane u sjeni tvog lika.Neka snaga nadahne svaki tvoj miπiÊ,a slabost bude zaboravljen teret.Neka ljubav obasja svaki tvoj korak,a mrænja neka ishlapi i nestane.

PutovanjeSvijet u kojem se nalazimorastapa se kao san...i mi se nalazimo u sebi.To iskustvo nije kao ulazak.Viπe je kao nalaæenje sebe na krevetuu trenutku naglog prekida putovanjana kojem ste bili u snu.Poπto nikuda niste otiπli,nema niti povratka.Poπto niste niπta izgubili,razgovor o dobivanju neËega... postaje bespredmetan.Vi samo sanjate sami.Vaπe putovanje i potragasu u snu.Ne morate nikuda otiÊi... ili neπto naÊi.Sve πto morate uËiniti je... probuditi se.

SilvioAltarac

SILVIO ALTARAC roen je 30. prosinca 1958. u Zagrebu, gdje se i πkolovao. Na MEF-u je diplomirao 1983. i kaostudent bio nagraen Rektorovom nagradom i Nagradom zaklade akademika Drage PeroviÊa. Nakon pripravniËkogstaæa u KBC-u Zagreb, polaæe 1984. postdiplomske ispite na PMF-u, smjer Biomedicina, s prosjeËnom ocjenom5.0. Do 1989. je asistent u Zavodu za fiziologiju i imunologiju MEF-a u Zagrebu, 1989. je promoviran u doktoramedicinskih znanosti, 1989.-1993. specijalizira urologiju, 1990. je na usavrπavanju u Centru za transplantacijuorgana uroloπke klinike u Pittsburghu, SAD, 1993.-1994. je na usavrπavanju u uroloπkoj klinici Royal HallamshireHospitala, Sheffield, Engleska, 1995. radi na uroloπkoj klinici u Innsbrucku, 1995.-1996. u uroloπkoj klinici Brighamand Women's Hospitala harvardskog sveuËiliπta u Bostonu, SAD, te po mjesec dana boravi na uroloπkim klinikamau BeËu (2003.), Linzu (2004.) i Grazu (2006.). Godine 2000., 2003. i 2004. pohaa Salzburg-Cornell seminar iz

urologije. Godine 1993. postaje znanstveni suradnik, 2007. znanstveni savjetnik i primarius, 1998. Ëlan Europskog uroloπkog druπtva,2001. AmeriËkog uroloπkog druπtva, 2010. Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Od 1997. do 2000. radi u OB-u Pula, a od 2001.do danas na uroloπkom odjelu OB-a Zabok. Objavio je preko stotinu struËnih i znanstvenih radova, od Ëega je dvadesetak CC radova, soko 300 citata u periodici i u temeljnim ameriËkim i europskim uroloπkim udæbenicima. Od 2003. do danas suradnik je LijeËniËkih novina.

Æeljko Poljak

IskustvoMoæete li bitiu tuim cipelama?Moæete li stajatina tuim nogama?

SvjetiljkaNoÊ je tamna.Dat Êu ti svoju svjetiljkuda sieπ niz stepenice.Ali... gle jada...svjetiljka se ugasila.Opet smo obavijeni tamom.Ipak, moja svjetiljkati neÊe moÊi osvijetliti put.Moraπ imati svojuvlastitu svjetiljku.

Istina I.HoÊemo li se ikadapopeti na vrhunac istine?I koje staze vode dovrhunca istine?Ali, treba znati da svaka stazaima dva suprotna pravca.©to je teæe?Pasti i skotrljati se u jarak,ili se popeti na uzviπeni vrhunac?

Istina II.Kao πto staklena Ëaπaodvaja vodu od mora,tako porculanska πalica egaËuva pojedincadaleko od istine.

Vjera I.Jednostavna vjeramoæe nas lakobaciti u drijemeæslijepe vjere.

75

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2011. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2011.god.• BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00kn• Opskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00kn• Venski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00kn• Defibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2010. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hrHrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenje depresije ianksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140 radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

«LijeËenje boli i primjena analgetikafl (on-line)«Cybermedfl d.o.o. i HD za kliniËku farmakologiju i terapijuwww.cybermed.hr

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, ©ubiÊeva 9, Zagreb ilina fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2011. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org StruËna izobrazba i obnova znanja iz podruËja zaπtite odionizirajuÊih zraËenja pri radu s rendgen ureajimaHrvatski zavod za zaπtitu od zraËenjaHrvatska - permanentnoDr.sc. Dragan Kubelka, dipl.ing., tel.: 01/660-10311.400,00kn

76

kalendar struËnog usavrπavanja

Suvremeni pristup dijagnostici i lijeËenju urogenitalnih ispolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-a, Referentni centarMZSS RH za infekcije mokraÊnog sustavaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Slavonski Brod, Koprivnica,Karlovac, ©ibenik, Zadar2010.god.

