Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih vrsta u

1

Sveuilite u Zagrebu

Geotehniki fakultet Varadin

Lucija Bai i Valentina Kra

Mogunosti koritenja samoniklih vodenih i movarnih biljnih

vrsta u biljnim ureajima za proiavanje otpadne vode

Zagreb, 2015.

2

Ovaj rad je izraen na Grotehnikom fakultetu u Varadinu pod vodstvom doc. dr. sc.

Zvjezdane Stani i predan je na natjeaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini

2014./2015.

3

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 5

2. CILJEVI RADA ....................................................................................................................................... 6

3. PROIAVANJE OTPADNIH VODA ..................................................................................................... 7

3.1. Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka .................................................................. 7

3.2. Naini obrade otpadnih voda ....................................................................................................... 7

3.3. Biljni ureaji umjetni movarni ekosustavi ............................................................................... 8

3.4. Vrste biljnih ureaja ..................................................................................................................... 9

3.5. Vodene i movarne biljke i supstrat........................................................................................... 11

3.6. Kisik u biljnom ureaju............................................................................................................... 12

4. VODENA I MOVARNA FLORA I VEGETACIJA .................................................................................... 13

4.1. Vodene i movarne biljke........................................................................................................... 13

4.2. Movarni ekosustavi .................................................................................................................. 14

4.3. Vodena i movarna stanita prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita Republike Hrvatske ....... 14

4.3.1. Hidrofitska stanita slatkih voda ......................................................................................... 14

4.3.2. Obrasle obale povrinskih kopnenih voda i movarna stanita .......................................... 16

5. METODE RADA .............................................................................................................................. 23

5.1. Selekcija vodenih i movarnih biljaka ........................................................................................ 23

5.2. Visina biljaka .............................................................................................................................. 23

5.3. Dubina korijena .......................................................................................................................... 23

5.4. ivotni oblici ............................................................................................................................... 24

5.4. Oblici rasta ................................................................................................................................. 24

5.5. Florni elementi ........................................................................................................................... 25

5.6. Kategorije ugroenosti ............................................................................................................... 25

5.6.1. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske ............................................................................. 26

4

5.6.2. Bernska konvencija ............................................................................................................. 26

5.6.3. Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divljih biljnih i ivotinjskih vrsta (Direktiva o

stanitima) ..................................................................................................................................... 27

5.7. Dubina vode na stanitu ............................................................................................................ 27

5.8. Ekoloki indeksi .......................................................................................................................... 27

5.9. Fitocenoloka pripadnost ........................................................................................................... 29

6. REZULTATI ......................................................................................................................................... 30

6.1. Samonikle vodene i movarne biljke koje se mogu koristiti u biljnim ureajima za

proiavanje otpadnih voda ............................................................................................................ 30

6.2. Visina biljaka .............................................................................................................................. 71

7. RASPRAVA ......................................................................................................................................... 86

8. ZAKLJUCI ..................................................................................................................................... 93

9. LITERATURA ...................................................................................................................................... 95

10. SAETAK .......................................................................................................................................... 98

11. SUMMARY ....................................................................................................................................... 99

5

1. UVOD

Voda je osnovni uvjet odravanja ivota, stoga je vano utvrditi potrebe ovjeka za vodom i

naine njena iskoritavanja. Iskoritavanje vode od poetka ljudske civilizacije na Zemlji

upuuje na stupanj razvijenosti drutva. (Tuar, 2004)

Razvoj industrije i tehnike uvjetovao je znatno bolji standard i udobniji ivot, a to se posebno

ogledalo u velikom porastu potronje vode, koja gradnjom vodovoda biva lako dostupna svim

grupama potroaa. To dalje rezultira i velikim koliinama otpadne (iskoritene) vode, znatno

izmijenjene kakvoe. (Tuar, 2004)

Otpadne vode jesu vode kojima je promijenjena kakvoa utjecajem ljudskog djelovanja,

odnosno unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske

energije te drugih uzronika oneienja u koliini kojom se mijenjaju svojstva vode u

odnosu na njihovu ekoloku funkciju i namjensku uporabu (Ruinski i Ani Vuini, 2010).

Postupci proiavanja kojima e se podvrgnuti otpadna voda prije nego to se ispusti u

prirodnu vodnu sredinu ovisi prvenstveno o koliini i sastavu otpadne vode, ali isto tako i o

zahtijevanoj kakvoi vode na mjestu isputanja. Obino se radi o kombinaciji niza postupaka,

zato da bi krajnji uinak svakog od pojedinih i njihova kombinacija dali to bolje krajnje

rezultate. (Tuar, 2004)

Briga za okoli, vii zahtjevi za kavalitetom efluenta, visoke cijene konvencionalnih ureaja

za obradu otpadnih voda i poveanje cijene energije potrebne za njihov rad, usmjerile su

znanstvenike na sveobuhvatnija istraivanja mogunosti uporabe biljnih ureaja u tehnologiji

obrade otpadnih voda. Biljni ureaji su sustavi projektirani i izgraeni na temelju ideje o

koritenju prirodnih procesa proiavanja kakvi se odvijaju u vodenim i movarnim

stanitima obraslim biljkama, uz pomo pripadajuih mikrobiolokih skupina, koje sudjeluju

u obradi otpadnih voda. (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

Unato velikom broju u svijetu postojeih biljnih ureaja, koji rade po nekoliko desetaka

godina, zbog kompleksnosti sustava obrade otpadnih voda koji se odvija unutar njih te zbog

velikog broja imbenika koji utjeu na njihov rad (klima, vrsta biljke, dubina, nain protoka,

supstrat, karakteristike otpadne vode), jo ne postoje kriteriji za optimalno projektiranje

takvih sustava. (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

6

2. CILJEVI RADA

Utvrditi koje su samonikle biljke u flori Hrvatske pogodne za koritenje u biljnim ureajima

za proiavanje otpadnih voda s obzirom na njihove karakteristike:

visinu biljke,

dubinu korijena,

ivotni oblik,

oblik rasta,

florni element,

kategoriju ugroenosti,

dubinu vode na stanitu,

ekoloke indekse,

fitocenoloku pripadnost.

7

3. PROIAVANJE OTPADNIH VODA

3.1. Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka

O izvoru nastanka otpadnih voda ovisi koliina i vrsta (otpadnih) tvari koja se nalazi u

pojedinoj otpadnoj vodi. Osnovna podjela prema izvoru nastanka otpadne vode prikazana je u

Tablici 1.

Tablica 1. Vrste otpadnih voda prema izvoru njihova nastanka (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

Vrste otpadnih

voda Izvor Opis

Komunalna otpadna

voda

Primarno stambeni i

poslovni objekti

Razrijeena do koncentrirana

mjeavina urina, fekalija,

papira, plastike, deterdenta,

masnoa i kemikalija iz

domainstava i industrije

Industrijska otpadna

voda

Primarno industrijski

procesi i procjeivanje


mjeavina emulzija nekoliko

do mnogo biorazgradivih i/ili

nerazgradivih kemikalija

Poljoprivredna

otpadna voda

Intenzivne poljoprivredne

aktivnosti, primjerice

mljekarstvo, stoarstvo i

klaonice


otopina biorazgradivih tvari

Oborinska voda

Slivne vode s gradskih,

prigradskih i seoskih

povrina

Tipino razrijeena

mjeavina mineralnih i

organskih krutina i tvari u

tragovima

Neke tvari u otpadnoj vodi u odreenim koncentracijama mogu tetno djelovati na okoli.

Prema tome, potrebno je procesom obrade smanjiti njihovu koncentraciju ili ih potpuno

ukloniti prije ponovne uporabe te vode ili njezina isputanja u okoli.

3.2. Naini obrade otpadnih voda

8

Obrada otpadnih voda konvencionalnim ureajima za obradu otpadnih voda provodi se

primjenom fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa. Fizikalni procesi obrade otpadne vode

ukljuuju mijeanje i taloenje ili sedimentaciju, flotaciju, filtraciju, otplinjavanje i

odmuljivanje. Kemijski procesi blisko su povezani s fizikalnim te se najee primjenjuju u

istoj tehnolokoj liniji. Temelj biolokog procesa obrade otpadne vode jest ciljano

kontrolirana mikrobioloka razgradnja otpadnih tvari koje se nalaze u otpadnoj vodi.

Biolokim procesima obrade otpadne vode prvenstveno se uklanjaju/smanjuju biorazgradive

organske tvari, pri emu se organske tvari prevode u plinove i mikrobnu biomasu koja se

uklanja nakon taloenja. Biolokom obradom se takoer uklanjaju hranjive tvari (nutrijenti),

dakle duini i fosforni spojevi. Ovisno o uvjetima i nainu voenja procesa, razliite izvedbe

bioloke obrade otpadnih voda mogu se provoditi koritenjem aktivnog mulja, biofilterima i

drugim nosaima mikroorganizama, a provode se radi razgradnje organskih tvari, postizanja

nitrifikacije, denitrifikacije i uklanjanja fosfora.

3.3. Biljni ureaji umjetni movarni ekosustavi

Biljni ureaji za proiavanje otpadne vode u literaturi su jo poznati i pod nazivom umjetne

ili sanitarne movare. Biljnim ureajem smatra se ureaj koji je projektiran i izveden prema

naelima prirodnog movarnog ekosustava (biljke, vodeni medij i supstrat) izvan prirodne

lokacije, a radi kontroliranoga proiavanja otpadne vode koja prolazi kroz sustav. U biljnim

se ureajima otpadna voda obrauje kombinacijom fizikalnih, kemijskih i biolokih procesa

prolaskom vode kroz medij koji se sastoji od biljaka, supstrata i mikroorganizama. Proces

ukljuuje taloenje i filtraciju suspendiranih tvari, razgradnju, asimilaciju hranjivih tvari

biljkama i kemijske reakcije.

