MOGUĆNOSTI CASE ALATA ZA MODELIRANJE POSLOVNIH PODATAKA FEATURES OF CASE TOOLS FOR DATA MODELING

Martina Tomičić, Željko Dobrović, Stjepan Vidačić

Fakultet organizacije i informatike

SAŽETAK

Modeliranje poslovnih podataka i generiranje baze podataka nekog poslovnog sustava, koja će sadržavati sve poslovne podatke važne za funkcioniranje poslovnog sustava mora biti integralan i cjelovit postupak. Na temelju podataka donose se odluke u poslovanju i zbog toga je važno da svi potrebni podaci budu obuhvaćeni u bazi podataka, a odnosi koji postoje u realnom svijetu moraju na isti način biti zabilježeni i u logici povezivanja njenih objekata. Izrada logičkog relacijskog modela podataka i automatsko generiranje relacijske baze podataka provode se pomoću suvremenih CASE alata. Ti alati omogućavaju izdvajanje detaljnog logičkog relacijskog modela podataka kao neovisnog «proizvoda», što poslovnom sustavu otvara mogućnost kontrole razvoja i implementacije poslovnih aplikacija. U radu će biti dan kratak pregled nekoliko CASE alata sa aspekta mogućnosti izrade logičkog i fizičkog modela podataka, te automatskog generiranja fizičke baze podataka iz razvijenog modela.

ABSTRACT

Data modeling and generation of a business system database, that will include all business data relevant for business functioning has to be an integral and complete procedure. Data within the database are used for decision making, and that is the reason why all relevant data have to be embraced within the repository and the relationships that exist in the real world have to be registered in the logic of connecting all database objects. Contemporary CASE tools are used for building a logical relational database model and automated generation of the physical database. These tools ensure that the development of a detailed logical model can be separated as an independent «product», and so the business system has a possibility to control development and implementation of business applications. This paper will shortly introduce several CASE tools from the aspect of developing a logical and physical database model and the aspect of automated generation of the physical database from the developed model.

2

1. Uvod

Razvoj informacijskog sustava obuhvaća cjelovitu i korektnu izradu rješenja za potporu poslovanju uvođenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, koja će na najbolji mogući način podupirati poslovne procese i omogućiti unapređenje poslovne tehnologije organizacije u kojoj se informacijski sustav razvija.

Odgovornost za funkcioniranje razvijenog sustava većinom pripada naručitelju, odnosno poslovnom sustavu koji financira razvoj IS-a. Problem koji se pojavljuje kod razvoja IS-a je taj da poslovni sustav tek kad je informacijski sustav uveden može uočiti eventualne greške i nedostatke, a to onda znači da sustav treba popravljati i prilagođavati. Faza prilagodbe povećava troškove uvođenja, te cjelokupan odnos troškova i prihoda može dobiti i negativan predznak.

Kako bi se izbjeglo povećanje troškova potrebno je razviti sustav kontrole koji će u fazama prije samog uvođenja informacijskog sustava omogućiti naručitelju praćenje i nadzor nad postupkom.

Logički model podataka, kako će biti prikazano u nastavku, može biti sredstvo kontrole razvoja i korištenja informacijskog sustava. Preduvjet, koji pri tome mora biti ispunjen je da je logički model podataka izrađen kao posebni softverski proizvod u vlasništvu naručitelja, inicijalno definiran u izradi SPIS dokumentacije, primjenom CASE alata koji ima mogućnost ne samo automatskog generiranja baze podataka iz modela podataka, već i automatskog generiranja logičkog modela iz objekata baze podataka.

2. Provedba SPIS-a

Unapređenje poslovne tehnologije organizacije je moguće postići samo za sustav čiju poslovnu tehnologiju dobro poznajemo. Organizacijski sustavi uvijek djeluju radi ostvarenja unaprijed zadanog cilja, tako da pretvara ulazne u izlazne veličine stvarajući pri tome dodanu vrijednost. Izrađujući modele poslovnog sustava uvijek možemo izraditi dva moguća stanja, sadašnje i buduće, unaprijeđeno stanje.

