SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NABODU!

Š I B € N

Š I B E N I Ksrijeda,

18. kolovoza 1954.Izlazi tjedno

God. III. Broj 106 Cijena 10 dinara

O R G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A■ M P*

R A D N O G N A R O D A ZA G R A Dmm

KOTAR Š I B E N I K

Dvije godine „Šibenskog lista9 9

Bez prekida već dvije godine izlazi »Šibenski list«. S ovim brojem , od 16. kolovoza 1952. do danas, izišlo je 106 brojeva.

Sam a ta činjenica je ohra­brujuća: dokaz da je m oguće . izdavati i razv ija ti naš lokal­n i list, glasilo SSRiN grada i kotara. -

Iako važna, ipak je to samo vanjska stran a p itanja. '

Osnovno je p itan je da li je list politički odgovorio svojoj

svrsi.Već na početku izlaženja je

'bilo istaknuto, d a list treba da bude javna trib ina socija­lističkih snaga, m jesto sa k o - , jeg će se moći šire obuhvatiti i s itna i k rupna p itan ja naše socijalističke izgradnje: p riv ­redni, politički, kulturno-pros- v jetn i i uopće društveni život našega grada i kotara, kao dio čitave naše zajednice.

L ist je u znatnoj m jeri u - dovoljio toj svojoj nam jeni. Ali još uvijek je dosta i važnih p i­tan ja koja ostaju nezahvaćena, ko ja se osjećaju, o kojim a se rasprav lja , koja se po koji pu t i krivo tum ači (od usta do u - sta), a - ko jih nem a u listu, da se oko n jih razvije pozitivna i p lodna razm jena misli, d isku­sija.

Uzroci tome su pretežno subjektivne prirode. Postoji izvjesna odbojnost prem a pi­sanju, iako im a snaga koje to mogy. Uglavnom se. to prepu­šta uredništvu, novinarim a, kojih je sasvim nedovoljno. U diskusiji na Četvrtom plenum u QK SK J drug Vlajko Begović- istaknuo je, da. je potrebno ve­će sudjelovanje naših javnih i političkih radnika u štampi. N isu tu potrebni veliki članci r analize, već kratko o onome na čemu čovjek radi. Prošle godine »Šibenski list« je po­krenuo diskusiju o problem i­m a odgoja naše djece, ukazav­š i na izvjesne loše pojave. Osim dva građanim a, koji nisu peda­

gozi, nije se n itko više javio. Profesionalni pedagozi, javni radnici, šu tjeli su. V jerojatno ima i onih, koji ne prate »Ši­benski list«.

S labost je i odnos naših g r a - . dana prem a kritici. O pravdani odgovori su sasvim prirodna stvar. Ali obrana po svaku cijenu je sasvim neumjesna. Umjesto da se svi'jesno prizna •griješka ili slabost i izmijeni svoj odnos, posiže se za Zako­nom o štampi, »pravom« da se odgovori. U većini slučajeva k ritika se shvaća kao osobni napadaj. Po logici nekih i u tome bi se trebalo ravnati po onoj: »Prešuti ti o m eni da­nas, ja ću o tebi sutra«. Ili: »'Onaj koji k ritiz ira je neod­gojen, je r zabada nos u tuđe stvari« (kao da su javne stvari nečije privatno dobro). Protiv te slabosti treba se oštro boriti principijelnom kritikom .List nema razvijene dopisnič­

ke mreže. Izbor m aterijala je skučen. Ipak postoji nekoliko ljudi s područja grada i kota­ra koji se češće jav ljaju . Ali to nije dovoljno. A koliko ima osnovnih organizacija SSRN, SK, sindikalnih podružnica, društvenih organizacija .priv­rednih i d rugih jedinica' u gra­du i na ko taru u kojim a ključa svakodnevni život, u kojim a se ljudi bore s teškoćama, pono­se s uspjesima?

Ne zavisi samo o uredništvu i gradskom i kotarskom odbo­ru Socijalističkog saveza rad ­nog naroda, da li će se naš list uspješno razvijati i vršiti dru­štvenu ulogu. Neka njegov raz­v itak bude i briga svih naših 'građana, radnih ljudi, koji misle i osjećaju socijalistički. Neka svojim prilozima po­mognu da list sve više bude jedna od tvrđava socijalističke misli, shvaćanja t i društvene kritike, javna tribina socijali­stičkih snaga.

Život i problemi radničke omladine

Nagli razvitak naše privrede uz istodobno konstantno sm anjenje radničkog pom latka izazvalo je kom entare i diskusiju u našoj javnosti, koja traži rješenje, te nelogične suprotnosti. Društvo se s pravom pita, kako će se to o- draziti na našu privredu. Činje­nica je da su stotine m ladića i djevojaka s izučenim zanatom (ili u nemogućnosti da ga izuče) ne­zaposleni i osta ju bez perspekti­ve, na tere t roditelja i zajednice. Neka poduzeća uzim aju nekvali­ficiranu radnu snagu, koja je rentabilni ja i koja s vremenom prelazi u kvalificiranu. Im a mno­go m ladih radnika, koji nakon završene škole ostaju bez za­poslenja, na pr., u periodu posli­je 1954./55. bit će 1155 om ladi- naca sa svršenom pomorskom školom, a samo 82 moći će se u- ppsliti, đfakle odnos zaposlenih— nezaposlenih 1:14. U glavnom gradu naše Republike 1954. ušlo je 23«/o m ladin m anje u privredu nego prošle godjne.

PERSPEKTIVE MLADIH SA NAŠEG KOTARA

P rv ih dana kolovoza ove godi­ne u Biro za posredovanje rada— stiglo je 320 prijava. Odjel zaprivredu moći će prim iti m aksi­m um 130, i to djecu poginulih roditelja, lošeg m aterijalnog sta­n ja i one sa višom školskom spremom. Većina ih je iz ko ta­ra. A gdje će ostali? U gradu i k o taru ima više osmogodišnjih škola. U gim naziju svi ne mogu (a) m aterijalne prilike, b) či­novnički apara t se nastoji sm a­njiti, c) m jesta stručnjaka: inže­njera, liječnika, profesora i t. d. se sve više popunjuju). U ostalim gradovim a situacija je slična. Problem n ije nerješiv. Dok s jedne strane svak nastoji ući u gtrad, s druge strane naša po­ljoprivreda ostaje zapuštena. Za­tim ima zanata, koji se uslijed krivog shvaćanja potpuno ne tra ­že. Evo nekoliko prim jera iz* Ško­le učenika u privredi: gum ara

— 1, m esara —, dim njačara —, kožara —7, u rara —, pekara —. Ali zato: m etalaca — 119, drvo- prerađivača — 93 i t. d. Ovome su krivi roditelji i nastavničko

Mjesni odbor raspravljao o

M jesni odbor Zanatskih radn i­ka na svom plenarnom sastanku rasprav ljao je o radu sindikalnih podružnica u- vezi sa zadacim a koje je postavio Treći kongres Saveza sindikata H rvatske kao i zadacima 18. p lenum a C entral­nog vijeća Saveza sindikata Ju ­goslavije.

Članovi plenum a u kraćim crtam a osvrnuli su se na stanje i rad svojih sindikalnih podruž­nica.

D a bi se ličnim kontaktom što bolje upoznali sa tim radom i problemima, članovi plenum a obilazili su podružnice i tako još više izm ijenili gledišta i nakon toga učin ili sve potrebno, da bi naše podružnice usm jerile rad ka pravilnom rješen ju zadataka koji se postavljaju u novim uslovima provođenja privrednih propisa u n u tar - naših radnih kolektiva.

O pća je konstatacija da rad u sindikalnim, podružnicam a nije zadovoljavajući, kako su to i čla­novi plenum a iznijeli na tom sastanku nakon obilaska sindi­kalnih podružnica.

sindikata zanatskih radnika radu sindikalnih podružnica

Veći broj naših podružnica ne ­m a samostalnosti u radu, već če­ka direktive bilo to Mjesnog sin­dikalnog vijeća, Mjesnog odbora i drugih, ili pak svoje zadatke prepuštaju da ih vrše drugi or­gani uprav ljan ja pa čak i poje­dinci u radnom kolektivu. Da je ta praksa štetna, istak li su d ru ­govi, im a poduzeća u kojim a se iz osnova krše principi radnič­kog sam oupravljanja, tarifne po­litike i drugo, a da sindikalne podružnice šutke ili bez ikako- vog interesa ovakove pojave prepuštaju pa čak i toleriraju. Tako je Obrtno poduzeće za građevnu sto lariju i pokućstvo dobilo potvrđen tarifn i pravilnik poduzeća za ovu godinu od ko­m isije za odobrenje tarifn ih pra­vilnika NO-a, a da isto poduze­će n ije prethodno uputilo tarifni p raviln ik na uvid Mjesnom od­boru. Nije slučajno, da u tom poduzeću dolazi do čestih izm je­n a u tarifn im stavovima, kao i dodjeljivanja nagrada zh neka radna m jesta za koja ne postoje razlozi i to prem a odluci pojedi­

naca. To pokazuje da u tom, prem da novoosnovanom, poduze­ću organi upravljanja nijesu us­pjeli ovladati principom uprav ­ljan ja, a sindikalna podružnica tog poduzeća nalazi se izvan zbi­van ja u poduzeću, kako je to iz­nio jedan član poduzeća i ple­num a Mjesnog odbora.

Tako, na prim jer, Sindikalna podružnica Zanatskih radnika u Skradinu još od mjeseca velja­če nije dostavila članarinu, dok blagajn ik sind. podružnice »Spuž- ivar« sa sindikalnom članarinom vrši zloupotrebu ubirući od članstva veći iznos članarine od onog koji je propisan. Neke sin­dikalne podružnice ne samo da n e d jelu ju u svom kolektivu već ■i ne pokazuju volju za suradnju sa M jesnim odborom. Tako za prim jer neka posluži član plenu­m a ovog Mjesnog odbora druga­rica Šonja Cicvara, ko ja se ni •jednom nije odlučila odazvati pozivu prisustvovanja na sa­stanke Mjesnog odbora otkada je b irana u ovaj plenum. Isti slu-

(Nastavak na 4. strani))

osoblje osmogodišnjih škola, koje bi trebalo upoznati đake sa svim zanatim a i pobuditi interes, tu ­mačiti im ispravan odnos čovje­ka prem a radu.

Naročito je zabrin javajuća bu­dućnost ženske c^Ailadine. U Školi učenika u privredi ima ih 10. Poduzeća nerado prim aju žensku radnu snagu — »jer je ženska«. Djevojkam a poslije svršene žen­ske stručne škole m jesto nije o- dređeno. Perspektiva tih škola je da d a ju kvalificirane radnice krojačke s truke za industriju . Nije na m jestu m išljenje jednog dijela roditelja, da će njihove kćeri stupiti u b rak i tako se privezati kućnim poslovima. Ve­ćina djevojaka, koje su došle sa sela ili putuju, su m anuelne ra d ­nice.

