Moj film [broj 2, 2010.]

SADRŽAJREPORTER .......................................................... 4TOP IZJAVE AFI vs. MOJ FILM ................................6NAJBOLJI BOŽIĆNI FILM .....................................10RELIGIJSKI BOŽIĆNI FILMOVI ...............................14KINO OKRUTNOSTI ..............................................16POVIJESNA TV FIKCIJA ........................................18DOZVOLA ZA MALE FOCKERE .............................20TV SERIJA: BRAĆA I SESTRE ................................22PARANORMALNO 2.............................................23ŽIVOT POSLIJE ŽIVOTA ........................................24ANIMIRANI FILMOVI ............................................26LOV NA VJEŠTICE ...............................................28TURIST ...............................................................29SLJEDEĆA TRI DANA ...........................................30GREEN HORNET ..................................................31RECENZIJA: UPOZNAT ĆEŠ VISOKOG, TAMNOG STRANCA .............................................32DVD/BLURAY IZDANJA ........................................34TRON (1982): ....................................................36FILM NA FOTOGRAFIJI ............................................KINO ARHIVA: KINO BOROVO ...............................44

GLAVNI UREDNIK

DALIBOR JAKUSNOVINARIMLADEN ŠAGOVACINES IGNJAČIĆKATARINA STARČEVIĆTOMISLAV PECAKGRAFIČKI UREDNICIMARIO PLEŠEDEJAN BUKOVIĆANA FILIPOVIĆNIKOLA PAIĆHVALA:CONTINENTAL FILMBLITZ FILM&VIDEODISCOVERY FILM

IMPRESSUM

Svoje komentare, prijedloge, kritike i filmske priče šaljite na:

[email protected]

Posjetite nas na:

magazin.moj-film.hr

Vlakom od Lausanne do Ženeve potrebno je ne-kih 30 minuta vremena.

Dovoljno za jedan brzopotezan razgovor.Vrckava Britanka ko-vrčavo crvenkaste kose prestala je čitati knjigu u trenutku kad sam se ugnjezdio nasuprot nje. Upoznali smo se dan ranije i tada kratko popričali o britan-skom humoru i Nothing Hillu. Razgovor s predumišljajem. U vlaku je sve bilo spontanije. Iz torbe sam namjerno izvu-kao knjigu «Jedan dan» Davida Nichollsa, identičnu knjigu koju je kovrčavica netom prestala čitati. Razgovor je tada krenuo uštimano poput kotača koji se gibaju na ulaštenim tračnica-ma kroz švicarsku idilu. «Jesi li znala da se snima film po ovoj knjizi s Anne Hathaway u glav-noj ulozi?» upitao sam je lagano osmatrajući njezin outfit i duge noge skrivene u gustim crnim najlonkama. Izgledala je poput Mire Sorvino iz komedije Wo-odyja Allena «Moćna Afrodita». Šašavo, pomalo jeftino - nimalo prosto, ali izuzetno privlačno. Ona je mene pak doživjela (ba-rem mi je tako ostavljala dojam) kao da sam lice s plakata najno-vijeg Allenova filma «Upoznat ćeš visokog, tamnog stranca». Koji klišej! Vlak, dvoje strana-ca, jedna knjiga, Woody Allen, pritajeno koketiranje. Ne, ovo nije romansa, a još manje triler u kojem visoki tamni stranac napušta vlak na ženevskom ko-lodvoru, sjeda u Bentleya, odvo-zi se do najveće banke, ostavlja

revolver u pretincu i javlja eM da je zadatak uspješno obavljen, a svijet iznova spašen. Dok se vozim vlakom često smi-šljam tko su ili što su moji su-putnici. Jesu li dosadnjakovići, propali studenti, vješti retori-čari, varalice ili samo ljudi koji također uživaju u vožnji vlakom i nesputanom chit-chatu? Kad pročitam neku knjigu, kao što mi je uspjelo na beskonačno oduženom letu za Zagreb zavr-šiti «Jedan dan», zamišljam pri-ču dalje. Tko su karakteri, što će biti s njima poslije, jesu li njihovi razgovori i dalje tako šarmantno duhoviti. Netom nakon toga ša-ram po papiriću i radim casting, igram se uloge redatelja. U svi-jetu filma to nije baš tako. Film-ski studio ima većinsko pravo odlučiti tko i što im donosi više novaca, tko je među glumcima trenutno veći hit ili kome će gle-datelji više vjerovati. Čini se kao jako dobro osmišljena strategija uz jedan nepredvidivi element u vidu najvažnijeg trika kako od nekoliko desetina milijuna stvo-riti nekoliko stotina milijuna dolara. Nisam mogao izbaciti Anne Hathaway iz glave. «Zasigurno idealan izbor» – prokomentirala je kovračava Britanka. Čitanje kod mene stvara vizualne puzzle u glavi. Lagano ih spajam u cjelinu i jednom kompariram s ekrani-ziranom slikovnicom na ekranu neke kino dvorane. Je li moja slika priče ista kao slika dotič-nog redatelja? Probajte i vi, dje-

luje poput terapije. Sve što vam je potrebno jest jedan dan - je-dan trenutak i za početak pri-če to će biti dovoljno. Vlak je stao na ženevskom kolodovoru i tu smo se Britanka i ja razišli. Meni je tih 30 minuta bilo do-statno za kratki film. Sad je na vama da osmislite kako priča ide dalje i da stvorite svoj film: Je li ovo početak ljubavne pri-če? Hoće li se opet vidjeti? Je li se dogodilo nešto među njima? Tko se prvi okrenuo na želje-zničkom kolodvoru? Izgleda li ona kao Anne Hathaway? A on kao James Franco? Definitivno, takva ljubavna priča iz vlaka za Ženevu ima potencijal. Studio bi bio oduševljen. Ili... Scenarij broj dva: neka je tog istog dana u istom vlaku ona imala potre-bu zavoditi do zračne luke, a on je gay s identičnom knjigom u ruci pa su se zajedno opustili u koketno zabavnom razgovoru o tome kako će do detalja izgle-dati skorašnje vjenčanje princa Williama. Ona umire od smije-ha, a on je pun sebe. Postavlja se pitanje: Što danas zapravo kod publike više prolazi? Drama ili komedija – koji glumac i glumi-ca - stvarna ili imaginarna pri-ča? Sve je to manje bitno. Uvijek, i baš uvijek prolazi dobra priča.Ili proživljena ili izmišljena. Ako je netko zainteresiran otku-piti prava za film koji bi se sni-mio prema stvarnom događaj iz vlaka za Ženevu, publici ovog magazina još nepoznatog sadr-žaja, neka se javi poslije Božića. Do tada, ho-ho-ho!!!!

Visoki, tamni stranac u vlaku za ŽenevuGLAVNI UREDNIK

RIJEČ UREDNIKA

MOJ FILM / 02/2010 / STR. 2 MOJ FILM / 02/2010 / STR. 3

REPORTER

Nakon što su surađivali na mnogim odličnim uratcima (uključujući fil-move “Ulice nasilja”, “Taksist”,

“Razjareni bik” i “Dobri momci”), Martin Scorsese i Robert De Niro kreću u de-veti zajednički projekt. Riječ je o krimi-nalističkoj drami “The Irishman”, filmu o kojemu se već neko vrijeme nagađa.

Drama će se temeljiti na romanu bivšeg odvjetnika Charlesa Brandta, “I Heard You Paint Houses”, o mafijaškom ubojici Franku Sheeranu, zvanom Irac. Knjiga je rezultat gotovo petogodišnjeg intervjuira-nja Sheerana tijekom kojega je Brandtu

otkrio kako je odgovoran za više od 25 ubojstava. Neka je odradio i za svoga prijatelja Jimmyja Hoffu. Naslov je knji-ge ujedno i prva rečenica koju je Hoffa izgovorio pri upoznavanju sa Sheera-nom: “Čujem da ličiš kuće”. Oličiti kuću u mafijaškom žargonu znači ubiti čovje-ka, a boja podrazumijeva krv koja na-kon ubojstva ostaje na zidovima i podu. Prijateljstvo ipak nije spriječilo Sheerana da prema naredbi ubije i samoga Hoffu.Osim Scorsesea i De Nira, uz film su se jedno vrijeme vezala i imena Ala Pacina i Joea Pescija, no ta vijest još uvijek nije potvrđena. Američka politička organizacija Council of Conservative Citizens (CofCC)

odlučila je bojkotirati film “Thor” kada u svibnju dođe u kina. Razlog je dodjela uloge nordijskog boga Heimdalla, “Bijeloga boga”, Idrisu Elbi –

Afroamerikancu. “Čini se da Marvel Studios vjeruje da bijela rasa nema ništa jedinstveno u sebi”, izjavili su u svojoj optužbi.

T H O R

Staru dječju bajku o Snjeguljici ponovno će ekranizirati čak dva filmska studija: Universal Pictures i Relativity Media. Oba studija trenutno traže glumicu koja će utjeloviti ulogu zle kraljice – dok prvi razmatra Charlize Theron, drugi

razmišlja o Juliji Roberts.

Pronađeno je nikada prije viđenih 17 minuta jednoga od najznačaj-nijih ZF filmova, “2001: Odiseja u

svemiru” Stanleyja Kubricka. Snimke su u dobrom stanju, a između osta-loga sadrže dodatne scene u dijelu “Osvit čovjeka”, u dijelu u kojem Frank Poole “joggira”, sekvencu u kojoj Dave Bowman traži zamjenski dio antene, te druge.

Dakle svi znamo da je ova recesijska godina pogodila i filmsku industriju, te da su se, tako primjerice ugasio sve-prisutni „Miramax“. Malo nakon toga ga je doduše pod ne tako sjajnim uvjetima preuzelo također poznata kuća „Wein-stein Company“, a sada imamo i prve rezultate, među kojima se kao što ćete vidjeti kriju brojni naslovi, koji će vas oduševiti.

Prvi film koji će otvoriti velika vrata je nastavak izvrsnog crnohumornog filma „Bad Santa“, a potom slijedi prava kanonada novih filmova: „Shakespeare

in Love 2“, „Rounders“, nastavak humoristične „Bridget Jones “, kao i nastavak kultnog „From Dusk Til Dawn“.

Nadalje nam dolaze novi „Swingersi“, „Clerks“, kao i najavljivani nastavak filma „Scary Movie“, odnosno „Scream 4“ i najnovije „Spy Kidse“. Ne smijemo zaboraviti i nastavak legendarnog „Ami-tyvillea“. Složit ćete se, prilično impre-sivan popust, te ne možemo, bez obzira na uvjete pod kojima su sklopili ugovor, reći kako su braća Bob i Harvey Wein-stein napravili loš posao. Barem ne što se publike tiče…

2001: ODISEJA U SVEMIRU

OČEKIVALI STE NASTAVKE? OVE GARANT NISTE!

Nemojte da vas zbuni naslov. Nije riječ o westernu. Niti o inačici partizanskog filma smještenog

u Ameriku. Radi se o znanstvenofan-tastičnom uratku redatelja Jonatha-na Liebesmana, u kojem glume Aaron Eckhart, Michelle Rodriguez, Ramon Rodriguez, Bridget Moyna-han, Ne-Yo i Michael Pena. Ako vam spomenuti ne znače apsolutno ništa, reći ćemo vam tek nužno što treba-te znati – film koji treba stići krajem

iduće godine u kina zapravo je mo-žemo reći klasična priča o izvanze-maljcima u kojoj od početnih viđenja UFO-a diljem planeta, čitava priča kulminira dolaskom aliena, koji baš i nije ugodan i započinje napadom na LA. Grad postaje simbolom čo-vječanstva, hrabrosti, nade i otpora tuđincima, a da sve skupa bi trebalo izgledati prilično impresivno, ukoliko smijemo zaključivati na temelju naj-avnog plakata.

BITKA ZA LOS ANGELES 2011

SNJEGULJICADA, da, drage dame, vjerujemo kako bi-ste se i vi našle u nezavidnoj poziciji, kad bi vas netko tražio da birate, no ekipa oko Alfonsoa Cuarona je već odabrala umjesto vas. I to, pogađate, Georgea Clooneya. Naime, iako je u prvi odabir za glavnu mušku ulogu u novoj znanstve-nofantastičnoj drami slavnoga redatelja bio Robert Downey Junior, u posljednji ga je čas zamijenio Clooney. Prisjetimo se, oko filam „Gravity“ se već izredao i čitav niz slavnih ženskih glumica i to redom Aneglina Jolie, Natalie Portman, Scarlett Johansson, Marion Cotillard, odnosno Blake Lively, da bi na koncu jedna od temeljnih sila fizike „povukla“ Sandru Bullock. Dakle postava filma je konačno definirana, a film bi se trebao početi snimati već u siječnju iduće godi-ne, u dakako sveprisutnoj 3D tehnologiji.

C L O O N E YVS. DOWNEY JR.