U projektiranju i razvoju cjelovitog informacijskog sustava neke organizacije općenito možemo identificirati tri globalne faze razvoja (slika 1).

Prva faza obuhvaća izradu Strateškog plana informacijskog sustava [1]. Druga faza, koja podrazumijeva modeliranje i generiranje baze podataka s razvojem poslovnih aplikacija i treća faza, koja podrazumijeva implementaciju poslovnih aplikacija i stavljanje novog IS-a u funkciju zajedno čine provedbu projekta SPIS.

3

Slika 1. Faze projektiranja i razvoja IS i provedbe SPIS

2.1. Realni sustav kao naručitelj IS-a

Svaki realni poslovni sustav djeluje na tržištu radi ostvarenja nekog unaprijed zadanog cilja. Suvremeno orijentirane organizacije obavljanje svojih svakodnevnih poslova ne mogu zamisliti bez potpore dobrog informacijskog sustava, koji će omogućiti pohranu potrebnih podataka te mogućnost njihovog korištenja u bilo kojem trenutku.

Zahtjevi poslovnih sustava, koji se postavljaju pred informacijski sustav sve zu sofisticiraniji, detaljniji i opsežniji, a cilj je da informacijski sustav u svakom pogledu odgovara postavljenim zahtjevima. Postoje dvije opcije kod uvođenja/poboljšanja informacijske tehnologije u organizaciji: kupovina gotovog rješenja ili razvoj vlastite potpore. Kriteriji po kojima se donosi odluka o tome da li će sustav razvijati ili kupiti vrlo su različiti. Nekad su to stvarne potrebe koje se definiraju i analiziraju te se prema tome određuju zahtjevi koji se postavljaju na informacijski sustav. U tom slučaju informacijski sustav se razvija tako da bude u potpunosti prilagođen zahtjevima. Nekad se odlučuju na kupnju gotovog sustava, najčešće nekog poznatog i već implementiranog u nekoj drugoj organizaciji, što često dovodi do prilagođavanja poslovnog sustava kupljenom proizvodu.

U svakom slučaju, realni poslovni sustav kao naručitelj informacijskog sustava mora se pobrinuti da zahtjevi budu jasno definirani, da oni podupiru poslovanje na najbolji mogući način, da unaprijede poslovne procese novim potencijalima te da im uvođenje ili poboljšanje informatičke potpore pomogne u ostvarivanju ciljeva poslovanja.

2.2. Interesi i metodika rada proizvođača softvera kao izvoditelja IS-a

Proizvođači softvera žele prodati svoj proizvod. Njihov cilj je uvijek uz što manje truda i uloženog rada prodati što više i na taj način ostvariti što veći profit. Većina proizvođača ima razvijenu metodiku rada i ona može biti vrlo različita za pojedine tipove poduzeća.

Neki proizvođači imaju već razvijen velik broj različitih rješenja te u svakom novom poslu pokušavaju iskoristiti već postojeće programe. Ovisno o tome koliko su puta ista

Izrada projekta SPIS

Modeliranje i generiranje BP

i razvoj aplikacija

Implementacija aplikacija i stavljanje

u funkciju IS-a

Projektiranje i razvoj IS

Provedba SPIS

4

rješenja već implementirana sam proizvod svojim imenom i referencama je više ili manje prihvaćen u realnom sustavu koji proizvod naručuje.

Ako proizvod nije globalno poznat, proizvođači softvera ipak će morati prilagođavati svoj sustav definiranim zahtjevima naručitelja. Međutim, i dalje stoji činjenica da će često bar dio već postojećih aplikacija kao proizvoda biti iskorišten. Takva parcijalna rješenja nadograđuju se, povezuju u veće ili dijele u manje programe.

2.3. Problemi povratne veze između naručitelja i izvoditelja tijekom provedbe projekta SPIS-a i posljedice

Dva problema mogu nastati pri provedbi projekta SPIS. Prvi je praćenje proizvođača softvera, koji može na neki način pogriješiti u samoj izvedbi baze koja u potpunosti neće odgovarati zahtjevima sustava. Drugi problem nastaje zbog činjenice da je poslovanje obično dinamično, pod utjecajem okoline, što znači promjenjivo, a prema tome mogu se mijenjati i potrebe za podacima. Oba navedena problema teško je uočiti prije nego što se stvarno dogode, pa se najčešće greške u sustavu primjećuju tek pri implementaciji novog rješenja, odnosno u drugoj fazi provedbe SPIS-a.

