mr. Anja Božina, dr. sc. Đurđica Jurić, dr. sc. Ljerka

20 RRIF Prosinac 2019.

AKTUALNA TEMA

mr. Anja Božina, dr. sc. Đurđica Jurić, dr. sc. Ljerka Markota, Jasna Vuk, dipl. oec. i dr. sc. Šime Guzić

Prema prijedlozima propisa o izmjenama odnosno dopuna postojećih poreznih zakona, u na-stavku se prikazuju najznačajnije izmjene koje utječu na plaćanje poreza od početaka 2020. go-

dine. Tako se od 1. siječnja mijenja stopa PDV-a za ugostiteljske usluge, povećanje praga za plaćanje poreza prema naplaćenim naknadama i druge promjene.

U sustavu poreza na dohodak povećava se osobni odbitak za zaposlenika, uvode se nove porezne olakšice za mlađe zaposlenike, predviđa se oslobođenje od plaćanja poreza za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje i druge izmjene.

U sustavu poreza na dobitak predviđena je niža stopa poreza (12 %) na obveznike koji ostvaruju manje od prihoda od 7,5 milijuna kuna, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija predviđa do svote prihoda od 7,5 milijuna kuna te je predviđeno podnošenje porezne prijave i za slučaj prestanka društva bez likvidacije.

UD

K 33

6.22

5

Porezne novosti u primjeni od 1. siječnja 2020. godine

Novosti u Zakonu o PDV-u od 1. siječnja 2020. godine

1. ŠTO SE MIJENJA U ZAKONU O PDV-uIzmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vri-

jednost koje još nisu objavljene u Narodnim novina-ma stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine. Počet-kom 2020. godine očekuje se i izmjena Pravilnika o PDV-u u kojemu će biti detaljnije objašnjene očeki-vane izmjene Zakona o PDV-u.

Radi implementiranja pravne stečevine Europske unije (dalje: EU) u nacionalno zakonodavstvo na području poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) Republika Hrvatska (dalje: RH) ima obvezu uskla-đenja, a neke su izmjene rezultat potrebe poreznog rasterećenja poreznog sustava RH u dijelu koji se od-nosi na oporezivanje PDV-om. Tako se jedan dio iz-mjena odnosi na usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostav-njenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezi-vanje trgovine među državama članicama. Riječ je o provedbi određenih poboljšanja vezano uz pravila koja se odnose na prekogranične transakcije, odno-sno ulogu PDV identifikacijskog broja (dalje: PDV ID broj) u primjeni oslobođenja za isporuke dobara unutar EU-a, aranžmane za premještanje dobara, isporuke u nizu te trostrane poslove i dr. Druge se izmjene odnose na sniženje stope PDV-a za usluge pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objek-tima na13 %, brisanje uvjeta za primjenu oslobođe-nja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određe-nih djelatnosti od javnog interesa kada one obavljaju ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti, povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn i dr.

Od 1. siječnja 2020. godine, prema Nacrtu pri-jedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, stupaju na snagu sljedeće izmjene i dopune koje se odnose na:

¾ Pojednostavljenje kod premještanja dobara iz RH u EU-a

¾ Određivanje jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu i trostrane poslove

¾ Mogućnost ispravka PDV-a kod promjene po-rezne osnovice za porezne obveznike iz EU-a i trećih zemalja

¾ Promjena stope PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima na 13 % – opća stopa PDV-a od 25 % i dalje se pri-mjenjuje

¾ Brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru odre-đenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti

¾ Uvjeti za primjenu oslobođenja pri isporuci do-bara unutar Europske unije – čl. 41. st. 1. t. a) Za-kona o PDV-u

¾ Posebna evidencije o primljenim računima – kada se ne treba predavati

¾ Povećanje praga za primjenu postupka opo-rezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.

U nastavku se daje pregled i objašnjenje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, i to redoslijedom izmjena čla-naka iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 106/18., dalje: Zakon o PDV-u).

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI

RBA INFO telefon: 072 92 92 92 | www.rba.hr | [email protected] Mijenjamo život i poslovanje. Nabolje!


AKTUALNA TEMA

2. POJEDNOSTAVLJENJE KOD PREMJEŠTANJA DOBARA IZ RH U EU

Izmjenama se, u novom čl. 7.a Zakona o PDV-u, predlaže da se prijenosom dobara koji obavlja pore-zni obveznik, a koja čine dio njegove poslovne imovi-ne, u drugu državu članicu na temelju aranžmana za premještanje dobara, ne smatra isporukom dobara uz naknadu. Nadalje, propisuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao primijeniti aranžman za premještanje dobara odnosno u kojim slučajevima nije moguće primijeniti oslobođenje.

Tako je propisano da porezni obveznik iz RH neće obračunati PDV ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

¾ porezni obveznik ili treća osoba za njegov račun, otprema ili prevozi dobra u drugu državu člani-cu s namjerom da ta dobra u toj državi članici naknadno i nakon dolaska isporuči drugom po-reznom obvezniku koji ima pravo preuzeti vla-sništvo nad tim dobrima u skladu s postojećim dogovorom između oba porezna obveznika,

¾ porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravi-šte niti stalnu poslovnu jedinicu u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze,

¾ porezni obveznik kojem je namijenjena isporuka dobara registriran je za potrebe PDV-a u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze te su njegov identitet i PDV identifikacijski broj koji mu je ta država članica dodijelila poznati pore-znom obvezniku iz točke b) ovoga stavka u tre-nutku kada otprema ili prijevoz započinju i

¾ porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra upisuje prijenos dobara u evidenciju iz članka 83. stavka 3. ovoga Zakona te u Zbirnoj prijavi iz članka 88. ovoga Zakona navodi PDV identifika-cijski broj poreznog obveznika koji stječe dobra, a koji mu je dodijelila država članica u koju se dobra otpremaju ili prevoze.

To znači da ako su ispunjeni prethodno nave-deni uvjeti te ako se prijenos na kupca – poreznog obveznika iz EU-a obavlja u roku od 12 mjeseci nakon dolaska dobara u državu članicu u koju su otpremljena ili prevezena dobra, smatra se da je za poreznog obveznika iz RH isporuka dobara u skladu s čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u oslo-bođena PDV-a. Nadalje, smatra se da je stjecanje dobara unutar EU-a obavio porezni obveznik ko-jemu se ta dobra isporučuju u državi članici EU-a u koju su dobra otpremljena ili prevezena, koji će u toj zemlji članici iskazati obvezu za PDV te ima pravo na pretporez.

Međutim, ako u roku od 12 mjeseci nakon dolaska dobara u državu članicu u koju su dobra otpremlje-na ili prevezena nisu isporučena poreznom obvezni-ku kojem su namijenjena, a nije nastupila niti jedna okolnost iz čl. 7.a st. 7. Zakona o PDV-u, smatra se da je isporuka dobara obavljena na dan koji slijedi nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci. Okolnosti iz čl. 7.a st. 7. Zakona o PDV-u odnosne se, primjerice, na isporuku obavljenu osobi koja nije porezni obveznik, ako se dobra otpremaju ili prevoze u državu članicu koja nije država članica iz koje su izvorno premješte-

na te se u tom slučaju smatra da uvjeti za oslobođenje nisu ispunjeni neposredno prije početka takve otpre-me ili prijevoza, a to znači da je isporuka oporeziva PDV-om. Nadalje, u slučaju uništenja gubitka ili kra-đe dobara smatra se da uvjeti više nisu ispunjeni na dan kada su dobra nestala ili su uništena ili, ako je nemoguće utvrditi taj dan, na dan kada je utvrđeno da su dobra uništena ili da nedostaju.

3. ODREĐIVANJE JEDINSTVENIH KRITERIJA ZA ISPORUKE U NIZU I TROSTRANE POSLOVE

Isporuke u nizu su uzastopne isporuke istih doba-ra pri čemu su isporučena dobra podvrgnuta jedin-stvenom prijevozu unutar EU-a između država čla-nica. Stoga se, radi pojednostavnjenja pravila kada u isporuci u nizu sudjeluju i posrednici, propisuje da se isporukom s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku. U tom se slučaju prijevoz mora pripisa-ti jednoj isporuci unutar isporuke u nizu kako bi se utvrdilo na koju se isporuku primjenjuje oslobođenje od PDV-a propisano za isporuke unutar EU-a.

U novom čl. 13.a Zakona o PDV-u izmjenama se predlaže da kada se ista dobra isporučuju uzastopno te se otpremaju ili prevoze iz jedne države članice u drugu državu članicu izravno od prvog isporučitelja do zadnjeg kupca u nizu, da se otprema ili prijevoz pripisuje samo isporuci koja je obavljena posredni-ku (onaj koji nije prvi isporučitelj). Ta je isporuka u RH oslobođena PDV-a. Međutim, ako je posrednik obavijestio svojeg dobavljača o PDV ID broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpre-maju ili prevoze, isporukom s prijevozom smatra se isporuka koju je obavio posrednik koja je oslobođe-na PDV-a, a prva isporuka je oporeziva PDV-om.

To znači da je u prvoj isporuci oslobođen PDV-a prodavatelj (npr. hrvatski porezni obveznik) koji izdaje račun poreznom obvezniku iz EU-a, npr. iz Austrije, u kojemu navodi PDV ID broj iz Austrije, a dobra se otpremaju u EU (to ne mora biti Austrija). Međutim, ako je austrijski porezni obveznik dao svojem isporučitelju – hrvatskom poreznom obvezniku PDV ID broj iz RH (PDV ID broj iz države članice iz koje se dobra otpremaju ili prevoze), prva isporuka je oporeziva hrvatskim PDV-om, a oslobođena je isporuka koju će obavi-ti austrijski porezni obveznik s hrvatskim PDV ID brojem, drugom poreznom obvezniku u EU koji će mu dati PDV ID broj iz neke zemlje članice EU-a. Posrednikom se za potrebe ovog članka smatra isporučitelj u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.

