of 56 /56
Prikaz lika Josipa Broza Tita u udžbenicima povijesti od 1986. do 1998. godine Komnenović, Marija Master's thesis / Diplomski rad 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:162580 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-19 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository

Prikaz lika Josipa Broza Tita u udžbenicima povijesti od

  • Author
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Prikaz lika Josipa Broza Tita u udžbenicima povijesti od

Prikaz lika Josipa Broza Tita u udbenicima povijesti od 1986. do 1998. godine
Komnenovi, Marija
2018
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveuilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:162580
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Repository of the University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences - FHSSRI Repository
Marija Komnenovi
Prikaz lika Josipa Broza Tita u udbenicima povijesti od 1986. do 1998.
godine
Marija Komnenovi
Prikaz lika Josipa Broza Tita u udbenicima povijesti od 1986. do 1998. godine
(DIPLOMSKI RAD)
Mentor: doc. dr. sc. Maja uti-Gorup
Rijeka, prosinac 2018.
3. Metodologija rada .............................................................................................................. 5
3.1. Udbenici povijesti .......................................................................................................... 8
5.1. Opa obiljeja udbenika SFRJ ..................................................................................... 14
5.1.1. ovjek u svom vremenu (1987.) ............................................................................. 15
5.1.2. Povijest 2 (1986.) ................................................................................................... 21
5.1.3. Povijest 2 (1990.) ................................................................................................... 24
5.2. Opa obiljeja udbenika korištenih u Republici Hrvatskoj ......................................... 25
5.3. Podjela udbenika devedesetih godina .......................................................................... 26
5.3.1. Povijest 2 (1991.) ................................................................................................... 26
5.3.2. Povijest za osmi razred osnovne škole (1995.) ...................................................... 31
5.2.3. Povijest za IV. razred gimnazije (1998.) ................................................................ 35
6. Politika i obrazovanje u vrijeme SFRJ ............................................................................. 39
6.1. Politika i obrazovanje poetkom devedesetih godina .................................................. 41
7. Kvantitativna analiza udbenika (grafiki prikaz) ........................................................... 43
8. Zakljuak .......................................................................................................................... 48
9. Literatura .......................................................................................................................... 50
Saetak
U ovome radu autorica analizira udbenike povijesti izdane od 1986. do 1998. godine. U
istima se analizira podlonost i uestalost mijena, odnosno tumaenja pojedinih povijesnih
dogaaja, vremena te konkretne linosti. Kvalitativno je i kvantitativno prouavan
jugoslavenski dravnik Josip Broz Tito, kroz dogaaje koji su obiljeili njegovu vladavinu, u
dva razliita politika sustava. Analizirani sadraj i graa nalaze se u udbenicima iz
povijesti, od kojih su jedni korišteni u vrijeme SFRJ, a drugi u prvim godinama Republike
Hrvatske.
1
Osnovne polazišne toke valjane nastavi povijesti ine dobro napisani udbenici i kvalitetni
programi nastave povijesti. 1 Nastava je predmeta povijesti vrlo kompleksna i delikatna jer
njezini odgojno-obrazovni ciljevi, nerijetko, mogu posluiti kao politiko orue, svojevrsna
politika propaganda ili ideologija koja se nastoji nametnuti u svijest i podsvijest uenika, koji
su, kao recipijenti, u fazi izgradnje vlastite osobnosti, stavova i identiteta.
Namjera je ovog rada istraiti odnos izmeu povijesnih odrednica u školstvu, odnosno u
srednjoškolskom te u manjoj mjeri u osnovnoškolskom obrazovanju u udbenicima iz nastave
povijesti tiskanima u Hrvatskoj u konkretnom vremenskom odsjeku. Spomenuto se istrauje
u vrijeme socijalistike jednostranake te (tada) novoizabrane hrvatske demokratske vlasti.
Ogranieno u vremenskim okvirima, govorimo o kraju osamdesetih te poetku i sredini
devedesetih godina. Poseban se naglasak stavlja na prouavanje jugoslavenskog politiara i
dravnika Josipa Broza Tita, odnosno poimanje (i prikazivanje) njegovog lika u udbenicima
za srednju i osnovnu školu u spomenutom razdoblju.
Uz premisu vanosti udbenika u nastavi kao jednog od primarnih izvora znanja, rezultati
ovoga rada pokazat e u kojoj mjeri politike okolnosti, ideološka orijentacija i politika
situacija utjeu na sadraj tiskanih udbenika povijesti i samim time na odgoj mladei te na
izgradnju njihovog identiteta.
U radu se najvei naglasak stavlja na prouavanje i analizu pojedinih povijesnih udbenika i
njihovih autora koji djeluju u razmatranom razdoblju od 1986. do 1998. godine. Spomenuto
razdoblje karakteriziraju sukobi u novonastalim dravama, bivšim sastavnicama korpusa
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (dalje SFRJ). Kljuno je pitanje: U kojoj su
mjeri politika dogaanja na jugoslavenskom tlu utjecala na prikaz lika Josipa Broza Tita u
udbenicima iz povijesti? Koliko sadraj udbenika utjee na formaciju uenikog
(recipijentskog) identiteta i konano na odnos prema pojedinim povijesnim dogaajima i
linostima, koji imaju tendenciju biti drugaije prikazani u razliitim udbenicima unutar
kratkog vremenskog odmaka, naješe od strane istih autora.
1 Posavec, V. „Povjesniari i "povjesniari"“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga Fakulteta
Sveuilišta u Zagrebu, sv. XXX., br. 1, 1998., str. 308.
2
Rad je strukturiran u osam glavnih cjelina. Uz objašnjenje metodološkog pristupa rada,
autorica je dala uvid u vanost udbenika kao nastavnog sredstva te u problematiku i ciljeve
nastave povijesti u osamdesetim i u devedesetim godinama. Uz pregled izdavakih kua i
autora analiziranih udbenika, istaknuta su i glavna obiljeja, ona koja su udbenikoj grai
davala jugoslavenski i/ili hrvatski predznak (odnosno politiku propagandu i ideologiju).
U pretposljednjem se poglavlju donosi pregled (ne)umiješanosti vlasti i politike u obrazovni
sustav obaju politikih sustava (jednostranaja i višestranaja) i upletenost u odabir udbenika
za pojedine školske predmete i u njihovo korištenje na pojedinim školskim predmetima.
Naposljetku, uz analizu pojedinih aspekata vezanih uz Josipa Broza Tita u udbenicima,
prikazan je usporedni kvantitativni uvid prisutnosti odreenih dogaaja i dunosti koje je Tito
obnašao za ivota, a obraeni su u šest udbenika u ve spomenutom razdoblju.
3
Prilikom pisanja teorijskog dijela rada korištena je struna literatura iz podruja ope
metodike i metodike nastave predmeta povijesti te relevantna povijesna vrela i literatura koja
se odnosi na konkretno povijesno razdoblje od 1986. do 1998. godine.
Analiziralo se sveukupno šest (hrvatskih) udbenika iz povijesti, od kojih su tri korištena u
vrijeme SFRJ, a tri u vrijeme Republike Hrvatske.
Od tih šest udbenika, etiri su namijenjena srednjoškolskom, odnosno usmjerenom
obrazovanju 2 , a preostala dva osnovnoškolskom obrazovanju.
Jedan od temeljnih kriterija biranja istih je godina izdanja udbenika. Analizirano je
vremenski omeeno razdoblje odabrano zbog, tada rastueg unutardravnog nacionalizma i
poetka kraja tadašnje jugoslavenske drave. Zapoinje se s 1986. godinom, budui da je to
godina kada izlazi jedan od kljunih dokumenata koji je uzrokovao destabilizaciju, a potom i
raspadanje SFRJ. Rije je o Memorandumu Srpske akademije znanosti i umjetnosti. 3 Kao
krajnja, granina, odabrana je 1998. godina. Naime, od 1996. godine, kao izdavai školskih
udbenika, uz do tada jedinog izdavaa Školsku knjigu, pojavljuju se i druge izdavake kue.
Spomenutom godinom ujedno zapoinje i uvoenje noviteta u pisanju udbenika, jer se
poinje stavljati naglasak na multiperspektivnost prilikom prouavanja povijesnih dogaaja, o
emu detaljnije piše dalje u radu. Budui da je predzadnji udbenik koji je u ovom radu
analiziran iz 1995. godine, namjera je bila napraviti odmak te vidjeti je li uope, i u kojoj
mjeri došlo do prije spomenutih promjena u pisanju udbenika. Tim više, namjera je bila
vidjeti postoje li preinake u udbeniku, budui da je udbenike iz 1995. i 1998. godine pisao
isti autor.
Analizirani su sljedei udbenici iz razdoblja SFRJ:
2 Rezultat je to reforme školstva koju je proveo Stipe Šuvar 1974. godine, kojom su ukinuti gimnazijski
programi, a srednjoškolsko se obrazovanje sastojalo od dvije godine opeg obrazovanja a potom od tree i/ili
etvrte godine obrazovanja tijekom kojih bi se uenike pripremalo za odreeno usmjerenje, struku za koju bi se
u meuvremenu opredijelili. 3 Memorandum SANU dokument je Srpske akademije znanosti i umjetnosti kojim se eljela usmjeriti panja na
otean poloaj Srba, ponajviše onih van Srbije, unutar SFRJ. Memorandumom se poziva na revidiranje ustava
kako bi dvije autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina ponovno postale dio Srbije. Šesnaest akademika u
ovome dokumentu iznosi velikosrpski nacionalni program, a njihov je cilj uspostavljanje Srbije koja e se
nametnuti a potom i upravljati Jugoslavijom. Više u: Radeli, Z. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Školska
knjiga, Zagreb, 2006., str. 549.
4
Prvi je analizirani udbenik autora Renea Lovrenia, Ivana Jelia, Radovana Vukadinovia
te Dušana Bilandia naslova ovjek u svom vremenu; udbenik povijesti za VIII. razred
osnovne škole. Isti je tiskan u Zagrebu 1987. godine, u nakladništvu Školske knjige.
Spomenuti se udbenik u daljnjem tekstu navodi kao ud. br. 1.
Drugi je analizirani udbenik autora Dušana Bilandia, Ivana Jelia, Hrvoja Matkovia,
Dragutina Pavlievia, Nikše Stania i Radovana Vukadinovia pod naslovom Povijest 2
udbenik za usmjereno obrazovanje. Otisnut je u Zagrebu 1986. godine, u nakladništvu
Školske knjige. Konkretan se udbenik u daljnjem tekstu navodi kao ud. br. 2.
Trei je analizirani udbenik autora Dušana Bilandia, Ivana Jelia, Hrvoja Matkovia,
Dragutina Pavlievia, Nikše Stania i Radovana Vukadinovia naslovljen Povijest 2
udbenik za usmjereno obrazovanje, otisnut u Zagrebu 1990. godine, u nakladništvu Školske
knjige. Spomenuti se udbenik u daljnjem tekstu navodi kao ud. br. 3.
Analizirana su i tri udbenika korištena u Republici Hrvatskoj:
Prvi je udbenik autora Dušana Bilandia, Ivana Jelia, Hrvoja Matkovia, Dragutina
Pavlievia, Nikše Stania i Radovana Vukadinovia naslovljen Povijest 2 udbenik za
srednje škole, tiskan 1991. godine u izdanju Školske knjige. Taj se udbenik u daljnjem tekstu
navodi kao ud. br. 4.
Drugi je analizirani udbenik autora Ive Peria naslova Povijest za osmi razred osnovne
škole tiskan 1995. godine, u Zagrebu, u izdanju Školske knjige. Ovaj se udbenik u daljnjem
tekstu navodi kao ud. br. 5.
Trei i posljednji analizirani udbenik korišten u Republici Hrvatskoj, autora Ive Peria
naslovljen je Povijest za IV. razred gimnazije, tiskan 1998. godine u Zagrebu, u izdanju
nakladnike kue Alfa. Konkretan se udbenik u daljnjem tekstu navodi kao ud. br. 6.
