Mt Gospa Trsatska 2013

5/28/2018 Mt Gospa Trsatska 2013

1/20

1

VJESNIK SVETITA MAJKE BOJE TRSATSKE Broj 1/2013

ISSN 1331-703


2/20

2

UVAJMO S LJUBAVLJU SVETO NAM JE BOG DAROVAOIz homilije pape Franje na misi povodompoetka papinske slube, 19. oujka 2013.

U Evanelju smo uli da Josip uinikako mu naredi aneo Gospodnji: uzek sebi svoju enu (Mt 1, 24). U tim jerijeima ve sadrano poslanje koje Bogpovjerava Josipu: on je kustos, uvar. ijiuvar? Marije i Isusa. No to se uvanjeprotee zatim na Crkvu, kao to je istaknuoblaeni Ivan Pavao II.: Kao to je brino is ljubavlju skrbio za Mariju i posveivaose s radosnom zauzetou odgajanju IsusaKrista, tako sveti Josip uva i titi svojemistino tijelo Crkvu, ija je Presveta

Djevica slika i uzor (Apost. pobud.Redemptoris Custos, 1).Kako Josip vri to uvanje? Diskretno,ponizno, u tiini, ali s jednom stalnomprisutnou i punom vjernou, ionda kada ne razumije. Od trenutkakada je Mariju uzeo sebi za enu pa dodogaaja s dvanaestogodinjim Isusomu jeruzalemskom hramu, prati brino isilnom ljubavlju svaki dogaaj. On je uzMariju svoju zarunicu i u radosnim i utekim ivotnim trenucima, na putovanjuu Betlehem radi popisa stanovnitva i utjeskobnim i u isti mah radosnim trenucimaporoda; u dramatinom dogaaju bijegau Egipat i u tjeskobnom traenju sina uhramu; a zatim u svakodnevici nazaretskogdoma, u zanatskoj radionici gdje je Isusauio zanatu.Kako Josip ivi svoj poziv uvara Marije,Isusa, Crkve? U stalnoj pozornosti premaBogu, otvoren njegovim znakovima,raspoloiv ne toliko za vlastite planovekoliko za njegov naum a to je ono toBog trai od Davida kao to smo uli u

prvom itanju; Bog ne eli neku kuukoju je sagradio ovjek, ve eli vjernostsvojoj rijei, svome naumu; sam Bog jetaj koji gradi kuu, od ivog kamenjaoznaenog njegovim Duhom. A Josip jeuvar, jer zna sluati Boga, puta daga on vodi po svojoj volji i upravo jezato osjetljiviji za osobe koje su mupovjerene, zna tumaiti s realizmomdogaaje, paljiv je prema blinjimai zna donositi najmudrije odluke. Unjemu, dragi prijatelji, vidimo kako se

odgovara na Boji poziv, s raspoloivou,spremnou, ali vidimo takoer to jesredite kranskog poziva: Krist! uvajmoKrista u svome ivotu, da bismo uvalidruge, da bismo uvali stvoreni svijet!Poziv na uvanje, meutim, ne tie se samonas krana, ve ima jednu prioritetnu

dimenziju koja je jednostavno opeljudska,tie se sviju. o je uvanje itavogastvorenog svijeta, ljepote stvorenja, kao tonam se poruuje u Knjizi Postanka i kaoto nam je pokazao sveti Franjo Asiki:uvati znai gajiti potovanje premasvakom Bojem stvorenju i svijetu u kojem

ivimo. o znai uvati ljude, brinuti se zasve, za svaku osobu, s ljubavlju, osobito zadjecu, starije, one koji su najslabiji, koji suesto posljednji na koje mislimo. o znaibrinuti jedni za druge u obitelji; branidrugovi uvaju jedan drugoga, zatim kaoroditelji brinu za djecu, a s vremenom idjeca postaju uvari roditelja. o znaigajiti iskrena prijateljstva koja su uzajamnouvanje u povjerenju, potovanju i dobru.U konanici, sve je povjereno ovjeku nauvanje i to je odgovornost koja se tiesviju nas. Budite uvari Bojih darova! Akada ovjek ne vri tu zadau, kada se nebrinemo za stvoreni svijet i brau, tadase stvara prostor za unitenje i ljudskosrce otvrdne. U svakom povijesnomrazdoblju, naalost, bilo je Heroda kojikuju smrtonosne planove, unitavaju inagruju lice mukarca i ene.elim ovdje jo neto nadodati: skrb,uvanje trae dobrotu, zahtijevajustanovitu njenost. U Evaneljima sesveti Josip pojavljuje kao snaan, hrabarovjek, radnik, ali u njegovoj dui ima

velike njenosti, koja nije krepost slabih,naprotiv, ona je tovie odlika snanogaduha i pokazatelj ovjekove sposobnostida bude paljiv, suosjeajan, otvorenprema drugome, da ljubi. Ne smijemo sebojati dobrote i njenosti.

PAPA NAM GOVORI

IzdajeUprava Svetita Majke BojeTrsatske; izlazi tri puta godinje

Glavni i odgovorni urednikfra Antun Jesenovi

Grafiki urednikDraen AbramoviLektura i korekturaMartina Kekelj, OFSFotografijafra Ivan Vladi, Arhiv SvetitaList uredio:fra Zoran BibiAdresa urednitva:Frankopanski trg 12, 51 000 Rijeka;telefon 051 452-900web stranica Svetita:

www.trsat-svetiste.commail adresa:[email protected]:Tiskara Kron akovec

Gospa Trsatska, 2013., Rijeka

G O D I N A

V J E R E

2 0 1 2

2 0 1 3


3/20

Dragi tovatelji Majke Boje Trsatske,dragi hodoasnici, prijatelji i itatelji Marijina Trsata!

Svibanj je Marijin mjesec obiljeen posebnompobonou svibanjskim pobonostima Majci Bojoj i Majcinaoj. U svibnju slavimo i prekrasan Marijin blagdan MajkeBoje rsatske to je ujedno slubeni poetak hodoasnikegodine na rsatu. Nalazimo se u Godini vjere u kojoj posebnopromatramo Mariju, prvu i najveu Kristovu vjernicu. Nitkonije prije Nje ni nakon Nje tako vrsto i odano vjerovaoKristu kao Ona, Majka njegova. Makar je i Ona imala bezbrojprepreka koje su joj mogle stvoriti sumnju u vjeri. Zaela jei rodila Boga, a malo iza toga ga kralj Herod hoe ubiti. Zamnoge Isusova rije je bila rije ivota vjenoga a arizeji i

pismoznanci su traili u njegovim rijeima da bi nali neto daga optue. Pa i sama muka i smrt Isusova bila je teka kunjaMarijine vjere. On, Gospodar ivota i smrti b muen, raspet iumro je na kriu.Kako nai opravdanje za sve te udne dogaaje koji sunapastovali i iskuavali Marijinu vjeru? Marijina vjera u

Boga nije bila kolebljiva, nislaba ni sumnjiava, Ona

je vjerovala Bogu svimsrcem, svim biem i svimsvojim predanjem. Njezinodgovor anelu GabrijeluEvo slubenice Gospodnjeneka mi bude po tvojojrijei bio je odgovor ivotakoji je potvrdila svojimdjelovanjem. Nije dozvolila sumnji da se nastani u njezinusrcu. Njezino vrsto opredjeljenje za Boga nije mogaopokolebati ni Herod, ni arizeji, ni pismoznanci ni Velikovijee. Bila je uvijek na Bojoj strani uz Isusa u nauavanju,

u muci i samrti i u uskrsnuu s apostolima i prvom Crkvom.Zato nam Marija i danas u Godini vjere moe posvjedoitipravu vjeru koja oznaava nau povezanost s Bogom, naupripadnost Bogu i na ivot s Bogom iz dana u dan, iz nedjeljeu nedjelju. Blagdani u liturgijskoj godini su posebni dani naevjere koji zrae vjerom Isusa Krista, Marije i svetaca. Budivjeran u malome kae Isus i misli na nas u naim svagdanjimbrigama i obavezama, jer Velika djela ini Gospodin za nasi za cijeli svijet.Svetkovina Majke Boje rsatske slavi se 10. svibnja. Za nas jeto poseban dan. oga dana, davne 1291. godine, sve je poelona rsatu, u nazaretskoj kuici, u domu Marije, Isusa i Josipa.Do dana dananjega u Hrvatskom Nazaretu slavi se Isus poMariji i s Marijom. U Svetitu se posebno pripremamo zasvetkovinu Majke Boje rsatske i to petodnevnim slavljima:

5.5. nedjelja u 18,30 sveano otvorenje rsatskih Marijinihdana6.5. ponedjeljak 18,30 hodoae redovnica Rijekenadbiskupije7.5. utorak 18,30hodoae OFS-a i FRAME8.5. srijeda 18,30hodoae udruge Vojska Bezgrene9.5. etvrtak 18,30Spasovo - Uzaae Gospodinovo10.5. petak 11,00 zavjetnu misu ranjevaca Hrvatskeranjevake provincije sv.irila i Metoda predvodi provincijal

ra eljko eleznjak 18,30 zavjetnu misu vjernika grada Rijeke i

Rijeke nadbiskupije predvodi mons. dr. Ivan Devi,nadbiskup i metropolit rijeki

Nakon tih slavlja ekamo Vas, nae drage hodoasnike.Pripremamo Svetite da Vas doekamo spremni. Iznenaditemo Vas novim Krinim putom na brdu Fortici. Vjerujemda e Vas odueviti nove staze Krinog puta s bronanimfigurama postaja. Pokuavamo i ispovjedaonice u perivojuprilagoditi svrsi.Doite da molimo jedni za druge i jedni s drugima; da se

preporuimo Onoj koja nas majinski ljubi i zagovara kodSina svoga.

ra Antun Jesenovi,gvardijan i uvar Svetita

3

MARIJA NAM MOE POSVJEDOITIPRAVU VJERU

ra Antun Jesenovi,uvar Svetita

Predvoditelj:mons. dr. IVAN DEVI, nadbiskup i metropolit rijeki,

u zajednitvu sa sveenicima Rijeke nadbiskupije

Liturgijsko pjevanje predvode crkveni zborovi:Svetita Majke Boje TrsatskeSvetita Sveta Mati Slobode - Zagreb

Sudjeluju:Poglavarstvo Grada Rijeke

Gradska glazba TRSAT

11.00 sati: Zavjetna misa franjevaca Hrvatskefranjevake provincije sv. irila i Metoda

18.30 sati:

HODOASNIKA PROCESIJAI ZAVJETNA MISA VJERNIKA

GRADA RIJEKE I RIJEKE

NADBISKUPIJE

Raspored misa: 7, 8, 9, 10, 11, i 18.30 sati

Petak, 10. svibnja 2013.