9 Primjer 1. Austrijski porezni obveznik je prvi kupac u nizuHrvatski je porezni obveznik prodao dobra au-

strijskom poreznom obvezniku na njegov austrijski PDV ID broj, prijevoz za njegov račun obavila je treća osoba, a dobra su isporučena poreznom obvezniku u Mađarsku. Riječ je o isporuci s prijevozom te je ta isporuka za hrvatskoga poreznog obveznika oslobo-đena PDV-a pod uvjetom da je austrijski porezni ob-

Prosinac 2019. RRIF 23

AKTUALNA TEMA

veznik, kao kupac dobara, prodavatelju – hrvatskom poreznom obvezniku dao PDV ID broj iz Austrije. Na-vedeno pokazuje sljedeća slika.

5. PROMJENA STOPE PDV-a NA USLUGE PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA NA 13 % – OPĆA STOPA PDV-a OD 25 % I DALJE SE PRIMJENJUJE

Od 1. siječnja 2020. godine opća stopa PDV-a od 25 % (čl. 38. st. 1. Zakona o PDV-u) i dalje će se pri-mjenjivati te se neće smanjiti na stopu od 24 %.

U čl. 38. st. 3. Zakona o PDV-u do-daje se točka x) kojom se propisuje da se pripremanje i usluživanje jela

u ugostiteljskim objektima oporezuje stopom PDV-a od 13 %. To znači da će se i nadalje ugostiteljska uslu-ga koja se odnosi na sva pića (alkoholna i bezalkohol-na, vino i pivo) primjenjivati stopa od 25 %, a stopa od 13 % će se odnositi samo na jela (hrana i slastice).

U cijeni ugostiteljske usluge hrane, pića i napitaka treba biti sadržan PDV (za obveznike PDV-a), no cije-ne alkoholnih, bezalkoholnih pića, piva i vina, osim PDV-a, trebaju sadržavati i svotu poreza na potroš-nju. Obveza proizlazi iz Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 28/17. i 122/17.), a visinu poreza na po-trošnju propisuje svaki grad ili općina.

Porez na potrošnju treba zaračunati na osnovicu koja u sebi ne sadržava PDV. Pri izračunu PDV-a i po-reza na potrošnju iz ostvarenog prometa treba kori-stiti preračunane stope PDV-a i poreza na potrošnju, a izračunavaju se na sljedeći način:

Preračunana stopa za izračun

PDV-a i poreza na potrošnju

=

stopa (PDV ili porez na potrošnju) x 100

stopa PDV-a + stopa por. na potroš. + 100

To znači da od 1. siječnja 2020. godine ugostitelji trebaju primjenjivati preračunane stope PDV-a i po-reza na potrošnju pri pružanju ugostiteljske usluge, kao je navedeno u tablici u nastavku.

9 Tablica 1. Preračunane stope PDV-a i poreza na potrošnju pri pružanju ugostiteljske usluge od 1. siječnja 2020. godine

Red. br.

Vrsta ugostiteljske usluge

Stopa PDV-a i poreza na potrošnju

Preračunana stopa PDV-a i poreza na potrošnju

1. Pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima – hrana

13 % 11,5044 %

2. Kava, čaj, topli napitci, voda 25 % 20 %

3. Sva pića – alkoholna pića (konjak, vinjak, likeri, kokteli i druga pića koja sadržavaju alkohol), bezalkoholna pića, pivo, vino…

25 %3 %

19,53 %2,34 %

4. Sva pića – alkoholna pića (konjak, vinjak, likeri, kokteli i druga pića koja sadržavaju alkohol) bezalkoholna pića, pivo, vino

25 %2 %

19,68504 %1,57480 %

9 Slika 1. Isporuka u nizu

B – Austrija(posrednik)

austr. PDV ID br.C – Italija D – MadžarskaA – RH

prijevoz robe

oslobođena isporuka

Međutim, ako austrijski porezni obveznik da pro-davatelju – hrvatskom poreznom obvezniku hrvatski PDV ID broj, isporuka je oporeziva PDV-om u RH, a oslobođena će isporuka biti kada austrijski porezni obveznik prodaje i isporučuje dobra svom kupcu u EU-u. Jasno, porezni položaj ovisi o tome je li mu dao PDV ID broj države članice u koju će dobra biti otpre-mljena ili PDV ID broj zemlje članice iz koje se dobra otpremaju ili prevoze. To znači da će porezni položaj svake sljedeće isporuke u nizu ovisiti o tome između kojih PDV ID brojeva se događa te je li riječ o isporuci s prijevozom ili bez prijevoza.

Navedeno pravilo da samo jedna isporuka može biti isporuka s prijevozom koja je oslobođena PDV-a odnosi se i na promet između triju ili više poreznih obveznika.

Međutim, kod trostranih poslova primjenjuju se porezna pravila koja određuje čl. 10. Zakona o PDV-u. U trostranom poslu riječ je o prometu između tri-ju poreznih obveznika iz tri različite zemlje članice EU-a, izdaju se dva računa, a samo je jedna isporu-ka, i to od prvog isporučitelja, poreznom obvezniku koji je treći u nizu.

4. MOGUĆNOST ISPRAVKA PDV-a KOD PROMJENE POREZNE OSNOVICE ZA POREZNE OBVEZNIKE IZ EU-a I TREĆIH ZEMALJA

Člankom 33. st. 7. Zakona o PDV-u predlaže se mo-gućnost ispravka obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice ako porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, a pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama čl. 67. ili čl. 68. Zakona o PDV-u. To znači da se mogućnost isprav-ka porezne osnovice odnosi se na porezne obveznike iz EU-a i trećih zemalja kojima je hrvatski porezni obve-znik za isporuke dobara i usluga u RH zaračunao PDV.

Napominjemo da je u čl. 67. Zakona o PDV-u pro-pisan postupak povrata PDV-a poreznim obveznici-ma koji nemaju sjedište na području EU-a, a u čl. 68. – 72. propisuje se povrat PDV-a poreznim obveznici-ma sa sjedištem u drugoj državi članici. Zaračunani PDV na prethodno navedene isporuke iz čl. 70. st 4. Zakona o PDV-u (gorivo, iznajmljivanje prijevoznih sredstava, troškovi prijevoznih sredstava, cestarina i naknada za korištenje cesta, putni troškovi – prijevoz taksijem i troškovi javnog prijevoza, smještaj, ulazni-ce za sajmove i izložbe i dr.) strani porezni obveznici iz EU-a ili trećih zemalja mogu vratiti putem elektro-ničkog portala države članice u kojoj imaju sjedište.


AKTUALNA TEMA

Ugostitelji koji nisu u sustavu PDV-a, preračunanu stopu (samo poreza na potrošnju), ovisno o propisa-noj visini koju je odredio grad ili općina, trebaju izra-čunati na sljedeći način:

6. BRISANJE UVJETA ZA PRIMJENU OSLOBOĐENJA OD PLAĆANJA PDV-a ZA ISPORUKE U OKVIRU ODREĐENIH DJELATNOSTI OD JAVNOG INTERESA KADA IH

OBAVLJAJU OSTALE OSOBE NA KOJE NISU PRENESENE JAVNE OVLASTI

Prema sadašnjim odredbama Zakona o PDV-u u 2019. godini i važećem čl. 39. st. 3.

Zakona o PDV-u, oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se pod uvjetom da ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti koje obavljaju određe-ne djelatnosti od javnog interesa ne teže ostvariva-nju dobitka te ako se dobitak ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego da se koristi za nastavak ili po-boljšanje obavljanja usluga. Navedeno propisuje čl. 39. st. 3. Zakona o PDV-u u kojemu je navede-no: Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili po-boljšanje obavljanja usluga.

Isto potvrđuju i stajališta Ministarstva financija, KLASA 410-19/16-02/155, od 12. siječnja 2017. godine i KLASA 410-19/16-02/155, 30. siječnja 2017. godine, u kojima je navedeno da su usluge i isporuke dobara iz čl. 39. st. 1. t. b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u oporezive PDV-om ako ih obavljaju trgovačka društva, a oslobođenje se primjenjuje samo za određene djelat-nosti od javnog interesa – bolnice, škole, ustanove i dr.

Preračunana stopa za izračun poreza na potrošnju (npr. 3 %) =

stopa x 100=

3 x 100=

300= 2,91 %

100 + stopa 100 + 3 103

To znači da ugostitelji, pravne i fizičke osobe “do-hodaši”, koji nisu obveznici PDV-a, porez na potroš-nju iz ukupno ostvarenog prometa alkoholnih pića, piva, vina i bezalkoholnih pića (u skladu s odlukom grada / općine) trebaju izračunati (ako je stopa 3 %) primjenom preračunane stope od 2,91 %.

U nastavku se daje primjer izračuna obveze PDV-a i poreza na potrošnju u ugostiteljskom objektu od 1. siječnja 2020. godine.

9 Primjer 3. Obračun PDV-a i poreza na potrošnju u ugostiteljskom objektu za siječanj 2020. godinePrema pregledu svih dnevnih evidencija za siječanj

2020., ugostiteljski objekt SUNCOKRET zabilježio je promet za pruženu ugostiteljsku uslugu na temelju izdanih računa te je ugostitelj pripremio sljedeću re-kapitulaciju:

Red. br. Vrsta usluge Svota

prometa

1. Promet jela (hrana i slastice) 32.110,002. Kava, čaj, topli napitci, voda 5.200,003. Alkoholna pića, pivo, vino i bezalkoholna pića 49.250,00

UKUPNO 86.560,00

Izračun PDV-a i poreza na potrošnju (za stopu od 3 % i 2 %) treba provesti na način pokazan u tablici.