THE IRISHMAN:DEVETA SURADNJASCORSESEA I DE NIRA


DESET NAJPAMTLJIVIJIHFILMSKIH IZJAVA

TOP IZJAVE: AFI TOP IZJAVE: MOJ FILM

Zovu ih još „punch“, lako su pamtljive i obično prate dojmljive scene filma. Evo što je Američki Filmski Institut izdvojio kao deset najboljih. Pokušali smo ih ukratko proanalizirati da vidimo koliko je nekima mjesto među najboljih deset.

“Bond. James BondDR. NO (1962)Broj 1? Nebu išlo! Ovo je izjava broj 1 koliko i vic kada sin Jamesa Bonda kroz staklo izloga trgovine igračaka promatra vlakić i pita tatu: - Tata mogu li dobiti ovaj vlakić? A James Bond odgovara: -…Možeš. Ne možeš. Uz dužno poštovanje prema stanovitom filmskom liku u čak 22 filma, ovo nikako ne može biti filmska rečenica broj 1.

OK, ta bi trebala biti tu pa ju niti nećemo suviše komentirati.

“Of all the gin joints in all the towns in all the world, she walks into mine.CASSABLANCA (1942)Ovu izjavu bismo tako slatko zamijenili sa “Play it again, Sam” premda ista zapravo nikad nije izrečena u Casablanci. Uh, kušnja je tako slatka!

“Well, it’s not the men in your life that counts, it’s the life in your men.I’M NO ANGEL (1933)Ovu izjavu bismo tako slatko zamijenili sa “Play it again, Sam” premda ista zapravo nikad nije izrečena u Casablanci. Uh, kušnja je tako slatka!

“I’ll be backTERMINATOR (1984)

“

“Would you be shocked if I put on something more comfortable?HELLS ANGELS (1930)Iskreno, ovo je prvi puta da smo uopće pročitali tu rečenicu. Čuli ju nismo a do zatvaranja prvog izdanja časopisa nismo uspjeli doći do primjerka legendarnog filma sa Jean Harlow. Ipak, uvidjet ćete da ova i ranije navedena izjava Mae West nisu jedine dekadentne filmske rečenice koje AFI stavlja u vrh svog popisa.

“

My Mama always said, ‘Life was like a box of chocolates; you never know what you’re gonna get.FORREST GUMP (1994)Da, ova izjava je često citirana od strane brojnih današnjih djevojčica koje vjerojatno nikad nisu ni gledale film sa Tom Hanksom ali jasno poručuje kakvi su im naumi.

I could dance with you till the cows come home...On second thought, I’d rather dance with the cows when you came home.DUCK SOUP (1933)Nemamo ništa protiv Braće Marx, ali američki humor nije baš uvijek jasan, pogotovo onaj stariji, ponekad čak ni sa-mim amerima.

“Frankly, my dear, I don’t give a damn!GONE WITH THE WIND (1939)Iskreno, ni mi. Ovo je izjava koju citiraju tek rijetki a i njih je sve manje. Čak nema ni definiranu poantu.

“You talkin’ to me? You talkin’ to me? You talkin’ to me? Well, who the hell else are you talkin’ to? You talkin’ to me? Well, I’m the only one here. Who the f--k do you think you’re talkin’ to?”TAXI DRIVER (1976)E o tome mi pričamo! Zlatnik utrpan u šljunak! Ovo je apsolutno ultimativna filmska rečenica.

“Gimme a whiskey, ginger ale on the side. And don’t be stingy, baby.ANNA CHRISTIE (1930)Ovdje odabiri Američkog Filmskog Instituta gube potpuni smisao i poantu i neke od ovih bi stvarno trebalo zamijeniti daleko primjerenijima i upečatljivijima.

Kao što vidite, slažemo se u potpunosti s tek dvije a nudimo vam osam zamjenskih koje možete rasporediti kako vam je volja s time da zadržavamo pravo na naš broj jedan.

“We all go a little mad sometimesNORMAN BATES; PSIHONije li istina? Svi ponekada malo poludimo! Ovo je izjava koja se zavlači pod kožu svojom istinom i jezovitom izvedbom Anthony Pekrinsa. Apsolutni broj 1. svih filmskih izjava.

“May the force be with youHAN SOLO; RATOVI ZVIJEZDAInspirativna izvedenica iz tradicionalističkih religioznih poruka djeluje kao religije svijeta „all-inclusive“ paket.

“Go ahead, make my day.HARRY CALLAHAN; PRLJAVI HARRYKoliko puta ste ovo i sami citirali? Hajde, priznajte!Go ahead punks, make our day!


Nebrojeni su filmski citati koje bismo mogli izdvojiti, međutim nemamo baš toliko prostora u ovom prvom broju časopisa. No čak i ovaj mali dio koji smo izdvojili kao usporedbu ovima koje je izdvojila jedna od najstarijih filmskih institucija u svijetu pokazatelj je koliko mjerodavne institucije ponekad i nemaju baš previše umjetničkog ukusa.

TOP IZJAVE: MOJ FILM

“I’m going to make him an offer he can’t refuse.VITO CORLEONE; KUMŠto mislite, koliko je ovakvih ponuda palo u posljednih petnaestak godina u Hrvatskoj?

“What we do in life echoes in eternityRUSSEL CROWE; GLADIJATORDa nije istinito, bilo bi u najmanju ruku barem inspirativno. Ponekad se čovjek stvarno iznenati koliko je životne istine moguće pronaći u filmovima.

“I love the smell of napalm in the morningLT. COLL. BILL KILGORE; APOKALIPSA DANASFilmovi o ratu u Vijetnamu nisu popularni zbog revizionizma američke politike u Aziji, već upravo zbog ovakvih izjava u filmovima.

“Show me the moneyROD TIDWELL; JERRY MAGUIREKratko, jasno, lako primjenjivo u raznim životnim situacijama i razumljivo na gotovo svim jezicima svijeta. Najbolje od svega, može se izgovoriti u stotina-ma različitih intonacija.

“Keep your friends close, but your enemies closerMICHAEL CORLEONE; KUM IIBrojni citati iz filmske franšize ‘Kum’ bi se mogli primijeniti na hrvatsku sva-kidašnjicu. Ovaj fenomenalno opisuje aktualnu političku scenu. Sam Flyn, 27-godišnji sin zaljubljenika u

tehnologiju Kevina Flyna, istražuje nestanak svog oca i bude uvučen u računalni svijet

prepun opasnih programa i gladijatorskih igara u kojem njegov otac živi već 25 godina. Sam, Kevin i njegov prijatelj kreću u ludu avanturu kroz vizualno savršenstvo cyber-svijeta koji postaje sve naprednijii opasniji…

TRON: NASLJEDSTVO

KINO NAJAVA

Redatelj Joseph Kosinski Glavne uloge Jeff Bridges, Olivia Wilde, Michael Sheen

U KINIMA OD 30.12.2010.


TEMA BROJA

Divan život1946

Film zasnovan na kratkoj pripovijesti “Najveći dar” Phillipa Van Doren Sterna jedan je od naj-kultnijih američkih blagdanskih fi lmova a Ame-

rički fi lmski institut uvrstio je ovo djelo među 100 najboljih ikad snimljenih fi lmova. Premda danas ima status klasika, fi lm je u vrijeme nastanka loše prošao na kino-blagajnama i donio puno problema svom autoru Franku Capri.

Glavni junak fi lma, George Bailey (Stewart), poslov-ni je čovjek na rubu samoubojstva na sam Badnjak.

Georgea su pritisnuli broj-ni problemi, a kap koja je prelila čašu bila je gubi-tak značajne svote novca, 8.000 dolara, koje je zabu-nom ispustio.

Tada se pojavljuje njegov anđeo čuvar Clarence (Henry Travers), koji ga želi odgovoriti od čina, po-kazujući mu kako bi njegov grad, obitelji poznanici izgledali da se nikad nije rodio.

NAJBOLJI BOŽINI FILM

PREMA IZBORU KORISNIKA

PORTALA MOJ FILM

Prema glasovima čitatelja portala Moj-Film.hr najljepši božićni fi lm je klasik Divan život redatelja

Franka Capra. I priznajemo, ugodno smo iznenađeni koliko gusta borba se vodila oko zaista kvalitetnih fi lmskih naslova. Toliko smo ohrabreni vašim odabirom božićnog fi lma da više nika-da nećemo posumnjati u vaše kvalita-tivne preferencije i planiramo pripre-miti još ovakvih izbora, nadamo se uz poklone.

Odaziv čitatelja na ovaj naš mini izbor najboljeg božićnog fi lma je toliki da nam je naprosto žao što ne možemo svima pokloniti zvučnike ali smo zato odlučili svima koji su sudjelovali, dati jednaku šansu za ovaj lijepi poklon. Naime kako smo prvotno imali na-mjeru u poklon bubanj ubaciti samo čitatelje koji su glasove dali za prvih 5 božićnih fi lmova prema vašim gla-sovima, što automatski samo glasanje čini predizvlačenjem mogućih osva-

jača zvučnika. Nakon pomnog razmi-šljanja zaključili smo da nam je svaki glas u ovom izboru bio bitan i odluči-li da svi čitatelji koji su glasali imaju pravo na šansu da osvoje ovaj feno-menalan poklon. Metodom slučajnog odabira sretni vlasnik koji će fi lmove kroz 2011. godinu gledati uz kristalno jasan i glasan zvuk koji će dopirati iz Logitech Z-523 zvučnika je:

IGOR JURETIĆ (MRAVNICE)

NAJBOLJIBOŽIĆNI FILM

KORISNICI PORTALA ODABRALI SU


TEMA BROJA

Sam u kući1990

Donio je gotovo interstelarnu slavu tada ba-lavom Macaulayu Culkinu, no bezukusno se razvukao na još tri ekstra nastavka u

kojima su uredovno po nosu dobivali Joe Pes-

ci i Daniel Stern koji su igrali glavne negativce. Odličan zaplet svake priče pokvarili su predvidivi trikovi kojima se mali Kevin McCallister riješavao negativaca.

Kako je Grinch ukrao Božić?1966

Ne onaj u režiji Rona Howarda sa Jimom Carreyem u glavnoj ulozi. Taj bi na top listi sa-svim sigurno bio na samom dnu. Nego onaj,

crtić Grinch koji pamtimo još čak iz prošle države. Rađen kao blagdanski specijal za televizijsku kuću

CBS dan danas je jedan od najpopularnijih božićnih filmova pored kojeg se može sakriti debela većina modernih rađenih za kino distribuciju. Narator priče je ni više ni manje nego legendarni Boris Karloff (Frenkenstein).

KORISNICI PREPORUČUJU I:

Ralphie živi s mamom, tatom i bratom Randyjem, a naj-

bolji prijatelji su mu Flick i Schwartz. Dječacima je naj-

veći problem školski nasilnik Scut Farkus, koji njega i

njegove prijatelje dočekuje na putu do škole i često tuče. Bliži

se Božić i Ralphie od Djeda Mraza želi samo pušku karabinku

s dometom od 200 metara, model BB, s kompasom.

BOŽIĆNA PRIČA (1983)

Čudo u 34. ulici1947

Četvrti je remake originala iz 1944. godine. I za-pravo je film kojeg se nema po čemu poseb-nom izdvojiti. Šestogodišnja Susan (M. Wilson)

ne vjeruje u Djeda Božićnjaka. Tome ju je podučila njezina majka Dorey (E. Perkins), koja radi kao gla-snogovornica manhattanske robne kuće Cole’s.

Zapravo ljubav2003

Britanska romantična komedija pretežno okiće-na kritičarskim lovorikama je film kakav bismo vam za blagdane i mi sami toplo preporučili.

Bez konzumerističkih poruka, bez povuci pote-

gni akcijskih momenata film suptilno prepriča-va devet različitih a isprepletenih priča o ljubavi. Redateljski debi Richarda Curtisa je topla blagdan-ska ugoda… mmmm :)

NAJBOLJI BOŽIĆNI FILMOVI

KORISNICI PREPORUČUJU I:

Ne znamo što ste vi sve spremni učiniti ako se izme-

đu vas i Božića sa vašom odabranicom ispriječi grupa

međunarodnih terorista. No jako dobro znamo što bi

učinio policajac John McClane bez obzira što ga je ista svega

par nastavaka dalje napustila. Kad je film objavljen, smatrao

se jednim od najboljih akcijskih filmova svoje ere.

UMRI MUŠKI (1988)

#2

#3

#4

#5


RELIGIJSKI BOŽIĆNI FILMOVITEMA BROJA

Metro-Goldwyn-Mayer (MGM)Režija: William WylerScenarij:Karl TunbergZvijezde: Charlton Heston, Jack Hawkins, Stephen BoydBudžet:15,900,000$

Film je osvojio 4 Zlatna globusa i 11 Oscara, opseg nagrada koje su dosegli samo Titanic i Gospodar prstenova: Povratak kralja. Režirao ga je William Wyler prema ro-manu Lewa Wallacea a radnja se vrti oko bogatog Bena-Hura kojeg je izdao njegov brat Mesala i poslao u roblje. Iako je fi lm je radnja fi lma više povezana sa Isusovom kalva-rijom koja je prikazana na kraju fi lma, Ben Hur se često prikazuje na TV kanalima upravo u vrijeme adventa.

