Moje Tijelo u Proljece

8/8/2019 Moje Tijelo u Proljece

http://slidepdf.com/reader/full/moje-tijelo-u-proljece 1/9

P R O L J E ! E 2 0 1 0 . 1 . B R O J

moje tijelou prolje ! e

Pozdrav bu " enju!

Prolje ! e, prehrana,detoksikacija

Prolje #e je godi ! nje doba obilje $eno intenzivnim promjenama uprirodi i svojevrstan je prijelaz iz stati %ne zime u dinami %no ljeto.To je ulazak u aktivnu fazu godine kada temperature rastu, prirodase budi i u njoj sve buja i cvate.

Rano prolje #e ujedno je vrijeme za «generalno pospremanje» kakoku ! e tako i organizma op #enito. Zimi su temperature niske, tijelotro ! i vi ! e energije u procesima termoregulacije, prehrana je

jednoli %na, zalihe odre " enih vitamina i minerala su se ispraznile.

&esto se kao posljedica toga javljaju poja %an umor, bezvoljnost,pospanost, promjene raspolo $enja, promjene na ko $i i sl.

Dragi " itatelji portala MojDoktor!

Predstavljamo Vam prvi brojmjese "nika moje tijelo !

Mjese "nik sadr #ava zanimljive ikorisne informacije o Va ! emzdravlju prate ! i aktualne teme pogodi ! njim dobima!

Redovito ga mo #ete preuzimati sastranica portala ili se pretplatitipomo ! u Va ! e adrese e-po ! te.Sigurni smo da ! ete prona ! i mnogokorisnih i zanimljivih informacija.U prvom broju pro " itajte savjete oproljetnoj prehrani, umoru,pro " itajte zanimljive vijesti tenau " ite vi ! e o kofeinu!

Josip Kit

Glavni urednik



PROLJE ! E 2010. 1. BROJ.MOJE TIJELO

Prehrana u prolje #eBudu ! i da su 2 glavna organa detoksikacije jetra i

bubrezi i prehrana treba biti takva da se

maksimalno olak ! a njihov rad.

Nakupljene tvari

U prolje #e valja misliti na %i! #enje organizma, to jestosloba " anje tijela od ! tetnih tvari koje se nakupljajutijekom zime zbog:

• kalori %nije prehrane;

• nedovoljno kretanja;

• duljeg boravka u zatvorenim prostorijama koje su %estopregrijavane;

• ! tetnih vanjskih utjecaja (vi ! e ispu ! nih plinova);

! to jesti?

Prehrana treba sadr $avati:

- ! to vi ! e povr #a i vo #a (sadr $e celulozu i vlakna).- od povr #a se savjetuje zeleno lisnato i glavi %asto povr #e.

zeleno lisnato povr #e bogato je vitaminima i mineralima(B vitaminom, beta karotenom, vitaminima B skupine temineralima: K, Ca, P i Mg )

Organizam tro ! i puno energije upravo na probavljanjehrane. Zato hranu treba temeljito i dobro pro $vakati kako

bi se aktivirali enzimski kompleksi va $ni u probavi. Sdruge strane organizmu treba osigurati energetski inutritivno visokovrijedne namirnice. Od ugljikohidrata tosu cjelovite $itarice, integralna peciva i tjestenina,sjemenke, klice, posije koji obiluju vitaminima B skupine.




SAMONIKLO JESTIVO BILJE„ZABORAVLJENA HRANA“

Upravo u rano prolje #e kada se ponovnouspostavlja ciklus rasta u prirodi , kada su sezimnice potro ! ile, su ! are ispraznile, na zemlji jo ! ni ! ta ne uspijeva, posebno na selu, ljudi su znaliiskoristiti sve ! to priroda u tom prijelaznomperiodu nudi pa %ak i samoniklo jestivo bilje kao! to je: kopriva, masla %ak, matovilac, ! paroga i sl.

Treba te $iti hrani s uravnote $enom pH

vrijedno ! #u, (sporo se razgra " uje, a tijelo lak ! e crpihranjive tvari). To je ujedno jedan od postulatatradicionalne kineske medicine, koja pridaje velikuva$nost biljkama op #enito, isti %u#i da nam onedaju trajnu snagu, asimiliraju #i kroz procesfotosinteze $ivotno va $ne tvari.

Uz $itarice, jedino vo #e(ako se jede kao zasebanme " u obrok) i povr #e te biljna hrana op #enito ima

lu$nati karakter. Sve drugo primjerice previ ! e

slatkog, mesnog i mlije %nog stvarati #e kiselevi! kove u probavi , a to zna %i i du $e zadr $avanjetoksina.

