0a

•••

•••

RADIOHICE ZA GRUIIJUAUTOMOBILLMOTOR! - I MAAIIIA

Tel. 10-86 BEOGiD Tel. 10-860 Strahini'a Bana 26.

0 Opravlja• brzo• pouzdano• solid"o,•• •struceo

jeftino i• ^i t bile.'• a orno , e

motore i -m_asine." •i•

N•• rS e••#• efq Ss * ^••s••o•e•••.

FLETTNEPOVROTORNI BRODLRKR WUPUTR U BITNOST 1ZUIMR

SR STRUCNIM POPUNRMR

16 nacrta u tekstu

Napisao

Ing. Josip 8karica

mdommmum

BEOGRAD 1925.Naklada pi ceva - Tisak nRodoljuba".

SVA PRAVA PRIDR2AJE PISAC.

SAD RzAJ:Strana

L3vod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1. Magnusov efekat . . . . . . . . . . . . . 3

11. Jedrenje . . . . . 12111. Flettnerov rotorni brod . . .

1. Flettner . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172. Strujom pokretano kormilo . . . . . . . . . 183. Metalno jedro . . . . . . . . . . . . . . . 1884. Prvi rotorni brod Buckau" . . . . . . . . . 195. Stabiliteta . . . . . . . . . . . . . . . . . 216. VeliCina tlaka na brodske rotore . . . . . . . 237. Ovisnost izmedu brodskog otpora i pogonskog

tlaka na rotore . . . . . . . . . . • . . . 248. Djelovanje ' site vjetra na rotore . . . . . . . 289. Ovisnost izmedu brzine vjetra i obodne brzine

rotora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3210. lzdrlljivost rotornog broda u nevremenu . . . 3211. Posada rotornog broda . . . . . . . . . . . 3712. Primjena rotora na ostalim poljima pogonske

tehnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 7IV. Vijesti svjetske Atampe o putovanjima rotornog

broda ,Buckau " . . . . . . . . . 39

UVOD

U zadnjih par mjeseci uzbunio je izum nje-mackog inzenjera Flettnera cio svijet, a osobitopomorske krugove , jer izgledalo bi- eto - kakostampa citavog svijeta, a osobito ona iz Njemacke,javlja - da to nastupiti riovo doba , doba isko-ricenja „modrog ugljena ", iskoristenja sile, kojale2i. u lahoru , vjetru i orkanu. - Prestati to lupateskih strojeva i motora , pojeftiniti to najvaznijapogonska sredstva , ugljen i nafta , jer se nete viseu tako ogromnim kolicinama potrazivati, a bro-dovi ce ploviti po pucinama gonjeni strujama zraka,ciju ce silu zgodno hvatati Flettnerov rotor i pre-nositi je na brod u smjeru njegova cilja! - Pre-vozni troskovi i za ljude i za robu, spasti ce napolovinu, na cetvrtinu i jos na nize od sadasnjecijene ; robs ce dakle pojeftiniti, saobracaj medudrzavama i zemljama porasti , a finansijsko i eko-nomsko ce se stanje citavog svijeta poboljsati. --Tako , a i sa jos vecim odusevljenjem izvjestujenjemacka stampa. - Bez sumnje je, da su tonade vrlo pretjerane , dok to skora budutnostpokazati pravu vrijednost tog izuma, a mi mo2emona svaki natin , da za sad bar pozelimo : Daj Bone,pak da bar i djelomicno tako bude!

Nego , kad bi to vet imao da bude tako epo-halan izum, kao to je bio pronalazak Dame ma-rine, elektricne struje i slicnih pronalazaka, kojisu covjecanstvo u kulturi i napretku u svakom

1

pogledu sna2nim zamahom napred turnuli, i kadtaj izum obecaje novi blagoslov i blagostanje di-tavom covjedanstvu, onda de to covjedansto izeljeti i htjeti, da upoznn bitnost i nadin djelo-vanja tog pronalaska; htjeti ce da dozna, odakleto nova sila, koja je do sada kroz vjekove lezalaneiskorisdena u zraku, koji nas okruzuje, a mi nebijasmo u stanju, da je ulovimo, zarobimo i svojimciljevima koristno upotrebimo?

Nastojat cu da ovom knjizicom, sirim sloje-vima naroda, nase jugoslavenske, pomorske dr-zave , na lagani i zanimivi nkin razjasnim postanak,bitnost i djelovanje to - na oko - cudne, aipak tako jednostavne sile, ter njezinu primjenuu pogonu broda.

Za one, koji se budu vise zanimali i sa teo-retskog stanovista za ovaj predmet, umetnuo samneke popune, pisane - za razliku od popularnogadijela - kosim slovima , koje ce im na taj na6inrazna pitanja temeljitije obrazloziti , a ovaj prikazzanimivijim uciniti. -

I. Magnusov efekat.Magnus, sredinom XIX vijeka profesor fizike

na berlinskom sveudilistu, objelodanio je 1853.godine raspravu, kojom objasnjuje i dokazuje,zasto tane ispaljeno iz topa, prispjevsi u rotacijuusljed zavoja u cijevi, pri svom parabolidnomlijetu kroz zrak, istupa iz svog pravog cilja na_jednu ili drugu stranu, prema tome , kako basrotira, u jednome ili u drugome smjeru. - Onje ustvrdio i sa izvedenim pokusima u laborato-riju dokazao, da cirkulatorne vazdusne struje,.prouzrokovane rotacijom taneta, ter ravnopravnestruje vazduha, koje relativno na padajude Lane sadonje strane biju, odnosno struje prouzrokovanevjetrom, jesu uzrok postanka jedne nove sile,koja stoji, od prilike, okomito na vertikalnu rav-ninu, opredeljenu sa idealnom parabolom tanetovabj anja, i prouzrokuje odstupanje ovoga iz iste. -'Tu silu demo unapred nazivati poprecnom silom,a citava pojava se oznacuje kao Magnusov efekat.

Ovo moje prvo obrazlozenje, nee biti motdasvakome odmah shvatljivo, pak de biti uputno da

. ga malo potanje rascinimo.Rekosmo, da de tane u cijevi od topa usljed

zavoja prispjeti u rotaciju, to de tako rotirajudibje2ati krdeei si put kroz vazduh.

Njegova rotacija biti de u prvome trenutkuokomita na smjer njegovog parabolicnog b je-. anja (na tangentu parabole u casu promatranj.a);

14:

4

nastupiti ce ali odmah zatim vrijeme, kad de po-deti - nazovimo ga tako - propadanje tanetakroz vazduh: u tom trenutku ne ce vise bitirotacija i smjer bjeianja okomiti jedno na drugo:vazduh ce poceti relativno strujati s donje stranena rotirajuce tane. (lane rotira i. propada krozvazduh a vazduh miruje; ili relativno : tane rotirai miruje, a vazduh na njega struji s donje strane).

Prije nego li sa tumaeem nastavimo, predpo-stavit demo, da mjesto taneta imamo jedan valjakkoji rotira i miruje, a vazduh nek na njega struji..

memo li naime (kao i gore kod taneta), davaljak miruje a vazduh na njega struji, ili da sevaljak kroz vazduh pomice, a vazduh da miruje,na stvari se - obzirom na njihov medusobni.odnosaj - nista ne mijenja, i mi mozemo da po..vo ji izmjenimo i proudavamo jedan iii drugi.slucaj, ada zakljudci vrijede bez raziike za oba.

Dakle kad smo sad sporazumni sa tom pro-mjenom, onda demo predi da promotrimo, tose najprije zbiva usljed rotacije valjka u vazduhu,koji ga okruiuje.

Rotirajuci valjak trgnuti de za sobom najbli2etestice vazduha ter i ove povudi za sobom u ro-taciju. Brzina rotacije ovih destica zaostajati depone9to za brzinom rotacije valjka. Ove rotirajude.Zestice vazduha, povudi de za sobom susjedne,najbliie cestice vazduha u rotaciju, koje de i opetane9to zaostajati za brzinom rotacije prvih destica.Isti proces de se ponavljati sa sve manjom brzi-nom rotacije, dok ne prispijemo u jednu stano-vitu - ne preveliku ! - udaljenost od povrsinevaljka, gdje de brzina rotacije vazdusnih desticapostati nula. Slika 1 pokazuje rotirajudi valjak i.rotirajude destice vazduha u pogledu odozgo.Smjer strjelica naznacuje smjer rotacije, a zao

5

stajanje pojedinih strjelica upozorava na umanji-vanje brzine rotacije vazdusnih cestica.

Slika 1.

Pre-tpostavimo sada nek vaijak miruje, daklei ne rotira i ne pomice se, a neka ga sa jednestrane bije ravnopravno strujeci vazduh. to cebiti posljedica? - Vazduh ce se, udarivsi na

Slika 2.

vaijak , razdijeliti u dva pramena , od kojih de

6

svaki sa jedne strane zaobidi valjak, a iza njegase opeta naci, sjediniti i proslijediti svoje ravno-pravno strujanje. Nek pri tome ne nastanu u va-zduhu nikakovi virovi, onda se ovakovo strujanjenaziva potencijalno strujanje. Slika 2 prikazujetakovo strujanje.