9 Tablica 2. Izračun PDV-a i poreza na potrošnju pri pružanju ugostiteljske usluge od 1. siječnja 2020. godine

Naziv ugostiteljske usluge

Izračun PDV-a i poreza na potrošnju

Svota PDV-a i poreza na

potrošnju (3 %)

Svota PDV-a i poreza na potrošnju

(2 %)

Jelo (hrana, slastice) PDV = 32.110,00 x 11,5044 % 3.694,06 kn 3.694,06 knKava, čaj, topli napitci, voda PDV = 5.200 x 20% 1.040,00 kn 1.040,00 kn

Alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića

PDV = 49.250,00 x 19,53 %PDV = 49.250,00 x 19,68504 % 9.618,53 kn 9.694,88 kn

Alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića

por. na potrošnju = 49.250,00 x 2,34 %49.250,00 x 1,57480 %

1.152,45 kn 775,59 kn

UKUPNOPDV – stopa od 13 % 3.694,06 kn PDV – stopa od 25 % 10.658,53 kn 10.734,88 knPOREZ NA POTROŠNJU 1.152,45 kn 775,59

O zadovoljenju navedenih uvjeta pri pružanja ugostiteljske usluge posebno trebaju voditi računa ugostiteljski objekti tipa catering koji, u pravilu, po-služuju dostavljenu hranu te daju kompletnu uslugu serviranja, pribor za jelo, čaše, stolnjake i dr. U opisa-nom slučaju mogu primijeniti stopu PDV-a od 13 %. Međutim, oni ugostiteljski objekti koji samo dostav-ljaju hranu i pića, bez posluživanja, trebaju primije-niti stopu PDV-a od 25 %.

Cilj brisanja čl. 39. st. 3. Zakona o PDV-u je izjednačiti primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a poreznim obveznicima za određe-ne djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome tko obavlja ispo-ruku, odnosno neovisno o tome teže li ostvarivanju dobitka te ras-podjeljuju li ostvareni dobitak ili ne. To znači da će se od 1. siječ-nja 2020. godine oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjivati i na ostale osobe na koje nisu prenese-ne javne ovlasti, odnosno na trgo-vačka društva koja obavljaju nave-dene isporuke dobara i usluga.

Što s motrišta PDV-a ta odred-ba znači za trgovačka društva – obveznike PDV-a koji će u 2020. godini obavljati oslobođene ispo-ruke iz čl. 39. st. 1. t. b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u?

Riječ je o uslugama u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom, uslugama socijalne skrbi, uslugama zaštite djece i mladeži, obrazovanje djece i mladeži, usluge povezane uz sport i tjelesni odgoj, usluge u kulturi.

U prijelaznim i završnim odredbama nacrta Pri-jedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

MAJATO PROM d.o.o. Tel. 01/6384-006 www.poslovni-oglasi.com

Prepoznajte kvalitetu . . .

B. K. TRADE d.o.o.knjigovodstvene usluge

Trg Slobode 2a, POREČ • [email protected]. 052/452-659, 095/4208-899

• Prevoditeljske usluge• Sudski tumač

Ul. Pian 13, Vodnjan-Dignanotel. 052/511-380

[email protected]

mob. 091/5378-480

• Knjigovodstvene usluge• Porezno savjetovanje

Bernarda Vukasa 29, ZAGREBtel. 01/3833-565, 098/385-449

[email protected]

ZA VAS SMO TU 28 GODINA

• Knjigovodstveno-računovodstvene usluge• Poslovno savjetovanje• IT savjetovanje-ERP PANTHEON

URED ZAGREB: Ivana Šibla 11tel. 01/6636-597, 099/2059-407

URED SESVETE: Gornjopoljska 910 361 Sesvetski Kraljevec

tel. 091/2059-407www.lidercentar.hr • [email protected]

• Knjigovodstveno-računovodstvene usluge

• Porezno i poslovno savjetovanje

Perice Bjelčića 2, Varaždintel. 042/260-730, 091/2607-301

[email protected] • [email protected]

Lorenza Jägera 6, OSIJEK

[email protected]

knjigovodstveno-računovodstvene ifinancijske usluge

tel. 031/215-576, 031/215-577 mob. 091/5075-012

LEA

Obrt zaknjigovodstvene usluge

vl. Roberta Šumberac

Balda Lupetina 4, LABIN

[email protected]. 091/1851-526

SENZAL URED d.o.o.knjigovodstveno-računovodstvene usluge

Otona Ivekovića 17, 10 360 Sesvetetel. 01/2058-057

01/[email protected]

• Računovodstveno - knjigovodstvene usluge• Porezno i poslovno savjetovanje

Antuna Mihanovića 1, KOPRIVNICAtel. 048/642-448, 091/6426-133

[email protected]

Sanja Pernjak, univ.bacc.oec.

Knjigovodstveno-računovodstvene usluge

Sokolgradska 84, ZAGREBtel. 01/3011-255, 091/5008-602

fax. 01/[email protected]

OBRT ZAKNJIGOVODSTVENE

USLUGE

Domaslovečka 80Domaslovec - Samobor

tel. 01/3367-254tel/fax. 01/[email protected]

knjigovodstveno-računovodstvene uslugeUlica Jasmina 34f, ZAGREB • [email protected]

tel/fax. 01/2864-746 • mob. 098/241-208

KNJIGOVODSTVENI SERVIS KEŠ vl. Danka Tolić

knjigovodstveno-računovodstvene usluge, porezno savjetovanje

Sv.Roka 72, POŽEGA • [email protected]. 034/291-005, 098/746-724

knjigovodstvene usluge, edukacija u poljoprivredi

Sjeverovac 23, 44 210 Sunja • [email protected]. 044/836-005, 091/587-9210

knjigovodstveno -računovodstvene usluge

Istarska ulica 4, 52 460 Bujetel. 052/721-001, mob. 091/5409-751www.denmaco.hr • [email protected]

knjigovodstveno - računovodstve usluge i savjeti

Nova cesta 28, ZAGREBtel. 01/3664-301, 091/4848-748

[email protected]

Matije Gupca 10, Pušćine • 40 305 Nedelišćetel. 040/895-520

www.konplast.hr • [email protected]


AKTUALNA TEMA

PDV-u navedeno je da ti porezni obveznici trebaju od 1. siječnja 2020. godine primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a na navedene isporuke te imaju obve-zu ispravka pretporeza za gospodarska dobra koja će koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih od pla-ćanja PDV-a u skladu s čl. 63. i 64. Zakona o PDV-u.

Razlikuje dvije skupine poreznih obveznika koje imaju sljedeće obveze:

1. porezni obveznici koji će od 1. siječnja izići iz sustava PDV-a jer su tijekom 2019. godine ostvarili isporuke dobara i usluga u svoti ma-njoj od 300.000,00 kn, a od 1. siječnja će obav-ljati oslobođene isporuke. Navedeni porezni obveznici trebaju u 12. PDV-obrascu za 2019. godinu provesti sva usklađenja i ispravke pret-poreza za nabavljenu dugotrajnu imovinu za koju su pri nabavi koristili pretporez (nekret-nine za razdoblje od 10 godina, ostala gospo-darska dobra za razdoblje od 5 godina) i PDV iz zaliha dobara;

2. porezni obveznici koji ne mogu izići iz sustava PDV-a jer su u 2019. godini ostvarili isporuke dobara i usluga u svoti većoj od 300.000,00 kn, a od 1. siječnja će obavljati oslobođene isporuke. Ti porezni obveznici trebaju prove-sti ispravak pretporeza u 12. PDV-obrascu za 2020. godinu samo u visini 1/5 odnosno 1/10 korištenog pretporeza za nabavljena gospo-darska dobra dok su obavljali oporezive is-poruke. Godišnja svota ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 svote PDV-a koja je bila zaračunana za gospodarska dobra, a pro-vodi se na temelju internog obračuna.

Protekom 2020. godine, ako ne ostvare oporezive isporuke u svoti većoj od 300.000,00 kn, mogu izaći iz sustava PDV-a te tada trebaju provesti ispravak PDV-a za preostali korišteni pretporez pri nabavi gospodar-skih dobara. Iznimno, iz sustava PDV-a također će moći izići do 15. siječnja 2021. godine i oni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a 2019. godine dobrovoljno (iako nisu prošle 3 godine) ako u 2020. godini ne budu prešli prag oporezivih is-poruka u svoti od 300.000,00 kn.

99 Napomena: O ispravku pretporeza pri izlasku iz sustava PDV-a te prenamjeni dugotrajne imovine koja će se koristiti za djelatnost koja je oslobođe-na PDV-a može se pročitati u ovom broju časopisa RRiF – Posebnosti sastavljanja Obrasca PDV za po-sljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – „dohodaši“ i „dobitaši“.

9 Primjer 2. Izračun svote ispravka pretporeza zbog prenamjene nekretnine – obavljanje oslobođenih isporuka u 2020. godiniPorezni je obveznik nabavio nekretninu u kolovozu

2016. godine (račun dobavljača 1.450,00 kn) i priznao pretporez, po stopi od 25 % u svoti od 290.000,00 kn. U 2020. godini nekretnina će se koristiti za oslobođe-nu djelatnost. Porezni obveznik treba za 2020. godinu ispraviti 1/10 korištenog pretporeza. Pretporez je ko-rišten 2016. godine, a razdoblje u kojemu je došlo do promjene uvjeta za oporezivanje je 2020. godina. To znači da porezni obveznik prenamjenjuje nekretninu u petoj godini uporabe nekretnine. Godišnji ispravak

pretporeza iznosi 1/10 za nekretnine (za ostala gos-podarska dobra za 1/5).

Izračunanu svotu ispravljenog pretporeza treba iskazati u obrascu za prosinac 2020. godine (posljed-nje razdoblje oporezivanja u kalendarskoj godini) na poziciji III. 15. s predznakom minus (–).

Izračun: Svota pretporeza koju treba ispraviti izračunava se

na sljedeći način: 290.000,00 : 10 = 29.000,00 kn.Ispravak pretporeza smatra se rashodom poreznog

obveznika i ne utječe na visinu troška nabave dugo-trajne imovine, a knjiženje poslovnog događaja treba provesti kako je navedeno u nastavku.

9 Knjiženje:

Red. br.

