Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za kroatistiku

Katedra za metodiku nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti

MOTIVACIJA U UDBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Studentica:

Dr. sc. Marko Aleri, doc. Ana Mutak

Zagreb, srpanj 2015.

1

Sadraj:

1. UVOD ........................................................................................................................ 2

2. MOTIVACIJA KAO PSIHOLOKI FENOMEN .................................................... 4

3. MOTIVACIJA I KOLSKO UENJE ..................................................................... 8

4. MOTIVACIJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA .......................................... 14

4.1. Oblikovanje motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika ................ 14

4.2. Motivacijski postupci u nastavi hrvatskog jezika ......................................... 20

5. UDBENIK U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA .............................................. 23

5.1. Didaktiko oblikovanje udbenika ............................................................... 28

6. MOTIVACIJSKI POSTUPCI U UDBENICIMA HRVATSKOG JEZIKA ........ 30

6.1. Motivacijski postupci u osnovnokolskim udbenicima hrvatskog jezika ... 35

6.1.1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede 36

6.1.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede ........ 38

6.1.3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske za sve razrede ....... 40

6.2. Motivacijski postupci u srednjokolskim udbenicima hrvatskog jezika .... 42

6.2.1. Motivacijski postupci u udbenicima FON-FON za sva etiri razreda

gimnazije ................................................................................................................. 43

6.2.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sva etiri razreda

gimnazije ................................................................................................................. 45

7. ZAKLJUAK .......................................................................................................... 49

8. DODACI .................................................................................................................. 52

9. POPIS LITERATURE ............................................................................................. 57

10. POPIS TABLICA I ILUSTRACIJA ......................................................................... 62

10.1. POPIS TABLICA .................................................................................................... 62

10.2. POPIS GRAFIKONA ............................................................................................... 62

2

1. UVOD

Hrvatski jezik, kao sadraj koji se sustavno pouava od predkolske do zavretka

srednjokolske izobrazbe, ujedno je i materinski jezik i komunikacijska osnovica drugim

izobrazbenim sadrajima. U suvremenoj nastavi hrvatskog jezika uenici imaju aktivnu i

stvaralaku ulogu u stjecanju jezinih znanja. Uspjenost nastave ovisi o dobro

osmiljenoj i provedenoj motivaciji uenika. Zanimljivim se motivacijskim postupcima

izravno djeluje na ueniku radoznalost te se tako potie i usmjerava motivacija uenika.

U ovom se radu prouavaju motivacijski postupci koji se nalaze u osnovnokolskim i

srednjokolskim udbenicima hrvatskog jezika. Na temelju konkretnih motivacijskih

postupaka koje su autori uvrstili u udbenike, pokualo se istraiti i zakljuiti jesu li

uoeni motivacijski postupci jednaki u svim udbenicima. Najvaniji kriteriji u pokuaju

njihove klasifikacije bili su vrsta motivacijskog postupka i obrazovni stupanj. Jedan od

razloga bavljenja ovom temom je u injenici da su motivacija i motivacijski postupci u

nastavi hrvatskog jezika podruje koje je nedovoljno potkrijepljeno spoznajama

proizalim iz njihove praktine primjene u nastavnom procesu. S obzirom na to da

nastavnici vrlo rijetko koriste motivacijske postupke u praktinoj nastavi, uoit e se

mogu li ih pronai u udbenicima hrvatskog jezika. Cilj ovog rada nije prouene

motivacijske postupke vrednovati uspjelim ili manje uspjelim jer bi zakljuci poput tih

zahtijevali sustavnu provjeru tijekom odravanje nastavnog sata, nego ukazati na to

pojavljuju li se i u kojoj mjeri motivacijski postupci u osnovnokolskim i srednjokolskim

udbenicima te pridonose li ostvarivanju obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka

u nastavi hrvatskog jezika.

U poetnom dijelu rada iznesene su najopenitije postavke o motivaciji te srodnim

pojmovima iz psihologije. Zatim slijedi poglavlje u kojem se specifinije govori o

motivaciji i kolskom uenju iz perspektive psihologije obrazovanja. U dijelu tog

poglavlja govori se o motiviranosti uenika te se motivacija razmatra kao jedna od etapa

u strukturi nastavnog sata. U sljedeem poglavlju iznesena su struna miljenja, stavovi i

savjeti o motivaciji te oblikovanju motivacijskih postupaka u kontekstu nastave jezika

kao nastavnog podruja predmeta Hrvatski jezik. U poglavlju koje slijedi definirao se

udbenik te se reklo neto o njegovom didaktikom oblikovanju. U poglavlju Motivacijski

postupci u udbenicima hrvatskog jezika proueni su motivacijski postupci koji se nalaze

u osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima. To je temeljno poglavlje u radu jer

3

se u njemu pokualo povezati metodiku teoriju i njezinu praktinu primjenu. U

zakljunom poglavlju saeto su iznesena zapaanja do kojih se dolo na temelju

analiziranog uzorka. Svi su motivacijski postupci potkrijepljeni konkretnim primjerima

preuzetim iz osnovnokolskih, odnosno srednjokolskih udbenika koji su priloeni u

Dodacima.

4

2. MOTIVACIJA KAO PSIHOLOKI FENOMEN

Prije neto vie od pedeset godina u Enciklopedijskom rjeniku pedagogije1 ne nailazi se

na tumaenje pojma motivacije, ali se mogu pronai pojmovi kao to su: motiv, interes,

faktori uenja i slino. To ne znai da u to vrijeme nije bilo motivacije ili da se ljudi njome

nisu sluili. Motivacija je veoma kompliciran i konotativan pojam. Dolazi od latinske

rijei movere to znai kretati se (pokrenuti, aktivirati). U novije vrijeme izraz motivacija

zamijenio je nekadanji izraz volja. Terminologija koja se koristi u tom podruju je

raznolika, pa tako rijei elja, potreba, motiv, interes, tenja, sklonost kao i mnogi drugi

djelomino ili potpuno zamjenjuju znaenjski iri pojam motivacije.

Pojedini se teorijski pravci unutar psihologije razilaze u shvaanjima motivacije. 2

Prouavanjem psihologijske literature zakljuuje se da su razliiti autori najee suglasni

oko najosnovnije definicije motivacije. Usporedbom tih definicija uoit e se manja

razlika, a to je da je jedni autori definiraju 'kao stanje', a drugi 'kao proces'. 3 U

Psihologijskom je rjeniku motivacija definirana kao stanje u kojem smo 'iznutra'

pobueni nekim potrebama, tenjama, eljama ili motivima, a usmjereni prema

postizanju nekog cilja, koji iznutra djeluje kao poticaj na ponaanje.4 Witting i Belkin

takoer odreuju motivaciju kao stanje koje zapoinje, vodi i odrava ponaanje, obino

sve do postizanja cilja, ili do momenta kada je reagiranje neim prekinuto.5 Za razliku

od njih, Pastuovi definira motivaciju kao psihiki proces zadovoljenja potreba

pojedinca.6 Matijevi i Radovanovi odreuju motivaciju kao aktivnost kojom emo

uenike zainteresirati za daljnji rad, aktivirati ih, pobuditi njihovu znatielju i stvoriti

optimalnu atmosferu za daljnje uenje.7

Valja spomenuti definicije koje se mogu pronai u onjinom i Anievom rjeniku gdje

se motivacija definira na slian nain, kao psihologijski i knjievni pojam. Kao

1 Frankovi, Pregrad i imlea (1963)

2 Usp. Vizek Vidovi i dr. (2003: 207)

3 Stanje je 'opa prilika u kojoj se tko ili to nalazi', a proces je 'ukupnost radnji koje se obavljaju da se

dobije odreeni rezultat.' U: Ani (2003: 681; 559)

4 Petz (2005: 275)

5 Witting i Belkin (1992: 141)

6 Usp. Pastuovi (1997: 139)

7 Matijevi i Radovanovi (2011: 73)

5

psihologijski pojam motivacija se definira kao skup pobuda koje pokreu ovjeka na

aktivnost te odreuju smjer, intenzitet i trajanje te aktivnosti,8 odnosno izravni i neizravni

poticaji ponaanja, govora ili razmiljanja. 9 S druge strane, kao knjievni pojam

motivacija se odreuje kao nain na koji su uvedeni i povezani motivi u knjievnom

djelu,10 odnosno obrazloenje motiva (u knjievnom djelu).11

Terminom motivacija u suvremenoj se psihologijskoj literaturu odreuju tri grupe pojava:

1. uzroci, pokretai ili izvori ponaanja

2. procesi pokretanja, odravanja i usmjeravanja ponaanja

3. oekivani i ostvareni ishodi ponaanja (oni koji mu odreuju smisao).12

Iz svega se zakljuuje da je motivacija pokretaka snaga koja (iznutra ili izvana) potie

ovjeka na odreenu aktivnost i usmjerava je odreenom cilju. Ona zauzima centralnu

ulogu u itavom ljudskom ponaanju. Ovisi o subjektivnom doivljaju pojedinca jer ne

postoji jedinstven oblik motiviranog ponaanja. Budui da je motivacija apstraktan

fenomen moe se prouavati samo posredno, putem vanjskog ponaanja i subjektivnog

doivljavanja.

Kao to je ve spomenuto, korijen rijei motivacija upuuje na kretanje, a motivi su ti

koji pokreu svrhovitu ljudsku djelatnost.13 I motiv se poistovjeuje s rijeima kao to su

elja, potreba i tenja. Motiv je, dakle, sve ono to 'iznutra' potie ovjeka na aktivnost,

upravlja ga prema odreenim ciljevima i zadacima i omoguuje mu da ustraje u zapoetoj

aktivnosti.14 Drugim rijeima, motiv je unutarnja pobuda kojom ovjek usmjerava svoje

djelovanje odreenom cilju te ga odrava i pojaava. Svaki motiv ima svoj izvor, cilj,

snagu i trajanje, a da bi se procijenila motiviranost za odreenu aktivnost potrebno je

poznavati sva navedena svojstva motiva.15 Motive valja razlikovati od motivacije. Dok

8 Usp. Ani (2003: 779)

9 Usp. onje (2000: 615)

10 (op. cit.: 615)

11 Usp. Ani (2003: 779)

12 Usp. Potkonjak i imlea (1989: 68)

13 Usp. Grgin (1997: 161)

14 Frankovi, Pregrad i imlea (1963: 500)

15 Usp. Pjani (2002: 19)

6

su motivi vie ili manje trajna svojstva osobe, motivacija je psihiki proces

zadovoljavanja motiva.16

Motivi se mogu podijeliti na razliite naine, a najpoznatija je podjela na prirodne

(primarne, naslijeene, fizioloke) i steene (sekundarne, nauene, socijalne).17 Razlika

je izmeu njih u tome to su prirodni motivi naslijeeni te se javljaju kod ivotinja i

ovjeka bez obzira na vanjske utjecaje. Ujedno, prirodni se motivi javljaju kao posljedica

odreenog deficita u organizmu, rezultat su duge evolucije ljudske vrste i zajedniki su

svim ljudima. Potreba za disanjem, spavanjem, glad, e, potreba za odmaranjem, potreba

za uriniranjem i defekacijom kao i brojne druge prirodne potrebe spadaju u ovu

kategoriju.18 Za razliku od prirodnih, steeni motivi ine znatno veu skupinu. Takve

motive ovjek naui ivei u odreenoj civilizacijskoj i kulturno-drutvenoj okolini. U

ovu skupinu spadaju: potreba za ljudskim drutvom, za znanjem, za itanjem knjiga,

potreba za samopotovanjem, postignuem te mnoge druge. Broj se tih potreba razlikuje

u razliitim kulturama, pa ak i u uim ljudskim zajednicama.19 Osim te podjele, vano

je spomenuti i podjelu na unutarnje i vanjske motive, o kojoj e biti rijei u sljedeem

poglavlju koje je povezano s motivacijom za kolsko uenje.