Posljedice koje nastaju zbog neodgovarajuće baze podataka i poslovnih aplikacija su povećani troškovi i otežano uvođenje sustava. A kad se sustav jednom i uvede, on neće dati očekivana poboljšanja i rezultate. Novi ciklus poboljšanja informacijskog sustava donosi i nove troškove, a na kraju sredstva koja su uložena najčešće premašuju dobit. Poslovni sustav kao naručitelj ulaže dodatne napore i financijska sredstva, napore koji odvlače pažnju od bitnih problema poslovanja, koje mora nesmetano raditi, iako se mijenja infrastruktura na kojoj radi, a to na kraju ne donosi rezultat koji je očekivan.

3. Kontrola provedbe projekta SPIS-a

Provedba projekta SPIS podrazumijeva dvije faze, kako je to već navedeno na početku, a to su modeliranje i generiranje baze podataka s razvojem poslovnih aplikacija, kao prva faza i implementacija poslovnih aplikacija i stavljanje novog IS-a u funkciju, kao druga faza.

Razvoj i postojanje novijih alata za izradu logičkog relacijskog modela podataka i generiranje relacijske baze podataka, omogućuju podjelu druge globalne faze u dvije relativno neovisne podfaze projektiranja. Prva podfaza je izrada detaljnog logičkog relacijskog modela podataka kao generatora fizičke baze podataka, a druga podfaza je izrada poslovnih aplikacija za upravljanje modeliranom bazom podataka. Izdvajanje prve navedene podfaze projektiranja kao neovisne faze, poslovnom sustavu otvara mogućnost kontrole razvoja i implementacije poslovnih aplikacija, čiju osnovu čini detaljni logički model baze podataka, sukladno strateškom planu razvoja IS-a.[7]

Smisao sustava kontrole projekta SPIS je da eventualne greške, nedostatke i nadopune uočimo prije nego implementacija započne. Iz tog razloga Sustav provedbe

5

projekta SPIS nadograđujemo povratnom vezom unutar samog sustava i tako nastaje Sustav kontrole provedbe projekta SPIS. Ta povratna veza je automatski generiran novi logički model podataka direktno u elementu izrade baze podataka (prikazano na slici 2.).

Slika 2. Elementi i struktura sustava kontrole provedbe SPISa

Sustav kontrole provedbe strateškog plana razvoja IS-a, utemeljen na generiranju i upravljanju objektom logičkog modela baze podataka, od početka razvoja poslovnih aplikacija do njihove konačne implementacije ima funkciju osiguranja razvoja informacijskog sustava tako da on bude nadziran, da generira najmanje troškove te da rezultat bude informacijsko komunikacijska potpora koji će najbolje odgovarati zahtjevima poslovnog sustava kao naručitelja.

Izdvajanjem logičkog modela podataka kao posebnog objekta IS-a koji se može učiniti dostupnim korisnicima IS-a, sa stajališta poslovnog sustava i njegovih korisnika može se ostvariti nekoliko važnih koristi:

- stvaranje početne verzije baze podataka iz razvijenog logičkog modela kao generatora baze podataka, koja postaje osnova za početak ravoja aplikacija;

- jačanje neovisnosti baze poslovnih podataka od aktuelnih aplikacija;

- jasnija povezanost procesa i njihovih pratećih podataka;

- mogućnost eksternog pristupa bazi podataka temeljem SQL upita izvan standardnih aplikacija;

- stvaranje kreativnih ideja o potrebama dorade modela podataka i aplikacija;

1 2

53

4

O O

Izrada logičkog modela

baze podataka

Izrada fizičkog modela

baze podatakaIzrada

baze podataka

Izrada i implementacija

aplikacijaIzrada modela

aplikacija

Informacijeo podacima

Informacije o zahtjevima

Log. Model podataka

Log. Model podataka

Fiz. Model podataka

Baza podataka

AplikacijeModel

aplikacija

Povratna veza

Automatski generiran log. Model podataka

6

- manje upita korisnika usmjerenih prema proizvođaču poslovnog softvera i dr. [7]