U rano prolje #e na tr $nicama je u ponudi i ! parogakoja upravo dolazi kada je i ina %e kalendarskioskudnija ponuda povr #a, a svojim hranjivimtvarima poma $e organizmu u prilagodbi idetoksikaciji u prijelaznom periodu zbog svogprimarno povoljnog u %inka na jetra i bubrege.

Dr. med. Sla " ana Divkovi #, ACU MEDIC -

Centar za o %uvanje zdravlja

MojDoktor® Savjetovali ! te slije " nicima u pozivnom centru

Uz MojDoktor paket usluga, Va ! je lije " nik uz Vas 24

sata dnevno! Vi #e na www.mojdoktor.hr




Proljetni umor

Tko ga osje ! a?

Prolje #e je doba kada svi osje #amo poja %ani umor tijekomo$ujka, to se prote $e i u travnju i polako nestaje sdolaskom toplih dana u svibnju. To je normalanfiziolo ! ki proces i va $no je napomenuti da jekarakteristi %an za sve ljude u ve #em ili manjem obimu.

Hrana!Upravo je to vrijeme kada se organizam priprema na ve #eaktivnosti tijekom lijepih dana i na neki na %in budi izzimskog mirovanja. To je i idealno razdoblje tijekom kojeg

je najbolje posegnuti za nekim od gotovih preparatavitamina, minerala ili nadopuna prehrani.

U vrijeme prepunih hladnjaka, du #ana, samoposlu $ivanja,restorana koji nude sve ono ! to se po $eljeti mo $e: kako jedanas uop #e mogu #e govoriti o prehrambenimnedostacima? U biti, ne radi se o problemu koli %ine ilikvantiteta, ve # vrijednosti ili kvalitete onoga ! to podpojmom "hrana" unosimo u svoj organizam.

Dijete…

Prema nekim istra $ivanjima i statisti %kim pokazateljima,koli %ina hrane i njena kalorijska vrijednost kojusvakodnevno unosimo u na ! organizam, vi ! e je negodovoljna za zadovoljenje energetskih potreba, a %esto putai vi ! estruko prema ! uje dnevni "utro ! ak". Me " utim, hranakoju u prosjeku konzumiramo svakodnevno po svom jesastavu "nutritivno" siroma ! na i nedovoljno kvalitetna zana ! e zdravlje.




Hranimo se jelima koji su sve bogatija masno #ama i' e#erima…

No, %esto se puta doga $a da slijede #i slijepo"idealne" dijete, dovedemo svoj organizam u stanjenedostatne koli %ine esencijalnih tvari. Pod pojmomesencijalnih tvari podrazumjevaju se one tvari kojena ! organizam nije u stanju proizvesti, ve # ihmoramo unijeti izvana putem hrane jer suneophodne za normalno funkcioniranje na ! egmetaboliza - izmjene tvari.

U esencijalne tvari spadaju vitamini i minerali,neke aminokiseline (sastavnidijelovi proteina) i pojedine masnekiseline.

Zbog %ega dolazi do nedostatkatakvih tvari %ak i ako slijedimoneku od propisanih dijeta? Jelagube na sastavu neadekvatnom

proizvodnjom, konzerviranjem ikuhanjem ili pak pojedine tvari

jednostavno "izgore" podutjecajem vanjskih i unutarnjih%imbenika: zaga " enja, dima ili jednostavno usljedstresa.

U ovim slu %ajevima nadopuna prehrane u oblikutableta, kapi i pra ! kova raznih minerala i vitaminasvakako je preporu %ljiva i nu $na.

Jer ! to se doga " a ako nedostaje samo jedna od ovihesencijalnih komponenti, ili pak ako je njihovme " usobni odnos naru ! en?

Doma #ice znaju prepoznati na svojim biljkama"simptome" nedostatka minerala u zemlji u kojojuzgajaju lon %aricu jednostavnim promatranjem

biljke. I na ! e se tijelo izra $ava vi ! e-manje na isti

na %in. Neka stanja pra #ena psiho-fizi %kimsmetnjama, koja %esto puta nismo u mogu #nostisami sebi objasniti, zapravo su signali koje nam na !

organizam ! alje kako bi nas obavjestio da senalazimo na granici rezerve "goriva".

To "gorivo" je zapravo mje ! avina minerala,vitamina i oligoelemenata, koja mora biti prisutnau organizmu u to %no odre " enom omjeru. Akonedostaje samo jedna od tih tvari, organizam pati inastoji nas izvjestiti o tome "lansiraju #i i

emitiraju #i signale".