4/20

4

Povjeravanje Mariji budunosti Crkve

Crkvu u Europi, esto izloenunapasti pomraenja nade, pozvanu natrajno podlaganje sudu Kristove rije-i... i na obraenje, papa Ivan Pavao II.(Crkva u Europi - 2003.), inae i najemi-nentniji trsatski hodoasnik, upozorioje da treba imati pred oima Mariju kaolik Crkve kako bi, okrijepljena nadom,ispovijedala Boje spasonosno i milo-srdno djelo i u tom svjetlu promatralavlastiti put i svu povijest. Marija nam

pomae gledati i dananja zbivanja u od-nosu prema njezinu Sinu Isusu. U tomje smislu ostavio i prekrasnu molitvuMajci nade iz koje donosim jedan dio:Zoro novog svijeta, pokai se Majkomnade i bdij nad nama. Bdij nad Crkvomu Europi: daj da ona bude odraz evane-lja; da bude istinsko mjesto zajednitva:da ivi svoje poslanje navijetanja, slav-ljenja i sluenja evanelja nade za mir iradost sviju. U ovoj je molitvi praktiki na-javljeno ono to je htio papa Benedikt

XVI. s Godinom vjere, a to nastavljanovi papa Franjo koji je u svom prvomnagovoru kardinalima rekao, a to seodnosi i na sve krane, da ne smijemopodlegnuti nikada pesimizmu i obe-shrabrenosti, vrsto uvjereni da DuhSveti daje Crkvi hrabrosti da ustraje itrai nove naine evangelizacije, po-vjeravajui sva oekivanja i nade itavo-ga Bojega naroda monom zagovoruMajke Crkve.

Marija - primjer vjere u UskrslogaVe smo duboko u Godini vje-

re. Postavlja se pitanje koliko smo odgo-vorno uzeli u obzir ono to se od Crkveoekuje, a to je naznaeno u apostol-skom pismu pape Benedikta XVI. Vra-ta vjere? Upuujui na Krista, na njego-vo dijeljenje nae ljudske slabosti da jepreobrazi snagom svoga uskrsnua, onupozorava na primjere vjere koji su obi-ljeili dvije tisue godina nae povijesti.

Dakako, Blaenoj Djevici Mariji pripadaprvo mjesto, poevi od njezina nainaprihvaanja anelove poruke, odnosnospremnosti da postane Majkom Bojomkada je zapoela velebna kranska no-vost, sve do iskustva Golgote i uskrsnu-a, prenosei dvanaestorici apostola sve

ono to je pohranjivala u svo-

me srcu. Pritom ona nije bila,kako kae Drugi vatikanskisabor (Lumen gentium, 56),pasivan instrument u Bojimrukama, nego je sudjelovala uspasenju ovjekovu slobod-nom i poslunom vjerom. Drim da e na go-vor o vjeri, od propovijeda-nja do kateheze i osobnogsvjedoenja, morati u prviplan stavljati upravo Mari-jinu spremnost preputanjazadnje rijei Bogu. Naime,u vremenu kada je vjera kodmnogih na kunji ili su je venapustili, od presudne je va-nosti naglaavati da ne moeizdrati onaj vjernik koji nijeotvoren Duhu Svetomu, ato znai Bojim planovima ihtijenjima. Oito je da e sevjera u Boga i Bogu koja tra-i nadilaenje naih planovai kombinacija sve tee ostva-

rivati u situaciji kada je nadjelu ovjekova jaka tenja zaneovisnou, ne iskljuujuipritom religioznost, ali sa tomanje obveza, odnosno kadase gubi temeljna poniznosti elja za spoznajom dubljeistine o njegovoj istinskoj bu-dunosti, odnosno za spase-njem. Stoga valja naglaavatida vjera u objavljenoga Bogavodi rauna o ovjekovim di-

lemama i pitanjima. Pa i na-zaretska djevojka Marija pitaanela kako je mogue ostvariti Bojuponudu. Ali osnovna poniznost i otvo-renost Bojemu Duhu pomogla joj je dauvidi radikalnu i obogaujuu novostBojih planova. U njezinu pristanku,kada je po Duhu Svetomu Rije tijelompostala i nastanila se meu nama (Iv1, 14.), izvrsni bibliar ra BonaventuraDuda vidi temeljni zakon evangeliza-cije i ostvarivanja Bojega nauma spa-senja: po ljudima i za ljude. Stoga smoi mi pozvani pronicati i Boje planovei izvravati ih onom nepridranom ve-likodunou koja zrai iz temeljnogaMarijinog stava.

Prema zrelijoj i zajedniarskoj vjeri

Od presudne je vanosti prvo itemeljno povjerenje i izraavanje odazi-va Bojemu pozivu. o ne znai da sverazumijemo, tovie to poetno opre-djeljenje pretpostavlja rast, ukljuujui ima boli kao to je Marija doivjela svaiskustva muke i smrti njena Sina. Upra-vo se danas radi o nunosti toga napre-dovanja, makar i bolnoga.

U tom smislu drim da se unovoj evangelizaciji mora otvorenijepostaviti pitanje vjerskoga inantilizmanemaloga broja krana. Ne moe naduu stazu opstati vjera koja se oslanjauglavnom na neke vjerske, ak i dru-tveno potivane, obiaje, makar i vri-

PROLJEE CRKVE -U ZNAKU MARIJINE VJERE

UZ GODINU VJERE


5/20

jedne. Premda nekima to i odgovara, jerne trai neko posebno zalaganje, prije ilikasnije takva vjera postaje problem i te-ret jer ne moe biti oslonac, posebice usuoenju s velikim promjenama kao tosu ove kroz koje prolazimo, u susretu stekim ivotnim pitanjima i patnjompa i smislom samoga ivota. Stoga jeprijeko potreban prijelaz od vjere obi-aja k osobnoj i zrelijoj vjeri koju, kakokae Ivan Pavao II., resi razumijevanje

i uvjerenost. Zato emo, ako se elimougledati u Mariju i zvati se njezinim to-vateljima, morati od nje vie uiti to po-hranjivanje Boje rijei, odnosno pro-dubljivanje, bez ega nema otkrivanjaljepote i radosti vjere. o je tim potreb-nije to nas nitko bolje ne moe uvesti

u boanske i ljudske dubineotajstva spasenja kao to tozna Marija (usp. Ivan PavaoII., Otkupitelj ovjeka). Nema sumnje da jenuno pitati se kako po-moi dananjemu ovjekuda, (usp. Vrata vjere), po-put one ene Samarijanke izevanelja, poe na zdenacposluati Isusa koji pozivavjerovati u Nj i crpiti s nje-gova izvora, iz kojega teevoda iva (usp. Iv, 4, 14). Ato je njegovo evanelje, to susakramenti Crkve, posebi-ce euharistija. Na taj nainvjernik iz pasivnoga pro-matraa, potroaa vjerskihusluga, doivljava radost

vjere i prelazi u aktivnog su-dionika u izgradnji Bojegakraljevstva.

Trsatsko svetite u slubi noveevangelizacije

Dogaaj u Nazaretu, tojest Marijino pristajanje uzBoji plan spasenja, odno-sno Blagovijest, na posebanse nain moe i treba doi-

vjeti u Hrvatskom Nazare-tu, kako se uz ostalo nazivasvetite Majke Boje rsat-ske, s obzirom na tradicijunjegova nastajanja pred viestoljea. Ovdje se na pose-ban nain moe nauiti kakose pristaje na Boji plan tedaje povjerenje Isusu Kristu.Gledajui Mariju, uz njezinzagovor, vjernik ovdje moedublje shvatiti kako namBog i danas govori i jaa naivot.

Stoga uz dinamiziranjei obogaivanje puke pobonosti kakovjera ne bi ostala izvanjska i povrna, uopasnosti da ne vodi rauna o evaneo-skoj cjelini te da ne proima i ne mijenjaivot, a to je bt odgovora na Boju ri-je, nuno je trajno isticati potrebu za-jednikog promiljanja o Bojoj rijei,posebice kroz biblijske i druge katehet-ske susrete, za to se ovdje prua prilika.U tim susretima dijeli se ivot i Biblija

kako bi sudionici postajali jedno srce ijedna dua i jaali se da budu misionarievanelja Boje milosti. o je od poseb-ne vanosti za obitelji koje ovdje, krozposebne duhovno-molitvene programe,rastu u kranskom vienju i ivljenjuobiteljskoga ivota, uz primjer i zagovor

nazaretske obitelji. Dakako, posebnost svetita jesti vea mogunost za novu evangelizacijukroz hodoaa, posebice od blagdanaGospe rsatske do Svih svetih. Godinavjere i ovom je Svetitu poseban izazovza nove programe, vodei rauna i o i-njenici da tu dolaze i brojni distanciranivjernici, odnosno indierentni, kao i ne-mali broj bogotraitelja. Neki sociolozireligije naglaavaju da nove generacijeimaju potrebu za stjecanjem kvalificira-nih iskustava vjere, te da bi i aktivnosti,kao to su hodoaa, trebalo adekvat-nije vrednovati. U tom smislu znakovitoje i pismo trsatskog gvardijana, uvara ipromotora Svetita, svim sveenicima ivoditeljima hodoaa diljem Hrvatskekoji ovdje dolaze da daju svoje prijed-loge za kvalitetne pomake u redovnim

programima, kao i za neke izvanrednijepothvate. A sve na crti produbljenja vje-re kako bi hodoaa vie koristila du-hovnom napretku pojedinaca i upnihzajednica, te nastajanju novog proljeaCrkve, u izvornom shvaanju evaneljapoput sv. Franje Asikoga, na to nas jepozvao novi papa Franjo.

Milan imunovi

5

G O D I N AV J E R E

2 0 1 22 0 1 3

MOLITVA BEZGRENOJ DJEVICI

Bezgrena Djevice, primi moje DA,to ga Gospodinu izriem na poziv koji miupuuje.Molim te da ga uva u svojemu DAkoje je bilo tako udesno dosljedno.Daruj mi onu radost i nadu koju siprenijela na Elizabetudok si stupala u njezinu siromanu kuu.Daj da me ljubav prema spasenju duauinineumornim misionarom

siromanim u posjedovanju stvari,ali kristalno istim u osjeajima i sasvimslobodnim,kako bih se doista darovao drugima.Uini me poniznim i poslunim sve dosmrti na kriu,kako bih postao jedno s Isusom -Bogom koji je siao s Neba zato da mespasi.O, Marijo, tebi povjeravam sve osobe kojesam ikada

u ivotu susreo i koje u jo susresti naputu vjere!Rasvijetli nam put, ugrij nam srce,vodi nas k Oevoj kui i proslavi beskrajneLjubavi!Amen!

