MT 2013_05_medjunarodne org_12 12 2013

1

1

Meunarodne organizacije u turizmu

Doc. dr.sc. Zvjezdana Hendija

Kolegij: Meunarodni turizam

Diplomski sveuilini studij Poslovne ekonomije

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet - Zagreb

U Zagrebu, 12. prosinac 2013.

2

Cilj predavanja

1) nastanak i obiljeja meunarodnih organizacija (MO)

2) pregled MO povezanih s turizmom

3) MO opeg karaktera koje su povezane s turizmom 3.1. svjetske (univerzalne) MO opeg karaktera

povezane s turizmom 3.2. regionalne meunarodne organizacije opeg

karaktera povezane s turizmom

4) meunarodne turistike organizacije 4.1. svjetske (univerzalne) turistike organizacije 4.2. regionalne meunarodne turistike organizacije 4.3. meunarodne strukovne turistike organizacije

Hendija Z., Meunarodne organizacije u turizmu

Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.

3

Karakter i pojava PRVIH meunarodnih organizacija: krajem 19. STRUKOVNE u turizmu - povezivanje

istovrsnih subjekta: 1898. AIT, Meunarodni turist. savez poetkom 20. st. - PRVE ZNAAJNIJE meunarodne org.

(relativno kasno): POLITIKOG karaktera:

1919. LIGA NARODA (djeluje do 1946.), u enevi (42 zemlje) utemeljena zbog ouvanja mira u svijetu

SOCIJALNOG karaktera: 1919. MEUNAR. ORG. RADA 1927. MEUNAR. UDRUENJE ZA SOCIJALNU

SIGURNOST nisu bile EKONOMSKOG karaktera

UZROK: svj. tritem dominira nekoliko jakih kapitalist. zemalja = imperijalistikih sila

1. NASTANAK I OBILJEJA MEUNARODNIH ORGANIZACIJE

4

Pojava meunarodnih EKONOMSKIH organizacija (1/2)

KADA? - u drugoj polovici 20. st. pojavile su se 1. meunar. ek. org. koje su odredile razvoj svjetskog trita

ZATO? - osnovane su zbog: reguliranja prava plovidbe rijekama i morima (npr.

Sueski kanal, Dunav)

ujednaavanja postupka razmjene informacija i vijesti

zatite autorskih prava i industrijskog vlasnitva



5

UNIVERZALNE meunar. ek. org. - 1944. jo u toku 2.svj.rata osnivaju se: Svjetska banka MMF, te brojne druge ek. org.

REGIONALNE meunar. ek. org.: 1948. u Europi: OEEC, Organizacija za

europsku ek. suradnju (Churcill se zalae za sjedinjene drave Europe, nasljednica OECD 1960.) i na drugom kraju Europe: SEV, Savjet za uzajamnu ek. pomo

1951. Europska zajednica za ugljen i elik 1949. Vijee Europe

Pojava meunarodnih EKONOMSKIH organizacija (2/2)

6

Razvoj PRVIH organizacija u TURIZMU i poeci njihova povezivanja (1/2)

prve org. u turizmu javljaju se 60-ih i 70-ih godina 19.st. emitivnog i receptivnog karaktera: org. emitivnog karaktera:

alpinistiki klubovi planinarska drutva touring-klubovi biciklistiki klubovi i sl. emitivne organizacije te

org. receptivnog karaktera: turistika drutva i sl. receptivne org.

krajem 19. st. te organizacije poinju se povezivati: na regionalnoj na nacionalnoj na meunarodnoj razini.

2

7

Razvoj PRVIH meunarodnih org. u TURIZMU (2/2)

prva meunarodna STRUKOVNA org. u turizmu: 1898. AIT, Meunarodni turistiki savez, Alliance Internationale de Tourisme:

pionir meunarodne suradnje u ovom podruju povezala 17 biciklistikih (touring) klubova iz Europe i

Am. zbog zatite putnika i pruanja savjeta na putovanjima

zadaci: informiranje putnika, pravni savjeti putnicima, poslovi osiguranja na putovanju, tehnike usluge na cesti (tijekom putovanja), tiskanje turistikih vodia

danas je postala svjetski savez touring klubova i autoklubova

8

Povezivanje u turizmu poetkom 20. stoljea

emitivne i receptivne drutvene org. povezuju se u regionalne i nac. saveze:

npr. 1919. ENIT, Nacionalna turistika organizacija Italije npr. 1922. regionalni turistiki savezi u Splitu i Dubrovniku

povezuju se iste struke u ponudi: na regionalnoj razini na nacionalnoj razini, kao npr. u Americi:

1919. NRA, Ameriko nacionalno udruenje restorana (National Restaurant Association)

1919. AH&LA, Ameriko udruenje hotela i drugih vrsta smjetaja (American Hotel and Lodging Association)

na meunarodnoj razini: npr. 1925. IUOTO, Meunarodna unija slubenih turistikih

organizacija (prethodnica UNWTO-a)

9

sporadino povezivanje nakon 1. svj. rata: pojava prvih meunarodnih org. u turizmu

masovno - povezivanje nakon 2. svj. rata u svim podrujima i na svim razinama, pa i u turizmu (nakon to zapoinje dinamian rast turizma)

intenzivno povezivanje od 1980.-ih godina 20. st.