Nakon psihologijskog odreenja dva temeljna pojma potrebno je objasniti i definirati jo

jedan pojam, a to je interes. Ve je reeno da se izmeu interesa i motivacije stavlja znak

jednakosti. Meutim, u psihologijskoj literaturi to nisu identini pojmovi. Interes je

osobina osobe koja se utemeljuje na vrstoj organizaciji znanja, osjeaja i djelatnosti.

Interes zapoinje kada se obrati pozornost na odreeni predmet, kada ga se izdvoji i

zapone misaono ili praktino bavljenje njime.20 Motivirano je ponaanje vezano uz

interes ili emocije pojedinca, sadraje koji ga vie zanimaju, koji su blii njegovim

interesima pa im uenik posveuje vie panje. to je sadraj interesantniji to e uenik

aktivnije sudjelovati u radu. Iz toga se zakljuuje da interes snano djeluje na motivaciju

te ga zbog toga treba razvijati u svakoj ivotnoj dobi i u svim podrujima ivota, a

posebice tijekom odgojno-obrazovnog procesa.

16 Usp. Pastuovi (1997: 42)

17 Usp. Petz (2001: 272)

18 Usp. Grgin (1997: 163)

19 Usp. Jaki (2003: 11)

20 Usp. Rosandi (2002: 22)

7

Interes je povezan s motivacijom u uenju. Uenike treba na razliite naine zainteresirati

te razviti kod njih pozitivan odnos prema jezinom gradivu koje usvajaju uenjem.

Zainteresiran uenik bit e kontinuirano aktivan, htjet e saznati to vie injenica te

usvojiti to vie pojmova. Kada je uenje praeno osobnim interesom ili je, pak, sam

proces uenja interesantan, uspjenije se koncentrira panja, ubrzava se zapamivanje i

olakava razumijevanje sadraja uenja.21 Nedvojbena je vanost postojanja interesa za

sadraj uenja jer iskljuuje dosadu i umor, a uenje ini zabavnim.

Osim interesa, bitan je i stav koji uenik ima prema sadraju koji eli usvojiti. Primjerice,

ukoliko uenik ima pozitivan stav prema gramatikim sadrajima bit e i motiviraniji za

uenje od uenika kojemu je taj sadraj dosadan i zauzima negativan stav prema predmetu

uenja. Aleri istie da je istraivanjima potvreno kako najbre i najuspjenije usvajamo

sadraje prema kojima imamo pozitivan stav, osrednje one koji su suprotni naim

stavovima, a najsporije one prema kojima smo ravnoduni.22

Proces uenja zbiva se u razliitim oblicima i na razliite naine tijekom ljudskog ivota.

Katkad su ti oblici planirani i zahtijevaju odreeno vrijeme, koncentraciju i napor, a

katkad se odvijaju spontano pa je prijeko potrebno stvoriti interes za sadraje koje se

namjerava usvojiti. Psihologijska grana koja se bavi uenjem naziva se edukacijska

psihologija.23 U ljudsko uenje spadaju ukupne sposobnosti pojedinca, intelektualne i

psihomotorike te one na planu percepcije i osjetljivosti. Stupanj sudjelovanja tih

sposobnosti u svakoj situaciji uenja nije jednak ve ovisi o razvojnoj dobi onoga koji

ui, njegovoj motivaciji za uenje i zadacima kojima se bavi tijekom uenja.24 Shvaajui

uenje u najirem smislu, Grgin ga definira kao temeljan proces svakoga obrazovanja i

odgajanja, odnosno edukacije, kao socijalizacije i humanizacije ovjeka. Pritom promjene

koje nastaju uenjem imaju relativnu trajnost i najee znae ovjekovo napredovanje u

smislu sve uspjenije prilagodbe uvjetima i prilikama njegove ivotne prirodne i

drutvene okoline.25

21 Usp. Pavlievi (1992: 36)

22 Usp. Aleri (2006: 192)

23 Pretpostavke za samostalnost te psihologijske grane dao je istaknuti ameriki istraiva i psiholog

Edward Lee Thorndike (1874-1949). Usp. Grgin (2004: 11)

24 (op. cit.: 22)

25 (op. cit.: 11)

8

3. MOTIVACIJA I KOLSKO UENJE

Motivacija u uenju podrazumijeva stanje u kojem je osoba motivirana za uenje te ima

motiv da neto ui i naui.26 Osoba uenjem stjee nove oblike ponaanja ako su joj u

dovoljnoj mjeri razvijene sposobnosti za uenje, ako je dovoljno motivirana za aktivnost

uenja te ako ima odgovarajue vanjske prilike za uenje. To su ujedno i temeljni uvjeti

uenja. 27 Za Miliia je motivacija u procesu uenja usmjeravanje sposobnosti k

utvrenom cilju uspjenosti uenja.28 Dakle, motivacija za uenje unutarnja je pobuda

za obavljanje aktivnosti uenja koja moe biti potaknuta unutarnjim potrebama i

interesima, ali i izvana (nagradama, pohvalama).

Ljudi ue cijeli svoj ivot. Pojedini se oblici uenja razlikuju ovisno o sadraju koji se

ui, ali i o ivotnoj dobi pojedinca. kolsko uenje samo je jedan od oblika koji zapoinje

u djetinjstvu. Ono ima veoma vanu ulogu u ivotu svakog pojedinca. U tom se razdoblju

usvajaju znanja i stjeu sposobnosti, vjetine i navike te se stvara pozitivan ili negativan

stav prema koli i stjecanju znanja. Ta iskustva oblikuju pojedinca i pripremaju ga za

neka kasnija razdoblja u njegovom ivotu, npr. studiranje ili profesionalno usavravanje.

Motivacija za uenje ovisi o oekivanjima pojedinca da e postii uspjeh. Motivacija je

slaba ukoliko je vjerojatnost postizanja uspjeha slaba te obratno. Kyriacou istie

Brophjevo miljenje prema kojemu motivacija za kolsko uenje ukljuuje doivljaj

kolskih aktivnosti kao vrijednih i smislenih te kao mogunost za osvajanje eljenih

dobiti.29 Pjani istie da su ciljevi osobito vani za reguliranje kolskog uenja jer oni

poveavaju motivaciju ukoliko su jasni, specifini, prilagoeni po teini i ukoliko se

mogu ostvariti u blioj budunosti. Autorica smatra da su znanje i uspjeh najvaniji ciljevi

u kolskoj situaciji, a povratna informacija i prihvaenost ciljeva dodatni su faktori koji

utjeu na motivaciju. 30 Za razliku od nje, Trkan govori da motiviranje za nastavu

26 Usp. Potkonjak i imlea (1989: 68)

27 Usp. Grgin (1997: 22)

28 Milii (1994: 17)

29 Kyriacou (2001: 113)

30 Usp. Pjani (2002: 22-23)

9

obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na uenje, usmjerava ga, odreuje mu

intenzitet, trajanje i kakvou.31

Motivacija se za uenje moe podijeliti na dvije razine, opu i specifinu.32 Opa je

motivacija za uenje trajna i iroka dispozicija, a oituje se kao tenja za usvajanjem

znanja i vjetina u razliitim situacijama uenja. Sintagma 'trajna dispozicija' znai da,

kad se opa motivacija za uenje jednom razvije, ona traje cijeli ivot, dok sintagma

'iroka dispozicija' znai da se motivacija odnosi na razliita podruja, a ne samo na

odreeni sadraj. Njezin je izvor u samom ueniku i rezultat je njegova iskustva sa kolom

i uenjem. S druge strane, specifina se motivacija za uenje odnosi na motivaciju uenika

za usvajanje sadraja u odreenom nastavnom predmetu. Ovisi o vanjskim initeljima

kao to su sadraj uenja, raspoloenje uenika, ponaanje nastavnika i ocjene pa se na

nju lake djeluje i lake se mijenja. S druge strane, opa je motivacija za uenje stabilnija

te za njezino mijenjanje treba vie vremena i napora.

Jedna od najpoznatijih podjela motivacije je podjela na unutarnju (intrinzinu) i vanjsku

(ekstrinzinu) motivaciju.33 Intrinzina motivacija podrazumijeva sve ono to iznutra

navodi uenike na aktivnost uenja, dok ekstrinzina motivacija podrazumijeva sve

vanjske ciljeve koje uenik eli dostii uenjem. U intrinzine se motive ubrajaju:

radoznalost, potrebu za kompetencijom, potrebu za samoaktualizacijom, dok u vanjske

motive spadaju: nagrade, kazne, natjecanje. Ove se dvije motivacije razlikuju u izvoru

koji je unutar ili izvan uenika. Unutarnja i vanjska motivacija esto se promatraju

odvojeno, ali su zapravo povezane. Vano je napomenuti da meu uenicima postoje

velike razlike u njihovim interesima i sklonostima te je nemogue postii da svim

uenicima budu zanimljive sve teme pa je zbog toga nuno kombinirati obje motivacije

u kolskom uenju.

Ranije je spomenuto da je motivacija aktivnost kojom e se uenike zainteresirati za

daljnji rad, aktivirati ih, pobuditi njihovu znatielju i stvoriti optimalnu atmosferu za

daljnje uenje. U tom se smislu moe govoriti o intelektualnoj i emocionalnoj

motivaciji.34 Intelektualna motivacija podrazumijeva uvod u temu nastavnog sata na

31 Trkan (2006: 19)

32 Usp. Vizek Vidovi (2003: 207)

33 Usp. Howe (2002: 106)

34 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 73)

10

kognitivnoj razini, dok emocionalna motivacija podrazumijeva stvaranje emocionalne

klime u razredu, pozitivnog ozraja i poticaja za uenje. Da bi nastavnik inicirao

intrinzinu motivaciju kod uenika, potrebno je poznavanje uenikog predznanja,

interesa i sklonosti te odabir pozitivnog psiholokog pristupa uenju.

Intelektualna se motivacija moe postii postavljanjem zanimljivoga pitanja koje bi

uenike potaknulo na traenje odgovora, da govore o njima poznatoj temi (sadrajima

prethodnih lekcija), zatim itanjem i/ili komentiranjem nekog aktualnog novinskog

lanka ili sadraja drugih medija, poticanjem rasprave, kratke diskusije i slino. Svaku od

spomenutih aktivnosti nastavnik treba pravilno (ovisno o cilju nastavnoga sata)

usmjeravati i tako moderirati nastavni proces. Takoer valja voditi rauna i o

emocionalnoj pripremi i motivaciji uenika. Ve samim nastupom (tonom, bojom glasa,

pristupom uenicima, verbalnom i neverbalnom komunikacijom) nastavnik moe stvoriti

pozitivnu, odnosno negativnu emocionalnu klimu u razredu. Za stvaranje pozitivnog

ozraja za uenje u uvodnom dijelu sata dobro je provesti kratke aktivnosti zasnovane na

igri (kviz, pogaalice, zagonetke), povesti kratki razgovor o prigodnim (ne)formalnim

temama, ispriati ili uenike potaknuti na prianje vica ili neke ale. Emocionalnom se

pripremom smatra i postizanje odgovarajue radne discipline u razredu te uspostavljanje

pozitivnog i motivirajueg kontakta s uenicima. I uionica moe biti jedan od uvjeta za

stvaranje (ne)povoljne emocionalne atmosfere i motivacije kod uenika. Na primjer, u

uionici gdje je neodgovarajua temperatura uenici e tee postii emocionalnu i

intelektualnu zainteresiranost. Uionica ureena uenikim radovima, primjerenima

dobi, poticajnija je od golih zidova.35

U kontekstu nastavnog procesa motivacija je sloeni proces koji ukljuuje motivaciju

nastavnika i uenika. Motivi koji pokreu nastavnika, ali i oni koji pokreu uenike,

odravaju i usmjeravaju njihove aktivnosti, a i djeluju na uspjenost i konane rezultate

cjelokupnog nastavnog procesa.36 Motiviranje uenika, dakle, jedno je od najznaajnijih

didaktikih pitanja. O tome treba voditi rauna, ne samo prilikom tehnike pripreme za

pojedini sat, ve i u planiranju i organizaciji cjelokupnog nastavnog procesa, ali i u

primjeni nastavnih sredstava, postupaka, oblika i metoda rada. Meu najvanije faktore

motiviranosti ubrajaju se: namjera uenja, zanimanje za grau, tenja za postignuem,

35 (op. cit.: 74)

36 Usp. Bratani i Mari (pregled: 11. 12. 2014.)

11

uspjeh i neuspjeh u uenju, poznavanje rezultata uenja (uestale i neposredne povratne

informacije), intrinzini i ekstrinzini motivi.37 Dakako, mnogi od tih motivacijskih

faktora djeluju zajedno i meusobno se uvjetuju.