Kako se rije ! avamo ovakvih"deficita"? U prvom redu moramose osvrnuti i upitati o kvalitetiprehrane. Zatim, kad je topotrebno zbog odre " enihfiziolo ! kih stanja u kojima se

organizam nalazi, moramogotovim proizvodima unositi usvoj organizam tvar Ili tvari kojetrenutno nedostaju upotrebom

specifi %nog preparata. Minimalno razdoblje unutar kojeg treba koristiti takve preparate je oko mjesecdana, no mo $e biti produ $eno ovisno o potrebi. Nomoramo se pri tom pridr $avati dva osnovnapravila: a) ne uzimati vi ! e preparata tijekom

jednog dana od onoga kako proizvo " a% preporu %uje, te b) ne smijemo si stvoriti "savr ! enalibi" uzimaju #i nadopune prehrani, a preska %u#iobroke.

Kako bismo odabrali najbolji proizvod trebamo sesavjetovati sa svojim lije %nikom ili farmaceutom.




Odabir proizvoda ovisit #e o na ! oj $ivotnoj dobi,fizi%koj aktivnosti i zdravstvenom stanju.

Oni koji se bave sportom ili su na bilo koji na %in

vi! e fizi %ki aktivni morali bi posegnuti zaproizvodima koji #e im osigurati optimalni unosminerala i njihovih soli. Za one koji $ele osiguratiu%inak "protiv starenja" preporu %aju se proizvodikoji u osnovi sadr $e antioksidanse.

Proizvod koji sadr $i %itavu paletu vitamina iminerala, op #enito #e dobro do #i u stanjima

umora, emotivne napetosti i stresa.Uz to ne smijemo zaboraviti jo ! jedan lijek protivproljetnog umora, a to je tjelesna aktivnost i

boravak na zraku i suncu. Zrak i sunce potaknut #elu%enje hormona dobrog raspolo $enja i uz pravilnuprehranu pomo #i nam u rije ! avanju ovogsezonskog problema.

dr.sc. Donatella Verbanac, nutricionist

MojDoktor® drugo medicinsko mi ! ljenje

MojDoktor® drugo medicinsko mi ! ljenje prigoda je za razmatranjesvakog otvorenog pitanja o bolesti te mogu #nost na pojedinca sa svimnjegovim razli %itostima kako bi se otvorile mogu #nosti ciljanog pristupa.

Takav pristup uzima u obzir dodatne mogu #nosti dijagnosti %kihpostupaka koji na kraju dovode do lije %enja koje je potpunoprilago " eno pojedincu.

Druga " ija informacija mo $e imati druga " iji ishod ! Vi #e na

www.mojdoktor.hr




vi jestiBritanski znanstvenici tvrde da lijekovi zamr ! avljenje nisu dogotrajno rje ! enje za vi ! ak kilograma, budu ! i da ne rje ! avaju psiholo ! keuzroke debljine.

Znanstvenici sa Sveu "ili! ta u Liverpoolu tvrde daljudi koji pomo ! u lijekova izgube kilogramevjerojatno ne ! e zadr #ati novu te #inu ukoliko neporade na stvarima koje su prvotno uzrokovalenakupljanje kilograma.

„Lijekovi protiv debljine ne rje ! avaju ! iri spektar problema koji le #e u podlozi pretilosti zbog toga jer predominantno djeluju na gubitak te #ine,“objasnio je.„Budu ! i da su psiholo ! ki " imbenici va #ni za razvojdebljine, proizvo $a! i lijekova trebali bi i to uzeti uobzir prilikom stvaranja novog lijeka,“ dodao je.

Dr. Halford na kraju je zaklju " io da bifarmaceutske kompanije trebale iskoristitineurokemijske sustave koji kontroliraju #elju zahranom kako bi pomogli ljudima da ne jeduprevi ! e.

Lovro Lamot, dr.med.

Bolje mr "aviti bez lijekova...

Prvo slatki "i pa alkohol

Znanstvenici tvrde da djeca koja jako vole slatki ! e"e! ! e imaju simptome depresije.

Znanstvenici iz ameri "kog istra #iva"kog centraMonell Centre otkrili su da postoji veza izme $una " ina na koji djeca reagiraju na slatki ! e i pojavesimptoma depresije.

Djeca koja su u obitelji imala alkoholi "ara i koja supokazivala odre $ene simptome depresije najvi ! e suvoljela vodu sa najsla $im okusom.

Ta djeca najvi ! e su voljela vodu s 24% saharoze,dok su ostala djeca, koja nisu pokazivala simptomedepresije i koja nisu imala alkoholi "ara u obitelji,najvi ! e voljela vodu s 18% saharoze.

No, dodala je da ovo istra #ivanje objavljeno ustru "nom "asopisu Addiction, ne pokazuje dadjeca koja u ranom djetinjstvu vole slatki ! e imajuve! e ! anse da kasnije budu alkoholi "ari.




KofeinPi ! a koja sadr #e kofein, kao kava, "aj, sokovi ienergetska pi ! a u #ivaju veliku popularnost.

