mr. Elvir Duranovi MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH DAMIJA DAMIJA U GOLOM BRDU

Stari mekteb u Golom Brdu Krajem XIX stoljea u Golom Brdu je sagraen jednostavan mekteb koji je dugi niz godina sluio muslimanima ovog mjesta za obavljanje vjerskih dunosti. Mekteb se nalazio u centralnom dijelu naselja. U periodu izmeu dva svjetska rata hanuma Aziza Pari uvakufila je zemljinu parcelu u centru Golog Brda. Na ovoj parceli je prije Drugog svjetskog rata sagraen novi mekteb. Mekteb se sastojao od dvije prostorije hodnika i centralnog prostora koji je sluio za obavljanje namaza i kao uionica za mektebsku nastavu. Mjetani Golog Brda koristili su ovaj mekteb vie od pedeset godina. Za to vrijeme vjerski su obrazovane i odgojene brojne generacije muslimana ovog mjesta. Mekteb je sruen 1997. godine, a na njegovom mjestu je napravljena sadanja damija. Damija u Golom Brdu Damija u Golom Brdu sagraena je 1997. godine umjesto starog mekteba u sredinjem dijelu naselja. Dimenzije damije su 10 x 9 m. Zidana je od betonskog bloka i sadri prostorije uobiajene za nae bosanske prilike. Ispred ulaznih vrata je hodnik sa stalaom za obuu i abdesthanom u lijevom krilu. Desno od hodnika su stepenice koje vode na mahfil. Iz hodnika se ulazi u centralni molitveni prostor iju kompaktnost naruavaju dva betonska stuba koji dre mahfil. Prostor za namaz prekriven je tepisima koje su donirale dematlije.Damija u Golom Brdu

Stari mekteb u Golom Brdu

Unutranjost damije u Golom Brdu

Mihrab damije u Golom Brdu

Jednostavan drveni minber

Mahfil na dva stuba ograen je drvenom ogradom

Pravac kible odreen je mihrabom visokim 2,5m, a irokim 1,6m. Mihrab je bijele boje s jednostavnim ukrasima. Iznad betonske osnove mihraba nalazi se drvena ploa s motivom ljiljana na vrhu. Desno od mihraba je jednostavan drveni minber, rad Haima Buatlia. Ulaz minbera ukraen je levhom urezanom u drvetu na kojoj je napisan kelimei ehadet. Vrh minbera ukraava alem. Na spratu se nalazi uionica za mekteb i mahfil. Uionica dimenzija 3,5 x 3 m. Smjetena je uz prednji zid damije i opremljena je najosnovnijim sredstvima za izvoenje mektebske nastave. Ispred uionice je prostrani mahfil. Mahfil je irok 9, a dug 3 m. Ograen je drvenom ogradom jednostavne izrade. Na prednjem dijelu mahfila istaknuto je mjesto za mujezina. Uz damiju u Golom Brdu vezane su sljedee vakufske parcele i greblja: Brigovi, Vilajetovo, Alia i Veliko greblje, te njiva Grebaevina. U dananje vrijeme godinji prihod sa navedenih vakufskih parcela je nedovoljan za podmirivanje osnovnih trokova damije. Mjetani Golog Brda kau da je damija prelijepa i funkcionalna sa svim neophodnim sadrajima. Nedostaje samo vea posjeta dematlija i munara. Planirano je da se izgradi drvena munara slina bivoj drvenoj munari na damiji u Poljicu. Nadamo se da e i ovaj segment damije u Golom Brdu uskoro biti upotpunjen. U proteklom periodu u Golom Brdu djelovali su sljedei imami: dralovi Himzo, Zekoti Ahmet i Hubljar Raid. Od 1992. godine do danas imam damije u Golom Brdu je Izet ef. Hero.

DAMIJA U ROVNOJ

Damija u Rovnoj Dijelom pejzaa Gornjovrbaske doline, od Donjeg Vakufa do Bugojna, dominira damija u Rovnoj, smjetena u sredinjem dijelu ovog ivopisnog mjesta ispod Kalina. Prije nego to napiemo detalje o samoj damiji i vremenu u kojem je graena, navest emo nekoliko injenica o vjerskom ivotu u Rovnoj prije izgradnje damije. Premda u Rovnoj do 1968. godine nije postojao nikakav objekat namjenjen iskljuivo za izvravanje obreda, vjerski ivot je bio veoma aktivan. Arhiv Kotarskog povjerenstava u Bugojnu prua niz informacija o vjerskoprosvjetnim aktivnostima u Rovnoj i imamima koji su slubovali u njoj. Velike porodine kue su osim intime porodinog ivota skrivale ivu vjersku aktivnost. U njima su djeca pouavana vjerskim propisima, prvim surama, te uvanju i njegovanju meuljudskih odnosa. Tako se zapravo desilo da su prije izgradnje damije, dematlije kupile kuu od Ivkovia Zaima koja se nalazila u centralnom dijelu naselja i sruile unutranje zidove. Tako su napravili jednu prostoriju koja je do izgradnje damije sluila kao mesdid. U ovom mesdidu su polovinom 1960-ih godina prouene prve hatme i prvi mevludi u kojima su uestvovali polaznici mekteba iz Rovne.