5
a) Autor(i) udbenika
b) Izgled korica udbenika
Analiza naslovne (prve korice) stranice raena je zbog detaljnijeg promatranja motiva,
odnosno fotografija koje daju prvobitan dojam i ukratko iznesene informacije koje
udbenik donosi.
c) Broj fotografija koje prikazuju Tita
Fotografije i slike su prebrojane te je na kraju donesen grafiki prikaz omjera broja
fotografija koje prikazuju Tita u analiziranim udbenicima. Fotografije i slike su
prebrojavane kako bi se dobio kvantitativni uzorak slikopisnog sadraja udbenika.
d) Predgovor
U predgovoru autori uspostavljaju kontakt s uenicima, upoznajui ih s udbenikom.
Naime, predgovor je neizostavan dio svakoga udbenika jer se u njemu, uz objašnjenje
koncepcije udbenika, uenici mogu potaknuti na sluenje istim(a) prilikom
prouavanja pojedine teme ili povijesnog razdoblja. 4
Nakon spomenutih stavki, analizirana je koliina i sadraj udbenika koji je posveen Josipu
Brozu Titu kroz nekoliko aspekata. Nastavljajui se na prethodne postavke analize, u
sljedeim je razmatranjima analiziran prikaz Josipa Broza Tita kroz odreene dunosti koje je
obnašao za ivota te kroz dogaaje koji su obiljeili razdoblje njegova djelovanja:
e) Titova uloga na elu Komunistike Partije Jugoslavije (dalje KPJ)
Analizira se i razmatra kako prikaz i tumaenje Titove uloge kao elne osobe KPJ
utjeu na cjelokupno poimanje njegova djelovanja u politiko-dravotvornim i
unutardravnim procesima.
4 Bušljeta, R. „Didaktiko-metodika analiza odobrenih gimnazijskih udbenika povijesti za drugi razred u
školskoj godini 2008/2009“. Kroatologija: asopis za hrvatsku kulturu, sv. I., br. 2, 2011., str. 50.
6
f) Tito i Narodnooslobodilaka borba (dalje NOB)
U kontekstu NOB-a razmatra se Tito kao vodea osoba pokreta, njegove zasluge
steene u ratnim godinama u ulozi voe NOB-a. U udbenicima se analizira njegova
uloga vrhovnog zapovjednika i autoritet koji mu ona donosi.
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine 5
Kroz prizmu sukoba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza (dalje SSSR) prikazano je Titovo
vienje samoodreene politike te zamisli po kojima se ista imala izvoditi na temeljima
marksistike ideologije.
Putem stvaranja Pokreta nesvrstanih razmatra se jugoslavenski (Titov) put
meunarodnog priznanja, uvaavanja i suvereniteta.
i) Tito i politika previranja 6
Unutardravne (jugoslavenske) politike borbe ostaju u domeni partijske kontrole te se
svojevrsni pokušaji reforme mimo slubene partijske politike sputavaju i sprjeavaju.
j) Prikaz Titova lika nakon smrti
Odnos prema Titovom liku i djelu u godinama nakon smrti u udbenicima, uz analizu
njegovog djelovanja u razliitim povijesnim razdobljima, ukazuje na bitne promjene s
obzirom na društveno politiko okruenje te tadašnju politiku situaciju.
5 Ovdje se misli na sukob Tita i Staljina 1948. godine koji je pospješen, izmeu ostalog, Titovim neslaganjem
glede Staljinove ideje oko ujedinjenja Bugarske i Jugoslavije. Takoer, dodatnom pogoršanju odnosa doprinijelo
je i jugoslavensko odbijanje prijedloga i nacrta o osnivanju mješovite banke sa SSSR-om. Ovaj je sukob za
posljedicu imao izbacivanje Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz Informbiroa odnosno Informativnog
biroa komunistikih partija. Više u: Radeli, Z. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Školska knjiga, Zagreb,
2006., str. 272. 6 Ovdje se misli na burno politiko razdoblje od 1967.1971. godine. Zapoetom procesu liberalizacije
jugoslavenskog društva šezdesetih godina pridruila se sve jaa liberalno-demokratska ideja na politikoj sceni,
a uz nju i potrebe za gospodarskim osamostaljenjem i nacionalnom ravnopravnosti jugoslavenskih naroda. Kao
odgovor na Novosadski dogovor iz 1954. godine kojim se eljelo zbliiti hrvatski i srpski jezik, velik broj
kulturnih i znanstvenih institucija, meu kojima i Matica hrvatska, objavljuju Deklaraciju o nazivu i poloaju
hrvatskog knjievnog jezika. Njome se zahtijevala ravnopravnost hrvatskog jezika, protiv nametanja srpske
varijante kao glavnog jezika.
Produbljivanju krize i meunacionalne netrpeljivosti potpomogli su štrajkovi i prosvjedi od strane studenata
1968. ali i 1971. godine kada su zahtijevali razmatranje distribucije stranog priljeva u Jugoslaviju. Iako je
prvotno podrao zahtjeve Saveza komunista Hrvatske, Tito je u jesen 1971. godine, kako bi smanjio
produbljivanje sve vee krize, zatraio smjenu vodstva istog. Više u : Radeli, Z. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-
1991. Školska knjiga, Zagreb, 2006., str. 421.-450.
7
k) Novosti i/ili preinake
Analiza novosti i/ili preinaka u udbenicima je raena kako bi se dobio uvid u
promjene koje su nastupile u udbenicima tiskanima u Republici Hrvatskoj, a koje su
direktno povezane uz Josipa Broza Tita.
Kod udbenika napisanih od istih autora, uz gore navedene stavke, napravljena je usporedba
pojedinih poglavlja i potpoglavlja kako bi se istaknule promjene unutar istih, ako je do njih
došlo. Takoer, valja istaknuti kako promjenom vlasti nastupaju promjene i u udbenicima,
što za posljedicu ima i drugaiji naglasak, odnosno analizu Titova lika. Tako se primjerice u
udbenicima koji se koriste za vrijeme Republike Hrvatske pojavljuju potpoglavlja o
Bleiburgu i Krinome putu što je, kako istiu udbenici toga razdoblja, izravno povezano uz
Tita, odnosno pod njegovom (stegovnom) odgovornošu.
Budui da su etiri udbenika pisana od više autora, valja istaknuti kako su analiziranu
udbeniku grau (udbenika br. 1., 2., 3., i 4) napisali Ivan Jeli, Radovan Vukadinovi te
Dušan Bilandi. Kod udbenika br. 5. i 6. rije je o autoru Ivi Periu.
Jedan (manji) dio analize udbenika ine slike i fotografije koje se nalaze u udbenicima, a
povezane su s Titovim likom. Dao se kvantitativni pregled slika i fotografija (u svakom
spomenutom udbeniku) na kojima je Tito prikazan sam ili s drugim ljudima.
8
3.1. Udbenici povijesti
Udbenik je, uz to što je jedan od najbitnijih izvora informacija u nastavi, ujedno i
najkorištenije nastavno sredstvo iji su sadraji usklaeni s kurikulumom nastavnog predmeta.
Kako bi uenici postigli odreene obrazovne ciljeve, uz kvalitetnu didaktiko-metodiku
oblikovanost, poeljno je usmjeriti uenike na aktivnosti koje e poveati, odnosno utvrditi
razumijevanje teksta, ali i potaknuti na razmatranje proitanoga. 7
Svaki udbenik mora zadovoljiti osnove propisanog nastavnog plana i programa, a njegovo
didaktiko oblikovanje ima za cilj doprinijeti im jednostavnijem i racionalnijem
obrazovanju. Za razliku od ostale pomone literature koju uenici koriste kako bi produbili
vlastito znanje pojedinog gradiva, udbenik je knjiga koju svi uenici svakodnevno koriste 8 ,
ili bi barem trebali koristiti.
Sadraj udbenika povijesti moe biti promatran kroz prizmu politike uporabe i promidbe
neke odreene politike ili ideologije, kao karakteristika totalitarnih reima. Istovremeno,
udbenik moe biti ili jest ogledalo društva, jer esto p(r)okazuje vrijednosti koje su
konkretnom društvu (ne)prihvatljive. Nadalje, uprizoruje, do razine materijalne opipljivosti i
samo prihvaanje i vienje vlastite prošlosti, te suptilno prikazuje vienje (vlastite)
budunosti. 9
Udbenik predstavlja jedan vid ideologije prisutne u društvu koja ne mora nuno biti
dominantna, jer se spomenuta dominacija širi putem masovnih medija i raznih društvenih
institucija. Uloga je povjesniara, kao i same nastave povijesti, potaknuti i razvijati kritiko
razmišljanje kako bi se suzbile i iskorijenile manipulacije povijesnih dogaaja i
(manipulacije) povijesnim dogaajima. 10
Na prostoru SFRJ tiskani su i upotrebljavani udbenici sadravali dijelove o opoj i
nacionalnoj povijesti pojedinoga naroda (ovisno o republici, bilo je zastupljeno više sadraja)
te povijesni pregled ostalih nacionalnih povijesti drugih naroda i narodnosti SFRJ. 11
7 Cindri, M. Miljkovi, D. Strugar, V. Didaktika i kurikulum. IEP-D2, Zagreb, 2012., str. 158.
8 Poljak, V. Didaktiko oblikovanje udbenika i prirunika. Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 29.
9 Klio na Balkanu. Usmjerenja i pristupi u nastavi povijesti. Srednja Europa, Zagreb, 2005., str. 25.
10 Ibidem, str. 25.
11 Koren, S. Jugoslavija: pogled u razbijeno ogledalo. Tko je „onaj drugi“?. U: Klio na Balkanu: usmjerenja i
pristupi u nastavi povijesti. Srednja Europa, Zagreb, 2005., str. 79-80.
9
Upravo potonja injenica nerijetko postaje klju u postizanju politikih ciljeva 12
, neizbjeno
je i gotovo nemogue ne naslutiti utjecaj politike, uz naznake i zaetak politike propagande.
Ipak u novije vrijeme, krajem devedesetih godina, pojavom konkurencije na trištu
udbenikog izdavaštva, interpretacije povijesnih dogaaja poprimaju neutralniju konotaciju u
odnosu na udbenike tiskane odmah po raspadu SFRJ. 13
Fenomen izostavljanja ili preinaka
povijesnih sadraja u udbenicima nije stran u obrazovnim politikama suverenih drava te su
školski udbenici:
...(...) posrednik kroz koji svi ljudi koji su ikad pohaali neku školu ostvarili svoj
prvi dodir s poviješu. Svakako je mogue da njihova poruka bude izmijenjena, pa
ak i potpunoma preokrenuta, od strane drugih imbenika, posebice medija u
njihovim razliitim oblicima. Ipak, trag udbenika trajno ostaje, a za mnoge je taj
tekst i jedina prilika da se susretnu s poviješu. U tom smislu udbenik na
nezanemariv nain pridonosi formiranju graanina. 14
12
Koren, S. Jugoslavija: pogled u razbijeno ogledalo. Tko je „onaj drugi“?. U: Klio na Balkanu: usmjerenja i
pristupi u nastavi povijesti. Srednja Europa, Zagreb, 2005., str. 79-80. 13
Ibidem, str. 79-80. 14
Roma, 2005., str. 9.