O P I S RačunSvota

Duguje Potražuje

1. Troškovi naknadno utvrđenih poreza (PDV) 4678 29.000,00

Ispravci pretporeza zbog prenamjene dobara 140031 29.000,00

Za provedeni ispravak pretporeza zbog prenamjene nekretnine za obavljanje oslobođenih isporuka u 2020. godini

Ako će porezni obveznik i u 2021. godini i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, ispravak pretpo-reza obavljat će se svake godine za 1/5 odnosno 1/10 svote PDV-a koji je bio korišten za nabavljena gos-podarska dobra.

Međutim, ako će porezni obveznik izići iz susta-va PDV-a 2021. godine, ispravak treba provesti u 12. PDV-obrascu za 2020. godinu u cijelosti za preostalo razdoblje, i to u opisanom primjeru za 5 godina (raz-doblje ispravka = 2016 + 9 = 2025, ispravak za 2021., 2022., 2023., 2024., i 2025.). Svota ispravka bi iznosila 145.000,00 kn (5 x 29.000,00).

7. UVJETI ZA PRIMJENU OSLOBOĐENJA PRI ISPORUCI DOBARA UNUTAR EUROPSKE UNIJE – čl. 41. st. 1. t. a) ZAKONA O PDV-u

Izmjenom u čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u izriči-to se propisuju uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi isporuka dobara unutar EU-a bila oslobođena PDV-a:

1. dobra se isporučuju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva, u toj drugoj državi članici i

2. porezni obveznik ili pravna osoba koja nije pore-zni obveznik kojoj se obavlja isporuka registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici te je isporučitelju dala svoj PDV identifikacijski broj.

Naime, PDV ID broj u skladu s presudom C-273/11 od 6. rujna 2012. godine nije bio materijalni nego formalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke unutar EU-a.

S obzirom na to da je razmjena informacija o PDV-u putem VIES-a ključna za obavješćivanje dr-žave članice u kojoj dobra završavaju o dolasku do-bara na njezino područje te je stoga bitan element u borbi protiv prijevara, propisuje se da je PDV ID broj materijalni uvjet za primjenu oslobođenja od


AKTUALNA TEMA

plaćanja PDV-a za isporuke unutar Europske unije.To znači da porezni obveznici koji isporučuju do-

bra unutar EU-a obvezno trebaju imati PDV ID broj kupca koji treba provjeriti u bazi VIES na mrežnoj stranici http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/

Kao dokaz o tome da je na dan izdavanja računa, odnosno isporuke dobra, kupac – porezni obveznik iz EU-a u bazi VIES, preporučujemo poreznim ob-veznicima da obvezno ispišu taj dokument i da ga čuvaju uz račun jer takav dokaz više ne mogu dobiti unazad s traženim datumom.

8. POSEBNA EVIDENCIJE O PRIMLJENIM RAČUNIMA – KADA SE NE TREBA PREDAVATI

U skladu s čl. 85. st. 10. Zakona o PDV-u porezni obveznici trebaju uz prijavu PDV-a na Obrascu PDV elektroničkim putem predati i posebnu evidenciju o primljenim računima.

Predlaže se da se posebna evidencija predaje samo ako porezni obveznik u prijavi PDV-a ima iska-zan pretporez u t. III.1, III.2 i/ili III.3.

9. POVEĆANJE PRAGA ZA PRIMJENU POSTUPKA OPOREZIVANJA PREMA NAPLAĆENIM NAKNADAMA S 3.000.000,00 KN NA 7.500.000,00 KN

Prema čl. 125.i Zakona o PDV-u predlaže se da porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravi-štem u tuzemstvu mogu obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene ispo-ruke dobara i usluga koje u prethodnoj kalendar-skoj godini (2019.) nisu bile veće od 7.500.00,00 kn bez PDV-a.

Porezni obveznici koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim nakna-dama od 1. siječnja 2020. godine, mogu najkasnije do 20. siječnja 2020. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi PU. Napominje se da porezni obveznici koji već primjenjuju taj način utvrđivanja obveze PDV-a i prava na pretporez ne trebaju o tome obavještavati PU.

Prijedlog izmjena u oporezivanju dohotka u 2020. godini

1. IZMJENA OSOBNOG ODBITKAZakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao go-

dišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim do-hotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi doho-dak koji se ne smatra konačnim, koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na te-melju godišnje porezne prijave ili u posebnom postup-ku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24 % i 36 %, ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovi-ne i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po jedinstvenim poreznim stopama od 12 %, 24 % i 36 %.

Poreznom se obvezniku ostvareni godišnji porez na dohodak Smanjuje za osnovni osobni odbitak. Pri obračunu konačnog dohotka osobni odbitak se ne može koristiti.

Prema prijedlogu Zakona o porezu na dohodak osnovni osobni odbitak se mijenja sa 3.800,00 kuna na 4.000,00 kn.

Osobni odbitak se koristi za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak. Pri obračunu dohotka od nesamostalnog rada pri mjeseč-nom obračunu plaće i ostalih primitaka, a kod dohot-ka od samostalne djelatnosti i drugog dohotka pri go-dišnjem obračunu odnosno pri posebnom postupku.

Osnovni osobni odbitak može se uvećati za uzdr-žavane članove i uzdržavanu djecu. Predloženim iz-mjenama nije predviđena promjena osnovice osob-nog odbitka te ona i u 2020. godini iznosi 2.500,00 kn.

Osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom pro-pisanih koeficijenata i osnovice.

To znači da rezident može uvećati osnovni osob-ni odbitak prema propisanim koeficijentima koji se utvrđuju prema osnovici od 2.500,00 kn.

U nastavku je prikaz osnova za uvećanje osobnog odbitka te pripadajućeg koeficijenta odnosno mje-sečne svote uvećanja osobnog odbitka.

9 Tablica: Osobni odbitak za uzdržavane članove i uzdržavanu djecu

Red. br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent

Mjesečna svota

(u kn i lp)

1 2 3 4

1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovno-ga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete

12.

Invalidnost poreznog obvezni-ka, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svakoga uzdržava-nog djeteta

0,4 1.000,00

http://www.hanfa.hr/getfile/6627/Kodeks korporativnog upravljanja.pdf


AKTUALNA TEMA

Red. br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent

Mjesečna svota

(u kn i lp)

1 2 3 4

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika od-nosno prava na osobnu inva-lidninu, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svakoga uz-državanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnoga osobnog odbitka po ovoj osnovi isključu-je korištenje uvećanja osnovno-ga osobnog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

U nastavku prikazujemo kako će ta promjena utje-cati na promjenu osobnog odbitka poreznog obve-znika koji koristi uvećanje za uzdržavanog člana uže obitelji i dvoje djece.

9 Tablica: Obračun osobnog odbitka u 2020. godi-ni u odnosu na 2019. godinu

OSOBNI ODBITAK 2019. 2020.

Osnovni osobni odbitak 3.800,00 4.000,00Uzdržavani član 1.750,00 1.750,00

Prvo dijete 1.750,00 1.750,00Drugo dijete 2.500,00 2.500,00

Ukupno osobni odbitak 9.800,00 10.000,00

Utjecaj promjene osnovnog osobnog odbitka u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu rezultira povećanje mjesečne neto-plaće samo za one osobe kojima osobni odbitak bio manji od mjesečne neto-plaće. Osobe koje nisu ni plaćale porez na dohodak po osnovi nesamo-stalnog rada zbog toga što im je osobni odbitak veći ili jednak poreznoj osnovici (i neto-plaći) neće ni osjetiti ovo povećanje osnovnoga osobnog odbitka.

U nastavku je u tablici na primjerima prikazan učinak povećanja osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn.

1.1. KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITAK PRI OBRAČUNU ZADNJE PLAĆE

Prema uputi Porezne uprave u slučaju odjave rad-nika s obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju radnog odnosa, poslodavac od toga trenutka više ne može koristiti osobni odbitak pri isplatama koje će slijediti nakon dana odjave.

Radnik će, prema navedenome, svoje pravo vezano za korištenje osobnog odbitka iskoristiti kod drugoga (sadašnjeg poslodavca) ili u posebnom postupku go-dišnjeg obračuna poreza na dohodak).

Primjerice, prema uputi Porezne uprave kod ra-skida radnog odnosa s 30. studenoga pri isplati plaće za studeni u prosincu poslodavac ne može koristiti osobni odbitak.

9 Primjer: Korištenje osobnog odbitaka kod pro-mjene poslodavca tijekom 2019. godineRadnik A. B. radio je za poslodavca A d.o.o. do

30. studenog a 2019. godine, a od 1. prosinca 2019. godine počinje raditi za drugog poslodavca B d.o.o. Pri obračunu i isplati plaće radniku A. B. 10. prosin-ca 2019. godine za studeni poslodavac A d.o.o. neće u obzir uzeti osobni odbitak radnika jer više ne ras-polaže radnikovom poreznom karticom (u sustavu e-porezne nakon odjave radnika s HZMO-a više nije vidljiva PK kartica radnika).

Na taj način, a prema uputi Porezne uprave, rad-nik kroz obračun plaće za studeni ostaje bez osobnog odbitka, čemu će posljedica biti niža neto-plaća tog radnika. Jasno je da je Porezna uprava donijela takvu uputu zato da ne bi došlo do dvostrukog korištenja osobnog odbitka. No, povrat više plaćenog poreza na dohodak i korištenje osobnog odbitka radnik će ostvariti u nekim slučajevima tek za godinu dana. O toj nepovoljnosti za radnike Porezna bi uprava je objavila stajalište na temelju kojeg se problem neo-bračunavanja osobnog odbitka djelomično riješio i odnosi se na samo neke određene slučajeve. Stajali-šte Ministarstva financija (KLASA: 410-01/18-01/218, Zagreb, 9. veljače 2018.) djelomično prenosimo:

Osim navedenoga, odredbama Pravilnika o izmje-nama i dopunama Pravilnika o po-rezu na dohodak (Narodne novine, broj 128/17; dalje u tekstu: Pravil-nik) napravljen je iskorak vezan uz elektroničke usluge Porezne uprave na način da je od 1. siječnja 2018. uveden Obrazac PK u elektroničkom obliku te je omogućen uvid poslo-davcima u podatke s Obrasca PK za sve svoje radnike (temeljem prijave na HZMO). Na ovaj način osigurana je stalna i sigurna dostupnost poda-taka bitnih za utvrđivanje porezne obveze kod obračuna plaće, odnosno navedeno je uvedeno radi sigurnosti korištenja osobnog odbitka kod dru-gog poslodavca.

