of 64 /64
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku Katedra za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti MOTIVACIJA U UDŽBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA DIPLOMSKI RAD Mentor: Studentica: Dr. sc. Marko Alerić, doc. Ana Mutak Zagreb, srpanj 2015.

MOTIVACIJA U UDŽBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA

  • Author
    trandan

  • View
    237

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of MOTIVACIJA U UDŽBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA

  • Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

    Odsjek za kroatistiku

    Katedra za metodiku nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti

    MOTIVACIJA U UDBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA

    DIPLOMSKI RAD

    Mentor: Studentica:

    Dr. sc. Marko Aleri, doc. Ana Mutak

    Zagreb, srpanj 2015.

  • 1

    Sadraj:

    1. UVOD ........................................................................................................................ 2

    2. MOTIVACIJA KAO PSIHOLOKI FENOMEN .................................................... 4

    3. MOTIVACIJA I KOLSKO UENJE ..................................................................... 8

    4. MOTIVACIJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA .......................................... 14

    4.1. Oblikovanje motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika ................ 14

    4.2. Motivacijski postupci u nastavi hrvatskog jezika ......................................... 20

    5. UDBENIK U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA .............................................. 23

    5.1. Didaktiko oblikovanje udbenika ............................................................... 28

    6. MOTIVACIJSKI POSTUPCI U UDBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA ........ 30

    6.1. Motivacijski postupci u osnovnokolskim udbenicima hrvatskog jezika ... 35

    6.1.1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede 36

    6.1.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede ........ 38

    6.1.3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske za sve razrede ....... 40

    6.2. Motivacijski postupci u srednjokolskim udbenicima hrvatskog jezika .... 42

    6.2.1. Motivacijski postupci u udbenicima FON-FON za sva etiri razreda

    gimnazije ................................................................................................................. 43

    6.2.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sva etiri razreda

    gimnazije ................................................................................................................. 45

    7. ZAKLJUAK .......................................................................................................... 49

    8. DODACI .................................................................................................................. 52

    9. POPIS LITERATURE ............................................................................................. 57

    10. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA ......................................................................... 62

    10.1. POPIS TABLICA .................................................................................................... 62

    10.2. POPIS GRAFIKONA ............................................................................................... 62

  • 2

    1. UVOD

    Hrvatski jezik, kao sadraj koji se sustavno pouava od predkolske do zavretka

    srednjokolske izobrazbe, ujedno je i materinski jezik i komunikacijska osnovica drugim

    izobrazbenim sadrajima. U suvremenoj nastavi hrvatskog jezika uenici imaju aktivnu i

    stvaralaku ulogu u stjecanju jezinih znanja. Uspjenost nastave ovisi o dobro

    osmiljenoj i provedenoj motivaciji uenika. Zanimljivim se motivacijskim postupcima

    izravno djeluje na ueniku radoznalost te se tako potie i usmjerava motivacija uenika.

    U ovom se radu prouavaju motivacijski postupci koji se nalaze u osnovnokolskim i

    srednjokolskim udbenicima hrvatskog jezika. Na temelju konkretnih motivacijskih

    postupaka koje su autori uvrstili u udbenike, pokualo se istraiti i zakljuiti jesu li

    uoeni motivacijski postupci jednaki u svim udbenicima. Najvaniji kriteriji u pokuaju

    njihove klasifikacije bili su vrsta motivacijskog postupka i obrazovni stupanj. Jedan od

    razloga bavljenja ovom temom je u injenici da su motivacija i motivacijski postupci u

    nastavi hrvatskog jezika podruje koje je nedovoljno potkrijepljeno spoznajama

    proizalim iz njihove praktine primjene u nastavnom procesu. S obzirom na to da

    nastavnici vrlo rijetko koriste motivacijske postupke u praktinoj nastavi, uoit e se

    mogu li ih pronai u udbenicima hrvatskog jezika. Cilj ovog rada nije prouene

    motivacijske postupke vrednovati uspjelim ili manje uspjelim jer bi zakljuci poput tih

    zahtijevali sustavnu provjeru tijekom odravanje nastavnog sata, nego ukazati na to

    pojavljuju li se i u kojoj mjeri motivacijski postupci u osnovnokolskim i srednjokolskim

    udbenicima te pridonose li ostvarivanju obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka

    u nastavi hrvatskog jezika.

    U poetnom dijelu rada iznesene su najopenitije postavke o motivaciji te srodnim

    pojmovima iz psihologije. Zatim slijedi poglavlje u kojem se specifinije govori o

    motivaciji i kolskom uenju iz perspektive psihologije obrazovanja. U dijelu tog

    poglavlja govori se o motiviranosti uenika te se motivacija razmatra kao jedna od etapa

    u strukturi nastavnog sata. U sljedeem poglavlju iznesena su struna miljenja, stavovi i

    savjeti o motivaciji te oblikovanju motivacijskih postupaka u kontekstu nastave jezika

    kao nastavnog podruja predmeta Hrvatski jezik. U poglavlju koje slijedi definirao se

    udbenik te se reklo neto o njegovom didaktikom oblikovanju. U poglavlju Motivacijski

    postupci u udbenicima hrvatskog jezika proueni su motivacijski postupci koji se nalaze

    u osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima. To je temeljno poglavlje u radu jer

  • 3

    se u njemu pokualo povezati metodiku teoriju i njezinu praktinu primjenu. U

    zakljunom poglavlju saeto su iznesena zapaanja do kojih se dolo na temelju

    analiziranog uzorka. Svi su motivacijski postupci potkrijepljeni konkretnim primjerima

    preuzetim iz osnovnokolskih, odnosno srednjokolskih udbenika koji su priloeni u

    Dodacima.

  • 4

    2. MOTIVACIJA KAO PSIHOLOKI FENOMEN

    Prije neto vie od pedeset godina u Enciklopedijskom rjeniku pedagogije1 ne nailazi se

    na tumaenje pojma motivacije, ali se mogu pronai pojmovi kao to su: motiv, interes,

    faktori uenja i slino. To ne znai da u to vrijeme nije bilo motivacije ili da se ljudi njome

    nisu sluili. Motivacija je veoma kompliciran i konotativan pojam. Dolazi od latinske

    rijei movere to znai kretati se (pokrenuti, aktivirati). U novije vrijeme izraz motivacija

    zamijenio je nekadanji izraz volja. Terminologija koja se koristi u tom podruju je

    raznolika, pa tako rijei elja, potreba, motiv, interes, tenja, sklonost kao i mnogi drugi

    djelomino ili potpuno zamjenjuju znaenjski iri pojam motivacije.

    Pojedini se teorijski pravci unutar psihologije razilaze u shvaanjima motivacije. 2

    Prouavanjem psihologijske literature zakljuuje se da su razliiti autori najee suglasni

    oko najosnovnije definicije motivacije. Usporedbom tih definicija uoit e se manja

    razlika, a to je da je jedni autori definiraju 'kao stanje', a drugi 'kao proces'. 3 U

    Psihologijskom je rjeniku motivacija definirana kao stanje u kojem smo 'iznutra'

    pobueni nekim potrebama, tenjama, eljama ili motivima, a usmjereni prema

    postizanju nekog cilja, koji iznutra djeluje kao poticaj na ponaanje.4 Witting i Belkin

    takoer odreuju motivaciju kao stanje koje zapoinje, vodi i odrava ponaanje, obino

    sve do postizanja cilja, ili do momenta kada je reagiranje neim prekinuto.5 Za razliku

    od njih, Pastuovi definira motivaciju kao psihiki proces zadovoljenja potreba

    pojedinca.6 Matijevi i Radovanovi odreuju motivaciju kao aktivnost kojom emo

    uenike zainteresirati za daljnji rad, aktivirati ih, pobuditi njihovu znatielju i stvoriti

    optimalnu atmosferu za daljnje uenje.7

    Valja spomenuti definicije koje se mogu pronai u onjinom i Anievom rjeniku gdje

    se motivacija definira na slian nain, kao psihologijski i knjievni pojam. Kao

    1 Frankovi, Pregrad i imlea (1963)

    2 Usp. Vizek Vidovi i dr. (2003: 207)

    3 Stanje je 'opa prilika u kojoj se tko ili to nalazi', a proces je 'ukupnost radnji koje se obavljaju da se

    dobije odreeni rezultat.' U: Ani (2003: 681; 559)

    4 Petz (2005: 275)

    5 Witting i Belkin (1992: 141)

    6 Usp. Pastuovi (1997: 139)

    7 Matijevi i Radovanovi (2011: 73)

  • 5

    psihologijski pojam motivacija se definira kao skup pobuda koje pokreu ovjeka na

    aktivnost te odreuju smjer, intenzitet i trajanje te aktivnosti,8 odnosno izravni i neizravni

    poticaji ponaanja, govora ili razmiljanja. 9 S druge strane, kao knjievni pojam

    motivacija se odreuje kao nain na koji su uvedeni i povezani motivi u knjievnom

    djelu,10 odnosno obrazloenje motiva (u knjievnom djelu).11

    Terminom motivacija u suvremenoj se psihologijskoj literaturu odreuju tri grupe pojava:

    1. uzroci, pokretai ili izvori ponaanja

    2. procesi pokretanja, odravanja i usmjeravanja ponaanja

    3. oekivani i ostvareni ishodi ponaanja (oni koji mu odreuju smisao).12

    Iz svega se zakljuuje da je motivacija pokretaka snaga koja (iznutra ili izvana) potie

    ovjeka na odreenu aktivnost i usmjerava je odreenom cilju. Ona zauzima centralnu

    ulogu u itavom ljudskom ponaanju. Ovisi o subjektivnom doivljaju pojedinca jer ne

    postoji jedinstven oblik motiviranog ponaanja. Budui da je motivacija apstraktan

    fenomen moe se prouavati samo posredno, putem vanjskog ponaanja i subjektivnog

    doivljavanja.

    Kao to je ve spomenuto, korijen rijei motivacija upuuje na kretanje, a motivi su ti

    koji pokreu svrhovitu ljudsku djelatnost.13 I motiv se poistovjeuje s rijeima kao to su

    elja, potreba i tenja. Motiv je, dakle, sve ono to 'iznutra' potie ovjeka na aktivnost,

    upravlja ga prema odreenim ciljevima i zadacima i omoguuje mu da ustraje u zapoetoj

    aktivnosti.14 Drugim rijeima, motiv je unutarnja pobuda kojom ovjek usmjerava svoje

    djelovanje odreenom cilju te ga odrava i pojaava. Svaki motiv ima svoj izvor, cilj,

    snagu i trajanje, a da bi se procijenila motiviranost za odreenu aktivnost potrebno je

    poznavati sva navedena svojstva motiva.15 Motive valja razlikovati od motivacije. Dok

    8 Usp. Ani (2003: 779)

    9 Usp. onje (2000: 615)

    10 (op. cit.: 615)

    11 Usp. Ani (2003: 779)

    12 Usp. Potkonjak i imlea (1989: 68)

    13 Usp. Grgin (1997: 161)

    14 Frankovi, Pregrad i imlea (1963: 500)

    15 Usp. Pjani (2002: 19)

  • 6

    su motivi vie ili manje trajna svojstva osobe, motivacija je psihiki proces

    zadovoljavanja motiva.16

    Motivi se mogu podijeliti na razliite naine, a najpoznatija je podjela na prirodne

    (primarne, naslijeene, fizioloke) i steene (sekundarne, nauene, socijalne).17 Razlika

    je izmeu njih u tome to su prirodni motivi naslijeeni te se javljaju kod ivotinja i

    ovjeka bez obzira na vanjske utjecaje. Ujedno, prirodni se motivi javljaju kao posljedica

    odreenog deficita u organizmu, rezultat su duge evolucije ljudske vrste i zajedniki su

    svim ljudima. Potreba za disanjem, spavanjem, glad, e, potreba za odmaranjem, potreba

    za uriniranjem i defekacijom kao i brojne druge prirodne potrebe spadaju u ovu

    kategoriju.18 Za razliku od prirodnih, steeni motivi ine znatno veu skupinu. Takve

    motive ovjek naui ivei u odreenoj civilizacijskoj i kulturno-drutvenoj okolini. U

    ovu skupinu spadaju: potreba za ljudskim drutvom, za znanjem, za itanjem knjiga,

    potreba za samopotovanjem, postignuem te mnoge druge. Broj se tih potreba razlikuje

    u razliitim kulturama, pa ak i u uim ljudskim zajednicama.19 Osim te podjele, vano

    je spomenuti i podjelu na unutarnje i vanjske motive, o kojoj e biti rijei u sljedeem

    poglavlju koje je povezano s motivacijom za kolsko uenje.