Dinamika meunarodnog povezivanja u turizmu u 20. stoljeu

u 21. st. posebno intenzivira povezivanje

10

Danas djeluje velik broj meunarodnih org. u turizmu i za potrebe turizma: svakodnevno niu nove organizacije, a stare se

povezuju, okrupnjavaju ili nestaju.

Na promjene u integracijama utjee: tehnoloki napredak kompjuterizacija intenziviranje globalizacijskih procesa i rast turizma.

Povezivanje u turizmu u 21. stoljeu

Zbog interdisciplinarnog karaktera turizma nemogue je obuhvatiti sve meunarodne organizacije povezane s turizmom.

11

Osnovno OBILJEJE me. org.: RAZLIITOST

Proizlazi iz razlika u: razlozima osnivanja tj. ciljevima i interesima

koje trebaju rijeiti (npr. UNWTO vs. BLUE FLAG) opsegu tema kojima se bave (npr.UN vs. CLIA) veliini broju lanova (npr. PATA vs. HOTREC) vanosti u svijetu, u podruju djelovanja (npr.

UN vs. CTO)

snazi utjecaja u nekom podruju ili u regiji (npr. UNESCO vs. Ecovast)

oteano sistematiziranje

12

Zajednika OBILJEJA meunarodnih org.

1) subjekti - meunarodni 2) osnivanje:

zbog zajednikih ciljeva i interesa te na temelju dokumenta:

ugovor konvencija izjava ili drugi akt

3) unutarnje ustrojstvo imaju osnovne organe (skuptinu, izvrni odbor) i pomone organe (stalna i povremena tijela)

4) administracija imaju svoj adm. aparat /slubu 5) financiranje imaju vlastiti proraun koji se puni iz

lanarine, fondova, donacija i sl. 6) donoenje odluka unaprijed propisano:

nadglasavanjem, konsenzusom, prema statusu lanice.

3

13

DEFINIRANJE meunarodnih organizacija u turizmu

Meunarodne organizacije su zajednice

VIE MEUNARODNIH SUBJEKATA,

osnovane meunarodnim UGOVOROM,

koje imaju VLASTITE ORGANE,

a slue postizanju ZAJEDNIKIH

CILJEVA i INTERESA.


Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013. 14

MULTILATERALNE BILATERALNE

UNIVERZALNE ili

SVJETSKE REGIONALNE

OPE SPECIJALIZIRANE

MEUDRAVNE ili MEUVLADINE

MJEOVITE ili NEVLADINE

BROJ lanica

GEOGRAFSKO podruje djelovanja

GOSPODARSKO podruje djelovanja

KARAKTER lanica

KAKO se dijele meunarodne org. u turizmu?

15

Pravni okvir karakteristian za meunarodne org. vrste meunarodnih ugovora prema broju ukljuenih subjekata (1/3)

osnovne vrste meunar. ugovora prema broju ukljuenih subjekata: bilateralni

multilateralni

odnos meunar. ugovora i nacionalne legislative: meunar. ugovori imaju PREDNOST pred dom. legislativom,

to je vano U SLUAJU KOLIZIJE njihovih odredbi



SKLOPLJEN: u veljai 2003.

SUBJEKTI: Ministarstvo turizma RH Dravna uprava za turizam NR Kine

CILJ : organizirano dovoenje kineskih turista u RH !!! udio 0,3% u INO no. u RH 2004. (113.000 kineskih no. u 41 mil.) udio 0,06% u INO no. u RH 2011. (34.000 kineskih no. u 55 mil.) -negativne pojave: u lipnju 2003. bijeg skupine kineskih turista iz hotela u Dubrovniku ZAKLJUAK: nemamo snage SAMI privui te turiste

Pravni okvir karakteristian za meunarodne org. primjer bilateralnog sporazuma u turizmu (2/3) Npr. memorandum o suglasnosti izmeu MT RH i NR Kine



