Mr. sc. Vesna Kolega Požar · o Energetski najefikasnija mjera za poboljšanje svjetlosne udobnosti korisnika zgrada je u što većoj mjeri koristiti prirodno (dnevno) osvjetljenje;

UNDP trening seminar: 12.-15.07. 2005.Banja

Luka

1

Energetska troEnergetska troššila i sustav rasvjeteila i sustav rasvjete

Mr. sc. Vesna KolegaOdjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnostEnergetski institut Hrvoje Požar

[email protected]


Luka

2

Energetski efikasni sustavi rasvjeteEnergetski efikasni sustavi rasvjete

o Energetski najefikasnija mjera za poboljšanje svjetlosne udobnosti korisnika zgrada je u što većoj mjeri koristiti prirodno (dnevno) osvjetljenje;

o Dugotrajan rad pri umetnoj rasvjeti je nezdrav i vrlo često uzrokuje nelagodu, razne probleme s očima, glavobolju i dr.


Luka

3

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjeteKarakteristično za korištenje prirodnog osvjetljenja je da

ono:- osigurava zdravije klimatske uvjete u prostorijama;- omogućava veće standarde vizualne udobnosti;- čini prostorije vedrijima i ugodnijima za boravak;- štedi energiju;- štedi novac;- smanjuje emisije štetnih plinova u atmosferu;- štedi ograničene globalne izvore energije.


Luka

4

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjeteNačini maksimiziranja dnevnog osvjetljenjao orijentacija, prostorna organizacija i geometrija prostora;o raspored, oblici i dimenzioniranje otvora kroz koje prodire dnevno svjetlo;o smještaj i površinska svojstva unutarnjih pregrada koje reflektiraju dnevno

svjetlo i doprinose njegovoj raspodjeli;o raspored, oblici i karakteristike raznih pokretnih ili nepokretnih uređaja za

zaštitu od preintenzivnog svjetla i blještavila;o svjetlosne i toplinske značajke ostakljenih ploha;o zadovoljenje standarda svjetlosne udobnosti (eng. visual comfort);o osiguravanje zdravstveno-bakteriološke funkcije optimalne dnevne

osunčanosti stambenih prostora;o poboljšanje energetske efikasnosti i ušteda energije ispravnim

dimenzioniranjem sustava umjetne rasvjete, ventilacije i klimatizacije.


Luka

5

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjetePreporuke za maksimiziranje dnevnog osvjetljenja prilikom

projektiranja kuće:- identificirati mjesta i pravce s najinteresantnijim i najljepšim

pogledom;- selektirati optimalnu lokaciju kuće za maksimiziranje dnevnog svjetla

i nesmetanosti pogleda;- znati da je zbog niskog kuta upada Sunca teže postići prihvatljivo

zatamnjenje na zapadnim i istočnim fasadama kuće nego na fasadi orijentiranoj prema jugu.

- prilikom organizacije unutarnjeg prostora u kući voditi računa o zahtjevima za prirodnim osvjetljenjem;

- osigurati najbolji dotok dnevnog svjetla u prostorije gdje je ono najpotrebnije (radne prostorije, staklenici i dr.);

- naći optimalnu veličinu prozora i drugih otvora kroz koje prodire dnevno svjetlo.


Luka

6

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjetePreporuke za projektiranje ostakljenih površina:

- prozori orijentirani prema jugu trebaju biti dovoljno veliki da maksimiziraju solarne dobitke i dnevno osvjetljenje;

- prozori na sjevernoj strani trebaju biti manjih dimenzija da minimiziraju toplinske gubitke, pri čemu treba voditi računa da se u težnji za što većim smanjenjem toplinskih gubitaka ne pretjera, što bi rezultiralo nezadovoljavajućom količinom dnevnog svjetla u sjevernim prostorijama;

- važno je i ispravno dimenzioniranje prozora koji gledaju na istok i zapad zbog jutarnjih i večernjih solarnih dobitaka;

- općenita je preporuka da udio prozora iznosi aproksimativno 25-30% na južnim fasadama, a 20-25% na sjeverno orijentiranima fasadama;


Luka

7

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjetePreporuke za projektiranje ostakljenih površina:- raspored i dimenzije prozora trebaju biti određene u

ovisnosti o volumenu prostorija koje treba osvjetljavati dnevnim svjetlom;

- dnevno svjetlo kroz vertikalne prozore doseže aproksimativno 4 do 6 metara u prostoriju, pri čemu intenzitet dnevnog svjetla pada obrnuto proporcionalno s udaljenošću od prozora;

- prozori smješteni na suprotne strane prostorije uslijed refleksije osiguravaju bolje širenje dnevnog svjetla;

- horizontalni krovni prozori su cca 3 puta efikasniji kao izvor dnevnog svjetla od vertikalnih prozora pri čemu je dodatna prednost da prostor osvjetljavaju jednoliko.