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2011.god.Helen GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2011.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-8308.500,00kn

NajznaËajniji problemi urogenitalnog sustavaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Sl.Brod, Korpivnica, Karlovac, (c)ibenik,ZadarArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2011., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2011. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz medicinske akupunktureHD za akupunkturu HLZ-aZagreb, tokom 10 mjeseci, jedna subota i nedjelja mjeseËno (po 8 sati)Dr. Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, mob.: 095/3254-267http://www.medicinska-akupunktura.com15.000,00kn

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Osnovni principi provedbe DDD mjera u praksi (stanje-mjere-rokovi- obrada-tehnika-zaπtita-prosudba)KoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom proljeÊa 2011.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Antimikrobno lijeËenje najËeπÊih infektivnih sindromaHLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive infekcijeZagreb, Slavonski Brod, Osijek, Split, Mostar, »akovec, Poæega, Rijeka, Zadar,PulaJasminka Blaha i Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-191; 4603-190,fax.: 01/4603-295300,00kn

Painmanagement - nove smjernice lijeËenja boli12 mjesta i gradova u Hrvatskoj«Belupofl d.d.Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.:01/2481-237

Prave mjere za GERBHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, Nova Gradiπka, Sisak, Duga Resa, Varaædin, »akovec, Zabok, Krapina,Osijek, Lipik, VinkovciJasna Krupica, tel.:01/3778-896

Influenca: Uvijek aktualna i opasna bolestSekcija za respiratorne infekcije HD za infektivne bolesti HLZ-aZagreb i æupanijska srediπta tijekom 2010. god.Jasminka Blaha, tel.: 01/4603-191, fax.: 01/4603-295, e-mail: jblaha@bfm.hr300,00kn

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZSS RH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaDoc.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-374, 2388-358e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2011. god.

Dijagnostika i lijeËenje urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran MihaljeviÊ", Zavod zaurogenitalne infekcije, Mikrobioloπki laboratorij, Laboratorij za molekularnudijagnostiku, Imunoloπki laboratorij, HZJZ - Sluæba za mikrobiologiju, Odjelza virologiju, Odsjek za dijagnostiku klamidijskih infekcijaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295- Individualna edukacija

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2011. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

77

SVIBANJ

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: ZnaËajusklaenosti odgojnih stavova roditelja za psihiËki razvoj djecePsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 03.05.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

Patologija trudnoÊe; Elevit Pronatal - dokazano uËinkovitmultivitaminski preparat za trudniceBayer d.o.o.Zagreb, 04.05.2011.Mihovil Luzer, mob.: 091/4770-081

NorprexanilServier PharmaVirovitica, 04.05.2011.Marija Bobinac, mob.: 0'91/6551-551

7. kongres HD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vratas meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrataBol na BraËu, 04.-07.05.2011.Dr. Lana KovaË BiliÊ, tel.: 01/2367-610Od 31.03. - lijeËnici - 1.800,00kn, specijalizanti 1.300,00kn, osobe u pratnji500,00kn

©eÊerna bolest - 1. linija obraneLek ZagrebZagreb, 05.05.2011.Melanija »iËak, mob.: 091/1353-817

Dijagnostika i lijeËenje ozljeda lica i vrataHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 05.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Najnovije spoznaje, vjeπtine i tehnike uspostave oteæanogdiπnog putaKB „Sestre milosrdnice", Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju iint.lijeËenjeZagreb, 05.-06.05.2011.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1942.000,00kn

Hrvatsko-slovenski ultrazvuËni kongres - 2. zajedniËki kongresHD za ultrazvuk u medicini i biologiji HLZ-a i Zdruæenja zarabo ultrazvoka v medicini SZDDepol Komunikacije d.o.o.Rovinj, 05.-07.05.2011.Daria Papo, e-mail: daria@depol.org; Svjetlana VukiÊ,e-mail: svjetlana@depol.org, tel.: 01/2444-333, fax.: 01/2431-478Rana kotizacija (prije 14.04.2011.) - Ëlanovi 160,00EUR, neËlanovi 250,00EUR,specijalizanti 120,00EURKasna kotizacija (poslije 14.04.2011.) - Ëlanovi 200,00EUR, neËlanovi300,00EUR, specijalizanti 160,00EUR, osobe u pratnji 75,00EUR

4. kongres hrvatskih dermatovenerologa s meunarodnimsudjelovanjemHDVD HLZ-aOsijek, 05.-08.05.2011.Dr. Nives Pustiπek, ga. Nina AnzuloviÊ, tel.: 01/4862-600Do 01.02.2011. - 1.500,00kn, specijalizanti 500,00kn, od 01.02.2011.2.000,00kn, specijalizanti 750,00kn

Darivanje organa i transplantacijska medicina u HrvatskojC.T. - Poslovne informacije d.o.o. (»asopis Medix)Oæujak, travanj i svibanj 2011. Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083,mob.: 098/289-819, www.medix.com.hrtest u Ëasopisu

Dijabetes mellitus tip 2, epidemiologija, rizici i lijeËenjeNovo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

UËinci inkretina izvan guπteraËeNovo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

Inkretini i njihovo djelovanje u dijabetesu tipa 2Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.Zoran Milas, tel.: 01/6651-925on-line