17

Pravni okvir karakteristian za meunarodne org. vrste meunarodnih ugovora prema sadraju sporazuma (3/3)

vrste meunar. dokumenata prema sadraju sporazuma: ugovori = reguliraju uvjete poslovanja (npr. Meunarodni pravilnik o

poslovanju izmeu turist. agencija i hotelijera, donositelji IH&RA i UFTAA za svijet; HOTREC i ECTAA u Europi)

rezolucije = pismeni zakljuak ili stav nekog skupa (npr. rezolucija Vijea Europe o opoj politici odrivog i okoliu primjerenog turistikog razvoja)

deklaracije = slubena izjava o temeljnim naelima konvencije = meunar. sporazum o nekom vanom pitanju,

problemu ili opevaee pravilo koje vrijedi za sve i kojeg se svi pridravaju (npr. Konvencija o zatiti kulturne i prirodne batine 1972. godine, donositelj UNESCO)

preporuke protokoli = sporazumi kodeksi = zbirka pravila; skup naela (npr. Globalni etiki kodeks za

turizam UNWTO-a) 18

VANOST meunar. org. za turizam - - podruja djelovanja MO na poetku i danas(1/6)

Meunar. org. odigrale su vanu ulogu u razvoju turizma Meunar. org. imaju vanu ulogu u olakavanju meunar. turizma (Gee, 1997, pp.304).

Vanost meunar. org. ogleda se u tome to su se usmjerile na sljedea podruja djelovanja: na poetku svog rada donosile su propise za:

1) osiguranje olakica na putovanjima (oko ureivanja graninih formalnosti prilikom prelaska granice, viza, putovnica i sl.)

2) brigu za osobnu prtljagu turista i sl.

danas se meunarodne org. vie brinu za: 3) zatitu prava putnika / turista kao potroaa 4) zatitu prirodne i kulturne batine i sl.

Propise o tome predlau i donose autonomno ili na meunarodnim konferencijama. Veina tih propisa i danas je aktualna.

4

19

VANOST meunar. org. za turizam prema vrstama pravnih poslova (2/6)

Meunarodne org. predlau i donose na meunarodnim konferencijama i autonomno:

1) razne meunar. UGOVORE koji reguliraju uvjete poslovanja (npr. izmeu turist. agencije i hotelijera)

2) propise o ZATITI PRAVA PUTNIKA

3) meunar. KONVENCIJE i ostale meunarodne dokumente (sporazume, deklaracije, rezolucije, protokole i sl.)

4) i poduzimaju brojne druge mjere kojim unapreuju razvoj turizma u svijetu.

20

Ad 1) predlau i donose razne meunar. UGOVORE: ugovorima reguliraju uvjete poslovanja izmeu

sudionika u turizmu (TA, hotelijera, putnika, prijevoznika i svih ostalih npr. Meunar. pravilnik o poslovanju izmeu hotelijera i TA IH&RA i UFTAA; HOTREC i ECTAA) i sl.

Ad 2) predlau i donose propise o zatiti prava putnika npr.:

pravo na bescarinski uvoz osobnih predmeta turista i sl.

pravo na prijevoz putnika i prtljage u svim vrstama prijev.sr. i sl.

pravo na vizu za vremenski ogranieni boravak u stranoj zemlji (ako se trai) i sl.

VANOST meunar. org. za turizam (3/6)



21

Ad 3) predlau i donose brojne meunar. KONVENCIJE i ostale meunar. dokumente (vane za stvaranje uvjeta za funkcioniranje turizma). Tim dokumentima reguliraju se sljedea podruja: zatita okolia (npr. Rezolucija o odrivoj turistikoj

razvojnoj politici Vijea Europe) poticanje zapoljavanja poticanje razvoja slabije razvijenih podruja zatita djece od prostitucije (UNWTO 1996. Zatita

djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu)

standardizacija usluga i sl.

VANOST meunar. org. za turizam (4/6)

22

Odabrani vaniji dokumenti UNWTO-a su npr.:

Deklaracija o olakavanju turistikih putovanja iz 2009. pravila za turistike agencije, za vizni reim, za osobe s posebnim potrebama i osobe zaraene virusom side

Rezolucija o pravima svih na turizam iz 2005. (Turizam dostupan za sve tj. Accessible Tourism for All) posveeno invalidnim osobama

Globalni etiki kodeks za turizam iz 2001. propisuje pravila igre u turizmu jer sadrava 10 naela etikog ponaanja u turizmu

Zatita djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu iz 1996.

i brojni drugi dokumenti.

VANOST meunar. org. za turizam (5/6) - npr. odabrani vaniji dokumenti UNWTO-a

23

VANOST meunar. org. za turizam (6/6) Npr. dokumenti UNWTO

Zatita djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu iz 1996. najvie za: - Aziju, - Afriku,

24

Org. opeg karaktera

ukljuene u turizam

Meunarodne turistike

organizacije (specijalizirane

za turizam)

Meunarodne organizacije povezane s turizmom

2. PREGLED MEUNAR. ORG. POVEZANIH S TURIZMOM

5

25

Koje su meunarodne org. povezane s turizmom?

MEUNARODNI TURISTIKI ORGANIZMI

OPEG KARAKTERA

KOJE SE BAVE I TURIZMOM

REGIONALNE

SVJETSKI

TURISTIKI

ORGANIZMI

MEUNARODNE

STRUKOVNE

ORGANIZACIJE

REGIONALNI

TURISTIKI

ORGANIZMI

UNIVERZALNE

SPECIJALIZIRANE

U TURIZMU

Meunarodne org. povezane s turizmom

SVJETSKE

(univerzalne)

TURISTIKE ORG.