4. Nastava povijesti i njezini ciljevi
U vrijeme SFRJ dominirala je ideologija kojom se mlade eljelo odgajati u marksistikom
duhu. Sam je odgojni cilj bio usmjeren prema formiranju socijalistikog ovjeka, koji je bio
kulturni, obrazovani i osviješteni pobornik socijalizma. 15
Stupanjem na snagu Odluke o raskidu svih dravnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom
dravom SFRJ u listopadu 1991. godine, nastaje potreba definiranja novog cilja odgoja i
novog školskog sustava te samim time i nastave predmeta povijesti. Uz njegovanje vlastite
tradicije, cilj je nastave povijesti pripremiti mlade za ivot u pluralistikom društvu,
prouavanje ljudskog stvaralaštva i ponašanja kroz vrijeme. Jedan od novih odgojnih ciljeva
restrukturiranje je povijesnog gradiva, upoznavanje sebe samih, razvijajui pritom
odgovornost prema sebi i prema drugima. 16
U totalitarnim reimima nastava je povijesti sluila za promidbu i propagandu slubene
ideologije. Niz promjena u Srednjoj i Istonoj Europi 1991. godine razlog je odravanja prvog
kongresa u Beu u listopadu 1991. godine pod pokroviteljstvom Vijea Europe. Isti je za cilj
imao suoiti se s vanim (novo)nastalim izazovima i problemima koji su vezani uz
poduavanje povijesti te izvoenje same nastave povijesti. U organizaciji spomenuta Vijea
odrana je rasprava 1994. godine u Parizu, na kojoj je istaknuta nedopustivost sluenja
povijesti (politikim ili reimskim) ideologijama. 17
Vijee Europe je objavilo, 1996. godine,
na svojoj Generalnoj sjednici Parlamentarne skupštine, Preporuku 1283. o povijesti i uenju
povijesti u Europi, a iste je godine objavljena u Republici Hrvatskoj u Školskim novinama. 18
U Preporuci se istie, izmeu ostalog, nunost uvoenja promišljanja o povijesti, uz razvoj
odgovornog stava i kritikog mišljenja, ali i vanost poznavanja gradiva i injenica koje
predstavljaju graansku sposobnost pomou koje pojedinac više nije ili je barem u manjoj
mjeri podloan manipulacijama. 19
Mioevi Rendi, I. Uenik istraitelj povijesti. Novi smjerovi u nastavi povijesti. Školska knjiga, Zagreb,
2000, str. 9. 16
Ibidem, str. 9. 17
Mioevi Rendi, I. Uenik istraitelj povijesti. Novi smjerovi u nastavi povijesti. Školska knjiga, Zagreb, 200,
str. 10-11. 18
Mioevi Rendi, I. Uenik istraitelj povijesti. Novi smjerovi u nastavi povijesti. Školska knjiga, Zagreb,
2000., str. 15.
Baranovi kao kljuni problem istie povezanost nastavnog programa s politikom, odnosno
promjenom politikog sustava. Tada dolazi do promjene dotadašnje ideologije, uz
propagiranje etnikog nacionalizma. Postavlja se pitanje: U kojoj mjeri nacionalni identitet
promie neke vrijednosti, kao što su solidarnost, ljudska prava, prava pojedinca? Je li rije o
promicanju prava ili o zatvaranju identitetu? Kao zakljuak autorica navodi da su udbenici
kroatocentrini i antijugoslavenski orijentirani. 20
Analizom osnovnoškolskih udbenika u vrijeme SFRJ bavio se Stefano Petrungaro. U svojoj
je analizi pokazao da su udbenici (samo) uljepšana, korigirana i idilina slika, verzija
prošlosti i budunosti, pod motom bratstva i jedinstva. 21
Kada govorimo o nastavi povijesti ali i o nastavi openito, neizostavni su dijelovi iste nastavni
plan i program. Dok se nastavnim programom propisuje opseg i dubina odreenih sadraja
pojedinog predmeta koji e se obraditi, nastavnim se planom odreuje broj nastavnih sati
odreenog predmeta. 22
Na tragu do sada predstavljenih obiljeja udbenika iz osamdesetih te iz devedesetih godina,
uzeli su se za primjer nastavni planovi i programi iz oba razdoblja.
Nastavni plan i program za osnovnu školu iz 1984. godine istie, izmeu ostalog, kako je
zadatak nastave povijesti:
Osposobiti ih 23
naroda i svijeta, te historijsko-materijalistikom interpretacijom povijesnih
dogaaja pridonositi razvijanju njihova marksistikog pogleda na svijet i
društvo; 24
XXV., br. 3-4, 1994., str. 202. 21
Petrungaro, S. Pisati povijest iznova. Hrvatski udbenici povijesti 1918.-2004. Srednja Europa, Zagreb, 2009.,
str. 92. 22
pristupljeno 20.10.2018. 23
Koren, S. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945.1990). Srednja Europa, Zagreb, 2012., str. 566.
borbe i socijalistike revolucije jugoslavenskih naroda, njihovo bratstvo i
jedinstvo i prijeku potrebu njihova zajednikog ivota i ravnopravne suradnje; 26
Nastavni plan i program za osnovnu školu iz 1991. godine istie, izmeu ostalog, sljedee
zadatke nastave povijesti:
kulturnim, znanstvenim i umjetnikim vrijednostima jugoslavenskih i drugih
naroda;
Kritike udbenika povijesti esto su usmjerene na sadraj, dok je didaktiko-metodika
komponenta u Republici Hrvatskoj bila uglavnom zanemarena. Tek se 2003. godine zakonski
ureuju didaktiko-metodika naela unutar udbenika povijesti. 27
5. O autorima i izdavakim kuama analiziranih udbenika
Govorei o analizi udbenika, nezaobilazno je uzeti u obzir njihove izdavake kue te one
autore koji su za iste i pisali. Izdavaka je kua, u ijem su nakladništvu udbenici tiskani,
Školska knjiga.
Ova je izdavaka kua osnovana 1950. godine te je specijalizirana za podruje odgoja i
obrazovanja. Do danas ova je kua objavila preko pedeset tisua naslova, a ujedno je i jedan
od poznatijih nakladnika kada je rije o hrvatskom nakladništvu. 28
Izdavanje udbenika i cjelokupno udbeniko izdavaštvo bilo je u rukama izdavake kue
Školska knjiga, od njezina osnutka 1950. godine do 1996. godine. Namee se zakljuak da je
25
Koren, S. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945.1990). Srednja Europa, Zagreb, 2012., str. 568. 27
Bušljeta, R. „Didaktiko-metodika analiza odobrenih gimnazijskih udbenika povijesti za drugi razred u
školskoj godini 2008/2009“. Kroatologija: asopis za hrvatsku kulturu, sv. I., br. 2, 2011., str. 45. 28
Izdavaka kua Školska knjiga. URL: https://shop.skolskaknjiga.hr/o-nama, pristupljeno 10.10.2018.
spomenuta izdavaka kua imala svojevrstan monopol nad udbenikim izdavaštvom. Budui
da se s osnutkom Republike Hrvatske pojavljuju i drugi nakladnici, prividni se monopol nad
udbenikim izdavaštvom smanjuje. 29
Od šest ukupno analiziranih udbenika, u nakladništvu Školske knjige izdano je njih pet 30
(ud. br. 1, 2, 3, 4 i 5), dok je šesti analizirani udbenik izdala nakladnika kua Alfa (ud. br.
6).
Kao što je ve spomenuto u metodologiji rada, dijelovi udbenika vezani uz predstavljenu
tematiku pisani su od strane Dušana Bilandia, Radovana Vukadinovia, Ivana Jelia te Ive
Peria.
Dušan Bilandi (1924.-2015.) bio je doktor ekonomskih znanosti. U svojoj bogatoj karijeri
predavao je, izmeu ostalog, na vojnoj akademiji Jugoslavenske armije, krajem šezdesetih
godina obnaša dunost ravnatelja Instituta za historiju radnikog pokreta u Zagrebu. Od
1969.- 1974. godine, ravnatelj je centra za društvena istraivanja Centralnog komiteta saveza
komunista Jugoslavije. Do umirovljenja je predavao na Fakultetu politikih znanosti u
Zagrebu. Stanovit je bio i njegov politiki angaman pa je tako od 1968.-1982. godine lan
Centralnog komiteta saveza komunista Hrvatske, a 1990. godine imenovan je
potpredsjednikom Republike Hrvatske. 31
Radovan Vukadinovi (1938.) je doktor politikih znanosti. Predavao je na mnogim
svjetskim sveuilištima, kao redoviti profesor i gost profesor, ne samo u Europi ve u Aziji i u
Africi. 32
Vukadinovi je predsjednik Hrvatske udruge za meunarodne studije i Atlantskoga
vijea Hrvatske. 33
Ivan Jeli (1947.-2008.) je doktorirao na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu
Sveuilišta u Zagrebu. Radio je u Centru za povijest Slavonije i Baranje do 1991. godine. Tih
godina postaje ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja te obnaša tu funkciju sve do poetka
osnivanja Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest,
a dr. Jeli je jedan od utemeljitelja ove ustanove. Poslije obnavljanja Matice hrvatske 1990.
29
str. 38. 30
Udbenici se navode prema vlastitom obrojavanju. 31
Maleti, F. Tko je tko u Hrvatskoj. Golden Marketing, Zagreb, 1993., str. 56. 32
Maleti, F. Tko je tko u Hrvatskoj. Golden Marketing, Zagreb, 1993., str. 814. 33
Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65611, pristupljeno 14.10.2018.
godine, izabran je za njezina prvoga predsjednika (Ogranka Matice hrvatske) u Slavonskom
Brodu. 34
Ivo Peri (1930.-2018.) je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bio je znanstveni
savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku do umirovljenja 1995. godine.
U svojoj je bogatoj karijeri ovaj hrvatski povjesniar predavao na Pedagoškoj akademiji i
Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Njegovo je interesno podruje bila novovjekovna
povijest Hrvatske, s naglaskom na Dalmaciju. 35
5.1. Opa obiljeja udbenika SFRJ
Pod komunistikom su se vlašu povjesniari suoavali s nebrojenim poteškoama.
Podvrgnuti strašnim pritiscima, trebali su se prilagoditi partijskoj liniji kako bi se mogli
nastaviti baviti svojim radom. Naime, politika vlasti u SFRJ nije se naroito razlikovala od
ostalih zemalja Istonog bloka, popraena uvjetovanjem komunistike ideologije i ideološkog
uzdizanja. 36
Takoer, kako bi se proveo kompletan nadzor nad obrazovanjem, 1945. godine zabranjeno je
djelovanje privatnim školama u tadašnjoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (dalje
FNRJ). 37
nije falsificiranje ve šutnja
te umjesto manipulacije, paljivo uraena selekcija podataka. Na taj se nain promišljanje
povijesti oituje u vidu uklanjanja, odnosno naglašavanja onoga što ide u prilog, odnosno
apstrahiranjem onoga što se smatra nepodobnim. 39
Nadalje, za nacionalnu su povijest vani protagonisti koji su neprestano prikazivani na
drugaiji nain: njihova vanost varira, pa je sukladno tome, i prostor namijenjen njima unutar
udbenika promjenjive prirode. U tim udbenicima nije strana ni pojava kada neka linost iz
hrvatske (nacionalne) povijesti biva proglašena projugoslavenski nastrojenom, zatim u nekom
34
Artukovi, M. „U spomen dr. Ivanu Jeliu (1947-2008) “. Scrinia Slavonica: Godišnjak Podrunice za povijest
Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, sv. VIII., br. 1, 2008., str. 11-12. 35
Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65611, pristupljeno 14.10.2018. 36
2013., str. 500.-501. 37
Radeli, Z. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Školska knjiga, Zagreb, 2006., str.164. 38
Ovdje se misli na udbenike tiskane od 1945-.1990. godine. 39
Petrungaro, S. Pisati povijest iznova. Hrvatski udbenici povijesti 1918.-2004. Srednja Europa, Zagreb, 2009.,
kasnijem razdoblju iskljuivim borcem za hrvatsku nezavisnost. Linosti hrvatske povijesti
koje doivljavaju takve promjene su primjerice: Josip Jelai, Stjepan Radi i drugi. 40
Sekundarno (no ne manje vano) obiljeje udbenika SFRJ je pojednostavljena verzija
odreenih povijesnih dogaaja kao što je to Drugi svjetski rat. Naime, na jednoj su strani
fašisti (i ostali pripadnici toga tabora), dok su s druge partizani, koji za razliku od spomenutih,
predstavljaju bezgrješnu moralnu vertikalu.