Columbia Pictures CorporationRežija: Richard FleischerScenarij: Christopher FryZvijezde: Anthony Quinn, Sivana Managno, Arthur KennedyOvo je fi lm koji Isusa tretira na jednak način kao i Ben Hur s distance spajajući glavnog aktera sa likom spa-sitelja tek u kritičnim momentima priče. Snimljen je prema romanu Šveđana Par Lagerkvista koji je za to djelo osvojio i Nobelovu nagradu. Premda je učestaliji u vrijeme Uskrsa i ovaj biblijski ep je čest na TV pro-gramima u predbožićnom razdoblju. Anthony Quinn vrhunski igra manjkavog Barabbu poput kakvog utučenog egzistencijaliste koji emocije pokušava ugu-rati dublje u sebe. Ipak, mora se priznati da je to odradio daleko bolje od za takvu ulogu Oscarom ovjenčanog Charlesa Hestona u Ben Huru.

Metro-Goldwyn-Mayer (MGM)Režija:Mervyn LeRoy, Anthony MannScenarij:Mahin, Behrman, LevienZvijezde:Robert Taylor, Deborah Kerr, Leo Genn

Epska priča o ljubavi između rimskog zapovjednika Macrusa Vinciusa i kršćanske djevojke Lygie.Film je režirao Mervyn LeRoy prema klasičnom ro-manu Henryk Sienkiewicza iz 1896. godine.

Od osam nominacija za nagrade Američke fi lmske akademije nije osvojio ni jedan Oscar iako su čak dva glumca bila nominirana za najbolje sporedne uloge, Leo Genn za ulogu Petroniusa i famozni Peter Usti-nov u ulozi života kao Neron. Utješno je Ustinov za ovu ulogu nagrađen Zlatim globusom.

United ArtistsRežija: George Stevens Scenarij:Barrett, StevensZvijezde: Max von Sydow, Dorothy MgGuire, Charlton HestonBudžet: 20,000,000$Drugi novozavjetni spektakl snimljen šezdesetih go-dina. Film je snimljen prema noveli Fultona Ourslera prati život Isusa Krista od rođenja do uskrsnuća sa naglaskom na zrelim godinama. Svi bitniji događaji rekreirani su sa velikom dozom detalja i pažnje o čemu dovoljno govori podatak da fi lm traje 260 minuta (u drugoj verziji 195 min.). Film je naišao na različite ocjene, od fantastičnih do negativnih uglavnom zbog trajanja no to nije ugrozilo njegov status klasika i do današnjih dana.

Metro-Goldwyn-Mayer (MGM)Režija: Nicholas RayScenarij:Philip YordanZvijezde: Jeffery Hunter, Siobhan McKenna, Hurd Hatfi eldBudžet: 5,037,000$

Vizualno bogat fi lm o Isusu režirao je Nicholas Ray sa detaljnim prikazom 1. stoljeća. Cilj redatelja Nichola-sa Raya bio je ne samo snimiti spektakl već i samog Isusa fi lmski bolje približiti gledatelju, tako fi lm kada prikazuje Isusa vjerno prati Novi Zavjet. Ipak kako bi ostavio što jači dojam snage Isusovog pasivnog bun-tovništva razrađuje lik Barabe stvorivši od njega vođu buntovnika protiv rimske vlasti, čovjeka koji slobodu želi osvojiti oružjem.

New Line CinemaRežija: Chaterine HardwickeScenarij: Mike RichZvijezde:Keisha Castle-Hughes, Shohreh Aghdashloo, Oscar IsaacBudžet: 30,000,000$Premda ovaj fi lm na Rotten Tomatoes drži tek 38% pozitivnih kritika, Hollywood Reporter opisuje ga „savjesno preciznim“. Th e Nativity Story (Rođenje), još jedna je među sve popularnijim fi lmskim opisima Isusovog rođenja a bavi se upravo samim rođenjem Isusa te bijegom Svete obitelji u Egipat. Film počinje Herodovim masakrom nevinih da bi u kratkom podsjetniku prikazao i Božansku objavu (začeće) i rođenje kako bi objasnio zašto je Harod naredio ubo-jstvo Spasitelja.

Compagnia Leone Cinematografi caRedatelj:Franco RossiScenarij:Vittorio BonicelliZvijezde:Matteo Bellina, Irene Papas, Fekim Behmiu, Maria del Carmen San MartinDječak zvan Isus miješa predložak i špekulaciju. Ovim obiteljskim fi lmom je pokušano popuniti prazninu o Isusovom životu od njegove treće do dvanaeste godine. Događaji opisani u ovom fi lmu se odvijaju u istoj go-dini i pokušavaju dočarati dramatičnu priču o obitelji koja je prisiljena napustiti svoj dom u Bethlehemu i pobježi u Egibat kako bi izbjegli krvavu potragu kralja Heroda za Spasiteljem. Priča zapravo crpi inspiraciju iz svakodnevnog obiteljskog života prikazujući Isusovu neizmjernu ljubav prema majci Mariji i snažnu vezu sa Josipom.

Ben-Hur (1959)

Quo Vadis (1951) Barabba (1961) Dječak zvan Isus(1987) Th e Nativity Story (2006)

Kralj Kraljeva (1961) Najveća priča ikad ispričana (1965)


U KINU OKRUTNOSTI IGRA “GOSPODAR MUHA”

Antonin Artaud ‘30- ih je godi-na prošloga stoljeća ustao pro-

tiv divljenja remek-djelima, protiv tradicije i njezinih pisanih tekstova i zamislio je neko novo kazalište. Zamislio je kazalište koje će gle-datelja iz uspavanosti tim remek-djelima uvući u samu predstavu i razbuditi njegove osjećaje prirod-nim sukobima koje će mu prika-zati. Artaud je zamislio “kazalište okrutnosti”.

Kako je smatrao da narod, publi-

ka, prije svega misli osjetilima, ta osjetila treba imati na umu pri stvaranju predstave. Treba zadovo-ljiti oči i uši gledatelja korištenjem svih raspoloživih zvukova i titranja zračnih struja – a ne samo uobiča-jenim govorom. Zato je smatrao da treba odbaciti tekst i prakticira-ti jezik za koji je htio da bude na pola puta između pokreta i misli. A kazalište će tako, jezikom koji publika razumije, a ne zastarjelim, prošlim tekstovima, prikazati pra-vi život: dobro ili vanjsku stranu, i

zlo ili unutrašnju stranu. Kazalište neće težiti da ljudima prikaže ono što im se sviđa, nego stvarnost. Peter Brook je o Artaudu zapisao: Želio je da teatar sadrži sve što se inače čuva za zločin i rat. Želio je publiku koja bi odbacila oružje i dopustila da bude probijena, šoki-rana, zatečena i silovana, tako da se istodobno može ispuniti snaž-nim novim nabojima. Na takvu je publiku računao i sam Brook, pre-mjestivši središte zbivanja u novi medij: film.

Šezdesetih i sedamdesetih go-dina prošloga stoljeća dolazi

vrijeme takozvana “kina okrut-nosti”, uz koje se vežu imena poput Luisa Bunuela i Alfreda Hitchcocka. Pojavljuju se filmovi ispunjeni uznemirujućim prika-zima nasilja, silovanja i mučenja, prikazima ljudske sklonosti zloči-nu, erotizmu, divljaštvu. Slijedeći Artauda, uvlačili su gledatelje u

sebe pozivajući ih na emocional-nu identifikaciju – i na skidanje krinki civilizirana pretvaranja. Kino, odnosno film, naziv “okrut-no” zaslužilo je svojim odbaciva-njem vjere u razum, a, kao u Ar-tauda, publiku iz uspavanosti budi zastrašujućim slikama koje gleda, te raskrinkava ono barbarsko što postoji u svakom čovjeku. U mrač-

noj atmosferi toga razdoblja nasta-je film Petera Brooka, Gospodar muha/Lord of the flies (1963.).

15 godina nakon Antonina Arta-uda, Brook eksperimentira s nje-govom idejom, iako je tvrdio da Artaudove zamisli ne možemo primijeniti, a da ih ne iznevjerimo. U ekranizaciji romana Williama Goldinga on ipak čini upravo to.

Početne minute filma Gospodar muha obilježavaju fotografije

škole (uz pozadinsko mrmljanje zadataka iz matematike i riječi na latinskom jeziku), fotografije uče-nika, učitelja, Big Bena, aviona, te pada aviona, slijedom kojim nas ukratko uvode u priču o tridesetak engleskih dječaka koji doživljavaju zrakoplovnu nesreću negdje iznad Pacifika. Sudbina, ili kako god to nazvali, umiješala je svoje prste na početku (ali i na kraju filma), te nesreću preživljavaju samo dječaci i niti jedan odrasli.

Našavši se na napuštenom otoku, bez ikakva nadzora,

umjesto možda očekivana straha od nepoznatog i zbog prilično be-zizgledne situacije za spas, u dje-čaka vidimo smijeh i razigranost.

Oslobođenost školske i roditeljske stege rezultira igrom i bezbrižno-šću. Jedini glas razuma i svojevrsni odrasli u tijelu djeteta jest Svinjče (nazvan tako zbog svoje krupne građe). Osim što dojam odraslog

ostavlja svojim fizičkim izgledom (naočale, uljudnost), Svinjče jedini trezveno razmišlja o njihovoj situ-aciji, dok se ostali zabavljaju. No on zbog svoje nepopularnosti ne do-lazi u obzir kao vođa skupine, nego

SVE JE POČELO S ARTAUDOM

“KINO OKRUTNOSTI”

“GOSPODAR MUHA”

KOLUMNA

NASILJE U TRAGOVIMA

Piše: Katarina Starčević

Promjena okruženja potaknula je unutarnje promjene likova.

Daleko od civilizacije, na mjestu gdje sami sebi kroje pravila, a au-toritet im je jedan od njih, dječaci su svakim danom gubili sve više od svoje engleštine. Beton i kuće zamijenile su plaža i šuma, a uče-nje, lov i preživljavanje. Srušivši se na pusti otok, vratili su se tisuće godina unazad. I nisu samo lov-ci postali divljaci. Nakon što se to odrazilo na izvanjskom (njihovim

raščupanim kosama, poderanim i prljavim hlačama i majicama, za-mazanim licima), počelo je istre-bljivanje unutarnjih ostataka kul-ture.

Već je prvo nepoštivanje pravila i zanemarivanje dužnosti (Jackovo) unijelo kaos, uzrokovalo svađe i Jackovim odbacivanjem Ralpho-ve vlasti završilo podjelom dječa-ka na dvije skupine. U nametanju vlastite volje nije bilo mjesta za ci-

vilizirani razgovor i kompromisni dogovor. Jack, koji je od samoga početka u sebi nosio klicu nasilja, proširio je razdor među zajedni-com, a odabir uloge lovca poka-zao se odlučujućim: za razliku od Ralpha, on je svojim sljedbenicima mogao pružiti hranu i zaštitu. Ve-ćina djece odlazi od Ralpha i ma-skirajući svoje lice prirodnim boja-ma, pridružuje se Jackovom klanu. Odsada vrijedi samo jedan zakon: preživljavaju najjači.

Dječaci s maskama, plešući ili sjedeći oko večernje vatre,

pušeći, pjevajući i udarajući ri-tam lupanjem štapova o kamenje ostavljaju dojam karnevalske noći u kojoj je sve dopušteno i kojom vladaju niske strasti. Tada je živo-tinjska preobrazba potpuna, a dje-čačka se pjesma pretvara u urlike, skvičanje i zvjerske zvukove, oči-gledno podsjećajući na majmune, kao što na njih podsjeća i neobično izvijanje tijela u plesu, te stereoti-pno jedenje banana. Čini nam se da film Stanleyja Kubricka 2001: Odiseja u svemiru gledamo una-

zad i početak čovječanstva postaje njegov kraj. U ovim čudnovatim zvukovima, pokretima i izrazima lica koje dječaci proizvode prona-lazimo taj Artaudov jezik u koje-mu nisu potrebne riječi da bismo komunicirali, ali koji nas, baš zbog nedostatka riječi kao dijela kulture i civilizacije, svrstava među životi-nje. A kada u zanosu toga pomah-nitalog obrednog plesa svi zajedno ubiju Simona, jednoga od dječa-ka, koji im se približavao iz šume, zamjenjujući ga za zvijer koju su umislili kao “prijetnju”, ostvaru-ju se Simonove riječi izgovorene

ranije: Možda smo mi zvijer. Slje-deći je na redu Svinjče, jedini koji među njima nosi naziv po životi-nji, ali se uspio othrvati animal-nom u sebi. Ovaj je put to ubojstvo svjesno, a Artaud kaže kako upra-vo svijest daje izvršenju svakog ži-votnog čina boju krvi, te ističe da okrutnosti nema bez svijesti. Ovaj je put to bez mraka i razularenog plesa kao opravdanja za pogrešku: kako su učenje zamijenili lov i pre-življavanje, tako je igru zamijeni-lo ubijanje. Ostavši potpuno sam, Ralph bježi od Jackova pobješnjela plemena.