REGIONALNE

TURISTIKE ORG.

STRUKOVNE

TURISTIKE ORG.

MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

26

UNIVERZALNE

(SVJETSKE) REGIONALNE

MEUNAR. ORG. OPEG KARAKTERA koje su povezane s turizmom

3. MEUNAR. ORG. OPEG KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S TURIZMOM

27

Koje su SVJETSKE (UNIVERZALNE) meunar. org. OPEG KARAKTERA povezane s turizmom ?

SVJETSKE (UNIVERZALNE) meunarodne org. OPEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM: UN:

specijalizirane agencije: UNWTO, WHO, UNESCO programi: UNEP

OECD, Organizacija za europsku suradnju i razvoj

REGIONALNE meunar. org. OPEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM: u Europi:

EU, Europska unija VE, Vijee Europe SEI, Srednjeeuropska inicijativa Radna zajednica Alpe Jadran OESS, Organizacija za europ. sigurnost i suradnju AII, Jadransko-jonska inicijativa JER, Jadranska euroregija

u drugim regijama u svijetu: Arapska liga CARICOM, Zajednica karipskih zemalja

28

UJEDINJENI NARODI KONFERENCIJE posveene turizmu bave se pojedinim aspektima turizma

OECD, Organizacija za ek. suradnju i razvoj trajno se bavi i turizmom, posebno turist. polit. ima poseban Turistiki komitet

3.1. SVJETSKE (UNIVERZALNE) meunar. org. OPEG KARAKTERA koje su povezane s turizmom

29

Podruja kojima se UN bavi u turizmu (1/6)

1) brine o ZATITI OKOLIA i potie odrivi razvitak turizma

2) sudjeluje u izradi metodologije za definiranje osn. POKAZATELJA U TURIZMU

3) bavi se PROBLEMIMA ZAPOSLENOSTI

4) potie RAZVITAK NERAZVIJENIH PODRUJA putem turizma i sl.



Aktivnosti koje UN poduzima za turizam (2/6)

organizira meunar. KONFERENCIJE O TURIZMU: 1963. Rim (def. turista ukljueni i izletnici tj. posjetitelji) 1980. Manila

proglaava meunar. GODINU TUR.: 1967. godina turizma 2002. god. ekoturizma

osim toga neke aspekte turizma rjeavaju: organi UN (npr. Statistiki komitet) specijalizirane agencije UN (npr. UNESCO) programi UN (npr. UNEP)



6

31

Specijalizirane agencije UN-a koje se bave nekim aspektima turizma (3/6)

UNESCO, Org. UN za obrazovanje znanost i kulturu (UN Educational, Scientific and Cultural Organization) - zasluna za Popis svjetske batine - surauje s UNWTO u projektima Marko Polo i Put svile koji su

obuhvatili turistiku promidbu nekoliko zemalja WHO, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na meunar.

putovanjima

ILO, Meunarodna organizacija rada (International Labour Org.) - titi prava radnika u turizmu ICAO, Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (International Civil Aviation Organization) - brine oko sigurnosti putovanja zrakoplovima

IMF, Meunarodni monetarni fond (International Monetary Fund) UNWTO, Svjetska turistika organizacija od 26.12.2003.

32

UNESCO, Org. UN-a za znanost i kulturu (4/6) (UN Educational, Scientific and Cultural Organization)

specijalizirana agencija UN-a 1972. Konvencija o zatiti svj. kult. i prirodne batine:

namjera: sprijeiti propadanje i gubitak dobara koja su neprocjenjiva i nenadoknadiva za zemlju u kojoj se nalaze, ali i za cijeli svijet

cilj: identifikacija, zatita, konzervacija i prezentacija svjetskog blaga

sastavljen POPIS SVJETSKE BATINE (iz RH: 7 materijalna kulturna i prirodna te cca 100 nematerijalna batina;

u svijetu 2013. godine 981 zatienog mat. sv. blaga prema World Heritage list)

33

Programi pomoi UN-a koji se bave nekim aspektima turizma (5/6)

UNDP, Program UN-a za razvoj (UN Development Programme) vaan za slabije razvijene zemlje koje se pokuavaju razviti uz pomo turizma

UNEP, Program UN-a za zatitu okolia (UN Envirionment Programme) u okviru tog programa potaknuti vani projekti za turizam:

- projekt Plava zastava - projekt Zeleni globus



Projekti Europska plava zastava i Zeleni Globus (6/6)

Projekt Europska plava zastava: projekt potaknut 1985. u FR cilj projekta: zatita plaa i marina od 2001. postaje Svjetska plava zastava jer su uz

