Motivacija - Edukacijska psihologija

8/3/2019 Motivacija - Edukacijska psihologija

1/12


2/12

1 6 2 8 . Mot ivac i ja

I-Thkoizazvano instrumentalno ponaSanje_m.QZe_Qi_ti_!1~~cb!ak~l~z~no.

Njegovinajjednostavniji oblici su opci ne~r ~dljiv. u. gladne. ZivotinJ~ ukavezu iiiu gladna djeteta te refieksna_ ponasanJ.~ (p~nnJ~r: dodir bradavlc~majcine dojke na djetetove usne .izazI~a ~eakcl]U SlS:mJa)..Ima, d~~o, 1takvog instrumentalnog ponasania ~~J~.l~vr~o .slozen~. 1 kO~p~Clf~O.Primjerslofena ponaSanja mozemo vlUJeti kod cOVjekakOJ.lgradi ~ucu. NJe-govoje instrumentalno ponaSanje sva ona djelatnost koju o~avlJa dok ~ukucune izgradi,Jednako tako i Skolovanje za ~~deno zvanje predstavlja

_-primjel"YIlo_komplli:iranain~truIr!entalna ponasanJa. . _. Svako instrumentalno ponasanje ima svoj cilj kojemu je usmiereno. ~o,

ponekad ono nije nuzno usmjereno k pravom nego nekom d~g~~poZlti~-nom cilju.Thkavse prirojer ponekad nal~ ~oqs~de~:a ~OJIIDJepolo~oispitpa,usvomponasanju bjeZirid prav?ga cilja na ~J ~acm sto ~ebavi nekimdrugimaktivnostima kao 5tOsu sport 1sl: Pr~m~~ J.e1 takv~. njegovo pona-sanjeu bitiinstrumentalno (ponekad cak 1slofenije 1napormje ad odgovara-jucega),ipakga to ponasanje ne vodi pravom nego nekom drugompozmv-nomcilju.

C U j predstavlja zavrsno stanje kojim se instru~eI_ltalno.pon~anje do-kida.On moZebiti predmet (hrana, odijelo, automobil i1.),situacija (spava-nje,putovanje i 8 1 . ) illaktivnost (igra, rad i1.). ..,

Svespomenute faze motivacijske situacije cesto se prezentnaju u oblikutzv. motivacijskoga clklusa, Shema toga ciklusa izgleda ovako:

{

..........~MoIiV~ ./ .. \

.~u:L1

Nakoo sto se poduZetim mstrumentalnim ponaSarije~ dost~gn~ci1j itime zadovoljimotiv, motivacijska se s~kven~a d?~da. ~o, t l n : ~e c:?vjek?vaaktivnost na duZevrijeme ne odgada jer se JavlJajUnOVl.ffiotlvl koji motiva-cijski~ildusna jednak nacin obnavljaju.~__ __ +~_n

U svezis intenzitetom motivacije utvrdeno je da ona ovisi kiiko 0 snaz imotiva takoi0 atraktivnosti cilja kao injegovoj blizini.

Da 0 snazi motiva ovisi intenzitet rnotivacije svjedoci cinj~nica ?a ~tojace osjecamo glad to je i rnotivacija za zadovoljenje te potrebe mtenzivruja.L

Motivacija -1 6 3~ - . . ._- .~; ~~~. X ;k\~ .. ~ , . " . ; t . l . ; . ~.. =. i._~~ __ -r,P~~~tajei cinj~~~a da se u stanju 8J.adija'{ljaiu_v_!\_rij~Cij~_\!_!t!_~nAte.tuj ' ; :~M-;~.; ' motivacije glede razlieitih vrsta brane. Naime, za gladna je covjekaatraktiv...j:>f}:.. nija ona hrana prema kojoj osjeca veti apetit. .. ; : : ~ : ' ~ : ~ ' ; I Sto se u motivacijskoj situaciji eovjek vise pribliZava zeljenomcilju, to1 i ' ~ . i 1 ? , ; ' f ; " : ~ razmjerno jacai pjego~a_mQti!acija da ga dostigne (prim jeri: priblizavapje, ~ l : - : zedna covjeka vodi, s tuden ta zavrsnom ispitu i1.).Th j utjecaj blizine cilja na..'.r-, motivaciju nazvan je gradijentom cilja.: :< : 1 ' . . . Prir:;~~t~~~e:~:~jni jU kategoriju covjekovih motiva cine potrebe bi lo

/0j' odre: :~~: i~i~t i ! "sa! ! :O!" 'm~~~~~a;3ta~:: ' , . . . .. . . : . : . ~ . . . .. ' =~:~li!~~o~!~::a~at;:::~~~afe~=n:~!S~~~v~ ~~~j;:~

f _ rezultat duge evolucije ljudske vrste izajednicke su 'svim njezinim pripad-L nicima. Njihovo zadovoljenje redovito vraca prethodnim deficitom narusenu..} . stabilnost unutarnjega miljea organizma, odnosno homeostazu, pracenut osjecajem ugode, pa stoga ima hedonisticko obil jeZje . Dakako da svaka od, tihpotreba moze dovodi ti i do ucen ja kao instrumenta njezina zadovoljenja,. . 1 sto dokazuju brojna ispitivanja na razlieitim zivotinjama.I > . Zivotom u drustvu covjek mijenja ne samo nacine ocitovanja nego i

zadovoljenja prirodenih potreba, jer vodi racuna 0civilizacijskim ikulturnimzahtjevima i normama ponasanja. Stoga ih u izvornome obliku nalazimojedino u Zivotinja .

Znatno vecu skupinu cine steeene potrebe koje je covjek naucio ziveciu odredenojcivilizacijskoj ikulturnoj drustvenoj okolini. Njih se cesto zove isocijalnim potrebama illpak, za razliku od prirodenih illprimarnih, sekun-darnim potrebama. Broj istruktura tih potreba varira, i to od kulture dokulture, pa cak i od jedne uze Ijudske zajednice do druge. Za ljude europ-skogakulturnog kruga moze se kazati da se u njihovoj strukturi najcescenalaze ove stecene potrebe: za drustvom iii druzenjem, za afirmacijomvlastite osobnosti , za vlaScu iii dominacijom nad Ijudima, za novim saznanji-rna , za sigumoscu itd. sve do takvih potreba kao sto su.potreba za odjecom,obucom, "stanom,: automobilom, razonodom is1. Njih'oVu zadovoljenju re-dovito prethodi slozeno instrumentalno ponasanje, planirano na kraci ilidufi rok, a koje mozeukl jueivat i iuporabu razlici tih mehanizama ucenja , odnajniZih do najslozenijih.

Premda uvazava iztOzenfkoncept 0motivacijskome ciklusu, Maslowlje--va teorija motivacije iz 1953. godine sadrz i najmanje pet temcljnih skupinapotreba koje imaju hijerarhijsku strukturu ivrijednost. Utoj se koncepciji nanajniZoj razin i nalaze bio ticke ii i primarne potrebe, Tek kad njih covjek za-

. -- .. '.~


3/12

1 6 4 8. Motivacija

-dbvolj i, j avijajusepotrebe viserazine u vidu-potreba za s igumoSCu~Zado-volj enj em pot reba za sigurnoScu aktua liz iraj u se potrebe za pripadanjem iljubavlj u koj e ukljucuju pot rebu za drustvom, za prij ate lj ima , za osobomsuprotna spola i sl , JoSviSu razinu cine potrebe za samopos tovan jem a naj -visu potrebe za samoaktualizacijom ill samoostvaienjem koje su ponajviSeizrafene u covjekovu stvaralackome radu na mnogim podruej ima.

PoUebe Z a aunopoJtovanjemPoucbe z a p r i p ada n jem ijubavl jP.

P o lr cb e z a s ig um ol blBi~1te iiiprimame pot rebe

Shema Mas low~eva model a mo t iv a ci j e

Nesto novija iu suvremenoj literaturi 0motivacij i ces to spominjana jeVroomova teorija ocekivanja, oblikovana 1964. godine. U njoj se ustvrdujeda se covjekova motivacija za obavljanje neke aktivnosti, ukljucujuci i uce-nje, nalazi pod znatnim utjecaj em nj egovih orekivanja : je li tu aktivnost ustanju obaviti, zatim u svezi s ishodima te aktivnosti kao i pozeljnosti tibishoda. Toustvari znaci da ce covjek za neku aktivnost bit i motiviran ako ddida ju je u stanju obaviti. No, eovjek moze biti u mogucnosti obaviti nekuaktivnost ali on nece biti motiviran ako nije uvjeren da ce tom aktivnoScudosti ei posve odredeni ishod. Jednako tako on nece biti motiviran ako .oba-vljena aktivnost ne osigurava takav ishod kOlimu je pofeljan i atraktivan.