IZ ŠKOLE UČENIKA U PRIVREDI

U prošloj školskoj godini ova škola je im ala 141 učenika, od toga je dala 60 kvalificiranih radnika. To su učenici koji rade u poduzećima i kod privatnika. Svega nekoliko stanu je u đačkom domji Učiteljske škole, ostali sta ­nuju privatno, kod roditelja, a najgore je onima koji putuju. Škola nema svojih radionica. I poduzeća i privatnici znaju kori­stiti učenike prekovrem eno, a protiv toga se treba boriti. Bilo je slučajeva, da privatnici nisu imali nikakvog ugovora sa nauč­nicima i tako ih iskorištavali, što je o tkrila Inspekcija rada. Im a m ajstora, koji ne će da svoje znanje prenesu n a mlađe, neki čak m altre tira ju omladince. To se događa zato, je r su svi poku­šaji škole, da se poveže sa po­slodavcima, bili bezuspješni, ta ­ko da se i dalje ide u rasrorak. Poslodavci su čak negdje bili krivi da su učenici izostajali iz škole. Metode rada u školi su za­starjele. Disciplina — prim jećuje d irek tor škole d rug Jerko Tešu- lov, je slaba, iako se poboljšava. Učenici sa svojim »Mi smo šegrti« (znači: radi što te volja) zaboravljaju, i u školi, i u radio­nicam a i na ulici. Oni što dolaze iz osmogodišnjih škola u uv jere­n ju da već sve znaju — ne uče, iako je program proširen i ima novih predm eta, i ovi su đaci najslabiji i najviše padaju. Ve­ćom suradnjom škole i posloda­vaca, te zainteresiranošću učeni­ka stan je će se normalizirala.

RADNIČKI SAVJET Radnički savjeti su škole, koje

pridonose snažnom razvitku so­cijalističke svijesti.

»Mlade ljude treba navikavati da gazduju u poduzeću«, rekao je Marko Belinić. Ulaskom u rad ­ničke savjete om ladina vezuje n a sebe obaveze i odgovornost i na taj način postaje aktivnija i radi sa većim poletom. U gradu je prošle godine bilo 25 omladi- naca u radničkim savjetima. Ove godine je više, a to je najvažnije! Im a poduzeća, »Jadranka« na pr., gdje je 90% m ladih u radnič­kom savjetu. Tako priprem ljeni om ladinci sigurnije će zam ijeniti s ta rije u upravljanju.

KULTURNO-UMJETNICKI i SPORTSKI RAD

N a ku ltum o-um j etničkom po­lju radnička om ladina našeg grada mogla bi biti mnogo ak ­tivnija. Svega oko 100 om ladina- ca aktivnih članova, uglavnom u RKUD »Kolo«, malo je u odnosu na srednjoškolsku omladinu, ko­je je mnogo aktivnija , a m ate­rija ln i uslovi ne čine zapreku.

{Nastavak n a 4. strani))

Šibenik — Pogled na grad 1 lak a

PROSLAVA NA PISKU

IZVORI SNAGEProšle srijede okupilo se na

P isku nekoliko sto tina naših g ra­đana da proslave uspom enu na odlazak prve partizanske grupe iz Šibenika 12. kolovoza 1941. go­dine.

Okupili su se pred spomeni­kom koji je podignut u čast bo­raca prve partizanske grupe.

O značenju prve partizanske grupe i njenoj ulozi u daljnjem razvijanju Narodnooslobodilačke borbe na ovom području, jača­n ju b rats tva 1 jedinstva H rvata i Srba, govorio je drug Božo B la- žević, p. pukovnik JNA, jedan od boraca te prve šibenske p a rti­zanske grupe. On je pozvao p ri­sutne da n ikada ne zaborave slavne dane Narodnooslobodilač­ke borbe i one koji su u njoj položili svoje živote i da tim prim jerim a nadahnju ju nova po­koljenja našeg naroda, ko ja su pozvana da izgradnjom socijali­zma i borbom za nezavisnost i

redvoiniehoi o tud

slobodu svoje zemlje nastava nji­hovo djelo.

Šibenska narodna glazba Into­n ira la je više m arševa.

S P iska prisu tn i su pogledom obuhvatili grad: novu tvornicu alum inijum a, nove stambene zgrade na Baldekinu. Promatrali su svoja d jela u slobodnoj domo­vini.

P artizan i prve šibenske grupe, napuštajući svoj rodn i grad, čeznutljivo su ga prom atrali, — neki od n jih zadnji p u t u živo­tu —, ali ispunjeni tvrdom v je ­rom d a će on i čitava zem lja bi­ti oslobođeni, da će radn i narod slobodno graditi novi život u so­ci j alizmu. U duhu oni su zamiš­lja li ta j život, vidjeli nove tvor­nice i gradove.

,Mi živi gledali smo 9 Piska otvarivanje onoga za što su se prv i partizani i čitav naš narod borili u Nar odnooalobodl lačkoj borbi.

Školska gađanja, koja su se vršila prošlih godina s omladi-? nom grada Šibenika, nisu davala zadovoljavajućih rezultata. Bilo je razloga tim neuspjesim a:

| kvalitet nastave gađanja kao glavnog predm eta, koji je tre ­bao da priprem i ljudstvo za ga­đanje n ije u potpunosti svladan;

2. priprem e za izvršenje gađa­n ja nisu u dovoljnoj m jeri pro­vođene i

3. oružje (puške) kojim se ra ­spolaže, n ije precizno, a n iti do­voljno ispitano.

Uvidjevši slabosti prošlih godi­na, kao i pozitivna iskustva, Cen­tar za predvojničku obuku pri Savjetu za prosvjetu i k u ltu ru NO-a gradske općine Šibenik u zajednici s organim a Vojnog od­sjeka Šibenik, poduzeo je m jere, kako bi se postigli što bolji re ­zultati. Izvršena je detaljna kon­trola postignutih uspjeha u na­stavi gađanja i u priprem i za gađanje. P red samo školsko boj­no gađanje izvršeno je s obvezni­cima predvojničke obuke gađanje sa zračnim puškam a i »manli- her« puškam a sa bojnom munici­jom, tako da su om ladinci dobili osnovno znanje i već osposob­ljeni pristupili školskom bojnom gađanju.

Uspjeh nije izostao. Ovogodiš­nje bojno gađanje dalo je n a j­bolje rezultate u odnosu na prošlogodišnje. Rezultati kod radničke omladine izraženi u po­stotcima su ovi: 55,5o/o, odličnih, 16 .50/0 vrlo dobrih, 14»/0 dobrih 1 140/0 slabih. Opći uspjeh je vrlo dobar.

N ajbolji centri čiji su omla­dinci završili gađanje a odlič­nim uspjehom su: cen tar Tvor­nice lak ih m etala »Boris Kidrič«, Vojna pošta 3851, Tvornica elek­troda i ferolegura, poduzeće »Iz­gradnja« i Vojno građevino podu­zeće »Ivan Lavčević«. M eđu naj­boljim om ladincim a ističu se: Tomislav M arušić, Vlado Niko- lić, Miroslav Begura, Božo Erce- gović, A nte Pivac, M ate Vučić, Zivko Ležajić, Mile Supe, Slme Zivković, A nte Lovrić, Ante Ro- dić, Josip Mileta, Paško Klarlč, K rste M ilutin, Vice Lokas, Be- rislav Ninić, Ivan R ora i drugi.

R ezultati srednjoškolske omla­dine u gađanju su:

o d ličnih 49<>/0l vrlo dobrih 22%, dobrih 19#/0 1 slalblh 10*/o. Opći uspjeh je odličan. Najbolji rezu lta t u gađanju postigao je, inače vrijedan, VII. b razred gimnazije. Među omladincim a te škole istakli su se: Milivoj Bla- će, Zeljko Očić, Josip Maričić, Josip Matić, Vlatko G rubiiić 1 Ante Speranda.

Ovogodišnja gađanja, i pored dobrog uspjeha, pokazala su 1 propust u obuci u NGIN, a to se odrazilo na gađanju kod m anjeg broja omladinaca, koji nisu sav­ladali u potpunosti obuku niša­njenja, a naročito obuku oklda- nja. Na ova dva elem enta NGIN, ubuduće treba da naročito obrate pažnju kom andiri centara 1 vo­dova, kao 1 nastavnici u škola­ma. N aredna godina obećava mnogo više na polju obuke 1 vojne opreme omladine, a za do­brobit naroda i očuvanja mira«

Strana 1 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 18. kolovoza 1854.

Sa gradilišta hidrocentrale „Novi Vinodol**

Šibenska omladinska brigada - jedna od najboljih

ZAMZAMftA 1 PRIJEDLOZIO izgradnji stambenog bloka

na obaliBrigade odlaze i dolaze. Mnogi

su toliko srasli za životom logora da im je teško ostaviti svoje dru­gove iz raznih k ra jeva zemlje, s kojim a su se prvi pu t susreli na prostranim radilištim a Homer, Lobovo, K riž-Potok i drugima. Ta gradilišta nikad nisu bez om­ladine, pa ni noću na Homeru, gdje rade tri smjene. I na Križ- Potoku Šibenska brigada je po­čela s noćnom smjenom, kako bi se s grupom omladinaca u tri dana izbacilo 110 kubika zemlje i kamenja. To je najznačajniji dio malog jezera na Križ-Potoku, gdje će se do koji dan početi zi­dati strojarnica za pet jak ih si- saljki, električnim i drugim u re ­đajima.

Teren je pod vodom, te briga­diri rade u čizmama. To radilište je šibenskoj brigadi dodijelio Glavni štab omladinskih brigada na tem elju dosadašnjih uspjeha. Ostali om ladinci rade na istom jezeru. T eren n ije podesan da bi se postigle velike norme, je r je jedan dio pod vodom i kamenit. U dosadašnjim radnim danima srednji učinak je 140°/o-

Kiša je padala samo jedan dan. D anja vrućina ne om eta mnogo rad, a u noći je nekim a dvije deke i p lahta malo. Omladinci su Već-prvog dana ozbiljno shvatili zadatak na radilištu i u logoru. Nit radu se ističu, Sknić D., B a­leta M., Troskot Z., G rbelja J., Frlganović M., Manojlović i d ru ­gi. U logoru nema one vojničke discipline kao u prošlim godina- ma. Prepušta se velikim dijelom samim omladincima da postave na svoj način društveni život na­selja. U internacionalnom logoru sada je uz našu brigadu još sa­mo istarska. ‘

Svi su oduševljeni hranom, ne samo količinom nego i kvalite­tom, za što se u m inulim godina­m a nismo mogli pohvaliti.