Web konferencija - Zbrinjavanje moædanog udaraBayer d.o.o.on-line, 20.04. - 30.08.2011.Ivan ©opf, mob.: 091/6077-904

TRAVANJ

KroniËni virusni hepatitisi - dijagnoza, terapija i praÊenjeHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 21.04.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Iznenadna srËana smrt i nove smjernice ERC-a za reanimacijuHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Trilj, vrlika, Rab, Mali Loπinj, 21.04.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

10. pulmoloπki dan „Ivan Grbac" KBC „Sestre milosrdnice"KBC „Sestre milosrdnice", Kl. za unutarnje bolesti, Zavod za kliniËkuimunologiju, pulmologiju i reumatologiju", HLZ, Hrvatsko pulmoloπkodruπtvoZagreb, 28.04.2011.Prim.dr. Jakov Mose, tel.: 01/3787-453, 3838-163, mob.: 091/5972-277

Dijabetes mell - 1. linija obraneLek ZagrebZagreb, 28.04.2011.Melanija »iËak, mob.: 091/1353-817

Joint meeting of Croatian cardiac society & turkish society ofcardiologyHrvatsko kardioloπko druπtvoCavtat, 29.04. - 01.05.2011.Spektar putovanja d.o.o., Jelena KrmiÊ, tel.: 01/4862-607

Integrativna psihoterapija - Transfer i kontratransferHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 29.04. - 01.05.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Profesija lijeËnik izmeu gratifikacije i osudeHrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvoRijeka, 30.04.2011.Vanja Grbac Gredelj, mob.: 098/443-818

kalendar struËnog usavrπavanja

kalendar struËnog usavrπavanja

79

European trauma CourseHLZ, HD za reanimatologijuRijeka, 05.-08.05.2011.Dr. Alen ProtiÊ, mob.: 098/505-9625.000,00kn

Dobra kliniËka transfuzijska praksa i poboljπanje kvalitetetransfuzijskog lijeËenjaMEF SveuËiliπta u Zagrebu i HD za poboljπanje kvalitete zdravstvene zaπtite Zagreb, 06.05.2011.Boæica Kereta, tel.: 01/4590-111, mob.: 098/1902-825, e-mail: bkereta@snz.hr 750,00kn

Aktualnosti zdravstvenog zakonodavstva i pravne praksePravni fakultet SveuËiliπta u SplituNovalja, 06.-07.05.2011.Doc.dr.sc. Mirko KlariÊ, mob.: 091/7203-629800,00kn

Antidepresivi u kliniËkoj praksiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 06.-07.05.2011.Mario Cvek, tel.: 01/4566-966, fax.: 01/4590-270, e-mail: mcvek@mef.hr 1.000,00kn specijalisti, 500,00kn specijalizanti

Integrativna psihoterapija - Projektivna identifikacijaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 06.-08.05.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Skup u spomen na Boæidara ©piπiÊaKBC Zagreb, Klinika za ortopediju, MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 07.05.2011.Boæica PetkoviÊ, tel.: 01/2368-986

Cyriax pristup - Modul 1Udruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 07.-11.05.2011.Tomislav Perica, bacc.fizioterap., mob.: 098/9655-435,e-mail: upefhr@gmail.com2.800,00kn

Temeljna obuka iz podruËja zrakoplovne medicineAgencija za civilno zrakoplovstvoZagreb, 07.-15.05.2011.Dr. Zoran LoliÊ, mob.: 098/449-5224.000,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 09.-13.05.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: Suicidalnostu djeËjoj i adolescentnoj dobiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 10.05.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn

Poslijediplomski teËaj stalnog medicinskog usavrπavanja I.kategorijeMEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Zavod za reumatske bolesti i imunologiju Klinike za unutraπnje bolesti, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitacijuZagreb, 10.-11.06.2011.Dr. Kristina Durmiπ, mob.: 098/884-503, e-mail: kristinakov25@yahoo.co.uk 1.000,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 11.05.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

9th European Pediatric Neurology Society Congress2nd European Congress for Pediatric Neurology NursesandEEG/EMNG Technicians40.Simpozij Hrvatskog druπtva za djeËju neurologijuHLZ, Hrvatsko druπtvo za djeËju neurologijuCavtat, 11.-14.svibnja 2011.Congress SecretariatE-mail: info@epns2011.com; Phone: +385 1 238 8704; Cell: +385 91 1218535Fax: +385 1 242 1894EPNS and HDDN member from Croatia 300 euro,for the other visit officialwebsite info@epns2011.com

Dijagnostika i lijeËenje ozljeda lica i vrataHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 12.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Patologija trudnoÊe; Elevit Pronatal - dokazano uËinkovitmultivitaminski preparat za trudniceBayer d.o.o.Zagreb, 12.05.2011.Mihovil Luzer, mob.: 091/4770-081