Gotovo u isto vrijeme.ked i Vroomova teorij a ocekivanja , javliaseiAdamsova teori ja pravednostl koja sadrf i misl jenje dacovjekova motivacijaovisi 0 percepcij i kako; vlasdta zalaganja (ulaganja) i dobitka u neko]' a kti- .vnosti ( radno-profes ionalnoj , ucenju i s1. ) tako i zalaganja i dobitka drugih ujednakoj aktivnosti. Kad ti odnosi nisu podjednaki, j avlja se motivacija da seoni-izjednace -Snaga te.motivacije jeneposrerlnQrazmjerna_per_cjpinmojnepravednosti (Petz, 1987) .

No, poznato je da su u realnim situacijama moguce individualne razlikekako u opazanju vlast ita zalaganja idobitka tako i zalaganja i dobitka drugih,

. pa sve to maze uvje tovat i nerea lnu prosudbu bilo pravednosti illnepraved-

~l- r ltjr;Ib[ 1. - - _ : . - ; _ _ _ , . _ ; _ - ~ _ t : : _ L

... : .~; . ;. .. . ._ _

Intrinz iena motivacija u ueenju 1 6 5nosti utimrelacijama. Na JakvQj__O@Qvici~a.n.a_.1llQti"l..llcijamoze-bilij-posve neprikladna. -. .

Osim spomenutib teoretskih konstrukata motivacije u koj ima su se mo-gle nalazit i i s tanovite relacij e s motivacijom daka u skolskcime ucenju, pos-toje idrugi konstrukti koji su vise illmanje specifiCni i . . ! R situaciju poducava-nja manje prikladni , pa su zbog toga u ovome prikazu izostavljeni.

U sadrZajima koji slijede bit ce prikazani razliciti oblici kako unutarnje(intrinzicne) taka ianjske (ekstrinzicne) motivacije daka u ucenju. .

Intrinzlcaa motivacija u ucenjuPod . intr inzidnom motivaeijom razumijeva se sve one sto iznutra navodi .

dake na aktivnost uoonja i .totu aktivnost energizira, USriijeruje i odrecfujejoj trajanje. U njezinoj se osnovi mogu nalaziti potrebe (prirodene itecene),interesi (uZi i siri), sposobnosti ina njima oblikovane sklonosti, stavovi, vri-jednosti, ocekivanja, kognitivne prosudbe iodluke te njima izazvane emo-cije. .

V e e je spomenuto da se unutar motivacijskoga ciklusa pri zadovoljava-nju kako prirodenih tako i s tecenih potreba maZe javljat i ucenje. Nisu r ij etkiprimjeri kad gIadno iIizedno dijete (a s licno njemu iodrastao Covjek) uren-jem nalazi putove i nac ine dola ienj a do brane illdo vode . Jednako se takaucenjem mogu zadovoljavati i mnoge s tecene potrebe. Taka, na primjer , dabi dak bio prihvacen u skupinu svojib vrsnjaka koj i pomazu star im i iznemo-glim osobama, mora prethodno pr ihvat iti i usvoj iti pravi la i nonne ponas a-nja koje ima ta skupina. Potrebu za novim saznanjima dak mofe zadovolji tij edino s talnim ucenjem novih infonnacija. Nadalje, njegovo se ucenje mozenalazit i i u osnovici ponasania koj im zeli afirmirati svoju osobnost i pred so-born i pred drugima itd:.Edukaciiskim djelov~njem na razvijanju opC~potre-be za novim saznanjima, a posebice u onim skolskim predmetima u ko jimaneki daci znatnije zaostaju u ucenju, osiguravaju se najpovoljni ji unutarnjiuvjeti za njihovo uspjesno edukacijsko napredovanje. .

Interes u ucenjujavlja se kao trajnija usmjerenost daka na takve'sduka-cij ske saddaje koje dozivljava kao saznajno vri jedne i prakticno korisne, paueeci ih on ih ne samo brie usvaja izadrzava nego idozivljava kao lake iugodne. ~- -----_---_Osim interesa koj i se vezuJu za objekte zactov61jenja priroderuh-potre- .ba, svi ostal i dacki interes i su uglavnom steceni , bilo u samostalnome ucenjuillu poducavanju. Nufni uvjeti za oblikovanje interesa su sljedeci:

a) razumljivost i dobra pregJednost sadrzaja,


4/12

. .. : .: : . ,. r ' : ; 1 1 f ~ 1 .-.:: , \~y~~~+~; : ! F f J ~ j ' :- .-b) intencijalna udesenostsadxiaja_~oj~ n~JQgicki_ osmisljen i uzrastu ....} j 0 jt ' - .: f~~~~:: : : : : ' :=: ' : i : : :; ; : c~:ff~~33~!~!J ; _ ; _ f _ .... .~. . . ....._ , _ . ; .. ~ : ~ .. i ... ~ . ~ I : . . ; . ~ . . ; . . . _ _, . . . . . .eivati 0 svojim nejednakim mogucnostima, odnosno sposobnostima za usva- _.janje tih sadrzaja , Cak i oni medu nj ima koji se odlikuju visokim stupnjemintelektualnoga razvoja -ikOjinemajuznatnijih teskoca u -ueenju saddaja:.:?; 'r;::::: :='~::"!j~ij~~~-:n~~:::;=,!j~~'1 /razvoja kao i manje daroviti. Na tako doZivljenim razlikama u sposobnosti- ima ucenja daci obl ikuju i svoje sklonosti prema odredenim edukaci jskim 'Ipredmetima, pa one u kojima sunajuspjesni ji ne samo rado uee nego nj iho- lve sadrzaje prosiruju dodatnim informacijama koje nadvisuju nastavne stan- ,- .-darde.

Svakako da su na taj nacin iskazanu motivaciju daka riastavnici duZni .' ~ . I ~podrzavat i iprimjerenim pozit ivnim potkrepljenj ima snaZi ti , posebice kad se .C -, Iu ucenju dostizu, za taj stupanj skolovanja, visoko iznadprosjeeni rezultati. '. ' .1Uz to, u ucenju oeitovane sposobnosti ina njima oblikovane sklonosti e ine usvih daka valjanu podlogu za nj ihov uspjesan izbor ne same strucna skolo- I.vanja nego ibuduce profesije. .

Stavovi predstavljaju stecene relativno trajne tendencije bilo pozitivno- . 1ga iii negativnog reagiranja na razl ic ite predmete, situacije , osobe i ideje . iOni se oblikuju imijenjaju pod utjecajem novousvojenih infonnacija, zatim Ikumulirana iskustva iste vrste.traumatskih doZivljaja i drustvenih utjecaja I(pritisaka). !

Jednom oblikovani i usvojeni, stavovi djeluju kao sirohl motivi aktivi-teta, kojima su uzi motivi redovito podredeni, Tako, na primjer, ako dak imapozitivan stav prema svom skolovahju, skoli koju polazi ilisvojim nastavni-cima i njihovu nacinu poducavanja, nj -egova ce motivaci ja u ucenju i u oba-vl janju drugih zadaca u skoli bi ti opcenito bolja nego onih daka koj i takvestavovene posjeduju iii su im negativne valencije. Svi moguci uzi stavovi bitce takvim opcim pozitivnim stavovima nadvlaaani, i obrnuto.

Nadalje, poznata je i cinjenica da odrasli ljudi, a slicno niima i daci, ste-cene stavove tesko mijenjaju, Razlog je u tomu 5to im stavovi predstavljajunuzne regulative ponasanja u rnnogim si tuacijarna. Uz to, daci pruzaju jak

1 6 6 -8. Motivacija

- ff

l

l _ 'r- ~

iI

L

Intrinzitna motivacija u ueenju 1 6 7. .__~~t1'_()r1'_omjenisvojihbilo pozitivnih iii negativnih stavova koje podrzavaskupina 5jlsll~riinovi: Stoga da bi se oblikovaliu daka na znanstvenimspoznajama utemeljeni stavovi kao i oni koji ce odraZavati drustveno favori-zi rane norme ponasanja, nuzan je prikladan edukacijski rad koji u svojoj 05-novici moze ukljucivati ova tri oblika djelovanja:P r V i oblik, -koji je ' inace u tradicionalnom poducavanju najc~Ci, uklju-euje skupno sluSanje nastavnika koji ima ulogu informatora. No, takvo djelo-vanje na stavove daka ovisi 0privlacnosti nastavnika a posebice 0 vjerodos-tojnosti njegovih argumenata.. -. -

Drugi oblik predstavlja javno obVeZiVlinjedaka. da ce izmijeni ti svojstay, 5to se pokazalo ucinkovitiiim od privatnoga obvezivanja, odnosno obve-zivanja u eetiri oka.