Isto se obiljeje javlja prilikom prikaza NOB-a na ijim je temeljima nastala socijalistika
(Druga) Jugoslavija. Upravo je ova borba osigurala toj dravi legitimitet, a jugoslavenska je
vojska morala biti odraz jugoslavenskog karaktera, tako što su u njoj sudjelovali pripadnici
svih naroda bivše Jugoslavije. NOB je kljuan imbenik oblikovanja, ne samo nove
nacionalne svijesti, ve i novog društva. Partizanska borba postaje uvarom vrednota na ijim
e se temeljima izgraditi budua drava. 41
Slijedi podrobnija analiza udbenika. Analiza slijedi hodogram koji je naveden u poglavlju
Metodologija rada.
5.1.1. ovjek u svom vremenu (1987.)
ovjek u svom vremenu udbenik je povijesti za VIII. razred, tiskan u Zagrebu 1987., u
nakladništvu Školske knjige.
a) Autor(i) udbenika
Autori spomenutog udbenika su R. Lovreni, I. Jeli, R. Vukadinovi te D. Bilandi.
b) Izgled korica
Na koricama udbenika se nalazi fotografija Josipa Broza Tita s Nehruom i Naserom,
tvorcima Pokreta nesvrstanih. Uz njih je prikazan kip narodnog heroja Stjepana Filipovia te
slika tvornice uz parolu Tvornice radnicima.
40
str. 33. 41
Ibidem, str. 91.
Izgled korica, odnosno pojavnost slika i fotografija te namjera istih, komparirani s kontekstom
vremena, svrsishodni su naslovnoj reenici udbenika. Pojavnost Tita s dvojicom prvaka
Pokreta nesvrstanih, vrlo se lako moe tumaiti kao da se pojedincu eli poslati poruka
samobitnosti i samoodreenosti. Potkrepljenje reenog za fotografije išitava se u
propagandnoj paroli Tvornice radnicima te slici heroja Stjepana Filipovia. Zakljuno,
naslovna je stranica simbolikom slika i rijei, kao što je ve reeno, svrsishodna i oekivana s
obzirom na vrijeme kada je udbenik izdan.
c) Broj fotografija koje prikazuju Tita
U udbeniku se nalazi osam slika na kojima se nalazi Josip Broz, odnosno devet kada se
ubroji i naslovna stranica.
U samom predgovoru na poetku udbenika autori se obraaju osnovnoškolcima,
predstavljajui im povijesno razdoblje o kojem e imati prilike više nauiti. Kako bi se
uenike motiviralo na usvajanje i uenje spomenutog dijela povijesti autori pišu:
U tom veoma burnom i dogaajima bogatom razdoblju povijest su stvarali vaši
djedovi, bake i roditelji. To je razdoblje posebno znaajno za naše narode i
narodnosti. Zbog toga e vaš interes i vaša ljubav za taj dio naše prošlosti sasvim
sigurno biti vei. 42
U predgovoru se stavlja naglasak na stvaranje (Druge) Jugoslavije rukama pojedinih ljudi
pripadnika jugoslavenskih naroda, ime se poziva na bratstvo i jedinstvo, ali i naglašava
vanost NOB-a u stvaranju drave. 43
42
Lovreni, R., Jeli, I., Vukadinovi, R., Bilandi, D. ovjek u svom vremenu. Udbenik povijesti za VII
razred. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 4. 43
Vidi poglavlje Opa obiljeja udbenika SFRJ.
17
e) Titova uloga na elu KPJ
Komunistika partija Jugoslavije spominje se u periodu izmeu dvaju ratova (Prvi i Drugi), a
tada, dolaskom Tita na njezino elo zapoinje, kako se istie, preporod Partije. Partija postaje
vodea snaga u borbi s fašizmom te jedina snaga koja e pozvati narode i narodnosti u
oslobodilaku borbu za stvaranje nove Jugoslavije kao njihove ravnopravne zajednice. 44
U udbeniku se takoer govori o teškom i nezavidnom poloaju KPJ, o njezinom ilegalnom
postojanju u Kraljevini Jugoslaviji, o zastupanim gledištima i o Brozovim poetcima
djelovanja unutar iste. U udbeniku se nalaze i podatci o njegovom uhienju i osudi na pet
godina zatvora, ali i o njegovom hrabrom dranju kao i citat u kojem junaki priznaje da je
kao lan Partije radio na širenju komunistikih ideja.
Nadalje, opisuje se njegov povratak iz zatvora i angaman u svojstvu predstavnika KPJ u
rukovodstvu Kominterne te, po njegovom povratku u Kraljevinu Jugoslaviju, dodjeljivanje
ilegalnog imena Tito. Prema pisanju udbenika, u tom periodu ovršuje Partija, osnivaju se
nove elije s ciljem okupljanja radnika, intelektualaca i seljaka, a 1937. godine Broz postaje
njezinim glavnim sekretarom.
Opis uzleta kojeg Partija doivljava uslijed dolaska Josipa Broza na njezino elo moe se
doivjeti kao svojevrstan prikaz Tita kao preporoditelja i kljunu osobu u razvitku KPJ bez
koje daljnji tijek djelovanja Partije i rata (odnosnoosloboenje zemlje od strane okupatora) ne
bi bilo jednako.
Poglavlje u udbeniku pod nazivom Opa obiljeja narodnooslobodilake borbe i
socijalistike revolucije u Jugoslaviji 45
razrauje povijesne zasluge KPJ koja je zahvaljujui
vlastitom programu oslobodilake borbe od okupatora i tzv. domaih izdajnika, uz
portvovnost i hrabrost, omoguila stvaranje nove drave.
Jedan od podnaslova tog poglavlja je Tito- voa jugoslavenske revolucije. Prema pisanju
udbenika:
44
Lovreni, R., Jeli, I., Vukadinovi, R., Bilandi, D. ovjek u svom vremenu. Udbenik povijesti za VII
razred. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 74. 45
U tom se poglavlju nalazi slika spomenika maršalu Titu koji se nalazi ispred njegove rodne kue u Kumrovcu.
18
naše narodnooslobodilake
borbe i revolucije. Povesti naše narode i narodnosti u oslobodilaku borbu znailo
je preuzeti najtei i najodgovorniji zadatak. Tito ga je preuzeo s punom sviješu kao
dugogodišnji prekaljeni revolucionar. 47
Kao primjer veih bitaka NOB-a uzima se primjerice bitka na Neretvi, a posebno se
apostrofira bitka za ranjenike, kao jedna od najhumanijih bitaka Drugog svjetskog rata.
Udbenik tvrdi da je Tito, vrhovni komandant, naredio da se ranjeni partizani, njih oko etiri
tisue, moraju zbrinuti. Pobjedonosnu ulogu u ovoj bitci odigrao je Tito ija je lukava
zapovijed da se poruše svi mostovi na Neretvi posluila kako bi se neprijatelje uvjerilo da
partizani nee prelaziti rijeku. 48
Sukladno ve spomenutom obiljeju udbenika SFRJ o naglašavanju vanosti NOB-a u
stvaranju nove jugoslavenske drave, za shvaanje Titove uloge u istoj valja obratiti panju na
nekoliko stavki. Primjerice, prisutno potpoglavlje posveeno njegovoj ulozi, u kojem se
koriste podebljana slova (kako bi se istaknulo da je najvea i najzaslunija linost) dodatno
naglašavaju njegov poloaj, odnosno ondašnje promatranje njegove uloge unutar NOB-a.
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine
O odnosu FNRJ i SSSR-a 49
, prema pisanju udbenika, navodi se tadašnja nunost
uspostavljanja im boljih politikih, gospodarskih ali i kulturnih odnosa ovih dvaju zemalja,
budui da je SSSR prva i najzaslunija socijalistika zemlja za poraz nacizma. Meutim,
navodi se kako je Staljinova vizija, u kojoj SSSR mora imati vodeu ulogu, a ostale
socijalistike zemlje moraju u potpunosti slijediti sovjetski primjer izgradnje socijalizma,
naišla na Titovo neslaganje. U udbeniku stoji kako se Tito zalagao za samostalan put svake
zemlje i podravao vlastitu izgradnju socijalistikog puta. Izgradnja socijalistikog puta ovisi
o (ne)mogunostima svake od pojedinih zemalja istonoga bloka. Staljin je oštro osudio istup,
46
Podebljana su slova (rijei) na identian nain kako je to uinjeno u udbeniku. 47
Lovreni, R., Jeli, I., Vukadinovi, R., Bilandi, D. ovjek u svom vremenu. Udbenik povijesti za VII
razred. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 169. 48
Ibidem, str. 126. 49
Valja naglasiti da je, kada su u pitanju SSSR-u i FNRJ, rije o jedinstvenom vodstvu okarakteriziranom
jednostranajem i ideologijom vodee partije. Prema tome, na spomen sukoba Tita i Staljina ne radi se o
osobnom, ve meudravnom sukobu. Više u: Radeli, Z. Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. Školska knjiga,
Zagreb, 2006., str. 270.
19
optuujui FNRJ da gradi kapitalizam a ne socijalizam. Titov odmak, odnosno zahlaenje
odnosa FNRJ od SSSR-a, kako se navodi, podrali su svi jugoslavenski narodi te bezuvjetno
dali podršku KPJ.
Pri kraju istoga udbenika, Titov se sukob sa Staljinom detaljnije razrauje i spominje se
iskljuenje Staljinovih pristaša iz KPJ, kao i osude na zatvorske kazne i na logor na Golom
otoku:
Oko 60 000 lanova KPJ iskljueno je iz Partije zbog podrške Staljinu. Oko 12
000 je bilo osueno na razne kazne zatvora. Dio njih bio je izoliran u poseban
logor na Golom otoku jer je prijetila opasnost da se oni s orujem stave na stranu
napadaa na Jugoslaviju. 50
Iako se u prvotnom dijelu udbenika razrauje zahlaenje odnosa FNRJ i SSSR-a
napominjui bezuvjetnu podršku koju je KPJ pruila Titu, ipak se pri kraju udbenika
spominje i onaj dio Partije koji je podršku dao SSSR-u. Iz citata proizlazi zapravo stajalište
udbenika po pitanju ovog sukoba (Staljinove pristaše su na strani napadaa na Jugoslaviju),
pa se samim time postupanje s njima (zatvaranje u logor) nastoji opravdati.
h) Tito i nastanak Pokreta nesvrstanih
U udbeniku stoji kako se poslijeratnoj podjeli zemalja u dva bloka, Istoni i Zapadni, FNRJ
ustro suprotstavila, opredjeljujui se tako za tzv. trei blok, odnosno Pokret nesvrstanih.
Na samom poetku poglavlja u kojem se govori o razvoju samog pokreta, nalazi se citat
Josipa Broza Tita o vanosti ovog potonjeg za nesvrstane zemlje:
Mi smo protiv toga da sudbinu svijeta i miliona ljudi rješava samo nekoliko
velikih sila. Mi smo protiv toga i nikada se s tim sloiti neemo.Mi smo za to da
postoji ravnopravnost meu narodima, da male i velike drave razgovaraju na
50
Lovreni, R., Jeli, I., Vukadinovi, R., Bilandi, D. ovjek u svom vremenu. Udbenik povijesti za VII
razred. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 206.
20
ravnopravnoj nozi i da na ravnopravnoj nozi donose zakljuke na dobro
ovjeanstva. 51
Sam je pokret opisan kao pokušaj triju velikih dravnika, Tita, Nehrua i Nasera da njihove
zemlje ostanu van blokovske podjele, uz mogunost slobodnog djelovanja i borbe za mir.