S nam a je i profesor S tjepan Bošković, kulturno-prosvjetni re­ferent. Nekada ga vidimo kako prebire lite ra tu ru za predavanja, igrokaze i literarne večeri. Kada je slobodan, pomaže u kuhinji, sprem a doručak za radilište, nad­gleda ala t i t. d. Brigadiri su s njim oduševljeni. Nije m u ovo prva radna akcija. Zao nam je što ne može ostati s brigadom do kraja. K urir donosi poštu i

štam pu obično predvečer. Svaki očekuje i v jeru je da mu donosi željene glasove iz Dalmacije. A- li pisama je do sada malo. Ba­rem da nam n a vrijem e stiže naš gradski list, pa da vidimo što i- ma novog u Šibeniku.

Igranke se održavaju iznad na ­selja na igralištu odbojke, uz lo­gorsku vatru. Pred nam a cesta skupa s potokom vijuga u neko selo. Ostale pejsaže je sakrila

visoka šuma. Unaokolo se naziru konture planina Gorskog Kotara. I taka skriveni u prirodi jedni

jplešu, drugi se »grij u«, treći pri­čaju, a oni, koji se osjećaju u - morni od rada drijem aju u ba­raci.

Dani brzo prolaze. I kolovoz će brzo proći. A za nam a će ostati hidrocentrala »Nikola Tesla«, djelo m ladih ruku.

K. B.

Vodicama je potrebna nova tržnica

Posljednjih godina u Vodice stiže sve veći broj turista. Cesto se navrate i stranci. Vodice im a­ju prirodne uslove da posttanu turističko mjesto, a da bi to postiglo potrebno je obaviti ne­koliko najnužnijih radova (ure­diti plažu sa nekoliko kabina, napraviti put uz obalu oko bo­rove šumice sa sjedalim a i dr.). Sve se to može izvršiti bez veli­kih troškova. Još najlakše je napraviti tržnicu u m jestu. I o- .ve godine u Vodicama je gosto­vao veći broj tu rista . Tu su lje­tovale dvije grupe đaka iz Za- oreba i B anjaluke, kojih je bilo preko 130. Preko godine tu se nalazi veći broj službenika, koji m oraju i razne namirnice nabav­ljati u Šibeniku, iako bi se to moglo nabaviti u mjestu, je r je ono ekonomski jako. Do danas su pojedinci prodavali svoje proizvode na bilo kom mjestu, što je davalo ružnu sliku. U selu postoji i prikladno m jesto za

Ponovni uspjeli Šibenskih lovaca

I prošle nedjelje su članovi šibenskog lovačkog udruženja iz­vršili po četvrti put uzastopno hajku n a lisice. Ovoga puta u Donjem Polju i oko Vrpolja. Ubijene su tri lisice, čiji dosad Ukupan broj utam anjenih iznosi preko 30. Međutim, kako je u ovom predjelu primjećen velik broj lisica, to je udruženje odlučilo da i dalje provodi orga­niziranu hajku na njih.

tržnicu (kod glavnog bunara tu su i ostale prodavaonice). Za to je potrebno samo stolova i vaga. Tada bi svatko u m jestu i do­maći i strani, znao gdje može prodati i kupiti namirnice. Tada se ne bi moralo lu ta ti po m jestu ili ići u Šibenik. Mnoga i m anja m jesta im aju tržnicu, je r je to potrebno.

J. Miliša

Izlet „Pu tn ika" u BečPrigodom Bečkog velesajm a

koji se održava od 7. do 19. ru j­na o. g. »Putnik« će svojim auto­busom prirediti izlet za Beč, preko Plitvičkih jezera, Zagreba, M aribora i Graca. U Beču će se izletnici zadržati tri dana. Po­lazak je predviđen za 15. ru jna u 4 sata. Cijena ovog izleta, uključujući podvoz, noćenje i doračak u Beču, ■ iznosi12.000 dinara. Dokum enta za pa­soš predaju se u uredu »Putni­ka«, najdalje do 25. o. mj.

Poslovnica »Putnik« priređuje za domaće i strane tu ris te sva­kodnevno izlet do slapova Krke.

O BAVIJESTBudući da zagrebački voz uve-

če često kasni pa čak i preko jednog sata, ovime obaviještava- mo da ne ćemo više, čekati put­nike iz Zagreba.

Autotransportno poduzeće Šibenik

U vezi sa izgradnjom obale, koja je sada u toku, a povodom vijesti, da će se naskoro nasta ­viti s radovim a oko podizanja jedne stam bene zgrade na slo­bodnom obalskom prostoru izme­đu crkve sv. Nikole i same obale, na taj urbanistički projekt imao bih prim ijetiti ovo:

Dio obale o kojem u je riječ služi sada i služit će i u budu­će za lokalni pom orski saobra­ćaj, koji je rad i m noštva nase­lja, koja g rav itiraju tim putem prem a Šibeniku, naročito živ. K ada nastaju konjunkturni ča­sovi toga saobraćaja, kao n. pr. kod istodobnog pristizavanja dvaju ili više linijskih brodova ili prilikom isto takovog odlaska, obala po cijeloj njenoj širini (kakova danas ima) bude zaprem - ljena od ljudi i vozila. Budući da se mora računati na to, da će se tokom daljn jeg razvitka Šibenika i lokalni pomorski sao­braćaj još dalje pojačati, to se m ora već sada razm isliti, kako bi se po potrebi u budućnosti mogla i obala još nešto proširiti. I stvarno drugi primorski grado­vi zaista i ovako postupaju, kao na prim jer Split, koji je svoju obalu za lokalni pom orski sao­braćaj uspio proširiti za 50 m e­tara.

M eđutim se ,u Šibeniku nam je­rava na možda baš najosje tlji­vijem dijelu obale za lokalni saobraćaj podizanjem spomenute stambene zgrade suziti slobodni obalski prostor, a to sve samo zato, što je projekt, koji predvi­đa stvaranje nekakvog trga na obali i gradnju te zgrade, yeć odobren. Tko pozna dobro od­nosne urbanističke prilike i

ZAPREŽNA KOLA OZLIJEDILA DIJETE

Prošlog ponedjeljka su u ulici Stipe Ninića u Crnici zaprežna kola, zahvatila 7 - godišnje r dijete N atašu Grgas. Matinu, povrijedivši je teško u nogu ispod koljena. Odmah je upućena u bolnicu, gdje je nekoliko dana bila zadržana na liječenju. O ovom slučaju izvidi su u toku.

uslove u ovom pogledu uvidjet će odmah, da je stvaran je neka- kovog posebnog trga na obali na ovom m jestu uz skupocjeno žrtovanje slobodnog obalskog prostora sasvim neumjesno, bu­dući, da cijeli taj obalski prostor sačinjava već sam za sebe jedan jedinstveni veliki trg sa sasvim određenim funkcijam a.

S druge strane predstavlja pro­strani trg »Poljana« rad i svog centralnog položaja i odgovara­juće veličine, kao i zbog njego­vih u ređaja i adaptacija glavni trg grada Šibenika, koji služi na potpuno zadovoljstvo građanstva za održavanje Zborova i drugih javnih i sportskih manifestacija, onda još kao glavno šetalište (korzo), kao polazna stanica za lokalni autobusni saobraćaj i t. d., pa je tako iz svih razloga Šibenčanima najom iljeniji dio grada. U tolikoj je m jeri Polja­na obuhvatila s funkcionalnog gledišta sve potrebe grada Šibe­nika, koje su povezane i uslov- Ijene prostranošću jednog trga, da su drug i u gradu i na obali veš postojeći trgovi, kao na pr., pred kavanom Medulić, pred Ložom, pred biskupskom pala­čom i t. d. ostali u odnosu na gradski život bez važnosti i funkcionalnosti, osim što na o- vima, koji nem aju prevelikog pa­da, d ječurlija igra nogomet i ti­me daje organim a javnog reda samo suvišne brige.

Uz najbolju volju n ikako se ne mogu raspoznati n iti čak konture neke funkcionalnosti, kakve bi mogao im ati novopro- jek tiran i posebni trg na obali za lokalni saobraćaj dok se s druge strane jasno ocrtava, da se podizanjem jedne stapribene zgrade na tom dijelu obale, slo­bodni obalski prostor osjetno suzuje, što je prom atrano sa luč- ko-saobraćajnog stanovišta za svaku osudu. Naime, ta stam be­na zgrada ne stoji u nikakvom funkcionalnom odnosu prem a lučko-saobraćajnim potrebam a (koje bi imale biti dom inantne u ovom dijelu grada), te n iti po­stoji inače koji važan razlog, koji opravdava gradnju stam be­ne zgrade baš na tom m jestu, a time i sužavanje obale.

Frederik Gogala

„Ne igrati se tuđim životima*4

Pod gornjim naslovom objav­ljen je članak u »Šibenskom li­stu« broj 105 od 11. kolovoza 1954. g.

Budući da pisac članka ne­osnovano napada poduzeće, to smo prisiljeni radi pravilnog ra ­zjašnjenja dati slijedeći odgovor:

Potpuno se slažemo sa piscem članka da su naši brodovi p re ­maleni i nepodesni za prijevoz putnika n a relaciji Šibenik — Skradin, ali se hi u kojem slu­čaju ne slažemo sa navodim a da bi ovo poduzeće bilo u deficitu, kad ne bi imalo ovu prugu u svojoj režiji, te da se loSe odno­si prem a ljudim a od kojih ovo poduzeće živi, kao i na to da nam je ianad svega — zarada.

Istina je da je ovom poduzeću najveća briga odakle će, ne za­raditi, već pokriti deficit u pu t­ničkom saobraćaju, ali ne pokuša­va da. nađe-izlaz u zaradi na p u t­nicima, već članovi radnog ko­lektiva rade na teretn im pruga­ma i danju i noću kako bi po­krili deficit putničkog saobraća­ja, a i same pruge Skradin — Ši­benik. Pošto je pisač članka bio slobodan da nas usporedi sa Jadranskom linijskom plovidbom iznašajući .cijenu od 8 d inara po Nm koju to poduzeće naplaćuje, dajem o na uvid i činjenice da Jadro lin ija prim a dotaciju^ od Din 1270 za svaku pređenu Nm, dok poduzeće »Dupin« prim a Din 83. Za koliko iji trebala biti veća cijena na pruzi Šibe­nik — Skradin neka odgovori sam pisac članka.

