Embed Size (px)
Citation preview
www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći u
učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već
samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema
kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
6. KAMATNJAK I POTRAŽNJA ZA NOVCEM
- Cijena novca izražena je visinom tržišnog kamatnjaka on definira trošak zaduživanja i prinos od
ulaganja pa je ujedno i važna odrednica štednje, investicija i potrošnje svih sektora gospodarstva
CIJENA NOVCA I PRINOSI NA TRŽIŠTU - Poduzeda, pojedinci i ostali pozajmljivači međusobno konkuriraju za sredstva raspoloživa za
pozajmljivanje, a kamatna stopa alocira ta sredstva subjektima koji su spremni i sposobni platiti
zahtjevanu kamatu
- Smanjenjem kamatne stope povedava se potražnja za bankovnim kreditima (iz posuđenih izvora
sredstava financira se više investicija koje ulaze u krug isplativih investicija)
- Povedanjem kamatne stope raste ponuda kredita (banke i druge financijske institucije pribavljaju
vedi iznos slobodnih novčanih sredstava koja se mogu plasirati u formi novoodobrenih kredita
nemonetarnim subjektima jer stanovništvo preferira poziciju neto vjerovnika)
- TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA POZAJMLJIVANJE I ODREĐIVANJE KAMATNJAKA
Ls - funkcija ponude kredita ponuda bankovnih kredita i
zajmova, te ponuda sredstava raspoloživih za ulaganje u
obveznice države i korporacija, trezorske zapise,...
Ld – fja potražnje za kreditima uključuje potražnju za
bankovnim kreditima i zajmovima te pribavljanje sredstava
prodajom emitiranih obveznica ili dr.dužničkih vrijednosnica
Banke određuju visinu kamatnjaka uzimajudi u obzir troškove
pribave sredstava (pasivni kamatnjaci), troškove poslovanja i
premiju rizika na koju utječe ocjena kreditne sposobnosti klijenta
kao i niz rizika kojima je banka izložena u bududem razdoblju
otplate kredita
- Ravnotežna kamatna stopa formira se pri jednakosti tražene i ponuđene količine sredstava u nekoj
jedinici vremena
˚ Ako je kam.stopa viša od ravnotežne – iznos kredita koji se nudi vedi je od iznosa kredita koji
se potražuje pa postoji višak kredita. Neki neto vjerovnici nisu u mogudnosti zaraditi bilo
kakvu kamatu, ceteris paribus, oni pristaju plasirati sredstva i uz nižu cijenu novca pa se
smanjuje trž.kamatnjak prema ravnotežnoj razini
- Tržište dužničkih vrijednosnica – najvažniji oblici su državne obveznice, korporacijske obv., trezorski i
komercijalni zapisi
˚ S aspekta izdavatelja vrijednosnica - kamatnjak se ponajprije promatra u terminima cijene korištenja pozajljenih novčanih sredstava
˚ S aspekta držatelja vrijednosnica – kamatnjak se promatra u terminima prinosa na ulaganje
- Za poduzeda ili državu koji novčana sredstva pribavljaju prodajom obveznica, poželjno je da trošak
financiranja bude što niži, a mjeri ga kamatna stopa, koja je u novčanom iznosu naknada koju dužnik
plada za korištenje novca u sadašnjosti
˚ Voljni su prodati vedi iznos obveznica, tj. pribaviti vedi iznos sredstava za pozajmljivanje u uvjetima nižih kamatnjaka Ld je padajuda fja kamatnjaka
www.referada.hr
- Nositelji ponude Ls spremni su držati vedi iznos obveznica, tj. ponuditi vedi iznos sredstava za
pozajmljivanje, ako je prinos od ulaganja vedi Ls je rastuda fja kamatnjaka
VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA - Godišnja kam.stopa kod zajma s jednokratnom otplatom za godinu dana jednaka je omjeru kamata i
glavnice duga
- kamata je 100 novčanih jedinica, a glavnica duga 1000 n.j., pa je
kamatnjak 10%
- S produžetkom broja godina, uz jednokratno pladanje kamata i otplate glavnice duga primjenjuje se 1
koncepcija vremenske vrijednosti novca i diskontni faktor :
- DISKONTNI FAKTOR – pokazuje sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice primljene u godini t
- Pretpostavka: novčana jedinica koju demo primiti za godinu dana (odnosno za t godina), manje je
vrijedna od novčane jedinice koju primamo danas
- Osnovni elementi koncepcije vremenske vrijednosti novca:
☼ SADAŠNJA VRIJEDNOST (SV)= parametar koji izjednačava bududi novčani tok (primitak ) sa
sadašnjim ulaganjem; izračunom SV potencijalni ulagači na financ.trž.ocjenjuju opravdanost izbora
između sadašnje potrošnje i ulaganja s mogudnošdu povedane potrošnje u bududnosti mogude
je usporediti novčane tokove različitih oblika imovine, u različitim razdobljima, tako da ih se
diskontira na zajednički datum
☼ SV budučeg novčanog toka utvrđujemo postupkom diskontiranja, koji se u slučaju jednostavnog
zajma s jednokratnom otplatom izražava:
PV – sadašnja vrijednost
FV – vrijednost bududeg primitka koji de biti ispladen u godini t
i – godišnja kamatna stopa
t – godina (t= 1, 2, ...., n)
☼ pozitivna vrijednost kamatnjaka sadašnja diskontirana vrijednost bududeg primitka jedne kune
je manja od jedan 1kn primljena za t godina danas vrijedi kuna
☼ SV niza bududih primitaka od dužničkog instrumenta jednaka je zbroju SV svih bududih primitaka
PRINOS DO DOSPIJEĆA = najtočnija mjera kamatnih stopa na dužničke instrumente; označava kamatnu stopu uz koju je
današnja vrijednost dužničkog instrumenta jednaka SV svih njegovih bududih primitaka
- Podrazumijeva se da de se imovina držati do dospijeda i da de se sve periodične isplate reinvestirati
po stopi prinosa do dospijeda
- Utvrđivanje prinosa do dospijeda različito je u slučajevima različitih dužničkih instrumenata
♯ JEDNOSTAVNI ZAJAM S JEDNOKRATNOM OTPLATOM
- Prinos do dospijeda jednak je jednostavnom kamatnjaku
- Glavnica – 1000nj, pladena kamata 100 jedinica, prinos do dospijeda
www.referada.hr
- Posuđeni iznos 1000kn je današnja vrijednost jednaka SV bududeg primitka, a 1100kn je bududi
novčani tok (za god.dana) koji uključuje otplatu glavnice duga uvedane za kamatu prinos do
dospijeda
♯ ZAJAM S FIKSNOM ANUITETSKOM OTPLATOM
- Kod kredita banaka s fiksnom ratom otplate anuiteti otplate kredita uključuju jednake
mjesečne ili godišnje rate koje se dijelom sastoje od otplate glavnice, a dijelom od pladanja
kamate
- Prinos do dospijeda utvrđujemo izjednačavanjem današnje vrijednosti zajma sa SV svih
bududih isplata na temelju tog zajma (zbroj SV vrijednosti svih bududih rata otplate kredita) -
Za kredit koji de biti konačno otpladen u godini t=n:
• LV – današnja vrijednost, tj.vrijednost zajma
• FP – fiksna godišnja otplata (isplata)
• i – prinos do dospijeda
*najvedi iznos kamata plada se u prvim godinama otplate, dok kasniji anuiteti otplate kredita
uključuju sve vedi udio povrata glavnice duga
♯ KUPONSKA OBVEZNICA
- U obzir se uzima zbroj SV svih bududih isplata fiksnog iznosa kuponske kamate (svake godine do dana
dospijeda) te SV konačne isplate nominalne vrijednosti obveznice (na dan njezinog dospijeda, u
godini t=n)
- Tipični primjeri višekratno isplativih obveznica su: državne obveznice & obveznice korporacija
- Današnja vrijednost kuponske obveznice jednaka je zbroju SV svih bududih isplata
• P – današnja vrijednost – cijena obveznice
• C – fiksni iznos godišnje kuponske isplate – iznos
kuponske kamate koji se ispladuje svake godine do
dospijeda obveznice
• F – nominalna vrijednost obveznice
- KUPONSKA KAMATNA STOPA (nominalna ili nazivna kam.stopa) – postotak od nominalne vrijednosti
obveznice kojim se utvrđuje fiksni iznos godišnje kuponske kamate
˚ Npr. na 10-godišnju drž.obv., kuponska kamata iznosi 10% , pa uz nominalnu vrijednost
obv.jednaku 1000kn, kuponska kam.iznosi 100kn
˚ Novčani iznos od 100kn izdavatelj ispladuje omatelju obveznice tijekom cijelog razdoblja do dospijeda obveznice, a na dan dospijeda izdavatelj je dužan isplatiti i nominalne vrijednosti
obveznice, dakle u ovom primjeru 1000kn
- PRINOS DO DOSPIJEDA (PDD) - mjenja se ovisno o promjenama na financijskom tržištu ,za razliku od
kuponske kam.stope koja je unaprijed definirana i nepromjenjiva do dospijeda obveznice
www.referada.hr
- Promjene u obliku porasta ili smanjenja opde razine tržišnih kamatnjaka mjenjaju i razinu PDD na
obveznice
˚ U uvjetima opdeg pomanjkanja likvidnosti i oskudice novca – rast svih trž.kamatnjaka – rast
PDD, pa se mijenja i trenutačna cijena obveznice na tržištu
˚ Ako dođe do promjene tržišne cijene obveznica (formira se ovisno o kretanju ponude i potražnje
za obveznicama u odnosu na alternativne oblike imovine) – mijenja se PDD
- Između kretanja cijene pojedinačne obveznice i njenog PDD postoje određene zakonitosti:
˚ PDD jednak je kuponskoj kamatnoj stopi kad je trenutačna tržišna cijena obveznice jednaka njenoj
nominalnoj vrijednosti
˚ PDD vedi od kuponske stope kad je cijena obveznice niža od nominalne vrijednosti
˚ Postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja PDD
Ako dođe do porasta (zahtijevanog) PDD cijena obveznice se smanjuje
Ako se PDD smanji, cijena obveznice de se povedati
a) Gledano kroz jednakost današnje vrijednosti obveznice i zbroja SV svih bududih isplata:
porast PDD (u nazivniku diskontnih čimbenika) djeluje na smanjenje današnje vrijednosti,
tj. cijene obveznice na tržištu
b) Gledano iz ekonomske perspektive: ako poraste PDD smanjuje se sadašnja diskontirana
vrijednost svih bududih kuponskih isplata i vrijednost konačne isplate nominalne
vrijednosti, zbog čega se smanjuje potražnja za obveznicom i njezina vrijednost na tržištu
c) U slučaju konzole (vječna obveznica s vječnom fiksnom kuponskom isplatom, bez dana
dospijeda i bez otplate glavnice): posebno vidljiv inverzan odnos
Cijena konzole jednaka je omjeru kuponske
isplate C i kamatne stope mjerene prinosom
do dospijeda i
♯ DISKONTNE OBVEZNICE I TREZORSKI ZAPISI
- Dok kuponske obveznice podrazumijevaju periodične isplate kamata i isplatu nominalne vrijednosti
obveznice o njezinom dospijedu, diskontne obv. i trez.zapisi na ispladuju kuponsku kamatu, nego
jedinu isplatu bilježe na dan dospijeda kad se imatelju ispladuje nominalna vrijednost
- Trenutačna tržišna cijena jednogodišnjeg trezorskog zapisa računa se:
P- današnja vrijednost (trenutačna vrijednost
obveznice)
F – nominalna vrijednost obveznice koja de biti
ispladena na dan dospijeda
- Prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa obavlja se uz diskont koji treba
osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtijevanoj stopi tržišnog prinosa do dospijeda
takve vrijednosnice
- Na sekundarnom tržištu, takvim se vrijednosnicama trguje po cijeni ispod nominalne vrijednosti, pri
čemu sa skradivanjem vremena dospijeda vrijednosnice tržišna cijena konvergira nominalnoj
vrijednosti
www.referada.hr
- Investitori koji kupuju diskontirane vrijednosnice na primarnom trž.po cijeni (duboko) ispod
nom.vrijednosti, često nisu zainteresirani za njihovu prodaju prije dospijeda na dan dospijeda
ostvaruju prinos jednak omjeru povedanja cijene (F-P) i početne cijene P
TEKUĆI PRINOS
- Mjera aproksimacije prinosa do dospijeda koja se koristi kod izračuna prinosa do dospijeda kuponske
obveznice
- TEKUDI PRINOS ic predstavlja omjer godišnje kuponske isplate C (nominalne godišnje kamate) i
trenutačne tržišne cijene obveznice P
Npr. za 6 postotnu obveznicu nom.vrij. 1000kn, koja se trenutačno prodaje po cijeni 800kn, tekudi
prinos je 7,5% primjeti da se tu ne spominje vrijednost t
- ako je t 8 godina, stvaran PDD iznosi 9,7%
razlika između 7,5 i 9,7 je greška u aproksimaciji korištenjem tekudeg prinosa
- Tekudi prinos je dobra aproksimacija PDD u slučaju dugoročne obveznice čije je dospijede bitno
udaljeno od sadašnjosti, jer onda obična kuponska obveznica nalikuje na vječnu obveznicu
- No kako se preostali rok do dospijeda skraduje, aproksimacija pomodu tekudeg prinosa postaje sve
manje točna
- Kad je trenutačna cijena obveznice jednaka nominalnoj vrijednosti, TP jednak je kuponskoj kamatnoj
stopi, pa je jednak i PDD to podrazumijeva da što je cijena obveznice bliža nominalnoj vrijednosti,
to je tekudi prinos bolja mjera aproksimacije
- Kretanje tekudeg prinosa uvijek se odvija u istom smjeru kao kretanje PDD porast TP usklađen je s
porastom PDD, jer se obje kam.stope kredu u inverznom odnosu s kretanjem cijene obveznice
DETERMINANTE POTRAŽNJE ZA IMOVINOM
- Obveznice, dionice, nekretnine, novac i umjetnine samo su neki od oblika imovine koji pojedincima
služe kao zaliha vrijednosti
- Imovinu poduzeda čine oprema, strojevi, novac, vrijednosnice raspoložive za prodaju i ostalo
sadržano u aktivi njihove bilance
- U aktivi bilance financijskih institucija nalazimo kredite i plasmane vezane uz ulaganje u vrijednosnice
ili druge oblike imovine
- Stanovništvo se najčešde javlja u ulozi vlasnika stambenih nekretnina, dionica, obveznica i bankovnih
depozita
- Svaki pojedinac zasebno odlučuje koliki de dio svog bogatstva držati u kojem obliku imovine uz
nepromijenjenu razinu bogatstva, potražnja za određenim oblikom imovine mjenja se ovisno o
očekivanom povratu i drugim karakteristikama te imovine u odnosu na druge oblike imovine
www.referada.hr
- FINANCIJSKI OBLICI IMOVINE = instrumenti kojima se trguje na financijskim tržištima: novac, depoziti,
trezorski zapisi, dionice, obveznice,...
- NEFINANCIJSKA (REALNA) IMOVINA = oblici imovine kojima se trguje na tržištu roba i usluga:
nekretnine, umjetnine, zlato, dragulji, strojevi, ceste, plovila,...
˚ Zbroj vrijednosti financijske i nefinancijske imovine (pojedinca ili ukupnog stanovništva) zove se
BOGATSTVO potražnja za imovinom raste kad raste bogatstvo jer se povedavaju resursi
raspoloživi za kupnju nove imovine
Tome pogoduje porast dohotka stanovništva vezan uz rast plada, najamnine,
rente, ostvarene kapitalne dohotke,...
Porast dohotka i bogatstva stanovništva događa se u fazi ekspanzije poslovnog
ciklusa, pa i potražnja za imovinom raste u tom razdoblju
Recesija suprotno
- Atraktivnost ulaganja određena je likvidnošču, očekivanim povratom i rizikom određene imovine u
odnosu na druge oblike to, uz veličinu bogatstva predstavlja temeljne odrednice potražnje za
imovinom
LIKVIDNOST IMOVINE – predstavlja sposobnost brzog i lakog
pretvaranja određene imovine u novac, bez gubitaka i troškova
uz uvjet da je sve ostalo nepromjenjeno, potražnja za određenim oblikom imovine bit de veda što je imovina likvidnija u usporedbi
s drugom imovinom
OČEKIVANI POVRAT (očekivana stopa povrata) – mjeri mogudi
dobitak od držanja određenog oblika imovine tijekom definiranog
razdoblja (npr.godinu dana, u razdoblju od vremena t do vremena
t+k, za k=1,2,...,m)
Uz uvjet da je sve ostalo nepromjenjeno, potražnja za određenim oblikom imovine bit de veda
što je vedi očekivani povrat te imovine u odnosu na očekivani povrat drugih oblika imovine
- Utvrđuje se kao ponderirani prosjek dvije ili više mogudih stopa povrata od ulaganja, pri čemu su
ponderi definirani vjerojatnošdu ostvarivanja određenih stopa povrata u definiranom razdoblju
držanja imovine
o Re – očekivani povrat u definiranom
razdoblju
o Ri - stopa povrata za i=1,2,...,n
o Pi – vjerojatnost ostvarivanja stope
povrata
Ri za i=1,2,...,n
o i – broj mogudih ishoda
- stopa povrata Ri predstavlja omjer dohotka (zarade) od imovine i kupovne cijene imovine s
aspekta dohotka od imovine u obzir se uzima:
a) razlika u cijeni imovine na početku i na kraju razdoblja držanja (razlika
prodajne i kupovne cijene imovine)
b) svi primitci koje držanje imovine donosi vlasniku (ovisno o vrsti imovine to
mogu biti: kamate, dividende, rente, najamnine,...) - u slučaju kuponske
obveznice, povrat Ri računa se:
Novac Štedni depoziti po viđenju Oročeni depoziti Trezorski zapisi Komercijalni zapisi Državne obveznice Dionice Korporacijske obveznice
www.referada.hr
o R – povrat od držanja obveznice od
vremena t do vremena t+k
o Pt- cijena obveznice u vremenu t o
Pt+k – cijena obveznice u vremenu t+k
o C – isplata/e kuponske kamate o ic
– tekudi prinos ; o g – stopa
kapitalnog dobitka;
- stopa povrata može biti znatno drugačija od tekudeg prinosa iste imovine razlog tomu su promjene
tržišnih okolnosti, uključujudi promjene ravnotežne razine kamatnjaka, odnosno očekivanja bududih
razina kamatnjaka
- KAPITALNI DOBITAK ili GUBITAK = jednak je stopi promjene cijene imovine koju imatelj drži od
vremena t do vremena t+k
= razlika prodajne i nabavne cijene vrijednosnice u odnosu na nabavnu cijenu
- Promjene monetarnih i kreditnih agregata indirektno se odražavaju na ostvarene povrate od držanja
određene imovine zato analitičari žele predvidjeti budude poteze i politiku SB, da bi uz što vedi
stupanj točnosti predvidjeli budude kretanje kamatnjaka
- Monetarno- kreditna ekspanzija – stvara se okruženje povoljno za rast cijena imovine niže
očekivane kamatne stope povedavaju očekivani povrat od ulaganja u obveznice i dionice;
˚ Nadalje, porast potražnje za imovinom, ceteris paribus, rezultira porastom tržišne cijene tih
oblika imovine u odnosu na druge
- Monetarna restrikcija – kontrakcija novčane ponude izaziva nepovoljne učinke pad likvidnosti i
očekivanje rasta trž.kamatnjaka smanjuju stope očekivanog povrata na obveznice i dionice, oa uz
ceteris paribus, djeluju na pad potražnje za imovinom
˚ Ako je stopa kapitalnog gubitka veda od tekudeg prinosa, očekivani povrat od ulaganja bit de
negativan, pa de vrlo nepovoljno djelovati na kretanje potražnje i budude cijene tih oblika imovine
˚ Što je duži preostali rok do dospijeda imovine, učinak promjene tržišnih kamatnjaka na tržišnu cijenu
imovine i očekivanu stopu povrata je vedi
Zato obveznice i zajmovi s dužim rokom do dospijeda nose vedi kamatni rizik
- KAMATNI RIZIK – vjerojatnost da de prinos do dospijeda kupljenih obveznica porasti, tj.da de u
trenutku kad se obveznice trebaju unovčiti biti vedi od onoga uz koji su obv.kupljene – pojava
kapitalnog gubitka
- RIZIK REINVESTIRANJA – dolazi do izražaja u slučaju pada trž.kamatnjaka kad je razdoblje držanja duže
od preostalog roka do dospijeda; javlja se zbog neizvjesnih bududih kamatnih stopa uz koje de se
sredstva reinvestirati
- VARIJABLA TRAJANJE
˚ Za izračun mjere osjetljivosti tržišne vrijednosti obveznice na promjenu kamatnih stopa
˚ Mjeri efektivno dospijede imovine, tj.prosječnu starost tijeka primitka od dužničkog instrumenta
˚ Imovina s dužim trajanjem ima vedi stupanj kamatnog rizika, pa su uz danu promjenu kamatnjaka
mogude vede promjene tržišne vrijednosti imovine
˚ Matematički, trajanje je ponderirani prosjek dospijeda svih novčanih isplata/primitaka od imovine
o DUR – trajanje
www.referada.hr
o CPt- novčane isplate/primitci (kamate i
glavnice) u vremenu t o i-kamatna
stopa
- RIZIK – potražnja za određenim oblikom imovine negativno je korelirana sa stupnjem rizika te imovine
u odnosu na stupanj rizika drugih oblika imovine
˚ Vedina ulagača ima averzije prema riziku, pa je njihova potražnja za imovinom veda kad postoji
manja neizvjesnost očekivanog povrata na imovinu
PONUDA I POTRAŽNJA NA TRŽIŠTU OBVEZNICA
- Ravnoteža: količina traženih obveznica jednaka količini ponuđenih
- Krivulja potražnje za obveznicama Bd – padajuda fja cijene obveznica, pa je tražena količina obveznica
veda uz nižu tržišnu cijenu; jer je kretanje cijena obveznica u inverznom odnosu s kretanjem PDD,
potražnja za obveznicama se smanjuje kad se povedava kamatnjak
- Krivulja ponude obveznica Bs – pozitivno povezana s cijenom obveznica uz višu cijenu izdavatelji su
voljni ponuditi na prodaju vedi broj obveznica, a vedi kamatnjak označava vedu cijenu zaduživanja
Ponuda i potražnja za obveznicama
U terminima tržišne cijene obveznice U terminima tržišnog kamatnjaka
POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA
Porast bogatstva (dohotka stanovništva)
Povedanje potraživane količine obveznica – Bs paralelno
udesno
Očekivanje rasta tržišnih kamatnjaka (ili očekivanje
pada cijena obveznica s udaljenim rokom do
dospijeda)
Smanjenje potražnje za obveznicama s dužim rokom do
dospijeda – krivulja potražnje za dugoročnim obveznicama
paralelno ulijevo
Niži očekivani kamatnjaci koji povedavaju očekivani
povrat na ulaganje u dugoročne obveznice
Povedavaju potražnju za dugoročnim obveznicama i pomiču
Bd udesno
Porast očekivane stope inflacije koja djeluje na
smanjenje realne stope očekivanog prinosa
Krivulju potražnje za obv.pomiče ulijevo i smanjuje se
tražena količina obv.(jer raste potražnja za realnim oblicima
imovine i smanjuje se realna stopa očekivanog povrata)
Porast volatilnosti cijena obvez.povedava
nesigurnost ostvarivanja očekivanog povrata
Smanjuje se potražnja za obv.s porastom rizičnosti obveznica
u odnosu na druge oblike imovine; Bd ulijevo
Povedana volatilnost cijena na tržištu dionica ili
druge alternativne imovine
Povedava se potražnja za obv. (posebno kratkoročnim) –
ulagači s averzijom prema riziku ocjenjuju obv.sigurnijima
Porast likvidnosti obveznica u odnosu na niži
stupanj likvidnosti drugih oblika imovine
Bd udesno
Veda likvidnost alternativnih oblika imovine u
odnosu na likvidnost obveznica
Bd ulijevo
www.referada.hr
POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA - Djelovanje čimbenika koji mjenjaju neto korist i atraktivnost pozajmljivanja novčanih sredstava putem
emisije obveznica
1) OČEKIVANA PROFITABILNOST INVESTIRANJA SREDSTAVA PRIBAVLJENIH EMISIJOM I PRODAJOM
OBVEZNICA NA TRŽIŠTU
˚ S porastom mogudnosti za profitabilno investiranje, poduzeda su spremna ponuditi na prodaju vedi broj obveznica kojima mogu pozajmiti sredstva potrebna za profitbilno investiranje
krivulja ponude obveznica pomiče se udesno, smanjuje se cijena obveznica i povedava tržišni
kamatnjak
˚ U uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa povedane mogudnosti za profitabilno ulaganje
2) U FAZI POSLOVNE EKSPANZIJE DRŽAVA JE SKLONA VEDOJ EMISIJI JAVNOG DUGA
˚ Emisijom obveznica središnja država i lokalni organi vlasti mogu pribaviti sredstva za financiranje
kapitalnih projekata (npr.gradnja cesta, škola,...)