Konaeno pretpostavimo i nek valjak rotira ineka ga bije u jednome smjeru ravnopravno stru-jeti vazduh. U ovome sludaju imati demo nastupuirinka kao kod slike 1, a istodobno i kao kodslike 2. Nastati de dakle istovremeno jednocirkulatorno i jedno ravnopravno strujanje. Spojovih dvaju raznih strujanja imati de svakako svojeposijedice, a koje su -- evo da to promotrimona slici 3. - Najbolje de biti, ako se umislimosliku 1 prenesenu nad sliku 2, tako da presjecivaljka skupa padaju.

Slika 3.

Iz slike jasno razabiremo, da` na gornjoj polo-

7

vini valjka, dakie nad pravcem A - A, cirkula-torno strujanje pada u glavnome u isti sm j er kaoi ravnopravno strujanje (vide strjelice).

Ta ce dva - u glavnome - istosmjerna stru-janja, jedno drugo - izrazimo se tako - pot-pomagati unistivsi trenje izmedu cestica vazduhai povrsine valjka, i nastati ce kao posljedica togajedno ubrzano strujanje. - Na donjoj polovinivaljka, dakie ispod pravca A - A, cirkulatorno

strujanje padati ce - u glavnome - u protivnismjer nego li ravnopravno strujanje (vidi strjelice)..Ta &e dva strujanja jedno drugo usporavati po-vecavajuci trenje izinedu testica vazduha i povr-gine valjka , i nastati ce kao posljedica toga jednousporeno strujanje. -

Za one,- kojima nijesu dovoljno poznati zakonihidro- i aerodinamike , neka va2i cinjenica, da svakoubrzano strujanje prouzrokuje padanje tlaka (pod-tlak, oznaten sa znakom -), a svako usporenostrujanje prouzrokuje povecanje tlaka (nadtlak,oznaten sa znakom +).

Oni, kojima je poznata Bernoulli jeva jednatbaza stacijonarno strujanje tekucina, razumjeti cegornju cinjenicu bez dalnjega sa obzirom na to,da se vazduh pri strujanju ponasa isto tako kaoi tekucine :

2

-{- 2 )- = konst.

t!= tlak vazduha it kg Jm2.c = = brzina strujanja u misek.y = specif icna gusioca vazduha (priblizno 0,125)Iz gornje jednacbe jasno proizlazi, da pri po-

vccanju brzine mora padati tlak i obi atno, akoce druga strana jednacbe da dude uvijek kon-stantnu vrijednost.

C2

• konst.

Gore smo utvrdili, da demo s gornje stranevaljka postidi ubrzano gibanje : dakie pojavit dese podtlak (-). - S don je pak strane postididemo usporeno gibanje: pojavit de se dakie nad-t1ak.(+). - Sad dakie kad bez dvojbe znamo,da de nastati s jedne strane valjka podtlak, a s.druge strane nadtlak (a eto znamo i zasto denastati), onda demo i lako uvidjeti , da ova dvarazlicita tlaka , koje dijeli kao neki zid nas vaijak,nastoje za izjedriacenjem sve dok se potpuno neuravnoteie. -- To nastojanje uravnote2enja radajednu silu, koja je upravljena od strane nadtlaka(jer jaci ! ) put strane podtlaka (jer slabiji !), pakce to sila i vrsiti svojvneodoljivi pritisak na onajpredmet (u nasem slucaju valjak, rotor ), koji sebude medu njima nalazio . -- Pojava, radanje,nastajanje to site, usljed opisanih okolnosti, ozna-ceno je izrazom : Magnusov efekat.

Kako dakie razabiremo koli iz opisa toli izslika, to poprecna sila djeluje od prilike okomitona srnjer ravnopravnog strujanja vazduha.

Sad de nam biti ved shvatljivo , zasto de roti-rajude Lane , kad bude padalo kroz vazduh, kad gadakie bude vazduh s donje strane bio, morati daodstupi iii na desno iii na lijevo, prama tomukako tane rotira, u jednome iii u drugome sm'eru.- A bit de nam i shvatljivo , zasto i u kom sm'erude biti gonjen brod , koji mjesto jedara ima 2 illvise rotirajudih valjaka , na koje vjetar siba.

Nego, prije nego li zavrsimo sa tumfdem Mag-nusova efekta , jos demo spomenuti , da nasa po-sljedna slika nije bas sasvim tacna. - Mi smoje samo za prvi as tako nacrtali, dok se u stvaruputimo , boljeg 1 lakseg shvatanja radi, a sad

9

demo tek da prikazemo, kako de se nase strujevazduha oko rotirajudeg valjka - kako to teorija,predpostavlja -- razdijeliti.

Slika 4

Iz- slike razabiremo, da de s jedne strane, sastrane podtlaka, strujati mnogo vise pramova vaz-duha, nego Ii sa druge strane, sa strane nadlaka.Razlozi su tome, to ce rotirajude cestice vazduhazahvatiti u svome sukobu po nekoliko pramovaravnopravno strujeceg vazduha, ter ce ih sa sobomprebaciti na drugn stranu, . a zatim to na stranipodtlaka vlada ubrzeno strujanje, koje prouzrokuje- da se netacno izrazimo -- jedan vakuum, jednuprazninu, a ova praznina ima nastojanje, da sedim prije ispuni okolisnjim vazduhom vede atlaka, pak time privlaci u sebe po nekoliko pra-mova ravnopravno strujeceg vazduha, koji bi inaceprosli s druge strane valjka.

U prikljucku na gornji tumac jos demo kao

10

zakljucak da spomenemo teoriju o tako zvanom,,granicnom .sloju" profesora Pradtla sa Gottin-genske univerze.

Prandtlova teorija kale, da se uz povrsinujednoga predmeta (u nasem slucaju valjka, rotora)preko kojega struji neko kapljevito iii plinovitosredstvo, pojedine cestice ovoga sredstva, kojesu u doticaju i neposrednoj blizini ove povrsine.usfjed trenja u svom strujanju uspore, praveci na tainacin ko neku vrst oklopa koji raste oko predmeta.To rascenje proizlazi otale, to se na prvim uspore-nim cesticama usporavaju i dainje susjedne cestice.Nego rascenje tog granicnog sloja ima naravno,jednu stalnu granicu od samo nekoliko milimetrajakosti i usporene cestice moraju da napokontraze neki izlaz iz svoje situacije. To prouzrokujezaokretanje usporenih cestica granicnog sloja, kojedospiju u vrtlog, a ovaj se ocituje u obliku --vira ! Dosegavsi nastali vir neku stalnu velicinu,odcijepi se od povrsine predmeta, na kojoj jekao nekom nevidijivom vezom bio pridriavan. ;:- Postanak, rascenje i odcijepljivanje ovog po-granicnog sloja, doticno iz njeg nastalog vira,apsorbira -sile, jer znamo da svako nastalo gi-banje ima svoj uzrok u utrosku neke radne ener--gije ; ono unistava idealno potencialno strujanjei ne dopusta vec nam dobro poznatoj poprecnojsili, da doge do potpunog izra2aja i onda kad:bi mi, na bilo koji drugi nacin, izazvali njezinotstvaranje posredstvom uspostave podtlaka i nad-tlaka. - Nase nastojanje mora biti s toga uprav-ijeno na odr2anje potencijalnog strujanja, koje ne.poznaje ni trenja ni virova, i na odstranjenje do-

Najjsniju sliku opisanoga vidio je svaki onaj, koji je-imao prigode da pri veslanju promatra pojave gibanja mirne-node oko vesla, koje se u vodi pomice.

I

11

ti^no reduciranje granidnog sloja. Na ialost, toce nam biti samo u nekim granicama mogude,a postidi demo u nasem slucaju putem rotacijepovrsine rotora na kojoj se pojavljuje granidnisloj. Naravno, da de nam uspjeti unistiti, dotidnoreducirati granidni sloj samo s one strane rotoras koje bude padalo rotaciono gibanje --- u glav-nome - u isti smjer kao i ravnopravno strujanjevazdulia (vidi sliku 3) dok de s druge strane tajsloj jos brie i jade narasti i odcijepljenje se na-

alog vira prije pojaviti promijenivsi i svoju tackuodcijepljenja, Odcijepljenje se pojavljuje nepo-sredno iza tatke na kojoj brzina (razumi podtlak!)prelazi u nadtlak (razumi usporenje!)

II. Jedrenje.vtPrije nego li predemo na razmatranje ucinka• ^je ra na Flettnerove brodske rotore, mislim da

de biti uputno da razmotrimo teoretsko rascinja-vanae vjetra i proracun one njegove komponente,

j uopce kod jedrenja pomodu obidnog plat-nenog jedra, u odredenome slucaju, dolazi u obzirza pogon broda.

Pri promatranju ucinka vjetra na jednu po-midnu plohu, dakle u nasem sludaju na obidno-platneno jedro, treba uociti din jenicu, da de sejakost vjetra a i njegov smjer, usljed pokretanjaplohe, relativno promijeniti, ter demo u takovomesludaju morati da racunamo ne sa pravim vjetromi po jakosti i po smjeru, nego sa onim vjetromkoji de i u jakosti i u smjeru rezultirati iz pravogavjetra i iz gibanja jedra. Taj demo vjetar nazivatii po jakosti i po smjeru: prividni vjetar.

Slika 5.

P 0 = pravi vjetar.

13

Pb 0 prividni vjetar.P Pi b = brzina broda.

Za one, koji nemaju dovoljno predznanja iz'trrigonometrije, kazeti demo - a oni nek uzmu

kao cin jenicu -- da de jedro na jbol je iskoris-titi silu, kola le2i u vjetru onda, ako ga tako,

postavimo, da nam ono `raspolavlja kut, kojegazatvara smjer vo2nje sa smjerom prividnog vjetra.