Angelo Comastri


6/20

6

Predaja o dolasku Nazaretskekuice na rsat 1291. godine proeta jemnogim prepoznatljivim povijesnim

injenicama. radicija govori da jeSveta kuica bila na mjestu gdje danasstoji bazilika Gospe rsatske, a kojise tada zvao Ravnica. Bila je dugakadevet metara i 49 centimetara, irokaetiri metra i 50 centimetara, a visokatri metra i 24 centimetra. Sazdana jebila od crvenkasta kamena, poloenabez temelja na samo tlo, krov joj je biodrven, olien plavom bojom i oslikanzvijezdama. Gospodar trsatskog katelaNikola I. Frankopan odluio je, kako

bi razjasnio sm dogaaj, poslati uPalestinu poslanstvo. Oni su ponijeliu Svetu Zemlju tonu mjeru Svetekuice kako bi utvrdili je li kuica toje stigla na rsat 1291. godine ista onau kojoj je arhaneo Gabrijel navijestioMariji da e zaeti po Duhu Svetomu.Zahvaljujui ra Franji Glaviniudoznajemo da su nakon etiri mjesecaputovanja i istraivanja poklisaripodnijeli knezu Nikoli izvjetaj. isu se zapisi uvali u dokumentimaMedvedgradskih uspomena, odnosnou spisima ranjevakog samostana kojisu se od 1509. do 1512. uvali u tvraviMedvedgrad. No manje je poznatapovijest Nazaretske kuice prije njezinadolaska na rsat.O najranijoj predaji o Svetoj kuiciizvjetaj nam donosi ra Franjo Glaviniu svojem poznatom dijelu Povijestrsata gdje kae: Kako je strano ovomjesto! Zaista, ovo je Kua Boja, ovosu vrata nebeska! Apostoli posvetieonu Svetu batinjenu kuu u Nazaretu

da im slui kao crkva i kako piupovjesniari, posvetio ju je apostolskiprvak Sv. Petar. U njoj postavie oltar zaobavljanje bogosluja, stavie kri i slikuiste Blaene Djevice koju je naslikao Sv.Luka na spomen buduim pokoljenjima.Na drugom mjestu veli Sveto pismo:Svetost je ures doma tvojega, Gospodine,u sve dane!Zato je bilo umjesno da seono djeviansko sklonite posveti i dabude svetite zbog uzvienih i neizrecivihotajstava koja su se dogodila u toj Svetoj

kui. Tu je zapoeto nae spasenje, kadse Bog zaruio s ljudskom naravi; tu jePresveta Djevica bila bez grijeha zaeta,tu je roena i tu su je njezini roditelji trigodine othranjivali i prema nainjenomzavjetu Bogu posvetili. U nju se vratila

nakon jedanaest godina,kad je otpustie idovskedjevice koje su tada

boravile u jeruzalemskomHramu. Vratila se upratnji Sv. Josipa, svogadjevera i zarunika izistog plemena, a i onbijae djevac, posveen umajinom krilu. Tu joj jeaneo Gabrijel priopioradosnu vijest i tu je setrnaest godina i etirimjeseca po sudjelovanjuDuha Svetoga zaela

Vjenu Rije. Tu se Josipuukazao aneo i potaknuoga da se skloni u Egipat;zatim se nakon odlaska,primivi uputu istoganela, ponovno vratio uistu Kuu, a u njoj je umrouz utjehu Krista i Djevice ipreselio se u bolji ivot. TaKua postade metropolomsviju krana na istoku.U njoj su se svi skupljalii zbog udesa koja su se neprekidnodogaala po nebeskoj milosti, a i zbogduhovnih darova koji su se tu dijelili.Zato je dobro napisao jedan pisac: Evoti Kue u kojoj je mogue promatratistare tragove to ih je nainio aneo,objavljujui spasenje, gdje je othranjivanaMajka Boja i odgajana, gdje je pouenazaela Boga, othranila ga i odgojila;tu je taj veliki Bog svijeta bio noen imajinim mlijekom napajan; u njoj jeradio, stajao, sjedio, jeo i spavao.Poznatiisusovaki teolog Franjo Suarez poziva

se na predaju prema kojoj su Apostoli ikrani uvelike tovali onaj stan ili onusobicu Blaene Djevice, iza uzaaaKristova, i da su je posvetili u crkvuda bi tamo mise sluili. Grki rukopiso ivotu cara Konstantina iz 8. stoljeagovori kako je carica Jelena pronalaKuu, u kojoj je mila Bogorodica primilaod arhanela Gabrijela vijest spasenja,dala je tamo presvetoj Bogorodicisagraditi vrlo lijep hram. Izvjetajigrkog monaha Ivana Fokasa i ruskog

igumana Danijela s poetka 12. stoljeagovore da je sveto mjesto nad kojim jebila bazilika imalo dva dijela: jedan dioje bio udubljen u peinu, a drugi je diobio zidan od kamena. O Svetoj kuiciimamo podataka i u itju sv. Save, gdje

stoji da je Sava: u svetoj NavijetenjaBogorodiinoj i Bojoj crkvi obavioi boanstvenu slubu. Godine 1263.egipatski sultan je poruio cijeli Nazareti otetio baziliku Navjetenja, dok jeKua Blaene Djevice ostala ouvana.Slijedi svjedoanstvo dominikanskogmisionara Ricolda di Monte Croce izoskane, koji je u Nazaretu bio ili 1288.ili poetkom 1289. godine, a koji kae:Zatim doosmo u Nazaret. I naosmo

veliku crkvu skoro posve razruenu inita nije bilo tu od prvanjih zgrada,ako ne samo sobica (cella), gdje je bilonavjeteno Gospoji, tu je Gospodinuzdrao na uspomenu poniznosti isiromatva.Nakon 1291. godine nijedan izvorvie ne spominje Nazaretsku kuicu uSvetoj Zemlji. Svakako je zanimljivospomenuti da je to i godina kada jeu ruke muslimana palo posljednjekransko uporite u Svetoj Zemlji, gradAkkon.

ra Daniel Patafa

Dolazak sv. kue iz Nazareta na Trsat,detalj vitraja u upnoj crkvi Sv. Jurja

POVIJEST NAZARETSKE KUICEDO DOLASKA NA TRSAT


7/20

7

MARIJA JE PRVI SVJEDOK LJUBAVI

Slika Gospe rsatske ima dugu povijest. Najzauzetijiistraitelj povijesti trsatskog svetita je Franjo Glavini(Kananar, 1585. - rsat, 1652.), Istranin i ranjevac, pieo porijeklu te slike i spominje da svoj zapis temelji na tzv.

Medvedgradskim uspomenama, a to su povijesni dokumentitrsatskog ranjevakog samostana koji su jedno vrijeme bili uzagrebakom Medvedgradu, ali su po povratku na rsat 1629.izgorjeli. ako Glavini, inae slikar mnogih Bogorodiinihslika, pripisuje sliku Gospe rsatske svetom Luki. Sliku je narsat poslao 1367. papa Urban V. po ranjevcu Boniaciju izNapulja, i to nakon to je 1362. posjetio Loretsko svetiteMajke Boje gdje je, vidjevi rasplakane hrvatske hodoasnike,odluio poastiti spomenuto mjesto na rsatu i probuditipobonost ilirskog naroda te odanost prema Slavnoj Djevici.Glavini je opisao i samu Gospinu sliku: Slika je izraenana cedrovoj dasci; visoka je dvije stope i jedan palac, airoka tri stope i dva palca sa svojim dodacima. Slika jepoliptih. Podijeljena je, naime, u tri polja. Na sredinjem jelik Bogorodice s djetetom Isusom na desnoj podlaktici. DijeteIsus je u polusjedeem stavu. Desnom ruicom blagoslivlja,a lijevom ruicom pridrava lijevi obraz. Majka ga doji ipridrava ga desnom rukom. Isus je na lijevu Marijinu rukupostavio svoje noge. Marija nosi crvenu bogato ukraenuhaljinu s platem i s prebaenim tamnoplavim velom kojiima zlatom izvezen rub; zlatom je izvezen i plat. Sa straneje grki natpis: Mather Teou Jesu Hristou - Majka BojaIsusa Krista. Na desnom polju triptiha je u gornjem dijeluprikazano navjetenje Mariji po Gabrijelu, a u donjem jeapostol sv. Bartol izmeu dva akona; svi stoje. Na lijevom

polju je u gornjem dijelu prikazan Isus na kriu; podno kriasu Marija i Ivan apostol, a u donjem dijelu polja su tri svetakalika; prepoznatljivi su apostoli sv. Petar i sv. Pavao.

Ljubav ima otvorene oi Evanelist Ivan je u svom evanelju (Iv 19, 26-27)jasno zapisao da su on i majka Marija stajali podno kria kadaje na njemu umirao Isus Krist. Prije nego to je no Svetogapetka otela majci Mariji pogled na njezina Sina, on je svojojmajci upravio pogled na uenika Ivana rijeima: eno, evo tisina!, a zatim je uenik predao svoju majku: Evo ti majke!Prije nego to je u no muke utonulo ljubavi vrijedno liceGospodinovo, zasvijetlilo je njegovo asti dostojno lice u

Marijinim oima, dok je gledala Ivana, i u Ivanovim oima,dok je gledao Mariju. Uenik je otkrio te tovanja vrijedneobrise Uiteljeva obraza u licu njegove majke, a majka je licuIsusova ljubljenog uenika prepoznala lice svojeg Sina. Ljubav,naime, ima otvorene oi. Kranski je poziv gledati Isusa.U tome se sastoji milost Crkve; da njezini lanovi gledajuiblinjega ugledaju Kristovo lice u licu blinjega. I u tomese sastoji nae poslanje u svijetu; oitovati, uiniti vidljivimsamoga Isusa Krista. U toj nas zadai ohrabruje Isusova i naamajka Marija. Upravo zato to je uz nas kad ostvarujemo tuzadau, ona je i naa majka, ali i naa kraljica. Jednako jojpripadaju oba naslova!

Ljubav je hitraKad je stigla do apostola vijest da je Isus uskrsnuo, odmahpotrae Petar i Ivan do njegova groba. Ljubljeni uenik Ivanprvi je dotrao do groba. Budui da je on, vidjevi prazan grob,prvi i povjerovao, mogao bi se izvjetaj o Isusovu uskrsnuu

nazvati: Izvjetaj brzonoge ljubavi. Isto je vidljivo i u Marijinuivotu. Nakon to ju je ispunio Duh Sveti, pourila je u Gorjesvojoj roakinji Elizabeti da joj slui dok ne rodi sina. Ljubavje uvijek hitra. ako se dogodilo i na svadbi u Kani Galilejskoj.

Marija je ubrzala posluiteljima korake, nakon to im je rekla:to vam rekne, to uinite (Iv 2,5). Ljubav ne oklijeva, onase uri. Pa i onome koji hoda na takama, ljubav daje da murastu krila. Crkva zapoinje svoju molitvu asova pozivom:Gospodine, pohiti da mi pomogne! Jedna poslovica kae:duga klupa je avlov kuni predmet! Ljubav je, pak, spremnadjelovati hitro. Zato ona ne promauje pravi trenutak.

Ljubav posreduje Marija je velika posrednica izmeu Krista i krana.Boji narod je zbog toga osobito potuje i tuje. Ivan apostol jebio posrednik izmeu Krista i ostalih apostola. Na Posljednjojveeri Petar ga je molio da pita Uitelja tko je taj koji e ga

izdati. Ivan se naslonio Uitelju na prsa da sazna tko e to biti,a kad je saznao, nagnuo se Petru da mu to i kae. Dakle i onje imao ulogu posrednika. ako se dogodilo i kad su apostolisjedili u amcu poslije uskrsnua i ugledali nepoznata ovjekana obali jezera. I tada je Ivan, u kome se utjelovila ljubav,prepoznao Isusa i rekao Petru da je to uskrsli Krist. Ljubav jeposredovala. Kao slika Gospe rsatske tako je i druge starijeMarijine slike prikazuju kako dri dijete Isusa i pokazujega kranima i zapravo ih poziva da mu se priblie. Marijaostvaruje svoje tenje kada ljudi otkriju njezina sina, KristaGospodina. Njezina je radost voditi ljude Kristu.