Dok Ralph bespomoćno i prepla-šeno luta otokom pokušavajući izbjeći strašnu kaznu koju su mu namijenili donedavni prijatelji, oni pale šumu kako bi ga vatrom i dimom istjerali van. Zalutavši među granama drveća i dimom, prestravljeno traži izlaz iz te zagu-šljive zamke. Izbivši na plažu, za sobom čuje već poznatu pjesmu plemena (Udari je! Ubij svinju! Rasijeci joj vrat!) koja se uspinje snažnim crescendom dok on uspa-ničeno pokušava još jednom potr-čati. Tada se ponovno upliću prsti sudbine i priča se razrješava onim

što nazivamo deus ex machina: naime, odjednom se pojavljuje pe-torica časnika, čiji dolazak isti tren guši zlokobnu pjesmu. S vatrom za leđima i maskiranim tijelima, u prisutnosti odraslih djeca ponov-no postaju djeca. U pozadini po-novno pjevaju Kyrie Eleison.

Gospodar muha, iako je okarak-teriziran kao pustolovni film, iako glavne uloge pripadaju djeci i iako je glazba za gotovo čitava filma ve-sela i prpošna, prvenstveno nam pokazuje brutalnost koja se pro-bija kroz taj radosni dječji svijet i

u potpunosti mu se suprotstavlja. Prikazavši najniže ljudske porive, ono zvjersko i loše u svima nama, Brook je prikazao i dio onoga što je Artaud zamislio.

Burne su reakcije na film i negodo-vanja zbog straha da nasilne scene ne potaknu nasilne misli u gleda-telja potvrdile Artaudove pretpo-stavke o utjecaju takva sadržaja na gledatelje. On nas uznemiruje i sposoban nas je probuditi iz us-pavanosti u koju smo zapali gle-danjem samo onoga lijepoga, na-pravljenoga tako da nam se svidi.

KINO OKRUTNOSTI

je za to ulogu većinski izabran oči-to omiljeni Ralph. Ralphov supar-nik u izboru i ujedno jedini dječak u kojem se naslućuju tragovi nasi-lja od samog dolaska na otok jest Jack, vođa zbora. Budući da nije navikao da mu naređuje netko nje-govih godina, on odlučuje postati lovac (nije slučajno izabrao baš tu

ulogu) – odmah mu se pridružu-je zbor te on ponovno ima priliku biti “šef ”.

Nasilje postaje izraženije nekoliko dana poslije (u drugih jednako kao i u njega): iako i sam isprva inzisti-ra na utvrđivanju pravila kojih će se svi pridržavati, njegove odlučne

izjave o tome kako su oni ipak En-glezi, a ne divljaci zastrašujuće bli-jede već nakon prva lova na divlju svinju. Zbor koji je do tada pobož-no, u svojim odorama marširajući plažom, pjevao Kyrie Eleison, sada jednako složno pjeva: Udari je! Ubij svinju! Rasijeci joj vrat!

NEIZBJEŽNOST PREOBRAZBE

KLJUČNI TRENUTAK: DRUGO LICE

IZLAZ IZ DIMA


Drukčija verzija povijesti

POVIJESNA TV FIKCIJA

Narator u priči otprilike kaže ovako: Mislite da znate cijelu priču, ali zapravo poznajete samo njezin kraj. Da biste ušli u srž priče morate se vratiti na njezin početak. Opustite se, jer ovo je samo

Drukčija verzija povijesti

HBO ADRIA

TudoroviKronika političkih intriga, erotskih devijacija i velikih spletki na dvoru kralja Henrika VIII i njegove velike ljubavne priče s Annom Boleyn. No, ljubav i vlast ima svoju cijenu.

HBO ADRIA

Spartak: Krv i pijesakOdvučen iz domovine i od žene koju voli, Spartak je osuđen na brutalanu pozornicu arene, gdje su krv i smrt glavna zabava. Da bi ostao živ, mora postati gladijator. Mora postati nepobjediv.

HBO

DeadwoodKako je to izgledalo na divljem Zapadu?

BBC ENTERTAINMENT

MerlinKako je započelo divno prijateljstvo kralja Arthura i čarobnjaka Merlina?

BBC ENTERTAINMENT

Robin HoodKako je Robin od Sherwooda uzimao bogatima i dijelio siromašnima

HBO ADRIA

RimKako je zavladao veliki Gaj Julije Cezar?


Dobrodošli nazad, uživajte u konfron-taciji Jacka Byrne-

sa i Grega Fockera u filmu Dozvola za male Fockere. Uz De Nira i Stillera glumačke zvijezde iz prijašnjih nastava-ka ponovno su s nama: Owen Willson, Teri Polo, Blythe Danner, te oskarovci Dustin Hoffman i Barbara Streisand, ali ovdje su im se pridružili i Jessica Alba, Laura Dern i Harvey Keitel.

Sve je počelo 2000. godine s komičnim mukama muške medicinske sestre Grega Foc-kera koji je pokušao ostaviti dobar dojam na roditelje svo-je djevojke, a završio je u ratu sa nevjerojatnim patrijarhom te obitelj, Jackom Byrnesom.

Publika diljem svijeta pozi-tivno je primila ovu britku komediju te njezine dirljive trenutke koji zapravo reflek-

tiraju neke uobičajene obitelj-ske probleme.

Munja je opet sijevnula kad je 2004. Greg upoznao svoje nekonvencionalne roditelje s uštogljenom budućom rodbi-nom te pokušao upravljati de-likatnom situacijom - ozbilj-no uplašen mogućnošću da ga Jack isključi iz takozvanog kruga povjerenja.

Sada ćete imati prilike upo-znati male Fockerse – Sa-mantha (Daisy Tahan) i Henry (Colin Baiocchi iz Co-uples Retreat) – u situacijama iz filma koji predočava slatke muke rastuće obitelji putem prirodnog napretka dinastije nastale na čvrstim temeljima i ritualima vezanima za hoda-nje, brak i djecu koji se mora-ju pošto poto poštivati.

Deset godina i dvoje malih Fockera sa suprugom Pam (Polo) i nebrojene prepreke trebale su Gregu da se konač-

no ‘složi’ sa puncem čvrste ruke, Jackom. Međutim, kad tatica zbog besparice prihva-ti noćni rad za farmaceutsku tvrtku i to sa seksi kolegicom, Jack se srdito vraća u svoj ele-ment.

Za Grega je razdoblje i više nego turbulentno, simultano se pokorava zahtjevima rav-nateljice (Dern) elitne privat-ne škole za blizance i pokuša-va srediti poslove s majstorom za preuređenja (Keitel) – čija konstantna odgađanja radova na renovaciji njihovog doma iz snova već ozbiljno ugroža-vaju proslavu dječjeg rođen-

Već više od desetljeća, franšiza komedija o obitelji Focker slavi humor u obliku slabosti i skrivenih težnji u odnosima koje imamo s prijateljima i obitelji. Na bla-

gajnama se ukupna zarada filmova Meet the Parents i Meet the Fockers brojala brojkom od više od 800 milijuna dolara, te su nam ti naslovi predstavili neke od najpopularnijih lik-ova moderne komedije. Treća epizoda nevjerojatno popular-nog hita pruža nam uvid u novu prekretnicu u njihovu životu te na njezin humorističan utjecaj na brak i obitelj: radi se o odgoju djece.

KINO NAJAVA

dana – a uz to se neprestano mora boriti s očitim upucava-njem prezgodne prodavačice lijekova (Alba) s kojom radi.

Cijeli klan Focker-Byrnes – dakle, Gregovi roditelji Bernie i Roz, Jack i Dina – Pamin bivši dečko Kevin, dolazi na rođen-dansku zabavu, a Greg mora Jacku dokazati da je kao glava svoj obitelji potpuno sposoban preuzeti ulogu voditelja klana. No uz sve nesporazume, špi-juniranja i tajne misije, hoće li Greg uspjeti proći na Jacko-vom testu i postati idući patri-jarh… ili će pak krug povjere-nja biti zauvijek raskinut.

U KINIMA OD 23.12.2010.


&BraćaSestre

Poznajte li obitelj u kojima se bez ustupaka iznosi prljavi veš za vrijeme večere,a susjedima, jer svi pričaju u isti glas, idu beskrajno na živce? Nazivaju ihdisfunkcionalnima. Pa, što? Ne postoji prirodnije od toga nego kad semeđu najdražima osjećate i ponašate kao...

TV OBITELJ

Evidentno je jedno - produ-centska kuća ABC i autor serije “Braća & Sestre” Jon

Robin Baitz znaju kako privući mi-lijunsko gledateljstvo pod isti krov. Stvorili su obitelj Walker, ame-rički prototip građanskog sloja čiji članovi balansiraju između zajedničkog zadovoljstva i uče-stalih konflikata, pa su da stvar bude još sočnija dodali prstohva-te različitih sustava vrijednosti:

socijalnih, religioznih, političkih. U konačnici je tako na američke i hrvatske male ekrane proizaš-la saga o obitelji koja se uspr-kors razlikama drži na okopu ponavaljujući gledateljima onu staru poruku sa školskih igrali-šta: «tko se svađa taj se i voli». Serija, koja je sad već ušlu u petu sezonu prikazivanja, vrvi od najboljih američkih glumaca predvođenih Oscarovkom Sally

Field u ulozi matrijahata koja na čelu stola traži odgovore na pi-tanja bračne nevjere, razvoda, rata, predrasuda, politike i smrti. No, kako svaka obitelj ima svoj put, tako i Walkerovi pokuzuju da je solidarnost način na koji će obitelj nadići sve preperke. Već viđeno? Hm… možda. No, za svaki slučaj po(ug)ledajte se na Walkerove!


KINO NAJAVA

PARANORMALNO 2Najstrašniji horor svih vremena dobio je svoj

nastavak.Očekivati možete smo jedno - da vas bude strah, još više nego prvi put! Nakon što

posumnjaju da su imali provalu, obitelj unutar doma postavlja video nadzor. Događaji koji će im se odvi-jati pred očima pokazuju mnogo strašnije stvari od onih koje su očekivali.

Redatelj Tod WilliamsGlavne uloge Katie Featherston, Micah Sloat, Molly Ephraim

Priča o troje ljudi koje je smrt dodirnula na različite načine. Amerikanac George ima posebnu vezu sa životom poslije smrti. Na

drugoj strani svijeta stvarnost francuske novinar-ke Marie prodrma njeno iskustvo kliničke smrti. Londonski školarac Marcus izgubi blisku osobu i očajnički traži odgovore. Ovo troje ljudi traga za istinom i njihovi putovi će se presjeći, a njihovi životi se zauvijek promijeniti onime što misle da bi moglo ili mora postojati u životu poslije života.

ŽIVOT POSLIJE ŽIVOTA

KINO NAJAVA

Redatelj Clint EastwoodGlavne uloge Cécile De France, Thierry Neuvic, Cyndi Mayo Davis, Matt Damon

U KINIMA OD 06.01.2011.

U KINIMA OD 20.01.2011.


ANIMIRANI FILMOVI

Redatelj: Ben Stassen Scenarij: Domonic Paris Hrvatski glasovi: Ivan Glowatzky, Zrinka Cvitešić, Mile Kekin, Josip Bobi Marotti, Stéphan Macchi

Dok se probija do mora ubrzo nakon izlijega-nja na jednoj kalifor-

nijskoj plaži, morska kornja-ča Sammy pronalazi i gubi ljubav svoga života – lijepu kornjačicu Lelu.

Na epskom putovanju preko oceana, koje sve kornjače

prođu prije povratka na plažu na kojoj su se izlegle, Sammy izbjegava sve opasnosti u nadi da će ponovo susresti Lelu.

S najboljim prijateljem Ro-kom iz prve ruke gleda kako ljudi uništavaju ovaj planet. No potom ga ljudi spašavaju. Bori se s piranhama, uspijeva pobjeći orlu ribaru i traga za misterioznim tajnim prola-zom. Jednoga dana, nakon toliko pustolovina i opasno-sti, Sammy pronalazi Lelu. Ni ona njega nikad nije zaboravila...

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

Walt Disney predstavlja Vrlo zapetljanu priču, najurnebesniju

priči ikada ispričanu. Kad se najtraženiji – i najšarmantniji – bandit cijeloga kraljevstva Flin Fakin (glas Zoran Pribičević, vokal Domagoj Pavin) skloni u tajanstvenu kulu, u njoj ga zatoči Zlatokosa (glas Mirela Videk, vokal Franka Batelić), lijepa i živahna stanovnica kule s magičnom zlatnom kosom dugom preko 20 metara! Zlatokosa, koja traži način da pobjegne iz kule u kojoj je bila

zatvorena godinama, sklapa pakt s privlačnim lopovom pa se neobičan par upušta u avanturu prepunu nevjerojatne akcije potpomognuti Filnovim konjem Maximusom, zaštitnički nastrojenim kameleonom Pascalom i bandom razbojnika.