Za što su p re trpan i ponekad .brodovi jedini je razlog taj $tq ovo poduzeće želi da sve putnike prebaci, a li nem a servisnih ' bro­dova na raspolaganje da za jed ­nu prugu ubaci dva broda. S v re­menom povećat će se i naš plov­ni park, te će nestati »Igre sa tuđim životima«, a sam im tim e i neprovjerenih i tendencioznih prim jedbi.

Uprava poduzeća »Dupin« Šibenik

iD m m

S jedeći uza nj na rubu bolesničkog k re­veta, preko koga je, kroz mali, rešet­kasti otvor, m jesec prostro ^lijedui .sjenom prošaranu ponjavu, ona se je k i­dala od neke mučne, nepodnošljive strep- njejNo, ta strepnja, strepnja nad sudbi­

nom voljenog čovjeka, koji je tu ležao, pro- Strijeljćnih nogu, ni na tren da je napusti, ni na jedan jedini tren! I što god ju je Više na-

i stajala zatomiti, obuzdati, u dnu svoga bića ‘•ta ju je strepnja Sve većma prožimala, nemilo, bezočno: prsti su se grčevito stiskali u pesni-

1 cu; usne su podrtavale, a grudi su ispod sive vojničke Muze postajale nem irnije, uzbuđenije . . . Međutim, kada je opazila, da su se napo­kon njegove vjeđe sklopile, zače se u njenom mozgu jedna strašna misao, misao, koja je za- mirisala na vrisak, na još stražnji vrisak . . . Pomislila je: sve bi se moglo desiti, sve, pa i to, da se više njegove vjeđe ne pomaknu, da ostanu ovako ukočene, skam enjene i da se njegove oči . . . ah, te plave, kao nebo plave oči i . .1

— Neee! Nikada! — i, eto, vrisnula je, zaridala, kao još nekada, spustivši glavu na njegove grudi.

Zaista, ona ga voli, voli, voli! To mu je, Uostalom, trebala reći, to je on naprosto mo­rao znati! A sada, žar je sada već kasno? I ž a r on to zbilja ne će doznati? Nikada? Ni­kada više?!

— Ljubomire! Ljubo, ljubavi moja! —- dozivala ga je ona, gužeći se u prigušenom plaču — Nemoj, nemoj otići . . . još nemoj . . . ostakli, ostani tek toliko, da ti rečem . . . znaš, ono, što sam ti treba la odavno reći . . . da sam te voljela. Da, voljela sam te, voljela, Kao n itko drugi, vjeru j . . . Istina, ja ti to nisam rekla, nisam. Oprosti, Ljubo, je r nisam imala snage, da ti to kažem, pa ni prilike . . . Znaš li, sve od onog časa, kad si mi došao reći, da si odlučio poći u partizane, je r da se

više, rekao si, ne isplati skrivati od prokletih karabinjera, koji su te nam jeravali uhvatiti zbog onog a ten ta ta na fašističkog oficira sve od tog časa, sjećaš li se, nisam ni poku­šala oklijevati . . . Rekla sam; »Mogu li i ja s tobom, Ljubo?« Glavom si dao znak da mogu, a ja sam te zatim brže-bolje upitala: »Kada polazimo, je li?« Pružajući mi obje ruke, od­govorio si: »Još noćas, Marijo!« Potom si se nasm i ješio . . . Čudan je, Ljubo, bio to osmi­jeh, čudan: dvije još čudnije bore na tvom če­lu skoro da me nisu uplašile. No, možda i jesu, kad si me onako brzo upitao: »Bojiš li se, Ma­rijo?« I p rije no što si izustio moje ime (uvi­jek si me zvao imenom, uvijek!), preduhitrila sam te riječim a: »Ne, ne bojim se!« . . . Sada, sada ti mogu reći, da sam lagala, jer sam se uistinu bojala, ne baš tako jako da bih mogla odustati, ali sam se bojala, eto! Ti si me sam uplašio; nisi se trebao sm ijati, i to još onako, na onaj čudan način . . . Ako m e sjećanje ne izdaje, mislim da sam ti to rek la još one nOći one zvijezdane, srpanjske noći: »Malo da me nisi uplašio, Ljubo, kad si se ono nasm ije­šio.« . . . A zašto sam onda, reći ćeš, pristala, da pođem s tobom? Zašto? Ta zar ne znaš? Malo čas sam ti rekla. Je r sam te voljela, Ljubo. Zato bih onda bila pošla s tobom i na kraj svijeta, vjeruj. Cuje.š li me, voljela sam te! Ali, što ja ovo zapravo buncam? Velim: voljela sam te, kao da te više ne volim, kao da te više ne ću nikada voljeti . . .

I tako se je M arija dugo, dugo u noć raz­govarala sa voljenim Ljubomirom, koji je, po- pivši dvije tablete kofepirina, usnio na svom bolesničkom ležaju, dok je napolju hladni pro­sinački v jetar cvilio u golim i sm rznutim kroš­njam a dudova. Otirući mu maramicom znoj sa čela, na kome se sada nisu mogle prim ijetiti one dvije čudne bore, ispričala je M arija mno­go toga o sebi i njemu, o svemu.

Sa koljenima zla podu, a gornjim dijelom

tijela na ivici kreveta, prisili, najzad, M ariju umor, da obujm i lice rukam a i da — zaspi.

Ona blijeda, sjenam a prošarana ponjava, satkana od mjesečine, sišla je sa kreveta 1 ispružila se po podu do sam ih v ra ti ju, koja su se nalazila u lijevom uglu memljivog i vlaž­nog podrumskog sobička: vrijem e je odmica­lo . . . M °gl° je b iti pet sati izjuira, kad j e kom andir straže unišao u sobičak. Dočekala ga je mjesečina, koja mu se je popela do samog revolvera za širokim pojasom. Došao je pogle­dati što je sa komesarom Ljubom irom i bol­ničarkom Marijom- Oni su spavali. To je do­bro, prom rljao je on. H tjedne položiti dlan na komesarovo čelo, a li mu se ruka u samom ra ­menu ukoči: negdje napolju, ne baš tako da­leko od kuće, odjeknuo je veoma jak pucanj raketnog pištolja. A malo zatim — oglasi.se i povremeno štektanje m itraljeza.

— Nijemci? ■— pomisli i istrči van . . .— Nijemci, Nijemci su u- blizini! — išlo je

po vezi od usta do usta.— Zauzmite svaki svoj položaj i budite o-

prezni! — izdana je komanda.Bili su opkoljeni. Obruč se sužavao. Rekao

bi čovjek, da je uslijedio jedan Od onih tre ­nutaka, koji bi se dao izraziti jednom jedinom riječju: beznadan! Kako, gdje, šta urad iti? — pita la se je M arija iza jednog grma, kamo se bila skupila u klupko, da je neprijatelj ne pri­m ijeti . . . Kadli odjednom, sasvim nenadano, trgne je gromki kom andirov glas, koji je po­zivao na juriš. Ju rnu la je, ni masa nije Znala kako, kao da ju je netko guimuo odostraga preko grma. Metci su zviždali oko njenih ušiju, je­dan za drugim, onda u rojevima, Isprepllčućl se sa povicima, zapom aganjim a . . . Potrčala je prem a ranjenom borcu, koji se je upravo hva­tao grčevito za prsa, skupljajući koljena, koja su se u tren oka previnula u zglobovima:

— Ma—ri—jooo! — mukom je borac vapionjeno ime. <$'■ \

A kad mu je prišla sasvim blizu, zaprepa­sti se do užasa: Ljubo je prem a njoj pružao 1 svoje, k rv lju išarane roke. Ne, nije se mogla

suzdržati, nedostajalo joj je za to snage, te — klonu sa očajnim krikom na usnam a:

— Ljubo, zar ti ranjen?!— Ne možžž—eš m i po—o—mo—ći . . .

Svrrr—še—no je sa mnom. O—o—ti-—đ i . . . M arrr—i—jo, bu—di h rrra . . . b rra dje—voj—ka . . . Haj—de, o . . . o . . . . oooorrr , . , ,

Zanijemi, a M ariji se učini u času, kao da su mu se sklopile vjeđe- d a yiše ne će moći izr držati, već da će svisnuti od očaja . . . .

— Strašno! — vrisnula je ona, ugledavši oko sebe mnoštvo oboružanih vojnika, sa šlje­movima n a glavi, na kojim a su se lomile ba­karne zrake sunca tonućega.

Pogureni, sa puškam a na gotoys, Nijemoj su prilazili poput divljih tigrova. Skupila je posljednju snagu, pretočila je u desnu ruku, u kojoj se je našao revolver i — stala pucati. A nafcon ispaljenog, četvrtog-petog m etka, re - volversku cijey je uperila prem a syome čelu, J0 onom fatalnom trenutku, kad je trebala oki-! nuti . .

Probudi se.Hej! Druže komesaru! Marijo! — dopi­

rao je do njenih ušiju nečiji uzbuđeni g las — Opkoljeni smo od Nijemaca! S ituacija je bez­nadna ! U kući se neprijate lja ne može doče­kati! T reba . . .-

Uslijedilo j e nekoliko učestalih eksplozija1 onaj se glas više ulije čuo,' a onda se je bo­rac, bez krika, štropoštao n a pod.

—i Marijo, slušaj, Marijo! — govorio je L ju- bomir ne pokušavajući ni glavu podići sa svog bolesničkog ležaja — Gledaj se nakako spasiti c. . . Otiđi odavle . . . Otiđi, Marijo, dok se jo8 to može, dok ne dođu! Zaklinjem te, otiđi! P u ­sti mene . . . ja ne mogu .. . . Znaš i sama da ne mogu . . . bolestan sam i ran jen O, kada bih barem na noge mogao stati! Pusti, dakle, m e­ne. Nekome je suđeno poginuti . . . . i ne samo meni, i ne samo tome dragu, nego mnpgima, tisućam a . . .

Dok je Ljubom ir, naprežući svaki nerv, (Nastavak na 4. s tra n i) '

Srijeda, 18. kolovoza 1954. »Šib e n s k i l is t * Strana 3

Komunalna djelatnost

U u - l i c i u s k en a .r o d n e a r m i j e nastav it će se ovih dana radovi na u re ­đen ju preostalog d ije la do zgrade gimnazije. Prije- pokockavanja te u lice postavit će se nova kanall- zaciona i vodovodna mreža, či-je dosadašnje cijevi nisu bile nor­m alnog prom jera.

*S-p r a m e tos i r a n j e P u t a

S -tip -e N i n i - ta u pred je lu Cr- ,nica privodi se k ra ju . P redviđa se da će spram eksiranje (s emul­zijom) biti dovršeno do k ra ja o- vog tjedna. P o red već nekoliko uređen ih u lica u tom d ije lu g ra­da, radovi na glavnom putu l^ojl se upravo sada dovršavaju, jeste jedno od vefiih koji su se poslije oslobođenja izvodili u Crnici.