Marija je kraljica

Na Istoku se pripovijeda ova legenda: Neki je kraljimao dvojicu sinova. Jedan od njih je trebao biti njegovimnasljednikom. elio je iskuati njihovu mudrost kako birazboritijem predao kraljevstvo. Pozvao ih je k sebi i svakomedao manju svotu novaca rekavi: Uzmite taj novac i pribaviteneto ime ete moi ispuniti najveu dvoranu u kraljevskomdvorcu. ko od vas dvojice bolje rijei taj zadatak, taj e bitimoj nasljednik. Jedan od sinova je bio uo da je slama vrlojefina pa je kupio onoliko slame koliko je imao novaca. Nokad je slamu unio u dvoranu, ona je bila jedva dovoljna daispuni pola dvorane. Drugi sin je kupio malu svijeu. Doaviu dvoranu, zapalio ju je i svjetlo je doprlo i do krajnjih kutovadvorane.Sveto pismo Novoga zavjeta redovito usporeuje ljubav sasvjetlom. U Ivanovu evanelju su rijei ljubav i svjetlo gotovouvijek istoznani. Krani su pozvani biti nositeljima ljubavi.U Novom zavjetu su trajni svjedoci ljubavi Gospodinova matiMarija i ljubljeni uenik Ivan. Oni su po svojem svjedoanstvuljubavi istovremeno i svjetlo ostalim kranima. Marija jesvojim majinstvom i roditeljstvom prvi svjedok ljubavi inajvee svjetlo svim Isusovim uenicima. Upravo po tomeje kraljica i opravdano je njezine likove okruniti krunom.o se prije 300 godina dogodilo i liku Gospe rsatske.Petar Franceti, dugogodinji upravitelj trsatskoga svetita,pripravio je 1715. njezinu sveanu krunidbu. Prepoznao je

da je Gospa rsatska mnogima svjetlo upravo po tome to jeposrednica ljubavi prema Bogu.

ra Emanuel Hoko


8/20

8

NE BOJTE SE!OTVORITE IROM

VRATA KRISTU U lipnju ove godine navravase deset godina otkako je po trei put

u svom pastoralnom pohodu papaIvan Pavao II. posjetio Hrvatsku.Blaeni Ivan Pavao II. bio je papa kojije Hrvatsku volio kao svoju domovinu.Zbog svega onoga to je uinio zaHrvatsku ne smijemo dopustiti danestane zahvalnost i da padne u zaboravuspomena na njegov blaeni lik i djelo.

U treem pastoralnom pohoduHrvatskoj, Rijeka je bila domainnjegova pohoda, a iz nje je putovao do

Dubrovnika, Osijeka i Zadra. Zato e seu Rijeci od 5. do 9. lipnja 2013. sveanoobiljeiti Dani pape Ivana Pavla II.prigodnim programom i euharistijskimslavljima koja e predvoditi nai biskupi.Posebno se radujemo euharistijskomslavlju na rsatu, u subotu 8. lipnja kadase elimo prisjetiti kako je na Duhoveprije deset godina Papa na rijekoj Deltislavio svetu misu s mnotvom vjernikapod geslom: Obitelj budunost Crkve

i naroda. om je prigodom svoju ljubavi brigu prema naem narodu pretoiou poziv: Budite narod nade. ogaduhovskog blagdanskog poslijepodnevaPapa je posjetio i svetite Majke Bojersatske, pomolio se pred slikom Gospersatske, predvodio molitvu okupljenihranjevaca i Svetitu poklonio krunicukao uspomenu na svoje hodoae. Papaje bio svjestan svoje bolesti i starakeiznemoglosti pa je uskliknuo na rsatu:

Molite se za mene, dok sam iv i kadumrem!. Franjevci na rsatu nisuzaboravili taj njegov poklik i njegovohodoae Majci Bojoj rsatskoj kao nimolitvu za njega. Nakon njegove smrtiprvi su mu podigli spomenik i postaviliga pred trsatskim svetitem. Poslijebeatifikacije Ivana Pavla II. taj spomeniknije vie samo lijepa uspomena na Papuhodoasnika, nego i poziv na usrdnumolitvu novom Blaeniku iji je zagovor,vjerujemo, moan pred prijestoljemBojim. Papa Ivan Pavao II. bio je papakoji je znao ljudska srca ispuniti radou,mirom i nadom. Po tome nam je najvieostao u sjeanju. Odmah nakon izboraza Papu, u svome nastupnom govoru

na trgu sv. Petra. 22. listopada 1978.doviknuo je Crkvi i svijetu ovaj proglas:Ne bojte se! tovie, irom otvorite vrataKristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskojvlasti granice drava, gospodarske ipolitike sustave, iroka podruja kulture,uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist znato je u ovjeku! Samo On to zna.Ovajproglas vjere i pouzdanja u Krista gotovoda je bio programom cijelog njegovog

pontifikata. U 26 godina papinske slubeposjetio je 130 drava utvrujui narodena stijeni apostolske vjere i zalauise snano za mir i dijalog u svijetu.Jedno od vanih i sasvim posebnihobiljeja pape Ivana Pavla II. odnosi sena njegovo zagovaranje prava svakognaroda na samostalnost i suverenost.Mi smo mu osobito zahvalni to seaktivno zalagao za ostvarenje hrvatsketenje za samostalnom dravom i to je

Vatikan meu prvima slubeno priznaoHrvatsku, 13. sijenja 1992. Izmeu tolikih posebnosti pon-tifikata i osobne karizme Ivana Pavla II.htio bih izdvojiti jo samo neke karak-teristike. Ovaj Papa je proglasio preko1300 blaenika i 482 novih svetaca. oje vie od svih papa prije njega zajedno,koji su proglasili ukupno 302 sveca.Meu proglaenim svetima su i HrvatiLeopold Mandi i Marko Krievanin, ameu blaenima Alojzije Stepinac, IvanMerz i Marija Petkovi. S ovim tako bro-jnim beatifikacijama i kanonizacijamaIvan Pavao II. sigurno je elio ohrabritii uvrstiti u vjeri i nadi narod Boji naputu prema nebeskoj domovini ali ipodsjetiti na temeljni poziv svakog

kranina, a to je poziv na svetost, kakoje to naglasio i Drugi vatikanski saboru dogmatskoj konstituciji Lumen gen-tium. Papinsko geslo otus tuus bioje prepoznatljiv znak duboko marijanskedimenzije Ivana Pavla II. o je bioPapa ne samo poboan, nego upravoposveen i potpuno predan Mariji, nasvojim apostolskim putovanjima nije

se ustruavao svjedoiti svoju sinovskuljubav prema Mariji povjeravajui jojuvijek iznova velike potrebe Crkvei cijeloga svijeta. Vjerujem da mu jeupravo blizina Blaene Djevice Marijedavala snage da nakon atentata 1981.godine i unato brojnim bolestima ipotekoama uvijek ide dalje, donoseiKrista i njegovu Radosnu vijest svimakoji ga jo ne poznaju. Na Uskrs 2005.godine vie nije mogao govoriti, ali jenjegova zadnja gesta bila blagoslov kojije jo mogao udijeliti svojom rukom,svjedoei do zadnjega dana brigu zapovjereni mu narod Boji. U osobi blaenoga pape IvanaPavla II. imamo velikog prijatelja naeghrvatskog naroda, monog zagovornikana nebu, svijetlog uzora na putu svetostii junakog svjedoenja vjere. Zato jeuspomena na njegov trei pastoralnipohod Hrvatskoj, gradu Rijeci i svetituMajke Boje rsatske posebna prigoda

da obnovimo svoje sjeanje, ljubavi zahvalnost prema Papi koji nas jeispunjao nadom, radou i mirom iirom otvarao vrata Isusu Kristu.

ra Zoran Bibi


9/20

9

Sveti Pavao nas u poslaniciRimljanima upozorava kako je Bojarije blizu. Na Bog nije neki dalekiBog. Da bismo uli njegovu rije, netreba nam se penjati na nebo, ne tre-

ba nam silaziti u dubine mora. Ne,nego: Blizu ti je Rije, u ustima tvo-

jim i u srcu tvome to jest Rijevjere. Po vjeri ta nam je Ri-

je u srcu, ali ona tei i da seizrazi. Stoga se vjera priznajei ustima. Ona nas potie, oso-bito u bogosluju, da zajednoslavimo Boga. Nadalje, svoju

vjeru trebamo posvjedoiti idrugima, prenositi je rijeju iivotom. Na to nisu pozvanisamo sveenici i vjerouitelji,nego i roditelji, a onda i svakikranin. Svima s kojima do-lazimo u dodir trebamo nainaina da im ivotom i rijejuposvjedoimo svoju vjeru. Draga brao i sestre,nalazimo se u Godini vjere

koju je 11. listopada prolegodine otvorio na papa Be-nedikt XVI. U apostolskompismu Vrata vjere sveti Otacpie: Vjera, naime, raste kadase ivi kao iskustvo primlje-ne ljubavi i kada se prenosikao iskustvo milosti i radosti.Ona daje da na rad urodi plo-dom, jer iri nae srce u nadii omoguuje nam pruati ivosvjedoanstvo: otvara, naime,srce i um onih koji sluaju i prihva-aju Gospodinov poziv da prionu uznjegovu Rije kako bi postali njegoviuenici. Vjernici se, kae sveti Au-gustin, vjerom jaaju. Samo vjeru-

jui, dakle, vjera raste i jaa se. Akoeli posjedovati sigurnost to se tie

vlastitog ivota, ovjeku nema dru-ge ve se preputati, svakog dana sve

vie, u ruke ljubavi koja se doima kaoda sve vie raste jer ima svoj izvor uBogu. (PF, 7). o nam poruuje BenediktXVI. koji eli da Godina vjere svim

vjernicima bude nadahnue da is-

povijedaju vjeru u punini i s obnov-ljenim uvjerenjem, s pouzdanjemi nadom, kako bi svjedoanstvomsvoga vjernikog ivota bili to vje-rodostojniji.

Sveti Pavao nam danas govo-ri: Ako ustima ispovijeda da je IsusGospodin, i srcem vjeruje da ga je

Bog uskrisio od mrtvih, bit e spa-en. Doista, srcem vjerovati oprav-dava, a ustima ispovijedati spaava..Papa nam to ovako tumai: Postojinaime duboka povezanost izmeuina kojim se vjeruje i sadraja uzkoji dajemo svoj pristanak. ApostolPavao, kae papa, pomae nam uiu tu stvarnost kada pie: srcem se

vjeruje, a ustima ispovijeda vjera. osrcem vjerovati upuuje na to da jeprvi in kojim se prispijeva k vjeridar Boji i djelovanje milosti kojadjeluje i preobraava osobu do dubi-ne njezina bia. (PF, 10).