14

Predpostavimo nek prividni vjetar i po smjerui po jakosti bude predstavljen u slici 6. sa prav-cem Pb O .

Od citave sile vjetra Pb O , dolazi u obzirsamo komponenta, koja je okomita na jedro, ato je J 0, docim drugs komponenta Pb J padaparalelno uz plohu jedra i prouzrokuje uz ne-znafno trenje, pravljenje virova - u glavnome-- na rubovima jedra

Od spomenute komponente J 0, dolazi na-dalje i opeta samo jedan dio nje u obzir zapokretanje broda napred, a to je podkomponenta(nazoyimo je tako!) SO , jer bas jedino ona padsu smjer voinje broda. Druga podkomponenta J Sprouzrokuje s jedne' strane odstupanje broda izsmjera njegove voinje, a s druge strane nagnucebroda i to s toga, jer pads bas okomito na brod.Usljed ove posljednje podkomponente, brod cebiti prisiljen, da u istinu ne plovi svojim ideal-nim smjerom, vec jednim novim smjerom, kojice padati - od prilike - u, pravac A'-B' ibiti prama idealnom smjeru A-B nagnut za kut 8.Kod dobro konstruiranih jedrenjaka, taj kut od-stupanja ne bi smio da iznasa vise od 100.

Mi dolazimo dakle do konacnog zaklucka, daod citave sile Pb 0 raspolozive u prividnom vjetru,dolazi u obzir za pogon broda napred samo jedandio 'iste, to jest podkomponenta SO, koja padau smjer voinje, doticno podkomponenta S'O, akouzmemo u obzir i odstupanje broda pod kutom 8.

Podkomponenta J S, doticno J S', koja pro-uzrokuje postranicno odstupanje i nagnuce broda,mote se tako uravnoteziti, da se pomocu kormilabrod za isti kut 8 stalno na protivnu stranu okrece.

Bez dalnjega je jasno, da de jedan jedinipolo2aj jedra za neki stalni smjer vjetra i stalnismjer voinje, biti najpovoljniji i da ee omoguciti

15

najbolje iskoriscenje site vjetra. - Taj polo2a jpogoditi de sa vise iti manje tacnosti svaki po-morac po iskustvu i osjecaju. -- Nego taj se najpo-voljniji polo2aj dade tacno matematski da odredii njegova opstojnost dokaze.

Neka bude :

a = kut, kojega zatvara jedro sa smjeromprividnog vjetra.

P = kut, kojega zatvara jedro sa idealnimsmjerom voznje.

A - B = idealni smjer voznjeJ - J = polozaj jedra.

Proracun cemo pojednostavniti tako, da necemo uzimati u obzir kut odstupanja cS, jer jeovaj od sporednoga znacenja. -

Iz slike 6 proizlazi, da je :

S0-= JO. sin i3nadaije :

JO=Pb0.sinakroz substituciju :

S 0 = Pb 0, stn a. sin j3.Iz odnosaja trigonometrickik funkcija dvaju

kutova slijedi :

cos (a cos a . cos 1 -- sin a . sin j3dakle:

iii ;sin a . sin (3 == cos (cc - (3) - cos cc . cos 3

cos a. cos P= cos (a +) - sin a . sinsubstituirano : i3

sin a . sin (3 = cos (a - (3) - cos (cr -^- 43) --sin a . sin (3onda je :

2. sin a. sin (3 = cos (a - 9) - cos (a + 9)svedeno na:

16

sin c^ . sin - -I- [cos ('- - N^ - cos (a;o -"

konacna subsettiicija daje :

S O ==- Pb 0 1 f cos (u - ^) - cos2 (cf

Ova jednacba ce dobiti svoju maksimalnuvrijednost, kad izraz iz uglate zaporke cos (cx-- fl)postigne svoju maksimalnu pozitivnu vrijednost.Porto je pak maksimalna pozilivna vrijednostjedne trigonometricne funkcije + 1, to moramoda i izraz cos (cc - ,8) svedenzo na vrijednost+1. -- Znajuci pak, da je cos 0 - =- +1, mo-ramo omoguciti da i (a - 9) - 0 postane. Da toomogucimo, moramo uzeti da bude

u konz slucaju ce cos (a -,8) postati cos 0, ajer je cos 0 == ± 1, to smo time postigli najvecupozitivnu vrijednost, to jest 1.

Slijedi dakle zakljucak , da ce komponentasite vjetra S 0, koja jedina dolazi it obzir zapogon broda u mjeru njegova cilja postici svojumaksimalnu vrijednost, za slucaj , kad kut abude jednak kutu j9, to jest kad jedro bude tacnoraspolavljalo kut kojega zatvara smjer prividnog;vjetra sa idealnim smjerom voznje. -

1 11. F!ettnerov rotorn i brad.Flettner.

Njemacki in enjer Flettner, sada direktor in-stituta za aero- i hidrodinamiku u Amsterdamuumio je - sretnim slucajem do toga doveden -da poprecnu silu, koju je njegov zemljak Magnuskonstatirao i prvi obrazlo2io, prakticno u pogonubroda prinijeni.

Rekoh gore sretnim slucajern, jer Flettner nijeu pocetku na Magnusov elfekat i na rotore nipomisljao., vet se je najprije bavio i konstruisaotako zvano „strujoin pokretano kormilo". --- Oddga je presao na pokuse voinje sa in`talnim

.I rom, slicnoin krilu zratnog lijetala, dok i;ijekroz svoje dalnje bavljenje i proucavan'e bioupozoren i na skoro vet zaboravl jeni Magnusovefekat, koji se u to doba ponovno i neovisno oFlettneru proucavao, vrsenjem novih pokusa uaerodinamicnom pokusnom institutu Univerze Got-tingen. -- Proucivsi njega, dosao je prvi na misaoi uvjerenje, da bi se ova j dao prakticno i korisinou brodarstvu primijeniti. N. javio je u tom smislusvoj patent i zdru2io se sa pokusnim institutomu Gottingenu, uz ciju je pi ipoinoc nas<avio svojepokuse u prim jeni Magnusova efekta na brodsk;pogon. Obodren uspjesima postignutim na mo-delirna, preudesio je jedrenjak ,Buckau" u rc_torni broil, kojega mu je metnulo nt.- raspola-

2

18

ganje ,Germammia" brodogradiliste, i sizveo vise uspjelih putovanja.

Prije nego li pred. ;no na opis prVog rotor-1; Lnog broda ,Bucl 11`4 , razj3sniti cerno temeljnu

ideju na kojoj pociva ucinak gorespomenutog, poFlettneru i zumljenog i kenstruisan fa ,stru joinpokretanog Kos mila , koje je vec n8 lo praktitnuprimjenu i u aeronautici i u broth rstvu.

Strujom pokretano korm lo.

Svakome je poznato, da je za okretan je br.,)dapotrebno kormilo , koje se kod velikih brodovamora sa vise ili manje jakim masinama pokret;.,tiradi njegovih ogrornnih i teskih dimenzija. '

Flettner je dosao do ostroumnoga zakljucka :ako jedno razmjerno malo kormilo, mote da zaokrece na temelju poznatog ucinka okretnog mo-menta, jedan veliki brod, zasto ne bi moglo d1jedno jos manje kormilo zaokrece nase ,'.rvo,normalno kormilo , a ovo tek sada brod? -- Svrhai korist toga bila bi ta, sto bi otpale jake ma-rine, potrebne za okretanje normainog kormila,jer bi se ono maljusrlo kormilo postavljeno nakraju glavnoga kormila dalo i slabim silama ili isamom rukom, pomocu uzeta vrlo lako okretati.

Metalno jedro.

Sa metalnim jedrom, koje je takoder bilo nagornjem principu ,strujom pokretanog kormilo"pokretano , posttgao je Flettner takoder bolje re-zultate u iskoriscenju site vjetra obzirom na pod-i nadtlak, nego li sa obicnim , platnenim jedrom.--- Ali se uz to djelomicnu prednost, pokaznse iostale lose strane metalnog jedra, a meduto jeFlettner dosao i na misao iskortscenja Ma.gnu-sova efekta , to je bilo povodom , da su daljnipokusi it. proucavnja metalnog jedra morali ustu-piti mjesto ro-torima.

19

Pfvi rOtOrill brod „ B l'lckau w

Pokusna vo2nja rotornog broda „ Buckau K p reg-radena iz prijasnjeg jedrenjaka , vrsila sz, ;e n anbra 1.924. Bodine. z 7.

Dirnenzije Buckau '. Du2ina medu p ernpedi-kelima : 45 rn, siring glavnogPo strani : 4.10 m , Densement

rebra: 8.99fi rn,900 tong. r men krcat: oko

Postignuta brzina iznosila je n ornc,rskih mil ja na sat. (Jedna mnrskae milJa ieko 8zna5a

20

pribliino 1853 m ). Vjetar je duvao u pravcu,koji zatvara sa okomicom na smjer vo2njekut od 110 put krme. Brzina vjetra bila je 9 m/sekodgovarajuci stepenu jakosti 5 po Beaufortu, kojagradacija je primijena na medunarodnoj meteo-rolo^koj konferenciji 1913 godine. Vjetar togastepena jakosti ozna^uje se kao 2ivahni vjetar.Stepenu jakosti vjetra 5 odgovara takoder 5-tistepen jakosti valova; za more se u tome slucajukale : prilicno surovo , a visina valova iznasa do4 m. Pod takovim vremenskim okolnostima vr-sila se je dakle pokusna vo2nja „Buckau"-a.