Europu: Kanada, Karibi i sl. 1987. u 10 zemalja: 244 plae i 208 marina 2003. u 24 zemlje: 2161 plaa i 729 marina, HR 58 plaa i 16 marina 2006. u 37 zemalja: 2374 plae i 623 marina, HR 103 plae i 19 marina

Projekt Zeleni Globus poslije konferencije u Rio de Janeiru 1992. gdje je usvojena Agenda 21 plan djelovanja u 21.stoljeu cilj projekta: smanjiti pritiske na okoli izazvanih

razvojem turizma

35

OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj tj. Organization for Economic Cooperation & Development

osnovana je s ciljem poticanja ek. rasta u razvijenim i nerazvijenim zemljama

trajno se bavi turizmom, posebno TURISTIKOM POLITIKOM

ima poseban Turistiki komitet: slui kao meunarodni forum za koordiniranje

turistike politike meu zemljama lanicama zalae se za poticanje odrivog razvoja turizma

u svijetu utvruje vanost turizma na ukupni gospodarski

razvitak 36

3.2. REGIONALNE meunar. org. OPEG KARAKTERA koje su povezane s turizmom

u Europi: EU, Europska unija VE, Vijee Europe SEI, Srednjeeuropska inicijativa Radna zajednica Alpe Jadran OESS, Organizacija za europ. sigurnost i suradnju AII, Jadransko-jonska inicijativa JER, Jadranska euroregija

u drugim regijama u svijetu: Arapska liga CARICOM, Zajednica karipskih zemalja

7

37

Aktivnosti u turizmu regionalnih org. OPEG KARAKTERA povezanih s turizmom

VIJEE EUROPE bavi se izmeu ostalog i odrivim razvojem i okoliem, promovira kulturne itinerere nekoliko zemalja

OESS, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju periferno se bavi turizmom kao imbenikom mira i sigurnosti

RADNA ZAJEDNICA ALPE JADRAN - ima posebnu Radnu skupinu za turizam

SEI Srednjeeuropska inicijativa - takoer ima posebnu Radnu skupinu za turizam

38

Europska unija

U Uniji turizmu je namijenjena specijalna misija, a valja izdvojiti sljedee aktivnosti: 1)stimuliraju se odreeni oblici turizma: kulturni omladinski seoski i sl.

2)unapreuje se kvaliteta usluga 3)provodi se zatita turista kao potroaa 4)potie ouvanje i zatita prirodne i kulturne batine 5)potie zapoljavanje u turizmu i ugostiteljstvu 6)provodi standardizacija usluga i 7)poduzimaju razne druge aktivnosti,

39

Aktivnosti Vijea Europe u turizmu

1) bavi se ODRIVIM RAZVOJEM I OKOLIEM o tome donosi niz: konvencija, preporuka, rezolucija o opoj politici odrivog razvoja turizma: u zatienim podrujima

u priobalnim podrujima

2) potie razvoj kult. turizma u Europi promovira tzv. kult. itinerere koji prolaze kroz 2 ili vie zemalja i naglaavaju el. povezanosti meu njima



OESS, Org. za europsku sigurnost i suradnju, (OSCE, Org. for Security & Co-operation in Europe)

zalae se za mir i ravnopravnost meu narodima slui za prevenciju sukoba, rukovoenju kriznim

situacijama i sl.

periferno se bavi turizmom kao imbenikom mira i sporazumijevanja: 1974. donosi Helsinki akt koji sadri i neke odredbe o

turizmu



41

Ostale regionalne organizacije u Europi povezane s turizmom

RZ Alpe Jadran

Srednjoeuropska inicijativa (CEI/SEI)

RZ Podunavskih regija

Jadransko-Jonska inicijativa (JJI)

Jadranska Euroregija (JER)

Povezivanje u turizmu na regionalnoj osnovi uvjetovano je pripadnou istoj geografskoj regiji, a jedan od glavnih ciljeva tih integracija je zajedniki marketing koji je znatno uinkovitiji nego li individualni pristup, posebno ako je rije o destinaciji koja jo nije prepoznatljiva na turistikom tritu (Gee, 1997:pp.304).

42

Aktivnosti regionalnih org. OPEG KARAKTERA za turizam

1) veinom imaju posebne radne skupine za turizam

2) bave se zajednikom promidbom meusobno povezanih zemalja

3) potiu razne SOT-ove 4) izrauju zajednike itinerere objedinjujui

turistiku ponudu regija na meunarodnoj razini 5) zajedniki rjeavaju prometnu infrastrukturu i

meusobnu povezanost 6) brinu oko zatite prirodnih i kulturnih resursa 7) potiu turizam multilateralnom suradnjom

temeljenom na ouvanju nacionalnih posebnosti i sl.

