8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Glavice
2/3
Damija u Glavicama
Damija u Glavicama spada u red starijih damija
na podruju Medlisa islamske zajednice Bugojno.
Premda je taan datum izgradnje damije jo uvijeknepoznat,
pouzdano se zna da je damija u Glavicama
sagraena za vrijeme Osmanske carevine. U naselju se s
koljena na koljeno prenosi predanje da je zemljite za
izgradnju damije uvakufila Aguna-hanuma. Iako
mjetani ne znaju kojoj muslimanskoj porodici u
Glavicama je pripadala Aguna-hanuma, injenica da je
damija smjetena meu Bajriima govori o tome da je
ova hairli ena poticala iz Bajria. Prema istom
predanjuAguna-hanuma je osigurala sredstva neophodna za
izgradnju damije.
Damija u Glavicama renovirana je poetkom
XX vijeka. U arhivu Kotarskog vakufsko-mearifskog
povjerenstva u Bugojnu nalaze se dokumenti o dodjeli
sredstava za izgradnju, odnosno renoviranje damije u
Glavicama 1900. godine. Osim pomenutog renoviranja
damije, dematlije su po potrebi popravljali i ukraavali
damiju. Tako je 1980-ih godina stara, drvena munara
zamjenjena novom, uraenom od betonskih blokova. U
isto vrijeme obnovljen je i mahfil unutar damije.
Dimenzije damije u Glavicama su 12,5 m x 8,9
m. Kameni zidovi debeli su 95 cm. Ispred ulaznih vrata
nalaze se sofe. Prema prvobitnom planu damije sofe
nisu bile sastavni dio damijskog enterijera. Poto je
damija u Glavicama bila malena i nije osiguravala
dovoljano prostora za obavljanje namaza, pogotovo zavrijeme
ramazana, dematlije su 1900. godine proirili
damiju za veliinu sofa. Centralni molitveni prostor
prekriven je ilimima koje su donirale dematlije. Pravac
kible odreen je jednostavnim mihrabom kamene izrade.
Pravougaona osnova mihraba ima dimenzije 3 x 2 m.
Nema nikavih vidljivih ukrasa jer je cijeli mihrab, osim
malog djela koji nadsvouje niu, prekriven lamperijom.
Tek niu mihraba ukaraavaju pojasevi prizmatinih itrouglastih
ukrasa svjee obojenih u svijetlo-zelenu i be
nijansu.
Ulaz u damiju
Mihrab obloen drvetom
Unutranjost damije u Glavicama
8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Glavice
3/3
Desno od mihraba smjeten je masivni drveni minber, rad majstora
Akifa Durakovia.
Vrata minbera ukraena su levhom izrezbarenom u drvetu na kojoj
je ispisano:La ilahe illallah
Muhammedu resulullah. Vrh mihraba ukraen je alemom.
Mahfil damije u Glavicama ima dimnezije 7, 30 m x 5 m.
Osamdesetih godina prolog
vijeka stari, drveni mahfil zamjenjen je novim, betonskim.
Ograen je drvenom ogradom kojaistie pravougaoni oblik istaka za
mujezina.
Uz desni zid damije nalazi se munara s jednom erefom. Munara je
visoka 27 m.
Tokom agresije na nau zemlju pripadnici HVO-a su s nakoliko
hitaca pogodili munaru
damije u Glavicama priinivi manju materijalu tetu.
Pored damije se nalaze dvije zgrade u kojima su smjeteni mekteb,
stan za imama,
gusulhana i abdesthana.
Imami damije u Glavicama
Od izgradnje damije u Glavicama u njoj se obavljaju svi namaski
vaktovi, a u mektebu
smjetenom pored damije djecu pouavaju osnovnim vjerskim
dunostima. Dugo godina
imam damije u Glavicama bio je Ahmet Ganibegovi, svrenik
Mehremia medrese u
Sarajevu. U imamskoj slubi bio je od 1910. godine, a u Glavicama
je djelovao u periodu od
1928-1936. godine. Nakon njega 1936. godine za imama damije u
Glavicama postavljen je
Memi Muhamed iz Vesele koji je na toj dunosti ostao dugi niz
godina. Poslije Drugog
svjetskog rata u damiji u Glavicama djelovao je veliki broj
imama od kojih se najdue zadrao
Palali Bajro. Njega je na mjestu imama zamijenio Husejn ef. ehi
iz Zenice. Husejn ef. je
svrenik medrese Osman Redovi u Visokom. Sve do dananjih dana
predano i vrijedno radiimamski posao u damiji i u mektebu u
Glavicama.
Munara damije u Glavicama
pogoena je agresorskim hicimaDrveni mahfil