Treci pak oblik, koji se pokazao najprikladnij im, predstavl ja skupnopreuzimanje obveze 'o 'promjeni stava, i to kroz zajednicku raspravu. . .

Za i lust raci ju redovi to se navodi Lewinov pokus s dvije skupine ispi ta-nika. Prvoj je skupini ~o~ator sam iznosio relevantne informaci je 0koris-nosti uzimanja odredene vrste hrane. Slusajuei te informacije, samo je tr iposto ispitanika promijenilo svojstavo toj hrani. U drugoj je skupini vodenarasprava s informatorom, a i medu clan()v ima, 0 korisnosti uzimanja te istehrane. Po zavrsetku-rasprave svojstav 0 toj hrani promijeni lo je 32 postoispitanika (Krech i Crutchfield, 1962).

- Prema tomu, podaci ispit ivanja daju prednost t recem obl iku kojega bi ,kao relativno najuspjeSnijega, valjalo koristiti u praksi.

Vrijednost i predstavljaju takvu organizaciju osobnih potreba, zel ja ,uvjerenja i stavova kao i usvojenih drustveno vrijednih normi ponasanjamedu kojima je uspostavljen odnos prioriteta i hijerarhijske vaznosti. Oblik-ovane u takve strukture, vrijednosti omogucuju covjeku, pa idaku, olaksanosnalazenje, odlucivanje i cjelovito svrsishodno djelovanje.

Rokeach (1973) [e.misljenja da se vrijednosti odnose na takva relativnotrajna vjerovanja kojima se specifieni nacini ponaSanja i egzistencije prosu-duju kao osobno idrustvenopozeljnij lod onih koj i su nj ima suprotni. Pritomu drZi da se termini nacin ponasanja iegzistenci je odnose na one sto

- zove instruinentalninii terminaln imvrijednostlma. Nadal je , Rokeach us-tvrduje da vrijednosti u osnovi imaju dvije razine funkcija kojima sluze.Jednu od njih cine standardi koji upravljaju ponasanjem, dok se druga, zvanamotivacijskom, odnosi na komponente kojima covjek izrazava svoje nasto-janje za stJecanJemmJeclnostt--m-

Obrazlazuci prirodnu vrijednost, Rokeach u prvi plan istice njihovu re-la tivnu stabi lnost pa s t im u svezi navodi da, kad hi vrijednosti bi le potpunostabilne, tada bi individualne irustvene prornjene bile gotovo nemoguce. A


5/12

akObi;Pak. bile posve pr?mjenlj ive, kontin~itetkakoljudske je~e_t~ojIe : ntinuitet drustva, bili bl takoder nemoguci. Stoga svaka koncepcija vrijed-n~st i, zakl jueuje Rokeach, mora uVaZ~t injihov trajni ji ali ipromjenljivikarakter. .Promjenljivost vri jednosti uvjetovana je De samo maturac ijom vee icenjem. Kako se pod utjecajem tih procesa dijete razvija ipostaje sve kom-uIksnije tako upoznaje i sve viSesocijalnib si tuacija a u njima i mnoge vri-~ denosti. .Pri tomu neke od njih De prihvaca i odbij a, dok druge odabi re i

_ 1~tegnra u sustav;-~an~-fizi~loSke~tLsve pr~e ruD l_ sustaY U -~~ ~~covjekovih vrijednosti naJveellD se dijelom temelje naucenJ~.

Una taj nacin stecenom sustavu, u koj emu.vrijednosti - kako to izvj e-seuju Beech i Schoeppe (1974~ - v ee u d~bi rane. ado~~enci~e po~ju hi-jerarhijsko obiljezje? nalaze se 1ona relatlVJ~.oraJn~ VJerov~ja ko~a odredu-. CovjekoVO profeslOnalno-radnoponaSanje,a koia mnogi auton zovu rad-jeim vrijednostima. U njihovoJ osnovi nalazi se cijela struktura viSe illmanje .ntabilnih opeih cil jeva ~oje pojedinac u obavljanju svojih radnih zadaca i~opCe keoz radnu ulogu nastoji dostici. .

Ispit ivimja radn:ihvri jedilo~ti bila .~u ~ svom ..~ o C e t J c _ u iskljuc!vo us-rojerena na odrasle, zaposlene Ijude: kOJlv~~ ob~vlJaJu sv?Je prof~lon~eposlove, da bi tek u novije vnjeme bil.a preDl~eta 1~a skup~e ~a~~h k~~l s ezasvoj e st rUcne i radne uloge tek pnpremaju. Utim nOVljIIDlspltivanjlma,koja su pretezno obuhvatila ~olsku omladinu, nas tojalo se d~i iiido struk-tore njihovih radnih vrijednosti i~jedn~ orijent~~ija (Sverko, 1982.,Guligi suradnici, ~?82. te ~ulenoV1e Isuradnici, 1984.) ~lipak.do pociataka.oprofeSionalni~ Vfljednostlma u k?nteks~ ~emografs~ ~lo-e~o?omskihi50cio-kultumih faktora (Sverko I suradnici, 1980 . , Cultg 1 suradnici, 1982.).Merlu njima bilo je iakvih ispitivanja u kojima se obavljala komparacija vri-.ednosnih hijerarhija pojedinib segmenata skolske omladine (VizekNidovic{suradnici, 1984.), zatim usporedivanje radnih vri jednosti mladih u odnosuna njihovu razlicitu profesionalno-edukacijsku usmjerenost (Jerneic iurad-nici 1984.) t e komparac ija radnih vrijednosti mladih prij e i posli je upi sa ura~cita skolska usmjerenja (Vlahovic-Stetic, 1985.~.. _.

Valjakaiati kako su sva ta proucavanja zajedrt icku racionalu nalazila upoinIanjuda je adole~cen~.ija takv~ d?b u razvoju covjeka.u kOje.m.u~eulogevee oblikovanih radnih vri jednosti u izboru buduceg zvanja pa time 1smjera

--s-tnlcil aslmlovanj ajasno-ocituj e;Jer, tada sedefiniraju i ci ljevLkoj e-mladi ...covjek pred sebe ~?stavlja, a s .njima u svezi !~jerila pom~.u kojihprosuduje sto je u svnetu rada za njega ~elcvantno 1vnJe?n.o a Bt o mje. 1\1~epolazilo od razlozne pretpos ta:ke da ce adoles:~nt tez~tl. onom ~odr~cJuIjudskoga rada koje adgovara njegovu sustavu vrijednosti, 1 to s uvjerenjem

. 8 . Mo t i vac i ja1 6 8

~~. r1. rI,

J

1I

I n tr in z i e na mo t iv a c ij a u u e e n ju 1 6 9-4--_--,da = u n iemu.svoje . radne vrijednosti na najbolj i naCin aktualizi;ati i realizi-r-:

ratio .; . ~o st~ izbor buducega ~anja i ~dukac!jskoga programa moz e biti podutjecaje~ n~~gova sustava vrijednosti, tako 1razlicita open, a posebice stru-~ z nan ja iskustva, stecena tijekom Slcolovanja, mogu izazvati promjene un jegovu s.ustavu vrijedn~ti. Uzimajuei upravo tumogueno s t utjecaja upro-~u usmj~rena ~olovanJa .noyosteeenih st ruen ih znanja na strukturu radnih~l.~nO~ti, Gr~ID, Vlahovic-Stetic iRaboteg-Saric (1986) su u poduzetomlSPltI~~JU doSlido podataka_dalIllijerarhljskoj .1ltrukturi-radnihw-ijednesti-srednJoskolaca.;na poce tku struena skolovanja za proizvodna-zvaniapr~vl~?a~a u~litaristi~ka oriientacija, jer nesto veei znaca]' dajuet .strmzicnim vrijednostimakao sto su: veCa zarada, brzo napredovanje u .p?slu, nenapor~ ra~ i s1.Uhij?rarhijskoj strukturi radnih vrijednosti sred-njoSkolaca usmjerenih u neproizvodna zVanja prevladava samoaktualizaci-j s~ ori!ent .~~ja. Oni n~to v eC ~ znacaj p;idaju intriniicnim vrijednostima, i~o. realizaciji sposo~nostl, do~nm'meduijudskim odnosima, suradnji I1.,sto~eu skladu s podacima do kOj lh su u spomenutim ispit ivanjima dosli Sverko1 suradnici te Jerneie i suradnici.. ~~svrS~tku druge godine strucna Slcolovanja obje su se skupine J D Sm:~tiJe .~azlikoy~e ~ p?'gl~u iskazane utilitaristicke iamoaktualizacijskeonje~tac1Je7 p~ se ~ tih. cm~enica zakljucilo da bi struma skolovanje za prvo

. zvanje ~~o ~tl ut~ecaj~ na te konstatirane promjene u hijerarhijskojstruktun njihovih radnih vrijednosti, .