Motivirani su uenici zainteresirani za uenje, znatieljni su i aktivni, esto se

oduevljavaju, uporni su i ne odustaju kad naiu na tekoe. Dulje se koluju, ue i znaju

vie te su zadovoljniji sobom nego nemotivirani uenici. Ipak, ini se da su motivirani

uenici malobrojniji u razredu, pa je vaan zadatak pedagoke psihologije pronai to sve

djeluje na motiviranost uenika.38 Motiviran e za uenje biti onaj uenik koji oekuje

uspjeh u aktivnosti uenja, a to znai da ima povjerenje u svoje sposobnosti (pozitivnu

sliku o sebi), da ima osjeaj utjecaja na svoje rezultate (njegov uspjeh ovisi o njegovom

zalaganju) te da pripada maloj zajednici (razredu) koja je usmjerena prema uenju i

postizanju rezultata u uenju. Meutim, kvalitetno motivirani bit e samo oni uenici koji

uz ove navedene karakteristike imaju i ciljeve orijentirane na uenje, stjecanje znanja,

svladavanje zadatka (a ne postizanje dobrog miljenja okoline), kao i pozitivne emocije

prema sebi (ponos i samopotovanje uz toleranciju neuspjeha i odsutnost anksioznosti).39

Nastavnik treba poticati uenika na intelektualno i emocionalno angairanje, na kreativan

rad koji e, uz adekvatnu motiviranost, pruiti ueniku potrebne obavijesti i pripremiti ga

za svrsishodno i pravodobno prihvaanje informacija. Osnovni je cilj svakog dobro

zamiljenog i provedenog sata shvatiti i usvojiti novo gradivo, a motiviranost uenika

prvi je i osnovni preduvjet za to. Pritom su vane i motivacije izvan nastavnog procesa:

osobne motivacije (elja za znanjem, samopotvrivanjem, pohvalom, elja za

natjecanjem), zatim drutvene motivacije (ugled u razredu, simpatije profesora, elja za

druenjem) te profesionalne motivacije (elja za afirmacijom, dominacijom, uspjehom u

poslu koji se obavlja).40

U razredu se moe zamijetiti barem pet tipova motiviranosti uenika:

1. openito nemotivirani uenici (neosjetljivi na bilo koji oblik motiviranja, nita ih ne

moe pokrenuti na uenje jer su svi njihovi ciljevi izvan kole)

37 Usp. Andrilovi i udina-Obradovi (1996: 75)

38 (op. cit.: 149)

39 Usp. udina-Obradovi (1992: 278)

40 Usp. Pavlievi (1992: 35)

12

2. ekstrinzini uenici (osjetljivi samo na vanjske nagrade, pokree ih oekivanje

nagrade)

3. internalizirani uenici (osjetljivi na internalizirane vrijednosti koje se isprva nameu

socijalizacijom, ali s vremenom bivaju prihvaene, pokree ih unutranja nagrada koja

proizlazi iz osjeaja porasta samopotovanja i vlastite vrijednosti)

4. openito motivirani uenici (osjetljivi na sve oblike motiviranja: vanjske nagrade,

zanimljivost grae, internalizirane vrijednosti)

5. intrinzini uenici (osjetljivi na zanimljivost i sloenost grae, pokree ih uivanje pri

svladavanju, razumijevanju i otkrivanju problema te pobjeivanju izazova).41

Najvii je stupanj motiviranosti intrinzina motivacija zbog uivanja u radu. Ona

pridonosi ustrajnosti u uenju i stjecanju najkvalitetnijeg znanja. Za razliku od intrinzino

motiviranih uenika, kod ekstrinzino motiviranih uenika aktivnost zavri im se

postigne vanjska nagrada. Kod njih je znanje niske razine, povrno, brzo se zaboravlja, a

emocije u tih uenika nisu prisutne. Openito motivirani tip motivacije kvalitetniji je to

je blie internaliziranim i intrinzinim potrebama. Upravo on prevladava te je

najprimjereniji kolskom uenju. Da bi se motivacija uenika u koli popravila trebalo bi

smanjiti skupinu openito nemotiviranih uenika, prevesti skupinu ekstrinzino i

openito motiviranih uenika u internalizirane uenike te razvijati u svih izrazito

sposobnih i darovitih uenika intrinzini tip motivacije.

Veoma je vano da se u nastavi ukloni protumotiv. To je svaki postupak, svako ponaanje

koje uenika bilo kako iskljuuje iz nastave ili mu oslabljuje sudjelovanje u nastavnom

procesu. 42 Uenika moe demotivirati: neudobnost, metodika jednolinost, metode

prisile, nastavnikov ironian odnos, povien glas, ravnodunost, srdba, govorna

monotonija, neprimjerena kazna te nepravda.

U metodikoj literaturi uobiajeno je da se nastavni sat podijeli u tri osnovne etape:

uvodni dio, sredinji dio i zavrni dio nastavnoga sata. Motivacija je sastavni dio uvodnog

dijela te ovisi o konkretnom razredu, nastavnikovom stavu te pojedinim uenicima. Treba

se potruditi oblikovati je prikladno, zanimljivo i prema naelima u nastavi. Nije ju

41 Usp. Andrilovi i udina-Obradovi (1996: 155)

42 Usp. Teak (1996: 231)

13

mogue standardizirati ni u pogledu sadraja, ni vremena, a ni naina. 43 Ona je

zajednika aktivnost svih uenika i nastavnika. Bitno je da motivacija bude vremenski to

kraa, ali i to efikasnija. Sve ono to se u ovoj etapi radi, ne smije kod uenika stvoriti

uvjerenje da je bilo nepotrebno, ali ni osjeaj da je neto premalo uinjeno. imlea istie

da im se u razredu osjeti da je stvorena potrebna radna atmosfera, da su uenici

koncentrirani, da su njihove snage aktivirane, da je postignut poetni zamah radi prijelaza

na daljnji rad, ne treba formalistiki uvoenje produivati, jer bi ono bilo zamorno i

tetno.44 Ponekad se moe dogoditi da motivacija koju nastavnik osmisli za odreeni

nastavni sat ne bude prihvaena u razredu, ali i da u jednom razredu bude uspjena, dok

u drugom ne bude.

Vano je jo napomenuti da motivacija razvija kreativnost i uenicima daje slobodu.

Nastavnici zanimljivim i matovitim motivacijskim postupcima, koji su bliski uzrastu i

interesima uenika, pridonose zanimljivosti gradiva i pomau uenicima da na oputeniji

i manje naporan nain usvoje propisane nastavne sadraje. Bognar istie da je motivacija

za kreativan pristup uvijek intrinzina i ogleda se u zadovoljstvu nastavnika injenicom

da je pridonio stvaranju ugodnog okruenja uenja koje potie ueniku kreativnost.45

Iz toga proizlazi da se pred nastavnika uvijek iznova postavlja izazov da na to bolji,

matovitiji i uenicima blii nain osmisli i oblikuje uvodni dio sata kako bi on bio

zanimljiviji to veem broju uenika.

43 Usp. Jelasi (1995: 68)

44 imlea (1978: 348)

45 Bognar (pregled: 15. 01. 2015.)

14

4. MOTIVACIJA U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

4.1. Oblikovanje motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika

Jedna je od glavnih zadaa suvremene metodike svakog nastavnog predmeta pokretanje

motiva i motivacija zato to, povezani s interesima, motivi pridonose uspjehu nastavnog

procesa, odnosno pouke i uenja. Upravo su zbog toga pojedine metodike razvile itave

nizove motivacijskih postupaka za pokretanje intelektualne i emotivne motivacije

uenika u pojedinim nastavnim situacijama. Jedna od najvanijih takvih situacija jest

poetak nastavnog sata jer o poetnoj motiviranosti ovisi uspjeh ili neuspjeh cjelokupnog

uiteljeva nastojanja na tom satu. Motivacijski se postupak definira kao svaka djelatnost

ili svaki sadraj za koji se s odreenom vjerojatnou moe predvidjeti da e potaknuti

motivaciju uenika, zato to se nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjeaje,

iskustva, predznanje te ivotne ciljeve uenika.46 U skladu s tom milju izabere se takva

aktivnost koja je prilagoena uenicima u konkretnoj situaciji i koja je ciljano usmjerena

na ostvarivanje uspjene motivacije uenika. Motivacijski se postupci mogu konkretno

odnositi na nastavno gradivo (nastavne motivacijske tehnike) ili pak samo pokuavaju

odrati pozornost uenika (motivacijske tehnike). 47 Jedan su od kljunih faktora za

ostvarivanje nastavnih zadataka unutar svakoga nastavnog predmeta.

Hrvatski jezik satnicom je najopseniji predmet osnovnokolskog i srednjokolskog

obrazovanja. Najue je povezan sa svim ostalim predmetima jer se sva komunikacija

odvija na materinskom jeziku. Predmet Hrvatski jezik objedinjuje etiri nastavna

podruja: jezik, knjievnost, medijsku kulturu i jezino izraavanje. Sadraji tih podruja,

odnosno nastavnog predmeta u cjelini, dani su u Nastavnom planu i programu za osnovnu

i srednje kole.48 Nastavom jezika naziva se nastavno podruje u kojem se prouava i

pouava fonoloko, morfoloko, sintaktiko, leksikoloko, dijalektoloko, stilistiko

gradivo te gradivo iz povijesti jezika i drugih jezikoslovnih disciplina.49 Temeljni je cilj

nastave hrvatskog jezika osposobiti uenike za uspjenu komunikaciju na materinskom

jeziku, ali i ovladavanje sadrajima drugih predmeta te ukljuivanje u cjeloivotno

46 Trkan (2006: 26)

47 (op. cit.: 19)

48 Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006.

Nastavni programi za gimnazije, 1994.

49 Rosandi (2002: 20)

15

obrazovanje. Cilj je, takoer, poticanje jezino-izraajnih sposobnosti, literarnih i

itateljskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti znanja hrvatskog jezika te razvijanje

pozitivnog stava prema hrvatskom jeziku, knjievnosti i kulturi.50 Pri uenju hrvatskog

jezika teite bi trebalo biti na razvoju opih komunikacijskih sposobnosti, na usvajanju

reeninog ustroja, bogaenju rjenika, poticanju uenikova svekolikog izraza i razvoju

komunikacijski kompetentne linosti.51 Budui da je rije o veoma opsenom gradivu

koje uenici moraju usvojiti, a koje im je esto manje zanimljivo od primjerice gradiva

knjievnosti, poseban se naglasak stavlja na usklaivanje i prilagoavanje jezinog

gradiva uzrastu uenika. Stajalita se jezikoslovnih strunjaka razlikuju u tome koliko je

nastava jezika u konanici uistinu uspjeno prilagoena jezinom razvoju uenika te

mnogi smatraju da su nune promjene u redoslijedu i nainu pouavanja pojedinih

jezinih cjelina.