Ovisno o stupnju proiavanja otpadnih voda razlikuje se predobrada, primarna, sekundarna

i tercijarna obrada otpadnih voda (Slika 1.) (Ruinski i Ani Vuini, 2010).

konani ispust

sirova otpadna voda primarni sekundarni tercijarna obrada i ispust

efluent efluent ponovna uporaba ili navodnjavanje

Slika 1. Obrada otpadne vode u biljnom ureaju (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

PRIMARNA

OBRADA

BILJNI UREAJI

SEKUNDARNA

OBRADA

9

Biljne sustave za obradu otpadnih voda upotrebljavale su i drevne kineske i egipatske kulture.

U moderno doba izgraeni su takvi ureaji na svim kontinentima, osim na Antarktiku. Na

temelju iskustva i mjerenja poznato je da biljni ureaji mogu smanjiti sadraj BPK5 65-97%,

ukupan duik 22,6-48,5%, ukupan fosfor 26-60,6% i fekalne koliformne bakterije do 99%

(Ruinski i Ani Vuini, 2010). Uspjeno konstruiran biljni ureaj mora ukljuivati

adekvatan predtretman i osigurati dovoljnu koliinu kisika, a uinkovitost rada tog ureaja

moe se poveati vanjskim unosom dodataka koji sadre enzime (Ruinski i Ani Vuini,

2010).

Specifinost biljnih ureaja jest ta to ne postoji univerzalno rjeenje za njihovu izgradnju i

odravanje. Svako mjesto gdje se grade ima svoje geomorfoloke, hidroloke, klimatske i

bioloke znaajke, a i otpadne vode koje se ele proistiti nemaju isti sastav. (Tuar 2009)

Upotreba biljnih ureaja stalno je u porastu, pronalaze se nove primjene, razvijaju tehnoloke

mogunosti, modificiraju s obzirom na geografske specifinosti, ali unato tome jo uvijek

nema suglasnosti o optimalnoj konstrukciji i radu tih sustava (Ruinski i Ani Vuini,

2010).

3.4. Vrste biljnih ureaja

Razliite vrste biljnih ureaja mogu se koristiti za obradu otpadnih voda. Biljni ureaji mogu

se podijeliti prema nainu nastanka (Ruinski i Ani Vuini, 2010) (Slika 2.):

prirodni biljni ureaji postojei movarni sustavi koji se koriste za obradu otpadnih

voda na mjestu gdje su prirodno nastali, i

umjetno izvedeni biljni ureaji smjeteni na lokaciji gdje nisu nastali prirodno.

Umjetno izvedeni biljni ureaji mogu se podijeliti prema njihovu smjetaju (Ruinski i Ani

Vuini, 2010):

povrinski biljni ureaji,

potpovrinski biljni ureaji.

Povrinski biljni ureaji su sustavi kod kojih je vodeni medij koji prolazi kroz sustav izloen

atmosferi, a u njemu su zasaene biljne vrste. Daljnja podjela povrinskih umjetno izvedenih

biljnih ureaja bazira se na osnovi vrsta biljaka koje su u njima zasaene( Ruinski i Ani

Vuini, 2010):

povrinski biljni ureaji s biljkama kojima dijelovi izlaze iznad razine povrine vode

najei su sustavi za obradu otpadnih voda,

povrinski biljni ureaji u kojima biljke ili biljni dijelovi plutaju po povrini vode

(lopoi, vodene lea i sl.), i

10

povrinski biljni ureaji u kojima su biljke potopljene ispod razine povrine vode za

sada su jo u eksperimentalnoj fazi.

U potpovrinskim biljnim ureajima, otpadna voda prolazi kroz granularni medij, bez dodira

s atmosferom. Ti ureaji sastoje se od jednog ili vie bazena napunjenih supstratom razliite

granulacije. Dno bazena prekriveno je nepropusnim slojem, a povrina, koja moe biti suha

ili mokra, zasaena je odabranim biljkama, a njihovo korijenje prodire kroz supstrat i time

sudjeluje u obradi otpadne vode, ali i kao povrina za razvoj mikroorganizama. Prema nainu

ulaska otpadne vode u sustav potpovrinski biljni ureaji mogu se podijeliti na (Ruinski i

Ani Vuini, 2010):

horizontalni otpadna voda ulazi i tee kroz njega horizontalno do izlazne zone,

supstrat je stalno zasien te se kisik iz atmosfere u vodeni medij najveim dijelom

prenosi uz pomo biljaka, i

vertikalni otpadna voda uzlazi kroz povrinu ureaja i procjeuje se, a skuplja se na

dnu i odvodi perforiranim cijevima do izlaza, supstrat nije uvijek zasien pa se kisik

lake difuzijom prenosi iz atmosfere u vodeni medij.

BILJNI UREAJI

Prirodni Umjetno izvedeni

Povrinski Potpovrinski

Bil

jke

izn

ad r

azin

e p

ovr

ine

Bil

jke

plu

taju

po

po

vr

ini

Bil

jke

poto

plj

ene

isp

od r

azin

e

po

vr

ine

vo

de

Hori

zon

taln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

Ver

tik

aln

i p

roto

k o

tpad

ne

vo

de

11

Slika 2. Podjela biljnih ureaja za obradu otpadnih voda (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

Procesi razgradnje otpadnih tvari u biljnim ureajima kombinacija su fizikalnih, kemijskih i

biolokih procesa koji se odvijaju jednako kao i u prirodnim movarama. U Tablici 2.

prikazan je pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode prema sadraju tvari u

otpadnoj vodi.

Tablica 2. Pregled mehanizama uklanjanja tvari iz otpadne vode (Ruinski i Ani Vuini, 2010)

Tvari sadrane u

otpadnoj vodi Mehanizmi uklanjanja

Ukupne suspendirane

tvari Sedimentacija i filtracija

Organske tvari

(mjerene kao BPK) Mikrobioloka razgradnja i sedimentacija

Organska oneiivala

(npr. pesticidi)

Adsorpcija, isparavanje, bioloka i

nebioloka razgradnja

Duik Sedimentacija, nitrifikacija/denitrifikacija,

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Fosfor Sedimentacija, filtracija, adsorpcija,

adsorpcija biljkama i mikroorganizama

Metali

Sedimentacija, adsorpcija biljkama,

mikrobioloki oksidacijsko/redukcijski

procesi

Patogeni

Sedimentacija, filtracija, prirodno

odumiranje, predatori, UV zraenje,

antibiotsko djelovanje tvari iz korijena

biljaka

3.5. Vodene i movarne biljke i supstrat

U biljnim ureajima najvie se koriste biljke koje prirodno rastu u i uz vodene ekosustave.

Najee su to sljedee vrste: trska (Phragmites australis), aevi (Carex spp.), aine

(Scirpus spp.), rogozi (Typha spp.). Supstrat u biljnim ureajima uglavnom je pijesak ili

ljunak razliite granulacije, a odabir supstrata moe znatno utjecati na uinkovitost

uklanjanja otpadnih tvari u biljnom ureaju.

12

Najvanija funkcija biljaka u obradi otpadnih voda jest fiziki uinak. Biljke svojim

korijenjem stabiliziraju povrinu biljnog ureaja, osiguravaju dobre uvjete za fiziku

filtraciju, tite od smrzavanja tijekom zime te omoguuju stvaranje velike povrine za rast

mikroorganizama. Mikroorganizmi su glavni imbenici u proiavanju otpadne vode jer

koriste organsku tvar kao hranjivo i izvor energije, a pri tome je transformiraju u biomasu i

energiju. Veina tih mikroorganizama nalazi se na povrini korijenja ili supstrata (Ruinski i

Ani Vuini, 2010).

Uloga biljaka u biljnom ureaju ograniena je, ali prijeko potrebna. Prisutnost biljaka osnova

je za uspostavu heterogenog okolia koji kemijskim ili fotokemijskim procesima ini sustav

uinkovitim. Pri uklanjanju ukupnoga duika biljke imaju vie fizikalnu nego bioloku ulogu

zbog toga to mikroorganizmi nastanjeni na korijenju biljaka vie pridonose uklanjanju

duika nego procesi asimilacije duika biljkama. Budui da otpadna voda uglavnom sadri

vrlo malo otopljenog kisika, ili ga uope ne sadri, mikroorganizmi jesu ili obligatni anaerobi

ili razliite fakultativne anaerobne vrste. Bez obzira na preteno anaerobne uvjete, vrijednosti

BPK (bioloka potronja kisika) i KPK (kemijska potronja kisika) znatno se smanjuju

prolaskom otpadne vode kroz biljni ureaj. Pretpostavlja se da su mikroskopski sitne aerobne

zone smjetene oko korijenja i podzemnih dijelova biljaka i na supstratu blizu povrine.

Aktivna zona reakcije u biljnim ureajima jest zona korijena ili rizosfera. Tu se odvijaju

fizikalno kemijski i bioloki procesi koji su potaknuti interakcijama biljaka, tla,

mikroorganizama i oneiivala (Ruinski i Ani Vuini, 2010).

3.6. Kisik u biljnom ureaju

Iako je kisik prisutan u znatnim koliinama u atmosferi kao produkt procesa fotosinteze,

teko je topljiv u vodenom mediju te je zbog toga esto limitirajui imbenik rasta

mikroorganizama u biljnom ureaju. Movarne biljke fizioloki su prilagoene rastu u mediju

siromanom kisikom. Koncentracija otopljenog kisika u vodi ovisi o temperaturi, otopljenim

solima i biolokoj aktivnosti koja se odvija u tom mediju (Ruinski i Ani Vuini, 2010).