Ocekivanja. Vee je spomenuto da motivacija daka uueenju moze bit ip~ ~natnim utjecajem njegovih oeekivanja, i to u pogledu mogucnosti oba-vlJanJ~.te aktivnosti, zatim njezina ishoda kao i pozeljnosti; odnosno atrakti-vn~stIlS~od~. u~o valja pridod~t~ da dak u ueenju redovito oblikuje svojurazmu ocekivanja, .odnosno zamIslja rezultate koje ucenjem feli dostici, Pritom~.m~.~stvar~~ re~Itat j mog, : dos tizati razinuocekivanja, mogu jened~ttza t~ a 1~a~vlS1vatt. Kad dak ucenjem dolazi do rezultata koji sujednakinJeg~~oJ r~D1 ocekivanja, tada tu razinu redovito zaddava. U obrnutoj s i-tuacIJJQ~Jeobes~rabren pa je mijenja ipostavlja nanifu.razinu, AIm, pak, .ostvar?:QI'rezultatl u ucenju nadvisuju razinu ocekivanja, toga ohrabruje inavodi d~ ocekivanu razinu podigne na visi stupanj. .... .. .

. I?a.~i dak. .u o~akvim situacijama mogao regulirat i svoje zalaganje, te-~elln1;;uVJ.etkOJIpn tom_u_m9rabiti zadovoljenjest da poznaje r~zultate SVQ-__jega ucenja.

Osim prikazana realisticna ponasanja, u daka maze previadavati iub-~ektiv~ s tav kaj i ce ga navoditi da svoju razinu ocekivanja s taino odrzava iIiiznad (5tOodgovara negativnoj razlici cil ja) iIi pale ispod dostignute razine


6/12

rr

(

LLt ,

1 7 0 8 . Mo t i va c ij a

I

Ek st ri n zi cn a m o t iv a ci ja 1 7 1

U ta k0 O J: >~ ko vl ll lo jh em i c et iri s e t e~ e ljn a u zro ka d os ti gn uc a u u ce n ju , ,m o gu k la s if ic ir at i n a s lj e de C i nacin : 's po so bn os ti - i nt er na la n, s ta bi la n, n e ko nt ro la bi la n u zr ok

, ,z al ag an je - i nt ern al an , n e st ab il an , k on tro la bil an u zr ok ,tezina y ;s d a .C e - e k s te r n a la n , s t ab il a n , n e k o n tr o la b il a n uzrok,s re c a - e ks te rn ala n, n e st ab il an , n e ko nt ro la bi la n u zr ok ,Uod no su n a s pom e nu te d im e nz ije uz ro cn os ti W e in er je m is lje nja d a s u

o ne n a o dre de ni n ac in ip ak s ta biln e. N o, lo ka cija b ilo ko je ga z as eb na u zro kana t im -d imenz i jam .a - je - p rom jen l jiv a . m o Z e var ir a ti - ud -u8' ob e ' do 'Mob~ l'~Od~-situacije do situacije .R e la tiv no n aj po tp un iju e m p iri js ku p ot vr du d im e n zij a k au za ln os ti d al oje M ay ero vo is pitiv an je u k oje m u s u is pita nic i p ro cje njiv ali de ve t m og uc ih

u z roka r ezu l ta t~ J lQb ivS iza procjenu re le va ntn e in fo rm ac ije ka o s to s u p ro -s l a d o st ig nu ca io ci ja ln e n or me . F ak to rs ka a na li za tih procjena o e i t ov al a j etri f ak to ra k oj a s u u ci je lo st i p ot vr di la W e in e ro v k on st ru kt d im e n zi ja k au za l-nos ti (W e in e r',1985). : " '," ,

D al jn ja s u i str aZ iv an ja o ve p ro bl em a ti ke o m og uc il a r ez ul ta te i z k oj ih jeb il o o ci to d a u s lu ca jti u sp je sn a d os ti gn uc a u u ce n ju a tr ib uc ij a s po so bn os tiiz az iv a o sj ec aj e k om p e te n tn os ti i p o n os a, a a tri bu cij a s re ce o sj ec aj i zn e na de -n ja . U s lu ca ju p ak k ad s e u sp je h t um a ci k ao re z ul ta t d ug ot ra jn og a z al ag an ja ,d oc i c e d o o sje ca ja m i rn oc e i s po ko jn os ti . N ap ro ti v, k ad s e ra di 0neu sp jehu ,atribucija s p os ob n os ti i z az v at c e o s je e a je nekompetentnostl, re z ig na cij e i d e -p r es ij e , a tr ib uc ij a z a la ga n ja osjecaje k ri v ic e , s t id a istraha, d ok c e a tr ib uc ij asrece iu o vo m s lu ca ju i za zv ati o sj ec aj e i zn e na dc nj a i c ud en ja ., Sve ove spoz naje n ave le su W ein e ra da us tvrdi kako su iz az van e e n io-c ij e o C it o o dr ed en e v rs to m a tr ib uc ij e. N o, k as ni je j e iu dopustao odredenao ds tu pa nj a ( pri m je r: n e tk o moze b it i o dg ov or an z a n e us p je h u ucenju a ip akn e o sj ec at i k ri vi cu ), t urn ac ec i i h s pe c if ie n os ti m a k ul tu re u k oj oj p oj ed in acz iv i. '

( p oz i ti vn a ra z li ka c il ja ). -U p rv om . sl uC a j u r ad i s e 0neopr avd~nQUl 9pt im is ti -enom stavu, a u d ru go m 0 s ta v u ob ra n e o d moguce frustracije.

E du ka ci js ko d je lo va nj e u o vo j s it ua cij i v alj a b it i u sm j ere n o n a p od rz a-v a n je r e al is t ic n a , a s u z bi ja n j e s u bj e k ti v is t ic k og a po na sa n j a, io uv je ravan jemiazlicitim o bl ic im a p o z it iv n a i n e ga ti vn a p o tk re p lj e nj a.

Ko gn i ti vn e p r os u db e iodluke. Kognitivisticki p ri st up m o ti va ci ji , k ak ot o n a v od i C u di na -O br ad ov ic ( 19 92 ), j av lj a s e t ek s e zd es et ih g od in a i ukljucu-je p ro uc av an ja i nt ele kt ua ln ih p ro ce s a ( ko gn ic ij e) k oj i u tj ec u n a o dl u~ d ak a- C i a z a p oe n e , O d rZ i i u SP le s n o z a vr sl ak tl V II O sr ut e nj a. -P rh om u s e bitmm elc-

- - m e n to m j av lja n je go v k og nit iv ni a ng af ma n 0 k oje m u o vi si i nt en z it et , t ra ja -n je i k va lite ta uc en ja . D ru gi e le m en t c in e re zu lta ti u ee nja k oje o vis e 0vrstic il je va k oj e d ak u ce n je m f el i d os ti ci, T re C i e le m e nt P fe ds ta vlj aj u p ro m je n e uk og n it iv n oj s tr uk tn r i, i t o u sm is lu u p or ab e s te c e ni h z n a nj a, n j ih ov a t ra n sf e rau slicnim situacijama iopcenito u tj ec aja n a n ov a u ce n ja . C e tv rt i, p ak , e le m e -n t o dn os i s e n a.u sp je h u u ce nju ko ji u klju cuje n e s am o p ro mje ne u k og niti-v no j s tru ktu ri n eg o 'i ra zv oj n ov ih k og ni ti vn ih , e m ot iv ni h i ro ot iv ac ij sk ihp roce sa. T im e te me ljn i p ojam u kognitivistickoj p s ih ol og ij i m o ti va c ij e n i jev ise reduciranje ncm ir a i a pe to sti te d os ti za nj e h om e os ta ze u z ad ov ol je n jup ot re ba , n e go ocekivanje uspjeha, p a je iosnova motivacije u do st iz a n juuspjeha.