*U Z a d a r s k o j u l i c i u

Varošu, od glavne ceste do kina »Sloboda«, nedavno je izvršeno betoniranje, tako da je sada 1 ova ulica do Doma staraca pot­puno uređena.

Priredbašibenskihstudenata

U petak 20. o. m j. U druženje šibenskih studenata p riređu je na lje tno j pozornici »Studentsko veče« sa šaljivim programom. Početak u 20.30 sati. U lazne cije­ne od 30—70 dinara. P retprodaja k a ra ta vrši se u kn jižari »Napri­jed« svakog dana od 10—11 sati.

g r a d s k e v i j e s t i

Gradska autosaobraćajna mreža

Dosad prevezeno 110.000 lica

IZ STJVEIQ@& -S IH iN lKA

Stanovništvo Šibenika 1667. g.

U tenKinematografi

TESLA: prem ijera francuskogfilma — -ĐAVO JU TIJELU — Podatak: Filmske novosti br. 30. (do 22, VPJ.)

SLOBODA: zatvoreno rad i re ­stauriran ja .

Deiurna ljekarnaSlužbu vrši I. narodna ljekarna

— ulica Božidara Petranovića.

Nagli porast industrije i priliv novog stanovništva zahtijevali su i uspostavljanje gradske saobra­ćajne m reže. Već p rv ih godina nakon oslobođenja ukazala se potreba da se do predgrađa M an- dalime uvede sta lna autobusna linija. U tom pravcu bilo je i ne ­koliko pokušaja da se na toj re ­laciji postave jedna kola, ali u - slijed objektivnih razloga ostalo je bez uspjeha. No, ipak zalaga­n jem i pomoći NO -a gradske op­ćine i A utotransportnog poduze­ća uspostavljena je otraig devet mjeseci stalna autobusna veza centra grada sa Mandalinom. Na toj relaciji kola A utotransport­nog' poduzeća prevoze radnim danom deset pu ta građane tog predjela, a nedjeljom osam puta, što je prem a dosadašnjim po tre­bama sasvim dovoljno. Isto tako uspostavljena je stalna pruga i do K onjevrata, koja saobraća dva puta dnevno. Ova uglavnom pre­vozi radnike zaposlene u šiben­skoj industriji.

Na obim relacijam a kola Auto- ' transportnog poduzeća prevezu mjesečno-do 12000 putnika, što je još uvijek nedovoljno da b i po­duzeće pokrilo sve potrebne troš­kove oko prijevoza. Unatoč tome što poduzeće posluje s deficitom, ono ip ak 'n a s to ji da prem a svo­jim mogućnostima zadovolji po­trebe naših radnih ljudi. Od 1. studenoga prošle godine, otkad su uspostavljene te pruge, p re­vezeno je preko 110000 osoba, a

u istom razdoblju kola su • pre­valila put od 36000 kilom etara.' Velike teškoće oko norm alnog

prijevoea, tako nam rekoše u Aulotransportnom poduzeću, t i ­me i sami putnici, koji se oso­bito na poslijepodnevnim i ve­černjim prugam a (do M andali-

ne), uza sve opomene nam ješte­nika poduzeća, na silu žele svi

'ukrcati, iako znaju da kola tolik broj putnika ne mogu primiti. Na taj našim dovode u opasnost i kola i svoje živote, uslijed ceste koja se nalazi u veoma lošem stanju.

Kazalište u navoj sezoniNarodno kazalište u Šibeniku

predvidjelo je za novu sezonu bogat repertoar. Ono je odlučilo prikazati na scenu šest komedija, i to: »Volpone« od Ben Jonsona, zatim »Na tr i kralja« od Shake- spearea, »Jednom u sto godina« od H erberta, »Potez kistom« od Pere Budaka, »Dundo Maroje« od M. Držića i »Zajednički stan« od Dobričanina. Od dram a bit će prikazane: »Divlja patka« od Ib- sena, »Antigona« od Anuillea, »Hasanaginica« od M. Ogrizo-

vića i »Leda« od M. Krleže. I dvije operete predviđene su u novom repertoaru. To su »Seva« od L ehara i »Grofica Marica« od Kalmana.

Kolektiv šibenskog kazališta treba t će uložiti mnogo truda da bi ovaj repertoar doveo na u - mj etničku visinu, a kazališnoj publici našeg grada pružio po­treban užitak. Da to zaista ostva­re, ovaj kolektiv se pobrinuo da za novu sezonu, pored »starih« glumaca, upotpuni ove sa novi-

Dobar posjet u oba gradska kinematografa

IZ MATIČNOG UREDAROĐENI

Dam ir, sin Filipa i N edjeljke Barić; As ja, kći Josipa i M ire Drezga; Milan, sin V alenta 1 Zdravke -Psarić; Ivan, sin Ive i M ilenka Bedrica; Anđa, kći M ate i K ate Verović; Silvana, kći A r­senima i Cvite Vukić; Zdenka, kći 'Bože' i Jeke M ažibrada; An­đa, kći Jose i Cvite Sego; Boži- dar, Sin Vida i Nevenke Mađerić; Jelena, kći Mate i M arije Skelin; Vlado, sin Anđelka i L jubice Lončar; Branko, sin R ajka i Yy- ftosave gn jid ić ; Mtlka, kći K r ­ste i S tane -Bilić;. Milan, sin N a- de Tišma; Nada, kći Cedomira i Zivke Mandić; Šonja, kći Euge- na i Jožice G uštin; Radmila, kći Iyana i D esanke Turbino v; Fra^- Tfe, s in Josipa i D arinks B m ić- Boće; Nevenka, kći .M arka i LjU- binke Cala; Blanša, kći Viborke Svetina; Luida, kći Vicka Cičin i Tomice K u rsa r; Jasm inka, k ć i J e te i Anđelke Zonja; ‘Vesela,, kći Dušana i S tane P r ©banda; B lanka, kći Boka i Blaženke An- tić; Boris, s in Bože i Alrne Rav-

kin ; Žarko,sin C vjetka iVjekoslave Alić; Boris, sin M arijana i Šonje Beiamaidć; Vinko, sin L jube i Ivanioe Kolić i Edis, sin Luke i Tomice Lakoš.

VJENČANISkorn ja Tomislav, učitelj —

Burazer Antica, radnica; Labura Jakiša, m ehaničar — Jovanović Sofija, službenik i Može Anton, građ. tehn ičar — Erceg Rosanda, domaćica.

UMRURadoš M arta rođ. Verović, sta ­

ra 57. g.; Lazić S tanka Stevanova, s ta ra 20 g o d .; Š trkalj Mijo pok. Jakova, s ta r 47. god.; Zupanović Pav icap o k . Filipa, s ta ra 24 god.; Vukičević A nđa rođ. dčm M co, s ta ra 78 -god. i M išura Katica Antina, stara 3 god.

U toku proteklih sedam m jese­ci 1954. godine u Oba kinem ato­grafa gledalo je p redstave oko200.000 osoba. Ako ovoj cifri do­damo da je u istom razdoblju dano 780 predstava, onda je sva­ku predstavu gledalo prosječno 256 lica. N ajveći posjet zabilje­žen je u m jesecu siječnju — 41.400, a najm anji u lipnju sa 23.584 Jica.

Sto se tiče ukusa građana za pojedine filmove, to nam n a j­bolje mogu pokazati statistički podaci, koji rječito govore koje filmove n a jrad ije gledaju naši građani. Po broju posjetilaca na prvom m jestu dolazi američki film »Protiv svih zastava«, sa 6.742 osobe, zatim »Ljubimac iz New Orleansa« sa §-288, »Ajvan-- ho« 6.266, pa onda »Prijateljice noći« sa 5.616 lica, »Usamljena zvijezda« 5.573, »Zatvor za žene« 5.517, »Skarajnuš« 5.469, »Truba­dur« 5.271, dok je inače vrlo dobar film »Cicano de Bergerac« gledalo sam o 3.564 osobe.

Domaći filmovi imali su re la­tivno dobar posjet. Tako je »Ci­ganku« gledalo 4.970 lica, dok je

austrijsko-jugoslavenski film »Posljednji most« posjetilo 3.658 osoba.

Brodovi u luciU luci se nalaze brodovi: grčki

»Pelagia« i američki »Ocean Ni- met« koji vrše iskrcaj od po10.000 tona ugljena za koksiranje, zatim engleski »Anglian« i do­m aći brod »Vardar« koji krcaju veću količinu drvene građe za Englesku odnosno Tursku.

U toku ovog mjeseca isplovili su iz šibenske luke domaći pre­kooceanski brodoyi »Sutjeska«, »Zužemberk« i »Pula« s teretom drvene građe i rudače. Od s tra ­nih brodova napustili su luku »Michelina di Giorgio« brod tali­janske zastave § teretom jelove građe, zatim finski brod »Hav- ny« koji je ukrcao oko 1000 to­na kromovog koncentrata, »Chi- an Breeze« am erički brod i »Do- din Maršano« 'brod talijanske zastave koji su iskrcali po 10.000 tona ugljena za koksiranje.

Tvornica glinice i aluminiuma L o z o v a c

t r a ž i2 EKONOMISTA, SA ZAVRŠENIM EKONOMSKIM FA­

KULTETOM2 SLUŽBENIKA, SA ZAVRŠENIM EKONOMSKIM TEH-

NIKUMOM

2 TEHNIČARA MASlNSKOG SMERA

2 TEHNIČARA KEMIJSKOG SMJERA

1 SLUŽBENIKA SA POTPUNOM SREDNJOM ŠKOLOM, ODNOSNO NEPOTPUNOM UKOLIKO IMA PRAKSU U VOĐENJU PERSONALNE 'EVIDENCIJE.

NASTUP 1. IX. 1954. G. ILI PO SPORAZUMU.

PLACA PREMA TARIFNOM PRAVILNIKU.

PONUDE DOSTAVITI SEKRETARIJATU TVORNICE.

ma. Evo glumaca koji će se u novoj sezoni predstaviti našoj publici. To su Irena Astrova, An­te Balin, Neva Belamarić, Al- bert Druter, Sefika K erkut, Iva­na Kuthy, G reta Merle, Petar Petković, Mira Reiner, Ana Re- gio-Mrša, Vlastim ir i Dušanka Ristić, Josip Vikario, K rešim ir Zorić, Branko Matić, Anton Bu­dak i operetni solisti Anton Ci­m erman i M arta Krušlin. K aza­lište će polovinom mjeseca ru jna otvoriti sezonu komedijom »Po­tez kistom« od Pere Budaka.