Uitelji hrvatskog jezika imaju vanu ulogu u kreiranju nastave, a time i vanu ulogu u

ivotu uenika u osnovnokolskom obrazovnom sustavu, osobito zato to s uenicima

provode velik broj nastavnih sati. Oni su, ujedno i, kljune osobe u prenoenju jezinog

znanja, ali i poticanju naela humanistike edukacije. Motivacija i stav uenika prema

nastavnom predmetu, izmeu ostaloga, ovise o uiteljevoj kreativnosti i stavu prema

gradivu te nainima pouavanja koja primjenjuje u nastavi. U nastavnom bi procesu

valjalo to ee koristiti suvremene strategije pouavanja, a osobito treba poticati razvoj

jezinih djelatnosti aktivnoga sluanja, stvaralakog pisanja, produktivnog govorenja i

raspravljanja, kroz koje se na vrlo svrhovit nain mogu uvjebavati i razvijati jezine

kompetencije. Sve to uitelj ini u razredu djeluje na uenika i na to kako se osjea u

razredu jer uenici reagiraju na uiteljeve postupke. 52 Stoga je potrebno pozitivno

djelovati na uenika, uvaavajui njegovu osobnost, stavove i miljenje te ga poticati na

izricanje osjeaja, misli i stavova. Upravo zbog tih zahtijeva, potrebno je hrvatski jezik

pouavati u skladu sa suvremenim pristupima i metodama, kroz problemsku,

komunikacijsku, interaktivnu i funkcionalnu nastavu, kako bi se uenici pripremili za

zahtjeve koji su pred njih stavljeni u tekstovima, ali i ivotu openito. Uitelj hrvatskog

50 Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006.

51 Usp. Pavlievi-Frani (2005: 113-114)

52 Usp. Pavlievi-Frani i Aladrovi Slovaek (2011: 186)

16

jezika u takvom procesu treba biti moderator, osoba koja stvara pozitivno ozraje,

komunicira s uenikom te vodi rauna o njegovim potrebama.53

U suvremenoj se nastavi hrvatskog jezika nastoji afirmirati stvaralako-metodiki pristup

uenju i pouavanju hrvatskog jezika. U potrazi za brojnim i raznolikim didaktiki

oblikovanim postupcima i izvorima informacija taj pristup implicira osvijetene i

promiljene napore brojnih strunjaka u pronalaenju to svrhovitijih i uenicima

zanimljivijih naina uenja i usvajanja gramatikih sadraja standardnog jezika. U takvu

procesu uenja i pouavanja svoje mjesto pronalazi i didaktiki oblikovana igra. Igra

kao [didaktiki prilagoen] oblik uenja/pouavanja54 jedna je od temeljnih odrednica

znaajne koncepcijsko-programske promjene koja je Hrvatskim nacionalnim obrazovnim

standardom 2005. godine i iz njega izvedenim slubenim Programom hrvatskog jezika za

osnovnu kolu 2006. godine pokuala zaivjeti u nastavnom procesu usvajanja hrvatskog

standardnog jezika. Rije je o drugaijem metodikom pristupu koji je nazvan

komunikacijsko-funkcionalnim modelom uenja i pouavanja.55 Prema istraivanjima

koja navodi Pavlievi-Frani, upravo je taj model potvren kao najsvrhovitiji u

osnovnokolskoj nastavi hrvatskog jezika. Navedenim modelom uenja i pouavanja u

osnovnokolskoj nastavi hrvatskog standardnog jezika, slino kao u procesu uenja bilo

kojeg stranog jezika, komunikacijska kompetencija uenika (osposobljenost za praktinu

jezinu uporabu ili znanje jezika) dobiva prednost pred lingvistikom kompetencijom

(znanjem o jeziku). To znai da se normativna gramatika, ija su teorijska pravila djeci u

toj dobi apstraktna i nerazumljiva pa time i nesvrhovita, treba pouavati ponajprije u

funkciji sporazumijevanja, na primjerima iz svakodnevne komunikacije koji su

primjereni i zanimljivi djeci odreene dobi, dakle preoblikovana u funkcionalnu kolsku

gramatiku. 56 Iako se radi o modelu namijenjenom niim razredima osnovnokolske

nastave hrvatskog jezika, moe se zakljuiti da bi se njime unesene promjene u poetnu

fazu institucionalnog uenja i pouavanja standardnog jezika mogle pozitivno odraziti na

cjelokupan proces uenja hrvatskog jezika na svim obrazovnim stupnjevima, jer

primjeren nain usvajanja jezika u ranoj dobi rezultira boljom jezinom osposobljenou

53 Usp. Pavlievi-Frani i Aladrovi Slovaek (2011: 175)

54 Pavlievi-Frani (2002: 171)

55 Usp. Pavlievi-Frani (2005:73)

56 Usp. Pavlievi-Frani (2007: 43)

17

kod starijih uenika.57 Vanost i novost tog pristupa ogleda se ponajvie u tome to on

potie dinaminu, raznoliku, uenicima zanimljivu, a ipak primjerenu i svrhovitu

nastavu jezika.58

Nastava je jedinstven odgojno-obrazovni proces u kojem se istovremeno usvajaju

znanja, vjetine i navike (obrazovni zadatak), formiraju psihofizike sposobnosti

(funkcionalni zadatak) i izgrauju pozitivne kvalitete linosti (odgojni zadatak). 59

Ostvaruje se u sustavu meusobno povezanih programa, oblika rada i odgojno-

obrazovnih institucija. Pritom je vano istaknuti da na uenika ne djeluju samo obrazovni

sadraji nastavnog procesa nego i organizacija nastave, njezini oblici i metode, te

nastavna sredstva koja se koriste kao pomo u radu.

Oblikovanje motivacijskih postupaka koji e s odreenom vjerojatnou uspjeno

potaknuti ueniku motivaciju nije nimalo jednostavan zadatak. S obzirom na to da je

osim sadrajne motivacije, kako Teak naziva usmjeravanje uenikova interesa i

pozornosti prema jezinim sadrajima, potrebno pokrenuti radnu (volju za rad),

komunikacijsku (odabrati nain komunikacije) te metodiku motivaciju (odabrati

metodike postupke), taj se zadatak ponekad ini jo sloenijim. 60 Ta motivacijska

ralamba ne znai da su nuna sva etiri motivacijska postupka, ali se sretno odabranim

nainom mogu ostvariti. U tome je mo i nemo nastavnikove sposobnosti da nae

najekonominiji i najdjelotvorniji nain kojim e odmah pokrenuti volju uenika i prema

radu, i prema gramatici, i prema obliku komunikacije, ali i prema izabranom metodikom

putu.

Interes i pozornost uenika u kolskom radu ne potiu samo motivacijske tehnike. U koli

je dragocjeno da nastavnik zna stvoriti takvu nastavnu situaciju koja budi interes i

stvaralatvo i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, a to postie razliitim

aktivnostima, djelatnostima odnosno aktivnim nastavnim oblicima i metodama rada. U

nizu metodikih naela uspostavljenih za nastavu jezika, o kojima opirnije govori Teak,

izdvojit e se nekoliko bitnih naela za ostvarivanje prikladnih i svrhovitih motivacijskih

57 (op. cit.: 35)

58 Pavlievi-Frani (2002: 171)

59 imlea (1978:13)

60 Usp. Teak (1996: 230)

18

postupaka. Budui da je pokretanje motivacije uenika vana etapa nastavnog sata, ta se

naela odraavaju i na oblikovanje toga dijela nastavnog sata.

Jedno od naela koje se u nastavi hrvatskog jezika i u oblikovanju motivacijskih

postupaka obvezno uzima u obzir jest naelo sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti.

Uenik mora upoznati hrvatski jezik na raznovrsnim sadrajima, tekstovima i

funkcionalnim stilovima. esto se nastava jezika izvodila samo na knjievno-

umjetnikim tekstovima, koji mogu imati prednost, ali ne i potpunu prevlast u jezinoj

nastavi. Unato irokom rasponu sadraja koji nude knjievna djela, nastavnici moraju

izabrati tekstove s razliitim ueniku bliskim i potrebnim sadrajima te ih upoznati s

razliitim stilovima.61

Sljedee naelo koje se znaajno odraava na uspjeno ostvarivanje motivacijskih

postupaka jest naelo zanimljivosti. Teak istie kako uenika treba motivirati za uenje

gramatike, a da bi se to postiglo, nastavu gramatike treba uiniti zanimljivom. Takoer

istie da gramatika zbog svoje apstraktnosti i racionalnosti tee postaje metom djejih

interesa pa se u nastavu gramatike treba unijeti privlanosti koliko god to doputa narav

gradiva. 62 Dio nastavnog sata koji otvara konkretan prostor za ostvarenje tog cilja jest

uvodni dio sata namijenjen motiviranju uenika. U tom je dijelu sata potrebno osmisliti

funkcionalne naine kojima e se smanjiti apstraktnost gramatikih sadraja i uenicima

na to smisleniji i zanimljiviji nain pribliiti gradivo.

Jo jedno naelo koje se u ovom kontekstu moe izdvojiti jest naelo stvaralatva.

Nastava hrvatskog jezika mora biti stvaralaka kako za uenika tako i za nastavnika. 63

Jezik je neiscrpan izvor za stvaranje, a nastava koja potie stvaralatvo kod uenika

istodobno doprinosi razvoju kreativnosti. U tom smislu, matovito i kreativno oblikovanje

motivacijskih postupaka, koje i samo predstavlja svojevrsni stvaralaki in, izravan je

doprinos tom cilju.

Izbor motivacije uvjetovan je obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim ciljevima sata,

intelektualnom razinom uenika, njihovim iskustvom, te okolnostima u kojima se

61 (op. cit.: 102-103)

62 (op. cit.: 109)

63 (op. cit.: 96)

19

motiviranost ostvaruje.64 Sve to, dakako, podrazumijeva ostvarenje razigrane, dinamine,

poticajne atmosfere u razredu, uz razvijanje pozitivnog stava prema materinskom

hrvatskom jeziku.