U potpoglavlju Jugoslavija i pokret nesvrstanosti govori se o Titu kao utemeljitelju toga
pokreta. Kao pozitivna strana jugoslavenske nesvrstanosti istie se njezin znaajan
meunarodni ugled. Naime, kako stoji u udbeniku, neki od ciljeva pokreta poput
razoruavanja, dekolonizacija, pridravanja Povelje Ujedinjenih naroda i drugih doprinijeli su
respektabilnom statusu (Titove) Jugoslavije na svjetskoj sceni.
Iz napisanog, uz naglašavanje Tita kao utemeljitelja ovog pokreta i ciljeva istog, nastoji se
odaslati mirotvorna i dobronamjerna poruka cijelog Pokreta, a Tita svrstati u cijenjene i
poštovane dravnike koji su se (vješto) znali oduprijeti hladnoratovskoj podijeli u dva bloka.
i) Tito i politika previranja
Dio (koji) je posveen unutarnjem preustrojstvu i preureenju Federacije (SFRJ) nosi naslov
Reforma Federacije te se u spomenutom obrauju politika borba i politika previranja u
SFRJ krajem šezdesetih te poetkom sedamdesetih godina. U udbeniku se moe išitati kako
su hrvatski nacionalisti lano iznosili tvrdnje o Jugoslaviji kao tamnici naroda, s ciljem
osamostaljenja hrvatske drave: Kada su sukobi potkraj 1971. godine dosegli kritinu toku,
intervenirao je Josip Broz Tito (..). (..) na tom je sastanku odranom poetkom prosinca 1971.
odlueno da se razbiju sve snage koje ne provode dogovorenu politiku (...). 52
U ovome se udbeniku politika previranja, razlozi nezadovoljstva 53
dijela hrvatskog naroda
prikazuju na nepotpun, pojednostavljen i iskrivljen nain: tendencije za nacionalnu
ravnopravnost, veu samostalnost u vidu jezine politike i kulture išitavaju se kao vrsta
nacionalizma.
51
Lovreni, R., Jeli, I., Vukadinovi, R., Bilandi, D. ovjek u svom vremenu. Udbenik povijesti za VII
razred. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 229. 52
Ibidem., str. 220.
21
j) Prikaz Titova lika nakon smrti (odnos prema njegovu liku u godinama koje su uslijedile
nakon smrti)
U udbeniku nema spomena o Josipu Brozu Titu nakon smrti, ve se spominje kriza
osamdesetih godina, odnosno razdoblje golemih teškoa nakon Titove smrti. Uz ekonomsku
se krizu spominju nemiri na Kosovu, društvena i tehnološka kriza, ekonomska kriza uz
osviještenost o potrebi za razvijanjem demokratskog društva.
5.1.2. Povijest 2 (1986.)
Povijest 2 udbenik je za srednju školu, namijenjen usmjerenom obrazovanju, tiskan 1986.
godine.
a) Autor(i) udbenika
Autori ovog udbenika su D. Bilandi, I. Jeli, H. Matkovi, D. Pavlievi, R. Vukadinovi i
N. Stani.
b) Izgled korica
Na koricama ovoga udbenika se nalazi slika Josipa Broza Tita za govornicom. Moebitno
tumaenje pojave samo jedne slike na naslovnoj stranici namee interpretaciju, koja svakako
odgovara kontekstu jugoslavenske krize osamdesetih godina, kao primjer svojevrsnog
vraanja na iskonske i zajednike vrijednosti svih naroda i narodnosti u ovom konkretnom
sluaju na ideju neslomljivog bratstva i jedinstva.
c) Broj slika ili fotografija koje prikazuju Tita
Unutar udbenika se nalazi petnaest slika na kojima je prikazan Josip Broz Tito, odnosno
šesnaest kada se ubroji i naslovna stranica.
22
d) Predgovor
U predgovoru uenicima u ovom udbeniku iz 1986. godine stoji kako su ovi udbenici
namijenjeni ne samo prosjenim uenicima, ve i onima eljnih znanja, a uz standardni tekst,
unutar udbenika, nadodan je još jedan, manjeg formata koji treba pomoi pri boljem
razumijevanju gradiva. Kako bi se lakše svladala povijesna razdoblja, preporuuje se
korištenje, ne samo udbenika iz osnovne škole ve i adekvatne relevantne literature.
e) Titova uloga na elu KPJ
Prvi spomen Tita u udbeniku iz 1986. godine vezan je uz njegovo predratno djelovanje
unutar KPJ, dolazak na elo KPJ, njegovu ulogu i borbu za jedinstvo KPJ kao i prepoznavanje
koji je daljnji put borbe KPJ. 54
Isto tako, istie se Titova djelatnost unutar Partije, odnosno pronalazak rješenja nacionalnog
pitanja. Prema pisanju, Tito se zalagao za to da KPJ bude na elu oslobodilakog pokreta
jugoslavenskih naroda.
O Partiji s Titom na elu piše se na sljedei nain: Pod Titovim vodstvom KPJ se izgradila u
vrstu i snanu revolucionarnu organizaciju (...). Glavna snaga u tako organiziranoj KPJ pod
Titovim vodstvom bila je u jedinstvu njezinih redova. U njoj više nije bilo frakcijskih sukoba
koji bi oslabili njezinu snagu i utjecaj. 55
Slino udbeniku br. 1, u ovome se udbeniku istie vanost dolaska upravo Josipa Broza Tita
na elo Partije kako ujedinitelja i onoga tko je znao sastaviti Partiju i nju postaviti kao nit
vodilju u oslobodilakom pokretu.
54
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1986., str. 167. 55
Ibidem, str. 172.
f) Tito i NOB
Slinost s udbenikom br. 1 vidljiva je (i) kada je rije o Titu kao rukovoditelju NOB-a: U
rukovoenju NOB-a Tito je pokazao sposobnosti velikog stratega revolucije i vojskovoe,
mudrog dravnika i politiara. 56
Evidentno je podilaenje Titu uz isticanje svih njegovih predispozicija koristei i pomno
odabrane epitete (sposoban, velik).
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine
Sukob Josipa Broza Tita sa Staljinom u ovom udbeniku je identino prikazan kao i u
udbeniku br. 1.
h) Tito i nastanak Pokreta nesvrstanih
U ovome se udbeniku o Titu i Pokretu nesvrstanih piše na sljedei nain:
Tito je bio utemeljitelj politike nesvrstanja 57
Sudjelujui u svim akcijama
cijenjeni dravnik i vodei autoritet u velikoj skupini nesvrstanih zemalja.U
trenucima teškoa i kriza Tito je znao nai prava rješenja, vodei uvijek rauna o
interesima nesvrstanih zemalja i pokreta kojem je pripisivao trajnu vrijednost. 58
Iz ovog se citata, uz poneke podebljane rijei ija je funkcija njihovo dodatno naglašavanje,
moe išitati pomalo idealistiki prikaz Josipa Broza Tita i njegovog djelovanja unutar
Pokreta.
56
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1986., str. 263. 57
Podebljana su slova (rijei) na identian nain kako je to uinjeno u udbeniku. 58
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1986., str. 300.
Prema pisanju ovog udbenika, krajem šezdesetih te poetkom sedamdesetih godina SKJ je
vodio estoku borbu s pristašama separatizma i unitarizma 59
, što je rezultiralo reformom
Federacije te novim Ustavom 1974. godine. Nema spomena o tenjama pojedinih istaknutih
linosti Saveza komunista Hrvatske (dalje SKH) kao ni o Titovom djelovanju tih godinama.
j) Prikaz Titova lika nakon smrti (odnos prema njegovu liku u godinama koje su uslijedile
nakon smrti)
U udbeniku se nalazi fotografija groba Josipa Broza Tita, odnosno poasne strae SFRJ
ispred istoga.
Pregledno se oituje i porast ekonomske nestabilnosti zemlje, koja je dodatno uzdrmana
unutardravnim (ne)odnosima; uz ekonomski nestabilan sustav, kriza je pospješena pobunom
albanskih nacionalista u autonomnoj pokrajini Kosovo te stagnacijom samoupravljanja,
rastuom meunacionalnom netrpeljivošu te porastom ekstremistiki nastrojenih nacionalista
u pojedinim republikama.
5.1.3. Povijest 2 (1990.)
Povijest 2 udbenik je za srednju školu tiskan 1990. godine. Analizirajui prikaz Titova lika,
nije došlo do nikakve znaajne promjene unutar teksta ovog udbenika. Ipak, neki su odlomci
izmijenjeni, pojedini nadodani te je zakljuak udbenika izmijenjen u odnosu na isti koji je
bio u uporabi etiri godine ranije.
Promjene u ovom udbeniku strogo su vezane uz samoupravni socijalizam, kojeg se promatra
iz drugaije prizme nego prethodnih godina. Uz nabrajanje kriza i poteškoa u kojima se
zemlja nalazila ve neko vrijeme, nastoje se prikazati nedostaci samoupravljanja te se
zagovara pronalazak novog ureenja kojim bi se spomenute teškoe mogle riješiti.
59
Konkretnije, misli se na partijske neistomišljenike te one koji su se zalagali za nunu unutardravnu reformu
SFRJ.
25
U vidu dodavanja odlomka Dugotrajna ekonomska kriza, napominje se kako kriza traje te se
oekuje novo politiko ureenje koje bi pokrenulo ekonomski i društveni razvoj: Dugotrajna
ekonomska kriza (1979.-1990.), koja još traje, pokazala je da se dalji društveni razvoj ne
moe osigurati zadravanjem dotadašnjih sistema. 60
5.2. Opa obiljeja udbenika korištenih u Republici Hrvatskoj
Poetkom devedesetih godina, po proglašenju Republike Hrvatske, u nastavi povijesti koristili
su se postojei udbenici, samo preureeni.
Svojevrsno preureenje udbenika devedesetih godina moglo bi se prikladnije opisati
koristei glagol uzbacivati, reducirati, budui da su udbenici bili prilagoavani tako što su
pojedini (nepoudni) sadraji jednostavno izbaeni. Ponajviše su to bili sadraji koji su, laiki
reeno, podrazumijevali jugoslavenski okvir te komunistiko-marksistiku ideologiju. 61
Jugoslavenska povijest ne moe se ukloniti stoga se podvrgava svojevrsnom ocrnjivanju, a
sama ideja jugoslavenstva proglašava se iluzijom. 62
Ipak, jedna od najoitijih opaski koja se odnosi na socijalistiku Jugoslaviju je patnja koja je
bila glavna odrednica hrvatskoga naroda. Izrazi poput nacionalnog potiskivanja hrvatskog
identiteta te potlaenost hrvatskoga naroda unutar bivše drave posebno se istiu u
udbenicima tiskanima u Republici Hrvatskoj. 63
Mijenjaju se i dotadašnji nacionalni heroji, tako da se istiu neki novi heroji, a oni iz bivše
drave se obezvrjeuju i/ili izostavljaju. Eklatantan primjer ove promjene u udbenicima u
Republici Hrvatskoj, posebice u onima koji su analizirani u ovome radu upravo je Josip Broz
Tito. U udbenicima ga se rijetko spominje, a onda kada se to i ini, rije je o negativnim
konotacijama, naješe kao diktatora koji je odgovoran, izmeu ostalog, za zloine poinjene
nad Hrvatima. 64
60
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1990., str. 310. 61
Petrungaro, S. Pisati povijest iznova. Hrvatski udbenici povijesti 1918.-2004. Srednja Europa, Zagreb, 2009.,
str. 97. 62
26
Istovremeno, poetkom se devedesetih godina, unutar udbenika radi na potrazi za svim
elementima koji sainjavaju nacionalni identitet, kao što su to zastava, grb ili himna.