Naime, poznavanje sadrajavjere u koje treba vjerovati nije do-voljno ako potom srce, to istinskoovjekovo svetite, nije otvoreno mi-lou koja omoguuje oima dublje

vidjeti i shvatiti da je ono to je navi-jeteno Boja rije.

Ispovijedati ustima, pak zna-i da vjera podrazumijeva javnosvjedoenje i djelovanja. Vjeranikada nije samo privatni inkranina. Vjera upravo zato to

je slobodni in zahtijeva i dru-tvenu odgovornost za ono tose vjeruje. Ispovijedanje vjere je

osobni, ali istodobno i zajedni-ki in vjernika. Naime, u kran-skoj smo zajednici primili krte-nje te uli u zajednitvo Crkve.Stoga na krtenju ispovijest vjeresveenik zakljuuje poklikom:o je vjera naa. o je vjera Cr-kve. Njome se diimo. Nju ispo-

vijedamo. () Ovdje u svetitu Majke Bo-

je rsatske, koje se ove godine

sa zahvalnou spominje deseteobljetnice hodoaa blaeno-ga pape Ivana Pavla II., molimoza Crkvu, na Papine nakane i zapouzdanje u Boju providnost unaem ivotu. I ovaj spomenik,na ulazu u drago nam marijan-sko Svetite, s likom trsatskoghodoasnika, uronjena u otaj-stvo i molitveno privlana, na-dahnjuje nas na vjerniko ivlje-nje.

Draga brao i sestre, ovdje narsatu vjernik ui kako moliti, ugle-dajui se na oslonjenost na molitvu iponiznost kakvu je ivjela Djevica izNazareta. U tom duhu okupljajmo seoko Presvete Bogorodice Marije, dapoput svete Nazaretske obitelji ui-mo tovati Boga i potivati blinje,pomagati im i voljeti ih, ba kao

i onih dana kad su nas u hrvatskojDomovini na svojim apostolskimpohodima zbliavali i ujedinjavaliblaeni Ivan Pavao II. i papa Bene-dikt XVI.

NA TRSATU VJERNIK UI KAKO MOLITIIz propovijedi kardinala Josipa Bozania na prvu korizmenu nedjelju u svetitu Majke Boje Trsatske


10/20

10

Prva korizmena nedjelja 17. veljae bila je obiljeenablagoslovom novoga Krinoga puta u svetitu Majke Boje

rsatske. Blagoslov i euharistijsko slavlje predvodio je zagre-baki nadbiskup i kardinal Josip Bozani u zajednitvu s rije-kim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Deviem, provin-cijalnim ministrom Hrvatske ranjevake provincije sv. irilai Metoda ra eljkom eleznjakom, rijekim sveenicima tebraom ranjevcima: ranjevakim bogoslovima i novacima.Slavlje je zapoelo procesijom iz trsatske bazilike prema prvojpostaji Krinoga puta na brdu Fortica gdje je slavljen obredblagoslova. Prije blagoslova je nadbiskup Devi izrekao do-brodolicu kardinalu Josipu Bozaniu u svoje ime, u ime tr-satskih ranjevaca i prisutnih vjernika. Kardinal Josip Bozanije u uvodnom nagovoru izmeu ostalog istaknuo da krini

put slika ostvarenja spasenja, hoda prema vjenoj radostiuskrsnua, u marijanskom svetitu koje odie pobonoui pouzdanjem u Boju rije i mirom ima posebno znaenjejer je Marija, uzor na koji se Kristova Zarunica Crkvaoslanja u izvravanju apostolskog poslanja, prisutna ne samou jednoj postaji toga Puta nego na svim postajama i u svimsusretima ovjeka i Boje ljubavi. Kardinal je istaknuo da eovaj Krini put pozivati pogleda uprta u Kristovu patnju dane klonemo pod teinom ivotnih kunja i prijetnja ve daproeti Kristovom rtvom ivimo zemaljski zbilju i zauzetostza Crkvu i svoje blinje ojaani nebeskom milou. Kardinal

Bozani je upravo za to i molio u blagoslovnoj molitvi mo-lei Gospodina da milost svoga blagoslova izlije na nas i napostaje ovoga Krinoga puta te da Krista uvijek slijedimonosei svoj kri po uzoru na Blaenu Djevicu Mariju. Nakonblagoslova, kao Crkva u hodu, proeti svjetlom i milou kri-a uputili smo se u procesiji prema bazilici Gospe rsatske naeuharistijsko slavlje.

Kardinal je u homiliji govorio o smislu korizme i e-trdesetnog boravka Isusa u pustinji koja je u Svetom pismuoznaena kao mjesto Boje blizine, ali ujedno i kao mjestoovjekove kunje. Slika pustinje posebno je bogata porukomza kraninov put u vjeri. Biti odveden u pustinju znai pri-hvatiti samou koja je ovjeku neophodna da se oslobodi la-nih sigurnosti, da se ogoli svaka umiljenost i hirovitost. ko

ne prihvati takvu samou, taj bjei od istine vlastitog ivota iigra se skrivaa sa samim sobom. ko nema svojih 40 dana zaispitivanje vlastita ivota, ponaanja i djelovanja, taj ne dola-zi nikada do pomirenja sa samim sobom, sa stvorenjima okosebe i konano s Bogom, takav ovjek uvijek ostaje agresivanu svojim obranama, poruio je kardinal Bozani. Govoreio vanosti svjedoanstva i poznavanja vjere, istaknuo je daispovijedati ustima znai da vjera podrazumijeva javno svje-doenje i djelovanje. Vjera nikada nije samo privatni in kr-anina, vjera upravo zato to je slobodan in zahtijeva i dru-tvenu odgovornost za ono to se vjeruje. Ispovijedanje vjere

je osobni, ali istodobno i zajedniki in vjernika, istaknuo jekardinal. U svojoj homiliji Kardinal se osvrnuo i na na odlukupape Benedikta XVI. o odreknuu od papinske slube koju jePapa objavio na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljae ovegodine istaknuvi da je Papa donio odluku po svojoj savjesti,motiviran dobrom Crkve i u toj odluci moramo gledati tra-gove Boje providnosti i ljudski odgovor u vjeri; stav odgo-vornosti, kranske slobode i ljubavi prema Crkvi. Kardinal jerekao da Benedikt XVI. nastavlja uvrivati nau vjeru teda nam papino svjedoanstvo govori o punini ivota ovjekakoji je spreman slijediti Krista u predanju i poslunosti vlasti-toj savjesti. Na kraju euharistijskoga slavlja je provincijalni mi-nistar ra eljko eleznjak izrekao svoju radost i zahvalu kar-dinalu Josipu Bozaniu, rijekom nadbiskupu Ivanu Deviuzbog dolaska i blagoslova Krinoga puta te brai ranjevcima srsata i ostalima koji su na ikoji nain sudjelovali u izgradnjekrinoga puta. Krini put na 15 postaja sadri 32 skulpture i rad jeakademskog kipara Ante Jurkia. Podignut je zajednikim da-rovima Hrvatske ranjevake provincije sv. irila i Metoda,svetita Majke Boje rsatske i donatora i to na spomen 800godina od dolaska ranjevaca u Hrvatsku, 500 godina ranje-

vake pokrajine Vikarije Bosna-Hrvatska u zapadnoj Hrvat-skoj i 300 godina krunjenja Gospe rsatske. ra Ivan Crnkovi

BLAGOSLOV NOVOGA KRINOGA PUTA U SVETITUMAJKE BOJE TRSATSKE


11/20

11

Nae svetite Majke Boje rsatske svake godineokuplja veliki broj hodoasnika, pobonika i molitelja. Svioni u svom hodoasnikom programu naglasak stavljaju nasveanu euharistiju u Svetitu. Kao pripremu za hodoasnikoslavlje gotovo uvijek pristupaju sakramentu ispovijedi i molekrini put na Fortici.

Stari Krini put je ve dotrajao. Zbog toga to je biozbijen u malom prostoru, to jest, samo na jednoj stazi, nijese mogla niti razviti procesija. Osjetili smo potrebu napravitineto bolje, prikladnije i ljepe za molitvu i pobonost.

U dogovoru s provincijalnim ministrom ra eljkomeleznjakom pristupili smo poslu oko ureenja novogKrinog puta jo u srpnju prole godine. Autor Krinog putaje akademski kipar Anto Jurki, a dipl. ing. arh. Mimo Bairasporedio je postaje na novom raskonom prostoru Fortice.Prokopali smo jo jednu stazu i iskoristili tri postojee te nanjima rasporedili 15 postaja krinog puta. Staza je duga 650metara. Poploena je tlakovcima tako da je pristup uvijekdostupan za etnju i molitvu na Fortici. Nema ni blata nipraine. Betonska postolja postaja su oploena kamenomKananarom. Skulpture, jedna, dvije ili tri po postaji su

bronane, a kri je drveni. Postavljena su jo etiri novarasvjetna tijela sa zvunicima za ozvuenje.rokove postavljanja Krinog puta podijelili su

Hrvatska ranjevaka provincija sv. irila i Metoda i rsatskosvetite sa svojim donatorima. Na bronanoj ploi posvetenaveden je i drugi razlog postavljanja Krinog puta osimpobonosti:

Krini put podiu braa Hrvatske franjevakeprovincije sv. irila i Metoda na spomen 800. godinjicedolaska franjevaca u Hrvatsku, 500. godinjice nastankafranjevake pokrajine Bosne-Hrvatske u zapadnoj Hrvatskoj,300. godinjice krunidbe slike Gospe Trsatske.

ra Antun Jesenovi

NOVI KRINI PUT


12/20

12

esto smo u medijskim izvjetajima nakonodreknua Benedikta XVI. od slube Petrova nasljednikaove godine imali priliku uti i proitati da svijet vie nije isti.Nakon toga se inilo kao da samo ekamo jo jednog novogPapu, dovoljno iznenaeni povijesnom gestom BenediktaXVI. Iznenaenju ipak nije bilo kraja. Kranski katoliki svi-jet je klicao kao i svaki put u iekivanju Petra naih dana.Uslijedio je uobiajeni kratki obred najave i predstavljanja no-voga Pape svijetu, a u toj nas je najavi doekalo iznenaenjekoje u sebi sadri svu poruku, ivotni moto, plan i program,duhovno nasljee i obvezu novog Pontiexa, kardinala Ber-goglia. Qui sibi nomen imposuit Franciscum.Koji je uzeo imeFranjo. Radost Crkve bila bi jednako velika da je na trgu sv.Petra odjeknulo bilo koje drugo ime jer se uvijek tome radu-jemo. Premda nije bilo iz poetka jasno o ijem je imenu rije,koji to sv. Franjo nadahnjuje novoga Papu, (asiki, ksaverski,

saleki) ne umanjujui vanost nijednoga od tri velikanaCrkve, sensus fidelium osjeaj vjernika bio je jasan. Franjomu je ime i to nam je govorilo sve i obeavalo puno.