Kisik otopljen u otpadnoj vodi koja prolazi biljnim ureajem rezultat je:

procesa fotosinteze i otputanja kisika iz biljke u vodu (vodene biljke),

otapanja kisika na povrini vode iz zraka, i

prijenosa kisika zbog strujanja vode kroz supstrat.

13

4. VODENA I MOVARNA FLORA I VEGETACIJA

4.1. Vodene i movarne biljke

Vodene biljke su biljke koje ive u potpunosti uronjene u vodu ili na povrini vode imaju

plivajue listove, a cvjetovi i plodovi stre izvan vode (Krausch, 1996). Meutim, neke

vodene biljke su prilagoene kratkotrajnom isuivanju vodenih stanita tako da imaju

razvijene posebne kopnene oblike. Na primjer, u vodene biljke spadaju vodene lee, lopo i

lokvanj.

Movarne biljke su one koje rastu ukorijenjene na dnu vodenih stanita, a izvan vode stre

njihovi listovi, stabljike, cvjetovi i plodovi (Krausch, 1996). Ovisno o vrstama, mogu rasti na

stanitima gdje je stalno prisutna voda ili na stanitima gdje se voda zadrava krai ili dulji

period tijekom godine. Na primjer, u movarne biljke spadaju trska, rogozi i aevi. U

literaturi se za movarne biljke jo koristi i naziv helofiti (Krausch, 1996).

Za vodene i movarne biljke zajedno u literaturi koristi se naziv makrofiti koji podrazumijeva

makroskopske biljke vidljive golim okom, a koje ive u i uz slatkovodne ekosustave

(Krausch, 1996). Osim makrofita, u vodenim ekosustavima ive i mikroskopski sitne biljke iz

skupine algi te cijanobakterije.

Tvorei prvu kariku u hranidbenom lancu biljke imaju jedinstvenu ulogu u ekosustavima gdje

su prisutne. Biljke su izvor hrane i energije za sve heterotrofne organizme koji nisu u

mogunosti proizvesti vlastitu organsku tvar. Zelene biljke posjeduju klorofil, sudjeluju u

primarnoj proizvodnji organske tvari procesom fotosinteze:

6CO2 + 6 H2O -> C6H12O6 + 6O2

Zelene biljke koristei vodu i ugljikov dioksid pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku koju

akumuliraju u ugljikohidratima. Tijekom procesa fotosinteze biljke iz anorganskih tvari

proizvode hranu potrebnu za vlastiti rast prilikom ega dolazi do oslobaanja kisika u

atmosferu. Kisik je temeljni biogeni kemijski element neophodan za ivot na Zemlji i disanje

ivih organizma (Krohne, 2001).

Biljne vrste vana su estetska komponenta krajolika, sprjeavaju eroziju, usporavaju gibanje

zranih masa, utjeu na klimu tako to zadravaju vlagu, izvor su hrane i sirovina. Biljni

pokrov ujedno slui kao stanite ivotinjama.

Napretkom ljudske civilizacije, vodene i movarne biljke poele su se koristiti i u biljnim

ureajima za proiavanje otpadne vode.

14

4.2. Movarni ekosustavi

Movarni ekosustavi su povrine koje su tijekom itave ili vei dio godine potopljene vodom

zbog nepropusnog ili slabo propusnog tla na kojem se nalaze. To su plitki vodeni ekosustavi s

velikom produkcijom organske tvari. Na povrini vode zbog otopljenog kisika vladaju

aerobni uvjeti, a na dnu zbog razgradnje velike koliine organske tvari anaerobni uvjeti. To

su mjesta sa specifinim fizikalnim, kemijskim i biolokim procesima to movare ini

jedinstvenim ekosustavom na Zemlji. Na takvim povrinama ive razliite biljke, ivotinje i

mikroorganizmi, ovisno o ekolokim uvjetima stanita i geografskom poloaju. (Ruinski i

Ani Vuini, 2010)

4.3. Vodena i movarna stanita prema Nacionalnoj klasifikaciji

stanita Republike Hrvatske

Prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita Republike Hrvatske (Anonymous, 2009a) vodena i

movarna vegetacija dijeli se u dvije velike grupe:

Hidrofitska stanita slatkih voda,

Obrasle obale povrinskih kopnenih voda i movarna stanita.

U daljnjem tekstu navedene su sve zajednice vodene i movarne vegetacije u Hrvatskoj i

to na nain da su prvo ispisani hrvatski, a zatim latinski nazivi biljnih zajednica. Biljne

zajednice imaju hijerarhijsku strukturu. Razlikuju se asocijacije, sveze, redovi i razredi.

Asocijacije su osnovne jedinice prepoznatljive u prirodi. Vie kategorije su apstraktne, to

znai da nisu prepoznatljive u prirodi, a objedinjuju srodne asocijacije u sveze, redove i

razrede. Uz svaku viu kategoriju biljnih zajednica napisane su njihove osnovne

karakteristike.

4.3.1. Hidrofitska stanita slatkih voda

Hidrofitska stanita slatkih voda predstavljaju skupinu stanita slatkovodnih stajaica ili vrlo

sporih tekuica. U ovu skupinu pripadaju sljedee zajednice:

SLOBODNO PLIVAJUI FLOTANTNI I SUBMERZNI HIDROFITI (Razred

LEMNETEA de Bols et Masclans 1955)

Znaajno je da se biljke koje tu vegetaciju izgrauju ne zakorijenjuju za dno, ve slobodno

plivaju na povrini vode ili su potpuno uronjene u vodu.

Zajednice slobodno plivajuih vodenih lea (Red LEMNETALIA de Bols et Masclans

1955, Sveza Lemnion minoris de Bols et Masclans 1955)

15

Predstavljaju vegetaciju slobodno plivajuih flotantnih i submerznih hidrofita, najveim

dijelom izgraenu od pojedinih rodova porodice Lemnaceae.

- Zajednica male vodene lee (As. Lemnetum minoris Oberdorfer ex Th. Mller et Grs

1960),

- Zajednica male i velike vodene lee (As. Lemno-Spirodeletum polyrrhizae W. Koch

1954),

- Zajednica trokrpe vodene lee (As. Lemnetum trisulcae Knapp et Sloffrs 1962);

- Zajednica velike vodene lee i plivajue nepake (As. Spirodelo-Salvinietum natantis

Slavni 1956),

- Zajednica sitne i grbaste vodene lee (As. Wolffio-Lemnetum gibbae Bentham 1949),

- Zajednica vodenih lea i proinaste paprati (As. Lemno-Azolletum filiculoidis Br.-Bl.

1952).

Zajednice flotantne mjeinke (Red UTRICULARIETALIA MINORIS Den Hartog et Segal

1964, Sveza Utricularion vulgaris Passarge 1964)

Predstavljaju vegetaciju flotantnih hidrofita s vrstama roda Utricularia.

- Zajednica vodenih lea i obine mjeinke (As. Lemno-Utricularietum vulgaris So

1947).

Zajednice abogriza (Red HYDROCHARIETALIA Rbel 1933, Sveza Hydrocharidion

Rbel 1933)

Predstavljaju zajednice flotantnih hidrofita s vrstom Hydrocharis morsus-ranae (abogriz).

- Zajednica abogriza i resca (As. Hydrocharidi-Stratiotetum Westhoff 1941),

- Zajednica abogriza (As. Hydrocharidetum morsus-ranae van Langendonck 1931).

ZAKORIJENJENA VODENJARSKA VEGETACIJA (Razred POTAMOGETONETEA

R. Tx. et Preising 1942, Red POTAMOGETONETALIA W. Koch 1926)

Zajednice vodenjara mirnih, razmjerno dubokih vodenih bazena i razliito brzih vodotoka,

izgraene od biljaka koje se ukorjenjuju za dno bazena ili vodotoka.

Zakorijenjene zajednice voda stajaica (Sveza Potamogetonion pectinati (W. Koch) Grs

1977)

Predstavljaju vegetaciju voda stajaica, rjee tekuica izgraenu od potpuno uronjenih

vodenjara (submerznih hidrofita) kojima iz vode vire cvjetovi.

- Zajednica krute roike i kovravog mrijesnjaka (As. Ceratophyllo-Potamogetonetum

crispi H-i i Micevski 1960),

- Zajednica krute roike (As. Ceratophylletum demersi Hild 1956),

- Zajednica eljastog mrijesnjaka (As. Potamogetonetum pectinati Carstensen 1955),

- Zajednica eljastog mrijesnjaka i morske podvodnice (As. Potameto-Najadetum H-i

et Micevski 1960.),

- Sastojine velikih mrijesnjaka (Magnopotamion) (Potamogeton luens, P. perfoliatus,

P. gramineus).

16

Zakorijenjene submerzne zajednice tekuica (Sveza Ranunculion fluitantis Neuhusel

1959)

Predstavlja zajednice vaskularnog bilja zakorijenjenog na dnu voda tekuica. Varijabilnost

stanita unutar ove skupine oituje se u brzini toka i fizikalno-kemijskim znaajkama

vodenog medija.

- Zajednica rijenog abnjaka (As. Ranunculetum fluitantis Allorge 1922),

- Zajednica rijenog abnjaka i uronjenog greuna (As. Ranunculo-Sietum erecto-

submersi (Roll 1939) Th. Mller 1962),

- Zajednica rijenog abnjaka i abovlatke (As. Ranunculo-Callitrichetum hamulatae

Oberd. 1957 em. Th. Mller 1962 nom. inv.),

- Zajednica potone estoslavice i jezerske abovlatke (As. Veronico beccabungae-

Calitrichetum stagnalis (Oberd. 1957) Th. Mller 1962).

Zakorijenjene zajednice natantnih hidrofita (Sveza Nymphaeion albae Oberd. 1957)

Predstavlja vegetaciju natantnih hidrofita koji se ukorjenjuju za dno vodenog bazena, a

listove i cvjetove razvijaju na povrini vode.