    Nakon psihologijskog odreenja dva temeljna pojma potrebno je objasniti i definirati jo

    jedan pojam, a to je interes. Ve je reeno da se izmeu interesa i motivacije stavlja znak

    jednakosti. Meutim, u psihologijskoj literaturi to nisu identini pojmovi. Interes je

    osobina osobe koja se utemeljuje na vrstoj organizaciji znanja, osjeaja i djelatnosti.

    Interes zapoinje kada se obrati pozornost na odreeni predmet, kada ga se izdvoji i

    zapone misaono ili praktino bavljenje njime.20 Motivirano je ponaanje vezano uz

    interes ili emocije pojedinca, sadraje koji ga vie zanimaju, koji su blii njegovim

    interesima pa im uenik posveuje vie panje. to je sadraj interesantniji to e uenik

    aktivnije sudjelovati u radu. Iz toga se zakljuuje da interes snano djeluje na motivaciju

    te ga zbog toga treba razvijati u svakoj ivotnoj dobi i u svim podrujima ivota, a

    posebice tijekom odgojno-obrazovnog procesa.

    16 Usp. Pastuovi (1997: 42)

    17 Usp. Petz (2001: 272)

    18 Usp. Grgin (1997: 163)

    19 Usp. Jaki (2003: 11)

    20 Usp. Rosandi (2002: 22)

  • 7

    Interes je povezan s motivacijom u uenju. Uenike treba na razliite naine zainteresirati

    te razviti kod njih pozitivan odnos prema jezinom gradivu koje usvajaju uenjem.

    Zainteresiran uenik bit e kontinuirano aktivan, htjet e saznati to vie injenica te

    usvojiti to vie pojmova. Kada je uenje praeno osobnim interesom ili je, pak, sam

    proces uenja interesantan, uspjenije se koncentrira panja, ubrzava se zapamivanje i

    olakava razumijevanje sadraja uenja.21 Nedvojbena je vanost postojanja interesa za

    sadraj uenja jer iskljuuje dosadu i umor, a uenje ini zabavnim.

    Osim interesa, bitan je i stav koji uenik ima prema sadraju koji eli usvojiti. Primjerice,

    ukoliko uenik ima pozitivan stav prema gramatikim sadrajima bit e i motiviraniji za

    uenje od uenika kojemu je taj sadraj dosadan i zauzima negativan stav prema predmetu

    uenja. Aleri istie da je istraivanjima potvreno kako najbre i najuspjenije usvajamo

    sadraje prema kojima imamo pozitivan stav, osrednje one koji su suprotni naim

    stavovima, a najsporije one prema kojima smo ravnoduni.22

    Proces uenja zbiva se u razliitim oblicima i na razliite naine tijekom ljudskog ivota.

    Katkad su ti oblici planirani i zahtijevaju odreeno vrijeme, koncentraciju i napor, a

    katkad se odvijaju spontano pa je prijeko potrebno stvoriti interes za sadraje koje se

    namjerava usvojiti. Psihologijska grana koja se bavi uenjem naziva se edukacijska

    psihologija.23 U ljudsko uenje spadaju ukupne sposobnosti pojedinca, intelektualne i

    psihomotorike te one na planu percepcije i osjetljivosti. Stupanj sudjelovanja tih

    sposobnosti u svakoj situaciji uenja nije jednak ve ovisi o razvojnoj dobi onoga koji

    ui, njegovoj motivaciji za uenje i zadacima kojima se bavi tijekom uenja.24 Shvaajui

    uenje u najirem smislu, Grgin ga definira kao temeljan proces svakoga obrazovanja i

    odgajanja, odnosno edukacije, kao socijalizacije i humanizacije ovjeka. Pritom promjene

    koje nastaju uenjem imaju relativnu trajnost i najee znae ovjekovo napredovanje u

    smislu sve uspjenije prilagodbe uvjetima i prilikama njegove ivotne prirodne i

    drutvene okoline.25

    21 Usp. Pavlievi (1992: 36)

    22 Usp. Aleri (2006: 192)

    23 Pretpostavke za samostalnost te psihologijske grane dao je istaknuti ameriki istraiva i psiholog

    Edward Lee Thorndike (1874-1949). Usp. Grgin (2004: 11)

    24 (op. cit.: 22)

    25 (op. cit.: 11)

  • 8

    3. MOTIVACIJA I KOLSKO UENJE

    Motivacija u uenju podrazumijeva stanje u kojem je osoba motivirana za uenje te ima

    motiv da neto ui i naui.26 Osoba uenjem stjee nove oblike ponaanja ako su joj u

    dovoljnoj mjeri razvijene sposobnosti za uenje, ako je dovoljno motivirana za aktivnost

    uenja te ako ima odgovarajue vanjske prilike za uenje. To su ujedno i temeljni uvjeti

    uenja. 27 Za Miliia je motivacija u procesu uenja usmjeravanje sposobnosti k

    utvrenom cilju uspjenosti uenja.28 Dakle, motivacija za uenje unutarnja je pobuda

    za obavljanje aktivnosti uenja koja moe biti potaknuta unutarnjim potrebama i

    interesima, ali i izvana (nagradama, pohvalama).

    Ljudi ue cijeli svoj ivot. Pojedini se oblici uenja razlikuju ovisno o sadraju koji se

    ui, ali i o ivotnoj dobi pojedinca. kolsko uenje samo je jedan od oblika koji zapoinje

    u djetinjstvu. Ono ima veoma vanu ulogu u ivotu svakog pojedinca. U tom se razdoblju

    usvajaju znanja i stjeu sposobnosti, vjetine i navike te se stvara pozitivan ili negativan

    stav prema koli i stjecanju znanja. Ta iskustva oblikuju pojedinca i pripremaju ga za

    neka kasnija razdoblja u njegovom ivotu, npr. studiranje ili profesionalno usavravanje.

    Motivacija za uenje ovisi o oekivanjima pojedinca da e postii uspjeh. Motivacija je

    slaba ukoliko je vjerojatnost postizanja uspjeha slaba te obratno. Kyriacou istie

    Brophjevo miljenje prema kojemu motivacija za kolsko uenje ukljuuje doivljaj

    kolskih aktivnosti kao vrijednih i smislenih te kao mogunost za osvajanje eljenih

    dobiti.29 Pjani istie da su ciljevi osobito vani za reguliranje kolskog uenja jer oni

    poveavaju motivaciju ukoliko su jasni, specifini, prilagoeni po teini i ukoliko se

    mogu ostvariti u blioj budunosti. Autorica smatra da su znanje i uspjeh najvaniji ciljevi

    u kolskoj situaciji, a povratna informacija i prihvaenost ciljeva dodatni su faktori koji

    utjeu na motivaciju. 30 Za razliku od nje, Trkan govori da motiviranje za nastavu

    26 Usp. Potkonjak i imlea (1989: 68)

    27 Usp. Grgin (1997: 22)

    28 Milii (1994: 17)

    29 Kyriacou (2001: 113)

    30 Usp. Pjani (2002: 22-23)

  • 9

    obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na uenje, usmjerava ga, odreuje mu

    intenzitet, trajanje i kakvou.31

    Motivacija se za uenje moe podijeliti na dvije razine, opu i specifinu.32 Opa je

    motivacija za uenje trajna i iroka dispozicija, a oituje se kao tenja za usvajanjem

    znanja i vjetina u razliitim situacijama uenja. Sintagma 'trajna dispozicija' znai da,

    kad se opa motivacija za uenje jednom razvije, ona traje cijeli ivot, dok sintagma

    'iroka dispozicija' znai da se motivacija odnosi na razliita podruja, a ne samo na

    odreeni sadraj. Njezin je izvor u samom ueniku i rezultat je njegova iskustva sa kolom

    i uenjem. S druge strane, specifina se motivacija za uenje odnosi na motivaciju uenika

    za usvajanje sadraja u odreenom nastavnom predmetu. Ovisi o vanjskim initeljima

    kao to su sadraj uenja, raspoloenje uenika, ponaanje nastavnika i ocjene pa se na

    nju lake djeluje i lake se mijenja. S druge strane, opa je motivacija za uenje stabilnija

    te za njezino mijenjanje treba vie vremena i napora.

    Jedna od najpoznatijih podjela motivacije je podjela na unutarnju (intrinzinu) i vanjsku

    (ekstrinzinu) motivaciju.33 Intrinzina motivacija podrazumijeva sve ono to iznutra

    navodi uenike na aktivnost uenja, dok ekstrinzina motivacija podrazumijeva sve

    vanjske ciljeve koje uenik eli dostii uenjem. U intrinzine se motive ubrajaju:

    radoznalost, potrebu za kompetencijom, potrebu za samoaktualizacijom, dok u vanjske

    motive spadaju: nagrade, kazne, natjecanje. Ove se dvije motivacije razlikuju u izvoru

    koji je unutar ili izvan uenika. Unutarnja i vanjska motivacija esto se promatraju

    odvojeno, ali su zapravo povezane. Vano je napomenuti da meu uenicima postoje

    velike razlike u njihovim interesima i sklonostima te je nemogue postii da svim

    uenicima budu zanimljive sve teme pa je zbog toga nuno kombinirati obje motivacije

    u kolskom uenju.

    Ranije je spomenuto da je motivacija aktivnost kojom e se uenike zainteresirati za

    daljnji rad, aktivirati ih, pobuditi njihovu znatielju i stvoriti optimalnu atmosferu za

    daljnje uenje. U tom se smislu moe govoriti o intelektualnoj i emocionalnoj

    motivaciji.34 Intelektualna motivacija podrazumijeva uvod u temu nastavnog sata na

    31 Trkan (2006: 19)

    32 Usp. Vizek Vidovi (2003: 207)

    33 Usp. Howe (2002: 106)

    34 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 73)

  • 10

    kognitivnoj razini, dok emocionalna motivacija podrazumijeva stvaranje emocionalne

    klime u razredu, pozitivnog ozraja i poticaja za uenje. Da bi nastavnik inicirao

    intrinzinu motivaciju kod uenika, potrebno je poznavanje uenikog predznanja,

    interesa i sklonosti te odabir pozitivnog psiholokog pristupa uenju.