Kad se jednom izradi, model postaje jako sredstvo komunikacije između poslovnog sustava kao naručitelja i proizvođača softvera kao izvođača. Iz logičkog modela se primjenom suvremenih CASE (Computer Aided System Engineering) alata automatski generira fizički model baze podataka, a na temelju njega i sama baza podataka. Neki CASE alati imaju i mogućnost ne samo automatskog generiranja baze podataka iz modela podataka, već i automatsko generiranje logičkog modela iz objekata baze podataka.

Time se stvara nova razina interaktivnog odnosa između poslovnog sustava kao naručitelja i proizvođača poslovnog softvera, čiji je rezultat viša kvaliteta softverskog proivoda, kraće vrijeme razvoja aplikacija, kraće vrijeme implementacije, te niži troškovi razvoja i stavljanja u funkciju novog IS-a.[7]

4. CASE alati koji podržavaju SPIS i njihove značajke

CASE je skraćenica punog naziva na engleskom jeziku Computer Aided Software Engineering što bi u slobodnom prijevodu značilo računalno podržani inženjering programske potpore. CASE alati su programi koji omogućavaju automatiziranje pojedinih koraka razvoja modela informacijskog sustava kroz životne faze njegovog razvoja.

CASE alati obično su koncipirani tako da je u njima omogućena izrada različitih vrsta modela poslovnog i informacijskog sustava. Snaga suvremenih CASE nije u velikom broju različitih modela koje je moguće izraditi, već u središnjoj riznici ili repozitoriju znanja u koji se unose opisi svih objekata korištenih u modeliranju. Osim opisa objekata većina CASE alata sadrži i popis i opis svih veza između različitih objekata, a te se veze održavaju u svim modelima, čime se osigurava konzistentnost i logička ispravnost modeliranog sustava.

Međutim, važno je napomenuti da kvaliteta pojednog CASE alata ne ovisi o broju modela ili veličini riznice koja modele podržava, već isključivo o svrsi i načinu njegove primjene. Dakle, odabrati pravi CASE alat ne znači odabrati onaj koji ima najviše modela ili onaj koji je trenutno na tržištu najtraženiji, nego je potrebno dovoljno dobro poznavati poslovni sustav te zahtjeve na informacijski sustav, kako bi CASE alat na najbolji mogući način podržao njegov razvoj.

U nastavku će biti dan kratak pregled tri CASE alata: Visio, COOL:bizz-a, te Erwin-a. Njihove značajke biti će sagledane sa aspekta koji je opisan u ovom radu, tj. sa aspekta mogućnosti izrade logičkog i fizičkog modela podataka, te automatskog generiranja fizičke baze podataka iz modela te modela iz fizičke baze podataka.

Za svaki alat biti će dan kratki opis temeljnih značajki samog alata te opis mogućnosti izrade modela podataka kroz tipičan primjer školovanja djelatnika nekog poduzeća. U primjeru je definirano 6 objekata/entiteta te veze između njih: DJELATNIK i

7

TEČAJ vezani su ŠKOLOVANJEM, DJELATNIK je zaposlen u nekoj OGRanizacijskoj JEDnici, koja može biti dio druge, a TEČAJ organizira neka INSTITUCIJA.

4.1. Temeljne značajke CASE alata Visio2003

Visio je CASE alat, u sklopu MS office paketa, koji u svojoj tipičnoj instalaciji pruža mogućnosti izrade različitih modela. Svi dijagrami pripadaju jednoj od 16 kategorija, ili tipova modela. Korisnički orijentirano sučelje, jednostavno korištenje simbola za crtanje te primjeri različitih modela omogućavaju korištenje alata i osobama koje posjeduju manju količinu znanja o projektiranju informacijskih sustava. Na slici 3. prikazan je izgled početnog sučelja za izradu modela.