Ako bi se dopustilo produženo korištenje osobnog odbitka za biv-še poslodavce (nakon uredne odja-ve u HZMO-u), došlo bi do pravne nesigurnosti zbog toga što novi po-

9 Tablica: Obračun plaće u 2020. godini korištenjem osobnog odbitka od 4.000,00 kn

Red. br. OPIS 2019.

Radnik A2020.

Radnik A2019.

Radnik B2020.

Radnik B

1. Ukupna bruto-plaća 10.000,00 10.000,00 16.000,00 16.000,00Doprinosi iz plaće za MOI. stup 15 % 1.500,00 1.500,00 2.400,00 2.400,00Doprinosi iz plaće za MOII. stup 5 % 500,00 500,00 800,00 800,00

2. Ukupno doprinosi iz plaće 2.000,00 2.000,00 3.200,00 3.200,003. Dohodak (1 – 2) 8.000,00 8.000,00 12.800,00 12.800,004. Svota osobnog odbitaka 3.800,00 4.000,00 9.800,00 10.000,005. Porezna osnovica (3 – 4) 4.200,00 4.000,00 3.000,00 2.800,006. Porez na dohodak od 24 % 1.008,00 960,00 720,00 672,007. Porez na dohodak od 36 % 0,00 0,00 0,00 0,008. Ukupno poreza na dohodak 1.008,00 960,00 720,00 672,009. Prirez 18 % 181,44 172,80 129,60 120,96

10. Ukupno porez i prirez 1.189,44 1.132,80 849,60 792,9611. Neto-plaća 6.810,56 6.867,20 11.950,40 12.007,04

Razlika 56,64 56,64


AKTUALNA TEMA

slodavac ne bi mogao znati od kada može koristiti osobni odbitak.

Kod naknadnih isplata bivšim radnicima koji su postali korisnici prava na mirovinu, u slučaju produ-ženog korištenja osobnog odbitka, opet bi mogao na-stati problem zato što se umirovljenik može ponovno zaposliti na pola radnog vremena.

Međutim, ako je bivši radnik izjavio da neće za-snovati novi radni odnos u mjesecu raskida rad-nog odnosa ili sljedeći mjesec, bivši poslodavac mogao bi koristiti osobni odbitak na temelju dane izjave radnika, ali najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodi mjesec (nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neispla-ćenom primitku).

Podsjećamo da radnik ne može biti oštećen zbog toga što će svoja zakonska prava ostvariti u poseb-nom postupku godišnjeg obračuna poreza na do-hodak, koji Porezna uprava provodi po službenoj dužnosti, za sve porezne obveznike poreza na do-hodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka.

Na temelju iznesenoga problem priznavanja osobnog odbitka je barem djelomično riješen ti-jekom 2019. godine. Radnik je mogao poslodavcu izjaviti pisanim putem da u mjesecu isplate po-sljednje plaće bivšeg poslodavca neće zasnovati radni odnos s drugim poslodavcem, odnosno to bi značilo da poslodavac koji je s radnikom raskinuo radni odnos tijekom prosinca treba dobiti izjavu od radnika na temelju koje radnik izjavljuje da se neće zaposliti kod drugog poslodavca tijekom prosinca i siječnja, a na temelju te izjave će poslodavac kori-stiti osobni odbitak.

U 2020. godini ta problematika bi se trebala riješiti izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

Naime, prema prijedlogu izmjena Zakona o po-rezu na dohodak, poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u poreznu karticu (PK karticu) bivšeg radnika, a najkasnije do ispla-te plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz porezne kartice bivšeg radnika. To znači da će poslodavac

u 2020. godini pri posljednjoj plaći moći iskoristiti osobni odbitak radnika ako će pri isplati imati uvid putem radnikova OIB-a u njegovu PK karticu.

1.2. PROŠIRIVANJE PRIMITAKA KOJI NE ULAZE U CENZUS OD 15.000,00 KN

Porezni obveznici, roditelji, mogu uvećati svoj osnovni osobni odbitak od 3.800,00 kn na temelju propisanih faktora za djecu koju uzdržavaju kao rodi-telji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke.

Djetetom se smatra dijete koje roditelji, posvo-jitelji, poočimi i pomajke, udomitelji i skrbnici uz-državaju. U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema poseb-nom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osno-vi. Djetetom se smatra i dijete nakon završetka re-dovitog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema poseb-nim propisima. Ako prestane radni odnos, dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji.

No, uzdržavanom djecom smatrat će se djeca čiji oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća po-rez i drugi primitci koji se u smislu ovoga Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, te ne prelaze svotu od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunani kao šesterostruka svota osnovice osob-nog odbitka (2.500,00 x 6).

Primitci koji ne ulaze u taj cenzus smatraju se je-dino:

1. primitci prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora

2. doplatak za djecu3. novčane potpore utvrđene u svoti koja je zako-

nom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske pot-pore propisana kao svota ispod koje se ne može isplatiti novčana potpora

4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta

5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja6. primitci koji po svojoj prirodi predstavljaju samo

uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji


AKTUALNA TEMA

7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdrav-stvene potrebe do visine stvarno nastalih izda-taka za tu namjenu

8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do pro-pisanih svota na koje se u skladu s odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak

9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške oz-ljede i priznate invalidnosti

10. stipendije (neovisno o tome tko ih isplaćuje)11. nagrade za izvrsnost učenika i studenata ispla-

ćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i me-đunarodnim sporazumima, u svrhu obrazova-nja i stručnog usavršavanja

12. potpore djetetu za školovanje do 15. godine ži-vota odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne spo-sobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Propisivanjem poreznog tretmana primitaka oso-ba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, od-nosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu definira se porezni položaj osoba uključenih u taj sustav. Stoga, naknade učenicima za vrijeme du-alnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja neće ulaziti u primitke koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na uve-ćani osobni odbitak za uzdržavane članove.

Dakle, porezni obveznici koji koriste uvećani osob-ni odbitak za djecu koja primaju stipendije, nagrade za izvrsnost i potpore za školovanje djeteta do 15. go-dine, ako su djeca ostvarila primitaka po toj osnovi više od cenzusa 15.000,00 kn, mogu i dalje koristiti uvećani osobni odbitak. Posebno napominjemo da o cenzusu od 15.000,00 kn i dalje trebaju voditi raču-na roditelji čija djeca ostvaruju primitke, primjerice, putem studentskog servisa ili učeničke udruge jer ti primitci nisu isključeni iz navedenog cenzusa.

Stoga, kada se tijekom poreznog razdoblja pre-maši navedeni cenzus, porezni obveznik nema pravo na uvećani osobni odbitak za cijelu godinu, a poslodavac u dogovoru s radnikom može prestati koristiti osobni odbitak za dijete od mjeseca kada je radnik saznao činjenice o premašivanju primitaka u svoti višoj od 15.000,00 kn. Porezna će uprava, bez obzira na to do kad se koristio uvećani osobni odbi-tak, obaviti poseban postupak oporezivanja i sama ispraviti poreznu osnovicu radi neovlašteno korište-noga osobnog odbitaka za dio godine ili za cijelo po-rezno razdoblje (ako porezni obveznik nije reagirao na vrijeme tijekom godine).

Ako tijekom poreznog razdoblja uzdržavani član uže obitelji i/ili dijete koje roditelj uzdržava ostvari oporezive primitke do 15.000,00 kn (15.000,00 kn ili manje – čl. 17. st. 4. Zakona o porezu na dohodak), godišnji obračun poreza na dohodak za to porezno razdoblje može se obaviti i:

¾ poreznom obvezniku – uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka te može koristiti osobni od-bitak za te uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu i

¾ poreznom obvezniku – uzdržavani član uže obi-telji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka te također koristiti pravo na osobni odbitak.

Dakle, ako bilo kada tijekom poreznog razdo-blja dijete premaši svotu primitaka u svoti višoj od 15.000,00 kn, roditelj (porezni obveznik) nije ob-vezan odmah izmijeniti podatke o uzdržavanom djetetu u poreznoj kartici (Obrazac PK) nego samo nije u mogućnosti koristiti uvećanje svoga osobnog odbitka na temelju djeteta kojeg uzdržava za cijelo porezno razdoblje u kojem je došlo do premašiva-nja osnovice.

2. OLAKŠICE ZA MLADE OSOBEPrijedlogom o izmjenama Zakona o porezu na do-

hodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih oso-ba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visoko-obrazovanog mladog kadra iz zemlje.

Prema prijedlogu izmjena Zakona, svim je pore-znim obveznicima na području cijele Republike Hr-vatske predloženo smanjenje godišnje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada, obra-čunane do svote porezne osnovice od 360.000,00 kn (godišnji porez po stopi od 24 %.), i to:

¾ za 100 % za mlade osobe do 25 godina života i ¾ za 50 % za mlade osobe od 26 do 30 godina ži-vota.

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i bo-rave na području jedinica lokalne samouprave raz-vrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara porezna se obveza smanjuje za 50 %. Sma-njenje porezne obveze za mlade osobe utvrđivat će se prije smanjenja za 50 % poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedini-ca lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o re-gionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Stoga će svi porezni obveznici koji ostvaruju pravo na smanjenje s osnove svojih godina života ostvari-ti pravo i na naprijed navedeno smanjenje porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u svoti od 50 % porezne obveze.

Smanjenje godišnjeg poreza na dohodak koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojemu obveznik navr-šava određenu godinu života.