    Intelektualna se motivacija moe postii postavljanjem zanimljivoga pitanja koje bi

    uenike potaknulo na traenje odgovora, da govore o njima poznatoj temi (sadrajima

    prethodnih lekcija), zatim itanjem i/ili komentiranjem nekog aktualnog novinskog

    lanka ili sadraja drugih medija, poticanjem rasprave, kratke diskusije i slino. Svaku od

    spomenutih aktivnosti nastavnik treba pravilno (ovisno o cilju nastavnoga sata)

    usmjeravati i tako moderirati nastavni proces. Takoer valja voditi rauna i o

    emocionalnoj pripremi i motivaciji uenika. Ve samim nastupom (tonom, bojom glasa,

    pristupom uenicima, verbalnom i neverbalnom komunikacijom) nastavnik moe stvoriti

    pozitivnu, odnosno negativnu emocionalnu klimu u razredu. Za stvaranje pozitivnog

    ozraja za uenje u uvodnom dijelu sata dobro je provesti kratke aktivnosti zasnovane na

    igri (kviz, pogaalice, zagonetke), povesti kratki razgovor o prigodnim (ne)formalnim

    temama, ispriati ili uenike potaknuti na prianje vica ili neke ale. Emocionalnom se

    pripremom smatra i postizanje odgovarajue radne discipline u razredu te uspostavljanje

    pozitivnog i motivirajueg kontakta s uenicima. I uionica moe biti jedan od uvjeta za

    stvaranje (ne)povoljne emocionalne atmosfere i motivacije kod uenika. Na primjer, u

    uionici gdje je neodgovarajua temperatura uenici e tee postii emocionalnu i

    intelektualnu zainteresiranost. Uionica ureena uenikim radovima, primjerenima

    dobi, poticajnija je od golih zidova.35

    U kontekstu nastavnog procesa motivacija je sloeni proces koji ukljuuje motivaciju

    nastavnika i uenika. Motivi koji pokreu nastavnika, ali i oni koji pokreu uenike,

    odravaju i usmjeravaju njihove aktivnosti, a i djeluju na uspjenost i konane rezultate

    cjelokupnog nastavnog procesa.36 Motiviranje uenika, dakle, jedno je od najznaajnijih

    didaktikih pitanja. O tome treba voditi rauna, ne samo prilikom tehnike pripreme za

    pojedini sat, ve i u planiranju i organizaciji cjelokupnog nastavnog procesa, ali i u

    primjeni nastavnih sredstava, postupaka, oblika i metoda rada. Meu najvanije faktore

    motiviranosti ubrajaju se: namjera uenja, zanimanje za grau, tenja za postignuem,

    35 (op. cit.: 74)

    36 Usp. Bratani i Mari (pregled: 11. 12. 2014.)

  • 11

    uspjeh i neuspjeh u uenju, poznavanje rezultata uenja (uestale i neposredne povratne

    informacije), intrinzini i ekstrinzini motivi.37 Dakako, mnogi od tih motivacijskih

    faktora djeluju zajedno i meusobno se uvjetuju.

    Motivirani su uenici zainteresirani za uenje, znatieljni su i aktivni, esto se

    oduevljavaju, uporni su i ne odustaju kad naiu na tekoe. Dulje se koluju, ue i znaju

    vie te su zadovoljniji sobom nego nemotivirani uenici. Ipak, ini se da su motivirani

    uenici malobrojniji u razredu, pa je vaan zadatak pedagoke psihologije pronai to sve

    djeluje na motiviranost uenika.38 Motiviran e za uenje biti onaj uenik koji oekuje

    uspjeh u aktivnosti uenja, a to znai da ima povjerenje u svoje sposobnosti (pozitivnu

    sliku o sebi), da ima osjeaj utjecaja na svoje rezultate (njegov uspjeh ovisi o njegovom

    zalaganju) te da pripada maloj zajednici (razredu) koja je usmjerena prema uenju i

    postizanju rezultata u uenju. Meutim, kvalitetno motivirani bit e samo oni uenici koji

    uz ove navedene karakteristike imaju i ciljeve orijentirane na uenje, stjecanje znanja,

    svladavanje zadatka (a ne postizanje dobrog miljenja okoline), kao i pozitivne emocije

    prema sebi (ponos i samopotovanje uz toleranciju neuspjeha i odsutnost anksioznosti).39

    Nastavnik treba poticati uenika na intelektualno i emocionalno angairanje, na kreativan

    rad koji e, uz adekvatnu motiviranost, pruiti ueniku potrebne obavijesti i pripremiti ga

    za svrsishodno i pravodobno prihvaanje informacija. Osnovni je cilj svakog dobro

    zamiljenog i provedenog sata shvatiti i usvojiti novo gradivo, a motiviranost uenika

    prvi je i osnovni preduvjet za to. Pritom su vane i motivacije izvan nastavnog procesa:

    osobne motivacije (elja za znanjem, samopotvrivanjem, pohvalom, elja za

    natjecanjem), zatim drutvene motivacije (ugled u razredu, simpatije profesora, elja za

    druenjem) te profesionalne motivacije (elja za afirmacijom, dominacijom, uspjehom u

    poslu koji se obavlja).40

    U razredu se moe zamijetiti barem pet tipova motiviranosti uenika:

    1. openito nemotivirani uenici (neosjetljivi na bilo koji oblik motiviranja, nita ih ne

    moe pokrenuti na uenje jer su svi njihovi ciljevi izvan kole)

    37 Usp. Andrilovi i udina-Obradovi (1996: 75)

    38 (op. cit.: 149)

    39 Usp. udina-Obradovi (1992: 278)

    40 Usp. Pavlievi (1992: 35)

  • 12

    2. ekstrinzini uenici (osjetljivi samo na vanjske nagrade, pokree ih oekivanje

    nagrade)

    3. internalizirani uenici (osjetljivi na internalizirane vrijednosti koje se isprva nameu

    socijalizacijom, ali s vremenom bivaju prihvaene, pokree ih unutranja nagrada koja

    proizlazi iz osjeaja porasta samopotovanja i vlastite vrijednosti)

    4. openito motivirani uenici (osjetljivi na sve oblike motiviranja: vanjske nagrade,

    zanimljivost grae, internalizirane vrijednosti)

    5. intrinzini uenici (osjetljivi na zanimljivost i sloenost grae, pokree ih uivanje pri

    svladavanju, razumijevanju i otkrivanju problema te pobjeivanju izazova).41

    Najvii je stupanj motiviranosti intrinzina motivacija zbog uivanja u radu. Ona

    pridonosi ustrajnosti u uenju i stjecanju najkvalitetnijeg znanja. Za razliku od intrinzino

    motiviranih uenika, kod ekstrinzino motiviranih uenika aktivnost zavri im se

    postigne vanjska nagrada. Kod njih je znanje niske razine, povrno, brzo se zaboravlja, a

    emocije u tih uenika nisu prisutne. Openito motivirani tip motivacije kvalitetniji je to

    je blie internaliziranim i intrinzinim potrebama. Upravo on prevladava te je

    najprimjereniji kolskom uenju. Da bi se motivacija uenika u koli popravila trebalo bi

    smanjiti skupinu openito nemotiviranih uenika, prevesti skupinu ekstrinzino i

    openito motiviranih uenika u internalizirane uenike te razvijati u svih izrazito

    sposobnih i darovitih uenika intrinzini tip motivacije.

    Veoma je vano da se u nastavi ukloni protumotiv. To je svaki postupak, svako ponaanje

    koje uenika bilo kako iskljuuje iz nastave ili mu oslabljuje sudjelovanje u nastavnom

    procesu. 42 Uenika moe demotivirati: neudobnost, metodika jednolinost, metode

    prisile, nastavnikov ironian odnos, povien glas, ravnodunost, srdba, govorna

    monotonija, neprimjerena kazna te nepravda.

    U metodikoj literaturi uobiajeno je da se nastavni sat podijeli u tri osnovne etape:

    uvodni dio, sredinji dio i zavrni dio nastavnoga sata. Motivacija je sastavni dio uvodnog

    dijela te ovisi o konkretnom razredu, nastavnikovom stavu te pojedinim uenicima. Treba

    se potruditi oblikovati je prikladno, zanimljivo i prema naelima u nastavi. Nije ju

    41 Usp. Andrilovi i udina-Obradovi (1996: 155)

    42 Usp. Teak (1996: 231)

  • 13

    mogue standardizirati ni u pogledu sadraja, ni vremena, a ni naina. 43 Ona je

    zajednika aktivnost svih uenika i nastavnika. Bitno je da motivacija bude vremenski to

    kraa, ali i to efikasnija. Sve ono to se u ovoj etapi radi, ne smije kod uenika stvoriti

    uvjerenje da je bilo nepotrebno, ali ni osjeaj da je neto premalo uinjeno. imlea istie

    da im se u razredu osjeti da je stvorena potrebna radna atmosfera, da su uenici

    koncentrirani, da su njihove snage aktivirane, da je postignut poetni zamah radi prijelaza

    na daljnji rad, ne treba formalistiki uvoenje produivati, jer bi ono bilo zamorno i

    tetno.44 Ponekad se moe dogoditi da motivacija koju nastavnik osmisli za odreeni

    nastavni sat ne bude prihvaena u razredu, ali i da u jednom razredu bude uspjena, dok

    u drugom ne bude.

    Vano je jo napomenuti da motivacija razvija kreativnost i uenicima daje slobodu.

    Nastavnici zanimljivim i matovitim motivacijskim postupcima, koji su bliski uzrastu i

    interesima uenika, pridonose zanimljivosti gradiva i pomau uenicima da na oputeniji

    i manje naporan nain usvoje propisane nastavne sadraje. Bognar istie da je motivacija

    za kreativan pristup uvijek intrinzina i ogleda se u zadovoljstvu nastavnika injenicom

    da je pridonio stvaranju ugodnog okruenja uenja koje potie ueniku kreativnost.45

    Iz toga proizlazi da se pred nastavnika uvijek iznova postavlja izazov da na to bolji,

    matovitiji i uenicima blii nain osmisli i oblikuje uvodni dio sata kako bi on bio

    zanimljiviji to veem broju uenika.

    43 Usp. Jelasi (1995: 68)

    44 imlea (1978: 348)

    45 Bognar (pregled: 15. 01. 2015.)

  • 14

    4. MOTIVACIJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

    4.1. Oblikovanje motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika

    Jedna je od glavnih zadaa suvremene metodike svakog nastavnog predmeta pokretanje

    motiva i motivacija zato to, povezani s interesima, motivi pridonose uspjehu nastavnog

    procesa, odnosno pouke i uenja. Upravo su zbog toga pojedine metodike razvile itave

    nizove motivacijskih postupaka za pokretanje intelektualne i emotivne motivacije

    uenika u pojedinim nastavnim situacijama. Jedna od najvanijih takvih situacija jest

    poetak nastavnog sata jer o poetnoj motiviranosti ovisi uspjeh ili neuspjeh cjelokupnog

    uiteljeva nastojanja na tom satu. Motivacijski se postupak definira kao svaka djelatnost

    ili svaki sadraj za koji se s odreenom vjerojatnou moe predvidjeti da e potaknuti

    motivaciju uenika, zato to se nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjeaje,

    iskustva, predznanje te ivotne ciljeve uenika.46 U skladu s tom milju izabere se takva

    aktivnost koja je prilagoena uenicima u konkretnoj situaciji i koja je ciljano usmjerena

    na ostvarivanje uspjene motivacije uenika. Motivacijski se postupci mogu konkretno

    odnositi na nastavno gradivo (nastavne motivacijske tehnike) ili pak samo pokuavaju

    odrati pozornost uenika (motivacijske tehnike). 47 Jedan su od kljunih faktora za

    ostvarivanje nastavnih zadataka unutar svakoga nastavnog predmeta.

    Hrvatski jezik satnicom je najopseniji predmet osnovnokolskog i srednjokolskog

    obrazovanja. Najue je povezan sa svim ostalim predmetima jer se sva komunikacija

    odvija na materinskom jeziku. Predmet Hrvatski jezik objedinjuje etiri nastavna

    podruja: jezik, knjievnost, medijsku kulturu i jezino izraavanje. Sadraji tih podruja,

    odnosno nastavnog predmeta u cjelini, dani su u Nastavnom planu i programu za osnovnu

    i srednje kole.48 Nastavom jezika naziva se nastavno podruje u kojem se prouava i

    pouava fonoloko, morfoloko, sintaktiko, leksikoloko, dijalektoloko, stilistiko

    gradivo te gradivo iz povijesti jezika i drugih jezikoslovnih disciplina.49 Temeljni je cilj

    nastave hrvatskog jezika osposobiti uenike za uspjenu komunikaciju na materinskom

    jeziku, ali i ovladavanje sadrajima drugih predmeta te ukljuivanje u cjeloivotno

    46 Trkan (2006: 26)

    47 (op. cit.: 19)

    48 Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006.

    Nastavni programi za gimnazije, 1994.