64 Usp. Pavlievi (1992: 34)

20

4.2. Motivacijski postupci u nastavi hrvatskog jezika

U knjizi Motivacioni postupci i sredstva u nastavi knjievnosti ukazuje se na pojmovnu

razliku izmeu nastavne metode i motivacijskog postupka. Nastavna metoda moe imati

odreenu motivacijsku vrijednost, ali uz nju ima i druge metodike i didaktike funkcije

i vrijednosti. U tom je smislu nastavna metoda pojam ireg opsega od pojma

motivacijskog postupka, koji nije na razini metode, ali posjeduje odgovarajue

modelativno djelovanje i metodiku primjenu u oblikovanju dijelova nastavnog procesa

koji su u funkciji motiviranja.65 Kvalitetno provedenoj motivaciji koja se temelji na

svrhovitim i zanimljivim motivacijskim postupcima potrebno je pridavati veu panju u

nastavi jezika. Znaaj koji imaju takvi postupci moe se naslutiti iz sljedee reenice:

Motiviranje je uenika, dakle, viestruko sloen nastavni zadatak s brojnim znaajnim

posljedicama za pojedinca i drutvo, a motivacija proces u kome se usklauju dugoroni

ciljevi s nastavnim situacijama, i to najee kao svrsi nastavne jedinice primjerena

metodiko-didaktika etapa rada.66

U odnosu na strukturu cjelokupnog nastavnog sata stjee se dojam kako je to djelovanje

najoitije u njegovu poetnom dijelu, u kojem motivacijski postupci pronalaze svoju

primjenu. to se vie ti postupci nadovezuju na uenike interese i izazivaju njihovu

radoznalost, vea je vjerojatnost da e se motivacija uspjeno ostvariti, a uspjeno

ostvarena motivacija uenika pospjeuje cjelokupnu nastavu. Radoznalost se, prema

Gagnovu miljenju koje iznosi Mihaljevi-Djigunovi, moe smatrati najkorisnijim

izvorom motivacije u kolskom kontekstu uenja.67

Teak navodi razliite naine i sredstva kojima se naglaava 'zahtjev' za zanimljivou

gramatike nastave prilikom oblikovanja nastavnog procesa. Neki od tih naina su:

izbor zanimljivog lingvometodikog predloka (aktualni i ueniku bliski tekstovi)

pronalaenje aktualnih jezinih ili jeziku bliskih pitanja

umjeno kombiniranje razliitih metodikih postupaka (metoda, oblika, pristupa)

iskoritavanje likovnog i grafikog didaktikog materijala

upotreba razliitih audiovizualnih sredstava

65 Usp. Pjani (2002: 27)

66 Gudelj-Velaga (1990: 64)

67 Usp. Mihaljevi-Djigunovi (1998: 51)

21

organizacija jezinih natjecanja i igara.68

Isto tako, Teak preporuuje motivacijske postupke koje smatra primjerenim za poticanje

uenike motivacije prilikom usvajanja jezinih sadraja u nastavi hrvatskog jezika:

o zapaanje jezine osobine (pozitivne ili negativne) u govoru ili pisanju uenika

o zapaanje pogreke u kolskom listu, djejem asopisu, dnevnim novinama

o rjeavanje jezine dileme

o zapaanje stilske funkcije neke gramatike pojave

o usporeivanje knjievnog i zaviajnog oblika rijei

o zanimljiva lingvistika obavijest

o tekst koji poremeenim pravopisnim ili gramatikim odnosom upozorava na

vanost gramatike ili pravopisne norme

o jezina anegdota

o anegdota iz ivota knjievnika ili jezikoslovca koja zasijeca u jezinu

problematiku

o aka ala

o crte kojim se ismijava jezina pogreka

o prizor iz filma ili televizijske emisije69

U Metodici knjievnog odgoja navodi se nekoliko vrsta motivacije koje su utvrene prema

razliitim kriterijima: iskustvenim, jezinim, stilistikim, knjievnoteorijskim i estetskim.

Svaki od tih kriterija otvara mogunost za ralanjivanje motivacija. Preinaeni sustav

motivacija obuhvaa ove vrste:

iskustvene: osjetilne, emocionalne, intelektualne, imaginativne

jezine: leksike, fonetske, gramatike, pravopisne, pravogovorne

stilistike: motivacija usporeivanjem, personificiranjem, metoforiziranjem,

igrom rijeima, kontrastiranjem, stupnjevanjem

knjievne: tematske, biografske, vrstovne, poetoloke, knjievnopovijesne,

knjievnoteorijske, autorske

estetske: knjievne, likovne, glazbene, filmske, kazaline.70

68 Usp. Teak (1996: 110)

69 (op. cit.: 231-233)

70 Usp. Rosandi (2005: 310)

22

Matijevi i Radovanovi takoer nude metodike preporuke za aktivnosti tijekom

uvodnoga dijela sata:

razgovor koji uenike upuuje na neposrednu korist od uenja dananje teme

(povezivanje sa stvarnou)

uenici meusobno postavljaju pitanja u vezi s prethodnom nastavnom jedinicom

ili drugim poznatim nastavnim sadrajima (uenik koji odgovori tono na

postavljeno pitanje postavlja sljedee pitanje ostalima)

razgovor potaknut nekom aktualnou iz neposredne stvarnosti (koja ima veze s

nastavnom temom)

uenici postavljaju pitanja nastavniku u vezi s temom koja je srodna nastavnoj

temi

itanje, sluanje ili gledanje (ovisno o vrsti medija) i komentiranje aktualnog

medijskog lanka, audio ili videozapisa

kratki rad u parovima na nekom problemskom pitanju i izvjetavanje o uinjenom

kvizovi, pogaalice, krialjke, slagalice pojmova i reenica

itanje i komentiranje domaih uradaka

izrecite reenicu o odreenoj temi tako da poinje odreenim slovom (npr. slovom

kojim je prethodnik zavrio, slovom kojim zapoinje tvoje ime ili ime prijatelja u

klupi itd.).71

Navedenim motivacijskim postupcima spomenuti autori ne iscrpljuju sve mogunosti

motiviranja uenika nego taj stvaralaki dio nastavnog sata ostavljaju otvorenim za sve

budue ideje i zamisli koje nastaju u kreativnom nastavnikovu umu. Prije nego to se

krene u analizu motivacijskih postupaka u osnovnokolskim i srednjokolskim

udbenicima rei e se neto openito o udbenicima te o njihovom didaktikom

oblikovanju.

71 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 87)

23

5. UDBENIK U NASTAVI HRVATSKOG JEZIKA

Uz uitelja, udbenik je jo uvijek najdostupniji i najcrpljeniji izvor znanja u koli.

Naglim razvojem informacijskih tehnologija, ponajprije raunala (web stranice, e-pota)

i interneta, omoguena je znatno bra protonost informacija to je najavilo velike

promjene i u kolskom uenju. Meutim, dokle god je kola organizirana na tradicionalan

nain (odjeli, razredi, nastavni sat, uitelj u ulozi prenositelja znanja), bit e potrebni

udbenici, ma kako oni doista izgledali. Udbenik e, dakle, postojati kao izvor

informacija namijenjen uenju, usporedno s raunalima i drugim proizvodima

informacijske i obrazovne tehnologije.

Nastavni proces obiljeava supostojanje raznovrsnih koncepcija nastave i pluralizam

metodikih pristupa i sustava, koji ine koncepciju nastave pojedinog predmeta, a u

skladu s tim i brojnost usporednih udbenika za isti predmet. Ono to je zajedniko

autorima udbenika te svima onima koji su profesionalno ukljueni u kolstvo isticanje

je vanosti aktivne uloge uenika u procesu uenja, potrebe razvijanja kritikog i

stvaralakog miljenja te uenikih stvaralakih mogunosti, zatim traenje naina da se

kola u to veoj mjeri usmjeri prema ueniku. Napori autora i autorskih timova koji

izrauju udbenike, te nakladnikih kua usmjereni su prema stvaranju to kvalitetnijih

udbenika, koji e odgovarati potrebama korisnika i biti usklaeni sa suvremenim

koncepcijama nastave. S druge strane, istie se kako u Hrvatskoj danas ne postoje

objektivni pokazatelji kvalitete udbenika te se kao znanstvena zadaa koju tek treba

ostvariti postavlja stvaranje mjerila za vrednovanje udbenika pojedinih predmeta.72

Naime, u udbenik veina autora ugrauje svoju filozofiju odgoja, odnosno svoja

metodika rjeenja. Svaki se autor udbenika priklanja odreenim didaktikim teorijama

i oblikuje udbenik prema tome. Neki nastavnici rado preuzimaju gotova rjeenja koja im

donosi udbenik (i uz njih odreeni prirunik) te nekritiki ostvaruju sa svojim uenicima

sve ono to autor udbenika nudi.73 Dananji uenici ele biti aktivni subjekti u nastavi,

a to mogu ostvariti ako im se omogui uenje otkrivanjem, istraivanjem, igrom i radom.

Udbenik je toliko znaajan izvor znanja da se njegova izrada i uporaba u obrazovnom

sustavu mnogih zemalja, meu kojima je i Hrvatska, odreuje posebnim zakonom. U

72 Usp. Nemeth-Jaji (2007: 7)

73 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 191-192)

24

neovisnoj Hrvatskoj cjeloviti zakon o udbenicima donijet je dva puta 2001. i 2006.

godine. Osim zakonom, problematika udbenika regulira se i provedbenim propisom

Udbenikim standardom. Udbenik se zakonom odreuje kao osnovno nastavno

sredstvo i izvor znanja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva utvrenih nastavnim

planom i programom () osnovne odnosno srednje kole, koji je usklaen s udbenikim

standardom i kulturoloki je prilagoen hrvatskoj nacionalnoj batini i tradiciji.74

Mali odreuje udbenik kao knjigu u kojoj se znanstveni ili struni sadraji prerauju

na poseban nain, prema odreenim pedagokim, psiholokim i didaktiko-metodikim

naelima, pa takva 'didaktika' aparatura postaje bitnom odrednicom knjige koja

pretendira u naziv udbenika. 75 U rjenicima pod natuknicom udbenik nalaze se

sljedea odreenja toga pojma: knjiga koja metodiki izlae nastavno gradivo prema

dravnom programu za odreeni razred odreene kole; 76 kolska, gimnazijska ili

fakultetska knjiga iz koje se ui nastavni predmet;77 nastavno sredstvo, knjiga u kojoj

je nauno i dostupno izloena nastavna graa prema nastavnom programu pojedinog

predmeta.78 Been i Munk definiraju udbenik kao strunu knjigu za stjecanje znanja i

sposobnosti minimalno odreenih nastavnim programom kole.79

Sadrajno odreujui pojam udbenika Poljak istie ove bitne odrednice udbenika:

o udbenik je osnovna kolska knjiga

o udbenik je ureen na osnovi propisanog nastavnog plana i programa

o u procesu obrazovanja uenici ga gotovo svakodnevno upotrebljavaju

o udbenik treba biti didaktiki oblikovan radi racionalnijeg, optimalnijeg,

ekonominijeg i efikasnijeg obrazovanja80

74 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2006, lanak 2)

75 Mali (1983: 6)

76 onje (2000: 1294)

77 Ani (2003: 1649)

78 Frankovi-Pregrad-imlea (1963: 1059)

79 Odrednica struna knjiga znai da udbenik donosi provjerene znanstvene spoznaje, a podlijee

kompetenciji znanstvenih disciplina iz kojih je preuzet njegov sadraj te znanstvenih disciplina koje

prouavaju procese, organizaciju i izvoenje nastave i uenja za potrebe kole (psihologija, pedagogija,

didaktika, metodika). U: Been i Munk (2002: 425)

80 Poljak (1980: 29)

25

Mali ovom opisu dodaje i obveznost kao znaajnu odrednicu udbenika jer se u pravilu

za svako odgojno-obrazovno podruje propisuje obvezan udbenik u kojem je sadrano

zahtijevano gradivo, utvreno nastavnim programom, pa se udbenik i po tome razlikuje

od ostalih kolskih knjiga neobaveznih koje se koriste u procesu odgoja i

obrazovanja.81

Iako je u naoj svijesti udbenik prvenstveno vezan uz tiskanu knjigu, to potvruju i

navedene definicije, udbenici su danas dostupni i u drugim medijima, pri emu se s

obzirom na tehnoloki razvoj podrazumijeva udbenik u elektronikom obliku, u mediju