3. PREMIJE DOPUNSKOG I DODATNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

U 2019. godini primitcima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodav-ci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja. Kao dodatan način nagrađivanja radnika prema prijedlogu izmje-na Zakona o porezu na dohodak omogućilo bi se po-


AKTUALNA TEMA

slodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnoga i dopunskoga zdravstvenog osiguranja do utvrđene svote na temelju vjerodo-stojne dokumentacije. Svota do koje će poslodavci moći neoporezivo podmirivati dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje utvrdit će se Izmjenama Pra-vilnika o porezu na dohodak čije izmjene tek očeku-jemo početkom 2020. godine.

4. OTPIS POTRAŽIVANJA KOD OBRTNIKAPorezni tretman otpisa pojedinih tražbina obve-

znika poreza na dohodak koji obavlja samostalnu djelatnost (obrt) izjednačiti će se s otpisima potraži-vanja kod obveznika poreza na dobit.

Naime, ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavlje-nih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdoblji-ma dovela do primitaka, tada se svota tražbine utvr-đuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine.

Primitak se ne bi utvrđivao po osnovi tražbina od nepovezane osobe koja su se pokazala nenaplativi-ma nakon provedenoga sudskog postupka ili dru-gog postupka u skladu s posebnim propisima niti po osnovi otpisanih tražbina od nepovezane osobe koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od si-stemskog značenja.

Jednako tako, ti porezni obveznici ne utvrđuju primitak po osnovi otpisanih tražbina od nepoveza-ne osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju svotu tražbine, ili ako dokaže da je pokre-nuo određene radnje s ciljem naplate tražbine, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpi-sane svote tražbine.

Primitcima se ne smatraju otpisi tražbina od nepo-vezanih osoba:

¾ koje su zastarjele i koje u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobitak ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti

¾ do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samo-stalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbi-na po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi tu svotu.

5. IZJAVE O PRIMLJENIM NEOPOREZIVIM PRIMITCIMA

Pri isplati neoporezivih primitaka, kao što su: ¾ prigodne nagrade ¾ nagrada za radne rezultate ¾ troškovi smještaja ¾ troškovi prehrane

poslodavci bi od radnika koji nisu cijelu godinu (2019.) kod njih zaposleni ili koji rade na nepuno rad-

no vrijeme kod više poslodavca trebali ishoditi izjave jesu li i u kojim svotama primili navedene neoporezi-ve primitke.

Naime, poslodavac može neoporezivo isplatiti samo razliku do propisane neoporezive svote.

Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak u 2020. godini Porezna će uprava putem sustava ePorezna, na temelju podataka iz svojih službenih evidencija, omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određene godišnje svote u poreznom razdoblju.

6. POREZ NA DOHODAK KOD IZNAJMLJIVAČA NEKRETNINA

Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu / uobičajenom boravištu poreznog ob-veznika. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, pripad-nost se određuje prema sjedištu odnosno prebivali-štu / uobičajenom boravištu isplatitelja.

Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na do-hodak, iznimno pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka iz čl. 57. st. 2. Zakona o porezu na dohodak određuje se prema mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno smještajna jedinica.

Dakle, mnogobrojni porezni obveznici – iznaj-mljivači ostvaruju primitke od nekretnina odnosno smještajnih jedinica koje se nalaze izvan njihova mjesta prebivališta / uobičajenog boravišta. Pripad-nost utvrđenog poreza na dohodak utvrđuje se pre-ma prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu tih poreznih obveznika dok se koriste resursima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u koji-ma pružaju usluge.

Radi navedenoga tijekom 2020. godine propisu-je se da se pripadnost poreza utvrđenog na doho-dak ostvaren po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji se utvr-đuje u paušalnoj svoti, utvrđuje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno smještajna jedinica.

7. OPOREZIVANJE DOHOTKOM OD NESAMOSTALNOG RADA

Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak, za potrebe oporezivanja primitcima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primitci proiziš-li iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesa-mostalnog rada.

U prijedlogu Izmjena Zakona o porezu na dohodak se navodi:

U slučaju kada je potrebno ugovoriti obavljanje po-slova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodav-ca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos (subordinacija radnika, radnik radi osobno i za plaću, te po uputama i pod nadzorom


AKTUALNA TEMA

Zakon o fiskalizaciji i upravna pristojba1. ZAKON O FISKALIZACIJI U PROMETU

GOTOVINOMPrema Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i do-

punama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom može se zaključiti da će posljedica najavljenih izmje-na biti otklanjanje negativnih praksa koje su se poja-vile nakon zadnjih izmjena tog zakona, a sve s ciljem veće kontrole izdanih računa.

Kako bi se građanima olakšala provjera raču-na, predlažu se zakonske izmjene kojima bi se kroz ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa omogućila brza i lakša provjera računa. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod, odnosno dvodimenzionalni kod svakoga izdanog i fiskalizi-ranog računa. Očitovanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciji za provjeru podataka upisali bi se svi podatci koji bi građanima olakšali postupak i dodatno ih potaknuli da provjeravaju račune i prijav-ljuju Poreznoj upravi. Obveznici fiskalizacije za ko-rištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR ko-dom započela 1. siječnja 2021. godine.

Putem nadzornih aktivnosti utvrđena je svojevr-sna zlouporaba izdavanja pratećih računa prije iz-davanja samog računa za isporuku. Naime, utvrđeno je kako obveznici fiskalizacije primjenjuju zakonsku odredbu kojom je propisana obveza navođenja oba-vijesti „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ na prate-ćim dokumentima koje izdaju prije samog izdavanja računa, ali zatim takve račune ne fiskaliziraju. Na taj način dolazi do plaćanja na temelju pratećih ispra-va, a ne na temelju računa te sve prolazi mimo fiska-lizacije. Kako bi se spriječila takva praksa, predlaže se da se obveznici fiskalizacije izjasne koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno imaju li potre-bu izdavanja takvih dokumenata te se obveza fiska-lizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije koji mogu prilagodi-ti svoje poslovanje tako da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata, neće trebati ništa

prilagođavati u svom poslovanju. Fiskaliziranje pratećih dokumenata neće isključiti fiskalizaciju samog računa za isporuku. U skladu s predlože-nim izmjenama od 1. travnja 2020. godine prateći dokumenti na kojima se navode podatci o plaćanju evidentirat će se u sustavu fiskalizacije te će ih su-stav Porezne uprave povezivati s izdanim i fiskalizi-ranim računima.

Ako se prihvate predložene izmjene, sustav fiskali-zacije nadograđivao bi se na sljedeći način:

¾ 1. travnja 2020. godine – započela bi obveza provedbe postupka fiskalizacije izdavanja ra-čuna za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa

¾ 1. siječnja 2021. godine – započela bi obveza iz-davanja QR koda na svakom izdanom i fiskalizi-ranom računu.

Podsjećamo da prema trenutačnom važećem Za-konu o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1. siječ-nja 2021. godine počinje obveza provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.

2. ZAKON O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA

Predložene izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila odnose se na izmjene čl. 26. odnosno na obvezu plaćanja upravne pristojbe.

Prema trenutačno važećim odredbama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Nar. nov., br. 15/13. – 127/17., dalje: Zakon o PPMV-u), upravna pristojba ne plaća se na stjecanje rabljenih motornih vozila na temelju ugovora o darovanju ako je stjeca-telj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darovateljem, ili ako se na stjecanje rabljenih mo-tornih vozila na temelju ugovora o darovanju plaća porez na nasljedstva i darove prema posebnom pro-pisu. Budući da obveza plaćanja upravne pristojbe nastaje u trenutku registracije vozila, ako osoba prije registracije otuđi vozilo tako da ga daruje prethod-no navedenim osobama, ne nastaje obveza plaćanja upravne pristojbe. Stoga je u praksi uočeno da dolazi

poslodavca, radi u prostoru poslodavca, u određenom radnom vremenu) i propisi o radu tretiraju obavljanje poslova s ovim obilježjima kao ugovor o nesamostal-nom radu, iako on može formalno imati neki drugi naziv. Iz tog razloga je potrebno propisati obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određi-vanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponaša-nja, financijska kontrola i odnos stranaka.

Dakle, tim izmjenama zakonodavac želi urediti primitke koje poslodavci isplaćuju svojim zaposleni-cima izvan sustava Zakona o radu, odnosno skloplje-nog ugovora o radu.

U skladu s time zakonodavac želi pobliže urediti obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korište-nja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kojim određuje nesamostalan rad na temelju ispunjenja tri

kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

Obilježja kriterija: – kontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje po-

kazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kon-trolirati što posloprimac radi i kako obavlja po-sao, kroz upute, obuku ili druga sredstva

– financijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte po-sloprimčeva rada

– odnos stranaka obuhvaća činjenice koje poka-zuju vrstu odnosa među strankama.

No, očekujemo da će Ministar financija pravilni-kom propisati elemente koji pobliže određuju krite-rije te način provedbe tog članka.


AKTUALNA TEMA

Predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit primjenjivat će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2020. godinu i nada-lje, odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2020. godine – osim odredaba iz čl. 30.h Zakona koje se primjenjuju u postupku pod-nošenja prijave poreza na dobitak za 2022. godinu. Prema tome, predložene izmjene NE odnose se na prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu! U na-stavku izdvajamo najvažnije prijedloge izmjena i dopuna Zakona:

NOVI JE PRAG ZA STOPE POREZA NA DOBITAK (čl. 28. Zakona): Stopu od 12 % poreza na dobitak za 2020. godinu primijenit će porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2020. ostvare ukupni prihod do 7.5000.000,00 kn. Prema tome, granica za plaćanje poreza po nižoj sto-pi podiže se s 3.000.000,00 kn ukupnog prihoda na 7.500.000,00 kn. Poduzetnici čiji će ukupni prihod iznositi više od 7.500.00,00 kn plaćat će porez na do-bitak po stopi od 18 %.

UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOBI-TAK ZA 2020. GODINU PRIMJENOM NOVIH STOPA: Poduzetnici koji u 2019. godini iskažu obvezu pore-za na dobitak, ali u 2019. ostvare ukupni prihod do 7.5000.000,00 kn (red. br. 1. Obrasca PD za 2019.), mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2020. godinu primijeniti stopu od 12 %. Svi ostali primjenjuju stopu od 18 %.