Pape 20. i 21. stoljea odigrali su vane uloge u novi-joj povijesti i smije im se priznati da su doista bili uvari vjere,nasljea i uloge Crkve u svijetu. to je papa Franjo zacrtaokao glavnu poruku i zadau svoga pontifikata, osim onoga topapinstvo inae znai za Crkvu? Odgovor na ovo pitanje krijese u imenu, a ime mu je Franjo. Vratimo se osam stoljea unatrag, u taj mranisrednji vijek kako ga suvremena povijest nametljivo

ocjenjuje. Jedan uspjean trgovac u Asizu iekuje roenjesvoga sina to je trebalo osigurati nasljednika obiteljskomposlu, trgovanju tkaninama. Ne bilo kakvim tkaninama rancuskim tkaninama, tkaninama koje znae presti, mo,rasko... Iako se pobona majka u odsutnosti oca odluila zaime Ivan, to opet ima svoje znaenje ako je rije o sv. IvanuKrstitelju, na povratku s poslovnog putovanja otac sinudaje novo ime. Zvat e se Franjo, a ne po nekomtamo Ivanu koji se hranio skakavcima i odijevaokoom, iako bi to Franji iz Asiza vie pristajalo.Francuz mu je ime, Francuzi, Francesco.Povjesniari govore da Franjo iz Asiza nije

prvi dobio to ime, ali ono se svakako upovijesti pojavljuje upravo u to vrijeme.U cijeloj je prii vanije; zato ba Franjo?Ako je trgovcu rancuska tkanina jamilauspjeno poslovanje, ivot viega standarda,onda je Petru Bernardoneu to bio dovoljanrazlog da sinu nadjene ime Franjo. Da i njegovivot krene u skladu s oevim poslovnim uspjehom,da tatinom sinu bude zajameno, a svijetu jasno, tko je i toje. No, je li Franjin otac ikada naslutio to e to ime na koncuznaiti? Sigurno da nije, barem ne sve dok Franjo nije odluio

promijeniti sebe i svijet.Da ne ulazim u detaljnu povijest Franjina obraenja,podsjetimo se da Franjo u susretu sa siromahom, gubavcem,potlaenim i marginaliziranim, a u konanici s kriem,susree Boga. u poinje njegova promjena, a ta promjenakasnije mijenja sve oko njega. a promjena i porukasiromaha is Asiza daje poticaj i kardinalu Bergogliu. Ne

zaboravi siromahe! apnuo je jedan od kardinala kada je nakonklavama postalo jasno da je kardinal Bergoglio izabranza Papu. Sm Papa e kasnije objasniti razloge odabira imenau obraanju diplomatskim predstavnicima akreditiranim priSvetoj Stolici: Postoje mnogi razlozi zbog kojih sam izabraoime svetoga Franje Asikog, ovjeka koji je dobro poznat iizvan granice Italije i Europe i meu onima koji ne ispovijedajukatoliku vjeru. Glavni razlog tomu je ljubav koju je Franjogajio prema siromasima. U svijetu ih je mnogo i oni veomatrpe. Prema primjeru sv. Franje Crkva im je uvijek nastojalapomoi i ublaiti njihove muke u svim krajevima svijeta. Jorge Mario Bergoglio kardinal Buenos Airesa dobrozna to je siromatvo i bijeda. Dolazi iz tzv. reega svijeta oijoj bijedi na europski mentalitet ne moe dovoljno pojmiti.Koliko god nas kriza suvremenog drutva razarala, mi u Eu-ropi ipak poznajemo blagodati socijalne drave, brige i kakve-

takve solidarnosti i sigurnosti. U zemljama reega svijetanije tako. Razlika izmeu bogatih i siromanih je tako velikada moemo blago zakljuiti kako nije rije o bogatau i siro-mahu nego o previe pohlepnom t a j k u n ui bijedniku gladnom kruha imrve dostojanstva. Crkvaje posluala to joj Duhgovori, a Duh Bojieli progovoritio razlikama udrutvu, orazornoj

FRANJO MU JE IME


13/20

13

sebinosti, o ugroenosti svega stvorenog. Duh Boji eli tolikotoga rei. U tome Duhu i s tim porukama na scenu Crkve i svijetaGospodin alje novoga Papu. Doista, iz dana u dan oi svijeta pozorno motre svakugestu pape Franje i u tim gestama itamo koliko e Njegova Svetostopravdati svoje ime. Sv. Franjo je prije svega iskreni bogotraitelj,spontan i jednostavan ovjek vjere, dijaloga, uvar stvorenoga ibranitelj onih s ruba drutva, siromanih u svakom pogledu. Na

misi ustolienja papa progovara o potrebi ouvanja svega onoga tonam je Bog darovao, a to smo mi sami sebi, to nam je blinji i to namje sve stvoreno. Kao to nam je pokazao sveti Franjo Asiki: uvatiznai gajiti potovanje prema svakom Bojem stvorenju i svijetu ukojem ivimo U konanici, sve je povjereno ovjeku na uvanje ito je odgovornost koja se tie svih nas. Budite uvari Bojih darova! Akada ovjek ne vri tu zadau, kada se ne brinemo za stvoreni svijeti brau, tada se stvara prostor za unitenje i ljudsko srce otvrdne. Usvakom povijesnom razdoblju, naalost, bilo je Heroda koji kujusmrtonosne planove, unitavaju i nagruju lice mukarca i ene.

Oni koji poznaju ranjevake spise, Franjina pisma, molitve,

pravila i ivotopise, mogu potvrditi da sv. Franjo i dalje govori. Nesuspree se progovoriti monicima svijeta da prihvate drugaijestavove prema svemu stvorenom. Ljubazno molim sve one koji su naodgovornim poloajima u ekonomiji, politici i drutvu, sve mukarcei ene dobre volje: budimo uvari stvorenog svijeta, Bojeg naumaupisanog u svijet, uvari drugoga, okolia; ne dopustimo da znakoviunitenja i smrti prate na svijet na putu njegova napretka! Ali, dabismo uvali, moramo se brinuti takoer za sebe same! Sjetimo seda mrnja, zavist, oholost kaljaju ivot! Da poruka ne ostane na rijeima, papa Franjo svojimpastoralnim zauzimanjem, spontanim gestama i primjeromsvjedoi i iri duh siromanog Asianina. inio je to i prije nego toje izabran za poglavara Katolike crkve. Svijetu je, to je i opravdano,privlano ono to se vidi izvana. U teolokom pogledu nije tonajvanije, ali i nije nevano gdje jedan crkveni dostojanstvenikkao kardinal stanuje, ime se vozi, to nosi, kome pere noge i s kimese drui te jo mnogo toga. Papu trebamo promatrati u kontekstunjegova pastoralnog iskustva u Crkvi reega svijeta, ali je njegovo

zalaganje ipak univerzalna poruka sv. Franje cijeloj Crkvi isvijetu. Papa obnovu Crkve, ba kao i sv. Franjo, vidi u osobnojpromjeni i primjeru. Budite pastiri s mirisom ovaca, rekao jeSveti Otac sveenicima i biskupima na misi posvete ulja, naVeliki etvrtak ove 2013. g. Nije to poruka samo sveeniku

i biskupu, nego i svakom kraninu koji je po krtenjuprihvatio ivot po Evanelju.

Jo je jedan vaan aspekt ranjevakoga nasljeaprisutan kod pape Franje, a to je dijalog s drugimreligijama, osobito islamom: Moj je zadatak graditimostove meu svim ljudima, a u prvom redu pojaatidijalog meu religijama i zajedniki suzbijatisiromatvo, rekao je Papa istaknuvi pritom radosti zadovoljstvo zbog prisutnosti predstavnika islamana misi ustolienja 19. oujka 2013. I tako FranjoPontiex, to znai graditelj mostova, eli nastaviti

dijalog Franje Asikog sa sultanom Melek el Kamelom, odnosno islamom. Franjo je eliodijalogom meu ljudima graditi mostove, kako bisvatko mogao pronai u drugome ne neprijateljai suparnika, ve brata, kojega treba prihvatiti i

zagrliti,objasnio je papa Franjo. ra Marinko Klai

PJESMA STVOROVAsv. Franjo Asiki

Svevinji, svemoni, Gospodine dobri,tvoja je hvala i slava i asti blagoslov svaki.

ebi to jedinom pripada,dok ovjek nijedan dostojan nijeni da ti sveto spominje ime.

Hvaljen budi, Gospodine moj,sa svim stvorenjima svojim,napose s bratom, gospodinom Suncem:od njega nam dolazi dani svojim nas zrakama grije.Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,slika je, Svevinji, tvoga boanskoga sjaja.

Hvalite i blagoslivljajteGospodina moga,zahvaljujte njemu, sluite njemu sviu poniznosti velikoj.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu naem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.Njih si sjajne i drage i lijepepo nebu prosuo svojem.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu naem Vjetru,po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,

i po svakom vremenu tvojem,kojim uzdrava stvorove svoje.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestrici Vodi,ona je korisna, ponizna, draga i ista.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po bratu naem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje no.On je lijep i ugodan, silan i jak.

Hvaljen budi, Gospodine moj,

po sestri i majci nam Zemlji.Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,cvijee areno i bilje donosi.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po onima koji oprataju iz ljubavi tvojei podnose rado bijede ivota;blaeni koji sve podnose s mirom,jer e ih vjenom okruniti krunom.

Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestri nam tjelesnoj smrti,

kojoj nijedan smrtnik umai nee.Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;a blaeni koje ti nae po volji presvetoj svojoj,jer druga im smrt nauditi nee.


14/20

14

Svakakve krize prate ovjeka napodruju drutvenog i individualnograzvoja. Svaki pojedinac u svojem ivotuima vrijeme krize. Boravei u ahuramavlastita ega ne osjeamo koliko smo seuspavali i postali mlaki. Obuzeti eljomi tenjom za izvanjskim materijalnimprobitkom zaboravili smo na nae istin-sko poslanje: odgoj i obrazovanje naedjece.