CD ili DVD ROM-a. O toj se mogunosti vodi rauna i u hrvatskom Zakonu o

udbenicima, gdje stoji: Sukladno nastavnom programu, odnosno katalogu znanja,

udbenik moe biti cjelovit (samostalan) ili razgranat (u vie dijelova, s radnom

biljenicom, zbirkom zadataka, odnosno vjebi ili drugim nastavnim sredstvima bez

obzira na medij).82 Zakonom se takoer odreuje postupak odobravanja udbenika koji

je s metodikog gledita znaajan po sastavu strunog povjerenstva koje odobrava

udbenike. U tom strunom povjerenstvu trebaju biti zastupljeni: znanstvenik, odnosno

strunjak za nastavni predmet ili nastavno podruje za koje je udbenik namijenjen;

metodiar za nastavni predmet ili nastavno podruje; tri strunjaka praktiara iz

nastavnog predmeta u odgovarajuoj koli, s najmanje pet godina iskustva u praksi.83

Teak navodi nekoliko podjela udbenika:

1) s obzirom na sadraj u nastavi hrvatskog jezika pojavljivali su se razliiti

udbenici: a) udbenik samo s jezinim gradivom, b) udbenik s gradivom za

nastavu jezika te usmenog i pismenog izraavanja, c) udbenik s gradivom iz svih

podruja nastave hrvatskoga jezika (knjievnost, gramatika, pravopis, usmeno i

pismeno izraavanje, scenska i filmska kultura)

2) s obzirom na cilj usmjerenosti i tehniku oblikovanost pojavljivali su se

udbenici: a) knjiga namijenjena samo ueniku, b) knjiga namijenjena ueniku i

uitelju, c) razgranati udbenik

3) po nainu uporabe, udbenik moe biti namijenjen: a) samostalnom uenju

(udbenik za samouke), b) za uenje s nastavnikom u razredu, c) za uenje kod

81 Usp. Mali (1983: 7)

82 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2006, lanak 2)

83 (op. cit.:, lanak 7)

26

kue nakon nastavnikove obrade u koli, d) za uenje s nastavnikom i samostalno

utvrivanje kod kue

4) po didaktikoj koncepciji, udbenik moe biti zasnovan: a) na induktivnoj metodi

(na osnovi teksta i zapaenih jezinih injenica u njemu, iznose se definicije,

paradigme i pravila), b) na deduktivnoj metodi (izlau se definicije, pravila i

paradigme to se potom oprimjeruje odgovarajuim potvrdama), c) na induktivno-

deduktivnoj metodi (iz polaznog se teksta izdvajaju primjeri na kojima se tumae

jezine zakonitosti, a te se nove spoznaje iskoritavaju za pronalaenje i stvaranje

novih primjera), d) na dijalokoj metodi (s induktivnom, deduktivnom ili

induktivno-deduktivnom usmjerenou), e) na popularno znanstvenom ili

esejistikom monolokom diskursu, f) na naelima programirane nastave, g) na

naelima izvornosti, h) na iskljuivo verbalnom tumaenju, i) na verbalnom

tumaenju vie ili manje potpomognutom grafikim prikazima, crteima,

fotografijama, slikama. 84

Teak izvodi dva naela koja se tiu udbenika i njegove primjene u nastavi. Temeljno je

naelo da je udbenik knjiga za uenika. Ako se uenik njome ne moe sluiti bez

uiteljeve ili roditeljske pomoi, udbenik oito ne ispunjava svoju svrhu. Takoer,

udbenik slui i nastavniku da bi uenika nauio uiti, da ga iskoristi u nastavnom procesu

kao izvor znanja te da bi ueniku mogao dati zadau za samostalan rad kod kue. Drugo

naelo koje se ne bi smjelo zanemariti je da ukoliko uenici imaju udbenik i donose ga

na nastavu, nastavnik im mora omoguiti da ga korisno upotrijebe na satu. Dogaa se,

osobito u osnovnoj koli, da uenici uzalud nose pune torbe knjiga, a ne znaju hoe li im

trebati jer nastavnik katkad predaje po svojoj metodi koja iskljuuje udbenik.

Naravno, stvaralaki pristup doputa i neuporabu udbenika na satu, ali ga ne iskljuuje

iz nastave uope. Udbenik, dakle, mora postati uenikovo orue za intelektualni rad,

mora biti koncipiran tako da omoguava samostalan rad, da potie, stimulira, motivira,

upuuje, upozorava, ali i omoguava primjenu steenog znanja.85

Udbenici su namijenjeni uenicima osnovnih i srednjih kola za kolsko uenje i

stjecanje novog znanja i sposobnosti. Stoga su uenici, njihove mogunosti i potrebe u

84 Usp. Teak (1996: 159)

85 (op. cit.: 159-160)

27

uenju, spoznavanju i odgoju temeljno mjerilo oblikovanja udbenika. Znanstvene

discipline koje utvruju potrebna znanja iz znanosti u nastavu te metodiko oblikovanje

udbenika odreuju i kriterije i pristupe oblikovanju udbenika za odreenu dob uenika

i vrstu kolskog programa.86 Budui da udbenik po svojoj osnovnoj namjeni neposredno

slui ostvarivanju nastavnih zadataka mora biti didaktiki oblikovan, to ne moraju biti

ostale vrste tekstova. Nastavni sat i svaka udbenika lekcija polazi u pripremnoj

nastavnikovoj djelatnosti zacrtavanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka.

Obrazovne se zadae odnose na uenje (stjecanje) novih pojmova, zakonitosti, definicija,

pravila, teorija. Odgojne se zadae izvode iz sadraja udbenika i globalnih ciljeva

odgojno-obrazovnoga sustava, dok funkcionalne zadae obuhvaaju sposobnosti koje se

razvijaju i stjeu u odgojno-obrazovnom procesu i njihovu primjenu u uenju, govornoj i

pisanoj komunikaciji.87 Efikasnost nastavne djelatnosti i uenikovo postignue vrednuje

se nastavnikovom realizacijom zadataka, ali i uenikovim usvajanjem sadraja

(stjecanjem znanja), ovladavanjem umijeima i sposobnostima. U tom je kontekstu

udbenik rezultat nastavnog plana i programa, tj. podreen je njegovoj svrsi, cilju i

zadaama. Njegovu opu adekvatnost u didaktiko-metodikom smislu nastavnici

stavljaju u odnos opih odgojno-obrazovnih naela (primjerenosti, postupnosti, zornosti,

zanimljivosti, stvaralatva, ekonominosti) koja nose i ope psiholoke zakonitosti uenja

i pouavanja. Ova naela dolaze do izraaja u koncepciji udbenika pa je svaki udbenik

na svoj nain specifian: od izbora sadraja, naina kako se programsko gradivo

prezentira, kako se grafiki, likovno i tehniki oblikuje (izbor formata, veliina slova,

preglednost stranice, kompozicija teksta i likovnih priloga, odnos sadraja prema

pitanjima, zadacima i vjebama). Ako udbenik nije didaktiki oblikovan, i nije udbenik,

nego obina nauna sistematika poput ostalih strunih djela.

86 Usp. Been i Munk (2002: 428)

87 Usp. Rosandi (2004: 49)

28

5.1. Didaktiko oblikovanje udbenika

Polazei od obiljeja da je udbenik osnovna kolska knjiga koju uenici svakodnevno

upotrebljavaju u svom obrazovanju, proizlazi da je udbenik u svom didaktikom

oblikovanju u skladu sa zakonitostima procesa obrazovanja, odnosno da u sebi implicira

strukturu tog procesa. To znai da u oblikovanju pojedinih njegovih dijelova koji se

odnose na nastavne teme trebaju postojati dijelovi teksta koji uenika upuuju na neke

predradnje u vezi s pripremanjem za pristup novoj temi. Zatim se treba paljivo didaktiki

oblikovati izlaganje novih sadraja s potrebnim omjerom iznoenja injenica i

generalizacija, ali i popratnim slikovnim prilozima. Nakon toga slijedi tekst u kojem se

uenike upuuje na vjebanje odreene aktivnosti, ponavljanje sadraja i provjeravanje

ostvarenih zadataka. Takvo didaktiko oblikovanje udbenika potrebno je osobito za

uenike osnovne kole koji se tek uvode u rad s tekstom. Udbenik kao osnovna kolska

knjiga mora biti tako didaktiki oblikovan da bude pristupaan izvor znanja te da

pridonosi osposobljavanju uenika za itanje i rad na tekstu uope.88 Naime, sadraj

udbenika oduvijek je strukturiran po tematici nastavnog sadraja, odnosno po sistematici

znanstvene discipline. To je globalna podjela po poglavljima, glavama i temama. No, to

nije toliko karakteristino za njegovo didaktiko oblikovanje. Ono dolazi do izraaja u

oblikovanju pojedine nastavne teme. Zato e se u daljnjoj analizi uzeti u obzir nastavnu

temu kao osnovni strukturni dio udbenika i to s naglaskom na uvodni dio sata. Dakle,

didaktikim oblikovanjem pojedine nastavne teme provodi se i didaktiko oblikovanje

udbenika u cjelini.

Ranije je reeno da je uvoenje uenika u nove nastavne sadraje poetna etapa nastavnog

procesa. Dakako, to pripremanje uenika obavlja nastavnik, ali u tome ne treba posve

iskljuiti i doprinos udbenika. Pri tome se ne misli da bi se uenici trebali u sklopu

redovne nastave iz udbenika pripremati za novu nastavnu temu, premda ni to nije posve

iskljueno, nego da se u tom dijelu teksta iznesu uenicima informacije o tome koje sve

predradnje moraju obaviti prije negoli prijeu na prouavanje nove teme, s tim da te

predradnje obave izvan nastave, neposredno prije prijelaza na obraivanje nove nastavne

teme u nastavi. Time udbenik postaje izvor informacija za takav pripremni rad uenika.

Ako je to u udbeniku formulirano, tada je dovoljno da nastavnik u pravo vrijeme uputi

uenike na te formulacije, i da zatim uenici po tim informacijama obave traene

88 Usp. Poljak (1984: 97)

29

predradnje. Dakako, time se ne iskljuuje da nastavnik prema potrebi proiri sadraj

pripremanja, ali u tome u velikoj mjeri moe ispomagati i udbenik. To znai da je

dunost autora udbenika da u poetnom dijelu teksta koji se odnosi na pojedine teme

formulira stanovite zadatke koji imaju pripremni karakter za pristup novoj temi. Program,

odnosno sadraj pripremnog rada moe biti veoma raznovrstan, to ovisi, prije svega, o

karakteru teme, na primjer: itanje interesantnih tekstova u pomonoj i dopunskoj

literaturi, razgovor s nekim osobama u mjestu, posjet ustanovama i prikupljanje podataka

o njima, prikupljanje literature radi samostalnog prouavanja (u skupini, paru,

individualno), izvoenje nekih aktivnosti izraavanja (pisanja, crtanja, slikanja),

sreivanje iskustva u vezi s temom. Prema tome, sadraj tog pripremanja, na koji e autor

udbenika orijentirati uenike, moe biti raznovrstan, to ovisi o sadraju nastavne teme,

objektivnim i subjektivnim mogunostima izvoenja te o dovitljivosti autora da odabere

to je tipino, ali istovremeno uenicima pristupano i interesantno. Zbog toga i sadraj

pripremanja treba iz teme u temu mijenjati, da ne postane uenicima jednolian. tovie,

na osnovi predloenog bogatijeg sadraja pripreme formuliranog u udbeniku moe se

provesti diferencijacija rada uenika, tj. da pojedini uenici ili grupe uenika izvedu samo

dio tog programa. U tom sluaju ti zadaci u udbeniku mogu nadoknaditi nedostatak

nastavnih listia za samostalan rad uenika (individualni, u skupini ili u paru). No, to se

ve odnosi na rad nastavnika, kako e i u kojoj mjeri iskoristiti pruenu pomo u

udbeniku. Neki autori udbenika, na alost, ne svi, zaista uvaavaju taj didaktiki zahtjev

o nunosti izvoenja stanovitih predradnji kao preduvjeta uspjenijeg pristupa novoj

nastavnoj temi, pa se tom poetnom dijelu teksta u pojedinom poglavlju koji se odnosi na

uvodni dio u nastavnu temu dali ovakve naslove: Priprema za rad, Proui i rijei, Pokuaj

odgovoriti, Zna li, Proui, Ispitaj, Ponovite, Proitajte itd. Dodue, u nekim udbenicima

se takoer formuliraju neke nune pripremne radnje, samo bez posebnog naslova,

odnosno podnaslova za taj dio teksta, to je takoer mogue praktino rjeenje.89

Budui da se je reklo sve to je trebalo o motivacijskim postupcima i o didaktikom

oblikovanju udbenika, moe se krenuti na analizu motivacijskih postupaka u

osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima.