Istovremeno, uz ocrnjivanje pojedinih linosti, radi se na uzdizanju pojedinih zaboravljenih
linosti, npr. Andrije Hebranga (starijeg). U ranijoj fazi tiskanih udbenika u Republici
Hrvatskoj istie se poprilian prostor posveen Katolikoj crkvi. Rije je o još jednoj stavci,
kljunoj u stvaranju novog nacionalnog identiteta, a koja se je prenosila izmeu ostalog i
preko udbenika povijesti. 65
Stefano Petrungaro korpus postsocijalistikih udbenika tiskanih devedesetih svrstava u dvije
skupine. Te su skupine osmišljene skladno glavnim karakteristikama udbenika. 66
Tako se primjerice pojedini udbenici pisani nakon 1996. godine razlikuju od onih
prethodnih, pisanih poetkom devedesetih: uz nastojanje osuvremenjivanja udbenika i
depolitizacije istih, jedna od novina u nekim udbenicima svakako je i nastojanje i primjena
naela multiperspektivnosti odreenih autora, odnosno prikazivanja istog dogaaja kroz
razliite prizme. Takoer, najviše od 2000. godine, autori poinju raditi na promjenama
unutar udbenika, svjesni prijašnjih kritika na raun istih, nastojei ih poboljšati s didaktikog
aspekta. 67
5.3.1. Povijest 2 (1991.)
Povijest 2 udbenik je za srednje škole, tiskan 1991. godine u izdanju Školske knjige.
a) Autor(i) udbenika
Autori ovog udbenika su D. Bilandi, I. Jeli, H. Matkovi, D. Pavlievi, R.
Vukadinovi i N. Stani.
str. 100-101. 66
b) Izgled korica
Na naslovnoj se stranici nalaze graani Istonog Berlina koji ruše Berlinski zid, simbol
hladnog rata. Rušenje istoga simbolino i doslovno predstavlja (skorašnji) pad podijeljenog
blokovskog svijeta. Budui da je to udbenik koji je tiskan nakon demokratskih promjena
(izbora), slika je (oekivano) prilagoena i svrsishodna.
c) Broj slika ili fotografija koje prikazuju Tita
U udbeniku se nalazi šest Titovih fotografija.
d) Predgovor
Predgovor je u ovom udbeniku jednak onome u udbeniku br. 2. i 3.
e) Titova uloga na elu KPJ
Ve pri samom spomenu na KPJ u udbeniku dolazi do promjena u odnosu na godinu
ranije. KPJ tako više nije opisana kao predvodnica klasne i politike borbe širokih radnih
slojeva.
Umjesto prijašnjih jedanaest stranica posveenih nastanku KPJ te Titovoj ulozi (unutar
kojih se nalaze ak tri Titove fotografije) sada ista zauzima pola stranice uz jednu
fotografiju Josipa Broza iz mlaih dana.
U potpoglavlju Jaanje KPJ se tako spominje ilegalna djelatnost Partije i njezino stajalište
o nunosti jedinjenja jugoslavenskih drava u federaciju. Tito se spominje u kontekstu
ujedinitelja raznih frakcija unutar Partije i osnivatelja novog rukovodstva iste.
f) Tito i NOB
Dok se poglavlje iz udbenika br. 2 i 3. naziva Revolucionarna smjena vlasti i stvaranje
nove Jugoslavije, te se u njemu naglasak stavlja na narodnooslobodilake odbore kao temelj
28
narodne vlasti, i narodnooslobodilaku frontu, u ovom udbeniku rije je o stvaranju novih
organa vlasti od strane KPJ.
U ovome je udbeniku izbaeno poglavlje o kulturi u NOB-u te poglavlje o trajnoj
vrijednosti i porukama socijalistike revolucije. U sadraju ovih poglavlja u prošlim se
udbenicima pisalo o povijesnoj ulozi i zasluzi KPJ na elu s Titom u osloboenju teritorija
Kraljevine Jugoslavije. Takoer, izbaen je i podnaslov Tito-voa jugoslavenskih naroda i
narodnosti u revoluciji.
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine
Razlaz sa Staljinom u ovom udbeniku poprima i brojane konotacije, pa se tako spominje
broj protivnika odnosno onih koji su se opredijelili za Staljina, uz naveden pojedinaan
postotak istih:
..broj onih koji su se opredijelili za Staljina, a protiv Tita, dostigao je 55 663.
Najviše ih je bilo u uoj Srbiji (51,49 %) i Crnoj Gori (9,00%). U Hrvatskoj ih je
bilo 6 953 ili 12,49%. Od ukupnog broja, 16 288 ih je bilo uhapšeno i osueno.
Najtei sluajevi internirani su u logor na Golom otoku, gdje su mnogi surovo
mueni. 68
Za razliku od prijašnjih udbenika, po pitanju razilaenja Tita i Staljina u ovome se
udbeniku na logor na Golom otoku ne gleda više kao na mjesto gdje su zatvarani svi koji
bi mogli orujem napasti Jugoslaviju. Umjesto svojevrsnog pokušaja opravdanja istog, u
ovome se udbeniku iznosi tona brojka onih koji su ondje zatvoreni i mueni.
h) Tito i nastanak Pokreta nesvrstanih
Pokret nesvrstanih je prikazan na jednak nain kao u udbeniku br.3, jedino se u novijem
udbeniku naglašava kako je padom socijalistikog sustava i sam Pokret izgubio na
znaaju.
68
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1991., str. 267.
U ovom je udbeniku vei prostor pridan nacionalnim komponentama pojedinih naroda, pa
se tako uvodi potpoglavlje o nacionalnim pokretima u Hrvatskoj, uz naglasak na
Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnog jezika. Dalje se obrazlae reakcija
javnosti na istu: Protiv autora Deklaracije pokrenule su lavinu politike hajke unitaristike
snage (...). Pod pritiskom Tita i dijela elnika Hrvatske, Centralni komitet SKH osudio je
deklaraciju (..). 69
Meutim, onda kada je na sjednici Predsjedništva SKJ izvršen napad na
hrvatsko rukovodstvo, Tito je zaštitio hrvatsko rukovodstvo rekavši:.. ja sam ono što su oni
govorili na savjetovanju isto govorio. 70
U udbeniku stoji da je sukob izmeu republikih i saveznih dravnih organa rezultirao
reformom Federacije 1971. godine. Ova potonja nije riješila probleme unutar Jugoslavije,
ponajprije potrebu o iskazivanju vlastitog nacionalnog zanosa, potrebu za višestranakim
politikim sustavom itd. Meutim, kako se navodi, situacija Hrvatske i Hrvata je tih godina
bila kompleksna, tim više što su dvije supervelesile vladale svijetom, a one su bile veoma
naklonjene Jugoslaviji. elnici tih sila, kao i veina dravnika u svijetu, dodvoravali su se
Titu. Bili su spremni podrati svaku njegovu odluku 71
. Navodi se kako se Tito, uz
inzistiranje E. Kardelja, V. Bakaria ali i drugih ipak odluio na dravni udar u Hrvatskoj.
Osudio je hrvatsko vodstvo u Karaorevu 1971. godine, elnici pokreta dali su ostavke,
dok su oni najistaknutiji osueni na zatvorske kazne. Zabranjeno je djelovanje mnogim
asopisima i (kulturnim) institucijama te izmeu ostalog i Matici hrvatskoj. Nakon ove
osude spominje se Ustav iz 1974. kojim je ojaan suverenitet pojedinih republika.
j) Prikaz Titova lika nakon smrti (odnos prema njegovu liku u godinama koje su uslijedile
nakon smrti)
Za razliku od udbenika br. 2. i 3. gdje je prisutna slika Titova groba i poasne strae SFRJ,
u ovome udbeniku ista izostaje.
69
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1991., str. 272. 70
Ibidem, str. 278. 71
k) Preinake i/ili novosti
Do znaajnijih promjena u ovom udbeniku dolazi pri kraju istog. U ovome se udbeniku
napominje kako je KPJ uvela diktaturu, estoko progonila politike neistomišljenike i
protivnike te uspostavila totalitarni reim po uzoru na SSSR. O gospodarskoj obnovi ovoga
puta piše se kao dobrovoljnom ali istovremeno prisilnom radu i to primitivnim runim
alatom. KPJ je prezentirana u negativnom kontekstu u dodanom dijelu koji govori o
politici diskriminacije prema dijelu naroda koji je podravao NDH. U ovome se udbeniku
po prvi puta spominje Krini put, ali i sukob komunistike vlasti s Katolikom crkvom.
Takoer, spominje se i opozicija vlasti, kao što je to tada bio HSS.
Kriza koja je zapoela 1971. godine, a trajala je i poetkom devedesetih, se takoer
spominje, ali se postavlja pitanje je li do nje došlo zbog slabog rada poduzea ili zbog
krive politike.
udbenika, te se najveim djelom negira jugoslavenstvo. Bivšu se dravu predstavlja u
negativnom svjetlu, a na površinu istovremeno izlaze dogaaji koji su sustavno
potiskivani, poput Krinog puta: Najteu sudbinu doivjeli su zarobljeni ustaše koji su
veom dijelom 1945. godine bez suenja likvidirani, a domobrani i dio naroda bili su
izloeni mukama na putu od slovensko-austrijske granice do logora i u svoja mjesta- od
ega je i nastao naziv Krini put. 72
Panja se posveuje nacionalnim tenjama hrvatskog naroda unutar Jugoslavije i njegovom
poloaju unutar iste. Lik Josipa Broza u ovom sluaju doivljava tek sitne preinake, uz
vidno smanjenje broja slika, i izostavljanje potpoglavlja. Posljednje su stranice ovog
udbenika posveene raspadu SKJ, uvoenju višestranakog sustava te Referendumu za
samostalnu i suverenu Hrvatsku.
72
Bilandi, D., Jeli, I. Matkovi, H., Pavlievi, D., Stani, N., Vukadinovi, R. Povijest 2. Školska knjiga,
Zagreb, 1991., str. 266.
5.3.2. Povijest za osmi razred osnovne škole (1995.)
Udbenik Povijest za osmi razred osnovne škole tiskan je 1995. godine u izdanju Školske
knjige.
b) Izgled korica
Na omotu ovog udbenika se nalazi reprodukcija V. Jordana Hrvatski preporod. Mogue je
da se postavljanjem upravo ove slike na korice udbenika eli ukazati na procvat i novu
epohu tada ve suverene i samostalne Republike Hrvatske.
c) Broj slika ili fotografija koje prikazuju Tita
Unutar udbenika se nalaze dvije fotografije na kojoj je prikazan Josip Broz Tito.
d) Predgovor
e) Titova uloga na elu KPJ
Josip Broz Tito se spominje unutar poglavlja Otpori i borba antifašistike Hrvatske
prilikom spominjanja KPJ, kao osoba koja je 1937. došla na elo ove partije, a rodom je iz
Hrvatskog zagorja (Kumrovca) te po struci metalski radnik.
Osim vidno oskudnijeg prostora koji je unutar udbenika posveen jaanju KPJ i Josipu
Brozu Titu, po prvi se put spominje hrvatsko podrijetlo Josipa Broza.
32
nastanku prvog partizanskog odreda, organizaciji partizanske vlasti i antifašistike
organizacije te borbi hrvatskog naroda unutar jugoslavenske antifašistike koalicije. Tito se
spominje u svojstvu vrhovnog komandanta partizanskih odreda.
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine
Titov sukob sa Staljinom prikazan je na gotovo identian nain kao i prethodnih godina,
ovoga puta nema postotka Staljinovih pristaša odnosno Titovih protivnika unutar
Jugoslavije, ve se osim Golog otoka, spominje sudbina obitelji (naješe ena izdajnika) :
Mnogi su osumnjieni kao informbirovci, uhieni i osueni i na osnovi
nedokazivih dojava. Osueni informbirovci bili su osueni najbrutalnijem
zlostavljanju. Najviše ih je izdravalo kaznu na zloglasnom Golom otoku na kojem
su mnogi i umrli. Surovi pritisci vršeni su i na obitelj informbirovaca. Mnoge ene
informbirovaca, da bi zadrale stan i ostale na svom radnom mjestu, bile su
prisiljene zatraiti razvod braka. 73
h) Tito i nastanak Pokreta nesvrstanih
U kratkom i saetom potpoglavlju o Pokretu, Tito se spominje kao dravnik koji je uz bok
druga dva dravnika, Nasera i Nehrua, osnovao Pokret nesvrstanih.
i) Tito i politika previranja
U zadnjem dijelu udbenika rije je o proglašenju samostalne i suverene Hrvatske drave, a
kao i udbeniku br. 4, spominje se objava Deklaracije, previranja 1971. godine te
naposljetku slom hrvatskog pokreta. Za razliku od udbenika br. 4., gdje se takoer
spominje gašenje nekih asopisa te kulturnih institucija poput Matice hrvatske, u ovom se
udbeniku ide korak dalje:
73
Peri, I. Povijest za osmi razred osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 133.