    49 Rosandi (2002: 20)

  • 15

    obrazovanje. Cilj je, takoer, poticanje jezino-izraajnih sposobnosti, literarnih i

    itateljskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti znanja hrvatskog jezika te razvijanje

    pozitivnog stava prema hrvatskom jeziku, knjievnosti i kulturi.50 Pri uenju hrvatskog

    jezika teite bi trebalo biti na razvoju opih komunikacijskih sposobnosti, na usvajanju

    reeninog ustroja, bogaenju rjenika, poticanju uenikova svekolikog izraza i razvoju

    komunikacijski kompetentne linosti.51 Budui da je rije o veoma opsenom gradivu

    koje uenici moraju usvojiti, a koje im je esto manje zanimljivo od primjerice gradiva

    knjievnosti, poseban se naglasak stavlja na usklaivanje i prilagoavanje jezinog

    gradiva uzrastu uenika. Stajalita se jezikoslovnih strunjaka razlikuju u tome koliko je

    nastava jezika u konanici uistinu uspjeno prilagoena jezinom razvoju uenika te

    mnogi smatraju da su nune promjene u redoslijedu i nainu pouavanja pojedinih

    jezinih cjelina.

    Uitelji hrvatskog jezika imaju vanu ulogu u kreiranju nastave, a time i vanu ulogu u

    ivotu uenika u osnovnokolskom obrazovnom sustavu, osobito zato to s uenicima

    provode velik broj nastavnih sati. Oni su, ujedno i, kljune osobe u prenoenju jezinog

    znanja, ali i poticanju naela humanistike edukacije. Motivacija i stav uenika prema

    nastavnom predmetu, izmeu ostaloga, ovise o uiteljevoj kreativnosti i stavu prema

    gradivu te nainima pouavanja koja primjenjuje u nastavi. U nastavnom bi procesu

    valjalo to ee koristiti suvremene strategije pouavanja, a osobito treba poticati razvoj

    jezinih djelatnosti aktivnoga sluanja, stvaralakog pisanja, produktivnog govorenja i

    raspravljanja, kroz koje se na vrlo svrhovit nain mogu uvjebavati i razvijati jezine

    kompetencije. Sve to uitelj ini u razredu djeluje na uenika i na to kako se osjea u

    razredu jer uenici reagiraju na uiteljeve postupke. 52 Stoga je potrebno pozitivno

    djelovati na uenika, uvaavajui njegovu osobnost, stavove i miljenje te ga poticati na

    izricanje osjeaja, misli i stavova. Upravo zbog tih zahtijeva, potrebno je hrvatski jezik

    pouavati u skladu sa suvremenim pristupima i metodama, kroz problemsku,

    komunikacijsku, interaktivnu i funkcionalnu nastavu, kako bi se uenici pripremili za

    zahtjeve koji su pred njih stavljeni u tekstovima, ali i ivotu openito. Uitelj hrvatskog

    50 Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006.

    51 Usp. Pavlievi-Frani (2005: 113-114)

    52 Usp. Pavlievi-Frani i Aladrovi Slovaek (2011: 186)

  • 16

    jezika u takvom procesu treba biti moderator, osoba koja stvara pozitivno ozraje,

    komunicira s uenikom te vodi rauna o njegovim potrebama.53

    U suvremenoj se nastavi hrvatskog jezika nastoji afirmirati stvaralako-metodiki pristup

    uenju i pouavanju hrvatskog jezika. U potrazi za brojnim i raznolikim didaktiki

    oblikovanim postupcima i izvorima informacija taj pristup implicira osvijetene i

    promiljene napore brojnih strunjaka u pronalaenju to svrhovitijih i uenicima

    zanimljivijih naina uenja i usvajanja gramatikih sadraja standardnog jezika. U takvu

    procesu uenja i pouavanja svoje mjesto pronalazi i didaktiki oblikovana igra. Igra

    kao [didaktiki prilagoen] oblik uenja/pouavanja54 jedna je od temeljnih odrednica

    znaajne koncepcijsko-programske promjene koja je Hrvatskim nacionalnim obrazovnim

    standardom 2005. godine i iz njega izvedenim slubenim Programom hrvatskog jezika za

    osnovnu kolu 2006. godine pokuala zaivjeti u nastavnom procesu usvajanja hrvatskog

    standardnog jezika. Rije je o drugaijem metodikom pristupu koji je nazvan

    komunikacijsko-funkcionalnim modelom uenja i pouavanja.55 Prema istraivanjima

    koja navodi Pavlievi-Frani, upravo je taj model potvren kao najsvrhovitiji u

    osnovnokolskoj nastavi hrvatskog jezika. Navedenim modelom uenja i pouavanja u

    osnovnokolskoj nastavi hrvatskog standardnog jezika, slino kao u procesu uenja bilo

    kojeg stranog jezika, komunikacijska kompetencija uenika (osposobljenost za praktinu

    jezinu uporabu ili znanje jezika) dobiva prednost pred lingvistikom kompetencijom

    (znanjem o jeziku). To znai da se normativna gramatika, ija su teorijska pravila djeci u

    toj dobi apstraktna i nerazumljiva pa time i nesvrhovita, treba pouavati ponajprije u

    funkciji sporazumijevanja, na primjerima iz svakodnevne komunikacije koji su

    primjereni i zanimljivi djeci odreene dobi, dakle preoblikovana u funkcionalnu kolsku

    gramatiku. 56 Iako se radi o modelu namijenjenom niim razredima osnovnokolske

    nastave hrvatskog jezika, moe se zakljuiti da bi se njime unesene promjene u poetnu

    fazu institucionalnog uenja i pouavanja standardnog jezika mogle pozitivno odraziti na

    cjelokupan proces uenja hrvatskog jezika na svim obrazovnim stupnjevima, jer

    primjeren nain usvajanja jezika u ranoj dobi rezultira boljom jezinom osposobljenou

    53 Usp. Pavlievi-Frani i Aladrovi Slovaek (2011: 175)

    54 Pavlievi-Frani (2002: 171)

    55 Usp. Pavlievi-Frani (2005:73)

    56 Usp. Pavlievi-Frani (2007: 43)

  • 17

    kod starijih uenika.57 Vanost i novost tog pristupa ogleda se ponajvie u tome to on

    potie dinaminu, raznoliku, uenicima zanimljivu, a ipak primjerenu i svrhovitu

    nastavu jezika.58

    Nastava je jedinstven odgojno-obrazovni proces u kojem se istovremeno usvajaju

    znanja, vjetine i navike (obrazovni zadatak), formiraju psihofizike sposobnosti

    (funkcionalni zadatak) i izgrauju pozitivne kvalitete linosti (odgojni zadatak). 59

    Ostvaruje se u sustavu meusobno povezanih programa, oblika rada i odgojno-

    obrazovnih institucija. Pritom je vano istaknuti da na uenika ne djeluju samo obrazovni

    sadraji nastavnog procesa nego i organizacija nastave, njezini oblici i metode, te

    nastavna sredstva koja se koriste kao pomo u radu.

    Oblikovanje motivacijskih postupaka koji e s odreenom vjerojatnou uspjeno

    potaknuti ueniku motivaciju nije nimalo jednostavan zadatak. S obzirom na to da je

    osim sadrajne motivacije, kako Teak naziva usmjeravanje uenikova interesa i

    pozornosti prema jezinim sadrajima, potrebno pokrenuti radnu (volju za rad),

    komunikacijsku (odabrati nain komunikacije) te metodiku motivaciju (odabrati

    metodike postupke), taj se zadatak ponekad ini jo sloenijim. 60 Ta motivacijska

    ralamba ne znai da su nuna sva etiri motivacijska postupka, ali se sretno odabranim

    nainom mogu ostvariti. U tome je mo i nemo nastavnikove sposobnosti da nae

    najekonominiji i najdjelotvorniji nain kojim e odmah pokrenuti volju uenika i prema

    radu, i prema gramatici, i prema obliku komunikacije, ali i prema izabranom metodikom

    putu.

    Interes i pozornost uenika u kolskom radu ne potiu samo motivacijske tehnike. U koli

    je dragocjeno da nastavnik zna stvoriti takvu nastavnu situaciju koja budi interes i

    stvaralatvo i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, a to postie razliitim

    aktivnostima, djelatnostima odnosno aktivnim nastavnim oblicima i metodama rada. U

    nizu metodikih naela uspostavljenih za nastavu jezika, o kojima opirnije govori Teak,

    izdvojit e se nekoliko bitnih naela za ostvarivanje prikladnih i svrhovitih motivacijskih

    57 (op. cit.: 35)

    58 Pavlievi-Frani (2002: 171)

    59 imlea (1978:13)

    60 Usp. Teak (1996: 230)

  • 18

    postupaka. Budui da je pokretanje motivacije uenika vana etapa nastavnog sata, ta se

    naela odraavaju i na oblikovanje toga dijela nastavnog sata.

    Jedno od naela koje se u nastavi hrvatskog jezika i u oblikovanju motivacijskih

    postupaka obvezno uzima u obzir jest naelo sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti.

    Uenik mora upoznati hrvatski jezik na raznovrsnim sadrajima, tekstovima i

    funkcionalnim stilovima. esto se nastava jezika izvodila samo na knjievno-

    umjetnikim tekstovima, koji mogu imati prednost, ali ne i potpunu prevlast u jezinoj

    nastavi. Unato irokom rasponu sadraja koji nude knjievna djela, nastavnici moraju

    izabrati tekstove s razliitim ueniku bliskim i potrebnim sadrajima te ih upoznati s

    razliitim stilovima.61

    Sljedee naelo koje se znaajno odraava na uspjeno ostvarivanje motivacijskih

    postupaka jest naelo zanimljivosti. Teak istie kako uenika treba motivirati za uenje

    gramatike, a da bi se to postiglo, nastavu gramatike treba uiniti zanimljivom. Takoer

    istie da gramatika zbog svoje apstraktnosti i racionalnosti tee postaje metom djejih

    interesa pa se u nastavu gramatike treba unijeti privlanosti koliko god to doputa narav

    gradiva. 62 Dio nastavnog sata koji otvara konkretan prostor za ostvarenje tog cilja jest

    uvodni dio sata namijenjen motiviranju uenika. U tom je dijelu sata potrebno osmisliti

    funkcionalne naine kojima e se smanjiti apstraktnost gramatikih sadraja i uenicima

    na to smisleniji i zanimljiviji nain pribliiti gradivo.

    Jo jedno naelo koje se u ovom kontekstu moe izdvojiti jest naelo stvaralatva.

    Nastava hrvatskog jezika mora biti stvaralaka kako za uenika tako i za nastavnika. 63

    Jezik je neiscrpan izvor za stvaranje, a nastava koja potie stvaralatvo kod uenika

    istodobno doprinosi razvoju kreativnosti. U tom smislu, matovito i kreativno oblikovanje

    motivacijskih postupaka, koje i samo predstavlja svojevrsni stvaralaki in, izravan je

    doprinos tom cilju.

    Izbor motivacije uvjetovan je obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim ciljevima sata,

    intelektualnom razinom uenika, njihovim iskustvom, te okolnostima u kojima se

    61 (op. cit.: 102-103)

    62 (op. cit.: 109)

    63 (op. cit.: 96)

  • 19

    motiviranost ostvaruje.64 Sve to, dakako, podrazumijeva ostvarenje razigrane, dinamine,

    poticajne atmosfere u razredu, uz razvijanje pozitivnog stava prema materinskom

    hrvatskom jeziku.