Vjera i religioznost koji su ukorijenjeniu biu svakog ovjeka izostali su iz cje-lovita promiljanja o odgoju. Odrastanjenikada nije bilo lako, suvremeni nainivota i dananje vrijeme dovoljno zbu-njuje i odrasle, a kolike li dvostruke po-ruke alje naoj djeci!?Obitelj je danas izloena dubokim i in-tenzivnim promjenama, podlona jepromjeni njezine strukture i njezine va-nosti za pojedinca. Sve manje postoji e-

lja za stvaranjem obitelji, zadravanjemu njoj, uz tvrdnju da ona nije potrebnaovjeku dananjice jer gui njegovu slo-bodu. Postoji cijeli niz znanstvenih de-finicija o pojmu obitelji, ali u jednom sesvi slau obitelj je drutvena, socijalnai bioloka zajednica. Zadatak obitelji jerazvoj individualnih, moralnih, psihi-kih i duhovnih osobina linosti. U obi-telji se ljudi raaju, ive i umiru. Ulogaroditelja je jedinstvena i sveta. Za nor-malan razvoj, djetetu je potreban osje-

aj eljenosti i voljenosti podjednako odoca i majke. Naa drava je po deklariranjupuanstva vjernika drava stoga se upristupu odgoju ne mogu i ne smiju izo-staviti duhovne vrednote. Vratiti odgoj

njegovoj biti znai omoguiti mu da seostvari u ozraju ljubavi i da tei premaviim duhovnim vrednotama koje otva-raju prostor u kome se sloboda Duhasusree sa slobodom ovjeka i potvrujeje do kraja (bl. Ivan Pavao II.). Majka Boja je majka djete-ca Isusa koja je imala neizmjerno te-ak zadatak: pod svojim srcem je devetmjeseci nosila Boga. Imala je zadatak

njegovati Ga, ljubiti, zadatak da Bogapokloni svijetu, da se brine o Bogu i zaBoga. Ona nas ui da djecu treba voljetiod samoga zaea. Marija je ena, maj-ka, hodoasnica vjere, kao naa duhov-na majka uvodi nas u tajne materinstva.Po njoj nam Gospodin otkriva ispravannain poimanja naeg majinstva, na-eg roditeljstva. Majka Marija je enaodlunosti, slobode, puna snage, ivotai smisla. Ui nas mudrosti, istinitosti,

ui nas kako dijete Isusa, Njegovo otaj-stvo, donijeti u svoje obitelji, u svijet, uinas kako ispravno odgajati. Po Marijinuzagovoru dobivamo duhovnu snagu dabismo doli do sri naega bia u kojojse nalazi Ljubav koja nas motivira dase usavravamo, darujemo i posvetimodrugome. Odgojiti djecu danas nije nemo-gu pothvat jer Ljubav ini i nemoguemoguim. Odgoj bi trebao biti radosnoputovanje od mraka prema svijetlu koje

se odvija u interaktivnu ozraju ljubavii kao takvo je temelj za razvoj zdravelinosti. Uenje i pouavanje djece po-iva na naoj suradnji s Bogom koji namdaje takvu milost da u odgoju i roditeljii djeca sudjeluju kao cjelovita bia. Zato

svaki oblik odgoja moramo doivjetikao meusobni susret s Gospodinom ukojemu postoji davanje i primanje lju-bavi. Vjernik ne moe temeljiti od-goj samo na spoznajama inormacijaobjektivnih znanja nastavnoga gradi-va. Vjernik mora posjedovati unutar-nje iskustvo koje je osobno, intimno iizvan dometa pouavanja i uenja. Kada

bismo zanemarili unutarnje iskustvo,posljedica bi bila zanemarivanje emo-cionalne i duhovne sere nae djece. Aupravo iz tih sera proizlaze pokretainaeg ponaanja, kriteriji vrednovanjai moralni kriteriji. Razumom moemospoznati je li neto istinito ili nije, alivrijednost spoznatom daje duhovni iosjeajni dio. Nepotivanje unutarnjegaiskustva i naglaavanje izvanjskoga stav-lja u sredite odgoja gradivo koje treba

zapamtiti, usvojiti, reproducirati imenaglaavamo racionalnu stranu osobe iobrazujemo umjesto odgajamo. Roditelji moraju i trebaju odgo-vorno i svjesno preuzeti teret i ljepotuodgajateljske uloge. Na izazove dana-njice moramo odgovoriti snagom naevjere, ljubavi i znanja. Odgoj zasnovanna ljubavi i proet duhovnim vredno-tama motivira razvoj i ostvarenje sva-kog pojedinca. Ako takvi stojimo predGospodinom onda istinski moemo kao

Majka Marija izrei vlastiti Magnificatjer e samo tako nae Da imati snagu.

Angela Lovri,OFS

VJERA I ODGOJVJERA I ODGOJ


15/20

15

Obradovae se tiini, u eljenu lukuon ih povede (Ps 107, 30). Ove rijeipsalmista ine mi se prikladnima za ovovrijeme ormacije i ivota u novicijatu.Pozvani i potaknuti Bojom milou,

uimo se slijediti stope siromanog iponiznog Krista traei uvijek i svugdjelice Njegovo. Otkriti to Boje lice u sebi,u brai i u svakom stvorenju poziv jekoji donosi preobilnu radost u ovjeku.Smireni pred Gospodinom, znajuida On vodi naa srca k svome Boan-skome Srcu, njemu se nadamo (usp.Ps 37, 7) i s pouzdanjem as Njegovapohoda iekujemo. Nadalje, razdobljeje ovo u kojemu nas Gospodin ui kakoljubiti do potpunog predanja sebe kaoto kae prorok: Gospodine, za tebe i-vjet e srce moje i ivjet e moj duh (Iz39, 16). On sm je na Boanski Uiteljkoji duu svakoga brata vodi na osobitnain u svojoj ljubavi do toga da ljubimoNjega iznad svega, a brau svoju pora-di Njega. Ne odbiti Mu nikada nita, zaljubav uiniti, trajan je poziv ove Bo-je ljubavi u nama. Ljubiti Ga s vjerom,idui za Njim sve do kria, kao to Gaje ljubila Njegova i naa Majka Marija.

Ljubiti Ga kao to kao to On ljubi svogaOca. Naravno, ovo nije mogue namasamima po sebi pa ni naim dobrimdjelima. Ovo jedino moe milost DuhaSvetoga u nama koji nam uostalom i uti-skuje takve elje. Stoga Ga i molimo danas kao orue u svojim rukama upotri-

jebi za svoje Kraljevstvo kako je Njego-va volja. I ne treba nas tediti jer je i Onnas ljubio do smrti da bismo mi ivjeli uNjemu. Zato ponizno molimo sa svetimFranjom Gospodina da umremo od

ljubavi ljubei Njega, koji se udostojaoumrijeti od ljubavi ljubei nas (MolitvaAbsorbeat).Smiriti se pred Gospodinom te Mudopustiti da u nama govori, dajui Muse na raspolaganje kada i kako On tohoe, elja je, ali i poziv svakog novaka.elja je to da Gospodin govori u naemponaanju, naem opohoenju s blinji-ma, u naem govoru, u cijelom naembiu kao to je govorio i u seraskom ocusvetom Franji koji je sav postao Bojigovor. Kroz svakodnevnu zajedniku iosobnu molitvu, kroz bratsko zajedni-tvo, nastavu i kune poslove trudimo seotkrivati tragove Boje blizine. o je lje-pota ranjevakog ivota jer ne inimonita osobito, ali se trudimo ono sva-kidanje initi na osobit nain tj. s lju-bavlju, s punom panjom i predanjemsrca onome to radimo bila to molitva,bratsko druenje ili ienje. akoer,spustiti se s ljubavlju poput Gospodina

u prainu bratovih nogu (slabosti) i tuga prigrliti sa svim to on jest, mjestoje susreta sa samim Kristom koji samsebe oplijeni uzevi lik sluge (Fil 2,7), a koji i dalje ne prestaje biti Bog iGospodin. Osobito svakodnevno Bojesamodarivanje pod prilikama kruha i

vina ini nas sposobnima i otvorenimaza meusobnu pomo, potporu, ali i zasam ivot u zajednici. Nadalje, zagleda-ni u Krista upijamo crte Njegova licasa eljom da Ga donesemo, ali i otkri-

jemo u svakom ovjeku i stvorenju podnebom. Mi nismo sveci ve ljudi s po-zivom da budemo u Kristu i s Kristomjo vie ljudi za druge. Uistinu, novici-jat je eljena i milosna luka Boja kojanas i kroz nebrojene duhovne pustinje,ali i vjetrove protivtina uvijek iznovaprivlai k luci svoga Srca, jer nama jedana milost: za Krista, ne samo u njegavjerovati nego za njega i trpjeti... (Fil 1,29). Ovo je poziv da svoje svakidanje,makar male, duhovne rtve prinosimoBoanskome Srcu Isusovu za spasenjesvih ljudi. Isto tako je ovo otvoreno Srcemjesto odmora Kristovih siromaha gdjese sa Psalmistom u sjenu njegovih kri-la zaklanjamo dok pogibao ne mine(usp. Ps 57, 2b). Stoga, puni pouzdanjazahvaljujemo Dobromu Bogu za sve mi-losti koje nam je udijelio i koje nam usvojoj boanskoj dobrohotnosti jo eliudijeliti. akoer, zahvalni Bogu za vaemolitve i dalje se ponizno preporuamo

kako bismo se u svemu Njemu svidjeli, avama koristili. S tom uskrslom radoukliemo: Neka se u svemu slavi Bog poIsusu Kristu, komu slava i vlast u vijekevijekova! Amen. (1 Pt 4, 11).

ra Josip Ivki

U ELJENU LUKU ON IH POVEDE


16/20

16

Na blagdan Sv. Obitelji u upnoj crkvi Sv. Jurja sveano jeblagoslovljen novi vitraj Dolazak sv. kue iz Nazareta narsat. Motiv vitraja stavljen je u povijesni okvir: Frankopani,Vinodolski zakon i rsat.

Autor vitraja je akademski slikar i upljanin upe Sv. Jurja, g.Robert Mijali. Stolarske radove izveo je g. Sanjin Srok s Vikova.Do sada su postavljena tri prozora. Navjetenje su darovaliZdenko i Jasna Pali. Isus u Nazaretskoj sinagogi dar je p.Marijana Glamoaka i vjernika iz Hrvatskog katolikog centraSv. Nikole avelia u Sidneyju. Na blagdan Svete nazaretskeobitelji blagoslovljen je vitraj Dolazak Nazaretske kue 1291.,dar Ivanke Sila i kerke Milice s muem Viktorom i djecomIvanom i Anom, tj. obitelji Aneli.Uz darovatelje, umjetnika, prisutne upljane i mons. dr. Milanaimunovia koji s ljubavlju prati i ukljuuje se u ivot upnezajednice, sveanu sv. misu i blagoslov vodio je upnik ra Ivan

Mikleni koji je povijesne podatke pribliio vjernicima. Da slavljebude bogatije, Matej Mijali je na violini svirao Ave Mariu odSchuberta uz orguljaku pratnju majke Jelene Mijali. Na krajublagoslova, upnik ra Ivan je zahvalio darovateljima, umjetniku,stolaru i prisutnima na sudjelovanju u misnom slavlju. Slavlje senastavilo u upnoj dvorani u ugodnim druenjem.

Misnim slavljem u svetitu Majke Boje rsatske vo-lonteri i korisnici Prihvatilita za beskunike Rue sv. Franjeobiljeili su u srijedu 27. oujka estu godinjicu djelovanja.Misu je predvodio ra Ivan Sran dok je poseban pozdrav svimauputio trsatski gvardijan, ra Antun Jesenovi.Prihvatilite je otvoreno 27. oujka 2007. godine u prostoru od90 kvadratnih metara koje se nalazi uz crkvu Sv. Romualda iSvih Svetih na Kozali. Prostor je ustupila Rijeka nadbiskupi-ja, a sastoji se od dvije spavaonice s trenutnim kapacitetom od11 kreveta, od kuhinje, kupaonice s wc-om, ostave i kapelice.Prihvatilite za beskunike Rue sv. Franje osnovali su lano-vi Franjevakog svjetovnog reda na rsatu, bratstvo koje svoju

vjeru eli ivjeti po primjeru svetog Franje Asikog, a koje i da-nas vodi Prihvatilite uz veliki broj volontera iz svih drutvenihi vjerskih slojeva.