FiberoptiËka intubacija u zbrinjavanju oteæanog diπnog putaKB „Sestre milosrdnice", Zavod za anesteziologiju, reanimatologiju iint.lijeËenjeZagreb, 12.-13.05.2011.Julijana Obrst, tel.: 01/3787-428, mob.: 099/3787-1942.000,00kn

Akutna stanja u pulmologijiKBC Split, Klinika za djeËje bolesti, Klinika za pluÊne bolestiKomiæa, 12.-14.05.2011.Doc.dr.sc. Neven Parlov, tel.: 021/556-286, 021/556-303, fax.: 021/556-590,e-mail: npavlov@kbsplit.hr500,00kn

68. Dani dijabetologaHLZ, HD za dijabetes i bolesti metabolizmaVodice, 12.-15.05.2011.A.T.I. d.o.o., Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170500,00kn

First International School of Epilepsy and Movement DisordersKB DubravaDubrovnik, 12.-16.05.2011.Dr. Branimir Nevajda, mob.: 091/4595-725300 EUR

40. simpozij HD za djeËju neurologijuHLZ, HD za djeËju neurologijuCavtat, 13.-14.05.2011.Dr. Matilda KovaË ©iægoriÊ, dr. Gomana Gjergja Juraπki, mob.: 091/5213-044, 091/2097-867150,00kn

SIS internationalni konsenzus konferencija o neinvazivnomraku dojke s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvo(c)ibenik, 13.-15.05.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6771.250,00kn

81

kalendar struËnog usavrπavanja

LijeËenje kroniËnih glavoboljaMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 20.05.2011.Miπo Debeljak, oec., mob.: 091/2241-420300,00 i 150,00kn

LijeËenje i monitoring vitalno ugroæenog djetetaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Sestre milosrdnice", Klinika za djeËje bolestiKlaiÊevaZagreb, 20.05.2011.Dr. -urica Moskatelo, mob.: 091/4600-1531.000,00kn specijalisti, 500,00kn specijalizanti

3. hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosiviminfekcijama s meunarodnim sudjelovanjemHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-a (HDUGISPI)Opatija, 20.-22.05.2011.Ulix, putniËka agencija, tel.: 01/6410-935, fax.: 01/6154-092, mob.: 099/7077-007, 099/6154-321, e-mail: kongresi@ulixtravel.comRedovni sudionici - do 17.04.2011. 1.200,00kn, nakon 18.04.2011. -1.400,00kn, na kongresu - 1.600,00kn; specijalizanti 500,00kn, osobe upratnji 500,00kn, izlagaËi 500,00kn, dnevna kotizacija 600,00kn

Napredni ITLS teËajHrvatska gorska sluæba spaπavanja - International trauma Life Support -podruænica HrvatskaRavna gora, 20.-22.05.2011.e-mail: tvpervan@gmail.com2.500,00kn

Obesity and the GI TractHLZ, HD za parenteralnu i enteralnu prehranu, O-tours d.o.o.Opatija, 20.-22.05.2011.Tatjana JurËiÊ, mob.: 098/9805-716750,00kn

11. kongres Hrvatskog oftalmoloπkog druπtva s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrvatsko oftalmoloπko druπtvoPrimoπten, 20.-22.05.2011.Prof.dr.sc. Zoran Vatavuk, tel.: 01/3787-359, 3787-106od 600,00 do 2.100,00kn

Integrativna psihoterapija - Teorija odnosaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 20.-22.05.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

5. skup hrvatskih specijalizanata - Hrvatska medicinskabuduÊnostUdruga „Mediteraneo"Biograd n/m, 20.-22.05.2011.Dr. Marko MIliÊ, mob.: 091/5035-1500-150,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 23.-27.05.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Korak dalje od astme i alergijskog rinitisaContres projekti d.o.o.Biograd, 25.-27.05.2011.Maja Orsag, tel. 01/4821-193

Integrativna psihoterapija - Sram u integrativnoj psihoterapijiHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 13.-15.05.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

1st Croatian basic course of Endovascular TechniquesHLZ, HD za vaskularnu kirurgijuZagreb, 13.-15.05.2011.Doc.dr. Ivo LovrinËeviÊ, tel.: 01/3787-378250,00EUR

Radionica manualne medicine - Prsna kraljeænicaHrvatski zbor fizioterapeutaOpatija, 14.05.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

Obuka obnove znanja iz podruËja zrakoplovne medicineAgencija za civilno zrakoplovstvoZagreb, 14.05.2011.Dr. Zoran LoliÊ, mob.: 098/449-522500,00kn

10. loπinjski dani bioetikeHrvatsko bioetiËko druπtvoMali Loπinj, 15.-18.05.2011.Doc.dr. Hrvoje JuriÊ, mob.: 091/5789-9891.110,00kn

MSCT toraksa u hitnim stanjimaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 16.05.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Otrovne æivotinje HrvatskeHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Mali Loπinj, Trilj, Vrlika, Rab, 16.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Tajne etiËke kuπnje: diskriminacija u mediciniCentar za ravnopravnost LGBT osobaZagreb, 16.05.2011.Gordana KomlenoviÊ, mob.: 098/9650-353