VAŽNO ZA FIZIČKE OSOBE „DOHODAŠE“ KOJE OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST (čl. 2. st. 4. Zakona): Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je porez na dohodak postaje obveznikom poreza na dobitak po „sili zakona“ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kn. Prema tome, podiže se prag od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost (vode Knjigu primitaka i izdataka te plaćaju porez na dohodak) postaju obveznici poreza na dobitak s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn ukupnog primitka na godiš-njoj razini. To postaje jedinim kriterijem za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na do-bitak. Visina ostvarenog dohotka, vrijednost dugo-trajne imovine i broj zaposlenih više nema značenje! Prema tome, obrtnici „dohodaši“ koji u 2019. godi-ni ostvare ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kn od 1. siječnja 2020. postaju obveznici poreza na do-

bitak i poslovne knjige vode u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. Oni čiji je ukupni primitak iskazan u Knjizi primitaka i izdataka do 7.500.000,00 kn (ili manji) ostaju u sustavu poreza na dohodak ili na temelju vlastitog zahtjeva („dobrovoljno“) mogu prijeći u sustav poreza na dobitak.

UTVRĐIVANJE OSNOVICE POREZA NA DOBITAK PREMA NOVČANOM NAČELU (čl. 5. st. 7. Zakona): Podiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na do-bitak prema novčanom načelu s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn ukupnog prihoda. Obveznik poreza na dobitak (pravna ili fizička osoba) koji u prethod-nom poreznom razdoblju (2019.) nije ostvario priho-de veće od 7.5000.000,00 kn moći će utvrditi osnovicu poreza na dobitak za 2020. godinu prema novčanom načelu. I dalje je prelazak na novčano načelo isključi-vo odluka samog poduzetnika!

VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE POTRAŽIVANJA (čl. 9. st. 3. Zakona): Podsjećamo, jedan od uvjeta pri-znavanja vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca jest da su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobroga gospodarstvenika koji i dalje treba biti zadovoljen. Smatra se da su te rad-nje obavljene „ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečaj-nom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba, pre-ma posebnom propisu u slučaju stečaj, arbitraže i mirenja“. Prema tome, „novi“ Zakon to više NE ogra-ničava samo na dužnike koji su obveznici poreza na dobitak, kao što je to bilo do sada.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit

do sklapanja dvaju ugovora isključivo s ciljem oslo-bođenja od plaćanja upravne pristojbe.

S obzirom na navedeno, predlaže se izmjena Zako-na o PPMV-u kojom bi se propisalo oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj

liniji stječu koji rabljeno motorno vozilo na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo pret-hodno registrirano na darovatelja.

Predložena izmjena čl. 26. Zakona o PPMV-u stupi-la bi na snagu 1. siječnja 2020. godine.

��

www. .hr

K � � I G � � � � S � � E N � � � � T A �

K O � � � S � � � E � R � � I

K O � � � N � � I !

n


AKTUALNA TEMA

OTPIS ZASTARJELIH POTRAŽIVANJA OD KU-PACA (čl. 9., st. 4. Zakona): I dalje se smatra porezno priznatim rashodom otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih osoba koja u poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kn po pojedinom dužniku. Do sada je ta nepovezana osoba bila samo „dužnik koji je obveznik poreza na dobitak“. U prijedlogu izmjena Zakona to se proširuje i na dužnike koji su obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Prema tome, kod prijave poreza na dobi-tak za 2020. godinu biti će moguće otpisati zastarjela potraživanja do 5.000,00 kn od obrtnika „dohodaša“ uz uvjet da je riječ o nepovezanoj osobi.

RASHODI DAROVANJA ZA ZDRAVSTVENE PO-TREBE (čl. 7. st. 8. Zakona): U porezno priznate rashode darovanja do visine 2 % ukupnog prihoda prethodne godine i dalje ulaze plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba, ali sada se u njih uključuju i troškovi prijevoza i smještaja u zdrav-stvene ustanove.

PAUŠALNO OPOREZIVANJE NEPROFITNIH OR-GANIZACIJA (čl. 5.b st. 1. Zakona): Neprofitne organi-zacije koje su po osnovi obavljanja gospodarske dje-latnosti ujedno i obveznici poreza na dobitak i daje imaju mogućnost izbora plaćanja poreza u paušalnoj svoti. U prijedlogu izmjena Zakona to se odnosi na one neprofitne osobe koje u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske dje-latnosti ostvarile prihode veće od 7.500.000,00 kn. Prema tome, kriterij više nije vezan za svotu propisanu za ulazak u sustav PDV-a. U skladu s prijedlogom spo-menute neprofitne organizacije koje u 2019. godini po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvare pri-hod veći od 7.500.000,00 mogu u 2020. plaćati porez na dobitak u paušalnoj svoti. Detaljnije o postupku utvr-đivanja obveze plaćanja poreza na dobitak u paušalnoj svoti, evidencijama, rokovima plaćanja i izvješćima utvrdit će ministar financija pravilnikom.

STEČAJNA I LIKVIDACIJSKA MASA OBVEZNICI SU POREZA NA DOBITAK: Riječ je o pravnim sljedni-cima društava nad kojima je proveden postupak ste-čaja ili likvidacije koji nastavljaju obavljati djelatnost pravnih prednika. Naime, u praksi se događa da se i nakon provedenog postupka stečaja i likvidacije (od-nosno „brisanja“ društva) naknadno pronađe imovina ovog društva koja se tada upisuje u Sudski registar i nastavlja redovito poslovanje kao stečajna ili likvida-cijska masa te postaje obveznikom poreza na dobitak.

SKRAĆUJE SE ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE POREZA NA DOBITAK U SLUČAJU SPAJANJA ILI PO-DJELE DRUŠTVA na rok od 30 dana (čl. 35. Zakona).

STJECANJE I VREDNOVANJE PRAVA PRI SPAJA-NJU, PRIPAJANJU I PODJELI (čl. 20. st. 2. Zakona): Podsjećamo, ako pri spajanju, pripajanju ili podje-li postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da porezni obveznik nastavlja djelatnost te to nema utjecaj na oporezivanje. Kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na društvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine

i obveza. U prijedlogu Zakona navodi se kako je po-rezni obveznik dužan za svrhe oporezivanja proci-jeniti imovinu i obveze i otkriti skrivene pričuve, a razliku, zajedno s već iskazanim pričuvama, uklju-čiti u poreznu osnovicu, osim ako ne primjenjuje odredbe čl. 20.a – 20.r Zakona.

LIKVIDACIJA: Prijedlog izmjene čl. 18. st. 3. Zako-na glasi: U slučaju okončanja likvidacije ili drugog postupka kojim porezni obveznik okončava poslo-vanje u skladu s posebnim propisima, porezni ob-veznik na zadnji dan poreznog razdoblja zatvara poslovne knjige, sastavlja zaključna financijska iz-vješća i utvrđuje poreznu obvezu. Ako na zadnji dan toga poreznog razdoblja sva imovina nije unovčena, u poreznu se osnovicu uključuju iznosi kao da je imovina unovčena.

SKRAĆUJU SE ROKOVI ZA PODNOŠENJE PRIJA-VE POREZA NA DOBITAK KOD STEČAJA I LIKVIDA-CIJE (čl. 35. Zakona): Predlaže se da se kod otvaranja stečajnog postupka prijava poreza na dobitak pod-nosi u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja. Poreznu prijavu koja se odnosi na razdoblje od otva-ranja postupka likvidacije do okončanja likvidacije treba podnijeti u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja. Isto se odnosi i na podnošenje porezne prijave koja se odnosi na razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslo-vanja u skladu s posebnim propisima.

PODNOŠENJE PRIJAVE POREZA NA DOBITAK U SLUČAJU PRESTANKA DRUŠTVA PO SKRAĆENOM POSTUPKU: U dopunama Zakona o porezu na dobit propisano je porezno razdoblje u slučaju prestanka društva po skraćenom postupku. Ovo treba povezati s posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o tr-govačkim društvima (Nar. nov., br. 40/19) koji uvodi mogućnost prestanka društva po skraćenom postup-ku – bez likvidacije, ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva. Skraćeni postupak moguće je provesti pod uvjetom da društvo nema nepodmirenih obveza prema svojim radnicima (sadašnjim i bivšim), niti drugih nepodmirenih obve-za po osnovi radnog odnosa te da društvo nema spor-nih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima, pri čemu se svaki član društva obvezuje podmiriti, solidarno sa svim osta-lim članovima društva, sve preostale obveze društva ako se naknadno pokaže da one postoje. Za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja ovaj će poduzetnik primijeniti odredbe Zakona o računovod-stvu na način koji se primjenjuje u slučaju zaključe-nja postupka likvidacije.

PROPISANI SU POSTUPCI U SLUČAJU NEPOD-NOŠENJA PRIJAVE POREZA NA DOBITAK (čl. 35. Zakona): Ako porezni obveznik ne podnese pore-znu prijavu u rokovima koji su propisani u čl. 35. Zakona, obvezu poreza na dobitak utvrdit će Pore-zna uprava procjenom, u skladu s Općim poreznim zakonom, uzimajući u obzir dostupne podatke iz prethodnih poreznih razdoblja – osobito ostvarene prihode, utvrđene porezne obveze, imovinu te sta-


AKTUALNA TEMA

nje računa kod banaka i slično. Međutim, ako će Po-rezna uprava iz svih objektivnih okolnosti utvrditi da se porezni obveznik ne ponaša kao poduzetnik, obvezu poreza na dobitak utvrdit će procjenom kao da je došlo do okončanja postupka likvidacije ili drugog postupka kojim porezni obveznik okončava poslovanje u skladu s posebnim propisima. Nakon toga, poreznom će se obvezniku ipak omogućiti su-djelovanje u postupku utvrđivanja porezne obveze, ali najdulje u razdoblju od 60 dana.