    64 Usp. Pavlievi (1992: 34)

  • 20

    4.2. Motivacijski postupci u nastavi hrvatskog jezika

    U knjizi Motivacioni postupci i sredstva u nastavi knjievnosti ukazuje se na pojmovnu

    razliku izmeu nastavne metode i motivacijskog postupka. Nastavna metoda moe imati

    odreenu motivacijsku vrijednost, ali uz nju ima i druge metodike i didaktike funkcije

    i vrijednosti. U tom je smislu nastavna metoda pojam ireg opsega od pojma

    motivacijskog postupka, koji nije na razini metode, ali posjeduje odgovarajue

    modelativno djelovanje i metodiku primjenu u oblikovanju dijelova nastavnog procesa

    koji su u funkciji motiviranja.65 Kvalitetno provedenoj motivaciji koja se temelji na

    svrhovitim i zanimljivim motivacijskim postupcima potrebno je pridavati veu panju u

    nastavi jezika. Znaaj koji imaju takvi postupci moe se naslutiti iz sljedee reenice:

    Motiviranje je uenika, dakle, viestruko sloen nastavni zadatak s brojnim znaajnim

    posljedicama za pojedinca i drutvo, a motivacija proces u kome se usklauju dugoroni

    ciljevi s nastavnim situacijama, i to najee kao svrsi nastavne jedinice primjerena

    metodiko-didaktika etapa rada.66

    U odnosu na strukturu cjelokupnog nastavnog sata stjee se dojam kako je to djelovanje

    najoitije u njegovu poetnom dijelu, u kojem motivacijski postupci pronalaze svoju

    primjenu. to se vie ti postupci nadovezuju na uenike interese i izazivaju njihovu

    radoznalost, vea je vjerojatnost da e se motivacija uspjeno ostvariti, a uspjeno

    ostvarena motivacija uenika pospjeuje cjelokupnu nastavu. Radoznalost se, prema

    Gagnovu miljenju koje iznosi Mihaljevi-Djigunovi, moe smatrati najkorisnijim

    izvorom motivacije u kolskom kontekstu uenja.67

    Teak navodi razliite naine i sredstva kojima se naglaava 'zahtjev' za zanimljivou

    gramatike nastave prilikom oblikovanja nastavnog procesa. Neki od tih naina su:

    izbor zanimljivog lingvometodikog predloka (aktualni i ueniku bliski tekstovi)

    pronalaenje aktualnih jezinih ili jeziku bliskih pitanja

    umjeno kombiniranje razliitih metodikih postupaka (metoda, oblika, pristupa)

    iskoritavanje likovnog i grafikog didaktikog materijala

    upotreba razliitih audiovizualnih sredstava

    65 Usp. Pjani (2002: 27)

    66 Gudelj-Velaga (1990: 64)

    67 Usp. Mihaljevi-Djigunovi (1998: 51)

  • 21

    organizacija jezinih natjecanja i igara.68

    Isto tako, Teak preporuuje motivacijske postupke koje smatra primjerenim za poticanje

    uenike motivacije prilikom usvajanja jezinih sadraja u nastavi hrvatskog jezika:

    o zapaanje jezine osobine (pozitivne ili negativne) u govoru ili pisanju uenika

    o zapaanje pogreke u kolskom listu, djejem asopisu, dnevnim novinama

    o rjeavanje jezine dileme

    o zapaanje stilske funkcije neke gramatike pojave

    o usporeivanje knjievnog i zaviajnog oblika rijei

    o zanimljiva lingvistika obavijest

    o tekst koji poremeenim pravopisnim ili gramatikim odnosom upozorava na

    vanost gramatike ili pravopisne norme

    o jezina anegdota

    o anegdota iz ivota knjievnika ili jezikoslovca koja zasijeca u jezinu

    problematiku

    o aka ala

    o crte kojim se ismijava jezina pogreka

    o prizor iz filma ili televizijske emisije69

    U Metodici knjievnog odgoja navodi se nekoliko vrsta motivacije koje su utvrene prema

    razliitim kriterijima: iskustvenim, jezinim, stilistikim, knjievnoteorijskim i estetskim.

    Svaki od tih kriterija otvara mogunost za ralanjivanje motivacija. Preinaeni sustav

    motivacija obuhvaa ove vrste:

    iskustvene: osjetilne, emocionalne, intelektualne, imaginativne

    jezine: leksike, fonetske, gramatike, pravopisne, pravogovorne

    stilistike: motivacija usporeivanjem, personificiranjem, metoforiziranjem,

    igrom rijeima, kontrastiranjem, stupnjevanjem

    knjievne: tematske, biografske, vrstovne, poetoloke, knjievnopovijesne,

    knjievnoteorijske, autorske

    estetske: knjievne, likovne, glazbene, filmske, kazaline.70

    68 Usp. Teak (1996: 110)

    69 (op. cit.: 231-233)

    70 Usp. Rosandi (2005: 310)

  • 22

    Matijevi i Radovanovi takoer nude metodike preporuke za aktivnosti tijekom

    uvodnoga dijela sata:

    razgovor koji uenike upuuje na neposrednu korist od uenja dananje teme

    (povezivanje sa stvarnou)

    uenici meusobno postavljaju pitanja u vezi s prethodnom nastavnom jedinicom

    ili drugim poznatim nastavnim sadrajima (uenik koji odgovori tono na

    postavljeno pitanje postavlja sljedee pitanje ostalima)

    razgovor potaknut nekom aktualnou iz neposredne stvarnosti (koja ima veze s

    nastavnom temom)

    uenici postavljaju pitanja nastavniku u vezi s temom koja je srodna nastavnoj

    temi

    itanje, sluanje ili gledanje (ovisno o vrsti medija) i komentiranje aktualnog

    medijskog lanka, audio ili videozapisa

    kratki rad u parovima na nekom problemskom pitanju i izvjetavanje o uinjenom

    kvizovi, pogaalice, krialjke, slagalice pojmova i reenica

    itanje i komentiranje domaih uradaka

    izrecite reenicu o odreenoj temi tako da poinje odreenim slovom (npr. slovom

    kojim je prethodnik zavrio, slovom kojim zapoinje tvoje ime ili ime prijatelja u

    klupi itd.).71

    Navedenim motivacijskim postupcima spomenuti autori ne iscrpljuju sve mogunosti

    motiviranja uenika nego taj stvaralaki dio nastavnog sata ostavljaju otvorenim za sve

    budue ideje i zamisli koje nastaju u kreativnom nastavnikovu umu. Prije nego to se

    krene u analizu motivacijskih postupaka u osnovnokolskim i srednjokolskim

    udbenicima rei e se neto openito o udbenicima te o njihovom didaktikom

    oblikovanju.

    71 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 87)

  • 23

    5. UDBENIK U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

    Uz uitelja, udbenik je jo uvijek najdostupniji i najcrpljeniji izvor znanja u koli.

    Naglim razvojem informacijskih tehnologija, ponajprije raunala (web stranice, e-pota)

    i interneta, omoguena je znatno bra protonost informacija to je najavilo velike

    promjene i u kolskom uenju. Meutim, dokle god je kola organizirana na tradicionalan

    nain (odjeli, razredi, nastavni sat, uitelj u ulozi prenositelja znanja), bit e potrebni

    udbenici, ma kako oni doista izgledali. Udbenik e, dakle, postojati kao izvor

    informacija namijenjen uenju, usporedno s raunalima i drugim proizvodima

    informacijske i obrazovne tehnologije.

    Nastavni proces obiljeava supostojanje raznovrsnih koncepcija nastave i pluralizam

    metodikih pristupa i sustava, koji ine koncepciju nastave pojedinog predmeta, a u

    skladu s tim i brojnost usporednih udbenika za isti predmet. Ono to je zajedniko

    autorima udbenika te svima onima koji su profesionalno ukljueni u kolstvo isticanje

    je vanosti aktivne uloge uenika u procesu uenja, potrebe razvijanja kritikog i

    stvaralakog miljenja te uenikih stvaralakih mogunosti, zatim traenje naina da se

    kola u to veoj mjeri usmjeri prema ueniku. Napori autora i autorskih timova koji

    izrauju udbenike, te nakladnikih kua usmjereni su prema stvaranju to kvalitetnijih

    udbenika, koji e odgovarati potrebama korisnika i biti usklaeni sa suvremenim

    koncepcijama nastave. S druge strane, istie se kako u Hrvatskoj danas ne postoje

    objektivni pokazatelji kvalitete udbenika te se kao znanstvena zadaa koju tek treba

    ostvariti postavlja stvaranje mjerila za vrednovanje udbenika pojedinih predmeta.72

    Naime, u udbenik veina autora ugrauje svoju filozofiju odgoja, odnosno svoja

    metodika rjeenja. Svaki se autor udbenika priklanja odreenim didaktikim teorijama

    i oblikuje udbenik prema tome. Neki nastavnici rado preuzimaju gotova rjeenja koja im

    donosi udbenik (i uz njih odreeni prirunik) te nekritiki ostvaruju sa svojim uenicima

    sve ono to autor udbenika nudi.73 Dananji uenici ele biti aktivni subjekti u nastavi,

    a to mogu ostvariti ako im se omogui uenje otkrivanjem, istraivanjem, igrom i radom.

    Udbenik je toliko znaajan izvor znanja da se njegova izrada i uporaba u obrazovnom

    sustavu mnogih zemalja, meu kojima je i Hrvatska, odreuje posebnim zakonom. U

    72 Usp. Nemeth-Jaji (2007: 7)

    73 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 191-192)

  • 24

    neovisnoj Hrvatskoj cjeloviti zakon o udbenicima donijet je dva puta 2001. i 2006.

    godine. Osim zakonom, problematika udbenika regulira se i provedbenim propisom

    Udbenikim standardom. Udbenik se zakonom odreuje kao osnovno nastavno

    sredstvo i izvor znanja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva utvrenih nastavnim

    planom i programom () osnovne odnosno srednje kole, koji je usklaen s udbenikim

    standardom i kulturoloki je prilagoen hrvatskoj nacionalnoj batini i tradiciji.74

    Mali odreuje udbenik kao knjigu u kojoj se znanstveni ili struni sadraji prerauju

    na poseban nain, prema odreenim pedagokim, psiholokim i didaktiko-metodikim

    naelima, pa takva 'didaktika' aparatura postaje bitnom odrednicom knjige koja

    pretendira u naziv udbenika. 75 U rjenicima pod natuknicom udbenik nalaze se

    sljedea odreenja toga pojma: knjiga koja metodiki izlae nastavno gradivo prema

    dravnom programu za odreeni razred odreene kole; 76 kolska, gimnazijska ili

    fakultetska knjiga iz koje se ui nastavni predmet;77 nastavno sredstvo, knjiga u kojoj

    je nauno i dostupno izloena nastavna graa prema nastavnom programu pojedinog

    predmeta.78 Been i Munk definiraju udbenik kao strunu knjigu za stjecanje znanja i

    sposobnosti minimalno odreenih nastavnim programom kole.79

    Sadrajno odreujui pojam udbenika Poljak istie ove bitne odrednice udbenika:

    o udbenik je osnovna kolska knjiga

    o udbenik je ureen na osnovi propisanog nastavnog plana i programa

    o u procesu obrazovanja uenici ga gotovo svakodnevno upotrebljavaju

    o udbenik treba biti didaktiki oblikovan radi racionalnijeg, optimalnijeg,

    ekonominijeg i efikasnijeg obrazovanja80

    74 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2006, lanak 2)

    75 Mali (1983: 6)

    76 onje (2000: 1294)

    77 Ani (2003: 1649)

    78 Frankovi-Pregrad-imlea (1963: 1059)

    79 Odrednica struna knjiga znai da udbenik donosi provjerene znanstvene spoznaje, a podlijee

    kompetenciji znanstvenih disciplina iz kojih je preuzet njegov sadraj te znanstvenih disciplina koje

    prouavaju procese, organizaciju i izvoenje nastave i uenja za potrebe kole (psihologija, pedagogija,

    didaktika, metodika). U: Been i Munk (2002: 425)

    80 Poljak (1980: 29)

  • 25

    Mali ovom opisu dodaje i obveznost kao znaajnu odrednicu udbenika jer se u pravilu

    za svako odgojno-obrazovno podruje propisuje obvezan udbenik u kojem je sadrano

    zahtijevano gradivo, utvreno nastavnim programom, pa se udbenik i po tome razlikuje

    od ostalih kolskih knjiga neobaveznih koje se koriste u procesu odgoja i

    obrazovanja.81

    Iako je u naoj svijesti udbenik prvenstveno vezan uz tiskanu knjigu, to potvruju i

    navedene definicije, udbenici su danas dostupni i u drugim medijima, pri emu se s

    obzirom na tehnoloki razvoj podrazumijeva udbenik u elektronikom obliku, u mediju