Luka

8

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjete

U cilju djelotvorne zaštite od preintezivnogosvjetljenja primjenjuju se sljedeća rješenja:

- trijemovi, rebranice, žaluzine, tende i dr.;- elementi vanjske zaštite od sunca: razni

pokretni i nepokretni brisoleji, inteligentna pročelja, suvremena selektivna ostakljenja i dr.


Luka

9

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjeteRefleksije svjetlosti u prostorijamao Dnevno svjetlo se u većoj ili manjoj mjeri reflektira odnosno

apsorbira u ovisnosti o vanjskim površinama na koje pada (zemlju, vodu, vegetaciju koja okružuje kuću, susjednu kuću ili neku drugu građevinu i dr.).

o Reflektirano svjetlo je veoma važan izvor dnevnog svjetla, prvenstveno u prostorijama koje su okrenute od Sunca.

o Standardne refleksije (%) na različite vanjske površine su sljedeće:o - Voda 7%;o - Suha zemlja 10%;o - Šljunak 13%;o - Beton 40%.


Luka

10

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjeteo Ulazeći valovi svjetlosti se u prostoriji kontinuirano

reflektiraju od zidova, podova, stropova, namještaja i drugih predmeta koji se u njoj nalaze.

o Da bi se dnevno svjetlo u prostoru maksimiziralo, važno je da standardne vrijednosti refleksije na različite unutarnje površine u prostoriji budu što veće, pri čemu je od velike važnosti njihova boja.

o Površine tamnih boja reflektiraju puno manje svjetlosti od površina svijetlih boja (površine bijele boje reflektiraju svjetlosne valove čak 17 puta bolje od crnih površina).


Luka

11

Sustavi prirodne rasvjeteSustavi prirodne rasvjeteAproksimativne refleksije od površina u ovisnosti o

boji su sljedeće:- Crna 5%;- Svjetlo crvena 17%;- Svjetlo plava 45%;- Svjetlo narančasta 54%;- Svjetlo žuta 70%,- Bijela 85%.


Luka

12

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjeteEnergetski efikasan sustav umjetne rasvjete je onaj koji

zadovoljava dva glavna zahtjeva:- sve dok u prostoriji ima dovoljno dnevnog svjetla za

obavljanje planiranih aktivnosti sustav umjetne rasvjete je isključen;

- sve komponente sustava umjetne rasvjete su energetski efikasne (štedne žarulje, fluorescentne cijevi i dr.).

o Uštede energije a time i novca, promjenom konvencionalnih u energetski efikasne sustave umjetne rasvjete su značajne i kreću se do 30%.


Luka

13

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjete

Generalna podjela umjetne rasvjete- Opća (ambijentalna): – sigurnost u

kretanju, obavljanje jednostavnih poslova;- Lokalna (task) : složeniji poslovi koji

zahtijevaju višu svjetlosnu razinu;- Ugođajna (accent): naglašava pojedine

dijelove prostorije


Luka

14

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjeteo Pod pojmom sijalice podrazumijevaju se razni tipovi svjetlosnih

izvora:- klasične žarulje,- fluorescentne cijevi, - kompaktne fluorescentne cijevi (štedne žarulje) i dr. ;- visokotlačne natrijeve i živine žarulje;- halogene žarulje;- natrij-ksenon žarulje

- Fluorescentne cijevi su energetski efikasnije od klasičnih volframovih ili halogenih žarulja. Energetska potrošnja fluorescentne cijevi iznosi ovisno o tipu aproksimativno 1/5 potrošnje volframove i 1/2 potrošnje halogene žarulje za jednaki intenzitet svjetla.


Luka

15

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjeteU klasičnim se žaruljama samo od 5 do 15% potrošene

električne energije pretvara u svjetlosnu što je vrlo niska iskoristivost, dok se u fluorescentnim cijevima iskorištava do 77% električne energije.

Noviji modeli tanjih fluorescentnih cijevi promjera 26 mm su od 10 do 15% energetski efikasniji od starijih tipova promjera 38 mm.

Energetska efikasnost štednih žarulja je 5 do 6 puta veća od one klasičnih žarulja, uz i do 10 puta dulji vijek trajanja (klasične žarulja do 1000 sati, fluorescentnecijevi cca 4000 sati, štedne žarulje i više od 10 000 sati).