178. Gerontoloπka tribinaCentar za gerontologiju ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 17.05.2011.Marica LukiÊ, dipl.med.techn. tel.: 01/4696-164, e-mail:marica.lukic@stampar.hr

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Tjelesna aktivnost kao æivotna navika djece i mladihZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 19.05.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

Srediπnji venski kateteri za dugotrajnu upotrebu - standardikvaliteteMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KBC Zagreb, Zavod za djeËju kirurgijuZagreb, 19.05.2011.Dr. Marko BogoviÊ, tel.: 01/2388-221 (097, 233), mob.: 091/8851-191,e-mail: marko.bogovic@kbc-zagreb.hr300,00kn specijalisti, 200,00kn specijalizanti

XVIII Kongres obiteljske medicineHrvatska udruæba obiteljske medicineOsijek, 19.-21.05.2011.Mateja BatnoæiÊ, dr.med., mob.: 099/8144-8141.000,00kn

83

6th Congress of the Croatian Neurosurgical Society and theJoint Meeting with the Slovenian Neurosurgical SocietyHLZ, Hrvatsko neurokirurπko druπtvoOpatija, 25.-28.05.2011.Zlatko KoliÊ, mob.: 091/2603-350, e-mail: info@6ccns.com

Europsko-ameriËka anestezijska konferencijaHLZ, HD za anesteziologiju i int. lijeËenjeDubrovnik, 25.-28.05.2011.Doc.dr.sc. Æeljko Æupan, tel.: 051/407-400, www.media-tel.hr/hdail

Integrativna psihoterapija - Uloga terapeuta u integrativnojpsihoterapijiHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 25.-29.05.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Otrovne æivotinje HrvatskeHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Mali Loπinj, Trilj, Vrlika, Rab, 26.05.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

IV International congress - Influence of non ionizing radiationon eyes and skinHrvatsko udruæenje za zaπtitu od neionizirajuÊeg zraËenja „Albert Einstein"Rab, 26.-28.05.2011.Dr. Boæo VojnikoviÊ, tel.: 051/671-700750,00kn

6. hrvatski kongres ginekologa i opstetriËaraHLZ, HD za ginekologiju i opstetricijuSplit, 26.-29.05.2011.Dr. Velena RadoπeviÊ, mob.: 098/324-6221.800,00kn specijalisti, 1.100,00kn specijalizanti

SCH i BAP, πto znamo u 2011?HLZ, HD za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatrijuMali Loπinj, 27.-28.05.2011.Ivan KragiÊ, tel.: 00 387 61 160 636; mob.: 098/208-146

TeËaj iz pomorske medicine za ovlaπtene specijaliste medicineradaHrvatski zavod za zaπtitu zdravlja i sigurnost na raduZagreb, 27.-29.05.2011.Dr. Igor BogoviÊ, tel: 01/6558-703/1212.000,00kn

UltrazvuËna dijagnostika sustava za kretanje u djece iadolescenataHD za djeËju ortopediju HLZ-aZagreb, 27.-28.05.2011.fax.: 01/4818-810, tel.: 01/2368-911, 01/4818-333,e-mail: ortopkl@kbc-zagreb.hr2.000,00kn

17. meunarodni kongres o psihoterapiji i psihosocijalnimmetodama lijeËenja shizofrenije i drugih psihotiËnih poremeÊajaHLZ, HD za kliniËku psihijatriju, Sekcija za psihosocijalne metode lijeËenjapsihoza (ISPS Hrvatska)Dubrovnik, 31.05. - 04.06.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I. Pula, tel.: 052/223-400, mob.: 091/1255-1701.944,00 - 4.824,00kn

LIPANJ

8. kongres Hrvatskog druπtva za digestivnu kirurgiju smeunarodnim sudjelovanjemHD za digestivnu kirurgiju HLZ-a, KBC Rijeka, Klinika za kirurgiju, MEFSveuËiliπta u RijeciOpatija/Rijeka, 01.-04.06.2011.Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., Studio Hrg d.o.o., tel.: 0176110-449,fax.: 01/6110-452, e-mail: kongres@studiohrg.hr,www.digestive-surgery2011.comDoktori medicine, specijalisti, predstavnici tvrtki: do 15.04. - 2.500,00kn,nakon 15.04.- 2.800,00knSpecijalizanti i studenti dodiplomskih studija - osloboeni kotizacijeDnevna kotizacija: do 15.04. - 850,00kn, nakon 15.04. - 950,00kn

Tumori koæe u kliniËkoj praksiHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 02.06.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

TeËaj trajnog usavrπavanja iz intenzivne neurologije:Diferencijalna dijagnoza poremeÊaja svijestiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 03.06.2011.Dr. Antonija Miπmaπ, tel.: 01/2388-341

Suvremeni pristup lijeËenju kroniËne boliHLZ, HD za lijeËenje boliSplit, 03.-04.06.2011.Dr. Marko JukiÊ, tel.: 021/557-384, mob.: 091/5739-0491.000,00kn

Integrativna psihoterapija - SELFHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 03.-05.06.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 08.06.2011.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