Slika 3.Korisničko sučelje alata Visio

Izdrada modela podataka moguća je u kategoriji za izdradu dijagrama pod nazivom Database crtanjem Database Model Diagram-a. Dijagram sadrži standardne opcije za izradu entiteta, atributa entiteta, ključnih atributa entiteta te različitih vrsta veza. Na slici 4. prikazan je primjer Entity Relationship Model (ERA) modela izrađenog u Visio alatu.

Slika 4. ERA model u Visiu

8

Visio ne pruža mogućnost izrade repozitorija različitih modela, što znači da nema niti horizontalne niti vertikalne povezanosti modela. Prijenos modela u druge programe omogućen je samo u svrhu prezentacije (word, excel, powerpoint) što znači da pomoću ovog CASE alata nije moguće niti automatsko generiranje baze podataka niti obrnuti postupak automatskog generiranja modela podataka iz baze podataka. Dakle nije moguće izdraditi model u navedenom alatu koji bi se koristio za primjenu logičkog modela podataka kao sredstva za kontrolu proizvođača softvera kako je to opisano u ovom radu.

4.2. Temeljne značajke CASE alata COOL:Bizz

COOL:Bizz CASE alat razvilo je poduzeće Sterling software 1994. godine. Mogućnosti izrade različitih modela potrebnih za oblikovanje prikaza poslovnog i informacijskog sustava značajka je i ovog programa. Za razliku od Visio alata, COOL: Bizz nema toliko korisnički orijentirano sučelje, budući da se dijagrami odabiru sa liste te se unutar svakog dijagrama pojedini objekti također odabiru sa liste opcija. Iz tog razloga je ovaj alat namijenjen stručnjacima koji poznaju metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa te poslovnih podataka. Slika 5. prikazuje početno sučelje za izradu dijagrama.

Slika 5. Korisničko sučelje alata COOL:Bizz

Snaga ovog alata odražava se kroz postojanje jednistvene riznice za sve modele jedne datoteke. Jedinstvena riznica sadrži popis i opis svih objekata koji su element bilo kojeg modela sadržanog u pojedinoj datoteci, ali ona također sadrži i opis i popis svih veza među pojedinim objektima. Time je osigurana logička i formalna konzistentnost svih modela.

9

Izrada logičkog modela podataka moguća je pomoću ERA (Entity-Relation- Attributes) dijagrama. Dijagram sadrži standardne opcije za izradu entiteta i veza među entitetima, a za svaki izrađeni objekt postoji mogućnost unosa dodatnih svojstava kojima se oni potanje definiraju. Na slici 6. prikazan je primjer ERA modela izrađenog u COOL:Bizz alatu.

Slika 6. ERA model u COLL:Bizz-u

Iz ERA modela moguće je automatski generirati fizički model podataka (DSD – Database Schema Diagram), odnosno relacijski model koji u sebi sadrži sve potrebne elemente za generiranje fizičke baze podataka, pokretanjem opcije «Populate from Entity Relationship Diagram».

Relacijski model obuhvaća i primarne i sekundarne ključeve te asocijativne tipove entiteta za rješavanje veze više-više u ERA modelu. Za svaki entitet moguće je upisati i dodatna svojstva te ga tako detaljnije definirati. Moguća je i povratna veza između logičkog i fizičkog modela podataka. Unutar modula za izradu ERA modela potrebno je pokrenuti opciju «Populate from Database Schema Diagram». Na slici 7. prikazan je ekran iz DSD modula koji pokazuje opciju generiranja fizičkog modela podataka iz logičkog modela.

Slika 7. Generiranje fizičkog modela podataka u COOL:Bizz-u

DJELATNIK

djelatnik_ID (id1)prezimeimedat_rodjenja

INSTITUCIJA

institucija_ID (id1)institucija_nazivadresa

ORG_JED

OJ_ID (id1)OJ_ID_nadredjenOJ_naziv

SKOLOVANJE

dat_oddat_do

TECAJ

tecaj_ID (id1)tecaj_nazivtrajanje

je zaposlen

zaposljava

R

5

R

4

je organiziranorganizira

sadrzi je sadrzana

10

Na temelju fizičkog modela podataka generira se DDL – Data Definition Language kod, koji definira strukturu baze podataka. Navedeni kod čita odabrani program za generiranje baze podataka te na temelju njega predefinira fizičke relacijske sheme baze podataka te veze među njima. Tako generiranu bazu podataka moguće je puniti stvarnim podacima iz poslovnog sustava.