Ostalim likovima glasove su posudili renomirani hrvatski glumci poput Ivane Bakarić, Slavka Jurage, Aleksandra Cvjetkovića, Dražena Bratulića, Roberta Ugrine, Mladena Vassaryja i Zvonimira Toričića.

Redatelj Nathan Greno, Byron HowardGlavne uloge Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy

U KINIMA OD 23.12.2010.

U KINIMA OD 13.01.2011.


Oskarovac Nicolas Cage i Ron Perlman igraju glav-ne uloge u ovom nadna-

ravnom, akcijsko-pustolovnom filmu o junačkom križaru i nje-govu najboljem prijatelju, koji se nakon desetljeća žestokog rato-vanja vraćaju kući samo kako bi otkrili da je njihov svijet uništila kuga. Crkveni starješine uvjere-ni su da je za to pustošenje od-govorna djevojka koja je optuže-na da je vještica i njima dvojici naređuju da tu čudnu djevojku odvedu u udaljeni samostan, gdje će redovnici izvesti drevni ritual kako bi zemlju oslobo-dili prokletstva. Oni kreću na opasno, akcijom ispunjeno pu-tovanje koje će njihovu snagu i hrabrost staviti na kušnju kada otkriju mračnu tajnu ove djevoj-ke i nađu se u borbi protiv uža-sno moćne sile koja će odrediti sudbinu svijeta.

Godine brutalnog ratovanja u Božje ime oduzele su Behmenu (Cage) volju za krvoprolićem – i odanost prema Crkvi. Veseleći se tihoj mirovini, Behmen i nje-gov brat po oružju Felson (Perl-man) zbunjeni su kada domovi-nu pronađu opustošenu, a nisu svjesni činjenice da je Europu poharala Crna kuga.

Dok u palači u Marburgu traže hranu i zalihe, ova dva viteza bivaju uhićena i dovedena pred lokalnog kardinala (Christopher Lee), kojemu moraju objasniti svoj neplanirani povratak s isto-ka. Ako ne prihvate ovu opasnu misiju, umirući kardinal prijeti im zatvorom zbog dezertiranja. U kardinalovoj tamnici zatoče-na je mlada žena (Claire Foy) koja je optužena da je vještica i koja je sa sobom donijela kugu. Iskupiti se mogu samo ako dje-vojku otprate do udaljene opati-je, gdje je čeka suđenje.

Behman je zapanjen brutalnim tretmanom djevojke u zatvoru i njezinom nemoći protiv optužbi crkvenih predstavnika. Uvjeren da je ona tek prikladno žrtveno

janje i da će je osuditi bez pošte-nog saslušanja, pristaje ju pratiti na ovom opasnom putovanju.Osim njegova odanog prijatelja Felsona, u njegovoj su pratnji ta-kođer putujući varalica koji po-znaje taj kraj (Stephen Graham), revni mladić koji želi postati vi-tez (Robert Sheehan), ogorčeni vitez kojemu je kuga odnijela obitelj (Ulrich Thomsen) i naiv-

ni svećenik (Stephen Campbell Moore. Put je dug i naporan, a još ga više otežavaju uznemiru-jući događaji koji skupinu vode preko nepoznatog teritorija, du-bokih kanjona i u duboke šume naseljene vukovima. Njegove suputnike jednoga po jednoga pronalazi zla kob, a nepopustlji-vi se križar nađe oči u oči sa svo-jim najstrašnijim protivnikom.

U KINIMA OD 06.01.2011.

Već dugo želim snimiti film čija je radnja smještena u ovom razdoblju“

LOV NA VJEŠTICE

NICHOLAS CAGE

U KINIMA OD 06.01.2011.

TURIST

ANGELINA JOLIEJOHNNY DEPP

Radnja filma „The Tourist“ vrti se oko Franka (Depp), američkog turista koji se nalazi u posjetu Italiji kako bi što prije zaboravio bivšu

ljubav. Uskoro susreće Elisu (Jolie), nevjerojatnu ženu koja ga nije upoznala slučajno. Uz prekrasne krajolike nevjerojatno lijepe Venecije, Frank će pokušati osvojiti Elisu, ali će se uskoro pronaći u mreži pravih intriga i opasnosti...

Žanr: Drama, TrilerRedatelj: Florian Henckel von Donnersmarck


KINO NAJAVE

Redatelj: Paul HaggisUloge: Russell Crowe, Eliza-beth Banks, Brian Dennehy, Lennie James, Olivia Wilde

John Brennan ima savršen život sve dok njegovu su-prugu Laru ne uhite zbog

ubojstva koje, kako ona kaže, nije počinila.Tri godine nakon njezina za-tvaranja John se bori kako bi svoju obitelj održao na okupu, odgojio njihova sina Lukea

i podučavao na koledžu dok istodobno čini sve kako bi dokazao njezinu nedužnost. Kada odbiju njezinu posljed-nju žalbu, Lara postaje suici-dalna i John uviđa da postoji samo jedno rješenje – izba-viti je iz zatvora. Ne mareći za male šanse ili vlastito nei-skustvo, John smišlja detaljan plan za bijeg i uskače u opa-san i nepoznat svijet riskiraju-ći sve za ženu koju voli.

SLJEDEĆA TRI DANA

Snimljen prema popularnom stripu, The Green Hornet prati avanture Britta Reida,

dokonog milijunaša koji od oca naslijedi novine koje su uvijek u potrazi za istinom - The Daily Sentinel. Dok je danju bogati izdavač i popularna medijska figura, noću se pretvara u

maskiranog junaka koji se bori protiv zločina skupa sa svojim pomoćnikom Katom, vrhunskim majstorom borilačkih vještina. U ulozi negativca pojavljuje se Christoph Waltz koji je oduševio kritiku i publiku svojim nastupom.

Redatelj Michel GondryGlavne uloge Seth Rogen, Cameron Diaz, Jay Chou, Edward Furlong, Christoph Waltz

U KINIMA OD 30.12.2010.

U KINIMA OD 20.01.2011.

THE GREEN HORNET


Provedite novogodišnje blagdane u ugodnoj atmosferi hotela Aurora. U potrazi za jedinstvenim doživljajem, svi tragovi vode prema raskošnoj wellness oazi u srcu otoka Lošinja.

Jadranka hoteli d.o.o., Dražica 1, 51550 Mali Lošinj, Hrvatska tel. +385 51 661 111 [email protected]

Snaga jedinstvenog doživljaja

RECENZIJA

Dok se dio domaće kritike polomio ne bi li nahvalio najnoviji film Wo-ody Allena, mi ćemo ipak biti malo

suzdržaniji. Premda su vremešnom redatelju europske godine rada doista donijele pravu stvaralačku renesansu te ga vratile u gornje redove pozitivnih kritika, ako ste pogledali Vicky Christi-na Barcelona, znat ćete da vam je okus ‘Upoznat ćeš visokog, tamnog stranca’ odnekud već poznat.

Dok prvi tek na sredini filma otkriva Allenovu poantu, drugi poantu ispucava ravno u gledatelja odmah na početku citirajući Shakespeareovog Macbetha – „da je život priča koju idiot priča, puna krika i bijesa a ne znači ništa“. Dakle, puno vike i buke oko ničega, oko ljudske gluposti. I to nije sve što ova dva filma čini gotovo istovjetnima samo s različi-tim akterima, oblik naracije je gotovo potpuno identičan. No, kao i svi Allenovi filmovi i ovaj ima originalne momente plemenitosti i zabavnosti. Ipak na prvo gledanje, pa čak i bez distance, ovaj film ne postiže punu veličinu filma koji nosi potpis Woody Allena. Što ga opet, posebno ako ste otvoreni obožavatelj njegovih radova, ne čini toliko lošim da ne bi bio barem donekle dobar film.Opet će se Allen naslađivati sa naiv-

n o š ć u pa čak i stupidnošću svojih likova, opet će poka-zati kako nitko od njih koliko god bio životno iskusan nije spreman na životne pre-okrete i opet će to biti popraćeno pod-smjehom i suosjećajnošću gledatelja, promatrača priče koja ovaj puta prati dva para.

Kao i ranije u svojim filmovima, Allen i u ovoj priči ostavlja prostora za iskuplje-nje pojedinih likova, pa čak i za zado-voljavajući kraj. Ipak, sama srž Tamnog stranca nije ljudska glupost već konflikti koje ista izaziva, upravo zato Allen inte-ligentno gledatelju daje onaj sugestivni šekspirijanski naputak na početku filma. Promatrajte konflikte i vidjet ćete što je legendarni redatelj htio reći. Likovi su isprepleteni odnosima koji ih uzajamno čine mizernima, gotovo očajnima i ne vode ih nikud. Ali, to je isto mjesto gdje se legendarni redatelj spotiče, konflik-ti u Tamnom strancu uglavnom djeluju premazano i ušminkano, fino upakira-no i tu je publika ostavljena bez ikakve emocije, bez ikakvog efekta. Dok je gle-

dateljeve emocije vrlo uspješno držao u šaci kroz cijeli ‘završni uda-

rac’ konstantnom potre-bom protagonista da ubija točno određenim redoslije-dom kako bi održao ono što

je smatrao bitnim. Tako je i u Barceloni, gledateljske emocije dr-

žao u šaci gotovo svačijom maštarijom o ljubavnom trojcu sa dvije raspuštene i potrošene ali lijepe umjetnice. No, ne-kako mi se čini da je Allenov koncept bijesa ostao u Barceloni.

U Tamnom strancu igraju prilično opaka glumačka imena, i dobro igraju. Svaki od njih daje upravo onoliko koliko im to redatelj dopušta, ili koliko od njih traži ali ništa više od toga. Nema briljantno odigranih uloga a jedina koja se potpu-no ističe je prelijepa Freido Pinto koju pamtimo još od Milijunaša s ulice. No na žalost ono što ju ističe, nije ni uloga ni gluma, već samo ljepota.

Stoga zatvorit ćemo tekst upravo uvod-nim riječima filma – puno buke, nesre-će, borbe oko nečega ali to ne znači ništa. A kao takav, ostavlja osjećaj kao kakvo gubljenje vremena. Osim, ako ne tražite krik i bijes što nema značenja.

UPOZNAT ĆEŠ VISOKOG, TAMNOG STRANCA

Piše:Mladen Šagovac

MOJ FILM / 02/2010 / STR. 32

VIDEOTEKA

AKCIJA / DRAMA / OBITELJSKI / SPORTSKIRedatelj : Harald ZwartUloge : Jaden Smith, Jackie Chan, Taraji P. Henson...

Zbog poslovnih obaveza samohrana ma-jka i njezin sin Dre sele se u Kinu. On je

razočaran Pekingom zbog kulturnih razlika i zlostavljanja lokalnih nasilnika. Vrlo brzo postaje očajan jer ne poznaje jezik i ne uk-lapa se u društvo. No Dre upoznaje gospodina Hana koji postaje njegov mentor u borilačkim i lingvističkim vještinama…

NA DVDu I BLU-RAYu OD 05.01.2010. NA DVD-u I BLU-RAYu OD 20.12.2010.AKCIJA / HORROR / SF

Vjerojatno najspektakularnije Blu-ray izdanje do sada, Alien antologija sadržava

sva četiri � lma nezaboravnog � lmskog seri-jala u ovom kompletu od 6 diskova koje osim kino i redateljskih verzija � lmova, sadržava i na desetke sati dodatnih materijala i tisuće arhivskih fotogra� ja.

Alien antologija svakako je izdanje koje će ući u povijest već prvog dana prodaje.

NA BLU-RAYu OD 20.12.2010.

KARATE KIDKARATE KID

A-TEAMA-TEAM

ALIEN ANTOLOGIJAALIEN ANTHOLOGY

NA DVDu I BLU-RAYu OD 12.01.2011.

RESIDENT EVIL: DRUGI SVIJETRESIDENT EVIL AFTERLIFE

BLU-RAY / DVDPROSINAC 2010 / SIJEČANJ 2011

AKCIJA / HOROR / TRILERRedatelj : Paul W.S. Anderson Uloge : Milla Jovovich, Wentworth Miller, Ali Larter ...

U svijetu razorenom virusnom infekcijom koja pretvara žrtve u zombije, ALICE (Milla Jovovich), nastavlja svoje putovanje tražeći preživjele i vodeći ih na sigurno.

Njezina smrtonosna bitka s korporacijom Umbrella poprima nove razmjere kada Alice dobiva neočekivanu pomoć od starog prijatelja. Zbog novog vodstva koje najavljuje sigurno utočište od zombija oni kreću u Los Angeles no kada tamo stignu grad je prepun zombija – Alice i njezini suborci spremaju se ući u smrtonosnu klopku.