˚ Javni dug je izvanredni prihod države pa se njime uobičajeno financiraju i izvanredni rashodi
države, no emisija kratkoročnog i dugoročnog javnog duga provodi se i radi financiranja redovnih
rashoda za sredstva koja bi trebala bit osigurana državnim proračunom
˚ Porast proračunskog deficita koji se financira porastom javnog duga djeluje na rast ponude
državnih obveznica i pomiče krivulju ponude udesno
˚ Porast proračunskog suficita, kao i zakonom definirana ograničenja rasta javnog duga, djeluju u
smjeru smanjenja ponude državnih obveznica na tržištu
3) OČEKIVANA STOPA INFLACIJE
˚ Stvarni trošak posuđivanja mjeri realni kamatnjak koji je približno jednak razlici nominalnog kamatnjaka i očekivane stope inflacije
• ir – realni kamatnjak
• i – nominalni kamatnjak
• e – očekivana stopa inflacije
˚ Kad je očekivana stopa inflacije visoka, realni kamatnjaci su daleko niži od nominalnih kamatnjaka, što povedava motiv poduzeda i države za vedim zaduživanjem povedava se ponuđena količina
obveznica i krivulja ponude obveznica se pomiče udesno
DJELOVANJE PORASTA OČEKIVANE STOPE INFLACIJE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU
- Istodobno pomiče krivulju ponude obvez.udesno, a krivulju potražnje za obveznicama ulijevo
krajnji rezultat na visinu ravnotežne količine obveznica je neizvjestan
- Pomak krivulje ponude udesno > pomaka krivulje potražnje ulijevo ravnotežna količina obveznica
bit de veda, i obratno
www.referada.hr
- Kamatnjaci na trž.obv.ponekad se koriste kao prediktori bududeg inflacijskog pritiska
- Dugoročni kamatnjaci izraženi u terminu PDD aproksimiraju zbroj kratkoročnih kamatnjaka u bududim
razdobljima kad rastu kamatnjaci na dugoročne instrumente, može se očekivati da de dodi do
povedanja kratkoročnih kamatnjaka
- Ako postoje naznake inflacijskog pritiska, SB de djelovati restriktivno s ciljem povedanja kamatnjaka
na međubankovnom tržištu i indirektno poticanja rasta svih ostalih kamatnjaka na tržištu novca i
kapitala
- Ostali sudionici, uključujudi banke ugradit de premiju inflacije u cijenu novca, tj.povisit de nominalne
kamatne stope na nove, a potom i na ved odobrene kredite
KRETANJE KAMATNJAKA U FAZI EKSPANZIJE POSLOVNOG CIKLUSA
- Povedana gospodarska aktivnost pogoduje razvoju novih mogudnosti profitabilnog investiranja i
povedava interes poduzeda i države za financiranjem putem emisije obveznica
- U isto vrijeme, vedi dohodak i bogatstvo stanovništva povedavaju potražnju za različitim oblicima
imovine, uključujudi i obveznice
- Pomaci krivulje ponude obveznica i krivulje potražnje za obveznicama udesno dovode do povedanja
ravnotežne količine obveznica, no krajnje je neizvjestan učinak na razinu cijena obveznica
- Ako se krivulja ponude obveznica pomakne više udesno nego što se pomakla krivulja potražnje za
obveznicama cijene obveznica se smanjuju, i obratno
- Na formiranje ravnotežne cijene i količine na tržištu obveznica utječu i promjene ponude i potražnje
na drugiim segmentima financijskog tržišta, koje za određene sudionike predstavljaju alternativu
zaduživanju ili ulaganju putem tržišta obveznica npr.tržište kredita
˚ Cijena novca i drugi uvjeti na tržištu kredita mogu utjecati na atraktivnost zaduživanja emisijom
obveznica, pa se u fazi ekspanzije gospodarstva fje ponude obv. različito ponašaju
- Štednja u banci, kupovina dionica, zlata ili nekretnina predstavljaju mogude oblike ulaganja
novčanih viškova porastom bogatstva i dohotka povedava se ukupna potražnja za imovinom, a
potražnja za svakim pojedinačnim oblikom imovine mjenjat de se ovisno o očekivanom povratu, riziku
i likvidnosti te imovine u odnosu na druge oblike imovine
˚ Npr.ako javnost ocjeni da ulaganje u dugoročne obv.donosi mali očekivani povrat za definirano
razdoblje držanja i visok stupanj rizika u odnosu na druge oblike imovine, pomak krivulje
potražnje za obveznicama može biti manji od pomaka krivulje ponude obveznica cijena
obveznica se smanjuje, a kamatnjaci na tržištu rastu, i obratno
www.referada.hr
POTRAŽNJA ZA NOVCEM – PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI I PONAŠANJE
KAMATNJAKA - Bogatstvo stanovništva nalazi se u obliku novca, obveznica, dionica, nekretnina, automobila,...
- S porastom dohotka stvaraju se preduvjeti za porast potražnje imovine
- Novac – imovina najvišeg stupnja likvidnosti
- Držanje novca ne donosi imatelju novčane primitke u obliku dividendi, rente, najamnina ili kamata
koje bi kompenzirale gubitak vrijednosti novca zbog inflacije
- OPORTUNITETNI TROŠAK držanja novca vrlo je visok i vedi je što je viša stopa povrata od ulaganja u
alternativne oblike imovine
˚ Mjeri propuštenu korist, tj.propušteni povrat koji je imatelj novca mogao ostvariti da je držao
dionice, obveznice ili drugu alternativnu imovinu manjeg stupnja likvidnosti
- PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI = čest naziv za potražnju za novcem, uveo ga Keynes
˚ Pristup preferencije likvidnosti promatra potražnju za novcem kao alternativu držanju drugih
oblika imovine nižeg stupnja likvidnosti
˚ Keynes u početku promatra samo 1 alternativni oblik imovine – obveznice, a kasnije razvijene teorije promatraju više njih – dionice, obveznice, realna dobra,...
TRANSAKCIJSKA VARIJANTA KLASIČNE KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA - FISHER – odnos između količine novca i razine cijena
M x V = P x T M – količina novca
V – transakcijska brzina optjecaja novca; prosječni broj
*Jednadžbom se
objašnjava povezanost
između količine novca i
ukupnih izdataka za
potrošnju roba i usluga
(koje su proizvedene u
nacionalnom
gospodarstvu)
obrtaja uporabe iste jedinice novca za
nabavu finalnih dobara
i usluga u jedinici vremena P x T –
umnožak cijena i količina i-tih
transakcija
prodaje/kupnje roba i usluga u jedinici
vremena – izražava
vrijednost robe u tekudim cijenama
P – opda razina cijena
T – obujam transakcija
15
- Monetarna ravnoteža : MS = Md
Md - potražnja za novcem u klasičnoj teoriji definirana je u terminima količine novca
koju ljudi drže za potrebe obavljanja razmjene
Ovisi o: - nominalnoj vrijednosti kupljenih roba i usluga ( P x T) o
Brzini optjecaja novca – mjeri broj obrtaja određene količine
novca upotrebljene za kupovinu roba i usluga
o Povedanjem PT ili smanjenjem V povedava se potražnja za
novcem
- Novac služi isključivo kao sredstvo olakšanja razmjene, ostale fje novca se ne promatraju
potražnja za novcem nije određena kretanjem kamatnjaka
- Klasični ekonomisti pretpostavljali da su institucionalni čimbenici koji utječu na potražnju za
novcem gotovo fiksni u kratkom roku, a u dugom se vrlo malo i sporo mjenjaju; pretpostavke:
˚ Pretpostavka o stabilnoj i predvidivoj brzini optjecaja novca koja se u kratkom roku može tretirati kao konstanta
˚ Privreda uvijek funkcionira u uvjetima pune zaposlenosti i potencijalnog proizvoda to
proizlazi iz pretpostavke o savršenoj fleksibilnosti cijena i nadnica te Sayovog zakona prema kojemu „ponuda robe automatski stvara odgovarajudu potražnju robe“ time se
automatski isključivala mogudnost pojave depresije, a povremene pojave kriza poimale su se kao normalne pratede pojave ekonomskog razvoja koje se „same od sebe rješavaju“
Osim toga, sve što je proizvedeno ujedno je i potrošeno
Obujam transakcija T jednak je ukupnoj proizvodnji Q, odnosno jednak je
veličini dohotka u stalnim cijenama y (realni dohodak)
- Umnožak količine novca i brzine optjecaja može se izraziti u terminima novčane vrijednosti
proizvedene roba i usluga, ili u terminima nominalnog dohotka:
M x V = P x Q ili M x V = P x y = Y Q – vektor količina proizvedenih roba i usluga qi (realni
output)
y - dohodak u stalnim cijenama (realni dohodak)
Y – nominalni dohodak, Y = P x y
- Ako je T = Q = y = konstanta stopa promjene količine novca jednaka je stopi promjene
razine cijena
˚ Novac je neutralan na realna kretanja, jer svako povedanje ponude novca rezultira isključivo
porastom opde razine cijena, dok realne kategorije (kao što su obujam transakcija, količina
proizvodnje, dohodak u stalnim cijenama) ostaju nepromjenjene
- U klasičnoj teoriji promjene nominalne količine novca (ponude i potražnje za novcem) nemaju
nikakav učinak na formiranje ravnotežne razine realnog kamatnjaka
˚ Porastom količine novca i posljedičnim proporcionalnim rastom razine cijena mjenja se
samo razina nominalnih kamatnjaka smanjenje nominalnog kamatnjaka nede se
odraziti na promjene agregatne štednje i agregatnih investicija jer su one fja realnih kamatnjaka
www.referada.hr
- Agregatna štednja je rastuda fja realnih kamatnjaka i odgovara fji ponude sredstava
raspoloživih za pozajmljivanje LS
- Agregatne investicije su padajuda fja realnih kamatnjaka i odgovaraju fji potražnje sredstava za
pozajmljivanje Ld
˚ Ravnoteža: željena štednja = željenim investicijama uz realni kamatnjak
˚ Realni kamatnjak vedi od ravnotežnog postoji višak ponuđenih sredstava za
pozajmljivanje (agr.štednja > agr.investicija) – korigira se tako da de dio nositelja novčanog suficita pristati pozajmiti novac i uz nižu cijenu – realni kamatnjak
konvergira prema ravnotežnom
DOHODOVNA VARIJANTA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA - Motivi držanja novca kao transakcijskog sredstva + ljudi drže novac zbog brojnih pogodnosti
koje pri+oizlaze iz njegove kupovne modi
- MARSHALLOVA TEORIJA: Md = k x Y Md – tražena količina novca
odnosno Md = k x P x y Y – nominalna vrijednost proizvodnje jednaka nominalnom dohotku koji
zarađuju kudanstva
- Koeficijent k - Marshallov koeficijent k = dio (postotak) nominalnog dohotka koji pojedinci
žele držati u obliku novca, ovisno o pogodnostima i osjedaju sigurnosti koji im držanje novca
donosi, o očekivanjima pojedinaca i njihovom ukupnom dohotku te oportunitetnim
troškovima koji proizlaze iz držanja novca
- Ravnoteža: Ms = Md Iz Cambridgeove jednadžbe M/k = Py (a to je jednako kao i MV =
Py) proizlazi da je k , odnosno koef.k predstavlja recipročnu vrijednost dohodovne brzine otpjecaja V
- S obzirom da se radi o stabilnoj tj predvidivoj brzini optjecaja novca, koeficijent k = predstavlja stabilan razlomak koji se u kratkom roku može tretirati kao konstanta
- Cambridgeova jednadžba podrazumijeva valjanost Sayovog zakona ponude pretpostavke
o automatskom uravnoteženju privrede na razini pune zaposlenosti; a zastuoa i stav o
neutralnosti novca na realna kretanja
MONETARNI UČINCI U TRANSAKCIJSKOJ I DOHODOVNOJ VARIJANTI
KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA - Uz pretpostavku pune zaposlenosti, krivulja agregatne ponude predstavlja okomitu crtu
povučenu na razini proizvodnje pri punoj zaposlenosti ys = yo
- Krivulja agregatne ponude – pokazuje sve kombinacije različitih cijena i razina proizvodnje
(realnog dohotka) uz koje je ukupna potražnja za novcem Md jednaka nom. novčanoj ponudi
Md = Ms = M0
www.referada.hr
Yd
Agregatna ponuda i potražnja Funkcije ponude i potražnje za novcem
Pomak krivulje agregatne potražnje Formiranje novog stanja monetarne ravnoteže
- U točki E – količina ponuđene proizvodnje = količini tražene proizvodnje ys = y0 = yd pa se
ostvaruje ravnotežna razina cijena ostvaruje se u točki u kojoj je tražena količina novca
kednaka ponuđenoj količini novca središnje banke
- Povedanje ponude novca – krivulja agr.potraž.udesno i pomak krivulje agr.potražnje prema
gore novčana ponuda se poveda s razine MO na M0
- Nova ravnoteža u točki F potražnja za novcem se prilagodila povedanju ponude novca
- Zaključak:
˚ Uz konst.koeficijent k, te nepromjenjen u razinu potencijalne proizvodnje (realnog dohotka
y0), promjene količine ponude novca imaju proporcionalan učinak na razinu cijena
˚ U procesu monetarnog uravnoteženja potražnja za novcem raste proporcionalno porastu
razine cijena
KEYNESOVA KLASIFIKACIJA MOTIVA DRŽANJA NOVCA - Dijeli ukupnu potražnju za novcem na tri komponente:
1.) POTRAŽNJA ZA NOVCEM KAO TRANSAKCIJSKIM SREDSTVOM
˚ Određena visinom planiranih izdataka za potrošnju i investicije
˚ Povedanje dohotka omoguduje vede izdatke za nabavu različitih dobara i usluga
www.referada.hr
˚ Slično Cambridge-ovoj potražnji za novcem – Md = k x Y ; gdje je k dio dohotka zadržan u
obliku transakcijskog novca
˚ Trans.potraž.za novcem je veda što je veda vremenska nepodudarnost između novčanih
primitaka (primitak plade, mirovine,...) i izdataka (kupovina roba i usluga) najveda je ako
se svi izdaci javljaju neposredno prije primitaka
2.) POTRAŽNJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI
˚ Neizvjesnost naplate potraživanja, mogudnost iznenadnih izdataka i izostanak
očekivanih primitaka razlozi su zbog kojih ljudi drže više gotovine i novca na tekudem
računu, nego što im je potrebno za obavljanje svakodnevnih transakcija
˚ Zbog predstrožnosti određen je razinom očekivanih transakcija u bududem razdoblju pa se isto može izraziti kao rastuda fja dohotka
3.) ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM
˚ Predstavlja oblik potražnje za novcem kao imovinom
˚ Jednaka je iznosu gotovog i depozitnog novca koji ljudi drže iznad iznosa potrebnog za
obavljanje redovitih ili izvanrednih pladanja
˚ To podrazumijeva da ljudi drže novac ne samo kao sredstvo razmjene nego i kao instrument
pohrane zaliha vrijednosti bogatstva
˚ U Keynesovoj teoriji izvorno postoje 2 oblika imovine u kojima je alternativno pohranjeno
bogatstvo : obveznice i novac Keynes pretpostavlja da je očekivani povrat od držanja
novca jednak nuli, pa se špekulativna potražnja za novcem mjenja ovisno o visini
očekivanog povrata na obveznice kao alternativnu imovinu
˚ Ako je zbog rasta trž.kamatnjaka očekivani povrat na držanje obveznica negativan, a
očekivani povrat na držanje novca jednak nuli, ljudi radije drže novac nego obveznice
špekulativna potražnja za novcem je negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka
˚ Pretpostavlja da trž.kamatnjaci fluktuiraju oko „normalne“ razine kamatnjaka, te da de
se kamatnjaci povedati (a cijene obv.smanjiti) svaki put kad javnost ocjeni da je tekuda razina kamatnjaka niža od „normalne“
˚ Uz kamatnjake više od „normalne“ razine, javnost očekuje pozitivni povrat od
držanja obveznica, špekulativna potražnja za novcem je jednaka nuli ˚ Ekstremni
slučajevi:
Stanje izrazito niskih kamatnjaka kad javnost uopde nije
zainteresirana za kupovinu obveznica, a potražnja za
likvidnom imovinom je beskonačno velika KEYNESOVA
ZAMKA LIKVIDNOSTI
Špekulativna potražnja za novcem jednaka nuli, a držanje
novca je vezano uz motiv transakcijske potražnje za novcem;
mogude u uvjetima vrlo visokih kamatnjaka i niskih cijena
obveznica, kad javnost nije zainteresirana za držanje novca u
likvidnoj formi (oportunitetni trošak držanja novca je vrlo
visok) te beskonačno preferira držanje obveznica
www.referada.hr
*između njih nalazi se stanje kombiniranog portfelja imovine
(dio se sastoji od novca, a dio od imovine) i kombiniranih motiva držanja novca prisutan u teoriji portfolio potražnje za
novcem
- Ukupna potražnja za novcem negativno je povezana s kretanjem kamatnjaka i pozitivno s
kretanjem dohotka
- Keynes: ukupna potražnja za novcem je funkcija preferencije likvidnosti
Md/P – realna potražnja za novcem
Y – realni dohodak
i -kamatna stopa
- prema tome, brzina optjecaja novca
pozitivno povezana s kretanjem
kamatnjaka
povedanjem kamatnjaka smanjuje se
potražnja za novcem, posljedično raste
brzina optjecaja novca
teorija prefer.likv.dokazuje da brzina
novca nije konstanta i da je nestabilnost
brzine optjecaja novca veda što je veda
nestabilnost kamatnjaka
REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA – Friedman - Potražnju za novcem promatra isto kao i potražnju za bilo kojim drugim oblikom imovine
- Potražnja movca promatra se kao fja dohotka, ukusa i preferencija te očekivanih povrata na
alternativne oblike imovine
- Pojedinci mogu držati bogatstvo u 5 oblika imovine koji su međusobno konkurentni s obzirom na
očekivani prinos:
1) NOVAC – donosi očekivani povrat rm definiran bankovnim kamatama na transakcijske depozite
(iako je taj povrat često jednak nuli) ili češde povrat u obliku različitih pogodnosti koje banke
pružaju klijentima jer kod njih drže transakcijske račune
2) OBVEZNICE - donose očekivani povrat rb u oblicima periodičnih primitaka kamata te
kapitalnog dobitka/gubitka zbog promjene tržišnih vrijednosti obveznice
3) DIONICE – očekivani povrat re u oblicima periodičnih primitaka dividenda od kapitalnog
dobitka/gubitka zbog promjene tržišne vrijednosti
4) FIZIČKA DOBRA – očekivani povrat je definiran očekivanom stopom inflacije e koja mjeri
kapitalne dobitke/gubitke od držanja robe u uvjetima rasta/pada tržišnih cijena robe i
pada/rasta realne vrijednosti novca
5) LJUDSKI KAPITAL – zaliha znanja, vještina i sposobnosti; donosi očekivani povrat koji je
direktno teško utvrditi, može biti porast plade ili beneficije s prelaskom na „bolje“ radno
mjesto
˚ Promatra se preko koeficijenta w koji je jednak omjeru ljudskog bogatstva u odnosu na
neljudsko bogatstvo
www.referada.hr
˚ Ljudsko bogatstvo – jednako sadašnjoj vrijednosti bududeg dohotka od rada
˚ Neljudsko – jednako neto tržišnoj vrijednosti realne i financijske imovine
- Potražnja za novcem je veda što je manja pozitivna razlika između očekivanog povrata na
nenovčanu imovinu i očekivanog povrata na držanje novca
- Orijentacija na dugi rok
- Permanentni dohodak – stalan kroz duže razdoblje- Yp , važnija je odrednica potražnje za
novcem nego tekudi dohodak Y koji je u kratkom roku podložan povremenim fluktuacijama
- Recesija i ekspanzija poslovnog ciklusa – promjene permanentnog dohotka manje izražene
nego promjene tekudeg dohotka
- Fja potražnje za realnom količinom novca može se i ovako izraziti:
˚ Md/ P – potražnja za realnom količinom novca
˚ Yp – permanentni dohodak jednak sadašnjoj vrijednosti svih očekivanih bududih dohodaka
˚ rb – očekivani povrat na držanje obveznica
˚ re – očekivani povrat na držanje dionica
˚ rm – očekivani povrat na držanje novca
˚ e – očekivana stopa inflacije
˚ W – odnos ljudskog i neljudskog bogatstva
˚ U – ukusi i preferencije; niz varijabli koje mjere širu korist držanja – osjedaj sigurnosti, rizika,
veda ili manja mobilnost,...