Ako se tijekom vremena promijeni neka stavka ERA, odnosno DSD modela moguće je sinkronizirati bazu podataka novim relacijsim shemama ili atributima.

Zaključno, alat COOL:Bizz ima opciju generiranja fizičkog modela podataka iz logičkog, te na temelju fizičkog modela generiranje baze podataka u odabranom programu, međutim opcija reverznog postupka nije moguća. Dakle niti COOL:Bizz, pored mnogih prednosti koje nudi kao CASE alat ne podržava koncept kontrole provedbe SPIS projekta na temelju logičkog modela podataka.

4.3. Temeljne značajke CASE alata ERwin

ERwin alat, odnosno punim nazivom AllFusion ERwin Data Modeler razvilo je poduzeće Computer Associates International. Ovaj CASE alat služi za kreiranje i održavanje logičkog i fizičkog modela podataka te za generiranje njima pripadajuće fizičke baze podataka. Sučelje je orijentirano korisniku, međutim rad sa ERwinom zahtijeva visoku razinu poznavanja postupaka modeliranja podataka. Na slici 8. prikazano je početno sučelje za izradu dijagrama.

Slika 8. Korisničko sučelje alata ERwin

11

U ERwin alatu moguće je izrađivati logički, fizički ili i logički i fizički model istodobno. Logički model sadrži entitete, atribute koji opisuju entitete, veze među entitetima te primarne i sekundarne ključeve. Fizički model sadrži informacije o fizičkoj bazi podtaka, kao što su tipovi atributa u relacijskim shemama, ograničenja, indeksi kao veze na druge relacijske sheme, denormalizirane tablice i slično. Logičko fizički model sadrži elemente i jednog i drugog modela.

Na slici 9. prikazan je primjer logičkog modela podataka izrađen u ERwin-u.

Slika 9. Logički model podataka u ERwin-u

Svaka datoteka sadrži riznicu u kojoj su pohranjeni popis i opis svakog entiteta. Za svaki entitet postoji skup podataka o atributima koji ga opisuju (uključujući i primarni i sekundarni/e ključeve), o vezama prema drugim entitetima, o ugrađenim procedurama i okidačima za te procedure i sl.

Na temelju fizičkog modela podataka automatski je moguće generirati i fizičku bazu podataka u koju se nakon toga upisuju poslovni podaci.

CASE alat ERwin, za razliku od prva dva navedena alata podržava i obratnu proceduru, a to je generiranje fizičkog, odnosno logičko/fizičkog modela podataka automatski iz fizičke baze podataka. Taj postupak naziva se reverzno inženjerstvo, a slika 10. pokazuje opciju u Erwinu koja to omogućava.

12

Slika 10. Mogućnost reverznog inženjerstva u ERwin-u

Reverzno inženjerstvo je proces obuhvata informacija iz baze podataka o relacijskim shemama, njihovim atributima te strukturi odnosno vezama kojima su relacijske sheme povezane. Nakon prijenosa informacija u ERwin nad nastalim modelom podataka moguće je raditi preinake koje će odgovarati promjenama nastalim u poslovnim podacima ili njihovoj strukturi te ponovno sinkronizirati fizičku bazu podataka sa novim fizičkim ili logičko/fizičkim modelom podataka. Cijeli proces moguće je i dokumentirati sustavom za izvješćivanje u ERwin-u.

ERwin je, dakle, CASE alat koji podupire sustav kontrole provedbe projekta Strateškog planiranja razvoja informacijskog sustava u obliku koji je opisan u ovom radu.

5. Zaključak

Strateško planiranje informacijskog sustava obuhvaća dugoročno planiranje korisnih učinaka IS-a i upotrebe IT u poslovanju, u sklopu strateškog planiranja razvoja poslovnog sustava kao cjeline, a uključuje rad internih stručnjaka poslovnog sustava u kojem se SPIS provodi te eksternih stručnjaka koji poznaju metode i tehnike modeliranja poslovnih procesa i projektiranja informacijskih sustava.