Luka

16

Kompaktna fluorescentna cijevKompaktna fluorescentna cijev


Luka

17

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjetePreporuke za sustav umjetne rasvjete- Koristiti štedne žarulje u što većoj mjeri- Potpuno izbaciti iz upotrebe klasične žarulje- Koristiti regulatore jakosti svjetla- Intenzitet umjetne rasvjete treba biti onoliko nizak koliko to aktivnosti

dozvoljavaju - Radne sobe zahtijevaju najveći intenzitet svjetla- Dnevne sobe i kuhinje trebaju gotovo dvostruko jači intenzitet svjetla

od hodnika. - U svakoj prostoriji se treba nalaziti nekoliko nezavisnih rasvjetnih

tijela koja omogućuju odabir optimalnog intenziteta osvjetljenja za momentalnu aktivnost u prostoriji.


Luka

18

Sustavi Sustavi umjetneumjetne rasvjeterasvjete- U slučajevima kad se umjetna rasvjeta koristi kao dopuna dnevnom

osvjetljenju, korisno je odabrati takve svjetiljke koje daju svjetlo najsličnije danjem svjetlu;

- Ako je veći intenzitet osvjetljenja potreban samo u dijelu prostorije (lokalno) preporuke je koristiti tzv. lokalna svjetla (na pr. stolna svjetiljka za čitanje, svjetlo male jakosti prilikom gledanja televizije i dr.)

- Energija potrebna za umjetno osvjetljenje u kućanstvima, mnogo je veća no što se naizgled čini, pri čemu ispravno projektiranje dnevnog osvjetljenja ne reducira samo energetsku potrošnju umjetne rasvjete već i potrošnju raznih uređaja za rashlađivanje prostora dodatno pregrijanih rasvjetnim tijelima.

o Između korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek se treba odlučiti za prvu varijantu, jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja.


Luka

19

Energetska troEnergetska troššila u kuila u kuććanstvimaanstvima

o Energetski efikasna trošila troše znatno manje energije nego standardna i preporuka je da se prilikom kupnje obavezno vodi računa o potrošnji uređaja pri čemu je i ekonomski opravdano kupovati uređaje energetske klaseA ili eventualno energetske klase B.

o Energetske oznake omogućuje korisnicima uređaja djelotvornu usporedbu različitih modela nekog uređaja ovisno o energetskoj efikasnosti, godišnjoj energetskoj potrošnji i nekim važnijim radnim karakteristikama i mogućnostima uređaja.


Luka

20

KuKuććanski uređaji anski uređaji -- hladnjaci i hladnjaci i zamrzivazamrzivaččiiPreporuke za korištenje- smjestiti ih na što hladnijem mjestu u kući (nikako u

blizini štednjaka ili bojlera). - ostaviti dovoljno prostora za prozračivanje između

stražnjeg dijela hladnjaka ili zamrzivača i zida kako ne bi došlo da pregrijavanja koje rezultira povećanompotrošnjom energije.

- ne držati hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno; - dobro zatvoriti vrata hladnjaka;- ne spremati u zamrzivač vruća ili topla jela - pravovremeno odleđivanje hladnjaka i zamrzivača štedi

energiju i produžava radni vijek uređaja


Luka

21

KuKuććanski uređaji anski uređaji ––perilice rubljaperilice rublja

Preporuke za korištenje- odabir programa pranja s najnižom

temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano;

- energetski je efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja rublja.


Luka

22

Energetski efikasno kuhanjeEnergetski efikasno kuhanje

o Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica

o Obavezno koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu

o Obavezno stavljati poklopce na posude u kojima se kuha

• Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude;


Luka

23

Mjere energetske efikasnosti u Mjere energetske efikasnosti u stambenim zgradamastambenim zgradamao donošenje i provedbu propisa za toplinsku zaštitu i

uštedu energije baziranih na standardima energetske efikasnosti;

o informiranje javnosti o energetskoj efikasnosti putem energetskih iskaznica za zgrade, energetskih oznaka za opremu i sustave, te praktičnih priručnika za upravljanje energijom u zgradama;

o stimuliranje istraživanja i razvitka (eng. Research and Development, R&D) energetski efikasnih tehnologija;

o upoznavanje tržišta s mjerama energetske efikasnosti i djelovanje u cilju povećanja udjela energetski efikasnih materijala, elemenata, uređaja i sustava dostupnih na tržištu.

UNDP TRENING SEMINAR 12.UNDP TRENING SEMINAR 12.--15. 07. 2005.15. 07. 2005. Banja LukaBanja Luka

Hvala na paHvala na pažž[email protected]@eihp.hr

Documents

Mr. sc. Vesna Kolega Požar · o Energetski najefikasnija mjera za poboljšanje svjetlosne udobnosti korisnika zgrada je u što većoj mjeri koristiti prirodno (dnevno) osvjetljenje;