    CD ili DVD ROM-a. O toj se mogunosti vodi rauna i u hrvatskom Zakonu o

    udbenicima, gdje stoji: Sukladno nastavnom programu, odnosno katalogu znanja,

    udbenik moe biti cjelovit (samostalan) ili razgranat (u vie dijelova, s radnom

    biljenicom, zbirkom zadataka, odnosno vjebi ili drugim nastavnim sredstvima bez

    obzira na medij).82 Zakonom se takoer odreuje postupak odobravanja udbenika koji

    je s metodikog gledita znaajan po sastavu strunog povjerenstva koje odobrava

    udbenike. U tom strunom povjerenstvu trebaju biti zastupljeni: znanstvenik, odnosno

    strunjak za nastavni predmet ili nastavno podruje za koje je udbenik namijenjen;

    metodiar za nastavni predmet ili nastavno podruje; tri strunjaka praktiara iz

    nastavnog predmeta u odgovarajuoj koli, s najmanje pet godina iskustva u praksi.83

    Teak navodi nekoliko podjela udbenika:

    1) s obzirom na sadraj u nastavi hrvatskog jezika pojavljivali su se razliiti

    udbenici: a) udbenik samo s jezinim gradivom, b) udbenik s gradivom za

    nastavu jezika te usmenog i pismenog izraavanja, c) udbenik s gradivom iz svih

    podruja nastave hrvatskoga jezika (knjievnost, gramatika, pravopis, usmeno i

    pismeno izraavanje, scenska i filmska kultura)

    2) s obzirom na cilj usmjerenosti i tehniku oblikovanost pojavljivali su se

    udbenici: a) knjiga namijenjena samo ueniku, b) knjiga namijenjena ueniku i

    uitelju, c) razgranati udbenik

    3) po nainu uporabe, udbenik moe biti namijenjen: a) samostalnom uenju

    (udbenik za samouke), b) za uenje s nastavnikom u razredu, c) za uenje kod

    81 Usp. Mali (1983: 7)

    82 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2006, lanak 2)

    83 (op. cit.:, lanak 7)

  • 26

    kue nakon nastavnikove obrade u koli, d) za uenje s nastavnikom i samostalno

    utvrivanje kod kue

    4) po didaktikoj koncepciji, udbenik moe biti zasnovan: a) na induktivnoj metodi

    (na osnovi teksta i zapaenih jezinih injenica u njemu, iznose se definicije,

    paradigme i pravila), b) na deduktivnoj metodi (izlau se definicije, pravila i

    paradigme to se potom oprimjeruje odgovarajuim potvrdama), c) na induktivno-

    deduktivnoj metodi (iz polaznog se teksta izdvajaju primjeri na kojima se tumae

    jezine zakonitosti, a te se nove spoznaje iskoritavaju za pronalaenje i stvaranje

    novih primjera), d) na dijalokoj metodi (s induktivnom, deduktivnom ili

    induktivno-deduktivnom usmjerenou), e) na popularno znanstvenom ili

    esejistikom monolokom diskursu, f) na naelima programirane nastave, g) na

    naelima izvornosti, h) na iskljuivo verbalnom tumaenju, i) na verbalnom

    tumaenju vie ili manje potpomognutom grafikim prikazima, crteima,

    fotografijama, slikama. 84

    Teak izvodi dva naela koja se tiu udbenika i njegove primjene u nastavi. Temeljno je

    naelo da je udbenik knjiga za uenika. Ako se uenik njome ne moe sluiti bez

    uiteljeve ili roditeljske pomoi, udbenik oito ne ispunjava svoju svrhu. Takoer,

    udbenik slui i nastavniku da bi uenika nauio uiti, da ga iskoristi u nastavnom procesu

    kao izvor znanja te da bi ueniku mogao dati zadau za samostalan rad kod kue. Drugo

    naelo koje se ne bi smjelo zanemariti je da ukoliko uenici imaju udbenik i donose ga

    na nastavu, nastavnik im mora omoguiti da ga korisno upotrijebe na satu. Dogaa se,

    osobito u osnovnoj koli, da uenici uzalud nose pune torbe knjiga, a ne znaju hoe li im

    trebati jer nastavnik katkad predaje po svojoj metodi koja iskljuuje udbenik.

    Naravno, stvaralaki pristup doputa i neuporabu udbenika na satu, ali ga ne iskljuuje

    iz nastave uope. Udbenik, dakle, mora postati uenikovo orue za intelektualni rad,

    mora biti koncipiran tako da omoguava samostalan rad, da potie, stimulira, motivira,

    upuuje, upozorava, ali i omoguava primjenu steenog znanja.85

    Udbenici su namijenjeni uenicima osnovnih i srednjih kola za kolsko uenje i

    stjecanje novog znanja i sposobnosti. Stoga su uenici, njihove mogunosti i potrebe u

    84 Usp. Teak (1996: 159)

    85 (op. cit.: 159-160)

  • 27

    uenju, spoznavanju i odgoju temeljno mjerilo oblikovanja udbenika. Znanstvene

    discipline koje utvruju potrebna znanja iz znanosti u nastavu te metodiko oblikovanje

    udbenika odreuju i kriterije i pristupe oblikovanju udbenika za odreenu dob uenika

    i vrstu kolskog programa.86 Budui da udbenik po svojoj osnovnoj namjeni neposredno

    slui ostvarivanju nastavnih zadataka mora biti didaktiki oblikovan, to ne moraju biti

    ostale vrste tekstova. Nastavni sat i svaka udbenika lekcija polazi u pripremnoj

    nastavnikovoj djelatnosti zacrtavanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka.

    Obrazovne se zadae odnose na uenje (stjecanje) novih pojmova, zakonitosti, definicija,

    pravila, teorija. Odgojne se zadae izvode iz sadraja udbenika i globalnih ciljeva

    odgojno-obrazovnoga sustava, dok funkcionalne zadae obuhvaaju sposobnosti koje se

    razvijaju i stjeu u odgojno-obrazovnom procesu i njihovu primjenu u uenju, govornoj i

    pisanoj komunikaciji.87 Efikasnost nastavne djelatnosti i uenikovo postignue vrednuje

    se nastavnikovom realizacijom zadataka, ali i uenikovim usvajanjem sadraja

    (stjecanjem znanja), ovladavanjem umijeima i sposobnostima. U tom je kontekstu

    udbenik rezultat nastavnog plana i programa, tj. podreen je njegovoj svrsi, cilju i

    zadaama. Njegovu opu adekvatnost u didaktiko-metodikom smislu nastavnici

    stavljaju u odnos opih odgojno-obrazovnih naela (primjerenosti, postupnosti, zornosti,

    zanimljivosti, stvaralatva, ekonominosti) koja nose i ope psiholoke zakonitosti uenja

    i pouavanja. Ova naela dolaze do izraaja u koncepciji udbenika pa je svaki udbenik

    na svoj nain specifian: od izbora sadraja, naina kako se programsko gradivo

    prezentira, kako se grafiki, likovno i tehniki oblikuje (izbor formata, veliina slova,

    preglednost stranice, kompozicija teksta i likovnih priloga, odnos sadraja prema

    pitanjima, zadacima i vjebama). Ako udbenik nije didaktiki oblikovan, i nije udbenik,

    nego obina nauna sistematika poput ostalih strunih djela.

    86 Usp. Been i Munk (2002: 428)

    87 Usp. Rosandi (2004: 49)

  • 28

    5.1. Didaktiko oblikovanje udbenika

    Polazei od obiljeja da je udbenik osnovna kolska knjiga koju uenici svakodnevno

    upotrebljavaju u svom obrazovanju, proizlazi da je udbenik u svom didaktikom

    oblikovanju u skladu sa zakonitostima procesa obrazovanja, odnosno da u sebi implicira

    strukturu tog procesa. To znai da u oblikovanju pojedinih njegovih dijelova koji se

    odnose na nastavne teme trebaju postojati dijelovi teksta koji uenika upuuju na neke

    predradnje u vezi s pripremanjem za pristup novoj temi. Zatim se treba paljivo didaktiki

    oblikovati izlaganje novih sadraja s potrebnim omjerom iznoenja injenica i

    generalizacija, ali i popratnim slikovnim prilozima. Nakon toga slijedi tekst u kojem se

    uenike upuuje na vjebanje odreene aktivnosti, ponavljanje sadraja i provjeravanje

    ostvarenih zadataka. Takvo didaktiko oblikovanje udbenika potrebno je osobito za

    uenike osnovne kole koji se tek uvode u rad s tekstom. Udbenik kao osnovna kolska

    knjiga mora biti tako didaktiki oblikovan da bude pristupaan izvor znanja te da

    pridonosi osposobljavanju uenika za itanje i rad na tekstu uope.88 Naime, sadraj

    udbenika oduvijek je strukturiran po tematici nastavnog sadraja, odnosno po sistematici

    znanstvene discipline. To je globalna podjela po poglavljima, glavama i temama. No, to

    nije toliko karakteristino za njegovo didaktiko oblikovanje. Ono dolazi do izraaja u

    oblikovanju pojedine nastavne teme. Zato e se u daljnjoj analizi uzeti u obzir nastavnu

    temu kao osnovni strukturni dio udbenika i to s naglaskom na uvodni dio sata. Dakle,

    didaktikim oblikovanjem pojedine nastavne teme provodi se i didaktiko oblikovanje

    udbenika u cjelini.

    Ranije je reeno da je uvoenje uenika u nove nastavne sadraje poetna etapa nastavnog

    procesa. Dakako, to pripremanje uenika obavlja nastavnik, ali u tome ne treba posve

    iskljuiti i doprinos udbenika. Pri tome se ne misli da bi se uenici trebali u sklopu

    redovne nastave iz udbenika pripremati za novu nastavnu temu, premda ni to nije posve

    iskljueno, nego da se u tom dijelu teksta iznesu uenicima informacije o tome koje sve

    predradnje moraju obaviti prije negoli prijeu na prouavanje nove teme, s tim da te

    predradnje obave izvan nastave, neposredno prije prijelaza na obraivanje nove nastavne

    teme u nastavi. Time udbenik postaje izvor informacija za takav pripremni rad uenika.

    Ako je to u udbeniku formulirano, tada je dovoljno da nastavnik u pravo vrijeme uputi

    uenike na te formulacije, i da zatim uenici po tim informacijama obave traene

    88 Usp. Poljak (1984: 97)

  • 29

    predradnje. Dakako, time se ne iskljuuje da nastavnik prema potrebi proiri sadraj

    pripremanja, ali u tome u velikoj mjeri moe ispomagati i udbenik. To znai da je

    dunost autora udbenika da u poetnom dijelu teksta koji se odnosi na pojedine teme

    formulira stanovite zadatke koji imaju pripremni karakter za pristup novoj temi. Program,

    odnosno sadraj pripremnog rada moe biti veoma raznovrstan, to ovisi, prije svega, o

    karakteru teme, na primjer: itanje interesantnih tekstova u pomonoj i dopunskoj

    literaturi, razgovor s nekim osobama u mjestu, posjet ustanovama i prikupljanje podataka

    o njima, prikupljanje literature radi samostalnog prouavanja (u skupini, paru,

    individualno), izvoenje nekih aktivnosti izraavanja (pisanja, crtanja, slikanja),

    sreivanje iskustva u vezi s temom. Prema tome, sadraj tog pripremanja, na koji e autor

    udbenika orijentirati uenike, moe biti raznovrstan, to ovisi o sadraju nastavne teme,

    objektivnim i subjektivnim mogunostima izvoenja te o dovitljivosti autora da odabere

    to je tipino, ali istovremeno uenicima pristupano i interesantno. Zbog toga i sadraj

    pripremanja treba iz teme u temu mijenjati, da ne postane uenicima jednolian. tovie,

    na osnovi predloenog bogatijeg sadraja pripreme formuliranog u udbeniku moe se

    provesti diferencijacija rada uenika, tj. da pojedini uenici ili grupe uenika izvedu samo

    dio tog programa. U tom sluaju ti zadaci u udbeniku mogu nadoknaditi nedostatak

    nastavnih listia za samostalan rad uenika (individualni, u skupini ili u paru). No, to se

    ve odnosi na rad nastavnika, kako e i u kojoj mjeri iskoristiti pruenu pomo u

    udbeniku. Neki autori udbenika, na alost, ne svi, zaista uvaavaju taj didaktiki zahtjev

    o nunosti izvoenja stanovitih predradnji kao preduvjeta uspjenijeg pristupa novoj

    nastavnoj temi, pa se tom poetnom dijelu teksta u pojedinom poglavlju koji se odnosi na

    uvodni dio u nastavnu temu dali ovakve naslove: Priprema za rad, Proui i rijei, Pokuaj

    odgovoriti, Zna li, Proui, Ispitaj, Ponovite, Proitajte itd. Dodue, u nekim udbenicima

    se takoer formuliraju neke nune pripremne radnje, samo bez posebnog naslova,

    odnosno podnaslova za taj dio teksta, to je takoer mogue praktino rjeenje.89

    Budui da se je reklo sve to je trebalo o motivacijskim postupcima i o didaktikom

    oblikovanju udbenika, moe se krenuti na analizu motivacijskih postupaka u

    osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima.