Utrosak sile za vrtnju svakocr rotora iznasaoje cirka 10 KS, a rotori su se okretali sa 120okretaja u minuti. - Dimenzije rotora : Promjer2.8 m, visina : 15.60 m . Prema tomu plostina pre-sjeka obajuh rotora iznosi 87.36 m2, dok je plo-stina prijasnjih platnenih jedara iznasaia 880 m2;dakle skoro tatno 10 puta vise. -- Rotori sastojeod supljih valjaka iz celicnoga Lima debljine 1 mm.Valjci su u nutrasnjosti ojaca : i sa podu2nim ipoprecnim sipkama i polo2tni svaki u 2 le2aja.

Postignuta brzina od cirka 8 morskih miljana sat, odgovara od prilike istoj brzini, koju bipostigao , Buckau " sa platnenim jedrom od 880m2 plostine pri istim vremenskim okolnostima. ---UWinak je dakle rotora prema platnenim jedrimaistoga oplosja od prilike -- razmjerno -- dese-terostruk . Za vrtnju rotora upotrebijena su dvapovratna elektromotora za sporedni prikljucak isto-smjerne struje , svaki od 11 K W jakosti , 220 voltanapetosti i 74110 okretaja u minuti . - Vrtnja rotoraje smanjena preko prenosnog ogona u omjeru1 : 6. Za izvor struje sluz'i jedan Dies:lov motorna 2 cilindra , fabrikata Germania -brodogradilistaod 45 KS jakosti. -- Usporedbe radi primjetitcemo , da bi jedan motor od 45 KS jakosri,

21

rnogao u pogonu preko propelera podati brodudimenzija , ,Buckau", brzinu od 3-4 morske miljena sat.

Mozda je netko i sam opazio iz slike 7 darotori imaju s gornje strane kso neku kapu, Eiji jepromjer veci od promjera rotora. - Te kape sustoga predvidene, da sprije^e brzo prelijevanjevazduha sa strane nadtlaka na stranu podtlaka,usljed tega bi se na rubovima smanjio ucinakpopretne sile, kako su to potvrdili strutni pokusiizvedeni u pokusnom zavodu Gottingen.

Stabiliteta.

to se tie stabilitete broda, pri uporabi rotoramjesto obicnih platnenih jedara, to treba istaknuti,da ova u tom slucaju raste. -- Razlog je tomu taj,to je tezina rotora naprama tezini prijasnje take-

laze (kompletnih jarbola jedara, konopa itd.) mno-go manja, a i visina je rotora mnogo niza. -- Takona promjer, iznasala je takelaza ,Buckau" prije pre-gradnje cirka 35 tona, a imala je sveukupnu visinuod 28 metara. Iza pregradnje imali su rotori cirka7 tona tezine i samo 15.60 m visine.

22

Na tai se je nacin spustilo zajednicko tezistebroda (uzeto sa takela2om, doticuo rotorimasa spu5tanjem ovoga spojeno je povecanje meta-centritke visine, koja je odlucna za stabilitetubroda : cim je veca metacentricka visina, tin,veca ru.tica momenta, koji brod uspravlja, dakeved i dtav moment, po tom veca i stabiliteta.

Nek oznacuje .-M = metacentar.T== teziste kompletnog broda sa rotortma.T' =- teziste kompletnog broda bez rotora all

sa normalnom takel atom.t ..-- tezina kompletnog brodaU = teziste istisnute node (ovisno o podvodno "

formi broda) 1

M -- T = meta(entricka visina= kut nagnuca broda

x rucica Momentaa = uzgon (jednak tezini kompletnog broda t).Sila, koja brod za slucaj nagnuca us ravj.. .

oko njegova tezista T, jest uzgon u, koji d 'elueu udaljenostc x od tezista T. l l l e

Sda u i rucica x podaja jedati Moment, ve-lieina kojega sluzi kao mjerilo pocetne stabilitetejednoga broda za sasvim mala nagnuca. Tay seMoment zone. _ Moment stabiliteta, a on je I eduak:

nadalje.-

substituirano

Ms1= U. x

X 1-T sin p

Ms/ = It. M - T. sin .4)

iz cega proizlazi jasni dokaz, da ce/l4s.

visina(Mom` nt

stabiliteta) rasti kafo 1- ante i ^^` -- T (metacen tr1.'cf^a).

Nego, kroz Rrim;enu rotc)ra u brodarstvu, me ese Po;^.:eati stabiliteta jed.lo`r. Jedrenjaka, kad io

23

tort zalnjeue jedra. Ugrade Ii se all rotori na jedailpai tit iii motorni brod, brio pomocni ili into takov^:z ► ii izvor pogona za slluc.ij povoljnih vjetrova,o? d ce st::abilite t takovog broda pasti, jer ce seu sl jt d ugradenja roto r^l povis iti zajednicko te2is'eb roc.t.r, a time m taacentr icka.l visina prikratiti.

Ovov je stoga posebno nagiaseno , jer se je us:r^:llc^l stampi do sad samo govorito o povedavarljust.hiliteta kod jedrenjaea , docim se je prelazilopreko cirrjenic^:: o p danju stabiliteta pri ugradlzjirotora kod p(nnill iii illotornih brodova.

Velic na tlana nu rotore.

Pri vrsenlln pokusima na nlodel lnlc a 1 priprvctj voznji ,,Buckau", pokazalo se je, dpi jedjelovanje poprecne site iz Magnusova eiekta narotore - hako vec pri je spomenusnlo - ud pri-lil:e deset puta vece, nego li ud.il^ak istogavjetra na obicno platnenc) jedro iste pov raine kaoi povrsiria pray sjeka rotora, koji s- 1C Ila brodu I.a-

lazc. To znaci : upotrebimo li rote=re. ci ji je presjekza 00 puta manj1 od oplosja normalnih platnenihjedara, oni de postigriuti isti ucinak kao i ovi;ill: ako je presjek rotora jednak oplosju platl3e-nug jedra, onda je ucinak rotora deseterostruk. -Apsol utno iskoriscenje rotora je dakle u svakoniealuca ju priblizno de-set putt! vece, net o li is?cri5cenje platnenih jedara.

N--.,:go, iz tehnickih razloga, a i udi stabilitek,nije meguce rotore u tako velikim dims nzij^;mana brod ugraditi, ada njihov presjek bude odd. o-varc-.o plostlnl normai licg jedra, part demo se iro-rati zadovoljitl sa izvedbama od cirka 'Ii o oplosjanormainog: p latnenog jedra . -- Citava dob it cebiti pri tome ta, to demo rotorima mnogo l k;ebr jednostavni e ,n anevrisati i to ce se p0-sada za poslugu rotora svesti na jedan rniiilll,+,ni.

24

Ovisnost izmedu brodskog olpora r pogonskogtlaka na rolore.

Do sada smo vec vise puta spomenuli izrazo deseterostruko bol jean iskoriscenju site vjetraFlettnerovih rotora naprama obicnome, platneno-me jedru. Mozda ovaj izraz, koji it hidro-i aero-dinamici irna sasvim posebno znacenje, nece svaku pravome svome smislu shvatiti, psk hajde dato ovisnost rnedu brodskim otporom i Dogonskimtlakom, malo tp.cnija razmotrimo, tim vise to sli-jedete razmatranje i dokazi vrijede i za brodoveu pogonu sa . obicnim jedrom iii preko propelera,ter te, mislim, citaoci sigurno sa osobitim zani-manjem pratiti ovo razlaganje.

Predpostavimo nemoguti slucaj, da netko ugra-bi na brod rotore, koji to imati istu povrsinu upresjeku kao i prijasnje, normalno, platneno jedro,ili slucaj, da to povrsina bude bar jednaka polo-vini platnenog jedra. - Pak znaci li to, d d cebrod usljed dokazanog deseterojstrukog iskori-scenja sile vjetra i deset puta --- u prvom siu-46aju -- doticno pet puta - u drugome slucaju -brie ploviti? - Ne 1 --- Moida bi it prvom slu-b^j brod postigao tek nesto preko dva puts vecu

zinu, a u drugome slucaju tek oko jedan putai pol vetu brzinu. Evo razloga :

Pomicanju broda napred odupire se otporsredstva u kome on pliva (mora ili vode). -Otpor zraka na brodski trup i ostalu gradnjuiznad vode, netemo pri tom uzimati u obzir, jerje ovaj u razmjeru prema otporu tekutine neznatan.

Ako brod u vodi miruje, otpor ove je jednaknull, a djeluje samo uzgon, koji je jednak sveu-kvpnoj te2ini broda, i cini da ovaj pliva. --- Cimse brod u jednome smjeru makne, pojavit to seneki stalni otpor, koji je upravljen protivno smjeru

25

gibanja broda. Taj otpor se vidno ocituje u pra-vljenju valova i virova. \'aVVVvi i virovi znace nekokretanje, a svako kretunje iina ---- kako vet prijejednom spornenusmo - izvor u utrosau nekeradne energije. -- Misliin da vec sada zdravinirazumom, n a tetnelju ovog jednostavnog razina-tranja, uvidamo, da jedan dio radne energije,koju proizvada masina u brodu, doticno tlak vjetrana jedr.a ill rotore, ide izgubijen u otpor, a tekpreostali dio energije masine odnosno tlaka pretva-ra se u brzinu broda !