- Zajednica lopoa i lokvanja (As. Nymphaetum albo-luteae Nowinski 1928),

- Vodenjara klasastog krocnja i lokvanja (As. Myriophyllo-Nupharetum W. Koch

1926),

- Zajednica vodenog oraca (As. Trapetum natantis Krpati 1963),

- Vodenjara vodenog oraca i okruglolisnog plavuna (As. Trapo-Nymphoidetum Oberd.

1957),

- Zajednica plavuna (As. Nymphoidetum peltatae (Allorge 1922) Bellot 1951),

- Zajednica movarne rebratice (As. Hottonietum palustris R. Tx. 1937).

4.3.2. Obrasle obale povrinskih kopnenih voda i movarna stanita

Zajednice koje ine ovu skupinu movarnih stanita graene su od visokih trava, rogoza,

visokih iljeva, aeva, sitova i drugih movarnih biljaka. U ovu skupinu pripadaju sljedee

zajednice:

ZAJEDNICE TRAKA, ROGOZIKA, VISOKIH ILJEVA I VISOKIH AEVA

(Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

Zajednice se nalaze na rubovima jezera, rijeka, potoka, kanala, eutrofnih bara, ali i plitkih

udubina terena gdje se zadrava poplavna voda te povrina s visokom razinom podzemne

vode u kojima prevladavaju movarne biljke.

Traci i rogozici (Red PHRAGMITETALIA W. Koch 1926, Sveza Phragmition australis W.

Koch 1926)

Zajednice uglavnom visokih movarnih biljaka kao to su trska, rogozi i druge vrste.

17

- Zajednica obine trske (As. Phragmitetum australis So 1927 (= Scirpo-

Phragmitetum W. Koch 1926)) (Slika 3.),

- Zajednica obine trske i patuljastog rogoza (As. Phragmiti-Typhetum minimae

Trinajsti (1965) 1984),

- Zajednica obinog oblia (As. Scirpetum lacustris Schmale 1939) (Slika 4.),

- Zajednica uspravnog jeinca (As. Sparganietum erecti Roll 1938) (Slika 5.),

- Zajednica irokolisnog rogoza (As. Typhetum latifoliae G. Lang 1973) (Slika 6.),

- Zajednica uskolisnog rogoza (As. Typhetum angustifoliae Pignatti 1953) (Slika 7.),

- Zajednica primorskog oblia (As. Scirpetum maritimi (Br.-Bl. 1931) R. Tx. 1937)

(Slika 8.),

- Zajednica ljutka (As. Cladietum marisci Allorge 1922) (Slika 9.),

- Zajednica velike pirevine (As. Glycerietum maximae Hueck 1931) (Slika 10.),

- Zajednica iirota i velike pirevine (As. Acoro-Glycerietum maximae Slavni 1956),

- Zajednica divlje rie (As. Leersietum oryzoides Eggler 1933),

- Sastojine rijene preslice (Equisetum fluviatile),

- Zajednica sivog oblia (As. Scirpetum tabernaemontani So 1947.),

- Zajednica obalnog oblia (As. Scirpetum litoralis Lakuic et Pavlovi 1967.),

- Zajednica iirota (As. Acoretum calami Schulz 1941) (Slika 11.),

- Zajednica titastog vodoljuba (As. Butometum umbellati (Konczak 1968) Phil. 1973).

Visoki aevi i iljevi (Red MAGNOCARICETALIA Pignatti 1953, Sveza Magnocaricion

elatae W. Koch

1926)

Zajednice visokih aeva (rod Carex) i iljeva (rod Cyperus), razvijaju se na rubovima

vodenih bazena ili obrauju plitke depresije. esto su razvijene i na antropogeno formiranim

stanitima.

- Zajednica krutog aa (As. Caricetum elatae W. Koch 1926) (Slika 12.),

- Zajednica krutog aa s obinim ljepukom (As. Hydrocotyle-Caricetum eletae H-i

(1958) 1962),

- Zajednica njenog aa (As. Caricetum gracilis Almquist 1924) (Slika 13.),

- Zajednica movarnog aa (As. Caricetum acutiformis Eggler 1933),

- Zajednica obalnog aa (As. Caricetum ripariae Knapp et Stoffers 1962) (Slika 14.),

- Zajednica mjehurastog aa (As. Caricetum vesicariae Chouard 1924) (Slika 15.),

- Zajednica metliastog aa (As. Caricetum paniculatae Wangerin ex Rochow 1951)

(Slika 16.),

- Zajednica trstastog bljeca (As. Phalaridetum arundinaceae Libbert 1931) (Slika 17.),

- Zajednica dugolisnog ilja (As. Cyperetum longi Micevski 1957) (Slika 18.),

- Zajednica njenog i lisijeg aa (As. Caricetum gracilis-vulpinae (Gehu 1960) Bal.-

Tul. 1963),

- Zajednica cretne broike i obalnog aa (As. Galio palustris-Caricetum ripariae

Baltov-Tulkov 1993),

18

- Zajednica banatskog aa (As. Caricetum buekii Hejn et Kopeck in Kopeck et

Hejn 1965 ) (Slika 19.),

- Zajednica kljunastog aa (As. Caricetum rostratae Rbel 1912) (Slika 20.),

- Zajednica aa Carex otrubae (As. Caricetum otrubae Mirza 1978),

- Zajednica aa Carex randalpina (As. Filipendulo ulmariae-Caricetum randalpinae

Stani 2009),

- Zajednica lisijeg aa (As. Caricetum vulpinae So 1927),

- Zajednica movarne jezernice (As. Eleocharitetum palustris Schenikov 1919) (Slika

21.),

- Zajednica jednopljevine jezernice (As. Eleocharitetum uniglumis Almq 1929),

- Sastojine ute perunike (Iris pseudacorus),

- Sastojine tupocvjetnog sita (Juncus subnodulosus).

Movarna vegetacija sporo tekuih voda (Red NASTURTIO-GLYCERIETALIA Pignatti

1953, Sveza Glycerio-Sparganion Br.-Bl. et Sissingh in Boer 1942)

Zajednice koje se razvijaju u plitkim vodama tekuicama s polaganom strujom vode, kao to

su potoci i antropogeno stvoreni kanali te rubovi veih ili manjih vodotoka u kojima je

usporen tok vode.

- Zajednica plivajue pirevine (As. Glycerietum fluitantis Eggler 1933) (Slika 22.),

- Zajednica obine potoarke (As. Nasturtietum officinalis Seibert 1962),

- Zajednica razgranjenog jeinca i dugolisnog ilja (As. Sparganio-Chlorocyperetum

longi H-i (1934) 1939),

- Zajednica vorastog celera (As. Apietum nodiflori Br.-Bl. 1931),

- Zajednica naborane pirevine (As. Glycerietum plicatae (Kulcz. 1928) Oberd. 1954),

- Sastojine potone estoslavice (Veronica beccabunga).

Vegetacija plitkih movara (Red OENANTHETALIA AQUATICAE Hejn in Kopeck et

Hejn 1965, Sveza Oenanthion aquaticae Hejn ex Neuhusel 1958)

Vegetacija se razvija u plitkim vodenim bazenima i u rubnim dijelovima sporo tekuih

vodotoka.

- Zajednica vodene trbulje i vodozemskog grbka (As. Oenantho aquaticae-Rorippetum

amphibiae Lohm. 1950) (Slika 23.),

- Zajednica obine strelice i uronjenog jeinca (As. Sagittario-Sparganietum emersi R.

Tx. 1953).

AMFIBIJSKE ZAJEDNICE (Razred ISOTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et R. Tx. ex

Westhoff et al. 1956, Red CYPERETALIA FUSCI Pietsch 1963)

U ovu skupinu pripada uglavnom terofitska vegetacija koja se razvija na obalama i dnima

vodenih ekosustava koji presuuju relativno kratko vrijeme tijekom toplog dijela godine.

Niski iljevi (Sveza Nanocyperion W. Koch ex Libbert 1932)

19

Vegetacija koja se razvija na obalama stajaica koje u jednom dijelu godine ostaju suhe te na

dnima povremenih stajaica, npr. lokvi i bara.

- Zajednica ukastog otrika (As. Cyperetum flavescentis W. Koch 1926 em.

Aichinger 1933),

- Zajednica sitnog trpuca i razgranjene trnike (As. Plantagini-Crypsidetum schoenoidis

Trinajsti 1965),

- Zajednica jajaste jezernice i troiljnog ljubora (As. Eleochardi-Lindernietum Pietsch

1973),

- Sastojine bodljaste trnice (Crypsis aculeata).

Mediteranske amfibijske zajednice (Sveza Fimbristylion dichotomae H-i 1954)

Vegetacija koja se razvija u mediteranskom podruju, i to na obalama stajaica koje u jednom

dijelu godine ostaju suhe, kao i na dnima povremenih stajaica.

- Zajednica dvostupke i viliastog resastog ilja (As. Dichostyli-Fimbristyletum

dichotomae H-i 1954),

- Zajednica smeeg ilja i dvoklasog paspala (As. Cypero-Paspaletum distichi H-i

1954).