AKCIJA / TRILER / AVANTURARedatelj : Joe Carnahan Uloge : Jessica Biel, Bradley Cooper, Liam Neeson ...

Predstavljajući potpuno novi i moderni pristup popularnoj seriji koja u SAD-u

uživa kultni status, The A-Team prati uz-budljive i opasne avanture Hannibala Smitha i njegovog živopisnog tima sastavljenog od bivših pripadnika specijalnih postrojbi koji su nepravedn ooptuženi za zločin koji nisu počinili.

VIDEOTEKA

AKCIJA / AVANTURA / MISTERIJA / FANTAZIJARedatelj : Luc Besson Uloge : Louise Bourgoin, Mathieu Amalric, Gilles Lellouche...

Godina je 1912. Neustrašiva mlada novi-narka Adele Blanc-Sec učinit će sve da

ostvari svoj cilj, pa čak i otploviti u Egipat iskapati mumije. Dok ona otvara sarkofage, Pariz obuzima panika – jaje pterodaktila pohranjeno u prirodoslovnom muzeju i staro 136 milijuna godina se – izleglo. Mladi pter-odaktil leti nad Parizom i plaši građane. Adele se međutim ne da zbuniti ni obeshrabriti na-vedenim događanjima, a njezine avanture otkrivaju još mnoga neobična iznenađenja!

NA DVDu i BLU-RAYu OD 12.01.2011. NA DVDu OD 05.01.2010.KOMEDIJA / DRAMA / RATNI / POVIJESNIRedatelj : Giuseppe Tornatore Uloge : Francesco Scianna, Margareth Madè, Raoul Bova. ..

Obitelj seljaka Torrenuovas već generaci-jama živi i radi u Bagheriji. U godinama

prije vladavine Mussolinija, obitelj je radila za Dona Giacinta, lokalnog tajkuna koji je svoj položaj i moć često koristio kako bi iskorištavao sve oko sebe. Mladi Peppino Torrenuova uskoro počinje shvaćati nepravdu koju nanosi Don Giacinto, a ubrzo upoznaje i zaljubljuje se u prekrasnu Manninu s kojom se uskoro i vjenča te osnuje vlastitu obitelj unatoč neodobravanju njezinih roditelja.

NA DVDu OD 22.12.2010.

ZAMJENATHE SWITCH

BAARIABAARIA

KOMEDIJARedatelj : Josh Gordon, Will SpeckUloge : Jennifer Aniston, Jason Bateman, Je� Goldblum...

Kassie je pametna i zabavna žena koja, unatoč protivljenju svog najboljeg

neurotičnog prijatelja Wallyja, odluči da je vrijeme za trudnoću – čak i ako to mora učiniti sama… Uz malu pomoć šarmantnog donatora Rolanda (Patrick Wilson). Međutim, njezini planovi odu u potpuno krivom sm-jeru zbog zamjene donatora u zadnji čas…Zamjene koja će se otkriti tek za sedam go-dina, kad Wally upozna Kassienog pomalo neurotičnog sina.

DJEČJI / SF / FANTAZIJARedatelj : M. Night Shyamalan Uloge : Nicole Peltz, Jackson Rathbone, Dev Patel ...

Zrak, voda, zemlja, vatra. Jedna od četiri nacije koje spaja sudbina, ona koja uprav-

lja vatrom, objavit će rat ostalima. Taj rat tra-jat će puno stoljeće bez ikakve nade na vidiku koja bi mogla spriječiti njihovo potpuno uništenje. Uhvaćen između borbe i hrabrosti, mladi Aang otkriva da je on usamljeni Avatar koji posjeduje nevjerojatnu moć manipulacije sa sva četiri elementa. Uskoro će se pridružiti Katari (Nicola Peltz), koja može manipuli-rati vodom, i svom bratu Sokki (Jackson Rath-bone) kako bi zajedno povratili ravnotežu u ratom razorenim nacijama.

NA DVDu i BLU-RAYu OD 29.12.2010.

POSLJEDNJI AIRBENDERLAST AIRBENDER

NA BLU-RAYu U PROSINCU, 2010.

AKCIJA / SF / AVANTURA / FANTAZIJARedatelj : James CameronUloge : Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez...

Tri diska... Tri različite verzije � lma... I jedno nevjerojatno � lmsko putovanje na koje će Vas odvesti redatelj James Cameron koji je ovim � lmom napisao povijest.

Nova trosatna produljena verzija � lma uz alternativni početak, iscrpni dokumentarni � lm o stvaranju Avatara, preko 8 sati nikad prije viđenog materijala samo su neki od posebnih dodataka koji Vas očekuju u ovom vizionarskom Blu-ray izdanju najgledanijeg � lma svih vremena.

PUSTOLOVINEADELE BLANC-SEC

AVATARREVOLUCIONARNO BLU-RAY IZDANJE NA 3 DISKA

POSLJEDNJI AIRBENDER


Prije 34 godine, točnije 1974. godine zapadnu hemisferu planeta poharala je jedna

od najranijih video igara naziva ‘PONG’. Dvodimenzionalna ar-kada je bila vrlo jednostavna si-mulacija tenisa no kao tehnološ-ka novina automatski je plijenila pažnju masa. Čarima potpuno nove dimenzije zabave nije odolio ni Steven Lisberger koji je upravo inspiriran ovom igrom zajedno sa producentom Donaldom Kushne-

rom pokrenuo animacijski studio ne bi li razvili ideju Trona u ani-mirani film. Lisberger se vreme-nom odlučio u film uključiti uživo igrane elemente filma uz računal-nu animaciju. Konačno nakon bez-brojnih odbijenica od raznih studi-ja, Walt Disney Productions uzima projekt pod svoje okrilje i Lisberger snima film za 17 miliona dolara.

Tron je sniman tzv. backlit anima-cijom u kombinaciji sa računal-nom animacijom i igranom ak-cijom a pred kino publiku izašao je 1982. godine. Jeff Bridges igra mladog talentiranog programera Kevina Flynna koji je svojedobno bio zaposlenik softverske tvrtke ENCOM, međutim htio se osamo-

staliti pa je povremeno radio na vlastitim dizajnima video-igara ne bi li pokrenuo samostalni posao. San o vlastitoj softverskoj kompa-niji Kevinu ruši njegov kolega Ed Dillinger (David Warner) koji mu krade izvorni kod igara i predstav-

TRON (1982)

PIŠE: MLADEN ŠAGOVAC

Početna, ona prva inspi-racija Stevenu Lisberge-ru je bila jedna od prvih arkadnih igrica naziva PONG čiji se „moder-nijih“ oblik susreće i u filmu.

“

Brojni geekovski obo-žavatelji filma Tron su godinama bili uvjereni da naziv filma i lika do-lazi od programske ko-mande ‘tron’ (trace-on) korištene u računalnom jeziku BASIC. Kasnije je Lisberg demantirao takva nagađanja i obja-snio da naziv filma dola-zi od riječi – ELEKTRON.

“

TRON 1982:

METAFORIČKO PREDSKAZANJEMODERNOG IZVORA MOĆI

lja ga kao svoj što mu osigurava niz brzih napredovanja. S vremenom, Dillinger postaje glavni direktor Encoma, dok je Flynn ostao sro-zan na upravljanje video-igraoni-com koja, ironije li, sadrži i neko-liko arkadnih igara koje je on sam kreirao. Flynn će uz pomoć dvoje prijatelja Alana Bradelya (Bruce Boxleitner) i Loru Baines (Cindy Moman) pokušati provaliti u si-stem kontroliran od srane moćnog Glavnog kontrolnog programa ne bi li pronašao svoj izvorni potpis u kodovima igara koje je prisvojio Dillinger. Naravno, ne ide baš sve glatko kako je zamišljeno pa Flynn završava unutar softverskog siste-ma gdje se mora boriti sa raznim zaštitnim programima koje je za-pravo on sam kreirao. Tu se od-

mah uočava jedna ne suviše bitna ali lako uočljiva činjenica, naime film Tron samog sebe puno ozbilj-nije doživljava/prezentira u virtuali

nego što to čini u (filmskoj) stvar-nosti. Još od trenutka kada Flynn pokušava u sistem ubaciti program koji bi trebao pokušati iskopati au-torski potpis, program i interakcija koja se odvija u tom virtualnom svijetu smrtno su ozbiljni kao da o ishodu ovisi budućnost opstoja-nja. S druge strane, Kevin Flynn je u stvarnom svijetu zafrkant koji se nonšalantno odnosi prema okolini i uživa u navijanju okupljene mase dok ruši još jedan rekord na jednoj od arkada u igraonici.U (filmskoj) stvarnosti radnja fil-ma vrti se oko krađe intelektualnog vlasništva i pronalaženju dokaza dovoljnih za tužbu tvrtke. U virtu-ali ‘Tron’ je film o slobodi govora. Ono što je u to vrijeme bilo puno bitnije kod ovog filma, a sociološki

Isprva su Disneyevi cr-tači animacija odbijali sudjelovati u ovom pro-jektu jer su strahovali da će im razvoj računalnih animacija s vremenom ugroziti radna mjesta. Danas čak možemo reći da su donekle bili u pravu ali ako uzmemo u obzir da su crtači ani-macija polako proteklih dekada transformirani u grafičke dizajnere ispa-da da su njihovi strahovi bili besmisleni.

“


i kulturološki je bila dobra naznaka računalne budućnosti koju upravo proživljavamo, je odnos program-korisnik.

Naime, u Tronu su ljudi odnosno “korisnici” u očima programa koje koriste prezentirani kao božanska, superiornija bića. Poruka je posve jasna, program je kreiran kako bi bio u apsolutnoj službi svom ko-risniku. Na momente ta pseudo-teologija danas kada znamo da programi ne funkcioniraju toliko samostalno kako su ovdje dočara-ni, film djeluje pomalo smiješno. Ipak, to ne mijenja činjenicu da programi danas doista jesu u pot-punoj službi čovjeka, bilo onog korporativnog ili pak onog privat-nog.

Možda će neki uočiti čak i neke osnovne sličnosti filma Tron sa Ra-tovima Zvijezda i to narativne ali i tehničke prirode. Kao i u Ratovima Zvijezda, u Tronu se pojavljuje glo-mazni leteći brod koji beskonačno jezdi nad glavama dok se svojevr-sni diskovi koriste poput oružja kao što je to slučaj sa Lucasovim svjetlosnim mačevima.

Čak je i karakterna podjela slič-na, Flynn je gotovo nonšalantni „kako-ćemo-lako-ćemo-smislit-ćemo-usput“ dopadljivi lik poput Han Sola, koji pomaže daleko do-sadnijem i gotovo ekstremistički religiozno fokusiranom Tronu koji pak asocira na Lukea Skywalkera. A tu je čak i ženski lik koji pokazu-je ljubavnu privlačnost spram Tro-

na dok istovremeno stvara simpa-tije prema ja-sam-bitanga-i-fakin Flynnu. Ima tu još gro dodirnih točaka koje praktički nisu niti po-kušavane biti prikrivene.

Radije se pozabavimo mogućim objašnjenjem toga. Dovoljno je baciti ovlaš pogled na datume izla-ska filmova i brzo se uočava da je ‘Tron’ sniman između prva dva snimljena filma Ratovi Zvijezda, između ‘Imperij uzvraća udarac’ i ‘Povratak Jedya’.

Naravno, to može biti i puka slu-čajnost s previše dodirnih točaka i sličnosti. To ćete prosuditi sami ako pogledate Tron. Ostaje tek bo-jazan ako je originalni Tron naveli-ko posuđivao od Ratova Zvijezda,

TRON: NASLJEDSTVO

PONG je jedna od prvih arkadnih video igara. Jednostavna igra dvodimenzi-onalne grafike simulacija je stolnog tenisa. Iako su arkadne pucačine po-put Computer Space postojale i rani-je, Pong je bila prva video igra koja je postigla mainstream popularnost. Ova igra je bila inspiracija za film Tron.

“je li to slučaj i sa ‘Naslijeđem’?

Virtualni svijet koji prikazuje Tron je zapravo metafora koja predstav-lja stvaran svijet koji je najavljivala a koji mi ovoga časa proživljavamo. Taj odnos između nas korisnika i računalnih programa je sasvim do-voljno da bi Tron ostao jaka franši-za. Sasvim je dovoljno zadržati ga u okvirima video igre kakvim je pri-kazan u prvom filmu i imat će za-jamčenu budućnost. Nema potrebe za posezanjem sa strane.

Ulazeći još dublje u sadržajne ka-rakteristike Trona koje dodiruju današnje računalnu stvarnost tu je praktički predviđena razvojna una-predljivost softverskih programa.Glavni kontrolni program (MCP)

U KINIMA OD 30.01.2010.