    89 Usp. Poljak (1980: 35-37)

  • 30

    6. MOTIVACIJSKI POSTUPCI U UDBENICIMA

    HRVATSKOG JEZIKA

    Pristup se nastavi jezika u svim udbenicima temelji na stvarnom jezinom iskustvu

    uenika, a pri usvajanju jezinih injenica pomae im njihovo predznanje normativne

    gramatike. Osim toga, koristei se u radu tekstovima iz razliitih funkcionalnih stilova i

    osvjeujui funkcionalnost leksika, uenici povezuju usvojene sadraje sa svojom

    svakodnevicom.

    Prije nego to se krene u podrobniju analizu motivacijskih postupaka u osnovnokolskim

    i srednjokolskim udbenicima, rei e se neto o najbrojnijim motivacijskim postupcima

    koji su uoeni u udbenicima. To su motivacija tekstom, motivacija razgovorom,

    stvaralaki zadaci te igra, a nabrojat e se i ostali motivacijski postupci koji se mogu

    pronai u udbenicima.

    Najbrojniji je motivacijski postupak motivacija tekstom kojeg Teak definira kao izvor

    i uvir nastave hrvatskog jezika, to znai da ta nastava polazi od teksta i tekstu se vraa,

    jer joj je stvaranje uspjenih govorenih i pisanih tekstova napokon i svrha. 90

    Lingvodidaktiki (lingvometodiki) predloak je termin koji oznaava izvorni tekst

    ijom se analizom postiu kognitivni ciljevi i pojmovi iz nastavnog programa.91 U

    nastavi jezika to moe biti pogodan knjievni tekst ili pak posebno napisan tekst ili

    didaktiki strip, zasien nekom jezinom pojavom ijom analizom uenici tu pojavu

    upoznaju. Vano je da je predloak u skladu s pojedinim didaktikim naelima, ponajprije

    s ve spomenutim naelima primjerenosti, postupnosti, zanimljivosti i stvaralatva.

    Tekstovi mogu biti knjievni, neknjievni te sastavljeni. Prednost je odabira postojeih

    knjievnih tekstova njihova umjetnika vrijednost, mogunost korelacije s nastavom

    knjievnosti, njihova sadrajna poticajnost, birani jezik i zanimljiv kontekst, esto

    duboko utemeljen te odgojni sadraji. Vana je i prirodnost, odnosno loginost i

    cjelovitost koju nude umjetniki tekstovi. Kod knjievnih tekstova u obzir dolaze razliite

    vrste (pjesme, prie, dijelovi romana, dijalozi, monolozi i didaskalije). Ako se odabere

    samo jedan dio, ulomak, a ne cijeli tekst (to je mogue samo kod pjesama i kratkih pria,

    90 Teak (1996: 100)

    91 Been, Budinski i Kolar Billege (2012: 10)

  • 31

    crtica), taj dio mora biti dovoljno obavijestan u sadrajnom smislu, da ga se moe

    razumjeti i izvan knjievnog djela, da bude zaokruena cjelina. Nedostatak je odabira

    knjievnih tekstova esto osebujan rjenik, sintaksa i stil, katkad vrlo sloen, a katkad

    primjeren ueniku u situaciji kada se treba usredotoiti na pojedine gramatike pojave.

    Stoga odabrane knjievne tekstove najee treba preraditi. Nepoznate rijei treba

    zamijeniti poznatijim sinonimima, izostaviti opirne dijelove koji nisu nuni, a ne sadre

    potrebne pojmove. Pri tome ne treba aliti zbog gubitka umjetnike vrijednosti jer tekst

    vie nije samosvojno umjetniko djelo, nego lingvometodiki predloak. 92

    U odabiru neknjievnih tekstova vrijede ista naela o prikladnosti rjenika i sintakse. Oni

    se mogu bre i lake odabrati, posebno aktualni koji su uenicima obino zanimljivi.

    Mogu se odabrati teme ili primjeri koji imaju i neku drugu ulogu, npr. odgojnu. Kod

    neknjievnih je tekstova manji problem potreba prilagodbe (skraivanje, mijenjanje ili

    dodavanje dijelova). Moe ih se slobodnije mijenjati, ukljuujui i promjenu redoslijeda

    pojedinih dijelova. Pri kraenju jednih i drugih potrebno je paziti da cijeli tekst ostane

    logian. Nedostatak je neknjievnih tekstova katkad upravo u njihovoj aktualnosti

    sadrajno znatno bre zastarijevaju od knjievnih. K tomu ih je katkada tee zasititi

    eljenim pojmovima jer im to nije u skladu sa stilom.93

    Prednost je sastavljanja tekstova mogunost da se od poetka osmisli tema, sadraj i

    uvedu rijei ili druge potrebne jezikoslovne jedinice. No, kad se sastavi jezgra, tada se

    mora prijei jo dug put osmiljavanja i dodavanja loginih i zanimljivih pojedinosti kako

    bi tekst bio komunikacijski zanimljiv. Nedostatak takvih tekstova moe biti velika

    nedosljednost jer uitelj usredotoen na umetanje jezikoslovnih pojmova moe lako

    predvidjeti sadrajne propuste i neloginosti.94

    Visinko smatra da je izbor tekstova u podruju jezinog odgoja i obrazovanja vano

    izvorite za bogaenje rjenika, za funkcionalno razumijevanje programom predvienih

    jezinih znanja, za razvijanje kulture itanja koja ne ukljuuje samo beletristiki stil te za

    razvijanje govorene i pisane uporabe jezika s gledita razliitosti stilova hrvatskog

    standardnog jezika.95 I u Uvodu u didaktiku hrvatskoga jezika istie se da uenik itajui

    92 Usp. esi i Jelaska (2007: 113)

    93 (op. cit.: 114)

    94 (op. cit.: 115)

    95 Usp. Visinko (2004:152)

  • 32

    i prouavajui knjievna djela stjee ljubav prema knjizi i oblikuje svoj nain miljenja i

    ponaanja pa i svoj svjetonazor. Izborom se knjievnih djela u ueniku razvija kritiko

    miljenje, potie ovjekoljublje, domoljublje, prijateljstvo, radinost i bogobojaljivost.96

    Drugi je po redu motivacijski razgovor kojeg Teak ne svrstava u motivacijske postupke

    ve u nastavne metode, tonije u osnovne nastavne metode. 97 Ukoliko se promotri

    Teakova definicija nastavnih metoda prema kojoj su one svrsishodni naini

    zajednikog rada nastavnika i uenika u toku nastavnog procesa, pomou kojih uenici

    stjeu znanja, vjetine i navike i pomou kojih se razvijaju njihove sposobnosti,98 uoava

    se da se pojedina nastavna metoda, za razliku od motivacijskog postupka, ne ostvaruje

    samo s ciljem motiviranja nego posjeduje i druge nastavne funkcije. To znai da metoda

    razgovora meu brojnim specifinim metodikim i didaktikim vrijednostima moe imati

    i odreenu motivacijsku vrijednost. Upravo zbog toga, za potrebe ovog rada spomenuta

    metoda razmatra se kao jedan od motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika.

    Razgovor je, dakle, est postupak koji se upotrebljava u uvodnom dijelu sata, te se njime

    nastoji pridobiti panja i zanimanje uenika za nastavno gradivo koje se obrauje. Pritom

    se navedeni postupak pojavljuje u vie razliitih oblika koji se meusobno razlikuju s

    obzirom na sadraj na koji su tematski usmjerena pitanja upuena uenicima:

    razgovor koji se oslanja na uenike interese, iskustvo te ivotne prilike (nastoji

    se potaknuti ueniki interes usmjerenim pitanjima o uenikim bliskim

    iskustvima koja su doivjeli ili koja svakodnevno doivljavaju)

    razgovor koji uvodi uenike u odreenu temu o kojoj govori tekst ili ulomak teksta

    iz udbenika (osnovni je cilj zainteresirati uenike za ulomak teksta koji je

    odabran za metodiki predloak u udbenicima hrvatskog jezika)

    reproduktivni razgovor99 iji je cilj ponavljanje ve obraenog jezinog gradiva

    na koje se novo gradivo nadovezuje

    96 Usp. Peko i Pintari (1999: 37)

    97 Osim metoda razgovora, u osnovne metodske vrste, prema Teaku, spadaju: metode usmenog izlaganja,

    metode itanja, metode pisanja, metode crtanja, metode pokazivanja i metode fizikog rada. U: Teak

    (1996: 183)

    98 (op. cit.: 182)

    99 U takvu se razgovoru na postavljeno pitanje oekuje unaprijed odreeni odgovor, pri emu uenik ima

    ogranienu slobodu samo u stilizaciji svog odgovora.

  • 33

    Vano je uoiti da u takvim razgovorima nije naglasak na suoavanju uenika s pojedinim

    gradivom iz jezika na samom poetku sata, nego je njihova osnovna uloga motivirati i

    potaknuti uenike na sudjelovanje i kvalitetniji rad u nastavku sata.

    Sljedei su po zastupljenosti stvaralaki zadaci. Da bi nastava bila to kreativnija, u nekim

    se zadacima od uenika trai stvaralaki pristup ve na poetku sata: uglavnom su to

    zadaci povezani s uvodnom fotografijom, sastavljanje reenica na zadanu temu,

    nastavljanje zapoete prie. 100 To su veinom zadaci koji su usmjereni na ueniko

    zamiljanje i aktivno koritenje elemenata mate. Moe se pretpostaviti da su takvi naini

    motiviranja u nastavi hrvatskog jezika, u kojoj su jezik, odnosno gramatika esto smatrani

    apstraktnom, 'krutom' i nematovitom graom za uenje, viestruko dobrodoli, posebice

    u osnovnokolskoj nastavi u kojoj se ueniko apstraktno miljenje jo razvija. Osim to

    se pomou njih moe na zanimljiv nain upoznati uenike s jezinim gradivom prije nego

    to se to gradivo predstavi teorijskim jezikoslovnim pojmovima i pripadajuim nazivima

    prema kojima uenici, zbog njihove apstraktnosti nerijetko osjeaju otpor, takvi postupci

    uenicima pruaju vei stupanj slobode u samostalnom oblikovanju i izraavanju vlastitih

    misli i ideja te razvijaju njihovu kreativnost i individualnost. Moe se zakljuiti da

    postupci koji su usmjereni na ueniku matu i stvaralatvo jae potiu njihovo stvarno

    zanimanje i elju za sudjelovanjem od nekih drugih, primjerice motiviranja putem

    reproduktivnog razgovora u kojemu uenici samo ponavljaju teorijsko gradivo.