89 Usp. Poljak (1980: 35-37)

30

6. MOTIVACIJSKI POSTUPCI U UDBENICIMA

HRVATSKOG JEZIKA

Pristup se nastavi jezika u svim udbenicima temelji na stvarnom jezinom iskustvu

uenika, a pri usvajanju jezinih injenica pomae im njihovo predznanje normativne

gramatike. Osim toga, koristei se u radu tekstovima iz razliitih funkcionalnih stilova i

osvjeujui funkcionalnost leksika, uenici povezuju usvojene sadraje sa svojom

svakodnevicom.

Prije nego to se krene u podrobniju analizu motivacijskih postupaka u osnovnokolskim

i srednjokolskim udbenicima, rei e se neto o najbrojnijim motivacijskim postupcima

koji su uoeni u udbenicima. To su motivacija tekstom, motivacija razgovorom,

stvaralaki zadaci te igra, a nabrojat e se i ostali motivacijski postupci koji se mogu

pronai u udbenicima.

Najbrojniji je motivacijski postupak motivacija tekstom kojeg Teak definira kao izvor

i uvir nastave hrvatskog jezika, to znai da ta nastava polazi od teksta i tekstu se vraa,

jer joj je stvaranje uspjenih govorenih i pisanih tekstova napokon i svrha. 90

Lingvodidaktiki (lingvometodiki) predloak je termin koji oznaava izvorni tekst

ijom se analizom postiu kognitivni ciljevi i pojmovi iz nastavnog programa.91 U

nastavi jezika to moe biti pogodan knjievni tekst ili pak posebno napisan tekst ili

didaktiki strip, zasien nekom jezinom pojavom ijom analizom uenici tu pojavu

upoznaju. Vano je da je predloak u skladu s pojedinim didaktikim naelima, ponajprije

s ve spomenutim naelima primjerenosti, postupnosti, zanimljivosti i stvaralatva.

Tekstovi mogu biti knjievni, neknjievni te sastavljeni. Prednost je odabira postojeih

knjievnih tekstova njihova umjetnika vrijednost, mogunost korelacije s nastavom

knjievnosti, njihova sadrajna poticajnost, birani jezik i zanimljiv kontekst, esto

duboko utemeljen te odgojni sadraji. Vana je i prirodnost, odnosno loginost i

cjelovitost koju nude umjetniki tekstovi. Kod knjievnih tekstova u obzir dolaze razliite

vrste (pjesme, prie, dijelovi romana, dijalozi, monolozi i didaskalije). Ako se odabere

samo jedan dio, ulomak, a ne cijeli tekst (to je mogue samo kod pjesama i kratkih pria,

90 Teak (1996: 100)

91 Been, Budinski i Kolar Billege (2012: 10)

31

crtica), taj dio mora biti dovoljno obavijestan u sadrajnom smislu, da ga se moe

razumjeti i izvan knjievnog djela, da bude zaokruena cjelina. Nedostatak je odabira

knjievnih tekstova esto osebujan rjenik, sintaksa i stil, katkad vrlo sloen, a katkad

primjeren ueniku u situaciji kada se treba usredotoiti na pojedine gramatike pojave.

Stoga odabrane knjievne tekstove najee treba preraditi. Nepoznate rijei treba

zamijeniti poznatijim sinonimima, izostaviti opirne dijelove koji nisu nuni, a ne sadre

potrebne pojmove. Pri tome ne treba aliti zbog gubitka umjetnike vrijednosti jer tekst

vie nije samosvojno umjetniko djelo, nego lingvometodiki predloak. 92

U odabiru neknjievnih tekstova vrijede ista naela o prikladnosti rjenika i sintakse. Oni

se mogu bre i lake odabrati, posebno aktualni koji su uenicima obino zanimljivi.

Mogu se odabrati teme ili primjeri koji imaju i neku drugu ulogu, npr. odgojnu. Kod

neknjievnih je tekstova manji problem potreba prilagodbe (skraivanje, mijenjanje ili

dodavanje dijelova). Moe ih se slobodnije mijenjati, ukljuujui i promjenu redoslijeda

pojedinih dijelova. Pri kraenju jednih i drugih potrebno je paziti da cijeli tekst ostane

logian. Nedostatak je neknjievnih tekstova katkad upravo u njihovoj aktualnosti

sadrajno znatno bre zastarijevaju od knjievnih. K tomu ih je katkada tee zasititi

eljenim pojmovima jer im to nije u skladu sa stilom.93

Prednost je sastavljanja tekstova mogunost da se od poetka osmisli tema, sadraj i

uvedu rijei ili druge potrebne jezikoslovne jedinice. No, kad se sastavi jezgra, tada se

mora prijei jo dug put osmiljavanja i dodavanja loginih i zanimljivih pojedinosti kako

bi tekst bio komunikacijski zanimljiv. Nedostatak takvih tekstova moe biti velika

nedosljednost jer uitelj usredotoen na umetanje jezikoslovnih pojmova moe lako

predvidjeti sadrajne propuste i neloginosti.94

Visinko smatra da je izbor tekstova u podruju jezinog odgoja i obrazovanja vano

izvorite za bogaenje rjenika, za funkcionalno razumijevanje programom predvienih

jezinih znanja, za razvijanje kulture itanja koja ne ukljuuje samo beletristiki stil te za

razvijanje govorene i pisane uporabe jezika s gledita razliitosti stilova hrvatskog

standardnog jezika.95 I u Uvodu u didaktiku hrvatskoga jezika istie se da uenik itajui

92 Usp. esi i Jelaska (2007: 113)

93 (op. cit.: 114)

94 (op. cit.: 115)

95 Usp. Visinko (2004:152)

32

i prouavajui knjievna djela stjee ljubav prema knjizi i oblikuje svoj nain miljenja i

ponaanja pa i svoj svjetonazor. Izborom se knjievnih djela u ueniku razvija kritiko

miljenje, potie ovjekoljublje, domoljublje, prijateljstvo, radinost i bogobojaljivost.96

Drugi je po redu motivacijski razgovor kojeg Teak ne svrstava u motivacijske postupke

ve u nastavne metode, tonije u osnovne nastavne metode. 97 Ukoliko se promotri

Teakova definicija nastavnih metoda prema kojoj su one svrsishodni naini

zajednikog rada nastavnika i uenika u toku nastavnog procesa, pomou kojih uenici

stjeu znanja, vjetine i navike i pomou kojih se razvijaju njihove sposobnosti,98 uoava

se da se pojedina nastavna metoda, za razliku od motivacijskog postupka, ne ostvaruje

samo s ciljem motiviranja nego posjeduje i druge nastavne funkcije. To znai da metoda

razgovora meu brojnim specifinim metodikim i didaktikim vrijednostima moe imati

i odreenu motivacijsku vrijednost. Upravo zbog toga, za potrebe ovog rada spomenuta

metoda razmatra se kao jedan od motivacijskih postupaka u nastavi hrvatskog jezika.

Razgovor je, dakle, est postupak koji se upotrebljava u uvodnom dijelu sata, te se njime

nastoji pridobiti panja i zanimanje uenika za nastavno gradivo koje se obrauje. Pritom

se navedeni postupak pojavljuje u vie razliitih oblika koji se meusobno razlikuju s

obzirom na sadraj na koji su tematski usmjerena pitanja upuena uenicima:

razgovor koji se oslanja na uenike interese, iskustvo te ivotne prilike (nastoji

se potaknuti ueniki interes usmjerenim pitanjima o uenikim bliskim

iskustvima koja su doivjeli ili koja svakodnevno doivljavaju)

razgovor koji uvodi uenike u odreenu temu o kojoj govori tekst ili ulomak teksta

iz udbenika (osnovni je cilj zainteresirati uenike za ulomak teksta koji je

odabran za metodiki predloak u udbenicima hrvatskog jezika)

reproduktivni razgovor99 iji je cilj ponavljanje ve obraenog jezinog gradiva

na koje se novo gradivo nadovezuje

96 Usp. Peko i Pintari (1999: 37)

97 Osim metoda razgovora, u osnovne metodske vrste, prema Teaku, spadaju: metode usmenog izlaganja,

metode itanja, metode pisanja, metode crtanja, metode pokazivanja i metode fizikog rada. U: Teak

(1996: 183)

98 (op. cit.: 182)

99 U takvu se razgovoru na postavljeno pitanje oekuje unaprijed odreeni odgovor, pri emu uenik ima

ogranienu slobodu samo u stilizaciji svog odgovora.

33

Vano je uoiti da u takvim razgovorima nije naglasak na suoavanju uenika s pojedinim

gradivom iz jezika na samom poetku sata, nego je njihova osnovna uloga motivirati i

potaknuti uenike na sudjelovanje i kvalitetniji rad u nastavku sata.

Sljedei su po zastupljenosti stvaralaki zadaci. Da bi nastava bila to kreativnija, u nekim

se zadacima od uenika trai stvaralaki pristup ve na poetku sata: uglavnom su to

zadaci povezani s uvodnom fotografijom, sastavljanje reenica na zadanu temu,

nastavljanje zapoete prie. 100 To su veinom zadaci koji su usmjereni na ueniko

zamiljanje i aktivno koritenje elemenata mate. Moe se pretpostaviti da su takvi naini

motiviranja u nastavi hrvatskog jezika, u kojoj su jezik, odnosno gramatika esto smatrani

apstraktnom, 'krutom' i nematovitom graom za uenje, viestruko dobrodoli, posebice

u osnovnokolskoj nastavi u kojoj se ueniko apstraktno miljenje jo razvija. Osim to

se pomou njih moe na zanimljiv nain upoznati uenike s jezinim gradivom prije nego

to se to gradivo predstavi teorijskim jezikoslovnim pojmovima i pripadajuim nazivima

prema kojima uenici, zbog njihove apstraktnosti nerijetko osjeaju otpor, takvi postupci

uenicima pruaju vei stupanj slobode u samostalnom oblikovanju i izraavanju vlastitih

misli i ideja te razvijaju njihovu kreativnost i individualnost. Moe se zakljuiti da

postupci koji su usmjereni na ueniku matu i stvaralatvo jae potiu njihovo stvarno

zanimanje i elju za sudjelovanjem od nekih drugih, primjerice motiviranja putem

reproduktivnog razgovora u kojemu uenici samo ponavljaju teorijsko gradivo.