We i n e r iu ra dn ic i ( 19 71 ) u tv rd ili s u d a u s it ua ci ja m a u ce n ja i o pc en it on e ki h d os ti gn uc a p oj ed in ac , u n as to ja nj u d a s e bi p ro tu m ac i ( at ri bu ira ) b il or an i ji u s p je h ilin e u sp j eh , p ro s ud uj e r az i nu s vo ji h s p os ob n os ti , z a ti m k ol ic ln uu lo ze n a z al ag an ja , t ez in u o ba vlj en e z ad ac e t e s m je r i v e lic in u d oz iv lj en e s re -c eo N a s lic an c e n ac in ij e go vo o ce k iv an j e b ud uc e u sp j es n os ti b it i t e m e lj e non a op az cn oj ra zin i s po so bn os ti u re la ciji s a z am ije ce no m te zin om z ad ac e tep ro su db om u lo ze n a z al ag an ja i c e ki va n e s re c e ,

, U n as tojan ju da ovom m ode lu uz rocn e atribucije dade op ce nitiju vrije -d no st , i t o u s m is lu a tr ib uc ij sk e t eo ri je m o ti va cij e, W e in e r je p ri st up io obli-k ov an ju k la si fi ka ci js ke s he m e iii takson om ije uz roka. Prv i je korak bioutvrditi dimenzije uzrocnosti. Uz uvazavanje osobnih Interpretacija uzroka Iipak drfi da posto janje opcega suglasja u podjeli uzroka n a i n te rn a ln e i Ie ks te rn aln e o pra vd av a z adrz av an je o ve PIVC d im e n zi je . D ru gu d im e n zi ju ! ' Ek st ri n zi e nu il i v an j sk u m o ti va ci ju d ak a o dr e du ju k ak o n j im a at ra kt iv n iuz rocnosti C in i stabiln os t koja odre duje uz roke kao stabiln e (n e p rom je n- , van jsk i cilje vi koje -uce n jem nas to je dostici taka i s vi o ni okoln i u tje ca ji koji

" _ lj iv e ) . i n e s t ab il n e { p JQm jtm lj iv e ). T a ka s e , n a E _ rim je r- ,_ te z in u za


7/12

172 8. Motivacija ' .it Ekstrinziena motivacija173

-.0 o njimafnnogo brinu. Drugi; pak, ucenjemnastoje dostif i ito bolji uspjeh \' ..OJ ~~ ----. ~an~en (1967) n~vodi d~ jeE.~uriock u organ'izi ranom :a tjecanj u, ' . .:;:~::~~i!-:1::~~~~~t~=~~f"!':~E:a:~;:~:~.~!inacaj, pa ce prema njihow dostizanju usmjeriti i regulirati svoje ucenje. :, t 0 t . i' ~ { t J ' , zadaca racunanja prekoravala.dok je treeu posve ignorirala. Kontrolna sku-~ : ; ~ : ~ l : ' = = ~ ; : : : ~ o ~ ] ~ = = ~I \ ~ ~ ~::::=i;: '~=1;;i;: i~;~=-ustvrdlO Jecta usvilrtih dalarpozitivmrmotivacij tlj)reviadava--nad-negativ;:',~;Mt:' j2.;:' :LJ ,,-- mu Jep~ksperimentalna ,skupiDa--sakoga daDa gotevOpad-jednalrnar. ---nom mot ivac ijom, ali s tim sto u daka sedmih razreda osnovne Skole idaka . i:) .). t~'; j , predovala i dostigla naj viSi rezuItat , druga skupina je do drugoga danadrugih razreda s~e~nje skole prevladav~ eks~~~a ~ot!va~!ja, dok .se t~k: '::", (,'} dostignutim rezultatima pratila prvu skupinu da bi zatim njezini rezultati biliu cetvrtim (zavrsrum) razredima srednje Skole JavlJa mtrinzicna mOtiVaCIJa~:.,;t.. sve slabiji, dok je treca skupina u poeetku nesto napredovala iuglavnom na(zele 0 svijetu iZivotu s to vi(: toga znati). Konstatirani oblici eks t~~e . ' : { i L : n toj razini ostala. 'motivacij e ~~jucivali s_u.ave vanjske .blize i dal jec il!eve: st~.i. ~anJe k~Je .' '.......'"'..................zele, zaposlit i se na boliem radnom mjesta, bez teSkoca nastavrn SkolovanJe, :,' ~~dobiti vise ocjene lsl, Na taj se nacin ueenje daka na prvome stupnju, a vecim .:: :",

. di jelom ina drugome stupnju, skolovanja uglavnom temelji na ekstrinzicnoj -!'r' , '~,motivaciji, pa odatle i nu!nost vee spomenuta edukacijskoga rada na obliko- " .: ' "vanju intrizicnih motiva daka kako.bi njihovo ucenje bilo uspjcSnije., IVanjski utjecaj i. Pod vanjskim se utjecaj irna na motivaciju daka u uce- Inju r~dovito ra~jevaj~ takve. situ~~je kao s~o su: ~h~al~ (na~ade) i ~ri- : 1 ' ;~ : ~ ~ ~ 1kame), natj ecanj e, neki oblic i suradnj e u ucenju Ikonfliktne situ- . ) ' l ,

Pohvale (nagrade) i prijekori (kazne). Za sve vanjske poticaje na moti- "vaciju daka moze se ustvrdit i da mogu imati pozit ivnu iIinegativnu vatenciju" -. , odnosno oni dacima mogu bi ti privlaeni iii odbojni. Upravo je ta spoznaja .. I,iskor iStena pri poku8aj ima da se na njihovu motivaciju djeluje posreds tvompohvale (nagrade) i pri jekora (kazne) . '1

Kako su to rnnoga ispitivanja pokazala, pohvale (nagrade) pred'stavljaju . , 1 -vrlo znacajan pozit ivan utjecaj na motivaciju u ucenju, dok pri jekori (kazne) , .1 'uz neke izuzetke, redovito smanjuju zalaganje daka a time i ucinkovitos t nji-hova ucenja, .' . , . I , "

Davanje priznanja u obliku pohvala iagrada potice dake na .aktlvnostucenja zato 8to se time zadovoljava vrlo izrazita potreba za afirmacijomvlastit e osobnosti i pred sobom i pred drugi ina. Naprotiv, kazna ne poticeneposredno r ia a1ctivnost, ' ne-goilisprjecavaoado neke aktivnosti dode;-iliposredno, da bi se kazni izbjeglo, navodi daka na promjenu ponasanj a. Uzto, neugoda dozivl jena uz kaznu ponekad se moze viSevezati uz osobu kojaju je izrekla nego za sam cin zbog kojega je donijeta, sto maze dovesti dokvarenja odnosa izmedu daka i nas tavnika.

, -.-_-- ' . ;

I ..i

~--:.:;~-;.--.-~ .. .

RE 22Z 20U 18L 16T 14A 12T 10

0

B

. . ...2 3 4 5

DANI .

Legenda: A - p o hv al ji va n a s ku p in aB - prekoravana skupina

. . C - i gn o ri ra n~ s lr up in aD- ko n tr o ln a s k up i na---------Slika 17. Rezultati II z b ra jan j u b r oj eva pohva lj ivane , prekoravane, ignorirane i

k o nt ro ln e s k up i ne


8/12

- Nadalje, valja ukazati na nuznost postupnosti u kor istenju razlieitihoblika kazni (od savjeta, upozorenja iprijekora danih u ceti ri oka do ja-vnih prijekora i kazni) , jer svi ti oblici ne djeluju podjednako negativno namotivaciju. Za daka su redovito najtezi oblic i onib kazni koje s e i z ri cu javno,pa je na nj ih uputno ici sarno u krajn jim slucajevima. Takve javno iskazanekazne znatno ugrozavaju osobnost onoga daka na koga se odnose imaju zaposljedicu znatan gubitak motivacije za ucenje,

Zbog svih tih cinjenica, nastavnicima je uputnije motivaciju daka u uce-nju osvjezavati i snaziti pozitivnim nego negativnim potkrepljenjima.

Natjecanje. Uskolskome ucenju javljaju se oblici kako spontanoga takoi organiziranoga natjecanja. Medu oblicima spontanoga natjecanja redovitose nalaze: natjecanje sa samim sobom i natjecanje sam S drugima, dokje od organiziranih oblika najcesci natjecanje medu dackim skupinama(razredima i 1 . ) .o natjecanju sa samim sobom bilo je rijeci u prikazu utjecaja razineteznji (ocekivanja) na motivaciju u ucenju, pao tome obliku spontananatje-canja nema potrcbe ponavljati.