II hladu 36,4° CU prvoj polovini ovog m jeseca

vladala je nad našim područjem velika vrućina, a osobito 13., 14. ■i 15. kolovoza. U ova tr i dana živa je u term om etru bila iznad 30 stepena C. Tako je, prem a podacima hidrometeorološke stanice u Šibeniku, zabilježena najveća tem peratura u nedjelju ■15. o. mj., kada je u dva sata poslije podne iznosila 36,4# C. To je ujedno bio i najtop liji dan u toku ovog ljeta, š ta više takva tem peratura n ije zabilježena za posljednjih nekoliko godina u našem gradu.

Đva uspješna gostovanja

U nedjelju je na ljetnoj pozor­nici Ansambl narodnih pjesam a i igara »Bratstvo i Jedinstvo« iz Subotice priredio »Veče pjesam a i igara naroda Jugoslavije«. Ovo gostovanje organizirao je Dom Jugoslavenske ra tne m ornarice u Šibeniku.

<1

16. i 17. o. m j. je po prv i pu t gostovao u Šibeniku »Lado« d r­žavni ansam bl pjesam a i igara NR H rvatske. P riredba je održa­na na ljetnoj pozornici u or­ganizaciji Saveza ku ltum o-pros- vjetnih d ruštava za grad i ko tar Šibenik. Izvođenje program a koji se sastojao od narodnih plesova i pjesam a publika je, koja je do posljednjeg m jesta ispunila gle­dalište, oduševljeno pozdravila.

Sredinom XVII. vijeka grad i kotar Šibenik ljuto su stradali od ra ta , kuge i gladi. Turskog je napadača Sibenčanin 1647. g. uspio odagnati od gradskih zidi- m a i istje ra ti iz tada opsegom malenog svoga područja, koje je obuhvatalo samo otoke i uski obalni pojas i sezalo jedva do Zatona, T rtra i vrpoljačkog ka ­štela u Donjem Polju. I glad se nekako dala utažiti. Ali 8. lipnja 1649. pojavila se u gradu kuga. Dotada »jedan od najplem enitijihi najnapučenijih gradova Dalma­cije« pretvorio se u pustoš. U samome gradu kuga je um orila 6000 građana (od 150 plemićkih obitelji ostalo je na životu samo 10), ne uračunavši tu vojnike i doseljene Zagorce (Morlake), ta ­ko da je m oriju preživjelo jedva 1500 Šibenčana. Um iruće se iz­nosilo na hodnike do kućnih vrata, da bi ih m rtve m aleni broj nosača brže mogao odvesti koli­ma. Nije bilo više ni grobova ni ruku koje bi mogle pokopati to­liki broj žrtava, pa su m rtva ti­jela u gomilama paljena na lo­mači, kod crkve sv. Nikole ili la­đam a prevožena na suprotnu obalu luke i tu na »Pakleni« spaljivana. Od kuge je teško stradao i k o tar (Crnica, tad a selo, potpuno je opustjela). U sedam mjeseci, koliko je kuga harala,

um rlo je u gradu i ko taru izme­đu 10.000 do 12.000 stanovnika.

Uza svo masovno naseljenje seljaka Zagoraca (Morlaka), koji su unijeli nov život u opustjeli Varoš, Crnicu 1 M andalinu, te napučili područje od Tisnoga do Grebaštice, grad i k o tar nisu gu­bitak u 1649. g. ni kroz 200 go­dina nadoknadili. U jednom iz­vješću od 29. siječnja 1669. ši­benski građani i pučani ovako jadikuju: »Grad plače, uzdiše i čami sa preostalim siromašnim žiteljima, ko ji nem aju drugo ne­go uspomene na nekadanja s re t­n ija vremena«.

14. siječnja 1667. naprav ljen je, po nalogu providura Cornara, popis stanovništva u Šibeniku gradu i kotaru. Ovaj popis, koji nam se sačuvao u arhivu obitelji Divnić (kodeks br. 366, str. 155), živ nam je dokum enat stradan ja Šibenika u kugi i spore njegove obnove. Grad je imao svega 1620 stanovnika. Ako im pribrojim o i sve doseljene Zagorce u Varošu, Docu i M andalini, dobivamo jed­va 3015 Šibenčana, starih i novih. Čitavi šibenski kotar imao je sa­mo 8425 stanovnika, nastanjenih, pored grada, u 16 sela, ko ja su sva, osim Vrpolja, u prim orju i na otocima. Značajna je m eđu njim a relativna veličina Z larina, Jezera i Tisnoga.

MONTIRANJE CENTRALNOG

GRIJANJA U KAZALIŠTU

Ovih dana poduzeće »Grijanje« iz Zagreba vrši m ontiranje u re­đaja za centralno grijan je u zgradi Narodnog kazališta. Isto­vremeno i poduzeće »Ventilator« iz Zagreba postavlja ventilacio- ne uređaje, Svi ovi radovi bit će gotovi do početka nove kazališne sezone. Završetkom ovih radova bit će konačno riješeno jedno od gorućih p itanja našeg grada.

O G L A SVETERINARSKA STANICA

ŠIBENIKobavještava sve zainteresirane

na području kotara i grada Šibe­nik da će počevši od 20. VIII. 1954. vršiti dežurstvo u stanici ul. Borisa K idriča 80 od 6—19 sati. Poslije toga vrem ena u s ta ­nici će biti istaknuto ime, prezi­m e i adresa ve terinara koji će vršiti noćnu službu.

Muš

karc

i za

oruž

je

DJei

aci

Žene

1

đlev

olke

Star

ci

G rad Šibenik 390 380 820 30Rogoznica 50 70 200 20Prim ošten 80 55 217 20K rapanj 85 75 226 46V rpolje 67 46 122 10Vodice 82 84 147 10Tribunj 48 26 80 —Zlosela 50 60 100 1Zlarin 150 200 400 50Prvić 60 70 170 20Zirje 30 36 100 20K aprije 7 8 17 1M urter 70 40 160 25Betina 35 55 150 22Jezera 80 100 200 23Tisno 150 300 490 94Morlaci u Docu, Varošu 397 242 739 17

i MandaliniU k u p n o 1.831 1.847 4.338 tog

Pored popisa stanovništva iz- Z irja, n ije je bilo mnogo: jedvajršen je tada i popis stoke. S po jedna glava blaga na svakogzuzetkom Prim oštena, Jezera i stanovnika.

S T O K A

krupnog zaba sitnog znba tovarna

Grad Šibenik 18 _ 119Rogoznica 50 500 10Prim ošten 60 1.250 40K rapanj 40 520 24Vrpolje 25 250 13Vodice 50 520 100Tribunj 20 200 50Zlosela 50 400 20Zlarin 30 500 —Prvić 10 150 _Zirje 15 400 14K aprije 4 200 4M urter 18 160 40Betina 4 100 35Jezera 5 600 50Tisno 30 500 50Morlaci u Docu, Varošu 136 992 119

i M andaliniU k u p n o 565 7.242 688

O va m ršava stoka bila je sve spasiti i donijeti u svoju novušto su novoselci, bježeći pred postojbinu. Turcima, uspjeli od svog im etka

V O Z N I R E D

B. D.

V l a k o v i Putnički za Split u 1.49 sati Brzi za Split u 3.41 P utnički za Split u 10.40 U brzani za Split u 18.24 sati. U brzani za Zagreb u 8.38 sati Putnički za Zagreb u 14.30 Brzi za Zagreb u 19.12 Putnički za Zagreb (preko Bi­haća) u 22.37Brzi za Beograd (preko Bihaća d irek tna kola) u 22.05 sati.

Perković — Šibenik s polaskom iz Perkovića u 0.40 sati, 3.10 (brzi), 4.48, 5.24 (brzi), 6.15, 9.55, 12.06, 17.30 i 20.30 sati.P a r o b r o d i (brza pruga)

Za R ijeku (preko Zadra) ponedje­

ljkom, utorkom i srijedom u21.20 sati, četvrtkom u 21.40, petkom i subotom 21.20, ne­djeljom u 10.20 i 21.40 sati. Od 5. srpn ja o. g. srijedom u10.20 sati.

Za Dubrovnik (preko Splita) po­nedjeljkom u 2.55 sati, utorkom u 2.35, srijedom u 3.10 i 19.10, četvrtkom u 2.35, petkom u 2.55 i 18.50, subotom u 3.10 i nedjeljom u 2.55 i 19.10 sati. Od 5. srpnja o. g. ponedjelj­kom u 18.50 sati.

Za Pulu srijedom u 7 i petkom u 7.30 sati.

Za Split — Dubrovnik — Pire]. petkom u 12 satL

Strana 4 »Ši b e n s k i l i s t « Srijeda, 18. kolovoza 1954.

Ž i v o t i problemi radničke omladine S P O R T S K O G Ž I V O T A(Nastavak sa 1. strane)

Naročito treba pobuditi interes za knjigu i kazalište. Kazalište je ustanova, ko ju najm an je posje­ćuju, a dobra knjiga, kn jiga ko­ja poučava je prilično tuđa rad ­ničkoj om ladini. Štam pa je bez sum nje najbolje sredstvo za poli­tičko i ku ltu rno odgajanje, za shvaćanje i upoznavanje d ru ­štvenih problem a i zbivanja, kao i sredstvo za zabavu i razonodu. Nažalost, štam pa je kod om ladi­ne zapostavljena. Čita se svega nekoliko prim jeraka om ladinske i nešto ostale štam pe. Najviše se p ra ti šund lite ra tu ra i sport. Ve­ćim zalaganjem postigli bi se i veći rezultati. A to će i pokušati G radski kom itet N arodne om la­dine.

Fizički odgoj, za ko ji nek i ne ­pravilno sm atra ju da je nepotre­ban radničkoj om ladini, ipak je razvijen. Im a preko 250 ak tivn ih članova od 1280 om ladinaca ra d ­nika u razn im društvim a. U d ru ­gim gradovim a održavaju se sportske ig re i n a tjecan ja . III.

vanja radničkih igara na sve gradove, a da kom unalne zajed­nice i poduzeća osiguraju m ate­rija lna sredstva.

Svi zadaci, koji su bili postav­ljeni pred našu om ladinu od strane naroda i Saveza kom uni­sta, bili su časno izvršeni. U ile­

galnom radu, u borbi, i danas u izgradnji socijalizma, om ladina je uvijek bila prim jer. Ona će i da­lje svim srcem rad iti za zajedni­cu, a zajednica ne će i ne sm ije zaboraviti omladinu.