Slika 3. Zajednica obine trske Slika 4. Zajednica obinog oblia Slika 5. Zajednica uspravnog jeinca

Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani

20

Slika 6. Zajednica irokog rogoza Slika 7. Zajednica uskolisnog rogoza Slika 8. Zajednica primorskog oblia

Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani, Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani

Slika 9. Zajednica ljutka Slika 10. Zajednica velike pirevine Slika 11. Zajednica iirota


Slika 12. Zajednica krutog aa Slika 13. Zajednica njenog aa Slika14. Zajednica obalnog aa


21

Slika 15. Zajednica mjehurastog aa Slika 16. Zajednica metliastog aa Slika 17. Zajednica trstastog bljeca


Slika18. Zajednica dugolisnog ilja Slika 19. Zajednica banatskog aa Slika 20. Zajednica kljunastog aa


22

Slika 21. Zajednica movarne jezernice Slika 22. Zajednica plivajue pirevine Slika 23. Zajednica vodene

Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani trbulje i vodozemskog grbka

Izvor: Doc.dr.sc. Zvjezdana Stani

23

5. METODE RADA

5.1. Selekcija vodenih i movarnih biljaka

Vodene i movarne vrste odabrane su na nain da su se pretraile biljne vrste koje pripadaju

nekoj od zajednica vodene i movarne vegetacije na podruju Hrvatske. U tu svrhu koritena

je Phytosociological Database of Non-Forest Vegetation in Croatia (Stani, 2012),

fitocenoloki radovi (Stani, 2007; Stani, 2008a, b, 2009, 2010; Stani i sur. 2010) i

Nacionalna klasifikacija stanita Republike Hrvatske (Anonymous, 2009a).

U ovome radu analizirano je 80 najeih vodenih i movarnih vrsta iz skupine viih

vaskularnih biljaka odnosno papratnjaa i sjemenjaa.

5.2. Visina biljaka

Visina biljaka preuzeta je iz knjiga Flora Europaea, volumen 1 5 (Tutin i sur., 1968-1980,

1993). Visina biljaka podijeljena je u est kategorija:

1. visina vodenih biljaka do 50 cm,

2. visina vodenih biljaka od 50 do 100 cm,

3. visina vodenih biljaka iznad 100 cm.

4. visina movarnih biljaka do 50 cm,

5. visina movarnih biljaka od 50 do 100 cm,

6. visina movarnih biljaka iznad 100 cm.

Za biljke koje imaju visinu prikazanu u rasponu uzeta je srednja vrijednost tih veliina te je

svrstana u kategoriju kojoj odgovara. Ako je visina biljke bila na granici dviju kategorija,

svrstana je u niu.

5.3. Dubina korijena

24

Dubina korijena preuzeta je iz knjiga: Wurzelatlas mitteleuropischer Ackerunkruter und

Kulturpflanzen (Kutschera, 1960), Wurzelatlas mitteleuropischer Grnlandpflanzen

(Kutschera i sur., 1982) i Wurzelatlas mitteleuropischer Grnlandpflanzen Teil 1,2

(Kutschera i sur., 1992). Dubinu korijena podijelile smo u tri kategorije:

1. dubina korijena do 50 cm,

2. dubina korijena od 50 do 100 cm,

3. dubina korijena iznad 100 cm.

5.4. ivotni oblici

Biljne vrste razvile su razliite prilagodbe za preivljavanje nepovoljnih prilika u okoliu,

prvenstveno klimatskih. Prema tim prilagodbama Raunkiaer (1937) je podijelio biljke u grupe

koje je nazvao ivotnim oblicima. U ovome radu podaci o pripadnosti biljnih vrsta pojedinim

ivotnim oblicima preuzeti su iz Pignatti i sur. (2005), a objanjenje pojedinih ivotnih oblika

prema knjizi Adler i sur. (1994).

Popis ivotnih oblika:

- Geofiti (G) - viegodinje zeljaste biljke koje nepovoljno razdoblje preivljavaju

pomou podzemnih organa - podanaka, gomolja i lukovica, dok im nadzemni dio ne

preivi nepovoljno razdoblje.

- Hemikriptofiti (H) - viegodinje zeljaste biljke s pupovima u neposrednoj blizina

tla, udaljenosti manje od 5 cm. Gornji dio biljke veinom uvene tijekom nepovoljnog

razdoblja, pa titi pupove od smrzavanja.

- Hamefiti (Ch) - viegodinje zeljaste biljke s pupovima izmeu (1) 5-10 (50) cm

iznad tla. Snjeni pokriva slui im kao izolator od niskih temperatura i titi od

smrzavanja.

- Fanerofiti (P) viegodinje drvenaste vrste koje nepovoljno razdoblje preivljavaju

pomou pupova na nadzemnim drvenastim dijelovima.

- Terofiti (T) - jednogodinje biljke koje nepovoljno razdoblje preivljavaju u obliku

sjemena.

- Hidrofiti (I) vodene biljke koje nepovoljno razdoblje preivljavaju pomou pupova

potopljenih u vodi ili zakopanih u zemlji ispod vode.

5.4. Oblici rasta

25

Opi izgled biljke prikazan je biolokom formom preuzetoj iz Pignatti i sur (2005).

Objanjenja koritenih oblika rasta opisana su prema knjizi od ugara (1990).

- Caesp busenasta biljka;

- Rept puzava biljka;

- Scap biljka s dobro razvijenom batvom;

- Rad vodena biljka zakorijenjena za dno;

- Nat plivajua biljka;

- Rhiz biljka koja ima dobro razvijeni podanak;

- Scand biljka penjaica, uspinje se po potpornju;

- Suffr biljka razvijena kao polugrm.

5.5. Florni elementi

Biljne vrste mogu se grupirati u kategorije prema podruju rasprostranjenosti i te kategorije

se nazivaju florni elementi. U ovome radu florni elementi su preuzeti iz Pignatti i sur. (2005)

s time da su ovdje prikazani samo florni elementi za istraivanu skupinu biljnih vrsta.

Objanjenje kratica:

- Avv. Naturalizz. adventivne naturalizirane vrste ili neofiti,

- Circumbor. cirkumborealne vrste,

- Cosmopol. kozmopolitske vrste,

- Euras. Temper. - euroazijske vrste rasprostranjene u podruju s umjerenom

kontinentalnom klimom,

- Eurasiat. euroazijske vrste,

- Europ. Caucas. europsko-kavkaske vrste,

- Eurosib. europsko-sibirske vrste,

- Neotropic. vrste rasprostranjenje u podrujima novog svijeta,

- Paleosubtrop. vrste rasprostranjene u podrujima subtropske klime starog svijeta,

- Paleotemp. vrste rasprostranjene u podrujima umjerene kontinentalne klime starog

svijeta,

- SE Europ. jugoistone-europske vrste,

- Subatl. subatlantske vrste, vrste rasprostranjene na podruju oceanske klime, ali ne

uz samu obalu,

- Subcosmop. vrste rasprostranjene gotovo u itavom svijetu s velikim rupama u

arealu.

5.6. Kategorije ugroenosti

26

Status ugroenosti vodenih i movarnih biljaka analiziran je prema:

Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske;

Bernskoj konvenciji;

Direktivi o zatiti prirodnih stanita i divljih biljnih i ivotinjskih vrsta.

5.6.1. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Ugroene biljake s podruja Republike Hrvatske peuzete su iz Crvene knjige vaskularne flore

Hrvatske (u daljnjem tekstu CK) u kojoj su vrste prema ugroenosti podijeljene u slijedee

kategorije (Nikoli i Topi 2005):

- Izumrla svojta (EX) svojta je izumrla kada vie nema sumnje da je posljednja

jedinka uginula;

- Regionalno izumrla svojta (RE) svojta koja je izumrla na nekom podruju, ali jo

uvijek na nekom dijelu areala postoje ive jedinke;

- Kritino ugroena svojta (CR) svojta je kritino ugroena kada najbolji dostupni

pokazatelji pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za kritinu

ugroenost, pa se s toga smatra suoenom s izuzetno visokim rizikom od nestajanja na

prirodnim stanitima;

- Ugroena svojta (EN) svojta je ugroena kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za ugroenost, pa se stoga

smatra suoenom s visokim rizikom od nestajanja na prirodnim stanitima;

- Osjetljiva svojta (VU) svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji

pokazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija za osjetljivost, pa se stoga

smatra suoenom s visokim rizikom nestajanja na prirodnim stanitima;

- Gotovo ugroena svojta (NT) svojta je gotovo ugroena kada je pravilno

procijenjena, ali trenutano ne zadovoljava nijednu od kategorija - kritino ugroena,

ugroena ili osjetljiva svojta, no blizu je takvoj procjeni ili je vjerojatno da e biti tako

procijenjena u bliskoj budunosti;

- Nedostatno poznata svojta (DD) svojta je nedovoljna poznata kada nema

odgovarajuih podatak za izravnu ili neizravnu procjenu rizika od nestajanja temeljem

njezine rasprostranjenosti i /ili statusa populacija.

5.6.2. Bernska konvencija

Bernska konvencija ili Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita

(Anonymous, 1979) je meunarodni pravni instrument u podruju zatite prirode. Cilj

27

konvencije je ouvati divlje ivotinje i biljke te njihova prirodna stanita i poticati europsku

suradnju na tom polju. Drave potpisnice dune su promicati nacionalnu politiku za ouvanje

divljih ivotinja i biljaka te njihovih prirodnih stanita, osigurati zatitu divljih ivotinja i

biljaka, provoditi mjere protiv oneienja, promovirati edukaciju i razmjenu informacija o

potrebi ouvanja divljih ivotinja i biljaka. U prilogu Bernske konvencije nalazi se popis

ugroenih ivotinjskih i biljnih divljih vrsta koji je koriten u ovome radu kako bi se utvrdilo

koje od vodenih i movarnih biljaka se nalaze na navedenom popisu.

5.6.3. Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divljih biljnih i ivotinjskih

vrsta (Direktiva o stanitima)

Europska Unija (EU) usvojila je Direktivu o stanitima 1992. godine (Anonymous, 1992)

kojom se uvode mjere zatite europske flore i faune. Cilj direktive je ouvati biljne i

ivotinjske vrste i stanine tipove od interesa za EU u povoljnom stanju ouvanosti. Zatieno

je 218 staninih tipova, 294 ivotinjske i 449 biljnih vrsta. U ovome radu provedena je

analiza koje od vodenih i movarnih biljaka se nalaze na popisu navedene Direktive.