- Kod Friedmana potražnja za novcem stabilnija nego u Keynesovoj teoriji
˚ Relativna stabilnost permanentnog dohotka
˚ Stabilnost razlike između očekivanog povrata na nenovčane oblike imovine u odnosu na držanje novca potražnja za novcem je malo osjetljiva na promjene kamatnjaka
- Kretanje potražnje za novcem je predvidivo i aproksimira se fjom:
- Dohodovna brzina optjecaja novca:
- Omjer tekudeg dohotka Y i potražnje za novcem se povedava u fazi poslovne ekspanzije
posl.ciklusa jer je onda rast tekudeg dohotka vedi nego rast (stabilne) potražnje za novcem
- Brzina optjecaja po Friedmanu nije konstanta, ali je njeno kretanje predvidivo dok se god može
predvidjeti odnos tekudeg i permanentnog dohotka, te stabilnost potražnje za novcem koja
nije osjetljiva na promjene kamatnjaka
www.referada.hr
UČINCI MONETARNE POLITIKE NA FINANCIJSKA
TRŽIŠTA I GOSPODARSTVO (7.poglavlje)
1. RAVNOTEŢA NA TRŢIŠTU NOVCA I PONAŠANJE KAMTNJAKA
Potražnja za novcem - pozitivno povezana s kretanjem dohotka
- Negativno povezana s kretanjem kapitala
- Ima negativna nagib jer se povećava kad se smanjuje kamatnjak (sve
više pojedinca želi novac, ne obveznice)
Krivulja ukupne potražnje za novcem Md=Mdtran + Md
prec + Mdport
Md tran- krivulja transakcijske potražnje
Md prec- krivulja potražnje za novcem
zbog predostrožnosti
Md port(spec)- krivulja špekulativne(portfolio)
potražnje za
novcem -nagib Md
odreĎen je Md spec
-smještaj Md odreĎen je razinom dohotka
Učinci porasta nominalnog dohotka na pomak krivulje nominalne potražnje za novcem
-porast dohotka povećava
Md tran i Md prec(pomak krivulja udesno),
povećava se i bogatstvo ljudi
što dovodi do pomaka krivulje Md spec;
www.referada.hr
porast dohotka uzrokuje porast ukupne potražnje za novcem i pomak krivulje Md udesno!
(ista promjena se dogaĎa i pod djelovanjem porasta razine cijena uz konstantan dohodak i
razinu kamatnjaka)
Pomak krivulje nominalne ponude novca
-ako SB ima potpunu kontrolu nad
emisijom novca krivulja ponude novca Ms je
okomita(neosjetljiva na promjene kamatnjaka)
-porast primarnog novca,uz konst. mon. multiplikator,
dovodi do povećanja ponude
novca, te pomaka
krivulje Ms udesno
Ravnoteža na tržištu novca (u nominalnim terminima)
-uspostavlja se u uvjetima jednakosti
ponude novca i potražnje za novcem Ms=Md (sjecište)
-ako bi kamatnjak bio viši od ravnotežnog,Md < Ms
,jer pojedinci preferiraju držanje obveznica
(visoka potražnja za obveznicama dovela bi do rasta
njihovih cijena,nominalni kamatnjak bi pao i prilagodio se razini it)
Narušavanje ravnoteže na tržištu novca
Porast dohotka- pomak Md udesno,rast kamtnjaka (u fazi ekspanzije, u recesiji obratno)
Porast cijene roba i usluga- pomak Md udesno (porast potražnje za novcem jer su realna dobra
skuplja), rezultira rastom kamatnjaka
Povećanje ponude novca- pomak Ms udesno, povećanje likvidnosti mon.sustava dovodi do
pada ravnotežnog kamatnjaka UČINAK LIKVIDNOSTI (mjera ekspanzivne politike,
potiče rast investicija i dohotka zbog pada kamtanjaka)
-paralelno se pojavljuje i djelovanje drugih učinaka koji se javljaju kao rezultat porasta ponude
novca: UČINAK RAZINE CIJENA- ako porast ponude novca izazove rast razine cijena,
povećava se nominalna potražnja za novcem (Md udesno), što uzrokuje rast kamatnjaka
;ekps.mjere mon.politike će tako biti manje učinkovite
www.referada.hr
UČINAK DOHOTKA- porast ponude novca prvo snižava razinu kamtnjaka,a kasnije povećava
neovisno o tome dolazi li do povećanja razine cijena ; porast ponude novca omogućuje rast
dohotka, raste potražnja za novcem (Md udesno), rast ravnotežne razine kamatnjaka
(graf)
- UČINAK OČEKIVANE INFLACIJE- rast kamatnjaka potaknut očekivanjima javnosti
(očekuju porast stope inflacije zbog porasta ponude novca)
- 3 scenarija kretanja kamatnjaka tijekom vremena (reakcija na rast ponude novca); Mishkin
1. dominira učinak likvidnosti, porast novca snižava razinu kamatnjaka
2. učinak likvidnosti prvo snižava razinu kamatnjaka, no nije dovoljno jak da umanji
djelovanje ostalih učinaka na njegov rast kasnije
3. djelovanje učinka očekivane inflacije je jače od učinka likvidnosti, kamatnjak brzo raste
(slika-odgovor na ubrzanje rasta ponude novca tijekom vremena)
2. MONETARNA POLITIKA U IS-LM MODELU
-IS-LM model- grafički prikaz povezabnosti nominalnog kamatnjaka i realnog dohotka, kao
odrednica formiranja:
- jednakost realne podnude i realne potražnje za
novcem
Parcijalne ravnoteže na tržištu roba i usluga- jednakost realnih investicija i realne štednje
I(i)=S(y)
Opće ravnoteže na svim tržištima- istodobna ravnoteža na tržištu novca i tržištu roba i usluga
IzvoĎenje LM krivulje
-prikazuje ravnotežu na tržištu novca
-potražnja za novcem raste s porstom dohotka- LM ima pozitivan nagib
www.referada.hr
-izvoĎenje se prikazuje narušavanjem ravnoteže na tržištu realne količine novca uz konstantnu
realnu ponudu novca (svako povećanje realnog dohotka uzrokovat će pomak md udesno)
-LM krivulja nastaje kombinacijom svih razina realnog dohotka i nominalnih kamatnjaka uz
koje je tržište novca u ravnoteži
-nagib LM odreĎen nagib krivulje potražnje za novcem (ako je potr.za novcem manje osjetljiva
na promjenu kamatnjaka, LM će biti strmija)
(graf)
IzvoĎenje IS krivulje
-prikazuje ravnotežu na tržištu roba
-pad kamatnjaka povećava razinu realnih investicija,
a njih rast dovodi do rasta
realnog dohotka- IS ima negativan nagib
Hicks-Hansenov IS-LM model opće ravnoteže
-postoji kontinuirana tendencija približavanja ekonomskih kategorija njihovim ravnotežnim
vrijednostima, zbog čega sustav konvergira stanju opće ravnoteže
-uspostava ravnoteže slobodnim djelovanjem tržišta pdvija se vrlo sporo, stoga
Keynesijanski model naglašava intervencionizam (korištenje mjera makroekonomske
politike) (graf)
Keynesijanski model agregatne ponude i potražnje
-ekspanzivnom monetarnom politikom moguće je potaknuti rast realnih investicija i realnog
dohotka (nefleksibilnost cijena i nadnica zbog čega krivulja agregatne ponude nije okomica) -
„ljepljivost“ nadnica- posljedica postojanja implicitnih ugovora(prešutnih sporazuma izmeĎu
poslodavaca i radnika prema kojima poslodavci neće smanjiti nadnice randnika u „teškim
vemrenima“ niti ih povećati u „dobrim vremenima“) koji nadnice čine nefleksibilnima „prema
dolje“ i „prema gore“
-krivulja agregatne ponude ima pozitivan nagib, naveden porast ponude novca pomiče krivulju
AD udesno djeluje na rast tazine cijena roba i usluga, ali i na rast realnog dohotka
Ako cijene i nadnice nisu fleksibilne, a ekonomski subjekti nisu savršeno
informirani o budućem kretanju cijena, monetarna politika nije neutralna
-mjere ekspanzivne fiskalne politike- potiču rast realnog dohotka kroz rast proračunske
potrošnje
(porast ptoračunske potrošnje pomiče AD udesno i dovodi do nove ravnoteže uz višu razinu
cijena i veću proizvodnju i zaposlenost)
www.referada.hr
(graf)
2.1.Učinak likvidnosti
-javlja se kao posljedica rasta nominalne ponude novca pri nepromijenjenoj razini cijena
-transmisijski mehanizam monetarne politike- proces narušavanja i ponovnog uspostavljanja
monetarne ravnoteže, u sklopu kojeg se monetarni učinci odražavaju na promjene realnih
varijabli
-tijek monetarnog prijenosa- (narušavanje monetarne ravnoteže) porast realne ponude novca
(pomak LM udenso) uzrokuje pad ravnotežnog kamatnjaka što uzrokuje rast realnih investicija
(narušena ravnoteža na tržištu roba i usluga), porast realnih investicija, porast realnog dohotka,
porast realne štednje (ponovno uspostavljena ravnoteža na tržištu roba i usluga), veći realni
dohodak ujtče na porast potražnje za novcem (uspostavljena ravnoteža na tržištu novca) = u
točki sjecišta nove krivulje LM i nepromijenjene IS uspostavlja se novo opće stanje ravnoteže
privrede
-ekspanzivna monetarna politika imat će najizraženije djelovanje na rast dohotka u okolnostima
kada se ravnoteža uspostavlja u segmentu neelastične LM krivulje (okomit LM), učinak će biti
manje izražen kod pozitivno nagnute LM krivulje, dok će posve izostati u slučaju savršeno
elastične (horizontalne) LM krivulje
(graf)
[Keynesova zamka likvidnosti- slučaj savršeno elastične LM krivulje potražnje za novcem uz
koju nikakvo povećanje ponude novca ne može sniziti kamatnjak; stanje neučinkovite
monetarne politike
; može se javiti u ekstremnim uvjetima kombinacije vrlo niskih nominalnih kamatnjaka,te
dohotka i zaposlenosti daleko ispod njihove potencijalne razine-transakcijska potražnja za
novcem je vrlo mala, dok je špekulativna potražnja za novcem beskonačno velika]
Učinak istiskivanja- djelovanje porasta drţavne potrošnje
-ekspanzivna fiskalna politika-
pomak IS udesno potaknut porastom
proračunske potrošnje rezultira rastom kamatnjaka
(zbog rasta realne potražnje za novcem)
i učinkom istiskivanja dijela investicija privatnog sektora;
nova ravnoteža uz razinu dohotka y2
jer se realne investicije smanjuju rastom kamatnjaka
www.referada.hr
2.2.Učinak realnog novca (učinak realnog pomaka)
-u analizi djelovanja monetarne politike u srednjem i dugom roku trebamo prepostaviti da će
doći do promjene razine cijena
-učinak realnog novca- podrazumijeva djelovanje rasta cijena na pad realne ponude novca te
lančani slijed promjena koje potiču formiranje nove ravnoteže
Učinak likvidnosti i učinak realnog novca
-učinak realnog novca umanjuje djelotvornost učinka likvidnostiu snižavanju kamatnjaka
-na početku porast ponude novca uzrokuje
smanjenje kamatnjaka i preko učinka likvidnosti
dovodi do nove ravnotežeuz veći dohodak y2
i niži nominalni kamatnjak i2
-drugi pomak LM- zbog promjene razine cijena
(zbog porasta ponude
novca) i djelovanja učinka
realnog novca; smanjit će se
realna ponuda novca, LM
ulijevo prema novoj
ravnoteži uz veće nominalne
kamatnjake i niži realni
dohodak
Ekspanzivna monetarna politika isprva snižava ravnotežni kamatnjak,
dok kasnije preko porasta razine cijena potiče rast kamatnjaka
[ekspanzivna fiskalna politika-uzorkuje pomak IS krivulje udesno, nova ravnoteža se
uspostavlja uz višu razinu kamatnjaka i veći relani dohodak; dolazi i do porasta razine cijena,
što uzrokuje smanjenje realne ponude novca, LM ulijevo, nova ravnoteža se formira uz veći
kamatnjak i nižu razinu dohotka y3]
www.referada.hr
7.3.MONETARISTIČKA KONCEPCIJA KRATKOGA I DUGOG ROKA
-kratki rok- vremensko razdoblje dovoljno kratko da u njemu radnici nemaju potpune
informacije o agregatnim cijenama i inflaciji (očekivane se razlikuju os stvarnih)
-dugi rok- javnosti su dostupne potpune informacije o stvarnom razvoju dogaĎaja u ekonomiji
(očekivanja se podudaraju sa stvarnim cijenama i stopama inflacije) ; privreda teži prema stanju
u kojem radnici imaju savršene informacije
– dugoročna ravnoteža se uspostavlja pri prirodnoj razini zaposlenosti (pojam je povezan sa
prirodnom stopom nezaposlenosti koja se ne može smanjiti povećanjem agregatne potražnje,
prikazuje se vertikalnom Philipsovom krivuljom ; i sa punom zaposlenosti-okomita krivulja
agregatne ponude,javnost je savršenom informirana, plaće i nadnice su fleksibilne)
Monetaristička koncepcija agregatne ponude i Phillipsove krivulje u kratkom i dugom
roku
-monetaristi naglašavaju fleksibilnost nadnica u dugom roku; krivulja agregatne ponude u
dugom roku ASLR je okomiti pravac povučen na razini dohotka pri prirodnoj razini
zaposlenosti, identična je onoj iz klasičnog modela
-kratkoročna krivulja agregatne ponude ASSR je pozitivno nagnuta jer javnost nije potpuno
informirana, pa se kratkoročna ravnoteža može uspostaviti uz razinu manju od prirodne, model
je sličan originalnom keynesijanskom
-monetarna politika nije neutralna u kratkom roku, uz pozitivno nagnutu krivulju agregatne
ponude
ASSR, povećanje ponude novca pomiče AD udesno, raste dohodak i zaposlenost, te se povećava
razina cijena, moguće je uspostavljanje ravnoteže uz veći dohodak y2 ili y3 i veću razinu cijena
; u dugom roku svako povećanje ponude novca rezultira samo porastom cijena
[ekspanzivna fiskalna politika vrlo je malo učinkovita u kratkom roku,dok je u dugom posve
neučinkovita]
(graf)
-monetaristička teorije pretpostavlja da je u kratkom roku Phillipsova krivulja negativno
nagnuta, razlog su nesavršene informacija ili nefleksibilne nadnice ; nositelji ekonomske
politike imaju mogućnost izbora izmeĎu (1)veće nezaposlenosti i niže inflacije ili (2)niže
nazaposlenosti i veće inflacije (prema monetarističkoj teoriji u dugom roku Pk je posve
neelastična na promjene razine cijena,okomica na razini prirodne stope nezaposlenosti)
7.4.EKONOMSKA OČEKIVANJA I UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE
-adaptivna očekivanja-očekivanja koja se formiraju na temelju informacija i iskustva iz
prošlosti -racionalna očekivanja-očekivanja koja se formiraju kada se uz informacije iz
www.referada.hr
prošlosti radnici koriste i informacijama dostupnim u tekućem razdoblju i razumiju opće
zakonitosti funkcioniranja privrede
Adaptivna očekivanja i monetaristički model kratkog roka
-kod adaptivnih očekivanja radnici pate od novčane iluzije(pretpostavljaju prošlu razinu cijena
P1,iako je stvarna p2, pogrešno procjenjuju i realne nadnice W/P1, dok je njihova stvarna razina
W/P2) ; uz očekivanja razine cijena Pe=P1, te nepromijenjenu krivulju AS (Pe=P1), porast
ponude novca koji krivulju AD pomiče udenos dovodi do formiranja nove ravnoteže uz veću
zaposlenost, viši dohodak i višu razinu cijena
-takvo shvaćanje je kompatibilno sa monetarističkim konceptom kratkog roka (radnici su
nepotpuno informirani, ASSR(Pe=P1) je pozitivno nagnuta, ekspanzivne mjere monetarne
politike su učinkovite, porast ponude novca povećava agregatnu potražnju i uzrokuje
pomicanje ravnotežnog stanja duž krivulje agregatne ponude, uz višu razinu cijena P2, raste
potražnja za radom ND i nominalne nadnice W, razina zaposlenosti se povećava na N2, porast
proizvodnje dovodi do porasta dohotka y2)
-u dugom roku se pretpostavlja da radnici ne pate od novčane iluzije, očekivanja radnika su
racionalna (potpuno su informirani, dugoročna krivulja agregatne ponude ASLR je okomica,
mjere ekspanzivne monetarne politike potpuno su neučinkovite u povećanju realnog dohotka
i zaposlenosti, jedina posljedica novčane ekspanzije je viša razina cijena) (graf)
4.1.Neoklasični makroekonomski model
-na tržištima postoji savršena konkurencija, nadnice i cijene su fleksibilne, svaki ekonomski
subjekt nastoji maksimizirati svoje ukupno blagostanje i razinu zadovoljstva, pretpostavlja da
su informacije nesavršene, ali da su očekivanja ekonomskih subjekata racionalna
-ekonomski subjekti shvaćaju da porast ponude novca nakon odreĎenog vremena dovodi do
rasta cijena, zbog čega je funkcija ponude rada determinirana očekivanjima radnika o
nominalnoj ponudi novca
Neoklasični model anticipirane ekspanzivne monetarne politike
-dio ekonomskih subjekata predviĎa buduće akcije monetarne ili fiskalne politike, moguće je
da je mjere monetarne politike anticipirala javnost što znači da će prilagoditi svoje ponašanje i
ekonomske odluke budućoj promjeni ponude novca i razine cijena
-kada javnost anticipira ekspanzivnu monetarnu politiku, krivulja ponude rada ND ide
ulijevo(uzrokuje pomak AS ulijevo), usporedno se krivulja agregatne potražnje AD pomiče
udesno; ravnoteža se uspostavlja uz istu razinu dohotka i zaposlenosti kao i prije mjera ili uz
veću razinu cijena
(ako je mjere fiskalne politike anticipirala javnost, povećanjem proračunske potrošnje nije
moguće poticati rast dohotka i zaposlenosti u kratkom roku)
*u teoriji monetarizma, monetarna politika je neučinkovita samo u dugom roku, dok u
neoklasičnoj teoriji racionalnih očekivanja anticipirane mjere ekspanzivne monetarne politike
mogu biti neučinkovite u kratkom i u dugom roku
www.referada.hr
(graf)
Nedovoljna monetarna ekspanzija i racionalna očekivanja javnosti
-u specifičnim okolnostima ekspanzivne mjere monetarne politike mogu uzrokovati pad
dohotka i zaposlenosti (kad SB ne poveća ponudu novca kada to očekuje javnost ili ne poveća
u toj mjeri u kojoj javnost očekuje) ; krivulja AS ide ulijevo u skaldu s očekivanjem porasta
količine novca na M2, dok AS ide udesno samo za porast ponude novca do razine M3 (M3<M2)
, takve situacije mogu dovesti do ekonomskih kriza
(graf)
Neoklasični model neanticipirane ekspanzivne monetarne politike
- monetarne politka može biti učinkovita u kratkom roku unatoč tome što su očekivanja javnosti
racionaln; kad je porast nominalne ponude novca neočekivan, krivulja ponude rada NS i krivulja
agregatne ponude AS ostaju nepromijenjene, nova ravnoteža se formira uz veću proizvodnju i
zaposlenost tj. veći realni dohodak
-monetarna politika može biti učinkovita u kratkom roku,ali protekom vremena postaje sve
manje učinkovita (neutralnost monetarne politike u dugom roku)
(graf)
4.2.Neokeynesijanski model