F. Kaliti

Prvenstvo JRM u veslanju i jedrenju

čaj

(Nastavak sa 1. strane) je i sa drugom Petrom M i-

kuličinom — članom plenum a iz sindikalne podružnice D rvodjel- •ske zadruge u Šibeniku. Ovo ■posljednje, kako su is tak li d ru ­govi, traži od članova M jesnog odbora da iz svojih redova is­k lju č i one od kojih nem a n ik a- kove pomoći.

Suvišno je isticati da takovo stan je u nekim od naših sindi­ka ln ih podružnica ne samo što ■ne pruža garancije za sprovo- đen je od luka T rećeg kongresa Saveza sind ikata H rvatske i

plenum C K NO H rvatske od lu - zaključaka 18. p lenum a C entralnog čio je , da p roširi sistem održa- v ijeća Saveza sind ikata Jugosla-

Shvaćanje jedne učiteljiceU osnovnoj školi u Rogoznici benim zg rad am a na području ko-

na dužnosti je učite ljica L ovrić ta r a donio n ikakovo uputstvo ,Milenka. Njen otac' ima u Rogoz­nici kuću, ali u njoj ne stanuje, već živi u Primoštenu. Do listo­pada 1953. u toj kući stanovao je samo drug Biljaković Ivan (Bero), radnik tvornice ribljih konzervi u Rogoznici.

Početkom listopada 1953. uči­teljica Lovrić Milenka došla je u općinski narodni odbor i zatra­žila da joj se dodijeli za stano­vanje njezina kuća, jer da ona stanuje kod jedne svoje drugari­ce kod koje ima vrlo malo mje­sta, te da svakako treba dobiti za stanovanje svoju kuću. A a- ko joj se to ne odobri da ne će moći vršiti dalje školsku nasta­vu.

Narodni odbor općine Rogoz- nica uviđajući njenu potrebu, u vrlo kratkom vremenu riješio je to pitanje, dodijelio -joj stan u kući njezinog oca. Svibnja o. g. ona se udala u Rogoznici, pa je njen stan u kući njenog oca o- pet ostao prazan.

Kako u čitavoj našoj zemlji, tako i u Rogoznici stambeno pi­tanje još nije riješeno. Narodna vlast, pored najbolje volje, nije još u stanju da riješi u cijelosti to važno pitanje. U Rogoznici još uvijek, pored ostalih, ima i ofi­cira JNA, koji primaju odvojeni život više vremena, a da Narod­ni odbor općine nije u mogućno­sti dodijeliti im stan. Budući da do danas NO kotara nije u duhu nove Uredbe o upravljanju stam -

NO općine Rogoznica u duhu Z a­kona o NOO donio je r ješen je da se u pom enuti s ta n (pošto je o- stao p razan) useli jed n a d ruga osoba.

Pošto se k lju č od s ta n a nalazio k od učiteljice, ta jn ik N O -a opći­ne pozvao je uč ite ljicu da p reda k ljuč . U čite ljica se odazvala na poziv ta jn ik a , a li um jesto da p re ­da k ljuč , s ta la je v ik a ti i v rije ­đa ti, tak o da je čak rek la : »Da, v id im vi ste počeli ra d iti kao što su rad ili ta lija n sk i fašis ti 1942. i 1943. godine, k ad a su m e izbacili iz stana, a vi ćete danas«. Osim to g a k aza la je: »Dobro, ukoliko vi u se lite nekog u s ta n bez m oje vo lje tre b a te zn a ti da 6u ja o t­ro v a ti p itk u vodu. P so v ala je i v rijeđ a la p re d s tav n ik e N O -a, k o ­ji su donije li takovo r je še n je i n ije h tje la p re d a ti k lju č od s ta ­na ta jn ik u N O -a.

P o s ta v lja se p itan je , da li o v a­k av p ro sv je tn i ra d n ik m ože uop­će da o d gaja i uči n a š m lad i k a ­dar, k om e je n a m ijen jen a u loga u d a ljn jo j izg ra d n ji naše so c ija ­lis tičke dom ovine.

I. G oleš

Oglašujte u

Šibenskom listu

■vije, već ono dovodi u pitanje postojanje i d jelovan je sind ikal­n ih podružnica i n jihovih ruko­vodilaca bilo tajn ika, predsjed­n ika ili članova plenum a u od­nosu na p itan je odgovornosti za takav rad.

Im a sindikalnih podružnica koje su p rim jerne u svom radu, kao što je to ona sindikalnog od­b o ra Vojne pošte br. 3851 ko ja u svojih 5 podružnica razvi-ja živ i plodan rad , pa je potrebno da i druge podružnice pođu n je ­nim putem .

P lenum je razm otrio još neke organizacione problem e iz rada podružnica, pa je pored ostalog zaključio, da se za svo članstvo održi jedno kolektivno p red av a­n je u M jesnom vijeću, te da se p ris tu p i p rip rem am a održavanja polugodišnjih sind ikaln ih skup­ština.

OBAVIJESTMUZIČKE ŠKOLE

U ŠIBENIK UN ak n ad n i i p o p rav n i isp iti iz

školske godine 1953/54. v rš it će se dana 26. kolovoza 1954.

P rijem n i isp iti za upis u I. razred niže m uzičke škole v ršit će se dana 27., 28. i 30. kplovoza 1954. god. od 8— 12 sati.

M olbi b iljegovanoj sa D in 30 tre b a priložiti:

1. izvod iz m atice ro đ en ih i2. sv jedodžbu o završenom I.

raz red u osnovne škole.P r ije m n i isp iti za up is u I.

ra z re d (tečaj) s re d n je m uzičke škole v rš it će se 31. kolovoza 1954. od 8—12 i od 16—19 sati.

M olbi b iljegovanoj sa D in 30 treb a prilož iti:

1. sv jedodžbu o završenoj osm ogodišnjoj ško li ili IV. ra z re ­du g im nazije ;

2. sv jedodžbu o zav ršeno j nižoj m uzičkoj školi;

3. liječn ičk u sv jedodžbu la r in - gologa, sam o za k an d id a te , ko ji žele p o lag a ti p rije m n i isp it za solo p jev an je .

S v e m olbe se p r im a ju u ta jn i ­š tv u ško le n a jd a lje do 24. kolo­voza 1954.

R edovn i up isi za n o v u ško lsku go d in u v rš i t će se od 1.—4. ru jn a 1954. od 8— 12 sa ti.

R ed o v ita o b u k a p o č in je 10. ru jn a 1954. u 8 sa ti.

Po prv i p u t poslije oslobođe­nja u Šibeniku je od 13.-15. VHI. o. g. održano prvenstvo JRM u veslanju i jed ren ju u kuterim a na kojem" je učestvovalo 12 eki­pa. Prvenstvo u veslan ju održa­no je na stazi od jedne m ilje t. j. od r ta Sm ričnjak do ribarnice. Prvenstvo u jed ren ju održano je oko o toka Lupca n a dužin i od 4,5 m ilje.

P rvog dana p rije podne od r­žano je p red n atjecan je u veslanju a poslije podne u jed ren ju za p rvu grupu.

Drugog dana poslije podne od r­žano je p red n atjecan je za d rugu grupu u jedren ju .

T rećeg dana održane su finalne borbe u jed ren ju i veslanju.

U jako j konkurenciji prvo m jesto u veslan ju zauzela je eki-

RASPORED NATJEJ ANJA HRVATSKO-SLO VENSKE

NOGOMETNE LIGE

U ned je lju 29. kolovoza poči­n ju nova prvenstvena sezona. Uz igrač I. d II. savezne lige, tog dana počet će n a tjecan jem i 12 k lubova H rvatsko-slovenske li­ge. U novoj sezoni, kao 1 do sa ­da, 8 k lubova je iz naše repub li-

pa škole podvodnog oružja sa korm ilarom poručnikom bojnog broda Konđa, dok je drugo m je­sto pripalo ekipi garnizona Šibe­nik.

U jed ren ju prvo m jesto osvoje- la je m ašinska škola sa korm ila­rom poruč. bojnog broda F u rla - k e (»Split«, »Šibenik«, »Rijeka«,nom. Drugo m jesto zauzela je B rodarska škola.

O rganizacija n a tjecan ja b ila je dobra. Jedino se možć" zam jeriti Lučkoj kapetan iji Šibenik, koja je dozvolila da se pred finalna n a tjecan ja na stazi veže za p lu- taču prekooceanski brod, iako je prethodno k apetan ija bila obav i­ještena o održavan ju p rvenstva i zvanično odobrila korišten je s ta ­ze. Svakako da je to omelo i re ­gularno od ržavanje finaln ih na ­tjecan ja u veslanju . S. I.

»Borovo«, »Tekstilac« (Varaždin), »Trešnjevka« (Zagreb), »Uljanik« (Pula) i »Segesta« (Sisak), a 4 iz Slovenije »Željezničar« (M ari­bor), -»Kladivar« (Celje), »Bra­nik« (M aribor) i »L jubljana«.

Kvalifikacije za Dalmatinsku ligu

,Radnički* - , Omladinac1 1:0U n ed je lju je n a stad ionu »Ra- svojoj ek ip i donio d v a d rago-

de Končar« pred oko 300 g leda- c jena boda, m om čadi bi podijelililaća od igrana kvalifikaciona u - takm ica za u lazak u D alm atin ­sku nogom etnu ligu izm eđu do­m aćeg »Radničkog« i »Om ladin­ca« iz V ranjica. Pobijedio je za­služeno »Radnički« s rezu lta to m od 1:0 (0:0), k o ji je u 80. m in u ti postigao G rbac. Sudio je M. C r- nogača v rlo dobro ,

P rv o p o luvrijem e p ro tek lo je u ravn o p rav n o j ig ri, m a da su do­m aći im ali nekoliko z re lih p rili­ka za postizan je zgoditka. N ešto odličan ' v ra ta r gostiju , a nešto i neefik asn o st n av a ln e p e to rk e razlog su d a dom aći tim n ije do ­šao u vodstvo. U n a s tav k u »Rad­nički« je im ao n ešto više od ig re i da n ije bilo solo ak cije G rbca, ko ji je postigao zgod itak i tako

nac2 :1.

1:0

I. kolo 29. kolovoza: »Split« — »Šibenik«, »Rijeka — Ž eljezni­čar«, »Tekstilac« — »Kladivar«, »Trešnjevka« — »Borovo«, »Bra­nik« — »Uljanik«,^ »L jubljana« — »Segesta«.

H. kolo 5. ru jn a : »K ladivar«— »Trešnjevka«, »Šibenik«—'»Se­gesta«, «Uljanik« .— »Ljubljana«, »Borovo« — »Branik«, »Željezni­čar« — »Tekstilac«, »Split — »Ri­jeka«.