Ali dakie utrosak radne energije -- tako re-kuci -- vidimo u nastalirn valovirna i virovima,i cim su veci ovi time je i veci utrosak energijeza njihovo proizvadanje, a ovi ce biti tim vecicim je veca brzina broda, to iz iskustva vec znamo!Eto dakie: od sile nase jake brodske masine, nasegogromnog tlaka vjetra, pozdere jedan veliki diootpor! - I za to je nastojanje svakog brodskog kon-struktera u prvom redu na to upereno, da cim visesmanji otpor broda i time poveca njegov ubrzinu.- Kad bi nam bilo moguce, da otpor svedemonnlu, na onda bi citava energija masine doticnotiaka preostala za brzinu broda !

Dakle, kako rekosmo, cim je ve a brzina, timje veci i otpor, ali ne u istome razmjeru, negou razmjeru druge potence rascenja brzine.

Neka opeta bude.-Ootpor

jedna konstanta

plogtina presjeka broda it glavnome.rebru

c brzina broda u misek.Onda je:

O = . . u kg.

26

I

i jesu konstantile veiici.ne za jedan ter istibrod, a to znaci onda iz ,orr je jednaebe, daotpor 0 caste, dolic;lo pada sa.rmmo sa drugompotencoin brzine bioda.

Da svldamo oipor, moramo -- ti:aza1osO -utrositi jednu - radnju . Tu rc.dnju oznacenu sakonjskim siiama (KS) vrsi marina iii motor,dotitno tiak vjetra na jedro ill rotor. Una jejednaka umnosku iz otpora sa brzinnem vo2njebroda :

R O. c C. c.

c3 . . . . u m kg/sek.

R - radnja.Porto je KS (konjska sila) najuobicajenija

tehnicka jedinica za mjerenje ucinka jedne radnje,to cemo i gornju radnju izrazili strucno sa KSi to znajuci da I fik S ima 75 in kg !sek, podi_jelit i cemo gornju jednacbu za cad n its s a 75 idobiti efektivne kot /ske site

R75

KSe = ejekti'vne konjske site, odgovarajuucinzku na propeleru.

K51 =- indicirane konjske site, odgovat aju-ucinku it masini.

m > I (citaj: in veci od 1).

Onda je :

KSe. _ mI

K S

KS,

i.)

L7

O7nacimo nadalje sve konstantn.e felicine kaojednu i to:

175

onda irnarizo, da je:

KS; -

Porto e ak i -S̀^ kod jedno g ter i sto brodaj pak j 6 g

uvijek konslantan, jer se lie inijenja, to pi-oizlaziiz jednacbe zaklj ileak da..

Mnozina konjskih sila potrebnih za pogonbroda , raste sa trecom t;otencom brzine.

Mi cemo to kon4Cno ovako jednostav:io Ica-zati : da postignemo samo i malo povecanje br-zine broda , trebamo vrlo veliko povecanje pe-gonske site.

Diagram u slici 9 prikazuje ovisnost porastapogonske sile u KS o brzini broda u morskimmiljama na sat,. za jedan izvr.deni rnotorni camac.

. Y 6 H

L=aim L /7s.C3LSI..^t1Z

..1 .

28

Iz diagrama se primjerice razabire , da je zabrzinu vohnje od 8 morskih niilja na sat, potre-ban motor jakosti od 17 KS ; za brzinu pak od16 morskih rnilja (dakle dvojstruko ). potreban jemotor od skor o ' 140 K S , (dakle vise nego osme-rostruko !).

Djelovanje site vjetia na brodske rotore.

U odlomku pod naslovom „ Jedrenje" , bilo jerazloieno , koji dio iz sveukupne sile vjetra moterda bude u stalnome slutaju iskoriscen za pogonbroda u srn jeru n jegova cilja . --- Kod rotornogbroda dolaze na m jesto j edara val j ci, kako sl. 10u pogledu odozgo - od prilike - to prikazuje. -Usjed geometrickog oblika valjaka, svi presjeci,koji prolaze kroz sredisnju os valjka jednaci sui predstavijaju istodobno najvecu plohu presjeka.Ta cinjenica je i uzrokom, da ce flak vjetra, mas koje strane on dolazio , pogadati uvijek najvetipresjek, najvecu plohu, to kod obicnoga platne-noga jedra nije slucaj . -- lz toga razloga, pritra2enju' onog dijela tlacn ` sile, koji dolazi uobzir za pogon - broda u smjeru iujegova cilja,odpada komponenta iz analogije pri tumacu na

Slika 10.

dploatnenorn jedru (vidi sliku 6.) i dolazimo odmahpoznate nam vet podkomponente, koja je

29

ovdje all sada samo komponenta , ter demo jutakovom i nazivati.

Mi smo vet pokazali, da ce tlak, koii rezultiraiz Magnusova efekta djelovati od prilike okomitona smjer vjetra , kako se to iz slike 10. razabire.

Nek oznacuje:Pb 0 = smjer prividnog vjetra.P 0 = poprecna sila iz Magnusova efekta.P'O = komponenta , koja brod tjera u smjeru

njegova cilja.Onda je :

^^.P'O= PO. Coscx = kut iznrectu smjera vo. n e i pourecne Site.

Kemponenta P P' prouzrokovati ce samo od-stupanje broda iz: njegova idealnog smjera voznje,to demo moci da izjednacimo pomocu kormila.

Velicina komponente odstupanja :

PP'=P0. sin alz slike se dade dobro razabrati, da ce rotori

biti najpovoljnije iskorisceni , kad vjetar bude odprilike okomito na smjer voinje duvao, kad daklenude s boka dolazio. --- Flettner j e na temeijupokusa ustanovio , da zaokrenuce poprecne sueiz smjera vjetra iznasa poprecno 90°, ali da jernoguce sa mijenjanje m broja okretaja povecatiiii umanjiti to zaokrenuce. Za rase dalnje razina-tmnie , radi pojednostavijenja., predpost-vit demoda je tlak iz Magnusova efekta tatno okomit nasmjer duvanja vjetra, ter necemo uzirnati u obzirni silu rotorova otpora u zraku, to bi podalojednu konacnu rezultantu , koja u istinu, ne bi basokomito padala na smjer duvanja.

Uzmimo sve okolnosti , kako slika 11. to pri-kazuje ; nek brod jedri pomocu rotors u cilju

30

prama A i to ulsljed smjera rotacije ozna^enapunom strijelicom.

Sto c (-e nastati , ako mi jednim mahom - toje bez dalnjega nloguce --- promjenimo smjerrotacije , kako to ozilacuje crtkana strijelica? Nasice rotori u tome slucaju dobiti impu l s u protiv-norne smjeru , kako to pokazuje crtkana sila [P].-- Sto je pak uzrokorn da ce poprecna sila pro-mijeniti svoj sinjer djelovanja tacno za 1800, znamovec`iz tun;aca Magnusova efekta: uslijed promi-

Si. 11.

jenjenog smjera rotacije, promijenila se stranapodtlaka u stranu nadtlaka i obratno, pak se jeposijedicno i smjer tlaka morao promijeniti.

Slika 12.

Rotorn i jedreujak posledu je dakle to mguc-[lost, da u bilo kojeinu slucaju nu2de ill oel je,

31

rno2e casovito, putern reverziranja rotora, da utatno protivnoin pravcu sa krtnotn zajedri.

Zelimo li pak brod okrenuti , onda cerno sainojedan rotor reverzirati , tako di ce samo ovaj do-biti obratni impels, ter ce bit! rnogUce uslijednastalog para sila, koje prouzrokuju okretni mo-menat, da na mjestu sa najvecom brzinom brodokrecemo.

Velicina okretno moineizta jedrraka je:

M == P. X

W .' x a . . . . . . . . !'(= n?aksi,nu,n

7o znaci :Okretni rnorrietlt postici ce svoju najvecu vri-

jednost , kad x postatle jednak a, naime kad tlakpoprecne sue bude okomit na spojnicu obajuhrotora.

Slika '13 prikazuje nam slucaj kad prividnivjetar bude ravno s krme iia rotore dolazio. Po-

Slika 1.3.

precna sila ce u tome slucaju padati upravo okom itona bok broda i siliti ce ga samo na odstupan je,emu ce se opirati postranicni otpor, dok ce mu

brzina u smjeru cilia spasti na nulu: on ce mo-rati da kri2ari !

32

Ovisnost izinedu hi-zi c z etra i ohodne brzine-rotora.

Velicina tlaka poprecne sile ovisna je o tomkojom brzinom duva vjetar i kojom se brzinomistodobno okrece vanjsko oplosje rotora. -- Ovisnaje dakle o omjeru brzine vjetra c spram obodnojbrzini rotora o.

Flettner izvjescu je, da je pri omjeru:c:0 1 : 1

dakle pri istoj brzini vjetra 1 obodnoj brzini ro-tora, postigao vec nesto boiji ucinak nego ti priobicnom platnenom jedru (naravno iste povrsine!),dok je pri omjeru :

c:o --1 :3.5ucinak rotora prama jedru bio deseterostruk. -Istodobno veli, da je na temelju dosadanjih po-kusa konstantirao, da je to najpovoljniji omjer za.maksimalno iskoriscenje tlaka.

izdrzljivost rotornog broda it nevremenia

Jedno od najvaznijih pitanja kod Flettnerovarotornog broda bilo je: kayo ce se ovaj dr2ati uteskoj oluji, gdje nijesn:o u stanju da rotore spu-stimo, kao sto mojemo i j€_dra da spustamo?Izgleda, d_ je ovo najvalnije pitanje nasto -bar u n -kirn granicamas - i najintertsantnije ri-jesenje. Evo .