33
U toj bjesomunoj protuhrvatskoj hajci najupornije su sudjelovali oni pojedinci
koji su time dokazivali svoju odanost jednoumlju komunistikog reima (zbog
raznih osobnih privilegija i astohleplja), kao i svoju politiku nezrelost i
nerazumnost, a meu njima bilo je i onih (iz redova srpske i crnogorske
nacionalnosti) koji su time iskazivali svoju nesnošljivost prema Hrvatima. 74
Kako navodi udbenik, Tito je na poetku podrao hrvatski pokret, ali je ubrzo, suoen s
ranim pritiscima (centralistikim i velikosrpskih snaga), ipak napao i osudio
pojedinelinosti iz hrvatskog politikog ivota, istaknute pristaše ovog pokreta.
j) Prikaz Titova lika nakon smrti (odnos prema njegovu liku u godinama koje su uslijedile
nakon smrti)
Spominje se Titova smrt 1980. godine, i razvojni problemi koji su postojali dva desetljea
prije njegove smrti, a postoje i nakon 1980. godine.
k) Preinake i/ili novosti
Poglavlje Hrvatska u vrijeme završetka i neposredno nakon završetka Dugog svjetskog rata
sadri potpoglavlje Zloini u Bleiburgu i 'krini put' hrvatskog naroda gdje se proziva Tito i
njegovi partizani koji su za vrijeme trajanja te po završetku rata poinili zloine, ali ta tema
bila je i ostala nezacjeljiva i neprebolna rana. Kao takva vjeno e podsjeati na hrvatske
muenike 75
.
Naglašavaju se patnja i stradanja civila, koji su, iz straha prema Titovim partizanima,
bjeali iz Hrvatske prema zapadu, s nadom da e ih na podruju s Austrijom prihvatiti
saveznike snage. Ondje ih je, prema pisanju udbenika, doekala predaja partizanima (od
kojih su asnici zapovjednici bili preteito srpske nacionalnosti), koji su tada uinili strašne
zloine ubijajui ih raznim vrstama oruja. U udbeniku zatim slijedi i ulomak knjige N.
Tolstoja Ministar i pokolji. Bleiburg i Koevski Rog 1945, gdje se spominje Tito: Gotovo
etvrt milijuna Hvata vraeno je preko Drave i prepušteno Titu na milost i nemilost.
74
Peri, I. Povijest za osmi razred osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 133. 75
Ibidem, str. 133.
34
Komunistike su se trupe i njihova politika policija pripremile da poine pokolje uasnije
.
U udbeniku se spominju i ostale Titove rtve, nepodobne iz politikih razloga. Za primjer
djelovanja komunistikih vlasti po pitanju onih nepodobnih se navodi Andrija Hebrang
(stariji), hrvatski komunist i hrvatski domoljub. Prema pisanju udbenika, svojim
demokratskim razmišljanjem nije bio podoban za ukalupljivanje unutar partijskih htijenja,
pa je tako krajem etrdesetih godina osuen i pritvoren, pod optubom da je uinio grešku
u ratnom vremenu. Zatim je, kako se navodi, izviješteno da je ondje izvršio samoubojstvo,
a zapravo je bio ubijen. Napominje se kako Tito kao glavi elnik drave nije mogao ne
znati o ubojstvu te ga se iz tog razloga proziva kao glavnog i odgovornog za ubojstvo A.
Hebranga: Prema tome, Tito je kao šef drave i partije ne samo suodgovoran nego i
najodgovorniji za ubojstvo Andrije Hebranga. 77
U poglavlju povezanom s raspadom komunistikih zemalja navode se slabosti SFRJ, a u
njemu se izmeu ostalog spominje Tito. U udbeniku stoji kako su Titu voe antifašistike
borbe u Jugoslaviji, protivljenje Staljinu te Pokret nesvrstanih, osigurale odreeni ugled u
meunarodnoj zajednici.
Ipak, istiu se njegove mane kao ovjeka i elnika drave:
Kao rukovodilac bio je ovjek sklon osobnoj vlasti, zatvarao je svoje protivnike,
suraivao je i u likvidaciji nekih svojih suboraca (kao što je to npr. bio Andrija
Hebrang), podravao je nacionalni unitarizam, protivio se hrvatskoj dravotvornoj
ideji, onemoguavao je demokratizaciju i pridonosio kultu vlastite linosti. Kao
ovjek bio je veoma sklon lagodnom ivotu. 78
U ovome se udbeniku, unutar poglavlja posveenima SFRJ, najvei naglasak stavlja na
poloaj Hrvatske i Hrvata unutar iste, odnos vlasti spram protivnika reima te odnosu reima
spram Katolike crkve. Sama drava i partija negativno su konotirani, a za razliku od
udbenika iz 1991. godine, lik Josipa Broza je takoer prezentiran u negativnom svjetlu.
76
Peri, I. Povijest za osmi razred osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 133. 77
Ibidem, str. 133. 78
5.2.3. Povijest za IV. razred gimnazije (1998.)
Udbenik Povijest za IV.razred gimnazije tiskan je 1998. godine u izdanju nakladnike kue
Alfa.
b) Izgled korica
Na koricama ovog udbenika se nalaze sljedee slike: 1. Posljednje zasjedanje Hrvatskog
Sabora 1918. (I. Tišov), 2. Stjepan Radi meu seljacima 1928. (I. Tišov), 3. Justitia (K.
Hegeduši), 4. Zgrada muzeja Mimara, 4. Srušena katolika crkva u Saborskom (1991.), 6.
Pripadnici HV-a s hrvatskom zastavom na tvravi u Kninu (1995.), 7. Nakon što je stigao
vlak mira u Vukovar (1997.). 79
Udbenik djeluje kao knjiga u kojoj se odrauju samo injenice vezane uz nacionalnu
povijest.
U udbeniku su prikazane etiri Titove fotografije.
d) Predgovor
U predgovoru se autor obraa uenicima predstavljajui im, u kratkim crtama, glavne i
burne dogaaje koji su obiljeili 20. stoljee. Ipak, istie se jedan dio u kojem se autor
odnosi na situaciju u Hrvatskoj: Poetkom zadnjeg desetljea ovog stoljea stvorena je
napokon i obranjena samostalna, nezavisna i meunarodno priznata hrvatska drava, a u
kojoj se i povijest- za razliku od prethodnih vremena- moe nesputano, slobodno izuavati,
pisati i uiti. 80
79
Peri, I. Povijest za IV. razred gimnazije. Školska knjiga, Zagreb, 1998., nenumerirana stranica u udbeniku. 80
Ibidem, str. 5.
e) Titova uloga na elu KPJ
Tito se spominje gotovo na jednak nain kao i u udbeniku br. 5., uz neke preinake i
dodatke. Prvi se put u ovom udbeniku spominje kao lan ilegalne KPJ iju su djelatnost
nastojali ojaati ne samo on ve i njegovi istomišljenici.
f) Tito i NOB
Kada je rije o antifašistikoj borbi na jugoslavenskim prostorima, ne spominje se samo
Tito kao vrhovni komandant partizanskih odreda, ve se spominju i partizanske borbe:
Titove partizanske postrojbe od jeseni 1943. do jeseni 1944, postale su znaajna
vojna snaga od nekoliko stotina tisua relativno dobro naoruanih boraca.
Saveznici iz antifašistike kolacije potpomagali su Titovu vojsku kao svoga
saveznika, uvjereni da je ona sama sposobna poraziti njemake okupatore i
domae radne snage na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. 81
Istovremeno, u udbeniku stoji kako su hrvatski civili bjeali ispred Titove vojske:
Kako je vojska maršala Tita zauzimala sve vee prostore Hrvatske, mnogi su
Hrvati, civili, iz raznih hrvatskih krajeva, a ponajviše s podruja izmeu Drave i
Save, bjeali prema Zagrebu, uplašeni saznanjima o nasiljima pojedinih
partizanskih postrojbi (osobito onih u kojima su se nalazili srbijanci, koji su do
partizanskog zauzea Srbije u jesen 1944. bili preteno u etnikim redovima i
koji su mrzili sve što je katoliko i hrvatsko). 82
81
Peri, I. Povijest za IV. razred gimnazije. Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 177. 82
Ibidem, str. 179.
g) Titovo razilaenje sa Staljinom 1948. godine
U ovome se udbeniku navodi kako je razlog sukoba SSSR-a i Jugoslavije Staljinovo
zahtijevanje stvaranja jugoslavensko-bugarske federacije te istodobno njegovo sputavanje
razvoja samostalnog jugoslavenskog gospodarskog razvoja. Staljinova je namjera bila,
prema pisanju udbenika, smijeniti Tita s rukovodeeg poloaja ne bi li ostvario svoje
zamisli. Nakon niza optubi na raun jugoslavenskog rukovodstva, Tito i njegovi suradnici
su ih odbacili, a onda je uslijedio obraun s pristašama Staljina i SSSR-a. U udbeniku stoji
kako su Staljinovi podravatelji optuivani i bez dokaza završavali na Golom otoku gdje su
mnogi i umrli.
h) Tito i nastanak Pokreta nesvrstanih
U ovome se udbeniku Pokret nesvrstanih ne povezuje s Josipom Brozom Titom ve s
Jugoslavijom. Hladnoratovsko razdoblje, u kojem dolazi do podjele zemalja u Zapadni i
Istoni blok, nije odgovaralo novonastalim, dekoloniziranim zemljama koje su se potom
ukljuivale u Pokret nesvrstanih. Nadalje, u udbeniku se spominje kako je Jugoslavija
jedna od zemalja koja se prikljuila pokretu te se navode godine u kojima su odrane
konferencije dravnika pokreta Nesvrstanih.
Jedina poveznica Josipa Broza Tita s Pokretom nesvrstanih spominje se u dijelu udbenika
posveenom slomu socijalizma u SFRJ, gdje se u nekoliko reenica opisuje djelovanje
Josipa Broza kao elnika drave: Imao je znatan ugled u svijetu zbog njegove uloge u
antifašistikoj borbi u okupiranoj Jugoslaviji 1941.-1945., njegova odluna otpora Staljinu
1948-.1953., stvaranja i usmjeravanja pokreta nesvrstanih zemalja od 1961. 83
i) Tito i politika previranja
U vidu politikih previranja krajem šezdesetih godina, u ovome se udbeniku spominje
objava Deklaracije ije su potpisnike Partija i sam Tito osudili, nazivajui ih razbijaima
bratstva i jedinstva. Prema pisanju udbenika, dio se hrvatskih politiara deklarirao protiv
centralizma nacionalnog unitarizma ali su naposljetku, zbog straha od partijskog vodstva,
83
Peri, I. Povijest za IV. razred gimnazije. Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 220.
38
ipak napali tzv. hrvatski nacionalizam. Tito je najprije, kako je istaknuto, pratio hrvatske
zahtjeve, a zatim je pod pritiskom protuhrvatskih snaga izveo politiki udar. Napao je
istaknutije linosti SKH, a tada je, po pisanju, u Hrvatskoj zapoela strašna represija te su
svi sudionici nacionalnog otpora javno prozvani na odgovornost.
j) Prikaz Titova lika nakon smrti (odnos prema njegovu liku u godinama koje su uslijedile
nakon smrti)
Tito je prikazan na gotovo jednak nain kao i u udbeniku br. 5 84
, jedina je razlika
ispuštanje zagrade u kojoj se spominje Titovo smaknue Andrije Hebranga (starijeg).
k) Preinake i/ili novosti
Kao primjer nehumanog ponašanja prema politikim neistomišljenicima spominje se A.