PROŠIRENA SU PRAVILA PROTIV PREMJEŠTA-NJA DOBITKA na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta poreznog obveznika u stalnu po-slovnu jedinicu i obrnuto (čl. 30.d), hibridne neuskla-đenosti (čl. 30.e – 30.h) i neusklađenost rezidentnosti (čl. 30.i). Odredbe iz čl. 30.h koje propisuju porezni tretman u slučaju nastanka obrnute hibridne neu-sklađenosti stupaju na snagu 1. siječnja 2022. godine. Više u tome u posebnom članku u nekom od sljede-ćih brojeva časopisa RRiF.

Opći porezni zakon i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

1. OPĆI POREZNI ZAKONU paketu ovoga kruga porezne reforme mijenja se

i Opći porezni zakon (dalje: OPZ) čiji je dosadašnji tekst objavljen u Nar. nov., br. 115/16. i 106/18.

U okviru promjena Općega poreznog zakona predlaže se novi čl. 12.a kojim bi se propisivala ne-dopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprot-no svrsi zakona. Tako se smatra da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja nesamostalnog rada. Smatra se također nedopustivim stalna promjena organiza-cijskog oblika, tj. kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Ako poduzetnik isključivo sa svrhom pri-mjene niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi poveza-na društva, smatra se također korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom.

Zanimljivost prijedloga čl. 12.a OPZ-a je u tome da se odgovornom osobom smatra fizička osoba koja upravlja svim povezanim osobama, a povezana društva odgovaraju kao jamci platci.

Prekid tijeka zastare predviđen je za slučaj smrti po-reznog obveznika, tj. zastara ne teče za vrijeme od smr-ti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima prema dopuni čl. 24. OPZ-a.

U dijelu OPZ-a koji uređuje poslovanje povezanih osoba u čl. 49. dodan je st. 3. koji uvjetuje priznavanje poslova između povezanih osoba samo ako bi i dru-ge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve poslovne odnose.

Kad je riječ o nadležnosti poreznog tijela predlože-na je dopuna OPZ-a u čl. 54. prema kojemu bi ustroj-stvena jedinica prema sjedištu ostavitelja bila mjero-davna za donošenje rješenja o pravnim sljednicima.

Kad je riječ o poreznom nadzoru i izboru poreznog obveznika za nadzor predložena je promjena st. 1. čl. 119. OPZ-a prema kojoj bi porezno tijelo odlučivalo o provedbi poreznog nadzora prema procjeni rizika, pri čemu imaju prednost veliki poduzetnici, poduzet-nici kod kojih je vjerojatno riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pripadaju te korištenju pore-znih povlastica u slučaju povezanih osoba.

Prijedlogom dopuna OPZ-a u čl. 192. mijenja se najteži porezni prekršaj (kazne do 500.000,00 kn), kao što je nečuvanje knjigovodstvenih isprva, poslov-

nih knjiga i drugih evidencija u rokovima koji nisu u skladu s propisima.

Promjenama u čl. 193. težim poreznim prekršajima (kazne do 300.000,00 kn) okarakterizirana je pojava ako se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestima na kojem se gotovinski primitci ostvaruju ili se ne osigurava dostupnost tih evidencija poreznom tijelu. Jednako tako, težim se prekršajima smatra i ne-osiguranje čitljivih i sustavnih podataka ako se knjige i druge evidencije vode u elektroničkom obliku.

Promjenama u čl. 194. OPZ-a smatra se lakšim poreznim prekršajima (kazne su zaprijećene do 200.000,00 kn) neobavljanje popisa imovine i obveza u rokovima kako je to propisao OPZ u čl. 66.

2. ZAKON O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA

Uređuje se pitanje definicije prekograničnog aran-žmana, tj. aranžmana koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću ze-mlju uz ispunjavanje propisani uvjeta. Ti uvjeti su:

1. sudionici u aranžmanu nisu svi rezidenti u pore-zne svrhe u istoj jurisdikciji

2. jedan ili više sudionika u aranžmanu istodobno su rezidenti u porezne svrhe u više od jedne ju-risdikcije

3. jedan ili više sudionika u aranžmanu posluje u drugoj jurisdikciji putem stalne poslovne jedini-ce koja se nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aran-žman dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice

4. jedan ili više sudionika u aranžmanu obavlja djelatnost u drugoj jurisdikciji, a da pritom nije rezident u porezne svrhe u toj jurisdikciji niti je u njoj uspostavio stalnu poslovnu jedinicu ili

5. takav aranžman može imati učinak na automat-sku razmjenu informacija ili identifikaciju stvar-nog vlasništva.

Treba imati u vidu da je ovdje riječ o izvješćivanju o prekograničnim aranžmanima koji sadržavaju ba-rem jedno obilježje koje pokazuje potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza.

Uređuje se pojam posrednika u prekograničnom aranžmanu, tj. osobe koja osmišljava, stavlja na trži-šte ili organizira prekogranični aranžman o kojemu se izvješćuje ili takav aranžman stavlja na raspolaga-


AKTUALNA TEMA

nje s ciljem njegove provedbe ili upravlja njegovom provedbom. Posrednik treba ispunjavati i druge uvje-te propisane čl. 35.b, i to da:

1. je rezident u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj2. u Republici Hrvatskoj ima stalnu poslovnu jedi-

nicu putem koje se pružaju usluge u vezi s aran-žmanom

3. je osnovan ili je uređen prema zakonima Repu-blike Hrvatske ili

4. je registriran pri strukovnom udruženju u po-dručju pravnih, poreznih i savjetodavnih usluga u Republici Hrvatskoj.

Uređuje se pojam povezano poduzeće koje podra-zumijeva osobu koja je povezana s drugom osobom na najmanje jedan od propisanih načina. Nažalost, i u ovom je Zakonu svojevrsno nasilje nad hrvatskom pravnom terminologijom s obzirom na to da opisa-ni sadržaj više odgovara terminu trgovačko društvo nego poduzeće koje je praktički jedna od poduzet-ničkih djelatnosti trgovačkog društva. Ali prema terminologiji toga Zakona, povezano poduzeće je povezana osoba koja je povezana s drugom osobom najmanje na jedan od načina:

1. osoba sudjeluje u upravljanju druge osobe tako što može ostvarivati znatan utjecaj na tu drugu osobu

2. osoba sudjeluje u kontroli nad drugom osobom na temelju udjela glasačkih prava koji premašu-je 25 %

3. osoba sudjeluje u kapitalu druge osobe na te-melju prava vlasništva koje izravno ili neizravno premašuje 25 % kapitala ili

4. osoba ima pravo na najmanje 25 % dobitka dru-ge osobe.

Posrednicima se propisuje obveza dostave in-formacije Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, a koje su im poznate, u njihovom su po-sjedu ili se nalaze pod njihovom kontrolom. U vezi s tim propisuju se rokovi dostave i uvjeti oslobođenja od dostave.

Tako prema novom čl. 35.f Zakona posrednici su obvezni informacije u vezi s prekograničnim aran-žmanima o kojima se izvješćuje, a koje su im pozna-te, u njihovom su posjedu ili se nalaze pod njihovom kontrolom dostaviti Poreznoj upravi u roku od 30 dana od najranijeg događaja:

1. dana nakon što je prekogranični aranžman o kojemu se izvješćuje stavljen na raspolaganje s ciljem njegove provedbe, ili

2. dana nakon što je prekogranični aranžman o ko-jem se izvješćuje spreman za provedbu ili

3. trenutka kada je učinjen prvi korak u provedbi prekograničnog aranžmana o kojemu se izvje-šćuje.

Ako nema posrednika ili ako je posrednik obavi-jestio relevantnoga poreznog obveznika ili drugog posrednika o primjeni izuzeća propisanog ovim Za-konom, obvezu podnošenja informacija o preko-graničnom aranžmanu o kojemu se izvješćuje snosi drugi obaviješteni posrednik ili, ako nema takva po-srednika, relevantni porezni obveznik.

Relevantni porezni obveznik koji ima obvezu izvješćivanja podnosi informacije iz čl. 35.k ovoga

Zakona u roku 30 dana Poreznoj upravi, počinju-ći od dana nakon što je prekogranični aranžman o kojemu se izvješćuje stavljen tom relevantnom po-reznom obvezniku na raspolaganje s ciljem njegove provedbe, ili nakon što je taj aranžman spreman za provedbu od strane relevantnoga poreznog obvezni-ka, ili trenutka kada je učinjen prvi korak u njegovoj provedbi u vezi s relevantnim poreznim obvezni-kom, ovisno što nastupi prije.

Također treba imati u vidu propisanu obvezu po-srednika, za slučaj prekograničnih aranžmana, sasta-viti periodično izvješće s ažuriranim informacijama (svaka tri mjeseca), a koje su postale dostupnima na-kon zadnjeg izvješća. To su sljedeće informacije:

– identifikacija posrednika i relevantnih poreznih obveznika, uključujući njihovo ime, datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe), rezi-dentnost u porezne svrhe i porezni identifikacij-ski broj te, po potrebi, osobe koje su povezana poduzeća relevantnoga poreznog obveznika

– datum poduzimanja prvog koraka u provedbi prekograničnog aranžmana ili datum na koji će biti poduzet prvi korak u provedbi prekogranič-nog aranžmana

– navođenje države članice relevantnog poreznog obveznika ili više njih i svih drugih država čla-nica na koje bi mogao utjecati prekogranični aranžman

– navođenje svih drugih osoba u državi članici na koje bi mogao utjecati prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje, uz navođenje država čla-nica s kojima je ta osoba povezana.

Prvi rok izvješćivanja Poreznoj upravi koji moraju ispuniti posrednici odnosno relevantni porezni ob-veznici o prekograničnim aranžmanima, čiji je prvi korak proveden u razdoblju od 25. lipnja 2018. do 31.srpnja 2020., jest 31. kolovoza 2020. godine.

pretplatite se na elektroničko izdanje svojih omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr

Documents

mr. Anja Božina, dr. sc. Đurđica Jurić, dr. sc. Ljerka