Detalj s mevluda u starom mektebu u Rovnoj

Nakon dogovora predstavnika razliitih zaselaka koji ine selo Rovnu, 1968. godine je napravljena damija na zemljitu Omera i Mehmeda Tiria. Oni su za potrebe damije uvakufili parcelu podjednako udaljenu od svih zaselaka. Graevinski odbor za izgradnju damije ini su: Cetin Ibrahim, mutevelija demata, Bai Hamdija, glavni majstor za izgradnju damije i Mustafa Merdani, imam demata Rovna. Prema svjedoenju Mustafe Merdania, tadanjeg imama u Rovnoj, damija zidana kamenim blokovima sagraena je za dvadeset dana. U nedostatku graevinskog kamena zidari su koristili kamene ploe kojima se nakon pokopa prekrivao grob, a to je bio obiaj naih predaka bogumila. Dimnezije damije bile su 10 x 10 m. Sastojala iz dva dijela: centralnog molitvenog prostora i mahfila. Mihrab stare damije u Rovnoj izgraen je po uzoru na mihrab Sultan Ahmedove damije u Bugojnu. Poslije izgradnje damije prireena je skromna sveanost njenog otvorenja na kojoj je prouen mevlud i uz prisustvo imama s podruja Odbora islamske zajednice Bugojno, otvorena damija. Damiju je otvorio Cetin Ibrahim, mutevelija demata koji je najvie truda uloio u njenu izgradnju. Tokom otvaranja damije desilo se veliko nevrijeme za koje je narod rekao de se desilo zbog toga to su koritene kamene ploe iz greblja. Vjersko-prosvjetne aktivnost u dematu su se pojaale nakon izgradnje damije, a mektebsku nastavu pohaao je veliki broj djece. Polovinom 1970-ih godina uz damiju u Rovnoj sagraena je lijepa munara s jednom erefom visoka 28 m. Munara damije u Rovnoj dominira desnom stranom rijeke Vrbas izmeu Bugojna i Donjeg Vakufa.

Stara damija u Rovnoj

Polaznici vjerske pouke ispred damije u Rovnoj krajem 1960-ih godina

Damija u Rovnoj za vrijeme renoviranja 1999. godine

Novi mahfil damije u Rovnoj

Bijeli mihrab

Damija u Rovnoj potpuno je renovirana 1999. godine, a radove oko renoviranja izvrila je firma Gviso iz epa. Stara drvena tavanica tada je zamijenjena kupolom prenika 8,5 metara koja prekriva cijelu damiju. Osim tavanice, renoviran je i mahfil. Umjesto ranijeg drvenog mahfila koji je bio izdignut du prednjeg zida damije sagraen je novi, betonski du tri zida. Na taj nain znaajno je proiren prostor za obavljanje namaza. Mahfil je ograen drvenom ogradom s istakom za mujezina. Mihrab damije u Rovnoj pravougaonog je oblika, veliine 3,5 m x 2,6 m. Mihrab je obloen gipsanim ploama bijele boje s ugraviranim ukrasima meu kojima dominira motiv zvijezde. Nia mihraba takoer je bijela bez istaknutih ukrasa. Desno od mihraba je jednostavan drveni minber koji je dao izraditi opa Asim. Minber je uraen po uzoru na minber damije u Kuli. Nema uobiajenog zavrnog dijela s alemom, ve je umjesto njega sainjeno postolje za levhu. Ispod ravnog dijela minbera smjetene su police za knjige. Renoviranjem damije 1999. godine obuhvaen je ulaz u damiju. Sada se ispred ulaza u centralni molitveni prostor nalazi hodnik s odvojenim ulazima za mukarce i ene. U hodnicima se nalaze drvene stalae za obuu. Renoviran je i stari krov na etiri vode sa estougaonim krovom koji ispod crijepa krije kupolu.

Drveni mihrab bez uobiajenog zavretka s alemom

Godine 2003. uraena je fasada oko damije i postavljena PVC stolarija, a 2004. godine je uraena nova fasada na munari damije u Rovnoj. Kada se danas ue u damiju u Rovnoj imate osjeaj kao da ste u novosagraenoj damiji. Sve u njoj odie ljepotom, prozraenou i mirom. U neposrednoj blizini damije nedavno je sagraena kola i ambulanta, to prua ansu za razvoj drutvenog i vjerskog ivota ovog mjesta. Vjerski ivot nekog demata uglavnom zavisi od aktivnosti imama demata. U Rovnoj su tokom godina nakon izgradnje damije imamsku dunost obavljali: Mustafa Merdani iz Bugojna, Deli Muharem iz Vinca, Haim Buatli iz Bugojna, Hasan Aleti iz Kauna kod Busovae i Avdi Meho iz Bugojna, sadanji imam damije, koji je svrenik Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku.

Unutranjost damije u Rovnoj

Ulaz u damiju u Rovnoj

Panorama Rovne s damijom i kolom

Unutranjost damije u Rovnoj prije restauracije 1999. godine