Nek za momentaine okolnosti pod kojimabrod jedri bode najpovoljniji ornjer c : o = 1 : 3.

Uzmimo sada, nek rni hoti nic>, smanjimo br-zinu okr€tanja rotora I.a polovinu ; omjer ce ondapasti na c : o 1 : 1 5 i on je vrio nepovu,ijan,to znaci, da je flak vrio jako spao. Dakie pamtimo:

pr] istcj sili vje#ra tiak je na rotore vrio jako spao!Nego, nli rnozenl o i na jos jean drugi, nacin

doci do tog isto 1,epo oij-,og orrljera c : o -.-1:1.5

!}

33

i to tako, da brzina rotora ostane doduse kon-stantna, ali da se usljed oluje ili udaraca vjetrapovisi brzina ovoga na dvojstruko. I ova j nas slu-caj bas iskljucivo zanima! Mi Cemo pri nastupuovakova slueaja iz povoljnog omjera 1 :3 pa ti --tako rekuc - automatski u omjr r 2: 3,y ili druk^ijeizra2eno 1 : 1.5, i - gle cuda necuvena ! -mjesto da se tlak na rotore poveta i ove skrsiili brod preokrene, tlak to se samo - skoro -neosjetljivo povisiti! - Ne da jmo se smesti: takoje, to je i teorija i praksa vet pokazala.

Hajdmo, da to u toku slijedeceg primjerarazjasnimo:

Slika 14.

Brzina vjetra nek bude c = 10 m/sec, obodnabrzina okretanja rotora o = 30 m/sec. Omjer jedakle 1 : 3 i to - uzmimo - najpovoljniji, po-tom i tlak najved za ovaj slucaj. - Nek nastanesada n; gli udarac vjetra sa brzinom od 20 m/sec, kojibi inace mogao biti vrlo pogibeljan za obicni je-drenjak sa napetim jedrima. to ce se u t' mslutaju dogoditi na rotorima nasega broda?- Povoljni omjer od 10: 30 ili 1 :3 prom-jenit ce se u

c:o=20:30=2:3 = 1 : 1.5dakle u vrlo nepovoljan om jer !

3

34

1

Usljed ovog nepovoljnog omjera. spasti ce pr-vasnji tlak PC) na manji tlak P1O (vidi sliku).Trazimo li sada komponentu od P1 0, koja do-lazi u obzir za pogon broda napred, naci demoje kao P1'O, a kompetentu koja ce proizvestiodstupanje i nagnuce broda naci demo kao P1P1'i vidjeti demo, da su obje u ovom slucaju manje,nego li prije, dok je jakost vjetra bila manja (10m/sec). - Nego, moramo i opeta evo primjetiti:nije ni ovo nase raziaganje a ni nasa slika bassasvim tacna , ali nam je i ona za as dobro dosla,da nas postepeno i na lagani nacin dovede napravi put!

Mi smo naime gornje raziaganje izvodili neracunajuci za cassa cinjenicom , da demo sad doduseimati losije percentualno iskoriscenje sile vjetranego li prije, ali ce se ovo losije iskoriscenjesada odnositi na mnogo jacu silu vjetra (20 m/sec!),tako da ovo losije percentualno iskoriscenje vjetrabrzine od 20 m/sec mole a i hoce uistinu biti ipak ve-ce, nego li prijasnje totalno iskoriscenje vjetra brzineod 10 m/sec ! - Mi moramo dakle promatrati irascinjati ne vise silu PO (slika 15), koja odgovarabrzini vjetra od 10 m /sec (P b O), nego silu P00,koja odgovara brzini vjetra od 20 m/sec. i tonajprije za isti najpovoljniji omjer 1 : 3.

Nego , mi moramo racunati i sa posijedicama,koje su vezane sa padanjem omjera na 1 : 1.5,pak - uzmimo - da de iskoriscenje pod ovimomjerom iznasati samo 60°/0 od najpovoljnijegiskoriscenja omjera 1 : 3. - Ako pratimo ovo razia-ganje na nasoj slici konstantirati demo, da su ovih600/0 tlaka, koji potjecu iz sile vjetra brzine 20 m/sekipak jaci nego li svih 1000/0 tlaka sile vjetra brzine 10m/sek. Po.tom :zakljucujemo, dace tlak na rotore uovakovome slucajq usljed-n ypvolinog opniera s? prelativno spasti, doC&e`bnl tzno' Tv`d` `'-^ ^

Ir

4

To povecanje biti ce all razmjerno vrio maleno'i nece brodu biti ni malo pogibeljno , kako se je ('0" C'pokazalo i pri putovanjima „Buckau" u teskoj gluji-

Iz nase slike se razabire, da de se komponenta;koja dolazi . u obzir za -pogon broda napred po=.vecati *od P 1oOo/00 -na^ -P o6o%4, a komponenta.; 'ko4aprouzrokuje odstupanje doticno nagnuce _b'rodaposko iti cep od PP`too°IQ na :POP 'osoo/e. s t^. ti

3*

36

v

Cinjenica dakle, da je povecanje tlaka na ro-tore za slucaj oluje ili udaraca vjetra, pa doflioni i sasvim iznenada, razmjerno samo maleno,tako je va2na, da ona u primjeni Flettnerovih ro-tora za pogon broda, zauzima jedno od prvih i

6...

5000

t i

SO Y.O I-

"0

LEI

Sl ika 16.

40

najinteresantnijih mjesta. - Jer biti ce po tomemogute - u ntkim izvjesnim granicama - da seu vrlo teskom nevremenu, dapace i u orkanu bu-de moglo jedriti, pri cem ce rotori usijed svojekonstante rotacije, automatski regulisati svoju spo-sobnost ucinka, ter ce oduzimati iz site vjetrasamo toliko tiaka, koji jos uvijek nete ugrozitisigurnost broda protiv prekrenutu. - Naravno,da ce ostale nuzpojave jednog nevremena (talasii t. d.) kao i do sad n povoljno djelovati nabrod i ugroiavati njegovu stabilitetu. - Pak iza, slutaj, da rotori usijed koje grijeske na motoruu takovom nevremenu stanu, to budu b z okre-tanja izlo2eni udarcima tt.§kog vjetra i onda to

37

njihov otpor biti mnogo manji, nego li sveukupniotpor smotanih jedara, konopa i jarbola, tako daradi njih nete biti smanjena brodska stabiliteta.

Flettner je izradio diagram, koji je u slici46 prikazan, a iz koga se razabire: Prama krivulji1 tlak na vrtece se rotore pri prekoracenju br-zine vjetra od cirka 15 m/sek., ostaje - do pekegranice - skoro nepromijenjen! - Krivulja 2 ozna-cuje otpor normalne takelate, u mirnom -vazduhuili protiv vjr-tru, a krivulja 3 otpor rotora. - Izisporedbe oyih dviju zadnjih konstatiramo, da jeotpor same takelate mnogo veci, nego li otporrotora !

Posada rotornog broda.

Jedna od dalnjih vatnih 6njenica jest ta, daza manevrisanje rotorimi dostaje jedan jedlni co-vjek, koji sa svoga stajalista mote da putem elek-tricne energije pokrete rotore u poteljenom smjerui poteljenom brzinom. to tako brod sa sigurnoscuvodi svome cilju, dotitno njime manevrise.

Prijasnji su -jedrenjaci bili zato tako jako po-tisnuti od parnih dotitno motornih brodova, jer. je sa port. stom Deplacement-a, koji je postajaopreduvjet za povoljno iskoriskenje jednog broda,rastao i broj mom6adi za poslugu ogromnih i.bez-brojnih jedara, tako silrio, da su veliki jedrenjacikroz to 6injenicu postajali nerentabilni.

Primjena rotora na ostalim poljimapogonske tehnike.

Na temeiju ueinka rotora, potjecuceg iz Mag-nusova efekta, koji nam sad vec jasno stoji predo6ima, moguta je upotreba ovih u svim onimsluajevima, u kojima dolazi u obzir ili apsolutnoIli relativno strujanje jednoga sredstva (tekuceg

89

i1q.novitog). Dakle u aeronautics, u pogonu.vjett6hjada, kod parnih i vodenih turbina, u brod-sk f plovidbi (obzirom na strujanje zraka i strujanje vode!) i t. d.t:{ a to se posebno aeronautike tide, izgleda damwije;-nailazimo za sad na jednu odlucnu zapreku, jerje.kod zratnih lijetala vaznije smanjenje otpora u.smjetu lijeta napred, nego li povecanje samoguzgtna. Kad bi naime mjesto obitnih krila u oblikustrujnih linija na jednome zradnome lijetalu posta-sli.tore, mogli bi postici vedi uzgon, alt bi istodob-noqrotori prouzrokovali nerazmjerno veci otpor zastrjeloviti lijet napred, dok opet u dalnjoj posljedici isam uzgon mote doci preko rotors do potpunog iz-raza jedino kroz-veliku brzinu lijeta napred, koju alt

po radi svog veceg otpora iz temelja iskljutuju.I,; koliko .te dakle primjena rotors u svim mo

gu4 n slu ajevima .bits moguda, koristna i prak-ti ma treba da to jos dokaie. i strudno prouta-aee.1 sama praktidna . prim jena, da onda ova

potonja ono to je vrijedno i koristno pridrzi, a.1Q.- .odbaci.