Kofein je svjetski najra ! irenija psihoaktivna tvar,ali za razliku od ve ! ine drugih legalna je i njegovaupotreba nije ograni "ena.

U sjevernoj Americi, 90% odraslih konzumirakavu/kofein svaki dan.

Kofein se potpuno apsorbira u #elucu i tankomcrijevu unutar 45 minuta od unosa. Polu #ivotkofeina – vrijeme koje je potrebno organizmu daodstrani pola une ! ene koli "ine kofeina – variraovisno o godinama, stanju jetre, trudno ! i, nekimlijekovima i koli "ini enzima za njegovu razgradnjuu jetri.

U umjerenoj koli "ini kofein je blagi stimulantsredi ! njeg #iv"anog sustava (S %S), izazivaju ! i efektprivremenog smanjenja fizi "kog umora, obnove

mentalne budnosti, osje ! aj pove ! anja energije,razbu $enosti, produktivnosti, spremnosti,koncentracije, raspolo #enja, br #i i jasniji protok misli, pove ! ano fokusiranje, bolju op ! ukoordinaciju tijela, pobolj ! anje izvo $enjamentalnih i fizi "kih zadataka.

Tako $er blago ubrzava rad srca, krvni tlak,u"estalost mokrenja i pove ! ava stvaranje #elu "anekiseline.

Kofein mo #e pogor ! ati zdravstvene probleme kodljudi sa: #elu "anim ulkusom, aritmijom ipalpitacijom srca, sr "anom bolesti ili nedavniminfarktom srca, visokim krvnim tlakom, bolesti

jetre, nesanicom, anksioznosti i napadima panike,agorafobijom (strah od otvorenog prostora), PMS-om.

Umjerene doze kofeina 200 do 300 mg, ili okodvije do tri ! alice kave dnevno za ve ! inu ljudi nisu! tetne. Prevelik dnevni unos kofeina, vi ! e od 500do 600 mg ili oko "etiri do sedam ! alica kavednevno mo #e uzrokovati negativne u "inke poput:nemira, anksioznosti ili pani "ne reakcije,iritabilnosti, tremora mi ! i! a, nesanice, glavobolje,vrtoglavice, mu "nine i povra ! anja, proljev ili drugeprobavne smetnje, brz i nepravilan sr "ani ritam,u"estalo mokrenje, iritacije #eluca, pove ! anja ilismanjenja osje ! aja gladi, osje ! aj #e$i.

Koli "ina koja mo #e uzrokovati negativne u "inkemo #e biti i manja, a osjetljivost na u "inke kofeinaovisi o mnogim faktorima uklju "uju ! i tjelesnute#inu (ljudi s manjom te #inom osje ! aju u "inkekofeina ranije), prija ! nji unos kofeina (ljudi koji ne

konzumiraju kofein redovito osjetljiviji su nanegativne u "inke), stres (mo #e pove ! ati osjetljivostna kofein).

Drugi faktori tako $er mogu utjecati kao npr.godine, pu ! enje, uzimanje lijekova ili hormona, tedruga zdravstvena stanja, kao anksiozniporeme ! aji.




Kofein mo #e interferirati sa spavanjem, stogaizbjegavajte kofeinska pi ! a osam sati prije spavanja

jer mogu pove ! ati broj bu $enja tijekom no ! i iutjecati na dubinu sna, zbog "ega se manjeodmorite tijekom no ! i.

Kofein mo #e stvoriti naviku pa nagli prekid unosakofeina mo #e uzrokovati simptome ustezanja, kaonpr. glavobolju, umor, iritabilnost i nervozu, kojiobi "no nestanu nakon nekoliko dana. Neka stanjakao npr. osjetljivost na kofein ili uzimanje nekihlijekova, mogu zna " iti potrebu za smanjenjem iliprekidom svakodnevnog unosa kofeina.

U tim slu "ajevima postupno smanjujte koli "inuune ! enog kofeina kako bi smanjili simptome kodnaglog prekida, zamijenite kofeinizirana pi ! a sdekofeiniziranim, "aj pripremajte kra ! e jer tosmanjuje sadr #aj kofeina u njemu ili koristite biljne"ajeve koji ne sadr #e kofein, provjerite koli "inukofeina u hrani, pi ! ima i lijekovima protiv bolovaili glavobolje koje uzimate.

Kod ve ! ine ljudi kofein je dio dnevne rutine ive! inom ne uzrokuje zdravstveni problem. Mo #davolite pozitivne u "inke kofeina, ali prevelikakoli "ina mo #e biti ! tetna, stoga budite svjesnisituacija kada biste trebali smanjiti konzumacijukofeina.

Katarina Vu "i! , dr.med.

Ovdje mo ! e biti Va ! a poruka! Informacije na [email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Documents

Moje Tijelo u Proljece