Do spontanoga natjecanja sam S drugima dolazi zbog toga sto dakuni je svejedno kakve rezul ta te u ucenju dostizu ostali daci u njegovom razre-duoStoga on redovi to i pozomo prat i nj ihove rezul ta te i pri tomu nastoj i .d anjegov rezultat u ucenju ne bude znatno ispod rezultata vecine njih u ra-zredu. Prema tako opazenoj vecoj ill manjoj razlici regulira i svoje zalaganjeu ucenju,

Da bi ovakav oblik spontanoga natjecanja imao pozitivna ucinka na mo-tivaci ju , nuzno je da svi daci u razredu poznaju kako vlast ite tako i rezul ta te.ostalih u ucenju, jer ce jedino u tom slucaju moci svoje zalaganje u ucenju

..'. _pilldadI!_o regulirati.L Organizirano nat~~a~j~-dackih skupi~a- za sto vec~dostignu6iffiau-----t -, ucenju redovito ukljucuje dvije po uzrastu istupnju skolovanja analogne I: skupine koje se medusobno natjecu u ucenju odredenih sadrzaja. No, da bitakvo nat jecanje u stjecanju znanja doista dalo sto bolje rezultate, ana mora

r 1 7 4 8. Motivacijar .Iz tihpodataka Hurlockova je za.19ju~ilada pohvala ima relativno naj-ucinkovitiji pozitivni utjecaj na motivaciju daka u kolskome ucenju.-

Pozvale (nagrade) irijekori (kazne) imaju funkciju pozitivna, odnosnonegat ivna potkrepljenja , pa ih je u edukaci jskome radu uputno koristi ti c imdak manifestira pona s an j e koje pozitivnimpotkrepljenjem valja osnazi t] illnegativnim potkrepljenjme oe i tova no pona san j e odbaci ti . Ako se tako pra-vovremeno postupa, da k ce doZivljenu ugodu, odnosno neugodu vezat i zao c it o va n o p o n a sa n je , a ne za nas tavnika koji je tu potkrepu, bilo pozitivnu iiinegativnu. obavjo.

f

r

L

..~--..: . .:;

Ekstrinziena motivacija 175. .biti. valja~o s~cno ..orglID,.~iraI!o..~i~niuyj~!lc_oji~a_llStrl1~n()i organizaci j in a tj ec an ja v al ja u c i je lo s ti udovo lj i ti jesu: . J

1. Sk"Up~neu n~tj~canju moraju biti i z j ed nac ene u svojim mogucnos t ima(sposobnostima) ucenJa. .2. Na poce tku natjecanja prethodna predmetna znanja daka jedne i

druge skupine moraju biti podjednaka.3. Obje se skupine natjecu u uceniu istib predmetnib sadrzaja,. 4: U t ije~u n~ti~~nja ~akoj skupini valja omoguCiti poznavanJe kakQ__vlastitih tako 1rezultata skupme s kojom se natjece. _ .-Kad s~ u natjeca~~u svi o~i uvjeti zadovoljeni, javlja se u ucenju pojaca-

no ~lagan~e d.ak~ ~bIJUskupma. Rezultati ucenja su u stalnom porastu askup~e se ~enJuJu u vodstvu sve dok jedna odnjih ne pobijedi.

.N~, kad s~t im uvtetima u ~atjecanju ne udovolji, rezultati ucenja dakau ~.bj.e~eskupine u pocetk~ nesto porasti a zat im ce se vrlo brzo spustit i na~nJasnJl1?~ak~n~vn~ razmu. Da je tomu tako pokazuju brojni primjeri lo-se organiziranih natjecanja po nasim skolema.

.Bujas isuradn~?i ~1~50)u u ~~avijeni~ pokusima natjecanja htjeli do-znati kako . 5 a l ! l dOZlvIJaJuspjehai li neuspjeha djeluje na stvarne rezultatedaka u zadacama racunanja . Pokusi su bil i tako organizi rani da su odabranira:redi ~ osno~im skol~a bili P?dijeljeni na dvije podjednako brojne i uracun~Ju p.~Jednako V]esteskupme (A i B). Te su skupine bile motiviranena natjecanje I zasebnom nagradom koju je imala dobi ti pobjednicka skupi-na. Natjecanje je trajalo dvanaest dana.. ..~~d~?i 0 us~~ehu~kupin~ k?ji s~ se svakoga dana priopcavali bi li su~z~lsIJ~DI~:,~apnjed pripremljeni, a da to dakako daci nisu znali. Priopcava-JUCIte lZ~l1slJene rezult~te! neke su se skupine izmjcnjivale u vodstvu, dok jeko~ dx:uglh s~alno pobjedivala skupina B. Njihovi stvarno dostignuti rezul-tati prikazani SU na slikama. . ... Kako s.eiz slike .1 8 moze razabrati , skupine kojima se izmjenicno dodje-ljivala ~ob~ed~.s~.] po stvarno dostignutim rezultatima podjednako napre-dovale, IzmJe~JuJucl se u vodstvu. Prosjecan napredak tib skupina, izrazenposto tnom razl ikom izmedu prvoga i posljednjega dana natjecanja, iznosioko 73 posto .

. Naprotiv,u sku.lJin._am~gdje se~ dodjeljivala pobjeda samo B skupini(shka 19) krivulje stvarnih rezultata-vee-sc nlikon petogi dana natjecaiiJa:-razdvajaju, a napredovanje i pobijedene i pobjednieke skupine je znat-no manje i iznosi 47 posto za pobjednicku (B) a samo 13posto za pobije-denu (A) skupinu.

< .- : . ;. ' .


9/12

176 8 . Mo t i v ac i ja

3431

2219

--1613

o I 2 , . 6 7 9 10 11 12.4

N a ordinamoj osi je broj tocno obavljenih r a e U D a . a naapscisnoj osi dani natjecanja. .Neprekinuto~ crtom omaC~ni IU rezultati A skuplne, a isprekidanom rezultati B skupine.

~.

Slika 18.M ij en ja nj e p ro sj ee no gt iu sp je ha u z br aj an ju i sp it an ik a s ku p in a A i B u t ij ek ud va n ae st od n ev n a n a tj ec a nj a, k ad s e f i /c ti vn o d o dj el ju j e p o b je da s ad j ed n ojs a d d rn g o j s ku p in ;

- . 343128

2219 A161]

o 1 . 3 6 7 I "9 10 11 12

Naordinatnoj osi-jebro}toeno obavljenih racllllll,a na apscisnoj osi daninatjecanja._~~Neprekinutom crtom oznaceni su rezultati A skupine, a isprekidanom rezultati B skupine.

Slika 19.Mi jen jan j e p r osj e i! noga usp jeha II zb ra jan ju sk up in a A i B , ka d ses ta ln o p ro gl aJ uj e " po bj ed ni ko m" s ku p in a B

"

I.

Ek s tr in z i en a m o t iv a ci ja 11 7

"F : . l.;.;;';j

J!---f~

% 1' i " J: : . , : ..

- -- Iz -t ih p o da ta k a a ut or i s u z a kl ju e il i- da d oZ i vl ja j r az li ke u u s pj eh u 8 tO g a: --d os ti Zu s ku pi ne z n at no d je lu je i n a n jih ov e d ne vn e r ez ul ta te i na n ap re da kut ij ek u n atj ec an ja . P ri t om u d oZ iv Ij aj m a li h r az li ka u korist bilojedne illdruges ku p in e s tv ar a takvu unutarnju nape tost k o ja p o vo lj n o d je l uj e n a z a la g an j eskupina , Naprotiv, d oZ iv Ij aj v e lik e r az lik e u u sp je hu s la bi m ot iv ac ij u d ak a i us k u pi n i p obj e dn i k a i s k up in i p ob ij e de n ih . Po b je d ni ei u v id aj u d a ih po bije de ni n e m o gu stici pa se dodatno n e zalazu , v ee o staju od n jih n as ig um oj d is ta n ci , d ok p ob ij e de n i r e z lg n ir a ju , odusta ju od zalaganja iost i-ill sve s labije .re zu lta te _

Suradnja se jav lja k ao o blik p on aS an ja u s ku pin i k od k oje ga p os to ji u s-k la de n i n a po r io m ag an je m e du c la no vi m a, a s a s vr ho m d os tiz an ja m e du so -b no d je lj iv ih c il je va . D n a ce i m ati z n at an u tj ec aj n a m o ti va ci ju , a ko p oje di-n ac p rih va ti c il je v e s ku pin e k ao s vo je v Ia st it e iko je sp re man n a m eduso -b nu s iira dn ju i p o tp om ag an je . K ad te z na eajk e p op rim i n ek a d ac ka s ku pin a,z a n ju s e m a Z e u st vr di ti d a im a s va o bi lj ez ja ek ip e .