7Y^j :I1ettnerov rotor je samoprvi podetak u isko>ju Magnusova efekta;.-mozda budutriost pri--

:ta k runu slave i pobjede ovom znatajnom.nutu

IV. Vijesti svjetske stampe o putova-njima rotornog broda , Buckau".Berlin, 6. Januara 1925. U to koj oluji, koja

je zadnjih dana bijesnila u istocnom moru, do-kazao je Flettnerov rotorni brod ,Buckau" svojuizdrzljivost. - Brod je dostigao brzinu od 9 mor-skih milja i prkosio je svim udarcima vjetra. Han-zeatska Motorna Plovidba D. D, kojoj Buckau"pripada, namjerava da metne brod u redovnuslu2bu. Njegovo prvo putovanje biti Ee prekoFlensburga u Lubeck, a otale u 8vedsku.

Kiel. 9. Februara 1925. Flettnerov rotorni broil„Buckau", koji je proslog tetvrtka u 5 sati poslepodne, nakrcan drvom za 8kotsku, odplovio izGdanskog (Danzig), prispio je iza 68- satnoga pu-tovanja, u nedjeiju u 1 sat u Kiel. - Usidrio sekod Holtenaua, a zatim je doplovio do brodo-gradilista „Germania", gdje ce biti providen 9ta-cijom bezzicnog brzojava. Razlog zakasnjenju do-laska -broil je naime imao da za 44 sata voznjeprispije --- lezi u olujama zadnjih dana. Narocitou petak i subotu, morao je brod da izdrzi velikuborbu sa teskom olujom. Rotori nijesu mogli dastupe u akciju uslijed ostrih udaraca vjetra sasjevera i sjeverozapada. Ogromni valovi prebaci-vali su se. preko palube, goneti brod a da ovajipak nije bio u ozbiljnoj pogibelji. I snijeznu vi-javicu, koja se u subotu na veer spustila, izdr-zao je brod bezprikorno.

40

i

Kiel, 10. [-ebruara. Predstavnici brodogradi-lista „Germania", na kom je bio rotorni brodizgraden, izjavili su, Oa su potpuno zado-voljni sa rezultatima trodnevnog putovanja, kojeje brod na putu izmedu Gdanskog i Kiela posti-gao. - ."Buckau" le2i sad u doku brodogradi-1igta „Germania", gdje ce biti jos jednom teme-Ijito pregledan i opravijen. Za sutra je odredenodalnje putovanje kroz karial Cara Vilima u Kux-haven a otale naprecac kroz sjeverno more putSkotske.

Sef inienjer brodogradilista „Germanija" izjavioje iza temeljite pregledbe broda, da je tehnickavrijednost rotornog broda vet dokazana, dok iekonomska njegova uporabivost ima jo§ da seiskusa.

New-York, 10. Februara. U pomorskim kru-govima svrata se na Flettnerov izum najveca po-zornost. -- Brodarska drustva have se proucava-njem mogutnosti primjene Flettnerovih rotornihbrodova za zapadno-indijsku i ju2no amerikanskuteretnu plovidbu. --- Podpredsjednik Grazelinijeizjavio je jednome predstavniku ,, United Press",da je njegovo drustvo vrlo interesovano sa pi-tanjem, jesu li rotorni brodovi prakticno upora-bivi. Po -dosadanjim iskustvima izgledalo bi, mi-sli on, da primjena rotora znaci velike ustedkekoli na pogonskom materijalu, toli na izdacimaza momcad , jer se ova jako umanjuje. - Dalnjipovoljni momenat j e taj, to prema izjavama na.-sih brodogradevnih in2enjera mogu da budu nasiparni i motorni brodovi vrlo lako pregradeni urotorne brodove. --- Iz krugova Munson-ova dru-stva, biio j e izj avljeno predstavniku ,United Press" ,da drugtvo posebni interes posvetuje rotornimbrodovima radi svojih zapadno-indijskih i ju2no-amerikanskih pruga, jer mogu racunati usljed

41

iskoristenja pasatnih vjetrova , koii u tim zonamavladaju , na ogromne ustednje pogonskog materi-jala. - Na svaki natin, ne bi se imalo brodar-stvo jos uvijek iskljutivo na bazu ovog izuma po-staviti sa prenagljenim odlukama, premda izgledapo vet dosadanjim podatcima opravdano misljenje,da je njematka zpanost utinila jedan od naj-va2nijih koraka napred u poslijeratnom razvojumehanike. - Takoder u viadinim i u znanstve-nim krugovima , interes je za izum osobito velik.

Berlin, 12. Februara. Pregovori izmedu Flett-nerovog drustva i grada Berlina ' u svrhu izgra-denja jednog Flettnerovog vjetrenog motora (vje.trenjate) napokon su z:;kljuteni . Grad Berlin jeodstupio Fletneru jedno zemljiste na Kaiser-damm -u, gdje to se najprije. dva pokusna vjetre-na tornja izgraditi. Prvi toranj, koji ima biti vetkoncem aprila izgraden, biti to 40 m visok. Drugitoranj sa pre ko 100 m visine imao bi biti po-tetkom augusta stavljen u pogon.

London, 18. Februara . Rotorni brod Buckau,".prispio je juter u Grangemout . „Buckau" je imaona cijelome putovanju od Njematke do Engleskevanredno lose vrijeme . Na brodu nalazete seosobe izjavile su, da ova prva kusnja Flett-nerovog izuma predstavlja jedan vanredni uspjeh,ako se uzinu u obzir nepovoljne prilike, s kojimaje imao brod da se bori.

,,W€stminster Gazette" oznatuje uspjeh broda,to je mogao pri lose m vremenu kroz 4 dana i 4 sata

preploviti sjever .no more, kao vrlo zadovoljujuti.Ovo je putovanje opravdalo praktitnu uporabuFlettnerovog izuma.

Po ,Daily News" izjavio je Flettner, da bi re-zultat putovanja bio jos povoljniji, kad bi biovladao stalni vjetar . -- Izkusanle je bilo tvrdo,all se je brod vrlo dobro dr2ao.

42

Washington, 19. Febi uara. U krugovima vladeosobito u Departement-u za trgovinu proizvela jevrlo jaki utisak zadnja uspjela voinja Flettnerovarotornog broda ,Buckau". - Prinadle2na tehnickaodjeljenja dobila su upute, da prate sa najvecompainjom sva daljnja pokusna putovanja rotornogbroda i da istodobno poduzmu vlastite pokuse,na zracnim Ijetalima, koji se odnose na rotorovprincip.

Hamburg, 3. Marta, 1925.. Kako se tek saddozncje, imao je Flettnerov rotorni brod „Buckau"da izdr2i na svome putovanju iz Engleske uHamburg strahovitu oluju, to je kroz pobjesnjelevalove pretrpio znatna ostecenja. -- Na pruziLongston-Norderney-Svjetionik prelijevali su seu neodoljivoj navali , teski valovi preko.. palubebroda otrgnuvsi jedan camac, brodske Ijestve imost za iskrcavanje ter vise vstalih predmeta. --Paluba je stajala neprestano pod vodom. Uspr-kos tomu izdr2ao je brod sasvim dobro ovu nocstrave, to mu je napokon uspjelo, da se uz sa-radnju rotors i Dieselovog motora spasi iz teskognevremena. --

----- Konac.

PRILOGSTRUZ̀ IYIH OG L ASA

BRODOGRFIDNJUi

STROJOGR FI D N JU

B R O BSKI TELEG RA M t NAuTIeKIINSTRUMENTIZA BRODOVE IMOTORNECAMCEF A B R I C I R AL P R O D A J E

E. SCKELL, STEOTTiN(D eutsthlQnd)

TVORNICA BROD S KiH T E LE G RA F A

llJ UOOKOSMOS IliZA INDUSTRIJU. TRGOV1NU I GRADEVINEKolareeva ul. 7. BEOGRRD Telefon: 3 4-49.Ercegnovi. - Bee, Penzingerstrasse 9 XIII. - Atina,

Rue Universite No. 36a.

Bavl se swim granama industrije , elektro-tehnikom , masinerijama svih vrsti , motorima,

(sptcijalno svt dskim) i t. d. Bavi segradnjom zgrada, hangara iz drvene

i zeljt znt konstrukcije. Ima naprodaju najboljih amater-

skih radio - t_: lefona talij.firme S. I. T. I.

•

flolloolovo Kolmiloza m o r s k e i r j e c n e brodove svih

velicina, svih vrsti gradnjei svakog broja

propelera

UtednJuna tezini gradnje,

na palubnom prostoru,trockovima pogona, uzdrzavanja

i popravaka

00•

u sigurnosti, sposobnosti manevrisanja,stalnosti kursa,

iskoriscenju vijkove struje

Trazite besplatne upite i ponude kod

FLETYMER SCUIFESRUDER GESELLSCUIPT m. h. U.BERLIN W 50, Tauentzienstr. 10.

'Brzojavni' naslov:

Flettruder -Berlin.

l i m a u eta (Stalildratscile):P u m p e, cevi, armature za vodu 1paru. Gumena roba za tehnicku po-trebu. Alat za svaki obrt. Strojevi

ra tvanie rV a .._i kovina. L o k o m o-

R. I A. GORJANbill, motors i t. d.^1UZINJRI

ZAGREBBO9KOVIUEVA ULICA 2 ii 6

UTEMEUENO GOD. 1900.