8. hrvatski kongres o aterosklerozi s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za aterosklerozuDubrovnik, 08.-11.06.2011.Zoran Svilar O-tours, tel.: 01/7334-574, fax.: 01/4813-130500,00kn, umirovljenici ne plaÊaju

XI. proljetni simpozij medicinske etike - Medicinska etiËkapovjerenstva u HrvatskojHLZ, Povjerenstvo za medicinsku etiku i dentologijuZagreb, 09.06.2011.tajnistvo@hlz.hr; g_ivanisevic@hotmail.com

Tumori koæe u kliniËkoj praksiHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 09.06.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Tumori koæe u kliniËkoj praksiHrvatski zavod za telemedicinuKorËula, Vela Luka, Mljet, Supetar, Vis i Lastovo, 09.06.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

kalendar struËnog usavrπavanja

kalendar struËnog usavrπavanja

84

Kardiokirurπko zbrinjavanje truma prsiπtaHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Trilj, Vrlika, Rab, Mali Loπinj, 09.06.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

1. kongres Hrvatskog druπtva za poboljπanje kvalitetezdravstvene zaπtite s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za poboljπanje kvalitete zdravstvene zaπtiteOpatija, 09.-11.06.2011.Marina ©tefanac, tel.: 01/4862-608, www.kongres-hdzpkzz.org

Novosti u infektologiji - 79. znanstveno struËni simpozijHD za infektivne bolesti HLZ-a, Klinika za infektivne bolesti KBC Split, AMZHTrogir, 09.-11.06.2011.Nevenka JakopoviÊ, e-mail: njakopovic@bfm.hr300,00kn za Ëlanove, 400,00kn za ostale

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 09.06. - 19.08.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6779.500,00kn

VI ljetna alkoholoπka πkolaHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnostiMali Loπinj, 10.-12.06.2011.Duπica Cesarec i Branko Lakner, mob.: 091/5458-072750,00kn lijeËnici, 300,00kn ostali

Integrativna psihoterapija - SELF - ZlostavljanjeHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 10.-12.06.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

XII. simpozij preventivne pedijatrije - Kretanje i zdravlje udjece i mladihHLZ, HD za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπtau Zagrebu, HD za πportsku medicinu, KB „S.milosrdnice", Kl. za djeËje bolesti,Ref.centar MZSS za praÊenje rasta i razvoja djece predπkolske dobiSkrad, 11.06.2011.Martina Boπnjak, tel.: 01/4600-162, mob.: 091/4600-268,e-mail: martina.bosnjak@kdb.hr300,00kn, specijalizanti i osobe u pratnji 200,00kn

7th Central European oncology congress - A best of ASCOmeetingHLZ, HD za radioterapiju i onkologijuOpatija, 12.-15.06.2011.„Penta" d.o.o. - Danijela ΔurËiÊ, mob.: 091/4553-290,www.penta-zagreb.hr/CEOC_2011

14 CIRAS (Croatian International Rhinosurgical School)KBC Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrataZagreb, 14.-16.06.2011.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633, www.ciras.eu300,00 - 150,00EUR

51st International Neuropsychiatric Pula CongressKuratorium International Neuropsychiatric Pula Congress i Udruga zaneuropsihijatriju, South East European Society for Neurology and PsychiatryPula, 15.-18.06.2011.Akademkinja Vida Demarin, tel.: 3768-282, Katarina BrajkoviÊ,mob.: 098/376-597, www.pula-cong.com1.900,00kn

4. Internacionalni Simposium regionalne anestezije i analgezijei 4. hrvatski kongres iz regionalne anestezije i lijeËenja boli smeunarodnim sudjelovanjemHLZ/HDRAA, HD za regionalnu anesteziju i analgeziju, Europsko druπtvoza regionalnu anesteziju i medicinu boli - ESRA, MEF SveuËiliπta u Osijeku,MEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Sveti Duh" ZagrebZagreb, 16.-18.06.2011.www.westinzagreb.com, tel.: 01/4892-021, fax.: 01/4892-091,e-mail: petra.soprek@westin.comTajniπtvo KBSD, 01/3712-049, hdraa@mef.hr, www.mef.hr/hdraaspecijalisti 2.000,00kn do 01.04.2011., poslije 2.500,00kn, specijalizanti1.000,00kn

Kardiokirurπko zbrinjavanje truma prsiπtaHrvatski zavod za telemedicinuVrgorac, Knin, Trilj, Vrlika, Rab, Mali Loπinj, 16.06.2011.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Integrativna psihoterapija - DisocijacijaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 17.-19.06.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Novosti u djeËjoj ortopedijiHD za djeËju ortopediju HLZ-aZagreb, 18.06.2011.tel.: 01/2368-911, 01/4818-833, fax.: 01/4818-810,e-mail: ortopkl@kbc-zagreb.hr100,00kn

MSCT abdomena u hitnim stanjimaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 20.06.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