P re m da u e en je i m a s ve z n ac aj ke s am o sta ln e d je la tn os ti .'n e ke e du ka cij - .sk e situacije u s ko la m a p ru Z aj u mogucnost oblikovanja daekih ekipa u u ee -n ju , p a tim e i u tje caja n a n jihov u m otiv aciju . T h se p on ajp rijc m is li n a tzv.g ru pn e o blik e p odu ea va nja u k ojim a da ck e e kip em o gu d ob iv ati z as eb ne z a-d ac e p rik U pI ja nj a, o rg an iz ir an ja i u ce n ja o dr ed en ih p re dm e tn ih s ad ri aja 0

. k oji m a n a s ato vi m a p od uk e p od no se s vo ja i zv jc lc a i i n ic ir aj u r as pr av u. O si mto ga , z a o rg an iz aciju da ck ih e kip a p rik la dn im a s e ja vlja ju i n ek e s itu ac ije up od ru cj u t je lo vje z be , p os eb ic e s po rts ki h n atj ec an ja , z at im u p od ru ci u g la z-bene io lk lo rn e e d uk a ci je ( p je v ac ki zborovi , fo lk lo me s ku pin e) k ao i s true-n e e k s k ur z ij e .

---- ..~--.-

P ri li ko m o da bi ra d ak a u e ki pu v alj a v od it i r ac un a 0n j ih o v im med u s ob -Dim p re fe re nc ija ma k ao i 0o db ija nji m a, j er im a s m is la s ta vI ja ti u e ki pu s am eo ne k oj i s e u za ja m no prihvacaju k a o s u ra d n ic i. Th s u p od a: tk e dufne pribavit inas tavniku s tr uc n e s lu z b e skole , i to n a te m elju p r e thodno obav lj e n a soc io -m e tr ij sk og a i sp iti va nja , i ta ko m u omoguci t i da t u s v oj u zadacu o ba vi n a stru-c no p r ik l ad a n i va l ja n nae in .

KonfliJi!n.e situacije. Na mo t iv a ci ju daka u u ce n ju m o gn c e jed je lovati i:n a taj n ac in da m u s e p os tav Ija ju z ap re ke ( ba rije re ) k oje g a o ne m og uc uju daz ad ov ol ji ne ke o d s vo ji h p ot re ba ill, p ak , d a d os tig ne o ne c il ie v e k oj im a t ef i,Pri tom u sve te barijere imaju s vr hu i z m ij e ni ti n je g ov o ponasanje kako bi

- -v - cc im -z a ta g an j e n rp u s ti g ao - bo i je . re z u l ta t e -u u ce n j n :T a kos e ,n a -p r im j e r ;- --z bo g n edo vo Ijn a z alag an ja u u ce nju m o ze d ak u z ap rije citi o dlaz ak n a n ek iiz Ie t n a k oji bi rado o tisao, n e iz abrati g a n a n eku fun kciju u raz re du k oju b iz elio o bn asati, o ne mog uciti m u su dje lov an je u n ekim sp ortsk im igram a idrug im ak tiv nos tim a u ko jim a in ace rado su dje lu je itd. D akak o, ov ak ve


10/12

zapreke valja razlikovatiodonih koje su rezultat njegovih_nedost~taka (ne-dovoljnih sposobnosti za ueen je i s1.) ili nedovoljnih vanjskih prilika z aucenje (nedostatak odgovarajucih udfbenika i ostaloga pribora za ueenje,losi uvjeti ucenja u obiteljskome doinu, neprikladnost poducavanja i s1.) akoji ga takoder mogu dovoditi u konfliktne s i tuaci je .

Kad pod ut jecajem namjemo izazvanih konflikata dak izmijeni svojeponasanje i s punim zalaganjem p o cn e u ci ti , valja ga oslobodi ti ne sarno tihumjetnih barijera nego i pozitivnim potkrepljenjima snaZiti iskazano prilago-

-. ----denopon4iaS~aLIJn~je.------:----(

r- f -f

[llL~-

L

17 8 8. Motivacija. ' > . : ~ ! p : ~ : : ~ .~ - . : s f # : \ : / ? i ~' . ." . ' :' .'0 Ekstrinzicna motivacija> " ~ J i ~ ' " . . . .179

. . . . . . . . . . . . .. . . . . .. ~ . ;.. . !~... ~ . ~. : . . : :; . p~rspek~i~~ i.sl. ~)~kiselogr~de~, iii s~.~eIJ.tk~ji ~jeP01~~~ ispit, a zelio ac " < ' - i" . , : : , je poloZiti, lZJaVltikako su 1drugi paaah I ostaIiZivf7S1atki lim un ) tdg,"" .~.-,r. Ko \ I .: 'Y ' ; ' : gu c mpt.enzacij~.znadcit~~ ponaSanje kojim se neki zaprekama onemo-: : ; :1 . . : ' en mo IVn as to ji z a OVOIJltlna neki d r u g i naein . Thkona p rim ] .,; ". . t d b d V 1 " ' 1 jer, umje-~':~,~ '.~ s ~ .a ~ og o~lv.!e~a neusI>J~ha ,n~.is~i!u dak s vecim zalaganjem prione

. . . . .. , . , . . . . t : ., . .. . , .I . . : _ . . . . . ucenju 1tako se fl)esI frustracije, pocmje se intenzivno baviti d . c" 3 ~ " , ; znatno tefim i slofenijim aktivnostima ne bi Ii dostignut i rugtm~ hesto.. " domi ti' d V l' . lID l lSpJe om'.~':': na omje s 0 OZlYje m neuspjeh na ispitu.- - ~ _ ' i ' 1 ~ l ~ Fiksacija se oeituje u ustrajanju u odredenoj aktivnosti za koju je oC't' : ; ; " . Y : . t . .i-.. da ne dovOOi do p~a~oga ~iljartime osl06adanja Od frus traci je . Nek1~e ~~. > , , , . ' tako u~rno ustraJat~na Jed~ako~ n~cinu rjeSavanja svojih zadaca ueenja,.~\......'.~.;. maka~ je od n.astavnika dobio savjet I uputu kako mu valja raditi da bi se.-"1';F, t uklomo neusp j ehu ," ~ ' q : : ' . R.ezi~cij.a se izra!avakao pasivan stay prema okolini. Zbog dozivljena'l neuspjeha 1d?Jma da ~ .n~ki.ciljevi ueenja ne mogu dostiei, mofe doci do.~ znatnog~ gub~tk~sam~lmcIJat1ve. Tako, na primjer, kad neki dak stalno imaL slabu ~Je~u IZ 6dreden~ predmeta i pri tomu ulaze podosta napora da - je

~

.~ popravi ali mu to ne._uspIJev~,.tada redovito gubi inicijativu iezignira......' Uziva?je opojni~ ~redstava. Kad se-stanja frustracije dak na duie vrije-; .. , me ~~ moze oslobodi~l, .tad~ se moze odluciti i na konzumiranje razlicitih'

"

..~ opojnih s~edst~va ne bi II sebi olaksao situaciju. Tako poneki od njih moze. .~os~gnUt1 z~.clgareto~ i.poCeti pusiti, drugi pak za alkoholnim picima a ri-. : : ' 1 Je~ mogu ICIna unosen~e u.org~~~ sn~jihi znatno opasnijih opojnih. . ~an. Dak~o, ..konzumlf~Je razlicitih opijata daka ne rjesava fmstracije,I je r n~on vsto ~JI~OVO~la~~vnokr~tko dj~lovanje prode, stanje frustracije lieobnavlja, c~k 1u l~tenzlvmJem obliku. OSIm toga, uZivanje opojnih sredstava

.~ako prelazi u nav!~, pa dak poseze za opi ja tima i onda kada ni je frustriransto ga moz~ dovesti ~ teska psih ieka i po zivot ugrozavajuca stanja , ako se t~

t . opasne navike na VIIJeme ne oslobodi.I p?d?dajm~ da koiuI~ata ima visevrsta . Tako osim prikazana kO~lktai privlacenja u kOJem~p~toJi pozitivan cilj cije dostizanje subjektu onemogu-I . cuje ~anJera; mo~c.Je 1~~nflikt.~dbijanja. Kod ovakva konflikta subjekt senalazi pred negativnim.ciljem.koji ga odbija,ali ga zapreka onemogucuje.da

S h em a k o nf li kt a p n v la ce n ja

-~o, iiioze se dogoditi da dak na doZe vrijeme nije u stanju izmijenitisvoje ponasanje i time se oslobodit i konfliktne situaci ie , pa u tom slucajumoze zapas t i u zasebno stanje l is e n o st i, n em i r a r n e z a dovo lj s tv a koje se zovefrustracija. Ustanju frustracije njegovo C e ponaSanje redovito biti neprila-godeno, je r ce mu u poriasanjuemotivnimomenti ces to imat i prevagu Iiadracionalnim, a pokusaji zaobi laznoga nacina rjesavanja nasta le situacijemogu ga dovesti u nove konflikte.