8

43

Vanost lanstva u regionalnim asocijacijama za turizam RH

lanstvo u regionalnim org. opeg karaktera vano je za turizam u RH jer:

1) omoguava obogaivanja turistike ponude

2) omoguava objedinjeni promotivni nastup na turistikom tritu, ime se smanjuju trokovi promidbe (zajedniki nastupi, zajedniki promotivni materijali)

3) postie viu razinu standardiziranih usluga

4) omoguava lake praenje promjena i trendova na tritu koji utjeu na turizam.



SVJETSKE (UNIVERZALNE) meunarodne TURISTIKE org.: UNWTO, Svjetska turistika organizacija UN-a WTTC, Svjetsko vijee za putovanja i turizam

REGIONALNE meunararodne TURISTIKE organizacije:

u Europi: ETC, Europska turistika komisija u drugim regijama:

PATA, Azijsko-pacifiko turistiko udruenje

CTO, Karipska turistika organizacija

COTAL, Latinsko-amerika turistika org.

MEUNARODNE STRUKOVNE TURISTIKE org. (velik broj, npr.): usluge smjetaja: IH&RA, Meunarodna udruga hotela i restorana usluge organizacije putovanja i prijevoza: UFTAA, Svjetski savez

udruenja turistikih agencija org. za zatitu i prezentaciju resursa: ECOVAST, Europsko udruenje

za sela i male gradove strunjaci u turizmu: FEG, Europski savez udruenja turistikih vodia

4. MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

45

Svjetska turistika organizacija

UNWTO - World Tourism Organization

Svjetsko vijee za putovanja i turizam

WTTC World Travel & Tourism Council osnovan 1990. s ciljem utvrivanja vanosti turizma za svj. gospodarstvo

4.1. Svjetske (univerzalne) meunar. turistike organizacije

46

predstavlja svjetski forum za putovanja i turizam

okuplja vodee poslovne ljude iz svih podruja bliskih turizmu (menadere u hotelijerstvu i restoraterstvu, prijevoznike, turoperatore, osiguravatelje i sl.), a samim tim je vodea svj. org.strunjaka u turizmu

osnovana 1990., sjedite u Londonu osnovana s ciljem utvrivanja vanosti turizma

na svjetsko gospodarstvo

WTTC, Svjetsko vijee za putovanja i turizam (World Travel & Tourism Council)

47

UNWTO, Svjetska turistika organizacija (1/8)

sjedite: Madrid, panjolska, osnovana 1975. (RH lanica od 1997.), ali prethodnica utemeljena 1925. Meunar. unija slubenih turist. organizacija - IUOTO

osnovana u cilju unapreenja turizma u svijetu

vodea meunar. org. koje potie to povoljnije uvjete za razvitak turizma u svijetu

jedina meuvladina org. koja slui kao globalni forum za turist. politiku i pitanja turizma (154 lanica + 400 pridruenih)

48

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA Geneva, Switzerland osnovana 1995. prati odvijanje meunarodne trgovine

SVJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA Madrid, panjolska osnovana 1975. osnovana u cilju unapreenja turizma u svijetu

PAZITE

UNWTO - WTO (2/8)

9

49

u poetku djelovanja aktivnosti usmjerene na:

1) otklanjanje brojnih zapreka s kojima se turizam povremeno suoavao: vize, visoki porezi i takse u turizmu,

2) poticanje dravne pomoi za hotelsku izgradnju

3) ujednaivanje standardizacije hotelskog smjetaja

4) statistiko praenje pokazatelja u turizmu i sl.

UNWTO - poetne aktivnosti (3/8)

50

danas - aktivnosti UNWTO-a:

1) uklanjanje raznih zapreka slobodnog protoka putnika (npr. vize)

2) primicanje meunar. razumijevanja i mira u svijetu kroz turizam

3) poticanje odrivog razvoja turizma (o tome donosi Globalni etiki kodeks za turizam)

4) zalaganje za sigurnost na putovanjima, za zatitu putnika i turista i sl.

UNWTO dananje aktivnosti (4/8)

51

do danas je razvila bogatu konzultantsku, dokumentaristiku i publicistiku aktivnost Yearbook of Tourism Statistics Tourism Market Trends Compendium of Tourism Tourism Vision World, Europe, Market Segments Internet: Facts & Figures

organizira skupove proglaava Dan turizma kako bi skrenula panju

javnosti na aktualne probleme u turizmu usvaja brojne dokumente i potie znanstv. istraivake projekte u turizmu prikuplja podatke, izrauje metodologiju

standardizacije

UNWTO ostale aktivnosti UNWTO-a (5/8)

52

Odabrani vaniji dokumenti UNWTO-a:

Deklaracija o olakavanju turistikih putovanja iz 2009. pravila za turistike agencije, za vizni reim, za osobe s posebnim potrebama i osobe zaraene virusom side

Rezolucija o pravima svih na turizam iz 2005. (Turizam dostupan za sve tj. Accessible Tourism for All) posveeno invalidnim osobama

Globalni etiki kodeks za turizam iz 2001. propisuje pravila igre u turizmu jer sadrava 10 naela etikog ponaanja u turizmu

Zatita djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu iz 1996.

i brojni drugi dokumenti.