7th ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and MedicalGeneticsMeunarodno druπtvo primijenjenih bioloπkih znanosti (ISABS)Bol, BraË, 20.-24.06.2011.VanEvent, tel.: 01/4820-048; 01/3702-961, e-mail: info@isabs.hr, www.isabs.hr90-400EUR

22nd Summer Stroke School - Healthy Lifestyle and Preventionof StrokeHD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-aDubrovnik, 20.-24.06.2011.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-740, www.iuc.hr750,00KN

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 20.-24.06.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Integrativna psihoterapija - PoremeÊaji liËnostiHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 24.-26.06.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

McConell koncept - koljenoUdruga za promicanje edukacije fizioterapeutaZagreb, 25.-26.06.2011.Tomislav Perica, mob.: 098/9655-4353.000,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

85

SRPANJIntegrativna psihoterapija - RadionicaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 06.-10.07.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

RUJANSIGNA VITAE, Second International Conference inPediatric/Neonatal Intensive Care and AnesthesiologyKBC SplitSplit, 02.-03.09.2011.Dr. Julije MeπtroviÊ, tel.: 021/556-6861.000,00kn

Dvanaesta loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja - LjeËiliπnedestinacije u HrvatskojAkademija medicinskih znanosti Hrvatske, HLZ, LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 02.-04.09.2011.ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hr, zagreb@atlantis-travel.hr,g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 07.-09.09.2011.Sonja (c)ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-7722.200,00kn specijalizanti, 3.000,00kn specijalisti

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 07.09.-26.11.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-154, mob.: 091/7613-6776.500,00kn

8. hrvatski kongres o ginekoloπkoj endokrinologiji, humanojreprodukciji i menopauziHD za ginekoloπku endokrinologiju i humanu reprodukciju HLZ-aBrijuni, 08.-11.09.2011.Jadranka Kontent, tel.: 01/4633-446Contres projekti d.o.o., Maja Orsag, tel.: 01/4821-193

Overlap sindromi u reumatologijiMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 10.-11.09.2011.Miπo Debeljak, oec., mob.: 091/2241-420600,00 i 400,00kn

Radionica manualne medicine - Gornji ekstremitetiHrvatski zbor fizioterapeutaSplit, 12.09.2011.TonÊi ©titiÊ, mob.: 095/8300-766, e-mail: fizioterapeut@fizioterapeut.net800,00kn

Integrativna psihoterapija - PTSPHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 09.-11.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

44th Annual Scientific Meeting of the European Society forPaediatric NephrologyDepol komunikacije d.o.o., European Society for Paediatric Nephrology,Croatian Society for Pediatric NephrologyDubrovnik, Cavtat, 14.-17.09.2011.Daria Papo, 01/2444-333www.espn2011.com, info@espn2011.com

21. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 15.09.2011.Ga. SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.: 01/4895-171300,00kn

Integrativna psihoterapija - EtikaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 16.-18.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

20th ECCO Educational WorkshopHrvatsko gastroenteroloπko druπtvo, Sekcija za upalne bolesti crijeva, ECCO- European Crohn's and Colitis OrganisationOpatija, 17.09.2011.Barbara Schmid, tel.: 0043-1-7102242, fax.: 0043-1-7102242-001,e-mail: b.schmid@ecco-ibd.eu

Vrijednost MRI dojke u analizi mikrokalcifikata dojkeHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 19.09.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243, fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Savjeti roditeljima djece s ADHD/ADDZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 22.09.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

9. osjeËki uroloπki dani2. osjeËki nefroloπki daniKBC Osijek, Klinika za urologiju i Odjel za dijalizu Klinike za unutarnje bolestiOsijek, 22.-24.09.2011.Sandra KaraliÊ, tel.: 031/511-401, fax.: 031/512-224, e-mail:karalic.sandra@kbo.hrdo 01.05.2011. specijalisti 350EUR, specijalizanti 300EUR, med.sestre itehniËari 300EUR, osobe u pratnji 200EURod 01.05.2011. specijalisti 400EUR, specijalizanti 350EUR, med.sestre itehniËari 350EUR, osobe u pratnji 250EUR

Integrativna psihoterapija - SupervizijaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 23.-25.09.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 26.-30.09.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

5. hrvatski kongres medicine rada s meunarodnimsudjelovanjem „Zdravlje, rad i zajednica"HD za medicinu rada HLZ-aHvar, 28.09. - 02.10.2011.Laura Popovac, VMD putniËka agencija, tel.: 01/6065-840/846, fax.: 01/6065-841, mob.: 091/5810-018, e-mail: laura@vmd.hr, www.vmd.hrOd 01.01.2011. do 30.04.2011. - »lanovi HDMR 300EUR, ostali sudionici400EUR, studenti, specijalizanti, umirovljenici i osobe u pratnji 125EUR,Samo radni dio kongresa 100EUROd 01.05.2011. - »lanovi HDMR 350EUR, ostali sudionici 450EUR, studenti,specijalizanti, umirovljenici i osobe u pratnji 150EUR, Samo radni dio kongresa100EUR

kalendar struËnog usavrπavanja

86

XI kongres Hrvatskog druπtva obiteljskih doktora HLZ-aHrvatsko druπtvo obiteljskih doktora HLZ-aRovinj, 29.09. - 01.10.2011.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, mob.: 098/224-900800,00kn Ëlanovi HDOD, ostali 1.000,00kn, osobe u pratnji 200,00kn