Tipicni nacini dackogareagiranje u frustraciji su: agresija, regresija, ra-cionalizacija, kompenzacija, fiksacija, rezignacija i uZivanje opojnih sredsta-va.

Agresija (napad) predstavlja najtipicniji oblik reagiranja u frustraciji .DrZi se da ona nije samo posljedica, vee i simptom (znak) frustracije.

Agresija moze bit i neposredna (di rektna) ill posredna (indirektna).Kod neposredne agresije dolazi do izravna napada na izvor frustraci je , t j. nabari jeru. (Primjeri: di je te napada odraslu osobu koja mu je oduzeia igrackuili dak vrijeda nastavnika koji mu jc dao negativnu ocjenu. ) No, kako re-dovito osobni a idrustveni razlozi odvode daka od neposrednc agresije, ustanju frustraci je on ce cesee ie ina posrednu agresi ju , pa ce izostajat i sa sa-tova poduke iz predmeta u kojima je doZivio neuspjeh , illee pak unistavatip re dm e tn e u dz b en ik e i i l jeznice i1 .

Regresija predstavljazaseban oblik impulzivnoga i nekontroliranogaponasanja u f rustraciji, a oeituje se u padanju na niZi oblik reagiranja kojin ije svojstven razvojnoj.dobi daka, Tako ce, na primjer, neki daci u stanjufrustracije reagirati placem iIibjeianjem u bolest, a inogu u svom ponasanjupokazivati i pretjeranu osjetljivost i nepromisljenost.

Racionalizacija je takav oblik reagiranja u frustraciji koji je najvise svo---;}s~i autori racionalizaciju izjedo.a_~ujus intelektualizaci-

jom iIi samoobmanjivanjem. Toje, ustvari, trazenje dobroga umjesto pra-yoga razloga u frustraciji . Njezini su pojavni oblici: reakcija kiseloga gro-zda i reakcija slatki limun. Tako ce srednjoskolac koji se nije uspio upisatina fakul te t koj i je odabrao govoriti 0 tom fakul te tu kao 0 studiju koji nema

; , : ". .t---,-


11/12

1 8 0 8 . Mot i vac i ja

. - ---.....----

se oslobodi tesituacije. Primjer: dale se u edukaciji nalazi pred zadacom. ...pisanJifadnJe IZpreamelakojic-gtrUdbipr.iz1e-bi-situacije-najra~-~~~


12/12

r 1 8 2 8. Motivacijar Naposljetku naglasimo da. otpomost daka. u. ko~~m. sit~ac~jamariiJi]ednili, jer ovisi a mnostvu kako subjektiVIiih takm objektivnih clmbe-

nika. Posebice su u tom pogledu osjetljive djevojcice u doba rane adolescen-cije. Stoga se konfliktnim situacijama, u smislu utjecaja na dac~. m,otivacij~u ucenju, val ja obazrivo i di ferencirano sluzit i, Uz to; aka se z~Jeti . da veci-na daka u razredu-pokazuje simptome neprilagodena ponasan]a, valja potra-ziti uzroke tih konflikata kako bi ih se prikladnim edukacijskim postupcimai mjerama uklonilo.

rr

I

Neki motiva~ijski procesi kao mOgUeedeteIIIlinante ucenjaRaspravl ja juci a motivacijskim procesimakoj i mogu imati utjecaja na

uspjeh u tj~avanju kognitivnih zadaca u. u~e~ju, ~pl S. ~eck ~~986) ~-tvrduje da motivacija za dostignucem uklJucuJe zasebnu skupmu ciljeva kojeje moguce svrstati u dvije kategorije. U pIVUkategoriju ulazi ucenje kao ci~j.Tu daci nastoje povecati svoje kompetencije razumij_evanja u svladavanjunovih sadrzaja. Drugu kategoriju cini izvedba kao cil j. U ovom slucaju dacinastoje priskrbi ti pozei jne a izbjeci nepozeljne sudove a svoj im sposob-nostima ucenja. Pri tomu su im adaptivni ani motivacijski obrasci koji.pot-pomazu uspostavljanje, odrZavanje i dostignuce osobno ocekivanih i vrijed-nih ciljeva koji su potencijalno dostizni.

Dweckova naglasava da istrazivanja potvrduju postojanje adaptivnih imaladapt ivnih obrazaca u sklopu ponasanja povezana s dostignucem (uce-njem). 'Iako je adaptivni obrazac (orijentiran na svladavanje) odreden traze-njem izazova i vel ikom iuspjejnom ustrajnoscu pred zaprekama, dok j. emaladaptivni (bespomocni) odreden izbjegavanjem izazova ilabom ustraj-noseu pred teskocama.

Premda se dad koji i skazuju takve obrasce znatno ne razlikuju u svojimsposobnostima ucenja , ipak im t i obrasci ut jecu nakognit ivnu izvedbu. Pritomu su dad s maladaptivnim obrascem redovito peed zaprekama zastrasenii time onemoguceni u ocitovanju svojih sposobnosti; dok dad s adaptivnimobrascein ne samo sto ne pokazuju strah nego njihova izvedba biva to laksa5to se.nalaze pred vccim izazovom.

Iz toga slijedi da cil jevi daka u uvjetima kada ostvaruju dostignuce mo-gu razlicito utjecati na adaptivni i maladaptivni obrazac. Pri tomu situacijedostignuca, a nc toliko sposobnosti , omogucuju odabir ciljeva, pa za onaj cilj

._- koji dak odabere-ujedne-predv:ida+obrazac njegova-OOstignuGi:l..~----Nadal je , iz pregleda istrazivanja koja navodi autorica clanka moze se

razabrati da su kod izvedbe kao cilja odabir zadaca iprocesa njihova rjesava-nja u svi jesti daka organizirani na razini njihovih sposobnost i. No, kod uce-

LJ

:Jlfi~'g.~i, ; \ ! ~ ~'1... nia~a~_cilja._C>dabir i proces rjeSavanja zadaca I>QrllZl.lIIlije}'a~mjeravanje

! j ~ r F : : ' : ~:~~a~~:~~j:!:~~!e;:~~~:~~:~~~a:~a s::~a~ ~~:~~!,, j moze dovesti do tendencije izbjegavanja ilipovlacenja pred izazovlma, dok~' ; t . us~jere~ost ~a n~predak preko.napora stvara tendenciju ustrajanja u tra-:;:_\j'l- ganju koja daje vecu snagu pred i z azovom .

:- '~,;{tt.) U svezi s atr ibucijom rezultata autor ica navodi kako dad s izvedbom. . . . . . ~ . . . : : . . : . . . '. '. . : . 1 ; ~ . . : . . : . k a . ~ . cilje~ P?S.tignut.e..rezultate. u...u.eenju pretezno tumace ~egativno, ~a..v.o-.:::;"< decl greske 1neuspjeh u svezu s nedostatkom sposobnosti, dok dacima s...~;':;:Z:---- ucenJem kio ciljem r3zlicite teSkocesluzeKao znak za povecanje napora ill- ----- -' : 1 za rasclambu i izmjenu dotadasnjih strategija, 5tOredovito vodi unapredenju

i ucenja,~':.I' ::' Slicno jc is atribudjom zadovoljstva dostignutim rezultatima. Dokje u't:, daka s izvedbom kao ciljem to zadovoljstvo temeljeno ria svijesti 0 ocitova-.~ nim s po so bn os tima , u d ak a s ucen jem k ao c ilj em o no j e u te me lj en o n a n a-I.I poru koji je ulozen u dostizanjecilja.L ' Stoga, ustvrduje Dweck, ... izvedba kao cilj usmjcrava daku pozornost'I . na problemsposobnosti, Unutar takvoga cilja dacko uvjerenje u vlastite spo-

sobnosti mora bit i i ostat i visokoga stupnja da bi uzmogl iodabrat i zadace, ..:' odgovarajuce tezine koje ce bitiu stanju uspjesno rijesiti, No, opterecenost

. sposobnoscu cini to uvjerenje cesto nesigumim pa i najmanji napor moze. - . 1 obeshrabriti ...I '. Suprotno tomu ...prihvacanje ucenja kao cilja potice dake na istrazi-vanje, iniciranje i rjeSavanje zadaca, dakle na napor kao sredstvo aktivira-

nja sposobnosti i postizanja ponosa iadovoljstva.

Ekstrinzidna motivacija 1 8 3

Documents

Motivacija - Edukacijska psihologija