UNWTO - odabrani vaniji dokumenti UNWTO-a (6/8)

53

KOMUNIKACIJE: proaktivno izvjetavanje medija, isticanje pozitivnih vijesti, organiziranje turist. putovanja po zemlji za novinare, obiljeavanje obljetnica, prezentacija destinacija na internetu, pridruivanje globalnoj kampanji za poticanje razvitka tur.

PLANIRANJE PROMOCIJE: kreiranje novih trinih segmenata ciljani trini segmenti trebaju postati turisti specijalnih

interesa na najpropulzivnijim emitivnim tritima pojaati promotivnu

aktivnost pojaati promociju u vlastitoj zemlji za domae goste intenzivirati kooperaciju,....

UNWTO (7/8) Preporuke UNWTO-a za krizni menadment

54

Osnovni cilj UNWTO-a je unapreivanje i razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi privredni razvoj, razumijevanje meu narodima, mir, blagostanje i svekoliko potivanje te uvaavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru. (l. 3 Statuta UNWTO, NN 10/97).

to je cilj djelovanja UNWTO-a (8/8) ?



10

55

u Europi: ETC, Europska turistika komisija

osnovana 1948. u cilju objedinjenog promotivnog nastupa Europe na prekomorskim

tritima okuplja nacionalne turistike urede iz 38 zemlje

u drugim regijama: PATA, Azijsko-pacifiko turist. udruenje:

osnovana radi promocije azijsko pacifikih zemalja

CTO, Karipska turistika organizacija: osnovana u cilju unapreenja turizma u regiji

COTAL, Latinsko-amerika turistika org.

4.2. Regionalne meunarodne turistike organizacije

56

PATA, AZIJSKO PACIFIKO TURISTIKO UDRUENJE (Pacific Asia Travel Association)

osnovana radi promocije azijsko pacifikih zemalja vodee udruenje ima vie od 4.000 lanova iz

javnog i privatnog sektora: turistike tvrtke, organizatori putovanja, zrakoplovne kompanije, TA i TO, kruzeri i sl.

izgradila imid regije: najuzbudljiviji dio svijeta zasluna za uspjeni razvoj turizma te regije problemi:

1997. financijska kriza, 2003. sars i ptija gripa, prosinac 2004. tsunami.



57

ETC, EUROPSKA TURISTIKA KOMISIJA (European Travel Commission)

jedinstven NTO za Europu okuplja 38 zemalja (2011.) osnovana 1948. (prije EZ) u cilju

objedinjavanja promotivnog nastupa Europe na prekomorskim tritima

aktivnosti: odnosi s javnou, oglaavanje i promocija

provodi i objavljuje istraivanja u turizmu

58

4.3. Meunarodne strukovne turistike organizacije

Povezuju:

1) org. ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane

2) org. ije lanice pruaju posrednike usluge i usluge prijevoza u turizmu

3) org. koje se bave zatitom i prezentacijom resursa (prir. i drutv.)

4) strukovna meunar. udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu, novinara te sudionika putovanja

59

Ad 1) Meunar. strukovne turistike org. ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane

IH&RA - Meunarodna udruga hotela i restorana (International Hotel & Restaurant Association)

AH&LA Ameriko udruenje hotela i drugih vrsta smjetaja (American Lodging and Restaurant Association)

HOTREC - Savez nacionalnih udruga hotelijera, restoratera i kavanara u EU (Confederation of National Associations of Hotels, Restaurants & Cafes in EU)

NRA - Nacionalna udruga amerikih restorana (National Restaurant Association)

EFCO & HPA - Europski savez kampova i udruga odmorinih parkova (European Federation of Campingsite Organisations & Holiday Park Association)

HI - Meunarodni savez omladinskih hostela (Hostelling International)

EUFED - Europska udruga omladinskih hostela (European Union Federation of Youth Hostel Federation)

EMRA - Europska udruga modernih restorana (European Modern Restaurant Association) 60

Najpoznatije udruge hotelijera i restoratera

IH&RA - Meunarodna udruga hotela i restorana International Hotel & Restaurant Association

vodea meunar. org u ugostiteljstvu, neprofitna udruga osnovana 1946., sjedite Pariz; u SAD od 1919. djeluje AH&LA, American Hotel & Lodging

Association

lanovi su samostalni ugostitelji, hotelski lanci i nac. udruga hotelijera iz preko 150 zemalja (lan je: UPUHH Udruga

poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske)

izdaje meunar. hotelski vodi i asopis Hotels Magazine International

HOTREC Savez nacionalnih udruga hotelijera, restoratera i kavanara u EU

Confederation of National Associations of Hotels, Restaurants &

Cafes in EU sjedite u Bruxellesu zastupa interese hotelijera, restoratera i kavanara iz 22 zemlje