-nadnice nisu fleksibilne (zbog postojanja eksplicitnih dugoročnih ugovora, kao i implicitnih),
očekivanja su racionalna, ali radnici i drugi ekonomski subjekti ne mogu promijeniti svoje
ponašanje u skladu s formiranim očekivanjima, visoki transakcijski troškovi
-racionalno pregovaranje o visini nadnice- radnici i poslodavci ugovaraju visinu nominalne
nadnice, uzimajući u obzir svoja očekivanja i perdviĎanja kretanja razine cijena tijekom
razdoblja trajanja ugovora ; može biti fiksna u odreĎenom novčanom iznosu ili fiksna uz
klauzulu usklaĎivanja fiksne nominalne nadnice s promjenama razine cijena (troškovima
života)
Neokeynesijanski model ugovorene fiksne nominalne nadnice
-agregatna ponuda AS je pozitivno nagnuta, nadnica We=W odgovara visini nadnice uz
prirodnu razinu zaposlenosti u trenutku zaključivanja ugovora, savršene informacije , AS ostaje
nepromijenjena neovisno o stvarnom kretanju cijena roba i usluga;
promjene agregatne potražnje djeluju
na porast cijena robe i usluga (P2<P1) te
mjenjaju potražnju za radom i
ravnotežnu količinu rada,
www.referada.hr
poduzeća povećavaju proizvodnju i zaposlenost na N2,
ravnoteža se uspostavlja uz realnu proizvodnju y2
(ekspanzivna monetarna politika je učinkovita u kratkom roku)
Neokeynesijanski model indeksiranja nominalnih nadnica
-nefleksibilne realne nadnice , krivulja agregatne ponude je okomica, ekspanzivne mjere
monetarne politike jednako su neučinkovite u kratkom i u dugom roku
-dio zagovornika se vrlo približio stavovima klasične teorije koja pretpostavlja da je
krivulja agregatne ponude uvijek okomica na razini pune zaposlenosti- „klasični
neokeynesijanci“ (graf)
7.5.OSVRT NA CILJEVE MONETARNE POLITIKE SREDIŠNJIH BANAKA
-neovisnost središnjih banaka u pitanju izbora cilja monetarne politike i instrumenata
djelovanja (na očuvanje stabilnosti cijena); Europska središnja banka primjer izrazito
samostalne i neovisne središnje banke (primjer je i američki Sustav Federalnih rezervi,HNB)
-nižu stopu inflacije bilježe gospodarstva s većim stupnjem neovisnosti središnjih banaka, te
većim kredibilitetom i vjerodostojnošću monetarne politike (želi se izbjeći „inflacijska
pristranost“ vezana uz poteze vlasti koja pokušava pred kraj svog mandata izazvati kratkoročne
ekonomske efekte da bi bila ponovno izabrana)
-ciljevi FED-a: maksimalna moguća zaposlenost, stabilnost cijena i umjrenih dugoročnih
kamatnjaka
-ciljevi Europske središnje banka,HNB-a i drugih SB: stabilnost cijena kao temeljni cilj ,
podupiru opću ekonomsku politiku usmjerenu na ostvarivanja visoke razine zaposlenosti te
održivog i neinflatornog ekonomskog rasta
5.1.Očuvanje stabilnosti cijena i vremenska konzistentnost monetarne politike
-stabilnost cijena- razina cijena koja je dovoljno stabilna da očekivanja promjene cijena ne
predstavljaju bitnu odrednicu ponašanja i odlučivanja ekonomskih subjekata
- pozitivna vrijednost stope inflacije koja na srednji i dugi rok pogoduje
održivom rastu ekonomije
-kompromis izmeĎu premale i prevelike inflacije predstavlja niska stopa inflacije oko 2%
godišnje, mjereno indeksom potrošačkih cijena
-gradnja reputacije SB podrazumijeva uz srednjoročnu stabilnost cijena i vremensku
konzistentnost monetarne politike koja je preduvjet izgradnje reputacije vjerodostojne SB koja
nije inflacijski pristrana
Problem vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti diskrecijske monetarne
politike
-vremenska nekonzistentnost(neusklaĎenost) monetarne politike javlja se :
www.referada.hr
(1) ukoliko SB nastoji istodobno postići stabilnost cijena i nisku zaposlenost
(2) ukoliko SB vodi diskrecijsku politiku u kojoj nema obvezujućeg pravila koji je javno
objavljen i kojeg se SB mora pridržavati
-davanjem prednosti kratkoročnom cilju „povećanja zaposlenosti“ SB ugrožava srednjoročni
i dugoročni cilj „stabilnosti cijena“ tj. vodi nekonzistentnu mon.politiku koja smanjuje
povjerenje javnosti (problemi vrem.nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti dolaze do
izražaja u uvjetima visoke fleksibilnosti plaća i nadnica te kad se ravnoteža privrede formira
blizu stanja prirodne zaposlenosti pri kojem pokušaji daljnjeg smanjivanja stope
nazaposlenosti rezultiraju porastom cijena) -diskrecijska monetarna politika nije poželjna jer
se javnost štiti od buduće inflacije tako da previĎa poteze SB i prikaldno tome reagira ; ako
ek.subjekti nisu žrtve novčane iluzije, AS odreĎena je inflacijskim očekivanjima i pomiče se
ulijevo, zbog čega pomak AD udesno rezultira porastom inflacije na razinu p2
(graf)
Načini izbjegavanja vremenske nekonzistentnosti i inflacijske pristranosti:
(1) VoĎenje monetarne politike po obrascu „pravila nasuprot diskreciji“ –objavljivanje
unaprijed odreĎenog monetarnog pravila koje vodi niskoj inflaciji i praktičnom
pridržavanju tog pravila središnje banke kroz dugo vremensko razdoblje
(2) Model neovisnog „konzervativnog središnjeg bankara“- više je osjetljiv na inflaciju
nego na odstupanje dohotka i zaposlenosti od njihove prirodne razine, stoga nastoji
postići stopu inflacije nižu od one koju preferira država u namjeri povećanja dohotka i
zaposlenosti ; država se odriče „vlastite dskrecijske politike“, a SB uživa visok
stupanj pol,ek i institucionalne neovisnosti ; stabilnost cijena predstavlja glavni, ali ne
i jedini cilj SB (ekonomski rast, povećanje zaposlenosti)
5.2.Ponuda novca i kamatnjak kao indirektni ciljevi monetarne politike
-SB ne može direktno djelovati na razinu cijena, pa se stabilnost cijena kao krajnji
dugoročni cilj SB ostvaruje pomoću indirektnog kratkoročnog cilja
-najčešće korišteni mehanizmi indirektnog djelovanja monetarne politike(izabire onaj na
koji može djelovati,koji je mjerljiv,o kojem su podaci dostupni uz malo vremenski pomak
i uz koji može predvidjeti učinak na krajnji cilj) :
(1) kontrola i djelovanje na ponudu novca- pomoću instrumenata monetarne politke
kojima SB djeluje na tokove kreiranja i poništavanja primarnog novca i indirektno na
tokove kreiranja i poništavanja novčane mase M1
www.referada.hr
(2) kontrola i djelovanje na visinu nominalnih kratkoročnih kamatnjaka- pomoću
operacija na otvorenom tržištu ili promjene visine referentnog kamatnjaka
(3) korištenje sidra monetarne politike- npr.sidro deviznog tečaja
-kad SB kontrolira ponudu novca, gubi kontrolu nad kretanjem kratkoročnih kamatnjaka
jer se oni mjenjaju pod utjecaje potražnje za novcem ; kad SB kontrolira kamatnjak, gubi
kontrolu nad ponudom novca jer se ona prilagoĎava promjenama potražnje za novcem
(graf)
5.2.1.Kamatnjak kao indirektni cilj monetarne politike
-uz stabilnu krivulju IS, fiksnu agregatnu ponudu i konst.razinu cijena, što je veća
nestabilnost potražnje za novcem, te što je realna potražnja za novcem elastičnija an
promjene kamatnjaka, korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja je povoljnije
(prilagoĎavajući ponudu novca ,SB održava nominalni kamatnjak na ciljanoj razini i* sa
vodoravnom LM)
-varijabilnost realne potražnje za novcem ne dovodi do oscilacija ravnotežne razine realnog
dohotka (stabilan na y*)
-da je SB izabrala indirektni cilj djelovanja na ponudu novca, ravnotežni relani dohodak bi
bio podložan većim oscilacijama kao y1 i y2
(graf)
5.2.2.Ponuda novca kao indirektni cilj monetarne politike
-uz fiksnu agregatnu ponudu i konstantnu razinu cijena, što je veća nestabilnost IS krivulje
u odnosu na LM i što je realna potražnja za novcem manje osjetljiva na promjene
kamatnjaka, djelovanje na ponudu novca povoljnije je od ciljanja odreĎene razine
kamatnjaka jer izaziva manje oscilacije realnog dohotka
www.referada.hr
-uz ciljanju vrijednost ponude novca M*, pomaci IS dovode do oscilacije realnog dohotka
izmeĎu y1 i y2, dok bi u slučaju ciljanja kamatnjaka i* pomaci IS dovodili do veće oscilacije
realnog dohotka u rasponu izmeĎu y3 i y4
(graf)
5.2.3.Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka i ponude novca kao indirektnih
ciljeva monetarne politike
Ograničenja korištenja nominalnog kamatnjaka :
-ako u meĎuvremenu doĎe do povećanja nestabilnosti IS, ciljanje kamtanjak može
rezultirati znatnim oscilacijama realnog dohotka
-sklonost središnje banke da kamatnjak s vremenom počne tretirati kao krajnji cilj
-nominalni kamatnjaci su podložni utjecaju promjene inflacijskih očekivanja (ukoliko
inflacijska očekivanja nisu usidrena, nominalni kamatnjak bit će sklon većim oscilacijama)
Ograničenja korištenja ponude novca :
-problem mjere ponude novca (ponuda novca je novčana masa M1, ali širi monetarni
agragati takoĎer uključuju visoko likvidna sredstva koja se mogu vrlo brzo konvertirati u
novac ili koristiti u svrhu plaćanja)
-nestabilnost funkcionalne veze izmeĎu monetarnih agregata s jedne strane i realnog
dohotka i razine cijena s druge strane (slabljenje veze izmeĎu ponude novca i razine cijena
može se objasniti usidrenim inflacijskim očekivanjima javnosti i učincima monetarne
ekspanzije ; slabljenje veze izmeĎu ponude novca i realnog dohotka može biti rezultat
promjena potražnje za novcem)
5.2.4.Nominalni dohodak kao indirektni cilj monetarne politike
Ciljanje nominalnog dohotka
-korištenje instrumenata monetarne politike i promjene ponude novca, ovisno o promjenama
koje izazivaju pomake krivulje agregatne potražnje ili krivulje agregatne ponude
-djelujući preko promjene ponude
novca na kretanje krivulje
agregatne potražnje
www.referada.hr
SB može djelovati na
formiranje različitih stanja
ravnoteže privrede
uz odreĎenu ciljanu vrijednost nominalnog dohotka
(npr. Y=4000, ostat će isti uz različite kombinacije realnog dohotka i razine cijena)
Ostvarivanje ciljne razine nominalnog dohotka kad se agregatna potražnja smanjuje
-ako smanjenje agregatne potražnje dovede do
kratkoročnog pada realne proizvodnje i razine
cijena, nominalni dohodak bit će u kratkom
roku niži od ciljane vrijednosti Y=4000, a
realna proizvodnja ispod stanja dugoročne
ravnoteže YSLR ; operacijama na otvorenom
tržištu i
instrumentima mon.politike SB će povećati ponudu novca
i omogućiti vraćanje yd u prvotnu poziciju
(istodobno se povećava realna proizvodnja i razina cijena, dugoročna ravnoteža ostvarit će se
uz stabilan nominalni dohodak Y=4000)
Ostvarivanje cilja kod nominalnog dohotka kad opada agregatna ponuda
-šokovi ponude(porast cijene nafte, posljedice ratova,slabi urod-na koje SB ne može djelovati)
koji dovode do pomicanja krivulja kratkoročne YS i dugoročne agregatne YSLR ponude ulijevo
-šok ponude rezultira padom realne
proizvodnje s y=1000 na y=800, te
porastom cijene na p'=7, dugoročna
www.referada.hr
ravnoteža uspostavlja se u B, gdje je
nom.dohodak Y=5600 ;
SB može smanjujući ponudu novca
uzrokovati pad agregatne potražnje i
pomicanje Yd ulijevo,
nova ravnoteža se formira uz nižu razinu cijena,Y=4000(točka C)
-ograničenja korištenja nominalnog dohotka kao praktičnog indirektnog cilja monetarne
politike : podaci postaju dostupni uz znatan vremenski razmak, kašnjenje podataka, nesigurnost
procjena o potrebnom porastu ili smanjenju ponude novca, mogućnost utjecaja dodatnih
varijabli na promjene ravnotežnog stanja
5.2.5.Alternativni indirektni ciljevi monetarne politike
Usmjeravanje cijena roba – može uključiti usmjeravanje kretanja cijene neke odreĎene robe
(zlato,nafta) ili cijene košarice dobara (izražava indeks potrošačkih cijena)
-korištenjem cijene zlata monetarni sustav bi funkcionirao slično funkcioniranju zlatnog
standarda (cijena zlata bi bila sidro monetarne politike)
Sidro monetarne politike može biti devizni tečaj domaće valute u odnosu na odreĎenu stranu
stabilnu valutu (npr. U RH devizni tečaj kune prema euru predstavlja glavno nominalno sidro
stabilnosti cijena-SB se koristi stabilnošću deviznog tečaja kune prema euru kao indirektnim
ciljem u ostvarivanju krajnjeg; uspješnost ovisi o uspješnosti sidrenja inflacijskih očekivanja
domaćih ekonomskih subjekata, učincima vezanim uz fiksiranje cijena dobara koja su predmet
meĎunarodne razmjene ; na taj način se domaća inflacijska očekivanja vežu uz stopu inflacije
u zemlji sidra)
-drugi potencijalno mogući indirektni ciljevi :
-razlika izmeĎu dugoročnih i kratkoročnih kamatnjaka, ili bilo koja druga „varijabla“ koja
zadovoljava uvjete: - „varijabla“ predstavlja indikator budućeg inflacijskog pritiska
- „varijabla“ je mjerljiva
- SB može na „varijablu“ djelovati i stabilizirajući njezino kretanje na
bilo koji drugi krajnji cilj
- postoji visok stupanj koreliranosti te stabilna veza izmeĎu
„varijable“ i krajnjeg cilja
-monetarna politika ima male mogućnosti direktne kontrole trenutačne stope inflacije, zbog
toga se SB usredotočuju na indikatore budućeg inflacijskog pritiska u razdoblju od jedne do
dvije godine unaprijed (4 grupe indikatora) :
www.referada.hr
(1) ukazuje na trenutačni inflacijski pritisak (mjeren iskorištenošću proizvodnih
kapaciteta,stopom nezaposlenosti, br.slobodnih radnih mjesta, indeksom cijena i proizvodnim
jazom)
(2) upućuje na mogući inflacijski pritisak tijekom sljedećih godinu dana (uključuje
kretanje nadnica i troškova proizvodnje, uvoznih i izviznih cijena, cijena pojedinih dobara i
promjene deviznog tečaja)
(3) upućuje na inflacijske pritiske koji će se javiti za otprilike jednu do dvije godine (rast
ponude novca, kretanje kratkoročnih i srednjoročnih kamatnih stopa, tržišna očekivanja)
(4) inflacija koja se može javiti za više od dvije godine (pokazatelji su krivulja kamatnih
prinosa i kretanje dugoročnih kamatnih stopa, ali i kretanje deviznog tečaja, obujam i
struktura kredita banaka, cijene pojedinih oblika imovine)
5.3.Transmisijski mehanizam monetarne politike i uloga referentnog kamatnjaka na
financijskim tržištima
Mehanizam monetarne transmisije obuhvaća pokazatelje inflacijskog pritiska, učinke
instrumenata,mjere monetarne politke na izabrani indirektni cilj i signale koje odašilju učinci
indirektnog cilja na ostale financijske i makroekonomske varijable
-zbog slabljenja funkcionalne veze izmeĎu ponude novca, realnog dohotka i razine cijena, te
zbog izraženih nestabilnosti potražnje za novcem ,ciljanje ponude novca je danas manje
zastupljen kanal monetarne transmisije, SB koriste nominalne kratkoročne kamatnjake kao
indirektni cilj monetarne politike
-kanal kamatnjaka najstariji je i najpoznatiji kanal monetarne transmisije (Keynes)-
ekspanzivna monetarna politika može biti učinkovita u snižavanju nominalnih,ali i realnih
kamatnjaka, što preko investicija dovodi do formiranja ravnoteže uz veću razinu relanog
outputa (60-ih su razvijeni imovinski kanali monetarne transmisije koji dokazuju da porast
ponude novca povećava potražnju za razločitim oblicima imovine ; 80-ih i 90-ih razvijeni su
kanali asimetričnih informacija koji upućuju na odreĎene nesavršenosti i anomalije na
financijskim tržištima i u ponašanju ekonomskih subjekata)
[uz službeni kamatnjak SB(FED-diskontna stopa,Eurozona-minimalna posudbena stopa),
važan je i referentni kamatnjak-stopa na federalne fondove, EONIA(SAD,kamatnjak na
prekonoćne bankovne pozajmnice) i EURIBOR(Eurozona, kamatna stopa po kojoj je jedna
prvorazredna banka voljna posuditi sredstva drugoj prvorazrednoj banci na rokove dospijeća
tj.dana,mjesec,3mj,12mj.)]
Djelovanje transmisijskog mehanizma uz korištenje kamatnjaka kao indirektnog cilja
monaterne politike (shema)
-SB koristi kamatnjaka kao indirektni cilj mon.politike; koristeći instrumente mon.politike SB
djeluje na promjene viškova likvidnosti banaka i usmjeravanje kretanje kamatnjaka na
meĎubankovnom tržištu (promjene referentnog kamatnjaka definiraju najnižu cijenu pribave
www.referada.hr
viškova likvidnosti banaka, s druge strane su signal koji djeluje na očekivanja budućih
promjena kratkoročnih kamatnjaka)
-promjenama referentnog kamatnjaka SB direktno utječe na kamatnjake na meĎubankovnom
tržištu i indirektno na kamatnjake na depozite i kredite banaka (time se mijenjaju i očekivanja
o budućem kretanju kamatnjaka, cijena imovine i mon.politike)
-monetarna politika takoĎer djeluje na očekivanja javnosti o budućoj inflaciji (da bi učinak na
očekivanja javnosti o budućoj inflaciji bio što manji SB mora biti sposobna održati visok
kredibilitet i povjerenje javnosti)
-kretanja kratkoročnih i dugoročnih kamatnjaka, promjene obujma kredita, promjene ponude
novca izazivaju učinke na kretanje cijena različitih oblika imovine, to djeluje na promjenu
vrijednosti imovine kao kolaterala pri zaduživanju, a time na obujam bankovnih kredita,
kombinacija tih učinaka djeluje na odluke o zaduživanju, štednji, potrošnji i sl. ; u uvjetima
fluktuirajućeg deviznog tečaja mjenjaju se i cijene uvoznih proizvoda, zbog čega krajnji učinak
na razinu cijena i postizanje konačnog cilja stabilnosti cijena ovise o širem krugu čimbenika
koji su tek u manjoj mjeri pod utjecajem SB!