Posljednji motivacijski postupak koji je zastupljen u neto veoj mjeri je igra. Openito,

igra se moe definirati kao slobodna i djetetu imanentna aktivnost koja izaziva osjeaj

radosti i zadovoljstva, a nastaje kao unutarnja potreba djeteta za kretanjem i

djelovanjem.101 Upravo je to razlog to se u komunikacijsko-humanistikom sustavu

uenja/pouavanja kao osnovni oblik nastavne djelatnosti afirmira didaktika igra,

temeljena na principima komunikacije i humanistike edukacije. Ui se nesvjesno, kroz

igru, a obrazovni se efekt javlja kao popratni element. ak i najapstraktniji i najtei

sadraj, prezentira li se u obliku didaktike igre, uenicima postaje prihvatljiviji od

klasinih oblika pouavanja. 102 Igra obrazuje, odgaja, razvija sposobnosti (misaone,

motorne, senzorne, sposobnosti izraavanja). Primijenjena u nastavi, igra mora biti

100 Usp. Dujmovi-Markusi (2005: 164)

101 Usp. Bognar (1986: 39)

102 Pavlievi-Frani (2002: 171)

34

koncipirana tako da poveava motivaciju i interes uenika, izaziva njihovu panju, trai

aktivno sudjelovanje te ini uenje zanimljivijim od onoga tradicionalnim metodama

pouavanja te rezultira znaajnim uspjehom i napretkom u uenju. 103 Igra pridonosi

otklanjanju monotonije koja je esto uzrokom pada koncentracije i motivacije u odgojno-

obrazovnom procesu. Ona pridonosi i intenziviranju raznovrsnih aktivnosti subjekata koji

ue te potie intenzivniju odgojnu komunikaciju.104

Odnos prema igri iskazuje se dobrim dijelom i kao odnos prema stvaralatvu, pa igra

moe biti jedan od kriterija za kvalificiranje kolskih sustava: to je u koli vie igre, to

je ona vie prilagoena stvarnim, a to znai i stvaralakim odlikama i potrebama

djeteta. 105 Efekt koji stvara igra, a koji se izmeu ostalog pozitivno odraava na

motivaciju uenika kao i na razrednu atmosferu, ne moe se u potpunosti nadomjestiti

razgovorom o igri. Ukoliko postoje uvjeti, uinkovitije je igru 'odigrati' u razredu. Ono

to moda moe dodatno potaknuti interes i volju za rad jest nastavnikovo sudjelovanje u

igri. Ravnopravnim sudjelovanjem nastavnik postaje suradnik u igri, dio tima. Takvim e

pristupom uspjenije 'pridobiti uenike na stranu samog gradiva' i njegovu im obradu

uiniti zanimljivijom.

Ostali motivacijski postupci koji se pojavljuju u neto manjem broju su: zadaci za

provjeru predznanja (kratki zadaci koji ueniku pomau prisjetiti se jezinih sadraja

obraenih u osnovnoj koli), kombinirani zadaci (uenici najee najprije sami stvaraju

krai tekst, a onda u svom tekstu uoavaju jezine sadraje), motivacija slikom te rebus.

Primjeri svakog motivacijskog postupka bit e navedeni u posebnom poglavlju Dodaci.

Sljedea e se poglavlja baviti analizom motivacijskih postupaka u osnovnokolskim i

srednjokolskim udbenicima.

103 Usp. Miljevi-Riiki i sur. (2000: 43)

104 Usp. Matijevi i Radovanovi (2011: 130)

105 Usp. Gudelj-Velaga (1990: 65)

35

6.1. Motivacijski postupci u osnovnokolskim udbenicima hrvatskog

jezika

Analizirat e se osnovnokolski udbenici triju izdavaa: Naklade Ljevak (Hrvatska

krijesnica), kolske knjige (Hrvatski jezik) i Profila Internationala (Rijei hrvatske).

Udbenici su sloeni prema naelima metodike nastave hrvatskog jezika te su grafiki

vrlo pregledni. Nastavne su jedinice u udbenicima ustrojene tako da potiu uenike na

promiljanje i pobuuju njihovu znatielju i stvaralatvo, njihove sposobnosti uoavanja,

ralanjivanja, razlikovanja, oprimjerivanja i zakljuivanja, a uitelju omoguuju odabir

nastavnih sustava, oblika i metoda rada te definiranje temeljnih zadaa (obrazovnih,

odgojnih, funkcionalnih) u skladu s vlastitim izvedbenim planom, potrebama uenika i

nastavnom praksom. Za potrebe ovog rada u udbenicima Hrvatska krijesnica i Hrvatski

jezik prouavani su nadnaslovi sa zanimljivim zadacima koji su analizirani kao

motivacijski zadaci. U udbenicima Rijei hrvatske nema tih nadnaslova pa su zbog toga

prouavani polazni (motivacijski) tekstovi i slike uz koje se nalaze primjerena pitanja i

zadaci upueni ueniku. U sljedeim e poglavljima biti rijei o motivacijskim

postupcima u svakom udbeniku zasebno.

36

6.1.1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica106 za sve razrede

Ve je ranije spomenuto da se u ovim udbenicima pojavljuju nadnaslovi iz kojih su

iitavani motivacijski postupci. U tablici e se prikazati motivacijski postupci za svaki

razred zasebno, a na kraju e se zakljuiti i grafiki prikazati motivacijski postupci koji

je pojavljuju u ovim udbenicima.

TABLICA 1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede

Motivacijski

postupci

Hrvatska

krijesnica 5

Hrvatska

krijesnica 6

Hrvatska

krijesnica 7

Hrvatska

krijesnica 8

Motivacija

razgovorom

21 [razgovor koji

uvodi u odreenu

temu (12) +

razgovor o u.

iskustvu (7) +

reproduktivni

razgovor (2)]

17 [razgovor koji

uvodi u odreenu

temu (10) +

razgovor o u.

iskustvu (5) +

reproduktivni

razgovor (2)]

22 [razgovor

koji uvodi u

odreenu temu

(17) + razgovor

o u. iskustvu

(4) +

reproduktivni

razgovor (1)]

24 [razgovor

koji uvodi u

odreenu temu

(15) + razgovor

o u. iskustvu

(7) +

reproduktivni

razgovor (2)]

Stvaralaki

zadaci

5 5 7 3

Igra 4 3 2 4

Motivacija

tekstom

0 3 4 1

106 Autori ovih udbenika su: Kova, S., Been, A. i Juki, M. (2011) Hrvatska krijesnica 5: udbenik

hrvatskoga jezika za peti razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak; Kova, S. i Juki, M. (2011)

Hrvatska krijesnica 6: udbenik hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak;

Kova, S. i Juki, M. (2011) Hrvatska krijesnica 7: udbenik hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne

kole. Zagreb: Naklada Ljevak; Kova, S., Juki, M. i Juriev-Dumpavlov, M. (2011) Hrvatska krijesnica

8: udbenik hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne kole. Zagreb: Naklada Ljevak.

37

Rebus 3 1 1 0

Slika 0 1 0 0

Ukupno tema 33 30 36 32

Iz svega se zakljuuje da je u ovim udbenicima najzastupljeniji motivacijski postupak

motivacija razgovorom (84 teme), zatim su stvaralaki zadaci (20 tema), nakon toga igra

(13 tema). Najmanje su zastupljeni motivacija tekstom (8 tema), rebus (5 tema) te

motivacija slikom (1 tema).

GRAFIKON 1. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatska krijesnica za sve razrede

84

20

13

8

5 1

motivacija razgovorom stvaralaki zadaci igra motivacija tekstom rebus slika

38

6.1.2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik107 za sve razrede

I u ovim se udbenicima pojavljuju nadnaslovi iz kojih su iitavani motivacijski

postupci. Motivacijski e se postupci prikazati u tablici za svaki razred zasebno, a na kraju

e se zakljuiti i grafiki prikazati motivacijski postupci koji se uoavaju u ovim

udbenicima.

TABLICA 2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

Motivacijski

postupci

Hrvatski jezik 5 Hrvatski jezik 6 Hrvatski jezik 7 Hrvatski jezik 8

Igra 21 8 15 9

Stvaralaki

zadaci

8 9 14 9

Motivacija

razgovorom

2 [razgovor koji

uvodi u odreenu

temu (1) +

reproduktivni

razgovor (1)]

6 [razgovor koji

uvodi u

odreenu temu

(2) +

reproduktivni

razgovor (4)]

8 [razgovor koji

uvodi u odreenu

temu (6) +

razgovor o u.

iskustvu (1) +

reproduktivni

razgovor (1)]

9 [razgovor koji

uvodi u

odreenu temu

(7) + razgovor o

u. iskustvu (1)

+ reproduktivni

razgovor (1)]

Kombinirani

zadaci

0 4 1 0

107 Autori ovih udbenika su: Teak, S., Bacan, M., Boban, M., ubri, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007)

Hrvatski jezik 5: udbenik za peti razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Bacan, M.,

Boban, M., ubri, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007) Hrvatski jezik 6: udbenik za esti razred osnovne

kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Boban, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007) Hrvatski jezik 7: udbenik

za sedmi razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga; Teak, S., Boban, M., Mesi, A. i Paun, M. (2007)

Hrvatski jezik 8: udbenik za osmi razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga.

39

Zadaci za

provjeru

predznanja

0 4 0 4

Motivacija

tekstom

1 0 0 1

Ukupno tema 32 31 38 32

Uoava se da je u ovim udbenicima najzastupljeniji motivacijski postupak igra (53

teme). Sljedei su po redu stvaralaki zadaci (40 tema) te motivacija razgovorom (25

tema). Najmanje su zastupljeni zadaci za provjeru predznanja (8 tema), kombinirani

zadaci (5 tema) te motivacija tekstom (2 teme).

GRAFIKON 2. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

53

40

25

8

5 2

igra stvaralaki zadaci

motivacija razgovorom zadaci za provjeru predznanja

kombinirani zadaci motivacija tekstom

40

6.1.3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske108 za sve razrede

U ovim se udbenicima ne pojavljuju nadnaslovi, nego se odmah ispod naslova nalaze

polazni tekstovi te slike uz koje se nalaze odreena pitanja i zadaci. I ovdje e u tablici

prikazati motivacijski postupci za svaki razred zasebno, a na kraju e se izvesti zakljuak

i grafiki prikazati motivacijski postupci zastupljeni u ovim udbenicima.

TABLICA 3. Motivacijski postupci u udbenicima Rijei hrvatske za sve razrede

Motivacijski

postupci

Rijei hrvatske 5 Rijei hrvatske 6 Rijei hrvatske 7 Rijei hrvatske 8

Motivacija

tekstom

36 26 33 21

Slika 0 7 1 2

Nema

motivacije

0 0 0 1

Ukupno tema 36 33 34 24

Iz tablice se zakljuuje da je u ovim udbenicima najzastupljenija motivacija tekstom

(116 tema). Sljedea je po redu motivacija slikom (10 tema), a samo jedna tema nema

motivacijski postupak.

GRAFIKON 3. Motivacijski postupci u udbenicima Hrvatski jezik za sve razrede

108 Autori ovih udbenika su: Lugari, Z. i Biani, A. (2013) Rijei hrvatske 5: udbenik hrvatskoga jezika

za peti razred osnovne kole. Zagreb: Profil International; Lugari, Z. i Druijani, E. (2009) Rijei hrvatske

6: udbenik hrvatskoga jezika za esti razred osnovne kole. Zagreb: Profil International; Lugari, Z. i

Druijani, E. (2009) Rijei hrvatske 7:udbenik hrvatskoga jezika za sedmi razred osnovne kole. Zagreb:

Profil International; Lugari, Z. i Lovreni-Rojc, G. (2009) Rijei hrvatske 8: udbenik hrvatskoga jezika

za osmi razred osnovne kole. Zagreb: Profil International.

41

Uvidom u sve osnovnokolske udbenike dolazi se do zakljuka da su najzastupljeniji

motivacijski postupci motivacija tekstom (126 tema) i motivacija razgovorom (109 tema).

Sljedei su motivacijski postupci igra (66 tema) te stvaralaki zadaci (60 tema). Zatim su

uoene motivacija slikom (11 tema) te zadaci za provjeru predznanja (8 tema). Jednak

broj motivacijskih postupaka imaju motivacija rebusom (5 tema)