Poslovni sustav kao naručitelj i proizvođač softvera kao izvođač imaju različite interese kod provedbe SPIS-a. Naručitelj želi dobiti što bolji proizvod, izrađen na taj način

13

da na najbolji mogući način i uz minimalne troškove podupire njegov rad. Proizvođač softvera želi prodati svoj proizvod uz maksimalnu dobit i minimalne napore. Zbog toga što interesi nisu ujednačeni, često razvijeni informacijski sustav ne daje tražene učinke.

Greške i neujednačenost zahjeva i rješenja koja bi trebala odgovarati na zahjteve često se uoče prekasno, kad je sustav već uveden i ne podupire poslovanje na najbolji mogući način.

Sustav kontrole provedbe SPIS-a podrazumijeva povratnu vezu unutar same provedbe projekta SPIS-a te time omogućava ranije otkrivanje nepodudaranja u zahjevima i rješenju. Povratnu vezu čini logički, odnosno logičko/fizički model podataka, iz kojeg se automatski generira baza podataka, ali je omogućen i reverzni inženjering, što znači da je moguće i iz baze podataka automatski generirati novi logičko/fizički model podataka.

Neki CASE alati podržavaju opisani sustav kontrole, a u ovom radu je pokazan CASE alat ERwin kao najbolje rješenje za praćenje navedenog postupka.

Literatura:

1. Brumec, J.: Strategic Planning of Information Systems, Zbornik radova Fakulteta organizacije i informatike, br. 2(23), Varaždin 1997, pp. 11-25.

2. Brumec, J., N.,Vrček: Strategic planning of Information systems (SPIS), A Survey of Methodology, CIT, Vol. 10, No.3, September 2002, pp.225-232.

3. COOL:Bizz: Model manager help, Release 5.1, Sterling software, 1995-1999

4. Dobrović, Ž.: Strategijsko planiranje, poslovna i informacijska arhitektura, Zbornik radova konferencije CASE 12, Opatija 2000, pp. 60-72

5. Radošević, D.: Osnove teorije sustava, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001.

6. Uzelac, J.: Kibernetsko upravljanje poslovnim sustavima, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2002.

7. Vidačić, S., Brumec, J., Tomičić, M.: Logical model of the database as means od informationa system usage and development control, Proceedings of the 18th International Conference on Information and Intelligent Systems IIS 2007, Varaždin, 2007.

8. www.ca.com (26.06.2007.)

14

O autorima: Martina Tomičić je diplomirala na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, gdje i sada radi kao asistent na Katedri za razvoj informacijskih sustava. Osim u nastavi radi i na projektima strateškog planiranja informacijskih sustava uz primjenu suvremenih CASE-alata te uvođenja sustava upravljanja učinkovitošću poslovanja po metodi BSC. Polaznik je doktorskog studija.

Kontakt: martina.tomicic@foi.hr

Doc. dr. sc. Željko Dobrović radi kao docent na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Profesionalna područja interesa su: strateško planiranje i razvoj informacijskih sustava, modeliranje procesa, modeliranje podataka, upravljanje organizacijskim sustavima i mjerenje performansi organizacije. Radio je na nekoliko velikih projekta razvoja obrambenih informacijskih sustava i informacijskih sustava u državnoj upravi. U SAD je završio postdoktorski studij na Information resources Management College, National Defense University, Washington DC.

Kontakt: zeljko.dobrovic@foi.hr

Doc. dr. sc. Stjepan Vidačić radi kao docent na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Profesionalna područja interesa su: Teorija sustava i modeliranje dinamike složenih sustava, modeliranje poslovnih podataka i izgradnja baza podataka, projektiranje i programiranje client/server poslovnih aplikacija u OS Windows okruženju, projektiranje i razvoj kompleksnih informacijskih sustava baziranih na primjeni mobilne tehnologije. Profesionalni je programer u razvojnom sustavu MS Visual FoxPro i autor je više poslovnih aplikacija koje su u funkciji u nekoliko većih poduzeća u Republici Hrvatskoj.

Kontakt: stjepan.vidacic@foi.hr