8. INFLACIJA
INFLACIJA – NEIZBJEŢNA GOSPODARSKA POJAVA
- definicija inflacije ovisi o ekonomskoj doktrini koju zastupaju
pojedini ekonomski teoretičari: Friedman – definira inflaciju kao
porast količine novca u optjecaju koji ne prati rast proizvodnje,
odnosno porst količine novca po jedinici proizvodnj
- inflacija je isključivo monetarni fenomen u kojem Friedman vidi
uzrok i rješenje
Perišin – proces samopodrţavanog, a različitim uzorcima izazvanog rasta
cijena koji postupno dovode do opadanja ţivotnog standarda većine
stanovništva, a zatim zavisno od njezine relativne veličine u odnosu na
inflaciju u drugim zemljama, do iscrpljivanja nacionalnih izvora deviza,
pogoršavanja devizne bilance i tečaja nacionalne valute i poremećaja na
trţištu koji oteţava kontinuirano funkcioniranje gospodarstva
- inflacija „pothranjuje samu sebe“ – proces nad kojim se gubi
kontrola, koji integrira u sebi mnoge čimbenike koji se isprepliću i
multipliciraju u negativnom smislu
- inflacija je kompleksna i heterogena pojava
- inflacija ima različite uzroke, intenzitet i posljedice ne postoji
jedinstven model antiinflacijske politike
- stabilnost cijena jedan je od najvaţnijih ciljeva središnjih banaka
različite definicije: A. Greenspan – stabilnost cijena definira kao
www.referada.hr
razinu cijena dovoljno stabilnu tako da očekivanja promjena ne
utječu bitno na ključne ekonomske odluke
Friedman – stabilnost cijena je situacija u kojoj cijene rastu između 3-5%
godišnje (ECB pod stabilnošću cijena smatra godišnju stopu rasta cijena do
2%) - optimalni horizont za planiranje i upravljanje inflacijom je tri godine
(srednji rok, i to zbog tzv. vremenskog pomaka koji je potreban da određena
mjera monetarne politike postigne i ostvari zacrtani cilj), dok je za ciljanje
razine cijena optimalni rok pet do šest godina
VRSTE INFLACIJE
- s obzirom na intenzitet, inflacija moţe biti:
puzajuća (sekularna inflacija) o ovoj vrsti inflacije moţemo govoriti ako u
nekoj zemlji cijene tijekom godine porastu za 3-5%
- nije štetna, već je poţeljna u gospodarstvu jer pozitivno utjeće na
njega (na trţištu postoji veći prihvatljivi višak potraţnje koji
stimulira proizvodnju i zapošljavanje, a ne prijeti ugroţavanju
ţivotnog standarda ljudi)
kotrljajuća inflacija
galopirajuća inflacija – brzo se razvija i koja, ako se takav ritam nastavi,
prerasta u hiperinflaciju
hiperinflacija – predstavlja opći porast cijena u zemlji i to u visini od 50%
mjesečno
- posljedica političkih poremećaja i sukoba te izazvanog nereda koji se
pretvara u kaos (npr. ratne inflacije) - s obzirom na rok trajanja,
inflacija moţe biti:
prolazna inflacija – primjer promjena cijene nafte (prvo je cijena nafte rasla,
da bi nakon nekoliko mjeseci cijena pala pa je s padom cijene pala i inflacija)
- u povijesti, prolazna inflacija posebno je bila prisutna u vrijeme
zlatnog standarda kada su postojale faze rasta i pada cijena, što je
bilo posljedica kretanja izvoza i uvoza zlata
jednokratna – situacija kad u zemlji dođe u kraćem razdoblju do općeg
porasta cijena koji se potom raznim antiinflacijskim mjerama eliminira i ne
pojavljuje se nakon toga duţe vrijeme
kronična – situacija u kojoj cijene u duţem roku stalno rastu i to različitim
godišnjim intezitetom
- uzroci su različiti (politički, socijalni čimbenici, rast cijena nafte,
pogrešene monetarne politike...) i međusobno se isprepliću i tako
predstavljaju kroničnu pojavu koja se teško iskorjenjuje
- postojala u bivšoj Jugoslaviji - s obzirom na razinu cijena, inflacija
moţe biti:
relativna – porast indeksa cijena određenih grupa dobara apsolutna –
porast općeg indeksa cijena
www.referada.hr
- „novčana iluzija“ – fenomen koji se javlja u vrijeme inflacije
- pojava kontinuiranog općeg rasta cijena u određenom razdoblju, a
kojeg prati rast plaća u apsolutnom (nominalnom) iznosu
- iluzija o povećanom bogatstvu radnika zbog rasta plaća u
apsolutnom iznosu rast cijena uvijek je brţi i viši od rasta plaća
- inflacija cijena imovine – situacija kad cijene dionica, nekretnina i
drugih oblika imovine naglo rastu u određenom razdoblju (primjer
je Japan te trţište nekretnina u SAD-u)
FIAT NOVAC KAO IZVOR INFLACIJE
- stabilnost monetarnog sustava koji počiva na papirnatom novcu
(fiducijarnom) bez unutrašnje vrijednosti treba se ogledati u dobro
vođenoj monetarnoj politici koja treba osigurati optimalnu količinu
novca monetarna kretanja trebala bi biti usklađena s realnim
kretanjima (proizvodnjom robe i usluga) kako ne bi došlo do
promjene kupovne moći novca - ako središnja banka i poslovne
banke proizvode više novca od proizvodnje roba i usluga dolazi do
porasta cijena inflacija
UZROCI I POSLJEDICE INFLACIJE
- uzroci inflacije su:
rast količine novca u optjecaju – predstavnici kvantitativne
teorije inflacije (D. Hume i D. Ricardo) objašnjavaju inflaciju
kao stanje sa mnogo novca i malom količinom robe
- Hume polazi od zakona prometa znakova vrijednosti; postavlja tezu
da cijena robe ovisi o masi novca u optjecaju; Humove tvrdnje: 1.
cijene robe određene su ukupnom količinom novca, 2. ako se količina
robe poveća, njezina cijena pada, a vrijednost novca raste i obrnuto;
ne uzima u obzir brzinu optjecaja novca
UZROCI INFLACIJE
Inflacija uzrokovana povedanjem
potražnje (demand pull)
Osobna potrošnja
Privatne investicije
Državna potrošnja
Izvoz
Inflacija uzrokovana
sa strane ponude
Inflacija troškova
Uvezeni faktori proizvodnje
Domadi faktori
proizvodnje
Inflacija uzrokovana
očekivanjima
www.referada.hr
- Ricardo polazi od teorije radne vrijednosti vrijednost robe zavisi
isključivo od ukupne količine rada potrebnog za njezino dobivanje i
iznošenje na trţište; promatra novac samo u funkciji prometa robi
raste ili pada cijena razmjerno povećanju ili smanjenju količine
novca
- razvoj kvantitativne teorije: 1. faza – period Hume-Ricardove
primitivne formulacije kvantitativne teorije novca – pokušava
objasniti uzroke porasta cijena, nalazi objašnjenje u priljevu zlata
zaključak: ovisnost cijena o količini novca; 2. faza – period razrađene
kvantitativne teorije poznate po Fisherovoj varijanti (ili
transakcijska i Marshallova varijanta inflacije ili dohodovna
varijanta)
rast potraţnje (demand pull) – temelji se na vaţnosti uloge
količine novca; Friedman inflacija je monetarni fenomen
koji nastaje rastom količine novca koji je brţi od stope rasta
proizvodnje; Friedman potvrđuje tvrdnje Humea o vezi
količine novca i cijena, ali unosi čimbenik stope rasta
proizvodnje koji putem ponude roba djeluje na cijene;
zaključak: količina novca i cijene srazmjerno se kreću, ali je
pitanje što je čime uzrokovano
- količina novca u optjecaju je zavisno promjenjiva veličina koja ovisi
o ponudi i potraţnji, koje su zavisno promjenjive veličine
- potraţnja novca je ovisna o odnosu i tendencijama u kretanju
proizvodnje
- ponuda novca je zavisno promjenjiva veličina pod utjecajem odnosa
i tendencija gospodarskih kretanja
promjene na strani ponude rast troškova proizvodnje
- varijante inflacije troškova: inflacija nadnica, inflacija zbog poraslih
uvoznih cijena, inflacija zbog poraslih cijena sektora koji vuku sve
cijene prema gore (monopolističke cijene te dominacija velikih
tvrtki), inflacija zbog marţe
- inflacija nadnica – nadnice rastu brţe nego produktivnost rada,
dolazi do povećanja troškova proizvodnje, što izaziva rast cijena i
inflatorni proces (inflatorna spirala nadnica)
- Friedman odbija čimbenik rasta troškova kao glavni uzrok inflacije
(primjer: inflacija u SAD-u 60.-tih i 70.-tih godina 20.st. glavni
razlozi inflacije bili su brzi rast drţavne potrošnje, ţelja vlade za
ostvarenjem politike pune zaposlenosti i greške koje je napravila
FED)
kontinuirani deficit bilance plaćanja – neravnoteţa platne bilance moţe
utjecati na unutarnju neravnoteţu i izazvat inflatorni proces
- deficit bilance plaćanja ukazuje da zemlja troši više nego što
proizvodi u pomanjkanju vanjskih kompenzatorskih kredita on
utječe na sniţenje vrijednosti domaćeg novca na deviznom trţištu
to dovodi do povišenja cijena uvezenoj robi te prodaja vlastite robe
www.referada.hr
uz niţu cijenu unutarnje cijene nastoje u svom kretanju slijedit
povišenje tečajeva deviza opća potraţnja robe se povećava, dok se
zbog pomanjkanja deviza, uvoz koji bi mogao usporiti rast cijena ne
moţe više povećati početak inflatornog procesa
pad produktivnosti – povećanje produktivnosti rezultira povećanjem
proizvodnje istog proizvoda po jedinici vremena što povećava njegovu
ponudu na trţištu i utječe na sniţavanje cijena
- ako dođe do pada produktivnosti, doći će do smanjenja ponude
proizvoda na trţištu ako je riječ o velikom broju roba, to će izazvati
rast inflacije
očekivanja – po Aftalionu, razina cijena je funkcija varijacije dohotka i
funkcija predviđanja, a ne količina novca pa će čak i onda kada količina
novca ne raste, pojedinci biti skloni da skuplje plaćaju robu ako se njihovi
prihodi povećavaju; sve ono što dovodi do porasta dohotka dovodi do porasta
potraţnjerobe i izaziva porast cijena
- kretanje cijena ovisi ne samo o varijacijama dohotka već i o
predviđanjima uključuju se kvalitativni odnosi
- vrijednost novca ovisi o korisnosti posljednje jedinice dohotka; ocjena
vrijednosti posljednje novčane jedinice dohotka ovisi ne samo o
veličini dohotka već i o iskustvu iz prošlosti i očekivanju u
budućnosti ako se očekuje pad cijena, dakle porast vrijednosti
novca, kupci će smanjiti kupovine, i to će neposredno utjecati na pad
cijena buduća (očekivana) vrijednost novca utječe na sadašnju
njegovu vrijednost
- poimanje inflacije naglašava očekivanja, subjektivne procjene i
ponašanje kao bitne čimbenike inflatornog procesa
rat, socijalna previranja i prirodne katastrofe – zbog poremećenog
normalnog funkcioniranja proizvodnje, dolazi do pada proizvodnje što
smanjuje ponudu i dovodi do rasta cijena
MODEL INFLATORNOG-DEFLATORNOG JAZA
- prometna vrijednost proizvoda zavisi od njegova izobilja ili njegove
rijetkosti, ali uvijek u odnosu prema potraţnji
- cijena je funkcija ponude i potraţnje ( ), pri čemu u kratkom roku
cijena ovisi ponajprije o potraţnji, dok u dugom roku cijena ovisi preteţno o
ponudi
- osnovno pravilo: što je kraće razdoblje koje analiziramo, to više moramo
uvaţiti utjecaj potraţnje na vrijednost i, što je dulje razdoblje, to značajniji
će biti upliv troškova proizvodnje na vrijednost
- Wicksell – smatra da novčana ravnoteţa ovisi o kretanju kamatne stope, tj.
o odnosu prirodne i bankarske kamatne stope
- novčana će ravnoteţa biti ostvarena ako su ispunjena dva uvjeta: 1) ako su
prirodni i bankarski kamatnjak jednak (pa ne utječu na cijene) i 2) ako su
investicije jednake štednji
www.referada.hr
- tvrdi da se u dinamičnom gospodarstvu globalna potraţnja dijeli na
potrošačku potraţnju i štednju, a globalna ponuda na proizvodnju dobara
potrošnje i investicije
- kada je novčani kamatnjak ispod prirodnog, investicije premašuju štednju
povećava se potrošačka potraţnja u odnosu prema proizvodnji dobara
potrošnje posljedica je rast cijena
(prirodni kamatnjak – onaj kod koje su ponuda ušteđenih realnih dobara i
potraţnja tih dobara za investicijama sasvim jednake)
- primitivni oblik modela inflatornog jaza tumači se ovako: ako se između
raspoloţivog dohotka (ukupna potraţnja, tj. potencijalna potraţnja) i
ukupne ponude pojavi nesklad – jaz, dolazi do porasta, odnosno pada cijena
- inflatorni jaz pojavljuje se kao posljedica takva porasta globalne potraţnje
koji ne prati odgovarajući porast globalne ponude
- ponuda i potraţnja same će se izjednačiti bilo porastom cijena, bilo
drugačijom upotrebom viška dohotka
- graf: model inflatornog jaza
- grafički prikaz u obliku vage – s lijeve strane nalazi se potraţnja, a s desne
ponuda
- kod cijene po ponuda i potraţnja roba su u ravnoteţi
- pri količini q1 postoji deflatorni jaz: S1>D1; S1 – D1 predstavlja deflatorni jaz
- obrnuto, kod količine q2 imamo S2<D2, te postoji inflatorni jaz; D2 – S2 je
inflatorni jaz, koji dovodi do porasta cijena
- ako je u nekom gospodarstvu prisutan inflatorni jaz terapija bi se sastojala
u tome da se smanji količina novca u opticaju, što bi povisilo kamatnu stopu
i na kraju bi se stvarila nova ravnoteţa kao rezultat restriktivne monetarne
politike
- u situaciji deflatornog jaza terapija bi bila obrnuta trebalo bi povećat
količinu novca u opticaju što bi kao posljedicu imalo rast potraţnje i
oţivljavanje gospodarske aktivnosti ekspanzivna monetarna politika
- s obzirom da model ne vodi računa o odnosima cijena, vrsti robe i njezinoj
namjeni, o supstituciji, elastičnosti ponude i potraţnje te o troškovima
proizvodnje, uz njega se posebno ističe klauzula ceteris paribus
- Lindahl 𝐸 (1 − 𝑠) = 𝑃 ∙ 𝑄 E = raspoloţivi dohodak
s = dio dohotka koji se ne troši
P = razina cijena
Q = ponuda novca
E (1 – s) = potrošnja (potraţnja robe)
- ako je ponuda (Q) neizmjenjena, tada će, što je veća potraţnja za robom {E
(1 –
s)} i cijene (P), biti veće:
- pad kamatne stope povećava dohodak (E), dok u prvo vrijeme, zbog sniţenih
kamatnjaka, utječe na povećanje zaliha i dovodi do smanjenja ponude (Q)
www.referada.hr
cijene rastu kao posljedica sniţenja kamatne stope koje na njih djeluju
promjenom u odnosu ponude i potraţnje
- dio ukupnog nacionalnog dohotka koji nije ušteđen uvijek je jednak količini
dobara potrošnje pomnoţenoj s nivoom cijena
- Keynes – definira inflatorni jaz kao 𝐸 − (𝑃𝑛 + 𝑆) inflatorni jaz za neki
period jednak je razlici između raspoloţivog dohotka u tom periodu i
predviđene količine robe koja će biti ponuđena za to vrijeme, izračunano u
cijenama kakve su bile na kraju prethodnog perioda, pri čemu njegovo
ostvarenje ovisi o sklonosti potrošnje
- graf: korekcija inflatorno-deflatornog jaza
- stanje ravnoteţe nalazi se pri ravnomjernom i usporednom kretanju
potrošnje i proizvodnje (linija 1)
- porastom dohotka raste apsolutno i relativno štednja pa zbog toga dolazi do
takva kretanja potrošnje koja ne odgovara razini i kretanju proizvodnje
- razlika između nove linije potrošnje (linija 2) i linije proizvodnje (linija 1)
predstavlja štednju (2-1) koja se pojavljuje nakon točke A pojavljuje se
deflatorna komponenta jer dio dohotka stoji neutralan u
štednji, ne troši se taj neutralizirani dohodak potrebno je upotrijebiti za
investicije
- na taj se način potrošnja i investicije izjednačuju (točka B) s proizvodnjom i
dohotkom
- kod točke B štednja je jednaka investicijama pa su gospodarska kretanja i
dohodak stabilni
- ako se točka pune zaposlenosti (pz) nalazi na višoj razini pune zaposlenosti
od one u točki B, tada ni te investicije ne iscrpljuju štednju
- razlika, tj. višak štednje nad ukupnom potrošnjom (pt + investicije)
predstavlja deflatorni jaz , koji se treba popuniti intervencijom
drţave
- smisao keynesijanske terapije je u tome da drţava u tom slučaju mora
destimulirati štednju, stimulirati investicije, a osim toga svojom akcijom
puniti taj jaz sve dotle dok spontani odnosi ne budu u stanju to postići
NAČINI RJEŠAVANJA PROBLEMA INFLACIJE
A) ako je riječ o inflaciji troškova, naglasak antiinflacijskog programa bit će na
sniţavanju onih troškova proizvodnje koji su doveli do općeg porasta cijena (npr.
rast cijena nafte ili plaća)
B) ako je glavni uzrok inflacije na strani potraţnje, onda se antiinflacijski program
treba temeljiti na njezinom smanjivanju koristi se restriktivna monetarna
politika i smanjuje se količina novca u opticaju, čime se izravno utječe na rast
kamatne stope rast kamatne stope destimulirat će investicijsku potrošnju
- ako je problem u prevelikoj drţavnoj potrošnji, potrebno je smanjit deficit
proračuna ili smanjiti sam proračun
TEORIJSKI PRISTUPI UZROCIMA INFLACIJE
www.referada.hr
A) kvantitativna teorija inflacije
- Fisherova jednadţbe: P = opća razina cijena
(primitivna faza) Q = ponuda roba
M = količina novca
V = brzina optjecaja novca
- nedostaci Fisherove jednadţbe: nerealno je da je količina roba uvijek
konstantna, ne uzima se u obzir kretanje dohotka i visina kamatnjaka,
jednadţba je statična, zapostavlja se funkcija štednje novca (novac
promatra u funkciji transakcija transakcijska jednadţba), zanemaruje
novčane surogate
- Fisherov efekt: 𝑟 = 𝑖 − 𝑝 r = realni kamatnjak
i = nominalni
kamatnjak p = stopa
inflacije
- realni kamatnjak predstavlja razliku između nominalnog kamatnjaka i
stope inflacije, tj. definira se kao porast kupovne moći što je posljedica
rasta prinosa koji je rezultat neke investicije
- nominalni kamatnjak uz dani realni kamatnjak kreće se paralelno s
promjenama očekivane inflacije Fisherov efekt viša stopa inflacije
vodi višem nominalnom kamatnjaku
B) teorija inflacije J. M. Keynesa – polazi od pretpostavke da su tekući rashodi za
potrošna dobra jednaki ukupnom dohotku umanjenom za štednju 𝑃𝑅 = 𝐸 − 𝑆 pa
je jednadţba za cijenu potrošnih dobara:
P = cijena potrošnih dobara
E = ukupan nacionalni dohodak
O = ukupna proizvodnja
I' = novčani dohodak ostavaren proizvodnjom onvesticijskog dobra
S = štednja
R = tekuća potrošnja dobara potrošnje
- naglasio da je za određivanje cijena vaţno je uzimati novčane rashode (E –
S), a ne ukupnu količinu novca suprotstavljati masi robe
- cijena sredstava za proizvodnju ovise o odnosu S : I, očekivanju i kamatnoj
stopi neravnoteţa S : I izaziva proces pada ili rasta cijena, ovisno o
kamatnoj stopi
- po Keynesu, cijene su funkcija novčanih rashoda (dok su novčani rashodi
funkcija cijena i vrijednosti novca, kao što je i sklonost likvidnosti njihova
funkcija)
- osnovna Keynesova pogreška je to što je sklonost likvidnosti smatrao
nezavisno promjenjivom veličinom (a ona je zavisno promjenjiva)
- keynesijanska revolucija Keynesova rješenja za problem depresije,
nedovoljne potrošnje i nedovoljne zaposlenosti (tj. ekonomske krize) su
varijacija u javnim rashodima, porezima i javnom dugu kojima se mogu
stabilizirat cijene i realna ekonomija (traţi aktivnu ekonomsku politiku)
www.referada.hr
- definicija kvantitativne teorije novca – sve dok postoji nezaposlenost,
zaposlenost će se mijenjati u istom razmjeru s količinom novca; a kad
postoji puna zaposlenost, cijene će se mijenjati u istom razmjeru s količinom
novca
- Keynes uvodi psihološke kategorije (sklonost potrošnji, sklonost likvidnosti,
psihološke procjene budućeg prinosa kapitala) te dekompozira potrošnju i
proizvodnju
C) monetarizam – makroekonomski teorijski smjer koji se temelji na četiri ključne
postavke: 1) neutralnost novca u dugom roku, 2) djelotvornosti novca u kratkom
roku, 3) razlikovanje između realne i nominalne kamatne stope, 4) ulozi
monetarnih agregata u monetarnoj politici
- začetnik ovog teorijskog pravca je Friedman tvrdi da se količina novca i
razina cijena usklađeno kreću, no pitanje je što je uzrok, a što posljedica
- kod hiperinflacija, količina novca je uzrok, a visina cijena posljedica
- u visokorazvijenim zemljama povećanje količine novca u optjecaju u roku 6
do 9 mjeseci utječe na porast gosp. aktivnosti, a u idućih 12 do 18 mjeseci
dolazi do rasta inflacije
- u slabije razvijenim zemljama, inflacija najčešće rezultira iz političkih
nereda i rasipništva nacionalnih vlasti
PHILLIPSOVA KRIVULJA
- Phillips je utvrdio da postoji veza između inflacije i nezaposlenosti, i da
razina nezaposlenosti moţe biti smanjena, a da se ne poveća inflacija sve do
granice gdje je krivulja horizontalna
- smatra da vlada moţe izabrati kao cilj još niţu razinu nezaposlenosti od
teorijski postavljene, ali će pritom kao trošak proizvest višu inflaciju
(u njegovoj studiji stoji da razina nezaposlenosti od 2,5% zahtjeva prihvaćanje stope
inflacije od 2%)
- trade off između nezaposlenosti i inflacije ekonomska politika moţe birati između
određene kombinacije stope inflacije i stope nezaposlenosti
- graf: Phillipsova krivulja
p = godišnja promjena razine cijena
u % w = godišnji porast nom. nadnica u
%
A% = stopa nezaposlenosti u %
- na desnoj ordinati nalazi se nominalna povećanja plaće; lijeva ordinata pokazuje
stopu inflacije (p)
- ako nominalne plaće porastu za 3%, razina cijena ostaje stabilna,
modificirana
Phillipsova krivulja sijeće apcisu
- stabilnu razinu cijena moguće je postići u slučaju stope nezaposlenosti od 6%
svakim pokušajem smanjivanja te stope posljedica je povećanje cijena
www.referada.hr
- iz Phillipsove krivulje moţe se izvesti troškove suzbijanja nezaposlenosti koje odraţava
porast stope nezaposlenosti, odnosno stupanj dodatne inflacije s kojom bi se trebalo
računati u slučaju politike orijentirane na povećanje zaposlenosti
- graf: promjene Phillipsove krivulje
- u točki B vlada nezaposlenost u visini stope An, tj. trţište rada je uravnoteţeno ako su
ponuda i potraţnja radnih mjesta za postojeću realnu plaću
podudaraju razina cijena je stabilna, stopa inflacije jednaka nuli - ako ekonomska
politika nastoji povećat potraţnju, cijene dobara rastu raste potraţnja za radnom
snagom i nominalna plaća točka C pokazuje situaciju u kojoj se nezaposlenost
smanjila na A1, a stopa
inflacije iznosi p1
- s obzirom da se radi samo o novčanoj iluziji, nova se ravnoteţa nalazi u točki D, u kojoj
realna plaća odgovara početnoj vrijednosti
- Friedman i Phelps u model Phillipsove krivulje uvode pojam očekivane inflacije
radnici i sindikati svoja očekivanja o budućoj inflaciji temelje na stopi inflacije iz
prethodnog razdoblja, računaju na realne nadnice, tj. njihovu realnu kupovnu moć
- stvaraju se kratkoročne Phillipsove krivulje u skladu s inflacijom kakvu očekuju
radnici spajajući kratkoročne točke ravnoteţe dobivamo vertikalnu dugoročnu
Phillipsovu krivulju na razini nezaposlenosti koja postoji kada je trţište rada u
ravnoteţi, tj. u točki prirodne razine nezaposlenosti
- očekivanja radnika su najveći problem Phillipsove krivulje i najveći problem za vladu
jer ne moţe efikasno smanjiti nezaposlenost, a da ne poveća inflaciju - dugoročno se ne
moţe odrţati trade off između inflacije i nezaposlenosti razina inflacija se ne moţe
drţati iznad njezine očekivane razine, niti se nezaposlenost moţe smanjiti ispod
prirodne razine
- „koeficijent ţrtvovanja“ ako se ţeli sniziti stopa inflacije, mora se smanjiti količina
novca, što će proizvesti pad potraţnje i rast nezaposlenosti
- s druge strane, radnici trebaju eliminirati svoja očekivanja o rastu buduće inflacije
kako bi se uistinu ostvarila niţa inflacija u sljedećem razdoblju
- Taylorovo pravilo uzima u obzir tri varijable: stopu inflacije, rast BDP-a i
kamatnjak - prema tom pravilu, ako inflacija poraste za 1%, kamatnjak bi trebao
porasti za oko1,5%; ako BDP padne za 1% u odnosu na bazno razdoblje, kamatnjak bi
trebalo sniziti za 0,5%
- restriktivna monetarna politika ako prijeti inflacija; ekspanzivna monetarna politika
ako prijeti recesija
POSLJEDICE INFLACIJE
- negativne posljedice:
preraspodjela bogatstva i socijalno raslojavanje
oteţava se i u nekim slučajevima potpuno onemogućuje planiranje
gubi se osjećaj za realnost
tope se međunarodne rezerve likvidnosti drţave (svatko ţeli zaštiti kupovnu
vrijednost svog novca pa kupuje devize (u vrijeme inflacije domaća valuta
deprecira))
www.referada.hr
smanjuju se inozemna ulaganja
povećava se nesigurnost
građani nepotrebno gomilaju zalihe robe...