IPOIIIIPCKO H .. 5,MECT TOIIOAA"Tene$on 23-46

Hcnopyyyje: 6ent 6arepoBai-tH pevHH necaK. H6arepoaaHH 4HCTH MopaBCKH H Kony6apclH w^ y-HaK, nOMJbeHH H TyL aHH KaMeH, ' HCTN bar epuMape e H KaHane, 6arepyje Ha CyBOM H BOAR, npe-B03H CBaKOBpCHy po6y y KOMnneTHMM wnen OBHMay CBHM penaLHjaMa Ha ,QyHapy, CaBH, ,QpaBH, THcH,6erejy, KaHany Kparba f lerpa H AneKcaH;upoBOMKaHany, peMopKHpa TyI e o6jeRTe, wnenose, TaH-

KoB.e, 6arepe cnnaBOBe H T. A.

HMa concTBeHy paAHOHHuy 3aonpaBKy ,gpBeHHX H rBO3AOHHx nnOBH HX o6jeKaTa m

riey3HMa-H3paAy-rBO3AeuHx Ae:noBa 3a rpai eBHHe.

POGO SKI MATERIJALZA OBRT I INBOSTRIJIJ

I

N

PONUDE SAD E NA ZELJU BEZOBVEZNO:

LAflGEIi & WOLF K. D. ZAGREB RAK0GA ULICA 3-5PALACA JADRANSKO-PODUNAV3KE BANKE

TELEFON BR . 21-88. TELEFON BR . 21-88 .

1 41«

I'PA FIJIt.,iUTf: „ I BOOTS JI_. <<l^ -`^ 'T',^PF%NCEVO S-H-S278 - TI:LII~oN - 124

HarpaAe Texu. Hotje : F uszeichnungen desrpaHA Ilpu: fapu3, Techn . Leiters: GrandJ1HC}K, (PHpeHFil;e iz Prix: Paris, Lilttich,

PajxeH6epr Firenze and Reichen-1906 - 1907 . berg 1906 --1907.

I'p&a;L1Hwwre -- Bootswerf t :flpi-i c a6pFiqii Spahe RHTOHOUFihaIn der fabrik Br4der Antonovic

Starcevacka ' ,3.

MoTopHFi vaMuu, cnopTCKH tiamUH H jeApuSnuueMotorboote , Rehn- u. Ruderboote , Segelboote

and Yachten.

0

s ^9e0 a

INDUSTRIJA LANACA I ZELJEZNEROBE o

Gajeva 47 Z FI G R E B Gajeva 47 °

Izradjivanje u masi prvoklasno svarenih, potpuno 0bez izbocina, kalibriranih lanaca za koloturnike, a

ter rucno kovanih lanaca za brodove, zaterete* i za dizalice. - Prvoklasno rucno

i i eiektricno svareni lanci za nad- 0

I

s•••s•••ss •s•a•••••s••sss••• ••••••ass••s•es••sees •s•ss•••••Y

•

,̂Y^^ 19l b9M^18 1lWP9^ 1lR^^p^ s

i BOlluuta PARHA VC 1

najveca tvornica krovnog crijepa nakontinentu. Tvornice: Vinkovci, Vel.

i Kikinda, Novibecej. Trazite uzorke i aponude

Falcovanog-Krovnog-Crijepadaje najjeftiniji, najbolji i najlep§i krov. Ve-lika prigtednja na gractevnom drvul Gde nismo

zastupljeni, trazi se zastupnik.• Paznja! Na pozadi crijena snabdeven je svaki :

crijep sa natpisom Bohn" a na koje molimopaznju obratiti.• • i

•.•.•••• •••••••• ••••N•• ••••N•••••••••• • ••• ••N•••• so""**

v -^

p ecija ln o po d uzee za:platno za jedra, nepromocive pokrivace, uzeta,uzice, popruge, konopljene cijevi, slamnjace,

nepromocive kabanice, odijela

Tekstilna Industrija i Trgovina

MAKSO SALGO, 'OSIJEKTelefon: 5-9 -) Telegrami: Telefon: 5-95

MAKSALGO, OSIJEK

F11 11 0 0: Beogrgd , Karac ordeva ulica 18."o I

nHHOJIEYMR3F1 flOJOBEY pa3HHM 6ojaMa H WH-

pMHaMa 3a 6poaoee, 6oizHu4e, Kaut4eAapujeH npH-B aTHe CTaHOBe HMa CTVIHOEta CTOBapHWTy H3 IIpBHX

CBeTCKHX 4) a 6p HKa

HHKOAE JJ3BAMMA N DMMHTPHJEBHA

•

0 0ZR PROIZVODNJU I TRGOVINU VRGR

I UTEGR PO SISTEMU I PRTENTUSCHEMBER

ZRGREBSavska testa 25. Telefon broj 14.

VELIKO STOVARISTEPreuzirna popravke i montage sviju vrsti

v2ga

KOMISIJONA SKLADISTA :

Beograd : Zdenko J. Aljancic, Kralj. Marka 6Ljubljana: Gospodarska zveza - Metkovic:Gospodarsko vijece - Novisad : BardoS iBrachfeld - Osijek : Brava Njemirovskij --Split: Gospodarsko vijece - Susak : Milan Furst

rr

1]

0

99101 66 0906

TVORNICA L .UST'-, IMETALNE ROBE,

ZAGREBKOTURASKA CSTA II,,OJ <s.

Tck. Racuii I. i ire Stedionic;ZagrebTeIcfon

1 1-1 (3.

0Izradujc Lustere iz broncc zaurede, palate, cr!'v-c i drugejavne instittucije, n s\-ima slogo-vima i Po vlastitinla osnovama.

Nadalje ukrase za kamine, clo-ba vla sve vrste D%er 1orir a 1 ?ill

I Iillol', .

Preuzima iziadu galanterijskerobe iz mctala to Ijevanje bronze

za . ndnstrije i ot;r!..

rm- qR

Flen derm ARN engeselIsch offza zel je zne konstrukcije, gradn je mostova

i za brodogradnju

Lubeck(Deutschland)

0

ElElElElEl

TELEFON: 3794/98.Brzojavi: Flender LubeckPostaiiski pretinac: 280

Gradnja plivajucih dokova u svakoj vrsti ivelicini - Gradnja morskih brodova u svakojvrsti i velicini - Popravci i pregradivanjebrodova. Morski bageri na upijanje i sa

zdjelama - Vrata za ustave.

0 0 m 19 0ElElaEl„AS R A

Boskoviceva 48 D. D. ZAGREB Boskoviceva 48

Industrija kemijskih proizvodaTvornica tehnickih ulja i tehniekih masti u Vrapcu

kraj ZagrebaVeletrgovina benzina, petroleja, plinskoga ulja

i svih vrsti inozemnih mineralnih uija

Skladista :

Zagreb, Vrapee, Osijek, Sarajevo, Mitrovica,Vel. Kikinda, Vel. Beckereki Beograd

M

n Telefon 23-88, 19-06 Brzojavi: Astra Zagreb

0 LUMUMpus --t w mum

T "

0

0

019

0

MEDR-ZANKL"I'VORNICE ULJA, LAKO VA I BOJ A

DR UZBAz_ O. Z.

Centrala : Ljubljana

i'odruznica : Maribor Stovarite: Novi`:tcl

Tvornice :LJUBLJANA-MEDVODE

0

.e

c)

0

Zajani eno gist firnis,sve vrste lakova,

cinajlno lakaste boje,uljene boje,

Zemljene i

kemickebojekit

0

•

/1

Marke

M E R A K L

02

0

ufenteljeno 1 883 god .

Starnher9 be! NUnthen, Dcutschlend.r'LCN

Specijalnco brodogrudiliste za konstrukclju igradnju hrzih motornih cam^^ca, pasa-

zirskih Thnlaca, tcglecill camaca,nlotornih krstasa za jezera,

rijeke i mora

r

I Reparaturetrupova tamaca i marina,

3 patenta na slipove

c

Prezimijenjeu zatvorenim prostorijarna (4000 cetvornih

nretcrra). - Luka za pustanje camaca

Reference : 1) Ministarstvo Vojn,3 i Mornarice,Odeljenje za Mornaricu, Zemun

2) Direkcija voda, Beograd.

VELIKO SKLADISTE SVIH DOLJENRVEDENIH PREDMETR

brzo i jeftino, ma-nometre svih si-stema, vodokaznearmature , injek-tore, ventile, lu-brikatore, kondes-lonce i sve ostaleu to struku zasje-cajuce predmete.

POFIORSKO -IIIDUSTRISKOI TENHIUtO PODUZECE

EMEW assYYMA I mill lyl U.B.

SPLITULOZEMI RAPITAL MAIM=DINARA.

NRJMODERNIJE UREDENR

lijevaonica zeljeza i metala,

mehanicarska, kotlarska, kova-

cka i bakrocljelacka radionica.

Zavarenje zeljeza i metala

autogenskim i elektricnim na-

cinom. PLUTRJU4tI DOCK

nosivosti 2000 tons.::: :

KONSTRURCIJA NOVIII BRO-DOVA , KOTLOUA I HAIllA.IZUREIIJE SUIII URSTI POPRAVAKA.

no

afeiltili Zeise-oVi prop¢leri j.....•4;

za pooratne propelere,mpletnl ureaJI za osouine'i za

povrutne p090110

wsss.wssss^

.fiamaju se najpovoljnijekod