Hebrang (stariji), jednako kao i u udbeniku br. 5. U udbeniku br. 5 se direktno povezuje
Josipa Broza s njegovim ubojstvom dok u ovom udbeniku nedostaje upravo ta konstatacija
i direktna optuba Tita u upletenost u sluaj Hebrangova ubojstva.
Na temelju Petrungarove podjele o pojedinim udbenicima povijesti koji se mijenjaju od
1996. godine, ovaj udbenik ne spada u tu skupinu, barem ne kada se uzme u obzir obrada
gradiva povezanog uz Jugoslaviju i Josipa Broza Tita. Tekst je gotovo podjednak
udbeniku br. 5, autor je identian, a jedino znaajnija promjena se manifestira u vidu
izmijenjene izdavake kue.
Završetkom Drugog svjetskog rata Komunistika je partija Jugoslavije imala neogranienu
mo u upravljanju dravom i uplitala se u sve društveno-politike sfere. Partija je odreivala u
kojem e se smjeru razvijati zemlja, dok je konkretizaciju istog prepuštala dravnim
organima. Kljunu ulogu za donošenje kljunih odluka u polju prosvjete, znanosti i kulture
donosio je Centralni komitet KPJ i Politbiro, a provoenje odluka se odvijalo kroz tijela
zaduena za znanost, kulturu i prosvjetu (Agitprop odjeljenja/uprave, školske komisije). 85
Raskid s SSSR-om poprilino je uzdrmao jugoslavenski društveni sustav. Iz toga je razloga
1955. osnovana Ideološka komisija Centralnog komiteta SKJ te i republika ideološka
komisija. U centru zbivanja ove komisije bilo je podruje društvenih znanosti, marksistiko
obrazovanje te ideološki odgoj mladih, uz provjeru nastavnog kadra koji predaje takve
predmete na raznim institucijama. 86
Pedesetih i šezdesetih godina u dokumentima Ideološke komisije istie se pretjerana
zatvorenost omladine u nacionalne okvire što rezultira nedovoljnim poznavanjem kulture i
povijesti drugih jugoslavenskih naroda, a smatralo se to vanim u podizanju svijesti o
društvenoj zajednici. 87
Ipak, nacionalni kontrasti i tenzije koji se pojavljuju unutar odreenih nacija nee biti više
zanemarivani prilikom tiskanja udbenika od sedamdesetih godina nadalje. Ti se kontrasti,
doduše pojednostavljeno opisani, poinju spominjati, uz razna nacionalistika previranja
unutar udbenika, a kako navodi Petrungaro, sudimo li na temelju udbenika povijesti,
pomislit emo da je socijalistika Jugoslavija u biti neometano i uspješno nastavljala svoj
ivot. 88
Godine 1975. provedena je školska reforma drugoga stupnja, s ciljem oblikovanja školstva po
naelima samoupravnog socijalizma, što je za cilj imalo pripremati uenike za fiziki rad te
uspostavljane odnosa izmeu obrazovanja i proizvodnje. Tada je gimnazijski program
85
Koren, S. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945.1990). Srednja Europa, Zagreb, 2012., str. 32. 86
Ibidem, str. 45. 87
Ibidem, str. 47. 88
str. 93.
40
izmijenjen, a umjesto njega je uvedeno usmjereno obrazovanje, koje je teilo prema
tehnikim i prirodoslovnim predmetima. 89
Kada je rije o ciljevima odgoja i obrazovanja u SFRJ, dovoljno je osvrnuti se na Ustav iz
1974., odnosno na onaj dio koji o njima govori:
Odgoj i obrazovanje temelje se na tekovinama suvremene znanosti, posebno
marksizma, kao osnovama nauenog socijalizma, slue osposobljavanju radnih
ljudi za rad i za samoupravljanje i njihovu odgoju u duhu tekovina socijalistike
revolucije, socijalistike etike, samoupravnog demokratizma, socijalistikog
patriotizma, bratstva i jedinstva, ravnopravnosti naroda i narodnosti i
socijalistikog internacionalizma. Cilj je odgoja i obrazovanja stjecanje znanja
utemeljenog na suvremenim dostignuima znanosti i znanstvenog gledanja na
razvoj prirode i društva, stjecanje marksistikog pogleda na svijet, upoznavanje s
pravima i dunostima graana u samoupravnom socijalistikom društvu,
osposobljavanje za društveno koristan rad i razvijanje socijalistike svijesti.
Odgoj i obrazovanje razvijaju osjeanje pripadnosti svojem narodu odnosno
narodnosti, ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije,
vjernost socijalistikoj domovini, Socijalistikoj Republici Hrvatskoj i
Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, spremnost i sposobnost na
obranu njihove nezavisnosti i teritorijalne cjelokupnosti, poštivanje drugih
naroda , internacionalizam i meunarodnu solidarnost. 90
89
str. 88. 90
41
Neposredno nakon proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske u lipnju 1991. godine, itav
se sustav obrazovanja, pod ingerencijom Ministarstva kulture i prosvjete, poinje mijenjati.
Prvotni nastavni plan i program za povijest nastao je tijekom 1991. godine, u vremenima
karakteriziranima tranzicijom i ratom. Vrlo su vjerojatno zbog toga tadašnji udbenici
proglašeni privremenima, kao i sam nastavni plan i program. Mnogi su profesori kritizirali
nastavni plan i program poetkom devedesetih godina, pa su uraene neznatne preinake te je
opet privremeni program odobren 1995. godine. Dvije godine poslije, 1997. objavljuje se
konaan odnosno stalni nastavni plan i program. U prvim godinama novonastale hrvatske
drave izbor lanova povjerenstva od strane Ministarstva prosvjete zaduenog za odobrenje
udbenika postaje metom kritika od strane hrvatskih povjesniara zbog nedovoljno jasno
definiranog naina prosudbe istih. 91
Promjene u obrazovanju u postsocijalistikoj fazi uvjetovane su transformacijom politikog
sustava. Raspadom SFRJ se preobraava društveni sustav u kojem je sfera politike igrala
vanu ulogu te je mogla kontrolirati sferu obrazovanja. Glavne su se odrednice programa
nove vlasti, a vezane uz obrazovanje, odnosile na novi školski sustav koji e biti u
dravotvornoj funkciji, osloboen od idejnih i vrijednosnih pretpostavki socijalizma (uz tenju
za deideologizacijom i demokratizacijom školskog sustava). 92
Sam je koncept deideologizacije podrazumijevao revidiranje nastavnih programa i udbenika,
što se posebno odnosilo na nacionalne predmete kao što su to zemljopis (geografija), hrvatski
jezik i povijest. Plan rekonstrukcije sadraja korespondira s politikim stavovima koje zastupa
vladajua stranka, a istog su se drale i novonastale recenzentske komisije koje su predlagale
izmjene u udbenicima. 93
Godine 1995. u Republici Hrvatskoj zapoinje s djelovanjem Odjel za udbenike pri
Ministarstvu prosvjete i športa, te se tada objavljuju natjeaji za autore i izdavake kue ime
polako spomenuti monopol u izdavaštvu postaje stvar prošlosti. 94
Nakon kritike naina i
str. 95. 92
XXV., br. 3-4, 1994., str. 202-211. 93
Ibidem, str. 202-2011. 94
Nevia Moini, S. „Analiza udbenika prirode i društva u školama talijanske manjine“. Metodiki obzori:
asopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu, sv. II., br. 2, 2006., str. 28.
42
kriterija po kojima se predlau, odnosno vrše promijene unutar udbenika, tek se poetkom
2000. godine osniva Povjerenstvo za prosudbu školskih udbenika, koje sainjavaju
sveuilišni profesori te osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici. Funkcija ovog
povjerenstva zapravo je savjetodavne prirode jer je konana odluka o udbenicima koji e se
koristiti u rukama resornog ministra. 95
Tek e Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju
školu iz 2001. godine sadravati odreene klauzule vezane uz tiskanje i samo odobrenje
udbenika. 96
str. 95. 96
Nevia Moini, S. „Analiza udbenika prirode i društva u školama talijanske manjine“. Metodiki obzori:
asopis za odgojno-obrazovnu teoriju i praksu, sv. II., br. 2, 2006., str. 28.
43
7. Kvantitativna analiza udbenika (grafiki prikaz)
U nastavku slijedi tablica koja kvantitativno prikazuje spomen Josipa Broza Tita u
udbenicima:
2. Povijest 2 (1986.)
3. Povijest 2 (1990.)
4. Povijest 2 (1991.)
6. Povijest za IV. razred gimnazije (1998.)
Tablica 1. Kvantitativna analiza Josipa Broza Tita uz pojedine dogaaje.
*podebljane su brojke koje oznaavaju spomen Josipa Broza Tita u negativnom kontekstu.
B ro
j fo
v la
d av
in e
Udbenik br.1 9 10 19 4 7 1 0 0 0
Udbenik br. 2 16 10 17 2 5 0 0 0 1
Udbenik br. 3 16 10 17 2 5 0 0 0 1
Udbenik br. 4 6 2 8 2 5 1+1* 1 0 0
Udbenik br. 5 2 2 4 2 1 1* 2 2 1+1
Udbenik br. 6 4 2 4+2* 2 1 1+2* 2 0 1+1*
44
Unutar tablice se nalaze analizirani udbenici te stavke vezane uz Tita koje su uzete u obzir te
su prozrete prilikom analize. Kvantitativna je analiza raena tako da se izbrojao spomen
Josipa Broza Tita unutar poglavlja i potpoglavlja šest udbenika, kroz spektar promatranih
elemenata. 97
Broj fotografija koje prikazuju Josipa Broza Tita znatno je vei u udbenicima iz SFRJ.
Konkretno, najvei broj fotografija koji se pojavljuju u jednom udbeniku iz SFRJ, dakle
šesnaest, i najvei u jednom od udbenika Republike Hrvatske, što iznosi ukupno šest
fotografija, razvidno pokazuju gotovo trostruko umanjenje ukupnog broja fotografija. Osim
toga, iz tablice je vidljiv znatno manji spomen Tita u svojstvu elne uloge u KPJ, kad
usporedimo udbenike korištene u SFRJ i one korištene u Republici Hrvatskoj. Dok
udbenici u SFRJ Tita kao elnu osobu KPJ spominju deset puta, udbenici korišteni u
Republici Hrvatskoj spominju isto dva puta.
Ipak, najvidljivija razlika udbenika korištenih u SFRJ i onih korištenih u Republici Hrvatskoj
uoava se u vidu broja spomena Titove uloge unutar NOB-a: dok je u udbenicima korištenim
u SFRJ ta brojka izrazito visoka (devetnaest i sedamnaest spomena 98
), u udbenicima
korištenim u RH ista opada (osam, šest i etiri spomena).
Istodobno, spomen Titovog razilaenja sa Staljinom je podjednak u gotovo svim udbenicima,
izuzev udbenika br. 1., gdje je spomen dvostruko vei u odnosu na ostale udbenike.
Pokretu nesvrstanih i Titu, kao jednom od utemeljitelja istog, posveuje se znatno više
prostora u udbenicima SFRJ, izuzev ud. br. 4. 99
, gdje je brojani spomen jednak ud. br. 2. i
3.
Politika se previranja s kraja šezdesetih te poetka sedamdesetih godina prošlog stoljea
detaljnije opisuju u udbenicima Republike Hrvatske, a u tom je sluaju povezanost (odnosno
spomen Josipa Broza Tita unutar tog konteksta) negativno konotirana.
97
Ukoliko se unutar tablice pojavljuje broj nula, to ne znai da se odreeni element ne pojavljuje u udbenicima,
ve da se u konkretnim poglavljima i/ili potpoglavljima isti ne povezuje s J