5.7. Dubina vode na stanitu

Zbog nedostatka pouzadanih podataka dubina vode na stanitu nije detaljnije analizirana.

5.8. Ekoloki indeksi

Abiotiki ekoloki imbenici predstavljaju utjecaje iz neive prirode na ive organizme.

Svaki ivi organizam, pa i vodene i movarne biljke mogu rasti u odreenom rasponu

ekolokih imbenika. Vrijednosti za neke od ekolokih imbenika u ovome radu izraene su

pomou ekolokih indeksa preuzetih iz Pignatti-ja i sur. (2005) i Ellenberg-a i sur. (1991).

Vrijednosti ekolokih indeksa prikazane su u brojanom obliku, a u daljnjem tekstu

objanjeni su ekoloki indeksi za sljedee imbenike: svjetlost, temperaturu, kontinentalnost,

vlagu, reakciju tla, hranjive tvari i salinitet.

Objanjenje ekolokih indeksa prema Pignatti-ju i sur. (2005):

- Svjetlost (L) - prikazuje intenzitet svjetla koji je potreban vrsti u njenom prirodnom

okruenju tijekom maksimalnog razvoja lista. Raspon vrijednosti: 1-12 (1 - oznaava

28

hladovinu, gdje prolazi svega 1% svjetlosti, a 12 - potpunu izloenost sunevom

zraenju).

- Temperatura (T) - prikazuje prosjenu godinju temperaturu na podruju

rasprostranjenosti pojedine vrste. Raspon vrijednosti: 1-12 (1 - oznaava izrazito

hladna stanita preteito u visokim planinama, a 12 - vrua mediteranska i pustinjska

podruja).

- Kontinentalnost (C) - prikazuje geografsku rasprostranjenost odnosno udaljenost

spram mora i oceana. Raspon vrijednosti: 1-9 (1 - prikazuje morske vrste, a 9 - vrste

rasprostranjene u duboko kontinentalnom podruju).

- Vlaga ili dostupnosti vode (U) - prikazuje stupanj vlanosti tla. Raspon vrijednosti:

1-12 (1 - predstavlja vrlo suna podruja gdje rastu vrste s dubokim korijenjem, dok

su 12 - vodena podruja gdje rastu vodne biljke).

- Reakcija tla (R) prikazuje kiselost ili alkalinost tla. Raspon vrijednosti: 1-9 (1 -

oznaava vrlo kisela tla, dok 9 - vrlo lunata tla).

- Hranjive tvari (N) prikazuje ponaanja vrste spram oscilacije hranjivih tvari.

Raspon vrijednosti: 1-9 (1 oznaava slaba zastupljenost duika, nitrata i organskih

tvari,dok 9 dobra zastupljenost duika, nitrata i organskih tvari ).

- Salinitet (S) - prikazuje udio soli u vodi ili tlu. Raspon vrijednosti: 1-3 (1 -

predstavlja podruja s niskom koncentracijom soli, dok 3 - podruja gdje je prisutna

sol u velikoj koncentraciji).

Ostale koritene oznake: X predstavlja iroki raspon vrijednosti, a 0 - nedovoljno

informacija.

Objanjenje ekolokih indeksa prema Ellenberg-u i sur. (1991):

- Svjetlost (L) prikazuje srednji godinji intenzitet svjetlosti potreban biljci za rast.

Raspon vrijednosti: 19 ( 1 biljke u dubokoj hladovini, veinom s manje od 1%

relativne svjetlosti, a rijetko iznad 30 %, 9 biljke na potpuno osvijetljenim mjestima,

ne pojavljuju se na manje od 50 % relativne jaine svjetlosti).

- Temperatura (T) prikazuje srednju godinju temperaturu na podruju

rasprostranjenosti vrste. Raspon vrijednosti: 1-9 (1 hladna, preteito planinska

podruja, 9 najvie temperature, preteito mediteranska podruja).

- Kontinentalnost (K) prikazuje udaljenost od morske obale prema unutranjosti.

Raspon vrijednosti: 1-9 (1 priobalna podruja u srednjoj Europi, 9 unutranjost

Europe).

- Vlaga (F) - prikazuje vlanost tla (od suhih stijena do movarnih tala). Raspon

vrijednosti: 1-12 (1 suna podruja, esto isuena, 12 vodne biljke, stalno ili

gotovo uvijek ispod razine vode). Oznaka ~ predstavlja vee oscilacije vlage, dok

oznaka = je pokazatelj povremeno poplavljenih podruja.

29

- Reakcija tla (R) prikazuje koliinu vapnenca u tlu. to je vei sadraj vapnenca u

tlu ono je manje kiselo. Raspon vrijednosti: 1-9 (1- kisela tla, 9 - bazina tla bogata

vapnencem).

- Hranjive tvari (N) prikazuje koliinu mineralnih tvari potrebnih biljci za vrijeme

maksimalnog rasta. Raspon vrijednosti: 1-9 (1 podruja vrlo siromana duikom, 9

podruja vrlo bogata duikom).

- Salinitet (S) prikazuje koncentraciju klorida u podruju korijena biljke. Raspon

vrijednosti: 0-9 (0 biljka ne podnosi slana podruja, 9 priobalna tla s veim

koliinama soli, vie od 2,3 % klorida).

Ostale koritene oznake: X prikazuje ravnoduno ponaanje vrste na oscilacije

ekolokog imbenika, dok ? predstavlja neistraeno ponaanje vrste.

5.9. Fitocenoloka pripadnost

Fitocenoloka pripadnost biljaka preuzeta je iz Nacionalne klasifikacije stanita Republike

Hrvatske (Anonymous, 2009a). Inae sva poznata stanita, odnosno biljne zajednice vodene i

movarne vegetacije Hrvatske detaljno su navedene pod poglavljem 4.3. ovoga rada.

30

6. REZULTATI

6.1. Samonikle vodene i movarne biljke koje se mogu koristiti u

biljnim ureajima za proiavanje otpadnih voda

U nastavku poglavlja nalazi se prikaz 80 vrsta samoniklih vodenih i movarnih biljaka koje

rastu na podruju Hrvatske. Za svaku vrstu dat je latinski, engleski i hrvatski naziv; navedena

je biljna porodica kojoj vrsta pripada; svojstva biljnih vrsta: visina biljke, dubina korijenja,

ivotni oblik, florni element, kategorija ugroenosti, fitocenoloka pripadnost, dubina vode na

stanitu, ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) i Ellenberg i sur. (1991) te slike svih

vrsta (Slika 24.-103.).

31

Acorus calamus L.

Hrvatski naziv: obini iirot

Engleski naziv: sweet flag

Porodica: Araceae

Visina biljke: 15 90 cm

Dubina korijena:

ivotni oblik: I Oblik rasta: Rad

Florni element: Circumbor.

Kategorija ugroenosti: -

Fitocenoloka pripadnost: zajednica iirota

Dubina vode na stanitu: do 100 cm

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009)

L =8 T=6 C=5 U=10 R=7 N=7 S=0

Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991)

L=8 T=5 K=6 F=10 R=7 N=7 S=0

Slika 24. Acorus calamus L.

Izvor: http://www.africamuseum.be, 05.04.2015

Alisma plantago-aquatica L.

Hrvatski naziv: obini aboun

Engleski naziv: water plantain

Porodica: Alismataceae

Visina biljke: do 100 cm

Dubina korijena: -


Florni element: Subcosmop.


Fitocenoloka pripadnost: rogozik uskolisnog rogoza

Dubina vode na stanitu: 5 40 cm


L =7 T=X C=X U=10 R=X N=8 S=0


L=7 T=5 K=X F=10 R=X N=8 S=0

Izvor: http://www.agroatlas.ru,

05.04.2015.

Slika 25. Alisma plantago-aquatica L.

http://www.africamuseum.be/http://www.agroatlas.ru/

32

Azolla filiculoides Lam.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: water fern

Porodica: Azollaceae

Visina biljke: 2 cm

Dubina korijena:

ivotni oblik: I Oblik rasta: Nat

Florni element: Neotropic.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica vodenih

lea i proinaste paprati

Dubina vode na stanitu: plutajua biljka


L =6 T=12 C=5 U=12 R=X N=8 S=0


L=6 T=8 K=3 F=11 R=X N=8 S=0

Slika 26. Azolla filiculoides Lam.

Izvor: http://luirig.altervista.org/pics, 05.04.2015.

Berula erecta (Huds.) Coville

Hrvatski naziv: uspravni greun

Engleski naziv: cutleaf water parsnip

Porodica: Aipaceae

Visina biljke: 30- 100 cm

Dubina korijena:

ivotni oblik: G Oblik rasta: Rhiz



Fitocenoloka pripadnost: -

Dubina vode na stanitu : do 75 cm


L =8 T=6 C=4 U=10 R=X N=7 S=0

Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991) Izvor: wikipedia.org/wiki/Berula_erecta, 06.04.2015.

L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=6 S=1

Slika 27. Berula erecta (Huds.) Coville

http://luirig.altervista.org/picshttp://es.wikipedia.org/wiki/Berula_erecta

33

Butomus umbellatus L.

Hrvatski naziv: titasti vodoljub

Engleski naziv: flowering rush

Porodica: Butomaceae


Dubina korijena:


Florni element: Eurasiat.

Kategorija ugroenosti: CK - NT

Fitocenoloka pripadnost: zajednica titastog vodoljuba

Dubina vode na stanitu: do 40 cm


L =6 T=0 C=5 U=10 R=0 N=8 S=0


L=6 T=6 K=5 F=10 R=X N=7 S=?

Izvor: http://luirig.altervista.org/pics, 05.04.2015.

Slika 28. Butomus ubellatus L.