Kako bi se glumci i kompletna ekipa koja je radila na filmu što bolje uhodala u cijelu priču, studio u kojem se radi-lo bio je bogato opremljen arkadnim igrama na kovanice. Svoje iskustvo s takvim radom opisao je glavni akter filma Jeff Bridges: “Sjećam se, nisam mogao vjerovati svojim očima. Pojavili smo se prvog dana na poslu i posvuda uz zidove studija – to je prvi Tron – su bile video igre u koje si mogao ubacivati jedno te istu kovanicu nanovo”. Bridges je čak sam redatelju filma Stevenu Lisebergu sugerirao kako bi tolike video igre mogle predstavljati problem pri radu. “I jesam, povremeno sam znao zapostaviti rad na filmu ali bilo je tako zabavno. Sjećam se, nakačio sam se na jednu određenu video igru – Batle Zone. Je li vam poznata? Ten-kovi. Bože, sati bi prošli i ekipa bi došla po mene da me skine s igrice da nastavimo raditi. Ja bih rekao, Pripremam se, pripremam se.”

“


TRON: NASLJEDSTVO

je počeo kao šahovski programčić da bi kasnije izrastao u kontrolni proces kompletnog operativnog sustava u kojem se odvija virtu-alna radnja filma. Kao aktualni najjednostavniji primjer kojeg se ovog časa mogu sjetiti je Googleov Chrome koji je iz internetskog pre-glednika upravo prerastao u samo-stalni operativni sustav (OS). No, to je samo jedna od još podosta tehničkih karakteristika koje spa-jaju tadašnji Tron i današnji svijet računalnih tehnologija.Nadalje ‘Tron’ kao ultimativni izvor moći predstavlja nešto pot-puno suprotno od kasnijih filmova u kojima tehnologija ljudima po-kušava preoteti upravljanje ovim malim planetom. Tako i sofistici-rani Matirx koji je nastao u aktu-alnijem vremenu kao motiv potre-be strojeva da ovladaju ljudskom rasom koristi – energiju. Dok ro-busni Terminator ne pruža baš neki opravdani razlog i kao motiv koristi tipičnu ljudsku potrebu za općom destrukcijom svega što ne

može kontrolirati pa tako glavno računalo jednostavno želi uništi-

ti ljudsku rasu jer njome ne može upravljati kao ostalim robotima i borbenim napravama.

Tron, ovo će vam biti vrlo intere-santno, tu pokazuje koliko je za-pravo metaforički sofisticiraniji od svojih gotovo tri desetljeća mla-đih nasljednika i kao glavni motiv općeg kupusanja pokazuje upra-vo ono oko čega su se posljednjih dana raspamećeno raspisali svi do zadnjeg svjetskih medija – uprav-ljanje informacijama.

Čak od samog početka, od mo-

menta kada Flynn bezuspješno iz svog stana pokušava hakirati kor-poracijsko računalo izvana, kroz radnju filma u kojoj je operativni sustav u potpunosti zatvoren za izmjenu informacija sa vanjskim svijetom pa do samog kraja kada MCP u sebe usisava informacije iz zastarjelih programa ne bi li time stekao još veću moć upravljanja. Dakle, film Tron još davne 1982. godine pokazuje upravo ono što se danas događa. U moćni Pentagon nije provaljeno softverski izvana, iz daljine. Informacije koje posljed-njih dana potresaju cijeli svijet iz američkog centra informativne moći iznesene su uz pomoć čovje-ka iznutra. Isti, potpuno identični slučaj je sa filmom Tron (1982).

Ako je Tron:Nasljedstvo nastavio na tragu izvornika onda nas čeka opak film koji bi sofisticiranošću metafore opet mogao preskočiti po tom pitanju puno banalnije od Ma-trix-a i Terminator-a.

Sasvim je razumljivo da produkcijska kuća Walt Disney Producti-ons nije mogla odoljeti draži da unutar samog filma ostavi svoj „trade-mark“ tako u dijelu filma u kojem Flynn i njegovi prijatelji lebde virtual-nim svijetom u solarnom jedrenjaku prelaze pre-ko prikrivenog Mickey Mausa.

“

Iako Wikipedia navodi da je prvi Tron bio finan-cijski uspjeh te je samo u sjedinjenim državama uprihodio 80% više od uloženih 17 milijuna do-lara, u usporedbi s dru-gim blockbusterima tog vremena Tron je podba-cio.

“Najpoznatiju video igri-cu inspiriranu prvim fil-mom Tron 1983. godine izbacila je tvrtka Bally Midway. Igrica je imala isti naziv kao film a u njoj su se vozile utrke na život i smrt sa famoznim light-cycle motorima. U toj igri nije samo cilj biti brži, već tragom svog motora presjeći put su-parničkom vozaču i tako ga trajno “eliminirati”.

“

LIGHTCYCLE

Lighcycle je motor koji voze programi u Računalnom svijetu. Služe za igru koju je kreirao Kevin Flynn i u potpunosti prekriva vozača. Pokreće se tako da vozač (program) primi LC palicu na oba kraja i ispruži je ispred sebe, Lightcycle se odmah podiže i formira se oko vozača koji se automatski smješta u vozački položaj.Lighcycle motori su prošli preinake kroz pet ge-neracija a najnovija je dobila i novo ime LightRider.

IDENTITY DISC

“Sve što napravite ili naučite bit će utisnuto na ovom disku...”Indentifikacijski disk (poznati i kao Svjetlosni disk-Light Disc) je ubiti oružje za borbe u Disc Areni. U borbi imaju dvije osnovne primjene: blokiranje napada ili kao napadački projektil. Ukoliko se postigne direktan pogodak protivnika on će biti instantno izbrisan(derez). Indentifikacijski diskovi također služe kako bi se sve što program vidi, učini ili nauči trajno pohranilo.

MOJ FILM / 02/2010 / STR. 40

Ljepota posudenog trenutka

Kaže se da je filmska slika ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke. Ali fotografije Tonyija Mamimića su poput filma. Traju duže od nekoliko minuta koje posvetimo običnom gledanju fotografija…jer njegove fotografije nazivamo fotogra-fijama s dušom. U njima pronalazimo izgubljene trenutke, čistoću, divotu pra-šine. Kako se fotografije nalaze u starim albumi ili folderima predlažemo da ih izbacimo na svjetlo dana. Pravi primjer za to su fotografije Tonyija Mamića!

Tony Mamić rođen je 1971. u Zagrebu. Fotografijom se bavi već dvadesetak godina. Dosad je izlagao na nekoliko skupnih izložbi. Fotografije su mu objavljene na nekoliko naslovnica knjiga te u više časopisa. Retrospektiva njegovih radova nedavno je prikazana na samostalnoj izložbi „Simbioza“ u Zagrebu.

Više: www.tonycro.com

Film na fotografiji


KINO ARHIVA

Kada smo početkom srpnja na našem forumu, u temi kino dvorane, dobili komentar koji na pogrdan način govori o kino dvorani u Borovu Naselju kod Vukovara, nismo ni sanjali koliko je taj komentar ustvari svega 30% pogrdnoga što bi se o stanju dvorane moglo reći nakon stvarnog doživljaja iste. No, krenimo redom.

Ivica Žabić/Mladen Šagovac

KINO BOROVO

Od Batinih «kolonija» do Borovog Naselja 1932.-67.

Borovo Naselje je zapra-vo, razvijenije naslijeđe onoga što je davne 1931.

započeo sin velikog češkog in-dustrijalca Tomaša Bate u čijim cipelama mnogi danas ušetava-ju u kino dvorane diljem svijeta. Još tada 1932, u još nestrukturi-ranom naselju, Bata 1935. godi-ne u sklopu tvorničke hale gra-di kino dvoranu pod nazivom „Ton-kino - Bata“. Starosjedioci će, dok prepričavaju ove podat-ke, s neviđenim ponosom rado istaći riječ „ton“ u nazivu prve kino dvorane u istočnoj Slavo-niji jer tadašnji filmovi koji su prikazivani na prostoru kralje-vine dobrim dijelom su bili ni-jemi. Društveni dom u Borovo Naselju je sagrađen tek godinu dana kasnije i tada je „Ton kino – Bata“ dobilo pravu dvoranu

sa 153 sjedalice. Dolazi Dru-gi svjetski rat i Batine tvornice nacionalizira „narodna vlast“ i preimenuje ih u današnji naziv Borovo, također se mijenja i na-ziv tadašnjih Batinih „koloni-ja“ (radničkih naselja) u jednu veliku cjelinu Borovo Naselje. No, čak ni socijalistička narod-na vlast tadašnjim stanovnicima naselja i radnicima Borova ne ukida privilegij gledanja filmo-va u radničkom domu, te Šan-dor Farkaš i njegova supruga Kristina i dalje prate generacije filmofila u „Ton-kinu“ sve do 1967. godine kada novi uzlet tvorničkog giganta u Borovo Naselje dovodi svježe generacije radnika. Doduše, uz malu pre-inaku nakon 1945. godine kada u duhu vremena dobiva novo, „primjerenije“ ime Kino – Rad-

nički. Socijalistička „narodna“ vlast je i te kako znala moć filma. Gledanje i proizvodnju filmova obojila je ideološki, što je trajalo godinama. Uz pokoji bijeg od te ideologije. A ipak će taj period biti zapisan „zlatnim slovima“ u povijesti filma, svih novona-stalih država bivše Jugoslavije. Nepobitno, nijedan privatnik nikada, pa da ih se udruži koliko god hoće, neće imati toliko moći i novaca, koliko je imala ta biv-ša vlast kada je ulagala u film. A ulagala je! I sve je to jedna druga priča.

Inače, Čika Šandor i teta Kri-stina nisu nikada bili rukovodi-oci kina. Ona je bila blagajnica (umrla je početkom ove godine u 101. godini), a on je bio čovjek da otvori kino, donese i odnese

Kino Borovo Naselje

film sa pošte, pregleda karte na ulazu i da nas klince pusti bez karte u kino. A ostat će zapam-ćen sa vječnom trešnjevom mu-štiklom iz koje se dimila niška «Morava», koju je kupovao u obližnjoj (okrugloj) trafici I si-gurno je da njih dvoje izaziva-ju najtoplije uspomene na doba kina. Radili su do odlaska u mi-rovinu još koju godinu i u no-vom kinu.

Povećanje stanovništva, prirod-no traži i povećanje postojećih kapaciteta zabavnih sadržaja te se gradi multi-kulturalna dvo-rana sa više od 500 sjedala i filmskim platnom od kojeg je u Hrvatskoj bilo veće samo ono u pulskoj Areni. Dvorana kultu-ra otvorena je 16.09.1967. go-dine, a prva kino predstava je prikazana sutradan 17.09.1967., projekcijom filma „Visoko druš-tvo/ High Society“ sa Bing Cro-sbyjem, Grace Kelly, Frank Si-natrom u glavnim ulogama i u režiji Charles Waltersa -1956.Inače, pokretač svega suvreme-nog u kinu u Borovu Naselju, je jedan drugi čovjek. Riječ je Slav-ku Jovanoviću. Pokretač ideje i realizacije Cinemscopa na Sta-

dionu i brige za suvremeno u kinu, u najširem smislu te riječi. Rukovodioci kina prije i posle njega su samo uredno radili po-sao. Dobro ste pročitali, Borovo Naselje nije imalo samo jedno kino. Ljetno kino na Stadionu otvoreno je 08.07.1958. projek-cijom filma „Lijepa mlinarica/La Bella Mugnaia“ sa Vitoriom De Sicom i Sofiom Loren u re-žiji Maria Camerinia-1955. Od-luka o prestanku rada donijeta je 01.06.1970., što znači da su posljednje projekcije igrane tije-kom ljeta 1969. godine. Kino je imalo 720 sjedećih mjesta. Od sedmog reda, postojala su sjeda-la prodavana samo u izuzetnim navalama na neku od projekcija, jer su stupovi krovne konstruk-cije stadiona smetali gledanju projekcije, pa se projekcija gle-

dala aktivno, pomjerajući tijelo i glavu lijevo-desno oko stupa. Platno je bilo veličine 12x5 m. Za vrijeme trajanja ljetnog kina na Stadionu, u kinu “Radnički”, a kasnije i u kinu Dvorane kul-ture, redovno su se vrtili filmovi sa reduciranim brojem predsta-va. Kada se govori o povijesti kina u Borovo Naselju, još jedno ime je nezaobilazno. Milenko Berarević-Manga. Kao što stariji pamte Šandora i Kristinu, tako mlađi pamte Mangu! (Pogledaj-te forume generacije slomljenih snova). Gotovo, bukvalno, odra-stao u kinu viseći čika Šandoru uz skute. Ima dece koja žele biti astronaut, dimnjačar, glumac...A on je znao da želi raditi u kinu. I radio je! Osim njega pamte se i kinooperateri Meilender, Mor-žan, Mažar.