Europe

11

61

Udruge kampera i omladinskih hostela

EFCO & HPA - Europski savez kampova i udruga odmorinih parkova (European Federation of Campingsite Organisations and Holiday Park Associations) broji preko 14 000 lanova iz 23 zemlje (lan je KUH iz RH) sjedite u GB

HI - Hostelling International ranije IYHF - Meunarodni savez omladinskih hostela (International Youth Hostel Federation) neprofitna i nevladina organizacija, osnovana u GB predstavlja najveu svj. organizaciju mladih osnovana s svrhom da omogui to povoljnija putovanja mladima zaeci datiraju iz 1909. od njem. organizacije uenika nudi povoljnije usluge smj. u 60 zemalja

EUFED Europska udruga omladinskih hostela (European Union Federation of Youth Hostel Associations)

62

UFTAA Svjetski savez putnikih agencija i turoperatora (Universal Federation of Travel Agents' Associations)

WATA Svjetsko udruenje putnikih agencija (World Association of Travel Agencies)

udruga je nezavisnih putnikih agenata, sjedite u vicarskoj IFTO Meunarodni savez turoperatora (International Federation of Tour Operators)

ETOA Europsko udruenje turoperatora (European Tour Operators Association)

osnovano 1989, broji 338 lanova od ega 87 turoperatora potie organizirana putovanja u EU

CLIA Meunarodno udruenje organizatora krstarenja (Cruise Lines International Association) (sjedite u NY)

2) Meunar. strukovne turistike org. koje povezuju org. ije lanice pruaju

posrednike usluge i usluge prijevoza u turizmu

63

Udruge PROMETNIH I PRIJEVOZNIKIH ORGANIZACIJA u turizmu

AIT Meunarodni turistiki savez (autoturizam) Alliance Internationale de Tourisme (1898.)

IATA Meunarodno udruenje zranog prijevoza International Air Transport Association

osnovana 1945. izmeu 57 zrakopl. kompanija s svrhom da osigura sigurnost zranog prijevoza, danas ima vie od 230 lanova, sjedite u Montrealu (Kanada)

IRU Meunarodni savez cestovnog prijevoza International Road Transport Union

osnovan s ciljem osiguranja sigurnosti putnika u cest. prometu

IUR Meunarodni eljezniki savez International Union of Railways

osnovna svrha usklaivanje redova vonje i unapreenje te vrste prometa datira u raznim oblicima i nazivima iz 1877., sjedite u Bruxelesu

64

Ostale meunarodne strukovne udruge u turizmu

ECT Turizam europskih gradova ranije FECTO EFCT Europski savez kongresnih gradova FECC Europski karnevalski gradovi ICOMOS Meunarodni savjet ua spomenike i spomenike cjeline IAAPA Meunarodno udruenje zabavnih parkova ITTFA Meunarodno udruenje turistikih sajmova TIES Meunarodno drutvo za ekoturizam ATLAS Europsko udruenje za obrazovanje o turizmu i rekreaciji ISPA meunarodno i ESPA europsko udruenje ljeilita ECOVAST Europsko udruenje za sela i male gradove SKAL meunarodno udruenje strunjaka u turizmu AIEST Meunarodno udruenje znanstvenih turistikih eksperata ETAG Europska akcijska grupa za putovanja i turizam WFTGA svjetski i FEG europski savez turistikih vodia WYSETC Europski savez za organizaciju studentskih, obrazovnih i drugih

turistikih putovanja mladih

FIJET Meunarodni savez novinara i pisaca u turizmu

65

drave se rado povezuju po raznim

pitanjima u turizmu na meunarodnoj razini,

regionalno i prema strukovnim interesima

66

Literatura:

OBAVEZNA LITERATURA: 1) Vae biljeke s predavanja 2) Hendija, Z. (2011) Organizacijska struktura turizma poglavlja o

meunarodnim organizacijama (3.9., 3.10. i 3.11.) U: avlek, N. et al. Turizam ekonomske osnove i organizacijski sustav, kolska knjiga, Zagreb, pp.109-119.

3) MT_05_medjunarodne org u turizmu.pdf

DODATNA LITERATURA: 4) Hendija Z. (2008) Meunarodne organizacije povezane s turizmom. U: Hitrec, T., Hendija, Z.

Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebaka kola za menadment, Zagreb, pp.94 124.

5) Gee, C. Y. (1997) The Role of International and regional Organizations in Tourism, poglavlje 14. U: International Tourism: A Global Perspective, UNWTO, Madrid, pp.303-319.

6) Edgell, D.L. et al. (2008) Political and Foreign Policy Implications of Tourism, U: Tourism Policy and Planning, Elsevier, Oxford, pp. 142-165.

7) Internet adrese spomenutih organizacija u predavanju.



Documents

MT 2013_05_medjunarodne org_12 12 2013