Callitriche hamulata Ktz. ex Koch

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: narrowleaf water-starwort

Porodica: Callitrichaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Subatlant.

Kategorija ugroenosti: CK - DD

Fitocenoloka pripadnost: zajednica rijenog

abnjaka i abovlatke

Dubina vode na stanitu: -


L =7 T=7 C=2 U=12 R=2 N=2 S=0


L=8 T=4 K=2 F=10 R=6 N=4 S=0 Izvor: http://delta-intkey.com/angio, 05.04.2015.

Slika 29. Callitriche hamulata Ktz. ex Koch

34

Callitriche palustris L.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: narrow-fruited water-starwort



Dubina korijena: -


Florni element: Circunbor.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica movarne rebratice

Dubina vode na stanitu: 30 - 60 cm


L =7 T=X C=X U=12 R=2 N=1 S=0


L=6 T=X K=X F=11 R=5 N=4 S=0

Slika 30. Callitriche palustris

L. Izvor: http://caliban.mpipz.mpg.de/,

05.04.2015.

Callitriche stagnalis Scop.

Hrvatski naziv: jezerska abovlatka

Engleski naziv: pond water-starwort



Dubina korijena: -



Kategorija ugroenosti: CK - DD

Fitocenoloka pripadnost: zajednica potone

estoslavice i jezerske abovlatke



L =9 T=8 C=5 U=12 R=5 N=1 S=0


L=7 T=5 K= ? F=10 R=6 N=4 S=1

Slika 31. Callitriche stagnalis Scop.

Izvor: https://gobotany-dev.herokuapp.com, 05.04.2015.

http://caliban.mpipz.mpg.de/https://gobotany-dev.herokuapp.com/

35

Carex acuta L.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: slender tufted-sedge

Porodica: Cyperaceae

Visina biljke: 30- 120(-150) cm

Dubina korijena: -

ivotni oblik: - Oblik rasta: -

Florni element: -





L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Izvor: wikimedia.org/Carex_acuta,06.04.2015.


L= - T=- K=- F=- R=- N=- S=-

Slika 32. Carex acuta L.

Carex elata All.

Hrvatski naziv: kruti a

Engleski naziv: tufted sedge



Dubina korijena: 103 cm

ivotni oblik: H Oblik rasta: Caesp

Florni element: Europ-Caucas.

Kategorija ugroenosti: - Izvor: http://www.pfaf.org/, 05.04.2015.

Fitocenoloka pripadnost: movara krutog aa

Dubina vode na stanitu : 0 - 10 cm


L =8 T=5 C=4 U=10 R=X N=4 S=0


L =8 T=X K=2 F=10 R=X N=5 S=0

Slika 33. Carex elata All.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c2/Carex_acuta_%E2%80%94_Flora_Batava_%E2%80%94_Volume_v13.jpg

36

Carex acutiformis Ehrh.

Hrvatski naziv: movarni a

Engleski naziv: lesser pondsedge


Visina biljke: (30-) 50 - 150 cm




Kategorija ugroenosti (Crvena knjiga vaskulrne flore): NT

Fitocenoloka pripadnost: zajednica movarnog aa



L =7 T=5 C=5 U=9 R=7 N=5 S=0 Izvor: http://plantillustrations.org, 06.04.2015.


L= 7 T=x K=3 F=9~ R=7 N=5 S=0

Carex buekii Wimm.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: -


Visina biljke: 40 - 120cm

Dubina korijena: -


Florni element: SE-Europ.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica banatskog aa

Dubina vode na stanitu : -

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: plantillustrations.org, 06.04.2015.

L =6 T=4 C=6 U=10 R=4 N=2 S=0


L= 8 T=6 K=6 F=8 R=8 N=6 S=0

Slika 34. Carex acutiformis Ehrh.

Slika 35. Carex buekii Wimm.

http://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=110777http://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=179351

37

Carex paniculata L.

Hrvatski naziv: metliasti a

Engleski naziv: great tussock sedge


Visina biljke: 40-100(-150) cm

Dubina korijena: -


Florni element: Europ.-Caucas.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica metliastog aa



L =7 T=5 C=4 U=9 R=9 N=4 S=0

Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991) Izvor: wikimedia.org/Carex_paniculata, 06.04.2015.

L= 7 T=x K=3 F=9 R=6 N=4 S=0

Carex riparia Curtis

Hrvatski naziv: obalni a

Engleski naziv: greater pond-sedge


Visina biljke: (30-)50-150 cm

Dubina korijena: -



Kategorija ugroenosti (Crvena knjiga vaskulrne flore): VU

Fitocenoloka pripadnost: zajednica obalnog aa



L =7 T=5 C=5 U=10 R=6 N=5 S=0 Izvor: www.newzealandantiqueprints.co, 06.04.2015. Ekoloki Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991)

L= 7 T=6 K=3 F=9= R=7 N=4 S=0

Slika 36. Carex paniculata L.

Slika 1. Carex riparia Curtis

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/Carex_paniculata_%E2%80%94_Flora_Batava_%E2%80%94_Volume_v13.jpghttp://www.newzealandantiqueprints.co.nz/gallery/botanicals/botanicals_curtis_flora_commoncarexlg.html

38

Carex rostrata Stokes ex With.

Hrvatski naziv: kljunasti a

Engleski naziv: beaked sedge


Visina biljke: 20-100cm

Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica mjehurastog aa


Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Slika 38. Carex rostrata Stokes ex With;

L =8 T=4 C=4 U=10 R=4 N=2 S=0 Izvor: lt.biologija.wikia.com. 6.04.2015. Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991) L= 9 T=x K=x F=10 R=3 N=3 S=0

Carex vesicaria L.

Hrvatski naziv: mjehurasti a

Engleski naziv: blister sedge


Visina biljke: 120 cm





Fitocenoloka pripadnost: zajednica velike pirevine

Dubina vode na stanitu : - Slika 39. Carex versicaria L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: commons.wikimedia.org. 6.04.2015.

L =7 T=4 C=x U=9 R=6 N=5 S=0


L= 7 T=4 K=x F=9= R=6 N=5 S=0

http://lt.biologija.wikia.com/wiki/Carex_rostrata?file=Cleaned-Nordens_flora_Carex_rostrata.jpghttp://commons.wikimedia.org/wiki/File:Carex_vulpina_%E2%80%94_Flora_Batava_%E2%80%94_Volume_v13.jpg

39

Carex vulpina L.

Hrvatski naziv: lisiji a

Engleski naziv: true fox sedge


Visina biljke: 30-100 cm



Florni element: -

Kategorija ugroenosti (Crvena knjiga vaskulrne flore): -

Fitocenoloka pripadnost: zajednica lisijeg aa

Dubina vode na stanitu : - Slika 40. Carex vulpina L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: pl.wikipedia.org. 6.04.2015.

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-


L= 9 T=6 K=5 F=8= R=x N=5 S=0

Ceratophyllum demersum L.

Hrvatski naziv: kruta voika

Engleski naziv: rigid hornwort

Porodica: Ceratophyllaceae


Dubina korijena: -


Florni element: -


Fitocenoloka pripadnost: zajednica krute roike i

kovravog mrijesnjaka

Dubina vode na stanitu : 20-60 cm Slika 41. Ceratophyllum demersum L.

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: www.acquariofiliafacile.it. 6.04.2015.

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=- Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991)

L= 6 T=7 K=x F=12~ R=8 N=8 S=0

http://pl.wikipedia.org/wiki/Turzyca_lisia%23mediaviewer/File:Cleaned-Illustration_Carex_vulpina.jpg.http://www.acquariofiliafacile.it/articoli/articoli-piante-alghe/44-ceratophyllum-demersum-submersum-acquario.html

40

Ceratophyllum submersum L.

Hrvatski naziv: mekana voika

Engleski naziv: soft hornwort

Porodica: Ceratophyllaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Paleotemp.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica krute roike

Dubina vode na stanitu : 10 cm Slika 42. Ceratophyllum submersum L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: www.acquariofiliafacile.it., 6.04.2015.

L =5 T=8 C=5 U=12 R=8 N=7 S=0


L= 5 T=8 K=5 F=12 R=8 N=7 S=0

Cladium mariscus (L.) Pohl

Hrvatski naziv: movarni ljutak

Engleski naziv: jamaica swamp sawgrass



Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica ljutka

Dubina vode na stanitu : do 40 cm Slika 43. Cladium mariscus (L.) Pohl;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: irapl.altervista.org. 6.04.2015.

L =9 T=x C=5 U=10 R=9 N=3 S=1


L= 9 T=6 K=3 F=10 R=9 N=3 S=0

http://www.acquariofiliafacile.it/articoli/articoli-piante-alghe/44-ceratophyllum-demersum-submersum-acquario.htmlhttp://irapl.altervista.org/flora-e/index.php?recn=5283

41

Cyperus flavescens L.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: yellow nut sedge

Porodica: -


Dubina korijena: -

ivotni oblik: T Oblik rasta: Caesp



Fitocenoloka pripadnost: zajednica ukastog otrika

Dubina vode na stanitu : - Slika 44. Cyperus flavescens L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: upload.wikimedia.org. 6.04.2015.

L =6 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0


L= 9 T=6 K=4 F=7= R=x N=4 S=0

Cyperus longus L.

Hrvatski naziv: -

Engleski naziv: sweet cyperus, galingale



Dubina korijena: -

ivotni oblik: He Oblik rasta: -

Florni element: Paleotemp.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica ljutka; zajednica

dugolisnog ilja

Dubina vode na stanitu : - Slika 45. Cyperus longus L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: it.wikipedia.org. 6.04.2015.

L =8 T=7 C=5 U=11 R=5 N=5 S=0


L= 8 T=8 K=3 F=9= R=x N=5 S=0

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/62/357_Cyperus_flavescens_L.jpghttp://it.wikipedia.org/wiki/Cyperus_longus%23mediaviewer/File:Cyperus_longus_Ypey52.jpg

42

Eleocharis palustris (L.) Roem. et Schult.