U objektu u prvom planu, centralno na fotografiji, 1935. godine otvoreno je “Ton-kino Bata”

Ivica Moržan, Milan Mažar i Milenko Berarević u kinu Dvorane kulture (197...i neke) u kabini uz legendarne projektore “Iskra”


Dvorana kulture (1978.) u kojoj se nalazi kino od 1967. godine

KINO ARHIVA

Yul Brynner, El Wallach, Jane Birkin i Serge Gainsbourg u Borovo Naselju

Kino Borovo bilo je apso-lutni hit, svojevrsni cen-tar okupljanja i života u

Borovu Naselju pa i šire, i od po-četka postojanja bilježilo je sta-lan rast publike gladne šarenih pokretnih sličica. Tu će starosje-dioci opet s neviđenim ponosom istaknuti da je u Kinu Borovo od 1935. do danas od preko pet mi-liona posjetitelja (5.000.000). Uz neopisivi osmjeh zadovoljstva svaki stariji stanovnik Borova Naselja će prvo istaknuti da su njihovo kino platno krasile čak dvije nedjeljne matineje za djecu a da se tjedno tu vrtjelo čak 5 fil-mova što je bio rijedak slučaj čak i za mnoga zagrebačka kina. Na-vala na pojedine filmske projek-cije ponekada je znala biti tolika da su od nagurane gomile znala stradavati čak i stakla na ulazu u kino dvoranu. U tom kinu, sjetnim tonom nastavljaju moji sugovornici, prvim spojacima slavile su se nove ljubavi, kroz filmove tješile one izgubljene.Najveći broj posjetitelja je zabi-lježen u razdoblju 1975.-1987. (nakon oporavka od šoka zva-nog TV) kada se na godišnjem

nivou taj broj kretao oko 157.000 gledatelja, a najmanji (izuzev da-nas) 1989. i 1990. godine, svega oko 25.000. Najposjećeniji film u kinu Borovo, ikada, je “Sutje-ska” S. Delića – 8.600 gledatelja, ali i “Deset božjih zapovijedi” Cecil B. DeMilla sa 5.100 gleda-telja.

Najprikazivaniji film je “Proda-vačica ljubičica” (La violetera, Luisa Césara Amadoria iz 1958. sa Sarom Montiel i Raf Vallone-om). Prikazan je 11 puta. A naj-veća gužva je zabilježena kada je prikazivan koprodukcijski film «Ljubav konjokradice/Romance of a Horsethief» u režiji Abra-hama Polonskog koji je sniman u Vukovaru, Vinkovcima, Nu-štru, Vuki oko Bogdanovaca, te u hangaru Aero kluba «Borovo» 1970. godine (u kome je urađen interijer nekih scena). Glum-ci su bili svjetski poznati: Yul Brynner, El Wallach, Jane Bir-kin, Serge Gainsbourg, te doma-ći: Branko Pleša, Vladimir Ba-čić, Alenka Rančić, Dina Rutić... Tih dana bilo ih je normalno sresti u gradskom autobusu,

vrtu Radničkog, a njih nekoliko je stanovalo i u tada otvorenom Hotelu za samce. Na predstavu su brojni lokalni artisti i drugi pomoćni filmski radnici poveli svoje prijatelje i obitelj da za-jedno pogledaju film. Možda se prepoznaju? A bila je i scena ku-panja lokalnih djevojaka, negdje na Vuki. Neke od njih, sa kojima smo rasli, spominju se i na špici filma, pa su mnogi pohrlili to da vide. U verziji za strano tržište te scene nema, nije montirana.

Novo doba

Kada su počele grmjeti granate, specifični zvu-ci kino projektora ovog

glomaznog kina su utihnuli a platno je bilo prazno sve do 1992. godine kada su započeti prvi radovi kako bi se spriječilo daljnje propadanje prouzroko-vano ratnim razaranjima. Prišlo se ostakljivanju i zatvaranju, kr-panju rupa na krovu i hidroizo-laciji krova i rupa u zidovima.Popravljena je električna rasvje-ta, te vodovod i kanalizacija u sanitarnim čvorovima. Uklo-njena je izgelerirana i oštećena palisada sa trema i holla, pa je dvorana osposobljena za kori-štenje, ali ne i za kino predstave. Tokom 1994. godine uklonjeni su ostaci čelične konstrukci-je pokrova limom, temeljito je popravljena hidroizolacija kro-va (traje i danas), te definitivno obnovljena elektro-instalacija (bez obnove kazališne rasvjete bine) i osposobljeno je grijanje postavljanjem zidnih električ-nih kalorifera. Postavljena je nova palisada u predvorju i na plafonu ulaznog trema (i danas je tamo). Kombinat „Borovo“ je za tadašnjih ~30.000 DM (nje-mačkih maraka) ponovo kupio projektore, pojačala, zvučnike i ostalu prateću tehniku od Podu-zeća za filmsku i video produk-ciju „Vans“ iz Beograda. Platno je donirao „Vuteks“ iz Vukovara (ako se još neko sjeća što je to). Ostali troškovi tadašnje obnove bili su preko 50.000 DM. Kon-cem jedanaestog mjeseca 1994. godine u tako obnovljenoj dvo-rani prikazan je film Bore Draš-kovića. Desetak dana kasnije nastavljene su redovne kino predstave filmom Emira Kustu-

rice „Underground“. Nemoguće je preskočiti razdoblje tzv. Kra-jine u povijesti kina, bez obzira što i kako i ma tko, o toj tvore-vini mislio! Jednom je u povi-jesti kina “Borovo” prešućeno vrijeme od 1941.-1945. kao da nije postojalo. Čemu danas pre-šućivati bilo što, uz uvažavanje istine, ma koga god ona boljela?1998. godine se u Vukovar vraća gospodin Goran Gotal, prijerat-ni strastveni filmofil koji će rado istaknuti da nije propustio ni je-dan film u kinu Borovo sve do početka rata. Iste godine Gotal, u dogovoru sa vlasnikom dvo-rane i gradom Vukovarom po-kreće kino program u derutnoj zgradi kina Borovo. Uz vlastiti trošak od 70.000 kuna, nabavlja moderniji kino projektor koji ima mogućnost digitalnog do-lby surround zvuka, međutim nema dovoljno novaca za pot-puno opremanje dvorane.

No, nije to ono najgore što tišti ovo, realno gledajući, povijesno kulturološko zdanje. Zbog ve-

likih troškova grijanja i struje, Gotal je primoran kino projek-cije gasiti tokom zimskih dana tako da njega a i ono malo Vu-kovaraca što se odvaže doći u kino Borovo svakog proljeća dočekaju sve veće količine vla-ge koje je sve teže i teže sanirati. Kina Borovo tek povremeno se sjete kojekakve udruge kada im zatreba veći prostor za stranač-ka ili pak društvena okupljanja. No, filmski posjetitelji iz godine u godinu dolaze u sve manjem broju. Ipak, Gotal najveću kri-vicu predbacuje sebi jer, kaže, pokušavao je sve nekako riješi-ti sam bez žicarenja uokolo po ministarstvima i kojekakvim uredima za kulturu i obrazova-nje. Kada bi se i pokušao sam u potpunosti upustiti u renovi-ranje kompletne dvorane, prvo bi ju morao otkupiti od fonda za privatizaciju i to po cijeni od 4.600.000kn. Kaže, toliki kredit, na ovakav odaziv posjetitelja, ni sam Đavo mu ne bi odobrio iako je, veli, spreman prodati i dušu da Kino Borovo dosegne

Slike stambenih solitera u novom dijelu Borovo Naselja u zimu 1992. Ni kino nije bolje izgledalo.


nekadašnji sjaj.

Istine radi, stvarna vrijednost debelo nadilazi njegovu trenut-nu cijenu. Objekt je sagradio Kombinat “Borovo” iz dijela radničkog dohotka, kako se to tada zvalo, a danas se može us-porediti sa poreznim prihodima nekog grada, općine, županije ili države. Minimalna cijena iz-gradnje takve dvorane danas, sa sadržajima koje ima, mjereno današnjim vrijednostima po m2, ukupne površine oko 1500 m2 korisnog prostora, sa prilazima

i ostalom infrastrukturom izno-sila bi vjerojatnih 35.000.000 kn (više od 4.500.000 €), a vjerojat-no i koji milion više! Naravno da godine koje su prošle, sa ošte-ćenjima, nužnim popravcima i održavanjem, takvo kakvo je bilo, zahtjevaju kompletnu ob-novu, a i to se prema današnjim cijenama vjerojatno vrti oko bar polovice navedene sume i oho-ho koji milon više.

U godinama prije 1991. godine, kada je posjetitelja u kinu bilo svega nekoliko hiljada godišnje,

troškovi hladnog pogona dvora-ne, njeno redovno održavanje, plaće tadašnjih djelatnika sno-sio je tadašnji vlasnik, kombi-nat “Borovo”, koji je na računu godišnje, samo od izvoza imao 100.000.000 $. Takvu dvoranu mogu si priuštiti samo bogate sredine, a Borovo Naselje i Vu-kovar to godinama nisu i neće biti skoro. Nažalost! Pravilo koje važi za Zagrebačku arenu (o potrebnoj iskoristivosti zbog granice rentabiliteta) vrijedi, uz nešto blaže kriterije, vrijedi i za dvoranu kina Borovo.

KINO ARHIVA

Vukovar Film Festival

Kolika je Gotalova strast i že-lja da se u Kinu Borovo vrte filmovi bez obzira na tro-

šak, pokazao je i ove godine kada je direktoru VFFa Igoru Rakoni-ću predložio da se dio festivalskih projekcija održi u Borovo Naselju. Tako su se ove godine na ogro-mnom platnu kina Borovo ponov-no zavrtjele Matineje, znate one s kojima se domaći hvale da su prije rata bile čak dvije nedjeljom. Za-

tim, dva filma iz glavnog programa i dva iz popratnog. Iz čiste rado-znalosti, preskočili smo projekciju Mihaileanuovog Koncerta na film-skom šlepu u Vukovaru i odlučili ga pogledati drugi dan u kinu Bo-rovo. I nismo pogriješili, film takve kvalitete jedino i vrijedi pogledati kao pravi film na pravom velikom filmskom platnu. Užitak gledanja ove komedije, nije uspjela pokvariti ni silna vlaga u zraku, koja je budi-

la onaj jezivi osjećaj u nosnicama, ni strop koji samo što se ne počne urušavati a ni neudobne sjedalice. Ipak, tokom cijelog filma bilo je teško oteti se osjećaju da se ovdje događa jedna bolna sudbina kul-turološkog urušavanja koje prijeti i puno manjim kino dvoranama u zemlji a kamo li ovoj sa ovako veli-kim kino platnom i brojem sjedala koji će od modernijih kina doseći tek IMAX dvorana koja se gradi u

Zagrebu. Trenutno veći broj sje-dala ima samo Kino Europa, koje broji 505 sjedalica.

Od 502 dvije sjedalice koliko ih je u kinu Borovo, njih 490 prazno je

zjapilo u vrhunsko redateljsko os-tvarenje. Čisto za usporedbu, naj-modernija kino dvorana u Hrvat-skoj, ona u CineStaru, u Branimir centru ima mjesta za 470 filmskih gledatelja. Dok smo izlazili s pro-

jekcije, na komentar kolegice koja je izrazila suosjećanje nad dvoje protagonista koji su nesretno skon-čali u ovom filmu, dok sam ja s iro-nijom zaključio – Meni je žao ovog kino platna.

Iskreno se nadamo da će strast Gorana Gotala uroditi plodom i da će svojevrsna novonastala

simbioza Vukovar Film Festivala i Kina Borovo s vremenom donijeti neke nove i sjajnije dane žiteljima Borova Naselja, Vukovara i okolice. Ipak, entuzijazam i strast nisu do-voljni kao što nije dovoljno jed-nostavno negdje smjestiti dio festi-valskog filmskog programa. Osim nekoliko plakata VFF-a nalije-pljenih po staklima predvorja, na kojima se tek uz trud pažljivog čitanja može zaključiti da će dio

programa biti prikazan i u kinu u Borovo Naselju, drugih obavijesti o programu u Borovo Naselju zapra-vo nigdje nije bilo. Naravno, osim na Internetu.

(Nije bilo Đenke da protutnji mjestom kao u kultnim «Maraton-cima...» «Ponovo radi bioskop!»). Na Kinu je tih dana umjesto re-klamnog platna Vukovar Film Festivalu vijorila stara obavijest o Centralnoj manifestaciji Ukraji-naca u Hrvatskoj u Vukovaru, sa datum održavanja manifestacije

05.06.2010. Na kraju, ostaje grč preživljavanja kino dvorane ko-joj uz malodušnu publiku i na-gomilanu plijesan prijeti zaborav u hrpi drugih investicija koje će građanima Vukovara „omogućiti“ uzdizanje kulture šopingiranja na uštrb opće kulture umjetnosti. Ista „kultura“ koja uz pomoć ko-jekakvih lokalnih moćnika već godinama proždire mnoga druga zaboravljena mala kina u Hrvat-skoj kojih se isti moćnici prisjete tek kada im zatreba prostor za kakav stranački skup.

Vukovar Film Festival / BOROVO


Documents

Moj film [broj 2, 2010.]