III. kolo 12. rujna: »Rijeka« — »Šibenik«, »Tekstilac« — »Split«, »T rešnjevka« — »Željezničar«, »Branik« — »K ladivar«, »Boro­vo« — »Ljubljana«, »Segesta« — »Uljanik«.

IV. kolo 26. rujna: »Šibenik«— »Uljanik«, »Borovo« — »Sege­sta«, '»K ladivar« — L jub ljana« , »Željezničar« — »B ranik«, »Split«— »Trešnjevka«,»Tekstilac«.

V. kolo 10. listopada: »T eksti-O rk an — N ere tv an ac »Šibenik«, »T rešnjevka«

bodove. G osti su izvodili lijepe akcije u polju , a li p red v ra tim a m an jkao im je zav ršn i udarac. N ajbo lji ig rač i gostiju b ili su v ra ta r , desno krilo i s red n ji n a ­padač, a k od dom aćih su se i- s tak li v ra ta r N inić, lijev i b ran ič Jurio , s red n ji pom agač B ujaš, Cala i n a v a li i G rbac (samo u II. poluvrem enu).

U IV. kolu postignu ti su ovi rezu lta ti: R adn ičk i — O m lad l

»Rijeka« —

ORKANNERETVANACR A D N IČ K IOM LADINAC

T a b l i c a4 3 0 1 7:7 84 2 0 2 8:6 44 2 0 2 7:7 44 1 0 3 5:7 2

Iz morskog ribarstva

A nad planinom - sunce!(Nastavak sa 2 strane)

teškom mukom izgovarao ove riječi, M arija, ga je promatrala otvorenim, nepomičnim usnama i širom rastvorenih očiju, u kojima su se cak- lile suze, osvjetljene povremenim bljeskovima svjetlećih raketa . . .

— Ne plači, Marijo. — nastavio je L ju- bomir sa nekom zadihanom, napornom hitroš- ću, onom hitrošću, kad riječ, obična ljudska ri­ječ, postaje misao, želja, trenutak, život — Ne­ma smisla plakati . . . Zaista, nema . . . Ce­sto su, draga moja, suze suvišne, no naročito u ovakvim trenucima, kad je u p itanju život, budućnost . . . Dakle, Ma . . . Pazi, zaboga! — uhvatio ju je za opuštenu, klonulu ruku i po­vukao prema svome uzglavlju — Eto, vidiš, što ‘je manjkalo, da te n ije zahvatio ovaj me­tak . . . Trgni se, pomakni! I požuri, dok oni, metci, ne požure. A ti to možeš . . . Samo malo duha, hrabrosti . . .

— Ne, nikamo ne ću, Ljubo — rekla jeona sasvim uvjerljivo — Nikamo, kažem ti! .Ovdje ću ostati, ovdje, uza te, do kraja , do sm rti! O, kako bi moj život bio suvišan, p ra­zan, nemoguć . . .! Da, Ljubo, bez tebe se ne bi isplatilo živjeti! Ne, ne bi . . .Jer ja te volim,no možda i više od toga — ja te ljubim, L ju­bo!

— Ali, Marijo, sada nema zaista smisla, u ova . . .

Snažna eksplozija ručne bombe u samom sobičku, uradila je svoje: bezdušno je preki­nula ovaj dugo očekivani trenutak, kad mu je trebala povjeriti svoju tajnu, koju je Marija već toliko nosila u svome srcu, ne mogavši mu je nikada ranije otkriti. Tako je i sada bila o- metena. Ipak, nešto mu je i uspjela reći. Rek­la mu je, da ga voli. I još više od toga. Rekla mu je, da ga ljubi. Dok je onako, u nesvjestici, ranjena, ležala u suprotnom uglu sobička, kamo ju je bacila eksplozija, o tome M arija zacijelo nije razmišljala.

Gusti, crni dim, koji je ispunio sav pro­stor, počeo ju je gušiti. Posljednjim snagama uspjela se je podići sa poda i, umjesto da je pohrlila prem a vratim a, da ih je rastvorila ši­rom i da je udahnula svježeg, spasonosnog zra­ka, M arija je, dosljedna svojoj ljubavi p re­ma najdražem stvorenju na svijetu, o teturala do kreveta, na kojem je sada uistinu ležao m r­tav Ljubomir.

Onda je uslijedila i druga, i treća eksplo­zija, a malo zatim — čitava je kuća bila u p la­menu.

A ' nad sniježnom planinom, kroz izmaglicu prosinačkog ju tra , naziralo se ogromno, zakr­vavljeno sunce. Roko Dobra

Sardela je naša domaća, da­pače lokalna riiba, a ne riba se­lica, kako se je do sada mislilo.

U jeseni ona uroni u dubinu onog mora, gdje je provela lje t­nu sezonu, ali ne bilo kuda, ne­go u naročite brakove, trave, sti­jene, pečine ili druga slična skrovišta, nama nepoznata, i to u svrhu da se onamo sakrije, da u mirnoći izved.e m riještanje i da provede zimsku sezonu. U tim skrovi'štima sardele se među­sobno toliko sprijatelje, da stvo­re svoja nerazdruživa jata. U proljeće, kada osjete potrebu sunčane topline i potrebu povr­šinske lebdeće hrane, izrone na površinu i to u jatima. Ta jata sačinjavaju sezonsko bogatstvo sardela u tom bazenu, u kojem može nadoći još nekoliko drugih ja ta sardela, i to samo ona jata koja sele iz plićih obližnjih vo­da. Godišnja seljenja sardela, iz plićih u dublja obližnja mora zbiva se u najtoplijim danima ljetne sezone, i to onda, kada sar­dele oćute potrebu da potraže hladnija mora.

1 naši 'biolozi sada su došli do zaključka, da je sardela naša do­maća i lokalna riba.-

Jadran u svom poluzatvorenom pojasu, im a svakojake dubinske i kopnene konfiguracije, rijeke*i jezera, otoke i grebene.

i unapređenja našeg ribarstva, jer dosadašnji sistem nije pozna­vao sardelu kao domaću ribu, nije znao da od sardela ovisi plodnost i produktivnost našeg mora, i nije znao da je Jadran jedinstveni pri­rodni akvarijum, kojega treba čuvati i obrađivati, a nikako ru ­šiti i upropaštavati, kako se je do sada provađalo.

Tim pogrešnim shvaćanjem, dozvoljavalo se je, dapače čak i službeno se potpomagalo upro­pašten je količine sardela u Ja ­dranu — tako da danas nemamo dovoljno ribe (sardela) za preh­ranu, a još manje za potrebe tvornica sardina — od kojih jed­va je jedna uspjela da do danas ostvari tek jednu desetinu od prosječne normalne produkcije.

Slično je i sa tunolovom, pak sa oslićima (molima), skušama, škampima i t. d.

Puškari, tj. oni koji love r i­bu pomoću podvodne puške, nisu opasni ni štetni za naše rib ar­stvo, koliko su štetni oni koji su donijeli prijedlog o zabrani ta­kovog ribolova.

kap. Drago Mikasović

— »Rijeka«, »Branik« — »Split«, »Ljubljana« — Željezničar«, »Se­gesta« — »Kladivar«, »Uljanik«— »Borovo«.

VI. kolo 17. listopada: »Šibe­nik« — »Borovo«, »Kladivar« — »Uljanik«, »Željezničar — »Sege­sta«, »Split« — »Ljubljana«,# »Ri­jeka« — »Branik«, »Tekstilac« — »Trešnjevka«.

VII. kolo 24. listopada: »Tre­šnjevka« — »Šibenik«, »'Branik«— »Tekstilac«, »Ljubljana« —■ »Rijeka«, »Segesta« — »Split«, »Uljanik« — »Željezničar«, »Bo­rovo« — »Kladivar«.

VIII. kolo 31. listopada: »Šibe­nik« — »Kladivar«, »Željezničar«— »Borovo«, »Split« — »Ulja­nik«, »Rijeka« - »Segesta«, »Tek­stilac« — »Ljubljana«, »Treš­njevka« — »Branik«.

IX. kolo 7. studenog: »Branik«— »Šibenik«, »Ljubljana« —»Trešnjevka«, »Segesta« —»Tekstilac«, »Uljanik«— »Rije­ka«, »Borovo« — »Split«, »Kladi­var« —• »Željezničar«.

X. kolo 14. studenog: »Silbe-nik« — »Željezničar«, »Split« —■ Kladivar«, »iRijeka« — »Borovo«, »Tekstilac« — »Uljanik«, »Treš­njevka« — »Segesta«, »Branik« — »Ljubljana«.

UČITELJSKA ŠKOLA ŠIBENIK

O G L A S

N a početku školske 1954./55. godine prim it će se u I. razred.

XI. kolo 21. studenoga: »Ljub­ljana« — »Šibenik«, »Segesta« — »Branik«, »Uljanik« — »Treš­njevka«, »Borovo«.— »Tekstilac« »Kladivar« — »Rijeka«, »Željez­ničar« — »Split«.

i divnu klimu, te um jetne i pri- 35 učenika-ca, koji su sa boljimrodne ribnjake. Stoga sam u go­dini 1952. predložio m jerodavni- na da se potrebno zemljište na otoku M ljetu iskoristi za osni­vanje internacionalne biološke stanice, koja b i mogla po svojoj strukturi, razviti takova biološka istraživanja, da bi u najkraće

uspjehom završiti osmogodišnju školu ili nižu gimnaziju.

Molbe za upis prim at će se do 1. IX. 1954. godine.

Molbu treba taksirati sa 30 di­nara i priložiti slijedeće doku­m ente:

1 . izvod iz matice rođenih (kan-vrijeme^ postigla ^one^ciljeve koje d idat ne smije biti m ladi od 14

ni sta riji od 17 godina).UN uzaludno traži od FAC Sardela je glavna h ran a svim

ribam a u Jadranskom moru. Sto­ga treba da tu h ranu um nožava­mo, da dobijemo što više lje tne ribe i da nahranim o što više d ru ­gih riba, koje žive u našem mo­ru. Radi toga, treba potpuno iz-

2 . liječničku svjedodžbu da je potpuno duševno i tjelesno zdrav i da je sposoban za učiteljsku službu i3. svjedodžbu o svršenoj osmogo dišnjoj školi ili o nižoj gimnaziji

P r i upisu kandidati će se podmijeniti način (sistem) Stićenja a vrći ispitu sluha.

» 8 I B E N S K I L I S T « organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad 1 kotar

Šibenik

Uredništvo, štamparsko poduzeć »Štampa« ^ .

Glavni i odgovorni urednik

NIKOLA BEGO

Tekući račun: Narodna bank Šibenik broj 5S1—T—292

Rukopisi se ne vraćaju.

Pretplata , za tri mjeseca D: 120.—, pola godine Din 240.- za 1 godinu Din 480.—.