- no, pojavljuju se i pozitivne posljedice:
drţava povećava svoje prihode (zbog porasta cijena povećava se porezna
osnovica)
ukoliko se drţava zaduţuje i vraća kredite u domaćoj valuti (bez valutne
klauzule), situacija će za nju biti povoljnija jer prilikom vraćanja kredita
realna vrijednost novca pada
- deflator bruto domaćeg proizvoda predstavlja korekciju nominalnog bruto domaćeg
proizvoda
za stopu inflacije
- BDP deflator ne uključuje uvezena dobra ne odraţava potpuni utjecaj inflacije
- realni BDP se moţe mijenjati samo zbog promjene fizičkog obujma proizvodnje
- deflator se koristi za izračun realnih vrijednosti nominalnih ekonomskih veličina
DEFLACIJA
- pojava suprotna inflaciji predstavlja opći pad cijena
- deflacija je situacija u gospodarstvu kada je agregatna ponuda veća od agregatne
potraţnje dolazi do gomilanja zaliha kod proizvođača, dolazi do smanjenja
proizvodnje i otpuštanja radnika pad bruto domaćeg proizvoda
-rješenje: nuţno je povećat potraţnju, odnosno potrošnju
DEZINFLACIJA
- lagan i postupan pad opće razine cijena tijekom duţeg razdoblja, ili lagano vraćanje
kupovne moći novcu
CILJANJE INFLACIJE
- koncept koji kao nominalno sidro u provođenju monetarne politike uzima određenu
razinu inflacije
- konkretno, središnja banka se obvezuje javnosti svim mjerama i instrumentima
odrţati zadanu stopu inflacije, tj. ne dopustiti da ona bude premašena
- stopa ciljanje inflacije varira tijekom vremena i prilagođava se konkretnim
gospodarskim uvjetima
- osim stope inflacije, monetarna politika kao nominalno sidro moţe se koristiti
monetarnim agregatima i deviznim tečajem
- ciljanje inflacija monetarna politika čiji kreatori unaprijed javno i sluţbeno
objavljuju razinu inflacije u kratkom i srednjem roku, čime jasno stavljaju do znanja
da je to glavni cilj monetarne politike
- nedostatak su visoki troškovi provođenja ovakvog koncepta ukoliko se pojave
neočekivane okolnosti u gospodarstvu
- prednosti su povećanje stupnja edukacije javnosti o monetarnoj politici te povećanje
kredibiliteta i transparentnosti središnje banke, smiruje inflacijska očekivanja,
stabilnost u predviđanju troškova i prinosa, što je temelj pokretanja transakcija i
dugoročnijeg planiranja, a time i efikasnijeg gospodarstva
www.referada.hr
- ciljanje razine cijena je uţi pojam od ciljanja inflacije odnosi se na pojedine proizvode
ili grupe proizvoda
MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV
- DEVIZNI TEČAJ - poveznica između nacionalnih monetarnih sustava pri čemu se svaka njegova
promjena odražava na međusobne ali ukupne svjetske odnose
- razmjena potraživanja u valuti zemlje A, za potraživanje u valuti zemlje B
- INTREVALUTARNI TEČAJ - predstavlja razmjenu efektivnog novca jedne zemlje za efektivni novac
druge zemlje
-nacionalna valuta - zakonsko i definitivno sredstvo pladanja samo na određenom valutnm području
(pod.jedne zemlje, izvan tog područja gubi svojstva zak. i def.sred.pladanja)
- DEVIZA-nije materijalni novac ved pravo potraživanja prema inozemstvu koje kao takvo postoji na
bankarskim računima u inozemstvu
-predstavlja svojevrsni međunarodni depozitni novac koji se kao nematerijalan vodi na računima korepodentinih banaka u zemlji A i B
-devizni tečaj predstavlja cijenu domadeg novca izraženu u stranom novcu, odnosno koliko jedinica
domadeg novca treba dati za jedinicu stranog novca-sustav direktnog kotiranja
-sustav indirektnog kotiranja-devizni tečaj predstavlja broj jedinica strane valute koji treba dati za jedinicu domadeg novca, primjenuje samo V.Britanija
-promjene deviznog tečaja utječu na kretanje uvjeta razmjene sa svijetom, odnosno one utječu na
cijene izvoza i uvoza, rentabilnost izvoza, kokurentnost gospodarstva, one dovode do promjene uvoznih supstituta -promjene tečaja utječu na promjene relativnih cijena, a time i na redistribuciju
nacionalnog dohotka, realokaciju gosp.resursa i dinamiku razvoja
-devizni tečaj ima informacijsku, redistributivnu, alokativnu i razvojnu funkciju
-NOMINALNI DEVIZNI TEČAJ-predstavlja promjenu cijene domade valute izražene u stranoj bez
uzimanja u obzir inflacije
REALNI DEVIZNI TEČAJ-je nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije i mnog je važniji, jer inflacija obezvrjeđuje vrijednost novca, smanjuje njegovu kupovnu mod
-korekcijom nominalnog tečaja za stopu inflacije dobiva se realna slika kupvne modi novca koji
posjedujemo EFEKTIVNI DEVIZNI TEČAJ-vagani prosjek deviznih tečajeva između domade valute i
valuta zemalja nama najvžnijih trgovačkih partnera
O čemu ovisi visina deviznog tečaja neke valute?
Zavisi od ponude i potražnje za dotičnim novcem na deviznom tržištu jer ponuda i potražnja dovode do konačnog formoranja deviznog tečaja. Pri tome je ponuda deviza funkcija izvoza, inozemnih
investicija u zemlju, kredita i donacija, dok je potražnja za devizama funkcija uvoza, transfera u
inozemstvo, domadih investicija u inozemstvo i donacija inozemstvu.
Na kretanje deviznog tečaja utječu i osnovni trend tržišta, vremenska neusklađenost pladanja za uvoz
i naplata izvoza, pregovaračka vještina subjekata u vanjskoj trgovini, špekulativna kretanja kapitala…
www.referada.hr
-devizni tečajevi se različio formiraju u uvjetima zlatnog standarda i papirne valute
-u uvjetima zlatnog standarda, tj.pri postojanju zlatne valute u različitim zmljama, intervalutarni tečaj varirao je oko tzv.paritetnog tečaja, koji je bio odnos količine zlata u dvjema valutama koje se
uspoređuju -paritet je čvrsto određen odnos vrijednosti, tj.odnosu količine zlata sadržanog u valutama
koje se uspoređuju
-uz razdoblje zlatnog standarda veže se i sustav fiksnih deviznih tečajeva
-odnos vrijednosti predstavlja osnovni determinator tečaja, a na to se samo nadovezuje odnos ponude
i potražnje koji utječu na kolebanje tečaja oko vrijednosti
-u uvjetima papirnate valute, a na osnovi ponude i potražnje i kretanja cijena, otvara se mogudnost neograničenog kolebanja deviznog tečaja
-utjecaj ponude i potražnje postaje odlučujudi faktor za formiranje tečaja
-fluktuacije deviznog tečaja u uvjetima papinatog novca praktički su neograničene sve dok postoji
sustav automatskog-tržišnog formiranja tečajeva, sve dotle dok se te oscilacije ne počnu kontrolirati i sprječavati mjerama državne intervencije
-fikni tečajevi ako u takvim uvjetima postoje, manipulirani su tečajevi jer se oni odražavaju samo na
mjerama devizne kontrole, ako nisu poduzete mjere da se ograničavaj i kontroliraju, oni variraju bez granice i postaju fluktuirajudi tečajevi
-za današnje je vrijeme tipično da država intervenira u svim socijalnim i ekonomskim odnosima i da je
ta intervencija najjača u sektoru vanjske trgovine i međunarodnih pladanja
-u toj situaciji devizni tečaj dobiva posebno značenje pa se nastoji utjecati na njega i koristiti se njime kao sredstvom ekonomske politike-„upravljani devizni tečajevi“
-postaje instrumentom nacionalne politike
-slobodni, plivajudi ili fluktuirajudi devizni tečaj formira se na slobodno deviznom tržištu, na koje se može utjecati mjerama ekon.politike
-primjenjuje se u slučajevima kad se određivanje strukture tečajeva ili razine tečajeva želi prepustiti
spontanim snagama i odnosima tržišta, a s ciljem spontanog osiguranja tržišne ravnoteže u ukupnoj
bilanci pladanja
-nacionalna vlast se u tom slučaju prema deviznom tečaju odnosi neutralno
-sustav fluktuirajudih tečajeva potpuno prepušten tržišnim odnosima zamjenjuje se u posebnim
slučajevma sustavom fluktuirajudih tečajeva pod kontrolom, pod utjecajem službene intervencije
-prema Frenkelu postoji 9 različitih režima deviznih tečajeva: monetarna unija, valutni odbor, pravi
fiksni tečaj, prilagođavajude vezani tečaj, puzajudi vezani tečaj, tečaj vezan za košaricu valuta, plivajudi
tečaj u okviru utvrđenih raspona, upravljano plivajudi tečaj i slobodno plivajudi tečaj
-neki ekonomisti smatraju da je za vede i zatvorenije ekonomije bolje imat plivajudi tečaj, a za manje i otvorenije fiksni, odnosno vezan dev.tečaj
WEO navodi determinante koje utječu na izbor tečajnog režima:
• Veličina ekonomije:što je nac.ekonomija veda, to je bolje koristit se sustavom
fluktuirajudih dev.tečaja
• Diverzifikacija proizvoda/strukture izvoza: što je stupanj diver.niži, a udio jednog
vanjskotrg.partnera visok, to se čini boljim korištenje sustava „vezivanja“ dev.tečaja
• Divergencija između domade i inozemne inflacije: što je stupanj inflacije viši, to je
bolje korištenje sustava fluktuirajudeg dev.tečaja, premda sustav fiksnog tečaja
može biti koristan u stabilizacijskoj politici
www.referada.hr
• Stupanj ekonomske/financijske razvijenosti: što je stupanj viši, to je bolje koristit se
sustavom fluktuirajudeg deviznog tečaja
• Mobilnost faktora rada: što je mobilnost niža, to je bolje koristit sustav
fluktuirajudeh deviznog tečaja
• Mobinost kapitalnih tokova: viši stupanj implicira velike teškode u održavanju
sustava fiksnog deviznog tečaja
• Inozemni nominalni šokovi: ako je ekonomija izložena toj vrsti šokova, tada je bolje
koristit sustav fluktuirajudeg dev.tečaja
• Domadi nominalni šokovi: bolje je koristiti se sustavom fiksnog dev.tečaja
• Realni šokovi: ako je ekonomija izložena realnim šokovima bolje je korištenje
sustava fluktuirajudih dev.tečajeva
• Kredibilnost nositelja makroekon.politke: što je niža kredibinost, to je bolje
korištenje sustava fiksnog dev.tečaja
-TEORIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUČJA (Mundell i Mc Kinnon)-s tom teorijom male
ekonomije trebaju se koristiti sustavom fiksnog dev.tečaja vezajudi tečaj vlastite valute uz neku jaču
svjetsku valutu -pod optimalnim valutnim područjem smatra se ono koje može istovremeno osigurati nisku inflaciju, punu zaposlenost i vanjsku ravnotežu
-ako u jednoj zemlji nisu ostvarena sav 3 cilja smatra se da ona ne pripada optimalnom valutnom
području
-pod pojmom op.valutno područja misli samo na područje ograničeno državnom ili regionalnom
granicom -Kenen je proširujudi teoriju naglasio da je riječ o umjetnoj regiji ili području, input-output
modelu pri čemu su svi čimbenici proizvodnje mobilni
-Mundellova je regija prema Kenenu homogeni skup proizvođača koji koriste iste tehnologije,
sučeljavaju se s istom funkcijom potražnje i dijele iste ekonomske uvjete
-Mundell je nedavno iznio prijedlog jedinstvene svjetske valute koja bise zvala „intor“, a koja bi trebala
biti rezultanta stapanja 3 valutnih bolkova- dolar, euro, jen- u jednu valutu
Kritične točke teorije optimalnog valutnog područja-ujednačenost gosp.strukture i stupanja životnog standarda,razina tehnologija,reakcije na vanjski šok i problem mobilnosti radne snage
-mobilnost radne snage prema Mundellu jedan od ključnih uvjeta efikasnog funkcioniranja optimalnog
valutnog područja
PROBLEMI DEVIZNOG TEČAJA U SUSTAVU MMF-a -po završetku 2.svj.rata dolar je postao okosnica međunarodnog monetarnog sustava, sve su se valute
ravnale po njemu
-1971.g. Nixon je proglasio nekonvertibilnost dolara u zlato i time praktički dopustio da dolar pliva
-takav sustav, koji funkcionira na toj osnovi da se rezerve međunarodne likvidnosti popunjavaju
priljevom rezervne valute, jer je priljev zlata u monetarne rezerve ograničen, trebao je, uz još neke
odredbe o pravilima ponašanja omoguditi nesmetano obavljanje međunarodnih pladanja sustav
nije odgovarao svjetskoj privredi
-osnutkom MMF-a uspostavljen je sustav fiksnih deviznih tečajeva s max maržom oscilacija ±1 % od
paritetnog tečaja koje je sve do 1976.g zastupao MMF
-od rujna 1969. do prosinca 1971.g postala je učestala praksa fluktuirajudih devznih tečajeva
najvažnijih svjetskih valuta prekinuto razdoblje relativno stabilnog i uporno branjenog sustava fiksnih tečajeva -suspenzijom konvertibilnosti dolara u zlato prestale su obveze zemalja članoca prema
www.referada.hr
MMF-u da održavaju tečajeve svojih valuta prema dolaru i njegovom zlatnom paritetu u dogovorenim
granicama od ±1 %, što je značilo raspad bertonvudskog sustava
-time je ujedno cijeli međunarodni sustav transformiran iz zlatno.dolarskog u čisti dolarski standard, bududi da dolar više nje vezan sa zlatom
-18.12.1971.g sporazumom u „Smithsonian Institut-u“ u Washingtonu između 10 najrazvijenijih
zemalja svijeta prihvadena je službena cijena zlata od 35 dolara za uncu zlata, utvrđen su nvi pariteti
valuta, odnosno središnji tečajevi, a marže fluktuacija deviznog tečaja pojedine valute proširene su na
±2 ,25% u odnosu na središnji tečaj, određujuda valuta je dolar a granice fluktuacije nadgleda MMF
“režim stabilnog deviznog središnjeg tečaja“
-takav režim deviznih tečajeva bio je kratkotrajan
-u veljači 1973.g uslijedila je i druga devalvacija dolara što je izazvalo nove mjere u sustavu deviznih
tečajeva MMF-a
-uvodi se novi sustav deviznih tečajeva, koji je trebao biti baziran na „stabilnim, ali prilagodljivim
tečajevima“
-praksa sustava slobodno fluktuirajudih tečajeva konačno je formalno sankcionirana u siječnju 1976.g
na sjednici Privremenog komiteta MMF-a održanoj u Kingstonu na Jamajci
-zlato je suspendirano kao službena svjetska monetarna rezerva, a postojede monetarno zlato je
postupno prodano
-zemlje članice MMF-a mogu intervalutarnu vrijednost svoje valute utvrđivati na slijedede načine:
prema nekoj drugoj valuti ili grupi valuta, prema svom vlastitom izboru
-paritet se valuta i ne mora obvezno utvrditi, ali ako se utvrdi, tada je fluktuiranje mogude u granicama
koje utvrdi MMF, a promjena pariteta moguda je samo u slučaju postojanja fundamentalne
neravnoteže -intervalutarna vrijednost valute niti jedne zemlje članice MMF-a ne može se više određivat u odnosu prema zlatu
-jednom utvrđen paritet odnosna zemlja može napustiti uz 85% glasova u MMF-u
-prema odredbama iz 2.amadmana sporazuma o MMF-u koji je stupio na snagu 1. 4.1978., zemlje
članice dužne su obavijestit MMF u roku od 30 dana o sporazumu koji de se držati u kretanju deviznog
tečaja svoje valute i da promptno obavještavaju MMF o promjenama u tom sporazumu o deviznom
tečaju
-sustav fluktuirajudih tečajeva stvorio je središnjim bankama više prostora i više mogudnosti u odlučivanju i prihvadanju najprikladnije metode za utvrđivanje dev.tečaja dom.valute
-za valute „okačene“ samostalno, tj.vezane uz jednu jedinu valutu ne postoje nikakve mogudnosti
osciliranja deviznog tečaja , marža fluktuacije jednaka je nuli što znači da kretanje intervalutarne vrijednosti okačene valute mora u stop pratit kretanje dev.tečaja valute o koju je okačena
-kod valuta koje su vezane za PPV ili „drugu košaricu valut“ dev.tečaj se odražava u vrlo uskim
marginama oko tog „klina“ o koji su valute okačene, marže ili ne postoje ili rijetko kada iznose ±1 %
-valute s vedom fleksibilnosti dev.tečaja razlikuju se po načinu i slučajevima kad se poduzima
intervencija u kretanju dev.tečaja
-u slučaju nezavisnog fluktuiranja dev.tečaja, koji se kontinuirano mijenja, intervencijama se utječe na
brzinu promjena, ali ne i na njihovo neutraliziranje
-fluktuiranje dev.tečaja prema setu određenih indikatora znači da je intervalutna vrijednost valute kontinuirano mijenja u skladu i u razni promjena tih indikatora, u prvom redu sa stopom inflacije u
zemlji i sl.