    Posljednji motivacijski postupak koji je zastupljen u neto veoj mjeri je igra. Openito,

    igra se moe definirati kao slobodna i djetetu imanentna aktivnost koja izaziva osjeaj

    radosti i zadovoljstva, a nastaje kao unutarnja potreba djeteta za kretanjem i

    djelovanjem.101 Upravo je to razlog to se u komunikacijsko-humanistikom sustavu

    uenja/pouavanja kao osnovni oblik nastavne djelatnosti afirmira didaktika igra,

    temeljena na principima komunikacije i humanistike edukacije. Ui se nesvjesno, kroz

    igru, a obrazovni se efekt javlja kao popratni element. ak i najapstraktniji i najtei

    sadraj, prezentira li se u obliku didaktike igre, uenicima postaje prihvatljiviji od

    klasinih oblika pouavanja. 102 Igra obrazuje, odgaja, razvija sposobnosti (misaone,

    motorne, senzorne, sposobnosti izraavanja). Primijenjena u nastavi, igra mora biti

    100 Usp. Dujmovi-Markusi (2005: 164)

    101 Usp. Bognar (1986: 39)

    102 Pavlievi-Frani (2002: 171)

  • 34

    koncipirana tako da poveava motivaciju i interes uenika, izaziva njihovu panju, trai

    aktivno sudjelovanje te ini uenje zanimljivijim od onoga tradicionalnim metodama

    pouavanja te rezultira znaajnim uspjehom i napretkom u uenju. 103 Igra pridonosi

    otklanjanju monotonije koja je esto uzrokom pada koncentracije i motivacije u odgojno-

    obrazovnom procesu. Ona pridonosi i intenziviranju raznovrsnih aktivnosti subjekata koji

    ue te potie intenzivniju odgojnu komunikaciju.104

    Odnos prema igri iskazuje se dobrim dijelom i kao odnos prema stvaralatvu, pa igra

    moe biti jedan od kriterija za kvalificiranje kolskih sustava: to je u koli vie igre, to

    je ona vie prilagoena stvarnim, a to znai i stvaralakim odlikama i potrebama

    djeteta. 105 Efekt koji stvara igra, a koji se izmeu ostalog pozitivno odraava na

    motivaciju uenika kao i na razrednu atmosferu, ne moe se u potpunosti nadomjestiti

    razgovorom o igri. Ukoliko postoje uvjeti, uinkovitije je igru 'odigrati' u razredu. Ono

    to moda moe dodatno potaknuti interes i volju za rad jest nastavnikovo sudjelovanje u

    igri. Ravnopravnim sudjelovanjem nastavnik postaje suradnik u igri, dio tima. Takvim e

    pristupom uspjenije 'pridobiti uenike na stranu samog gradiva' i njegovu im obradu

    uiniti zanimljivijom.

    Ostali motivacijski postupci koji se pojavljuju u neto manjem broju su: zadaci za

    provjeru predznanja (kratki zadaci koji ueniku pomau prisjetiti se jezinih sadraja

    obraenih u osnovnoj koli), kombinirani zadaci (uenici najee najprije sami stvaraju

    krai tekst, a onda u svom tekstu uoavaju jezine sadraje), motivacija slikom te rebus.

    Primjeri svakog motivacijskog postupka bit e navedeni u posebnom poglavlju Dodaci.

    Sljedea e se poglavlja baviti analizom motivacijskih postupaka u osnovnokolskim i

    srednjokolskim udbenicima.

    103 Usp. Miljevi-Riiki i sur. (2000: 43)

    104 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 130)

    105 Usp. Gudelj-Velaga (1990: 65)

  • 35

    6.1. Motivacijski postupci u osnovnokolskim udbenicima hrvatskog

    jezika

    Analizirat e se osnovnokolski udbenici triju izdavaa: Naklade Ljevak (Hrvatska

    krijesnica), kolske knjige (Hrvatski jezik) i Profila Internationala (Rijei hrvatske).

    Udbenici su sloeni prema naelima metodike nastave hrvatskog jezika te su grafiki

    vrlo pregledni. Nastavne su jedinice u udbenicima ustrojene tako da potiu uenike na

    promiljanje i pobuuju njihovu znatielju i stvaralatvo, njihove sposobnosti uoavanja,

    ralanjivanja, razlikovanja, oprimjerivanja i zakljuivanja, a uitelju omoguuju odabir

    nastavnih sustava, oblika i metoda rada te definiranje temeljnih zadaa (obrazovnih,

    odgojnih, funkcionalnih) u skladu s vlastitim izvedbenim planom, potrebama uenika i

    nastavnom praksom. Za potrebe ovog rada u udbenicima Hrvatska krijesnica i Hrvatski

    jezik prouavani su nadnaslovi sa zanimljivim zadacima koji su analizirani kao

    motivacijski zadaci. U udbenicima Rijei hrvatske nema tih nadnaslova pa su zbog toga

    prouavani polazni (motivacijski) tekstovi i slike uz koje se nalaze primjerena pitanja i

    zadaci upueni ueniku. U sljedeim e poglavljima biti rijei o motivacijskim

    postupcima u svakom udbeniku zasebno.

  • 36

    6.1.1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica106 za sve razrede

    Ve je ranije spomenuto da se u ovim udbenicima pojavljuju nadnaslovi iz kojih su

    iitavani motivacijski postupci. U tablici e se prikazati motivacijski postupci za svaki

    razred zasebno, a na kraju e se zakljuiti i grafiki prikazati motivacijski postupci koji

    je pojavljuju u ovim udbenicima.

    TABLICA 1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede

    Motivacijski

    postupci

    Hrvatska

    krijesnica 5

    Hrvatska

    krijesnica 6

    Hrvatska

    krijesnica 7

    Hrvatska

    krijesnica 8

    Motivacija

    razgovorom

    21 [razgovor koji

    uvodi u odreenu

    temu (12) +

    razgovor o u.

    iskustvu (7) +

    reproduktivni

    razgovor (2)]

    17 [razgovor koji

    uvodi u odreenu

    temu (10) +

    razgovor o u.

    iskustvu (5) +

    reproduktivni

    razgovor (2)]

    22 [razgovor

    koji uvodi u

    odreenu temu

    (17) + razgovor

    o u. iskustvu

    (4) +

    reproduktivni

    razgovor (1)]

    24 [razgovor

    koji uvodi u

    odreenu temu

    (15) + razgovor

    o u. iskustvu

    (7) +

    reproduktivni

    razgovor (2)]

    Stvaralaki

    zadaci

    5 5 7 3

    Igra 4 3 2 4

    Motivacija

    tekstom

    0 3 4 1

    106 Autori ovih udbenika su: Kova, S., Been, A. i Juki, M. (2011) Hrvatska krijesnica 5: udbenik

    hrvatskoga jezika za peti razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak; Kova, S. i Juki, M. (2011)

    Hrvatska krijesnica 6: udbenik hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak;

    Kova, S. i Juki, M. (2011) Hrvatska krijesnica 7: udbenik hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne

    kole. Zagreb: Naklada Ljevak; Kova, S., Juki, M. i Juriev-Dumpavlov, M. (2011) Hrvatska krijesnica

    8: udbenik hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak.

  • 37

    Rebus 3 1 1 0

    Slika 0 1 0 0

    Ukupno tema 33 30 36 32

    Iz svega se zakljuuje da je u ovim udbenicima najzastupljeniji motivacijski postupak

    motivacija razgovorom (84 teme), zatim su stvaralaki zadaci (20 tema), nakon toga igra

    (13 tema). Najmanje su zastupljeni motivacija tekstom (8 tema), rebus (5 tema) te

    motivacija slikom (1 tema).

    GRAFIKON 1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede

    84

    20

    13

    8

    5 1

    motivacija razgovorom stvaralaki zadaci igra motivacija tekstom rebus slika

  • 38

    6.1.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik107 za sve razrede

    I u ovim se udbenicima pojavljuju nadnaslovi iz kojih su iitavani motivacijski

    postupci. Motivacijski e se postupci prikazati u tablici za svaki razred zasebno, a na kraju

    e se zakljuiti i grafiki prikazati motivacijski postupci koji se uoavaju u ovim

    udbenicima.

    TABLICA 2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

    Motivacijski

    postupci

    Hrvatski jezik 5 Hrvatski jezik 6 Hrvatski jezik 7 Hrvatski jezik 8

    Igra 21 8 15 9

    Stvaralaki

    zadaci

    8 9 14 9

    Motivacija

    razgovorom

    2 [razgovor koji

    uvodi u odreenu

    temu (1) +

    reproduktivni

    razgovor (1)]

    6 [razgovor koji

    uvodi u

    odreenu temu

    (2) +

    reproduktivni

    razgovor (4)]

    8 [razgovor koji

    uvodi u odreenu

    temu (6) +

    razgovor o u.

    iskustvu (1) +

    reproduktivni

    razgovor (1)]

    9 [razgovor koji

    uvodi u

    odreenu temu

    (7) + razgovor o

    u. iskustvu (1)

    + reproduktivni

    razgovor (1)]

    Kombinirani

    zadaci

    0 4 1 0

    107 Autori ovih udbenika su: Teak, S., Bacan, M., Boban, M., ubri, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007)

    Hrvatski jezik 5: udbenik za peti razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Bacan, M.,

    Boban, M., ubri, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007) Hrvatski jezik 6: udbenik za esti razred osnovne

    kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Boban, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007) Hrvatski jezik 7: udbenik

    za sedmi razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Boban, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007)

    Hrvatski jezik 8: udbenik za osmi razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga.

  • 39

    Zadaci za

    provjeru

    predznanja

    0 4 0 4

    Motivacija

    tekstom

    1 0 0 1

    Ukupno tema 32 31 38 32

    Uoava se da je u ovim udbenicima najzastupljeniji motivacijski postupak igra (53

    teme). Sljedei su po redu stvaralaki zadaci (40 tema) te motivacija razgovorom (25

    tema). Najmanje su zastupljeni zadaci za provjeru predznanja (8 tema), kombinirani

    zadaci (5 tema) te motivacija tekstom (2 teme).

    GRAFIKON 2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

    53

    40

    25

    8

    5 2

    igra stvaralaki zadaci

    motivacija razgovorom zadaci za provjeru predznanja

    kombinirani zadaci motivacija tekstom

  • 40

    6.1.3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske108 za sve razrede

    U ovim se udbenicima ne pojavljuju nadnaslovi, nego se odmah ispod naslova nalaze

    polazni tekstovi te slike uz koje se nalaze odreena pitanja i zadaci. I ovdje e u tablici

    prikazati motivacijski postupci za svaki razred zasebno, a na kraju e se izvesti zakljuak

    i grafiki prikazati motivacijski postupci zastupljeni u ovim udbenicima.

    TABLICA 3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske za sve razrede

    Motivacijski

    postupci

    Rijei hrvatske 5 Rijei hrvatske 6 Rijei hrvatske 7 Rijei hrvatske 8

    Motivacija

    tekstom

    36 26 33 21

    Slika 0 7 1 2

    Nema

    motivacije

    0 0 0 1

    Ukupno tema 36 33 34 24

    Iz tablice se zakljuuje da je u ovim udbenicima najzastupljenija motivacija tekstom

    (116 tema). Sljedea je po redu motivacija slikom (10 tema), a samo jedna tema nema

    motivacijski postupak.

    GRAFIKON 3. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

    108 Autori ovih udbenika su: Lugari, Z. i Biani, A. (2013) Rijei hrvatske 5: udbenik hrvatskoga jezika

    za peti razred osnovne kole. Zagreb: Profil International; Lugari, Z. i Druijani, E. (2009) Rijei hrvatske

    6: udbenik hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole. Zagreb: Profil International; Lugari, Z. i

    Druijani, E. (2009) Rijei hrvatske 7:udbenik hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole. Zagreb:

    Profil International; Lugari, Z. i Lovreni-Rojc, G. (2009) Rijei hrvatske 8: udbenik hrvatskoga jezika

    za osmi razred osnovne kole. Zagreb: Profil International.

  • 41

    Uvidom u sve osnovnokolske udbenike dolazi se do zakljuka da su najzastupljeniji

    motivacijski postupci motivacija tekstom (126 tema) i motivacija razgovorom (109 tema).

    Sljedei su motivacijski postupci igra (66 tema) te stvaralaki zadaci (60 tema). Zatim su

    uoene motivacija slikom (11 tema) te zadaci za provjeru predznanja (8 tema). Jednak

    broj motivacijskih postupaka imaju motivacija rebusom (5 tema)