Sveta misa u crkvi Majke Boje rsatske imala je po-sebnu nakanu zahvala Bojoj providnosti i volonterima naradu, rekao je gvardijan trsatskog samostana i uvar svetita

Majke Boje rsatske, ra Antun Jesenovi koji je po zavretkumisnoga slavlja pozvao sve volontere na druenje s korisnicimaPrihvatilita u subotu 13. travnja. Volonteri, za sada jedinog, ri-jekog prihvatilita za beskunike organizirani su po slubamai to kroz administrativnu, pravnu, medicinsku, odgojno-obra-zovnu slubu, slubu za nabavu, ienje, odravanje, slubu zaduhovnu pomo te slubu posluitelja. Prema rijeima vodite-ljice Prihvatilita Vilme Mlinari, cilj rada je ne samo pruitiprenoite najpotrebnijima, nego ih prije svega osposobiti zaponovnu integraciju u drutvo, ovisno o psihofizikim i drugimsposobnostima korisnika, provodei s njima program radne te-rapije i rehabilitacije. om programu pripada i briga za socijal-na prava korisnika te pruanje pravnih savjeta, odgovarajuezdravstvene skrbi i pomoi korisnicima na duhovnoj, psiho-socijalnoj i drugim razinama kako bi se stvarale radne navikei razvijale kreativnosti kod korisnika. Prihvatilite se financiraiskljuivo donacijama brojnih poduzea, dobrotvornim prilo-zima graana te ga sufinanciraju Rijeka nadbiskupija, GradRijeka i Primorsko-goranska upanija kroz natjeaje na kojese Prihvatilite redovito prijavljuje. Kada su prije est godinakrenuli s projektom, za ime Rue sv. Franje odluili su se natemelju legende koja kae da se jednom prilikom sv. Franjo ba-cio u grm trnovitih rua te su otada rue izgubile trnje. Na tommjestu u Asizu, Franjinu rodnom gradu, i danas rastu rue beztrnja, a probate li ih presaditi na bilo koje drugo mjesto, ruama

e ponovno narasti trnje.Svi zainteresirani koji se ele ukljuiti u pomo rada

Prihvatilita sve potrebne inormacije mogu dobiti na licu mje-sta u Prihvatilitu ili putem njihove slubene internetske strani-ce: www.beskucnici-rijeka.org

Helena Anui

NOVI VITRAJU UPNOJ CRKVI SV. JURJA

EST GODINA PRIHVATILITAZA BESKUNIKE


17/20

17

ISUSOV KRINI PUTNA NOVI NAINU elji da se u korizmenom vremenu naglasivrijednost Velikog tjedna i Uskrsa i vjernikepodsjeti na tisuljetnu kransku tradicijukrinoga puta, petu godinu zaredom rijekaUdruga Mladi za Krista (MZK) i FRAMArsat postavljaju dinaminu i interaktivnuinstalaciju pod nazivom Isusov kriniput na Fortici iznad svetita Majke Bojersatske.Postaje novog Krinog puta obogaenesu promijenjenim i dodatnim sadrajimau odnosu na protekle godine. Kako istiuorganizatori iz MZK-a i FRAMA-e, ciljje ove godine, koja je u Crkvi proglaenaGodinom vjere, graanima Rijeke pruiti

prostor i vrijeme u koje se mogu sklonitiu vrijeme priprema za najvei kranski blagdan te krozinteraktivne postaje i instalacije biti izazvani promiljati oznaenju Isusova krinog puta i samog Uskrsa u kontekstuvlastite vjere te izazova s kojima se susreu na tom putu.Stoga su svi mogli u tiini moliti, itati biblijske tekstove,razmiljati nad slikama, iskusiti teinu kria na svojim leima,posluati prigodnu pjesmu, okusiti gorko bilje, sve u svemu,doivjeti krini put na drugaiji nain u nastojanju

kvalitetnog utjelovljivanja vjere u kontekstu osobnogduhovnog putovanja, obitelji, Crkve i drutva.Interaktivni krini put na trsatskoj Fortici bit e iznovapostavljen i ponuen vjernicima za osobnu molitvu u sklopursatskih Marijinih dana, 11. svibnja, od 12 do 19 sati.

Sinia Puci

U rijekom marijanskom svetitu na rsatu e seod 30. svibnja do 1. lipnja 2013. odrati 4. estival hrvatskihvjerskih filmova koji organiziraju Istra film i Franjevakisamostan rsat.Ovaj specijalizirani filmski estival na jednom mjestu okupljai natjecateljskom vrednovanju izlae godinju produkcijuvjerskih filmova snimljenih u Hrvatskoj i hrvatskoj dijasporidiljem svijeta.Na Festivalu sudjeluju filmovi svih anrova u kojima seiskazuju evangelizacijske i drutvene vrijednosti Katolike

crkve u Hrvata igrani, dokumentarni, animirani, obrazovniili amaterski.Prethodna tri estivala poluila su izuzetnu medijskupozornost i ukazala na vrijedna ostvarenja filmova ovogaanra i tematike.Na internetskoj adresi Svetita www.trsat-svetiste.com moese saznati vie o prologodinjim estivalima.

NAJAVA 30. svibnja 1. lipnja 2013.

svake pr

v

e subote u m

jesecuu 17. 30 sat

i

Raspored:

17.30 sati:-Razmiljanje oPapinim porukama obiteljima

- Molitva krunice- Posveta obitelji Majci

BojojTrsatskoj18.30 sati:Sveta Misa

Obitelj koja zajedno moli, ostaje slona.bl. Ivan Pavao II.

FESTIVAL HRVATSKIHVJERSKIH FILMOVA

TRSAT 2013.

MOLITVENI SUSRETI


18/20

18

PRIJAVE HODOASNIKAPozivamo sve upnike i voditelje hodoaa u svetiteMajke Boje rsatske da radi to bolje pripreme iorganizacije na vrijeme prijave broj hodoasnika kojidolaze subotom ili drugim danima. o moete uinititeleonom, aksom ili putem elektronske pote.

Telefon: 00385/(0)51 452 900Fax: 00385/(0)51 217 - 347E-mail: [email protected].

Marijina svetita su mjesta koja svjedoe o osobitojMarijinoj prisutnosti u ivotu Crkve. Dio su duhovne

i kulturne batine svakog naroda, imaju veliku privlanui predajnu snagu. U njima, i pojedinci i manje skupine,a nerijetko i itavi narodi trae susret s GospodinovomMajkom, s onom koja je blaena jer je povjerovala. (IvanPavao II.)akvo je i nae svetite Majke Boje rsatske.Na Marijin su rsat i u najteim vremenima dolazili mnogikrani da ovdje, pred likom Marijinim, i u najveimiskuenjima obnove, uvrste, ohrabre i sauvaju svojuvjeru i vjernost Bogu i ljudima. Ovamo su, katkada inenamjerno, dolazili mnogi i pronali pokolebanu

ili izgubljenu vjeru. Majci Bojoj rsatskoj su se utjecalimladi ljudi da sretno nau ivotnog druga. Ovamo su senavraali u svim tjeskobama, pa i brodolomima svogabranog i obiteljskog ivota zreli ljudi da pronau putovekako sretno opet obnoviti ili, uza sve neprilike, unaprijeditiuzajamnu vjernost. (biskupi Rijeke Metropolije 1991.)Ovo je svetite bilo u prolosti, ostaje usadanjosti, a pouzdano se nadamo da e biti i ubudunosti arite prave i duboke vjere za na narod, aposebno za ovaj primorski kraj. Marija e iz ovoga svjetionikavjere i dalje pokazivati put zalutalim putnicima i usmjeravatiih u luku spasenja. Ona e i dalje vjerne utvrivati u vjeri,

slabe jaati, grenike obraati, a svima biti dobra i blagaMajka milosti. (dr. Viktor Buri, rijeki nadbiskup)I s tom eljom upuujemo svim hodoasnicimasrdaan pozdrav i iskrenu dobrodolicu.

BIO NAM ESI I BLAGOSLOVLJENBLAGDAN NAE DRAGEMAJKE BOJE RSASKE!

Vai trsatski ranjevci

Svetite Majke Boje Trsatske

Hodoasniki program u Svetitu

Dolazak hodoasnika u Svetite,pozdrav Majci Bojoj Trsatskoj

8.00 - 10.00 sati:Pokorniko bogosluje i sakrament

pomirenja u Perivoju

9.00 sati:Krini put na Trsatskoj kalvariji

10.00 sati:HODOASNIKA MISA U PERIVOJU

Poslije mise je zajedniki ophod okoudotvornog lika Majke Milosti.

Vrijeme odmora, okrepe irazgledavanje Svetita

POTOVANI HODOASNICI, DRAGI TOVATELJIMAJKE BOJE TRSATSKE!


19/20

19

NOV

IKRINIPUT


20/20

20

OBLJETNICA10.PAPE IVANA PAVLA II.2003. - 2013.DANI PAPE IVANA PAVLA II.

Rijeka, 5. - 9. lipnja

Srijeda, 5. lipnja u 18.00 satiKatedrala Sv. Vida

predvoditelj: mons. dr. Ivan Devi, nadbiskup rijeki

20.00 sati: Gat Karoline rijeke,mjesto stupanja na rijeko tlo pape Ivana Pavla II.

Sveano otkrivanje spomen obiljeja ( bitve ),rad ak.kipara Ante Jurkia

etvrtak, 6. lipnja u 19.00 satiCrkva Gospe Lurdske

predvoditelj: mons. Valter upan, biskup krki

Petak, 7. lipnja u 18.00 satiCrkva Uznesenja BDM ( Kosi toranj )

predvoditelj: mons. Ivan Milovan, biskup u miru

Subota, 8. lipnja u 18.30 satiSvetite Majke Boje Trsatske

predvoditelj: mons.dr.elimir Pulji,nadbiskup zadarski i predsjednik HBK

Nedjelja, 9. lipnja u 18.00 satiKapela Bogoslovnog sjemenita

predvoditelj: kardinal Josip Bozani,nadbiskup zagrebaki

Sveano otkrivanje spomen bisterijekom nadbiskupu Josipu Pavliiu,

rad ak.kipara Ante Jurkia

pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatskedr. Ive Josipovia

Dirigentica: Nada Matoevi

Nedjelja, 9. lipnja 2013. u 20.30 sati

Nedjelja, 2. lipnja 2013. u 20.00 satiPerivoj Gospe Trsatske ili Aula pape Ivana Pavla II.

SVEANO OTVORENJEPapi Ivanu Pavlu II. s ljubavlju

sjeanja - pripreme - poruke

Govore:mons. Ivan Devi, nadbiskup, g. Vojko Obersnel, gradonaelnik,

g. Goran Grani, g. Josip Buri, g. Domagoj PejiPjevaju:

Zbor Svetita Majke Boje Trsatske, rijeke klape: enska klapaLuka, muka klapa Nevera

Documents

Mt Gospa Trsatska 2013