www.referada.hr
-kod nekonvertibinih valuta fiksni je tečaj manipuliran tečaj, te se možeodržavati samo mjerama
dev.kontrole i ograničenja
-valutna kriza definira se kao deprecijacija od 25% ili više u određenoj godini koja slijedi nakon deprecijacije od najmanje 10% u prethodnoj godini
NOVI SUSTAV KLASIFIKACIJE DEVIZNIH TEČAJEVA MMF-a -temelji se na stvarno prisutnom režimu u nekoj zemlji koji se može razlikovati od onog zakonski
određenog -MMF razlikuje različite varijante deviznog tečaja u odnosu na one koje mu zemlje članide službeno prijave, a to su:
• Devizni tečaj bez domade valute u optjecaju
-režim dev.tečaja gdje valuta strane zemlje, ili nadnacionalna valuta egzistira kao jedino
zakonsko sredstvo pladanja ili određena zemlja pripada monetarnoj uniji u kojoj dijeli isto zakonsko sredstvo pladanja s ostalim članicama
-prihvadanje takvog režima podrazumijeva odricanje od nezavisne monetarne kontrole i
odlučijudeg utjecaja domadih monetarnih vlasti
• Devizni tečaj u uvjetima valutnog odbora („Currency Board“)
-monetarni režim koji se temelji na eksplicitnoj zakonskoj obvezi zamjene domade valute,
određenom stranom valuto uz fiksni dev.tečaj
-to znači da se dom.valuta emitira samo ako ima potpuno pokride u stranoj valuti
-time se eliminira uloga dosredišnje banke u monetarnoj kontroli i ulozi oslonca likvidnosti za
banke
-fleksiblnost može postojati do određenih granica ovisno o strogodi pravila „currency board-
a“ u pojedinoj zemlji
• Ostali konvencionalini aranžmani fiksno vezanog(okončanog) tečaja
-valuta neke zemlje može biti formalno ili stvarno vezana za neku drugu valutu ili košaricu
valuta po fiksnom tečaju s mogudim odstupanjima tečaja unitar granica u rasponu od ±1 %
oko središnjeg tečaja
-odabir strane valute uz koju de se vezat dom.valuta ovisi o stupnju međusobne razmjene
roba, usluga i kapitala zemlje o čijim se valutama radi
-monetarna vlast u ovom slučaju obvezuje se održavati fiskni paritet putem intervenicja na
deviznom tržištu
-stupanj fleksibilnosti monetarne politike je vedi u odnosu na dva prethodno spomenuta režima
• Fiksni devizni tečaj unutar zadanog raspona plivanja
-u ovom slučaju visina dv.tečaja održava se između dopuštenih granica fluktuacije koje
dopuštaju odstupanje veda od ±1 % ok središnjeg tečaja
-ovdje spadaju aranžmani dev.tečajeva zemalja članica današnje EMU
• Puzajude prilagođavanje
-valuta se prilagođava povremeno u malim vrijednostima prema unaprijed određenom
fiksnom tečaju ili s obzirom na određene kvantitativne indikatore unutar zone odstupanja
-stopa puzanja može biti takva da prouzrokuje inflacijske promjene vrijednosti valute ili mode
biti na razini unaprijed određene fiksne stope ispo projicirane inflacijske razlike
www.referada.hr
• Devizni tečaj unutar promijenjivih granica plivanja
-održava se unutar određenih granica zone fluktuacije oko središnjeg tečaja koji se
kontinuirano prilagođava unaprijed određenom tečau ili odgovara na promjene određenih
kvantitativnih indikatora
-stupanj fleksibilnosti dev.tečaja funkcija je širine zone fluktuacije koja se simetrično ili
asimetrično proširuje prema gore i dolje s obzirom an sred.tečaj
• Upravljano plivajudi dev.tečaj bez unaprijed određenog smjera kretanja
-monetarna vlast putem intervencija na međunarodnim deviznim tržištima utječe na kretanja dev.tečaja bez prethodnog specificiranja smjera njegova kretanja
-važno je istaknuti da promjene koje se potaknu nisu i ne mogu biti automatske
-indikatori za upravljanje tečajem imaju presudnu važnost, a uključuju i npr.stanje bilance
pladanja, razvijanje tržišta..
• Slobodno plivajudi dev.tečaj
-dev.tečaj se određuje tržišno, na temelju ponude i potražnje
-intervencije monetarnih vlasti nemaju cilj direktnog utjecaja i odrđivanja razine
dev.tečaja, ved prilagođavanja stope promjene i spriječavanja prekomjernih fluktuacija
dev.tečaja -mon.politika neovisna od politike dev.tečaja
MANIPULIRANJE DEV.TEČAJEVIMA I GLEDANJE MMF-A NA DEVIZNA
OGRANIČENJA -manipuliranje dev.tečajem provodi se na različite načine, a izražava se deprecijacijom il
precijenjivanjem dom.valute
-u prvom se slučaju dev.tečaj drži iznad ravnotežnog tečaja
-kod deprecijacije i aprecijacije radi se o manim korekcijama dev.tečaja koje se dešavaju kroz dulje
razdoblje i za takve promjene nije potrebna prethodna suglasnost MMF-a, dok je kod devalvacije i
revalvacija ta suglasnost potrebna jer se radi o značajnim promjenama(jednokratne i službene
promjene) -deprecijacija i aprecijacija znače stvarnu promjenu tečaja dom.valute, dok devalvacija i
revalvacija znače zakonsku promjenu razine dev.tečaja
-da bi se uspostavila ravnoteža u bilanci pladanja i uklonio njen deficit, zemlje obično pribjegavaju devalvaciji svoje valute čime pojeftinjuju svoju robu i usluge u inozemstvu
-krajnji efekt koji se očekuje jest povedanje izvoza, smanjenje uvoza, tj.proces koji de dovest do
ravnoteže u platnoj bilanci
-proces čestih devalvacija poznat je kao „valutni dumping“ koji je imao za krajnjii cilj izboriti što
povoljnije mjesto na svjetskom tržištu i otvoriti put ekspanziji vlastite zaposlenosti, proizvodnje itd.
-precijenjenost domadeg nova može biti instrument ekon.politike, njome može donekle olakšati
opskrbljenost dom.gosp. uvoznim reprodukcijskim materijalima, jer takav precijenjeni paritet dom.novca pojeftinjuje stranu robu
-podcijenjenost dom.novca se može dugo održavati bez mjera dev.kontrole, dok precijenjenost ne
može -tečaj konvertibilne valute može biti manipuliran, kako depreciran tako i apreciran, pa se zbog toga pojavljuju sporovi oko razine tečajeva, njihove realnosti,i zahtjevi za revalviranjem i
devalviranjem -J-krivulja-pokazuje da devalvacija u kratkom roku pogoršava vanjskotrgovinsku
bilancu, da bi je nakon određenog razdoblja popravila
www.referada.hr
MMF- OSNUTAK I NAČIN FUNKCIONIRANJA -2 plana:
1 .Keynesov plan- predviđao je osnivanje Međunarodne klirinške unije nutar koje bi se obavljala
prebijanja salda koncem svakog mjeseca, dok bi sredinje banke uzajamno odobravale mjesečne kredite
-on je bio predvidi uvođenje svjetske valute koja bi imala tečaj prema zlatu i drugim valutama, odnosno
bancor bi bio zamjenik zlata koje bi se demonetiziralo
2.Whiteov plan-polazi od stabilnih dev.tečajeva, smanjivanja dev.restrikcija, osnivanja posebnog,
međunarodnog stabilizacijskog fonda čija bi se sredstva formirala na načelu kvota, a davale bi pravo
na određeni br.glasova u Skupštini Fondai pravo na kupovinu od Fonda valuta drugih zemalja radi otklanjanja neravnoteže u platnoj bilanci
-prvorazrednu ulogu u međunarodnim pladanjima imalo bi zlato i konvertibilne devize, na 1 .mjestu
dolar -intervalutna vrijednost valuta zemalja članica Fonda utvrđivala bi se prema zlatu ili, u
određenim ekvivalentima zlata i dolara, prema dolaru
-na temelju ta 2 plana izrađen je: Zajednički plan prihvadanjem tog plana 22.7.1944. osnovan je
Međunarodni monetarni fond- MMF
- u početku je imao 29 zemalja članica, danas broji 183 zemlje članice
-MMF čine: Odbor guvernera, Međunarodni monetarni i financijski komitet i Izvršni odbor -
osnovan je s ciljem unapređivanja međunarodne monetarne suradnje, olakšavnja ekspanzije,
uravnoteženja međunarodne razmjene, pomodi uspostavljanja multilateralnog sustava pladanja
-ima obvezu omoguditi pribavljanje sredstava članicama koje se susredu s neravnotežom u bilanci
pladanja, te skratiti trajanje i stupanj neravnoteže u međunarodnim bilancama pladanja
-MMF je osnovan s ciljem ostvarivanja slijededih zadataka:
• Stabiliziranje dev.tečajeva
• Ostvariti povjerenje zemalja članica u zašitnu funkciju MMF-a
• Promovirati međunarodnu monetarnu suradnju rješavanjem konkretnih problema
• Uspostaviti multilateralni sustav pladanja po račuu tekudih transakcija
• Ubrzati razvoj međunarodne trgovine, povedati zaposlenost i dohodak
• Skratiti trajanje neravnoteže u bilanci pladanja
-bitna karakteristika MMF-a jest da su u početku imali sustav fiksnih dev.tečajeva, a da danas koriste
sustav fluktuirajudih tečajeva
-druga važna karakteristika je sustav kvotasvaka zemlja unosi u Fond određenu kvotu izraženu u
PPV koja joj daje pravo na određenu glasačku snagu putem broja glasova i prestavlja osnovu za max
iznos korištenja sredstava Fonda i za udjel u alokaciji PPV-a
-prvobitno je Fond utvrđivao zemljama članicama kvote po bertonvudskoj formuli po kojoj se uzimala
u obzir visina nacionalnog dohotka, zlatne i dolarske rezerve, max varijacije godišnjeg izvoza i
prosječna vrijednost uvoza
-ta je formula revidirana 1963., a do danas je MMF razvio niz novih formula
-na temelju utvrđene formule svaka zemlja dobiva na svakih 100tisuda PPV jedan glas plus 250 osnovnih glasova
-najbitnije odluke Fonda donosile su se uz 50%-nu vedinu a od 1969.g uz 85%-nu vedinu, zemlja s više
od 15% glasova je imala pravo veta
www.referada.hr
-utvrđena kvota koja se unosi u Fond ima slijededu strukturu: 25% u zlatu, 75% u nacionlanoj valuti
-na temelju upladene kvote zemalja ima pravo vučenja na Fond, tj.da za visinu svoje kvote u nacionalnoj valuti, u određenim slučajevima i pod određenim uvjetima kojpuje od Fonda, tj.dobila
kredit
-kvota se danas dijeli na 4 tranše od po 25% od kojih dio kvote upladen u PPV ili drugim valutama
predstavlja rezervnu tranšu jer se upladuje u jednoj od svjetskih rezervnih valuta, kojom se zemlja članica može u svakom trenutku koristiti kao tzv. automatsko pravo vučenja i ubraja se u službene
rezerve likvidnosti dotične zemlje
-zemlja članica 25% kvote upladuje u jednoj od zdravih svjetski valuta(dolar, euro, jen, funta ili PPV), a ostatak upladuje u dom.novcu ili najsigurnijim vrijednosnicama
-max iznos financijskih sredstava koje zemlja članica može poudi od MMF-a ograničen je proporcijom
njezine kvote i može dostidi 300% njezine kvote izuzevši sredstva SRF i CCL koja se odobravaju po
ptrebi i u skladu s drugim kriterijima
-sustav kvota je višestruko važan: s jedne strane, od visine kvota zavisi visina Fondovih sredstava koja
služe kao podrška zemljama članicama, a s druge strane, od visine zavii i veličina sredstava na koju
može računati pojedina zemlja članica
- do sad je taj sustav 11 puta bio revediran
-svakih 5 god slijedi opda revizija, a mogude su i izvanredne revizije što uz stalno povedanje br.članiva
MMF povedava i sredstva Fonda: od 8,5 mil. dolara(1944.g) na 212 mld SPC(1999.g)
-primarni izvor financiranja MMF su kvote koje na račun MMF-a upladuju zemlje članice kojih danas ima 183
-MMF sliči na kreditnu uniju, ukupan iznos kvota se stalno povedava a uzrok tome su rastude
neravnoteže u bilancama pladanja, ubrzana globalizacija i liberalizacija trgovine i finan.tržišta
-osnovni izvori sredstava za „odobravanje kredita“ zemljama članicama su njihove upladene kvote, a
pretežni oblik korištenja tih kredita su (prava)vučenja putem kreditnih tranši
-Fond i sam može koristit pozajmnice d drugih kreditnih institucia da bi povedao svoja sredstva i
posudio ih drugim zemljama
1962.Fond je zaključio s 10 najbogatiih zemalja članica i Švicarskom Nacionalnom Bankom „Opdi
sporazum o posuđivanju“ kojim se Fondu omoguduje da koristi sredstva GAB i sklapa aranžmana o
posudbi i sa zemljama koje nisu članice GAB-a
-MMF i povremeno prodaje rezerve zlata koje mu stoje na raspolaganju
OPĆI SPORAZUM O POSUĐIVANJU GAB omoguduje MMF-u posudbu određenog iznosa konvertibilnih valuta od 10 industrijski najrazvijenijih zemalja, uz sudjelovanje Saudijske Arabije, po tržinim uvjetima
-potencijalni iznos kredita koje MMF može odobrit unutar GAB-a iznosi 18,5 mlrd PPV-a, ako uzmemo
u obzir i dodatnih 1 ,5 mlrd dolara iz aranžmana Saudijske Arabije
-sustav je aktiviram 10puta, a uvjet za to je suglasnost svih sudionika GAB-a
-1977.g prvo aktiviranje MMF na temelju GAB-a posudio određena sredstva Vel.Britaniji i Italiji koje
su bile pod stand-by kreditom
1998.g posljednje aktiviranje u sklopu financijskog aranžmana s Rusijom kojoj je odobrnom 6,3 mlrd
PPVa -opdi sporazum o posuđivanju obnavlja se svakih 4 do 5 godina, posljednji put 1997.
NOVI ARANŽMAN O POSUĐIVANJU (NAB) -predstavlja skupinu kreditnih aranžmana između MMF-a i 25 zemalja članica
-time se osiguravaju dodatna sredstva koja MMF može koristiti u iznimnim situacijama prijetedim za
stabilnost međunrodnog monetarnog sustava
www.referada.hr
-NAB ne predstavlja zamjenu za GAB koji je i dalje aktiviran, ali postaje prvi i glavni izvor dodatnog
financiranja MMF-a
-ukupan izvor sredstava kojim danas MMF raspolaže u sklopu NAB-a i GAB-a je 34 mlrd PPV-a -pristup novim sudionicima je omoguden na temelju sudionika NAB-a koji predstavljaju 80%
ukupnog kreditnog potencijala ili putem amadmana koji NAB prihvada prema odluci Izvršnog
odbora MMF-a i odobravanjem sudionika NAB-a koji predstavljaju 85% ukupnog kreditnog potencijala
-sredstva iz NAB-a mogu se aktivirat samo ako odluku prihvate svi sudionici GAB-a i Izvršni odbor
-NAB je do sada aktiviran samo jednom i to u svrhu financiranja proširenog aranžmana za Brazil u
prosincu 1998.g
-Fond može posuđivati novac od niza institucija i kreditora, javnog i privatnog sektora
-glavni instrument korštenja kredita od Fonda su stand-by krediti
-stand-by aranžmani uvedeni su radi skradivanja i izbjegavanja procedure odobravanja kredita za
svaku novu tranšu iznad rezervne tranše, a rok trajanja bio im je 6 mjeseci
-namjenjem+ni su za kratkoročnu podršku uravnoteženja bilance pladanja, najviše njih MMF odobrava
-sredstva iz stand-by kredita obično se povlače u tranšama u roku 12-24 mjeseca a rok otplate je između 3 i 5 god
-REZERVNA TRANŠA(25% kvote)-povlači se bezuvjetno i automatski od Fonda, a KREDITNE TRANŠE-
njih četiri, svaka od po 25% kvote zemlje članice-povlače se pod određenim uvjetima
-uz zahtjev Fondu ua dobivanje stand-by kredita zemlja članica prilae „Pismo o namjerama“ koje sadrži
stabilizacijski program i mjere ekonomske politike kojima to namjerava postidi, a odobravanjem tih
kredita
Fond postavlja zemlji članici „Kriterije izvršenja“ od kojih zavisi njezino pravo da vuče sredstva
-praksa je pokazala da su u vedini zemalja platnobilanični problemi, tj.njihovi deficiti su veliki i ne mogu se otkloniti u relativno kratkom roku i s relativno malim iznosima sredstava jer su u pravilu u pitanju
duboke strukturne neusklađenosti
SUVREMENE FINANCIJSKE OLAKŠICE MMF-a -zemljama članicama je osigurano korištenje MMF-ovih financijskih izvora kroz čitav niz olakšica koje
im MMF pruža
-mehanizam korištenja funkcionira tako da svaka članica ima mogudnost kupovanja(vučenja)
potrebnih rezervnih sredstava odgovarajudom svotom vlastite valute
-na takva vučenja MMF obračunava kamate u zahtijeva od članica da tijekom vremena otkupe vlastitu valutu od MMF-a uz pomod rezervnih valuta
-taj mehanizam vrijedi za sve finan.olakšice osim za PRGF i ESAF -
financijske politike MMF-a:
• Politika rezervne tranše
-svaka članica ima rezervnu poziciju čija veličina ovisi o rezervnim sredstvima koje je pojedina
članica transferirala Fondu
-mjera rezervne tranše je iznos za koji upladena kvota prelazi količinu valute određene zemlje
koju posjeduje MMF
-zemlja može u bilo kojem trenutku iskoristit svoju rezervnu poziciju do punog iznosa
• Politika kreditne tranše
-za odobravanje prve kreditne tranše članice moraju pokazati određeni trud u provođenju
mjera za uklanjanje neravnoteže u bilanci pladanja
-daljnje kreditne tranše se odobravaju s obzirom na ispunjavanje uvjeta „Kriterija o izvršenju“
www.referada.hr
• Politika izvanredne pomodi
-koristi se kod pojave deficita u bilanci oladanja koji je rezultat iznenadne i nepredvidive
prirodne katastrofe ili posljeratnog razdoblja
-odobravanje takve pomodi zahtijeva izravnu kupovinu 25% upladene kvote pod uvjetom da zemlja članica surađuje s Fondom
-u slučaju da se zemlja nalazi u posliej ratnom razdoblju MMF može osigurati dodanih 2% od
upladene kvote
SUVREMENI PROBLEMI MMF-a -reforma MMF-a mora se fokusirati i odvijati usporedno na 2 područja:
a) zadovoljenje potreba svakog pojedinog člana-Fond mora pružiti pomod svakoj zemlji u
postizanju ciljeva stabilnosti i rasta gosp. i tako pridonijet unapređenju visoke stope
zaposlenosti i realnog dohotka -u tom cilju potrebno je usredotočiti se na 3 elementa:
1.) prevencija krize
2.) položaj najsiromašnijih i najzaduženijih zemalja
3.) upravljanje krizom
b) zadovoljenje sistemskih potreba globaliziranog svijeta
-problem prezaduženosti i velikog siromaštva i određenim zemljama prozvan je tzv.“ultimativnom
sistemskom prijetnjom“
-novi pristup riješavanja siromaštva i prezaduženosti baziran je na uskoj suradnji MMF-a i Svjetsk
banke, gdje je Svjetska banka vodedi kreditor u svrhu reduciranja siromaštva
-kao doprinos smanjenju globalnog siromaštva MMF je zamijenio program ESAF bolje funkcioniranim
olakšicama za rast i smanjenje siromaštva PRGF
-postoji 10 stavki koje reforma MMF-a mora uzeti u obzir:
• Odgovarajudi nadzor financijskog sektora
• Aktivna uporaba instrumenata za reduciranje duga i siromaštva
• Moderniziranje sredstava koja se koriste za rješavanje kriza u platnim bilancama zemalja
članica
• Dogradnja financijske arhitekture te pružanje potpore zemljama koje su u najvedoj mjeri
opteredene dugovima
• Prihvadanje potrebnih promjena vezanih za liberalizaciju kretanja kapitala
• Kreiranje prikladnog instrumenta upotrebe PPV-a u slučaju iznenadnog globalnog kraha
likvidnosti
• Stabilizacija međunarnodnog monetarnog sustava kad euro dostigne svoj puni potencijal
• Provođenje institucionalnih promjena koje de osigurati bolju percepciju političke
odgovornosti MMF-a
• Osigurano sudjelovanje svake zemlje članice u procesu donošenja odluka
• Inovacije i provjera postojedih struktura koordinacije, kojima de se postidi suvislost
donošenja odluka
www.referada.hr
POSEBNA PRAVA VUČENJA 1967.g „grupa desetorice“ usvojila je dokument o stvaranju novog sredstva pladanja u formi posebnih
prava vučenja, koja bi imala svaka zemlja članica Fonda, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita
-taj je dokument usvojila 1969.g skupština MMF-a, a ved 1970.g ta su prava aktivirana u funkciji
dodatnog izvora međunarodne likvidnosti
- ta prava se nazivaju „posebna prava vučenja“-PPV(popularno se nazivaju papirnim zlatom)
-ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se može koristiti kreditom od Fonda u visini tzv. zlatne tranše
-odmah po uvođenju PPV-a određen je njihov paritet prema zlatu – 1 PPV=0,888671 grama finog zlata
što je u isto vrijeme bilo ekvivalentno jednom američkom dolaru
-po 1 .amadmanu koji je stupio na snagu 1.4.1978 .g posebna prava vučenjapotpuno su
poprimila ulogu zlata, koje je i službeno demonetizirano, a dio zlatnih kvota prodan je na aukcijama
