Mr. Ivana Gojmerac

Sveu ilište Hercegovina

Fakultet društvenih znanosti “dr. Milenko Brkić”

TERMINOLOGIJA

Rije Muzika potje e od gr kog musika tehne

(umjetnost muza)

Rije Glazba potje e od slavenske rije i glas.

Muzika kao pojam ozna ava vrstu umjetnosti koja kao medij koristi zvuk organizovan u

vremenu.

Zvuke je sve što ujemo i on nastaje treperenjem nekog tijela.

ovjek je još od prvobitne zajednice imao potrebu da se izražava na razli ite na ine. Želeći se sporazmjeti i unjeti red u svoju zajednu, nesvjesno je stvarao umjetnost.

Prvi dokazi o muzici potiću od prije 70 000 godina

Vjerovali su da posebne sile donose kišu, plodnost ženama, dobar ulov....itd.

Stare civilizacije su otkrile moć umjetnosti, pogotovo kada je rije o muzici.

U Staroj Gr koj, muzika se nalazila u quadriumu sedam slobodnih vještina zajedno sa aritmetikom, geometrijom i

astronomijom.

Muzika govori „Ja sam muzika i moja nauka je sveobuhvatna i raznolika“

“Muzika ima sugestivnu moć!” (Platon,

Država) “Muzika je za obrazovanje efikasnije oruđe

od bilo kog drugog” (Platon, Država)

Platon smatra da muzika utječe na razvoj čovjekovog karaktera, te određene moduse predlaže da se koriste za ojačavanje duha (dorski), dok za određene moduse tvrdi da loše utječu na čovjeka (eolski).

Umjetnost u ovom periodu je uglavnom bila

pod nadzorom crkve i ona je bila njen glavni

mecena. Sakralne slike, skulpture i muzika

je od strane crkve smatrana jedinom

ispravnom.

Dvor ipak uspjeva odbraniti donekle

svjetovne umjetnike i umjetnost, međutim dosta svjetovnih umjetnika, trubadura,

plesa a, glumaca, skulptora, pa ak i nau nika biva proganjano od strane crkve.

U isto vrijeme na Istoku umjetnost cvjeta, a

povezanost duše i tijela se produbljuje. Tradiciju starih civilizacija, koji su vjerovali

da umjetnost ima posebnu moć nad ovjekom koristi u medicini.

Otomansko carstvo se osobito okreće ka muzici i njenom iscjeliteljskom djelovanju

na ovjeka, pa u tu svrhu prave posebne odjele za lije enje muzikom, ali i plesom, tzv. hastahane.

Krajem XIX i po etkom XX stoljeća psihologija se ponovo poćinje baviti utjecajem umjetnosti na ovjeka.

Sam Jung predlaže svojim pacijentima da slikaju svoje snove.

On takođe u svom radu piše kako je “....pokret jedan od brojnih na ina koji daje formu nesvjesnom”.

Piše kako bi se ovi pokreti mogli izvesti u neograni enom broju na ina, kroz sve vrste umjetnosti: slikanje, ples, rad sa glinom ili

bilo kojim drugim umjetni kim medijem.

Ovo istraživanje koje je napisano 1916. godine, smatra se kamenom temeljcem

kreativne terapije kao nauke.

Danas postoji veliki broj asocijacija

kreativnih terapija, koje su iznjedrile velike

nau nike, škole i nove tehnike.

U BiH na žalost ne postoji ni jedna asocijacija tog tipa, kao ni certificiran

edukacijski program.

Muzikoterapija je upotreba muzike i/ili muzičkih elemenata (zvuk, ritam, melodija i harmonija) od

strane kvalificiranih muzikoterapeuta sa klijentom ili

grupom klijenata u kreiranom procesu koji će olakšati i unaprijediti komunikaciju, odnose, učenje, mobilizaciju, doživljaj, organizaciju i druge relevantne terapeutske ciljeve kako bi se regulisale fizičke, emocionalne, mentalne, socijalne i kognitivne potrebe.

Ciljevi muzikoterapije su da razvije potencijale i/ili

uspostavi funkcije svake individue posebno, kako bi on

ili ona mogli postići bolje intra i inter personalno povezivanje, te vremenom postigli bolji kvalitet života kroz prevenciju, rehabilitaciju ili tretman. (WFMT

1996)

Kreativna terapija je namjenjena svim ljudima,

bez obzira sa godine, spol, bolesti i mentalna

stanja:

1. Djeca

2. Adolescenti

3. Osobe zrele dobi

4. Djeca i odrasli sa posebnim potrebama

5. Djeca i odrasli sa hroni nim bolestima

6. Djeca i odrasli sa motori kim smetnjama

7. Zlostavljane osobe i djeca

8. Osobe oboljele od AIDS-a

9. Osobe sa PTSP-em

.....itd.

Terapijski proces se može kreirati u tri oblika:

1. Individualno

2. U paru

3. Manja grupa do 10 u esnika.

Oblici rada zavise od vrste pacijenta i

njegovih/njenih li nih potreba.

Dinamika

Tempo

Melodija

Ritam

Struktura

Boja tona

DINAMIKA

Pianissimo, piano, mezzo piano, mezzo forte,

forte, fortissimo

PROMJENA DINAMI KIH NIVOA

Stanje stati nosti (dominantan jedan dinami ki nivo)

Postepene promjene

Nagli i esti kontrasti

TEMPO

Veoma sporo, sporo, srednje sporo, srednje brzo,

brzo, veoma brzo

PROMJENA TEMPA

Stanje stati nosti (jedan tempo je dominantan) Postepene promjene (crsendo i de cresendo)

Nagle i este promjene tempa

MELODIJA

Melodija sa dosta skokova, te na melodija, uzlazna melodija, silazna melodija,

horizontalna melodija, hromatska, dijatonska i

atonalna.

KRETANJA MELODIJE

Stati na (melodija kruži oko jednog ili dva tona) Dinami na (široki tonski opseg) Nagle promjene (široki skokovi, nagle

promjene smjera mel.)

RITAM

Simetri ni ritam, asimetri ni, sinkopirani

RITMI KI POKRETI

Stati na (spor razvoj, ornamentalni motivi) Dinami na (mirni prelazi, jasno usmjereni

motivi)

Veoma dinami na (brz razvoj promjene)

STRUKTURA

Monofonija, heterofinija, homofonija i polifonija

SPECIJANI NIVOI MUZI KE AKTIVNOSTI

Melodijska linija bez pratnje - jedan sloj

aktivnosti

Melodijska linija sa jedom dionicom u pratnji – dva sloja aktivnosti

Melodijska linija sa jednom dionicom u pratnji i

još jednom središnjom melodijskom linijom – više slojeva aktivnosti

BOJA TONA

Guda i, drveni duva i, limeni duva i, udaraljke, elektri ni instrumenti, ljudski glas, prirodni zvukovi i kombinacija navedenih zvukova

VELI INA IZVOĐA KOG ANSAMBLA

Solo glas

Mali ansambl (2-16 izvođa a) Srednji ansambl (17-40 izvođa a) Veliki ansambl (preko 40 izvođa a) (Potpun spektar tonskih boja)

Međunarodno udruženje za procjenu postignuća u obrazovanju je 1988. godine, sprovelo testiranje etrnaestogodišnjaka u prirodnim naukama.

Prva tri mjesta su zauzele Mađrska, Japan i Holandija, dok je Amerika bila na 14. mjestu.

Nakon uklju ivanja muzi kih aktivnosti rezultati znanja iz jezika i matematike su

nakon etiri godine porasli za 75%