Hrvatski naziv: movarna jezernica

Engleski naziv: common spike-rush



Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica movarne jezernice

Dubina vode na stanitu : 30 cm Slika 46. Eleocharis palustris (L.) Roem. et Schult.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: fr.academic.ru. 6.04.2015.

L =8 T=6 C=5 U=10 R=3 N=3 S=0


L= 8 T=x K=x F=10 R=x N=? S=0

Elodea canadensis Michx.

Hrvatski naziv: kanadska vodena kuga

Engleski naziv: waterweed

Porodica: Hydrocharitaceae

Visina biljke: 20-100(-300) cm

Dubina korijena: -


Florni element: Avv. Naturalizz.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica eljastog

merijesnjaka

Dubina vode na stanitu : 10-30 cm Slika 47. Elodea canadensis Michx. ;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: wisplants.uwsp.edu. 6.04.2015.

L =6 T=7 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0


L= 7 T=6 K=5 F=12 R=7 N=7 S=0

http://fr.academic.ru/pictures/frwiki/69/Eleocharis_palustris.jpghttp://wisplants.uwsp.edu/scripts/bigphoto.asp?bigphoto=ELOCAN_DW.jpg&taxon=Elodea%20canadensis%20Michx.&phog=Dennis%20W.%20Woodland&spcode=elocan

43

Equisetum fluviatile L.

Hrvatski naziv: rijena preslica

Engleski naziv: water / river horsetai

Porodica: Equisetaceae


Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica obiog oblia;

rogozik irokolisnog rogoza; sastojine rijene preslice

Dubina vode na stanitu : 30-60 cm Slika 48. Equisetum fluviatile L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor:plantillustrations.org.6.04.2015.

L =8 T=4 C=x U=10 R=x N=6 S=0


L= 8 T=4 K=x F=10 R=x N=5 S=0

Equisetum palustre L.

Hrvatski naziv: movarna preslica

Engleski naziv: marsh horsetail

Porodica: -






Fitocenoloka pripadnost: zajednica metliastog aa;

zajednica kljunastog aa

Dubina vode na stanitu : - Slika 49. Equisetum palustre L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: pl.wikipedia.org. 6.04.2015.

L =7 T=x C=5 U=7 R=x N=3 S=0


L= 7 T=x K=5 F=8 R=x N=3 S=0

http://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=153054http://pl.wikipedia.org/wiki/Skrzyp_b%C5%82otny%23mediaviewer/File:514_Equisetum_palustre.jpg

44

Galium palustre L.

Hrvatski naziv: cretna broika

Engleski naziv: marsh-bedstraw

Porodica: -

Visina biljke: (5-)15-70(-80)cm

Dubina korijena: -

ivotni oblik: I Oblik rasta: Scap

Florni element: Europ.-Caucas.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica metliastog aa;

zajednica kljunastog aa

Dubina vode na stanitu : - Slika 50. Galium palustre L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: plantillustrations.org. 6.04.2015.

L =7 T=5 C=4 U=8 R=5 N=3 S=0


L= 6 T=5 K=3 F=9= R=x N=4 S=0

Glyceria fluitans (L.) R. Br.

Hrvatski naziv: plivajua pirevina

Engleski naziv: floating sweet-grass

Porodica: Poacaeae

Visina biljke: (20-)40-120(-150) cm

Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica plivajue pirevine;

zajednica obine potoarke

Dubina vode na stanitu : 20 cm Slika 51. Glyceria fluitans (L.) R. Br..;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: www.gembloux.ulg.ac.be. 6.04.2015.

L =7 T=6 C=5 U=9 R=5 N=5 S=0


L= 7 T=x K=3 F=9= R=x N=7 S=0

http://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=154515http://www.gembloux.ulg.ac.be/biologie-vegetale/herbier-gembloux/Pages/Glyceria%20fluitans.htm

45

Glyceria maxima (Hartm.) Holmb.

Hrvatski naziv: velika pirevina

Engleski naziv: reed sweet-grass

Porodica: Poacaeae


Dubina korijena: 95




Fitocenoloka pripadnost: rogozik uskolisnog rogoza;

zajednica velike pirevine

Dubina vode na stanitu : 0-40 cm Slika 52. Glyceria maxima (Hartm.) Holmb.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: wisplants.uwsp.edu. 6.04.2015.

L =9 T=5 C=5 U=10 R=8 N=7 S=0


L= 9 T=5 K=x F=10~ R=8 N=9 S=0

Glyceria plicata (Fr.) Fr.

Hrvatski naziv: naborana pirevina

Engleski naziv: plicate sweet-grass

Porodica: Poacaeae

Visina biljke: (30-)40-80(-100) cm

Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica naborane pirevine

Dubina vode na stanitu : 0-30 cm Slika 53. Glyceria plicata (Fr.) Fr.;


L =7 T=3 C=5 U=10 R=5 N=5 S=0


L= 8 T=5 K=3 F=10~ R=8 N=8 S=0

http://wisplants.uwsp.edu/scripts/detail.asp?SpCode=AGRCAPhttp://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=137971

46

Hippuris vulgaris L.

Hrvatski naziv: obini borak

Engleski naziv: common mare's-tail

Porodica: Hippuridaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Cosmopol.

Kategorija ugroenosti (Crvena knjiga vaskulrne flore): EN


Dubina vode na stanitu : 30 cm Slika 54. Hippuris vulgaris L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: e-ecodb.bas.bg. 6.04.2015.

L =7 T=6 C=5 U=12 R=8 N=5 S=0


L= 7 T=5 K=x F=10 R=8 N=x S=0

Hottonia palustris L.

Hrvatski naziv: movarna rebratica

Engleski naziv: water violet

Porodica: Primulaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Eurosib.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica movarne rebratice

Dubina vode na stanitu : 10-60 cm Slika 55. Hottonia palustris L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: upload.wikimedia.org. 6.04.2015.

L =7 T=6 C=5 U=11 R=5 N=4 S=0 Ekoloki indeksi prema Ellenberg i sur. (1991)

L= 7 T=6 K=5 F=12 R=5 N=4 S=0

http://e-ecodb.bas.bg/rdb/en/vol1/Hipvulga.htmlhttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5c/139_Hottonia_palustris.jpg

47

Hydrocharis morsus-ranae L.

Hrvatski naziv: abogriz

Engleski naziv: common frogbit

Porodica: Hydrocharitaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Eurosiat.


Fitocenoloka pripadnost: zajednica abogriza i resca

Dubina vode na stanitu : - Slika 56. Hydrocharis morsus-ranae L.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: it.wikipedia.org. 6.04.2015.

L =8 T=8 C=5 U=12 R=7 N=8 S=0


L= 7 T=6 K=4 F=11 R=7 N=6 S=0

Iris pseudacorus L.

Hrvatski naziv: uta perunika

Engleski naziv: yellow iris

Porodica: Iridaceae


Dubina korijena: -


Florni element: Eurosiat.

Kategorija ugroenosti:-

Fitocenoloka pripadnost: zajednica velike pirevine;

zajednica iirota i velike pirevine

Dubina vode na stanitu : 0-70 cm Slika 57. Iris pseudacorus L.;



L= 7 T=6 K=3 F=9= R=x N=7 S=0

http://it.wikipedia.org/wiki/Hydrocharis_morsus-ranae%23mediaviewer/File:Hydrocharis_morsus-ranae_Sturm04006.jpghttp://plantillustrations.org/illustration.php?id_illustration=184422

48

- Leersia oryzoides (L.) Sw.

Hrvatski naziv: riasta tajnica

Engleski naziv: rice cutgrass

Porodica: Poacaeae


Dubina korijena: -

ivotni oblik: - Oblik rasta: Rhiz




Dubina vode na stanitu : - Slika 58. Leersia oryzoides (L.) Sw.;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: nl.wikipedia.org.6.04.2015.

L =- T=- C=- U=- R=- N=- S=-


L= 8 T=6 K=3 F=10 R=8 N=8 S=0

Lemna gibba L.

Hrvatski naziv: grbasta vodena lea

Engleski naziv: fat duckweed

Porodica: Lemnaceae

Visina biljke: 7 cm

Dubina korijena: -




Fitocenoloka pripadnost: zajednica sitne i grbaste vodene lee

Dubina vode na stanitu : - Slika 59. Lemna gibba L. ;

Ekoloki indeksi prema Pignatti i sur. (2009) Izvor: www.google.hr/lemna+gibba. 6.04.2015.


L= 8 T=6 K=3 F=11 R=8 N=8 S=1

http://nl.wikipedia.org/wiki/Rijstgras%23mediaviewer/File:Leersia_oryzoides_%E2%80%94_Flora_Batava_%E2%80%94_Volume_v10.jpghttps://www.google.hr/search?q=lemna+gibba&biw=1366&bih=631&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=Sr8iVYWSIIHbsgGzu4H4CQ&sqi=2&ved=0CAYQ_AUoAQ%23imgdii=_&imgrc=nKguJGDSGOHLvM%253A%3BLe_Y3MafG3op1M%3Bhttp%253A%252F%252Fdelta-intkey.com%252Fangio%252Fimages%252Febot1396.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.mobot.org%252Fjwcross%252Fduckweed%252Fduckweed-botanical.htm%3B650%3B808

49

Lemna minor L.

Hrvatski naziv: mala vodena lea

Engleski naziv: common duckweed

Porodica: Lemnaceae

Visina biljke: 0,1 0,8 cm

Dubina korijena: -



Kategorija ugroenosti : -

Documents

Mogućnosti korištenja samoniklih vodenih i močvarnih biljnih vrsta u