-posebna prava vučenja danas su prvorazredne međunarodne monetarne rezerve i osnova sustava
MMF-a -PPV su osmišljena s ciljem da bude dodatak, odnosno novo sredstvo međunarodnih rezervi
likvidnosti i sredstvo za pomod u očuvanju sustava fiksnih deviznih tečajeva koja je promovirao ugovor iz Bertton Woodsa
-PPV nije valuta, odnosno gotov novac koj kreira MMF
-to je nematerijalni novac, tj.samo pravo potraživanja prema MMF-u koje se realizira u nekoj od
konvertibilnih svjetskih valuta
-MMF alocira PPV zemljama članicama u skladu s veličinom njihove kvote
-ako količina PPV koju članica ima premašuje alociranu razinu zemlja članica de zaradit na kamatama,
u suprotnom morat de platit kamate MMF-u
-sadržaj valutne košare i udjeli pojedinih valuta usklađuju se svakih 5 god
-danas košaru valuta čine:američki dolar, euro, japanski jen i britanska funta
-kriteriji za vrednovanje pojedinih valuta u košari odnose se na izvoz roba i na visini novčanih sredstava
koje su u određenoj valuti povlačile članice MMF-a
-struktura koare valuta koje čine PPV: američki dolar(44%), euro(34%), japanski jen(11%) i britanska
funta(11%)
-MMF multivalutni sustav svjetskih rezevi likvidnosti čiji je PPV-standard
-namjena PPV je povedanje međunarodne likvidnosti, povedanje vlastitih rezervi članica Fonda, a
koriste se kao obračunska jedinica MMF-a za službene međunarodne transakcije
-udio valuta u košarici, čija se reprezentativnost preispituje svakih 5 god, ovisi upravo o važnosti pojedinih valuta trgovinskim i financijskim transakcijama
-sama vrijednost PPV-a izražava se kao prosječna suma vrijednosti izražena u američkom dolaru, a
temelji se na tržišnoj vrijednosti nacionalnih valuta PPV-a
-određuje se dnevno na deviznom tečaju zabilježenom u podne na Londonskoj burzi
-kamatna stopa na PPV od 1983.g određivala se tjedno, a izračunavala se temeljem prosjeka kamatnih stopa na odabrane kratkoročne instrumente novčanog tržišta onih zemalja čije valute čine košaricu
valuta PPV-a
-instrumenti i stope PPV-a:
• Tržišni prinos na tromjesečne trezorske zapise SAD-a, Vel.Britanije i Francuske
• Kamatna stopa na tromjesečne međubankarske depozite u Njemačkoj
• Tržišni prinos na tromjesečne certifikate o depozitu u Japanu
-svakih 5 god provjeravalo se da li odabrani instrumenti i pripadajude kamatne stope odgovaraju promjenama na tržištu
-reprezentativna kamatna stopa na PPV za područje Europe postaje tromjesečni Euribor koji
zamjenjuje kamatne stope na ranije odabrane kratkoročne financijske instrumente Francuske i Njemačke
www.referada.hr
-reprezentativna kamatna stopa za područje Japana promjenila se od stope na tromjesečne certifikate
na stopu prinosa triaestotjednih trezorskih zapisa japanske vlade, dok se reprezentativne kamatne stope za dolar i funtu nisu mijenjale
-4.amandman (prihvaden 2000.) putem posebnih jednokratnih alokacija omogudio je svim članicama
MMFa sudjelovanje u sustavu PPV-a kao i primanje ujednačenih udjela kumulativnih alokacija PPV-a
-na temelju 2.amandmana Statuta Fonda, posebna prava vučenja u potpunosti zamjenjuju zlato u međunarodnim pladanjima članica Fonda i u njihovu odnosu s Fondom, dok je funkcija zlata u tom
pogledu eliminirana
-alocirana posebna prava vučenja predstavljaju prvorazredne međunarodne rezerve
-postoje 3 mogudnosti da se zemlja sudionica koristi svoim posebnim pravima vučenja:
• Ona je npr.mogla dobit amer.dolar, francuski franak ili eng.funtu od drugih zemalja
sudionica koje je Fond odredio da osiguraju u zamjenu za PPV
• Ona se mogla koristiti PPV-om da bi dobila svoju valutu od druge sudionice koja je
posjeduje
• Zemlja sudionica također se mogla koristiti PPV-om za otkup i pladanje troškova u
korist Opdeg računa Fonda
-danas se PPV mogu koristiti u dobrovoljnim transakcijama i drugim operacijama koje zemlje članice
međusobno dogovore i to: za stjecanje valute drugih sudionica neovisno o platno-bilaničnim potrebama, u swap aranžmanima, u bududim operacijama za davanje zajmova, za obračunavanje
financijskih obveza kao garancija za izvršenje financijskih obveza, u davanju poklona
EUROPSKA MONETARNA UNIJA -1948.g radi koordiniranja Marshallova plana i gosp.povezivanja Zapadne Europe formirana je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC) koja je posebno djelovala na jačanju
multilateralne trgovine među zemljama članicama
-1950.g osnovana je Europska platna unija(EPU) koja je svojim djelvanjem trebala omogudit prijelaz s
bilateralizma na poseban oblik multilateralnih pladanja među zapadnoeuropskim zemljama što je bila prva faza na putu uspostavljanja potpune konvertibilnosti njihovih valuta
-EPU je djelovao kao multilateralna klirinška unija preko koje su se obavljala prebijanja međusobnih
potraživanja zapadnoeuropskih zemalja jer su zapadnoeuropske valute bile međusobno zamjenjive, a tehničku je stranu obavljala Banka za međunarodne obračune u Baselu koja je bila europski agent za
raspodjelu Marshallove pomodi i obračunsko mjesto za EPU
-1950.g stvorena je EPA- europska obračunska jedinica i to kao knjigovodstveni novac koji je koršten za ograničene svrhe
-1951.g na ekonomskom povezivanju Pariškim je ugovorom osnovana Europska zajednica za ugljen i
čelik, kojom se utire put kasnijoj široj ekonomskoj integraciji, koja de nastat osnivanjem i radom
Europske ekonomske zajednice (EEZ)
-27.12.1958.g na snagu je stupio Europski monetarni sporazum(EMA)-ovim sporazumom zemlje
članice uvele su eksternu konvertibinost svojih valuta čiji su tečajevi mogli oscilirati ±0,75% od
utvrđenog pariteta čime je prestala s radom EPU, a od preostalog kapitala i novoupldenih kvota osniva se Europski monetarni fond
-sredinom 1968.g ukinute carinske barijere unutar Zajednice i uvedena zajednička tarifa prema tredim
zemljma
-15.12.1991.g u Maastrichtu-donesene su određene mjere kao što je osnivanje Europskog rezervnog fonda, a ved 1970.g proradio je mehanizam bezuvjetnog kratkoročnog kreditiranja središnjih banaka
www.referada.hr
MEHANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA UNUTAR EUROPSKOG MONETARNOG
SUSTAVA ZASNOVAN NA ECU -u ožujku 1971.g Rezolucijom Savjeta ministara precizirane su mjere koje su trebale omoguditi
ostvarenje planirane ekonomske i monetarne unije, a na monetarnom planu to su bile: pripreme za
formiranje Europskog fonda za monetarnu suradnju, održavanje valutnih tečajeva unutar još užih granica fluktuiranja i uspostava dodatnog mehanizma srednjoročne financijske pomodi
-1973.g uvedena je treda novčana jedinca današnje EU- „EURCO“
-nju su činile valute 9 zemalja članica EEZ, a ona se koristila za emisiju obveznic Europske investicijske
banke kao i za proračunska davanja
-plan o EMS stupio je na snagu 13.3.1979.g radi stabiliziranja deviznih tečajeva između valuta zemalja
članica EEZ
-bit mehanizma EMS sastoji se: u zajedničkoj valutnoj jedinici ECU kao denominatoru za utvrđivanje
pariteta i uspoređivanje deviznoh tečajeva valuta zemalja članica
-ECU predtavlja sredstvo rezervei pladanja središnjih banaka, te kao standar za potraživanja i obveze
u EMS, stupio je na snagu 13.3.1979. preuzevši vrijednost i sastav iste one košarice valuta koja je
1975.g bila utvrđena za EUA
-EMS i ECU su nastale kao reakcija na zbivanja u međunarodnim pladanjima i u intervalutnim odnosima između valuta SAD i zapadnoeuropskih zemalja
-one predstavljaju mehanizam obrane tih zemalja od politike deviznog tečaja dolara koju je tih godina
uz pomod politike kam.stopa provodio SAD, dobrim dijelom na štetu ostalog svijeta
MEHANIZAM DEVIZNIH TEČAJEVA U EUROPSKOM MONETARNOM SUSTAVU
ZASNOVAN NA EURU -1.1.1999 .g uveden sustav neopozivo fiknih deviznih tečajeva
-iste je godine uveden euro kao 4. po redu valutna jedinica , preuzeo je isti sastav košarice valuta kao
što je to imao ECU
-od tog trenutka odgovornost za stabinost eura preuzima ESB i ona jedina ima pravo emitirat novac
-krajnji cilj Eubio je uspostava fiksnih tečajeva unutar unije, ali i zadržavanje plivajude tečaja prema tredima -središnje banke zemalja članica utvrđivale su devizni tečaj svojih valuta prema dolaru -
daljnji postupak obračunavanja ECU-a provodio se u 3 etape:
1 .etapa: određivanje deviznih tečajeva prema dolaru uključujudi i valute koje se ne ulaze u ECU
2.etapa: obračun deviznih tečajeva ECU-a nasuprot dolaru. Tečajevi formirani u nacionalnim
središnjim bankama potom su se priopdavali E.komisji koja ih je koristila za izračunavanje deviznih
tečajeva ua ECU
3.etapa: određivanje deviznih tečajeva ECU-a prema participirajudim valutama
POSLJEDNJE 3 ETAPE U RAZVOJU EURA(1990.-2002.) 1 . etapa: započela je 1.7.1990 .g- karakteriziraju je napori vezani uz punu liberalizaciju kretanja
kapitala kao važan preduvjet konačnog monetarnog ujedinjenja
-drugi važan zadatak koji je iniciran u 1 .etapi bio ej što veda koordinacija ukupne ekonomske politike,a
posebno monetarne i fiskalne
-prema kriterijima iz ugovora potpisanog u Maastrichtu proračunski deficit u svakoj zemlji ne smije prelazit prag od 3%, a ukupni javni dug 60% u odnosu na društveni bruto proizvod
-središnje banke su morale držati devizne tečajeve svojih valuta u odnou n središnji tečaj prema ECU
±2,25%, što više približiti visinu kratkoročnih kam.stopa i održavat nisku stopu inflacije
www.referada.hr
2.etapa: započela je 1.1.1994.g- osnivanjem Europskog monetarnog instituta sa sjedištem u Frankfurtu
-tijekom 2.etape nacionalne središnje banke i dalje zadržavaju autonomiju u provođenju monetarne
politike -15.12.1994.g-rezolucija Savjeta Europe u Madridu- određeno je da se bududa jedinstvena valuta zove euro, a manje jedinice centi
-došlo je do problema u intervalutarnim odnosima zemalja članica EMU i raspon fluktuacija sa 2,25%
poveda se na čak ±15% u odnosu na središnji tečajizlaskom funte i lire iz sustava deviznih tečajeva i devalvacijama situacija se stabilizirala
-1.1.1999 .g-početak EMU- čine ju: Austrija, Belgija, Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Nizozemska,
Španjolska, Portugal, Luxemburg, Finska (Grčka pristupila
2001.) -u sustavu ne sudjeluju: Britanija, Danska i Švedska
3-etapa: odvijala se u 2 dijela
-1.dio započeo je 1.1.1999 . s neopozivim fikiranjem deviznih tečajevaprema euru i svake valute
međusobno unutar EMU
-odgovornost za koncipiranje i provođenje monetarne politike preuzela je ESB u Frankfurtu -
počela zamjena nacionalnih valuta za euro
-2.dio-2002.- euro postaje službeni novac EU
-zamjena valuta u euro novčanice i kovanice (stvarni novac) -denominacija svih financijskih instrumenata u euro
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE -1998-g osnovana je ECB
-od 1.1.1 999.g odgovorna je za provođenje monetarne politike u Eurozoni
-Europski sustav središnjih banaka(ESCB) čini ECB i sve središnje banke zealja članica EU; postojat de dotle dok zemlje koje su članice EU ne prihvate euro, dok Eurosustav čine ECB i središnje banke zemalja
koje su prihvatile euro
-ECB provodi monetarnu politiku, jedino ona emitira gotov novac i novčanice, brine o stabilnosti deviznog tečaja eura, provodi intervencie na deviznom tržištu, brine o likvidnosti bankarskog sustava,
određuje temeljnu kamatnu stopu, posjeduje kapital koji su uplatile zemlje članice
-nacionalne središnje banke emitiraju kovanice zbog visokih troškova transporta, provode monetarnu
politiku koju je zacrtala ECB, upravljaju nacionalnim deviznim rezervama, brinu o stabilnosti domadeg
bankarskog sustava, provode nadzor nad njima, brinu o efikasnosti platnosg sustava u zemlji, bave se
raznim istraživanjima i vođenjem statistika
Kakva je situacija u EU i je li EMU doista optimalno valutno područje? -problemi u EU: homogenost zajedničkog prostora u pogledu strukture gosp., životnog standarda,
mobilnosti radnika, produktivnosti i fae gosp.ciklusa u kojem se pojedine zemlje nalaze
-načelo:jedan problem jedan instrument
-asimetrični šokovi-u jednoj zemlji rast nezaposlenosti(treba provest ekspanzivnu monetarnu politiku)
u drugoj zemlji raste stopa inflacije(ne možemo provodit eksp.mon.pol. jer de dodi do povedanja
inflacije) -simetrični šokovi-inflacija prisutna u obje zemlje ali različitog inteziteta(važno otkrit uzroke inflacije)
- poseban problem za ECB predstavlja činjenica da fiskalna politika za razliku od monetarne nije
jedinstvena
www.referada.hr
MONETARNI SUVERENITET U UVJETIMA GLOBALIZACIJE -vlastiti novac čini sastavni i bitan dio državnog suvereniteta svake države, jer je novac odraz realne
ekonomije, ali ima i svoje specifične zakonitosti i mogudnosti aktivnog utjecaja na realnu ekonomiju -svijet se u monetarniom smislu polarizirao na 3 valutna bloka: dolar, jen i euro kao reprezentante
triju gospodarskih blokova
-dolar je praktično neiscrpan resurs za SAD a svijet ne smije dovoditi u pitanje njezin deficit jer o njemu
ovisi i njihov izvoz
-zemlje koje gosp. gravitiraju jednom od spomenutih valutnih područja zbog procesa globalizacije
prisiljene su pronadi adekvatan oblik monetarne politike i deviznog tečaja
-korištenje strane valute u nekoj zemlji danas se naziva dolarizacija (jer se dolar koristi najviše u
svijetu) -razlika između euroizacije i dolarizacije je u tome što članice EMU gube monetarni suverenitet ali nijedna od tih zemalja nije nametnula drugoj svoj vlastiti novac ved je nova valuta
stvorena za sve -euroizacija i dolarizacija mogu biti službene i neslužbene, unilateralne i bilateralne
-3 varijante dolarizacije:
1. NESLUŽBENA DOLARIZACIJA
• situacija kad subjekti znatan dio svoje imovine drže u stranom novcu, premda ta
valuta nije službena
• podrazumijeva : - strane obveznice i ostalu nemonetarnu imovinu koja se opdenito
drži u inozemstvu
- devizne depozite u inozemstvu
- devizne dep. u domadim bankama
- strani efektivni novac u rukama
građana
• ona postoji onda kada domadi subjekti svoju imovinu drže u stranoj valuti u zemlji
ili inozemstvu kako bi sačuvali njezinu realnu vrijednost (zbog: inflacija i devalacija)
• u drugoj fazi neslužbene dolarizacije - "dolarizacija""valutna supstitucija"-
subjekti drže vede iznose stranog novca u domadim bankama bilo kao sredstvo
pladanja ili očuvanja realne vrijednosti imovine
• u konačnoj fazi dolarizacije svi razmišljaju u okvirima strane valute
2. POLUSLUŽBENA DOLARIZACIJA
• podrazumijeva upotrebu stranog novca kao legalnog koji može nadmašiti po iznosu
veličinu depozita u domadem novcu u bankama, ali igra sekundarnu ulogu i koristi
se kod manjih pladanja
• zemlja koja ima poluslužbenu dolarizaciju još uvijek ima svoju središnju banku
3. SLUŽBENA DOLARIZACIJA
• puna dolarizacija, postoji kad strani novac ima isključivu ili dominantnu ulogu
valutarnog novca koji se koristi za sva pladanja
• ako domada valuta postoji ona igra sekundarnu ulogu, najvedi broj zemalja pri tom
koristi samo jednu stranu valutu
• neke dolarizirane zemlje ne emitiraju uopde svoj novac, dok druge kao npr. Panama
koja emitira novac kao balboa što ima sekundrani značaj i paritet prema dolaru 1:1
COST BENEFIT ANALIZA EUROIZACIJE/DOLARIZACIJE -da bi dolarizacija bila efikasna za neku zemlju ona mora najprije prodi dulje razdoblje prilagođavanja
u svim segmentima sustava
www.referada.hr
-neslužbena dolarizacija kao jednu od negativnih posljedica može imati destabiliziranje potražnje za
domadom valutom
-ako subjekti zamjenjuju domadi novac za strani to može izazvati pad tečaja domade valute i pokrenuti inflatornu spiralu, s druge strane tamo gjde subjekti drže značajnije iznose deviznih depozita u
bankama, promjena kamatne stope na jednu ili drugu valutu može izazvati prelijevanje depozita iz
jedne u drugu valutu što sve skupa komplicir posao SB
-pozitivna posljedica je u tome što neslužbena dolarizacija omoguduje subjektima zaštitu realne
imovine od inflacije
-troškovi zemlje koja se službeno dolarizira odnose se na: gubitak prihoda segniorage od vlastite
valute, troškovi kao što su jednokratne konverzije cijena, kompjuterskih programa, registar blagajni i sl. -kao najvažniji troškovi navode se: nestanak SB kao davatelja posljednjeg utočišta,
gubitak nezavisne monetarne politike
-koristi od dolarizacije svode se na: niže transakcijske troškove jer se eliminiraju mjenjački poslovi i nema valutnog rizika, stabilnije cijene što daje sigurnost stranim investitorima i zaštitu realne
vrijednosti imovine svima, vedu gosp.otvorenost i transparentnost itd.
-najveda prednost službene dolarizacije je u transparentnosti cijena i njihova izjednačavanjatijekom vremena
-službena dol. ne može bit efikasna u slučaju vanjskog šoka jer dolazi do promjene deviznog tečaja -
izbor odgovarajudeg tečajnog režima i monetarnog sustava ovisi o konkretnim okolnostima i stanju
nekog gosp.
MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA MONETARNE POLITIKE U UVJETIMA
EUROIZACIJE -zbog upotrebe strane valute otežano je efikasno vođenje nezavisne monetarne politke
-svaki novi devizni priljev, bilo na temelju prodaje domade poduzeda ili na temelju kredita iz
inozemstva, pojačava dolarizaciju i za monetarnu politiku stvara dodatne probleme
-dodatna kreacija domadeg novca povedava novčani optjecaj i može utjecat na rast cijena
-emisija primarnog novca posljednjih godina je u RH praktično bila jednokanalna i to na temlju deviznih
transakcija
-stoga ne čudi da je ukupni iznos deviznih rezervi vedi od iznosa primarnog novca M0 i novčane mase
M1
-novčana je masa u cjelosti prekrivena deviznim rezervama što je inače osobina „currency board“
sustava -najšire definiran monetarni agregat u RH je M4 koji obuhvada novčanu masu M1 uvedanu za
štedne i oročene kunske depozite države i devizne depozite
-čitav problem euroizacije je vezan za teoriju optimalnog valutnog područja, što u svjetskim relacijama
znači da se sve valute trebaju s vremenom integrirati u 3 valutna bloka
CURRENCY BOARD NA PRIMJERU MONETARNOG SUSTAVA BIH
-centralna banka BIH ne regulira rad banaka, kamatne stope, platni promet ili financijski sustav uopde
-konvertibilnost KM osigurana je na temelju njezinog stopostotnog pokrida u devizama
-ona emitira onoliko KM koliko ima deviznih rezervi
-ne može davat kredite kreiranjem novca „ex nihilo“
-glavni joj je cilj održavanje stabilnosti domade valute
-bez obzira što CBBIH ne regulira rad banaka, one su dužne držati obveznu rezervu na računu kod CBBIH
-postoje 2 snažna ograničenja: i emisiji domadeg novca i u imobilizaciji novca u optjecaju
![Optimizacija - Naslovnica | PMF · 2. zahtjev. x dijeli interval [b;c] u istom omjeru kao što b dijeli interval [a;c].) c b c a = c x c b;) 1 w = 1 z 1 w: z = 1 2w ) w2 3w + 1 =](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/5ecbce182566df1d5333bfe3/optimizacija-naslovnica-pmf-2-zahtjev-x-dijeli-interval-bc-u-istom-omjeru.jpg)