Integrativna psihoterapija - Uloga terapeuta ili agresijaHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 30.09. - 02.10.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

LISTOPAD

11-ta meunarodna konferencija o osteogenesis imperfectaHLZ, HD za djeËju ortopedijuDubrovnik, 02.-05.10.2011.Dr. Darko AntiËeviÊ, tel.: 01/2368-911

Integrativna psihoterapija - Radionica IIHrvatska udruga za integrativnu psihoterapijuZagreb, 05.-09.10.2011.Prof. Tina Peraica, tel.: 01/2903-692

Endoskopska kirurgija nosa, sinusa, orbite i bazelubanje/Extended rhinologic surgery; nose and beyondKBC SplitSplit, 07.10.2011.Dr.sci. Nikola Kolja Poljak, mob.: 091/4568-994

6. hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacijeHLZ, HD za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuSplit, 07. - 10.10.2011.Dr. Nikola JankoviÊ, tel.: 01/3712-258, fax.: 01/3878-911,e-mail: tajnik@hdndt.orgPrije 31.05.2011. - lijeËnici 1.900,00kn (250EUR), specijalizanti, staæisti,med.sestre i predstavnici tvrtki 1.200,00kn (160EUR), osobe u pratnji1.200,00kn (160EUR)Poslije 31.05.2011. lijeËnici 2.300,00kn (300EUR), specijalizanti, staæisti,med.sestre i predstavnici tvrtki 1.500,00kn (200EUR), osobe u pratnji1.500,00kn (200EUR),

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 10.-14.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

Urogenital Radiology - Joint Meeting of European Society ofUrogenital Radiology and Society of UroradiologyHD radiologa HLZ-aDubrovnik, 12.-16.10.2011.Andrea GrospiÊ, mob.: 091/4372-899250-350EUR

SrËane aritmije - racionalni pristupMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.-15.10.2011.Dr. Mislav PuljeviÊ, mob.: 091/4680-4141.500,00kn

Radiologija metaboliËkih bolesti mozgaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 17.10.2011.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Power of fungi and mycotoxins in health and diseaseHrvatsko mikrobioloπko druπtvoPrimoπten, 19.-22.10.2011.Dr.sc. Maja ©egviÊ KlariÊ, tel.: 01/6394-493240EUR

Javnozdravstvena tribina: Zagreb - zdravi grad- Nutrigenomika u prevenciji prekomjerne teæine i pretilostiZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 20.10.2011.Marija ©kes, prof.rehab., dr. Ana Puljak, tel.: 0174696-332, 4696-175

13. godiπnji kongres Hrvatskoga reumatoloπkog druπtva HLZ-aHLZ, Hrvatsko reumatoloπko druπtvoCavtat, 20.-23.10.2011.www.reumatologija.org; g_ivanisevic@hotmail.com500,00kn

Neuropatska bol - dijagnostika i lijeËenjeMEF SveuËiliπta u Osijeku, Katedra za anesteziologiju i reanimatologiju, KBCOsijek, Odjel za anesteziologiju i intenzivno lijeËenje, HD za lijeËenje boliOsijek, 21.-22.10.2011.Prim. Mira Fingler, dr.med., tel.: 031/511-532, e-mail: fingler.mira@kbo.hrDobrila Beljakov, tel.: 031/511-502, e-mail: beljakov.dobrila@kbo.hr1.000,00kn

Advanced Paediatric life supportKB SplitOsijek, 21.-23.10.2011.Prof.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, tel.: 021/556-6862.400,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 24.-28.10.2011.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-7133.500,00kn

VII. hrvatski kongres hitne medicine s meunarodnimsudjelovanjemZavod za hitnu medicinu Grada Zagreba i HLZ, HD za reanimatologijuZagreb, 27.-28.10.2011.Dubravka Nemet, tel.: 01/6302-920, fax.: 01/6302-894e-mail: uhmp-zg@zg.t-com.hrDo 31.07. lijeËnici 150,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 80,00EUROd 31.07. lijeËnici 180,00EUR, med.sestre, tehniËari, studenti, staæisti,umirovljenici 100,00EUR - protuvrijednost u kn

5. hrvatski endokrinoloπki kongres s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, Hrvatsko endokrinoloπko druπtvoPula, 28.09. - 02.10.2011.Vesna BorisavljeviÊ, A.T.I. d.o.o., mob.: 091/1255-170500,00kn

STUDENI

Predavanja iz djeËje i adolescentne psihijatrije: Vjerodostojnostizkaza u vjeπtaËenjima seksualnog zlostavljanja djece i mladeæiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ, KukuljeviÊeva 11Zagreb, 07.11.2011.Dr. Enes KuπimiÊ, tel.: 01/4862-52460,00kn